Sveuilite u Zadru

Odjel za arheologiju

Ilirski kraljevi
Batonov ustanak
Seminarski rad

Zadar, prosinac, 2015.

SADRAJ

UVOD...................................................................................................................2

ILIRSKI KRALJEVI..........................................................................................3
BATONOV USTANAK.......................................................................................6
ZAKLJUAK......................................................................................................9
LITERATURA...................................................................................................10

Uvod
Arheoloki nalazi nam govore da su nae podneblje nastavali jo neandertalci, nakon njih
lovno-sakupljake zajednice gornjeg paleolitika i mezolitika, potom kulture neolitika te
metalnih doba. Iz tih razdoblja ostali su samo materijalni tragovi. Najraniji, poznati nam iz
pisanih izvora, stanovnici istone obale Jadrana bili su Iliri. Njihova povijest i prvi vladari
poznati su nam iz djela antikih pisaca poput Apijana, Diodora, Justina, Polibija itd. U ovom
seminaru pokuat u obraditi razdoblje prvih ilirskih kraljeva, uspostavljanja ilirskog
kraljevstva i konani pad Ilira pod rimsku vlast, Batonov ustanak 6.-9.g.,slom ilirske kulture.

Ilirski kraljevi
U posljednjih stoljee i pol, mnogi su znanstvenici svoj istraivaki rad posvetili iskljuivo
Ilirima. Nejasni i oskudni izvori koji se samo usputno dotiu Ilira odgovorni su za slabo
poznavanje prvih ilirskih kraljeva i kontroverze vezane uz kronologiju najranih dogaaja i
vladara. Za to su krivi i sami Iliri, koji su bili na niem stupnju razvoja od svojih grkih i
rimskih susjeda. Nisu ostavili pisane tragove o svojoj povijesti, pa se naa percepcija Ilira
temelji na informacijama koje su ostavili, uglavnom subjektivni, strani pisci koji su ih uvijek
gledali s visoka.
Prvi mogui ilirski kralj bio je Grab, poznat samo s jednog natpisa iz 5.st. u Ateni. 1 Drugi
mogui vladar bio je Sira kojeg spominje Strabon, po kojem je Sirina ki Euridika bila majka
makedonskog kralja Filipa II.2 Poslije Sire na vlast se uspinje Bardilej, koji je po svemu
sudei bio ovjek nieg stalea, uzurpator koji je silom doao do krune. 3 Navodi se da je bio
ugljenar koji se obogatio i osnovao svoju dinastiju. 4 Ali taj pogrdni naziv ugljenar moda je
samo koriten da se ocrni ilirski vladar i naglasi inferiornost Ilira. 5 Zanimljiv je podatak da je
Bardilej imao devedeset godina kad se sukobio s Filipom II. 358.g.pr.Kr. i vjerojatno je
poginuo u bitci ili nedugo nakon toga. 6
Bardileja nasljeuje Grab koji se prvi put spominje 356.g.pr.Kr kad se samo dvije godine
nakon Bardilejevog poraza od Filipa opet sukobljava s makedonskom vojskom. Njegovo ime
uklesano je na mramornu stelu u Ateni, koja je podignuta u ast sklapanja protumakedonskog
saveza izmeu Atenjana, Traana, Peonaca i Ilira.7 Neki ga smatraju Bardilejevim sinom, ali

1 P.Cabanes. 2002, 51
2 P.Cabanes. 2002, 52
3 F.Papazoglu. 1967, 131
4 J.J.Wilkes. 2001, 132
5 P.Cabanes. 2002, 56
6 F.Papazoglu. 1967, 131
7 A.Stipevi, 1991, 36
3

nije mogue uspostaviti vezu izmeu njih dvojice, osim to ih se oboje naziva kraljevima
Ilira.8 Grab je vjerojatno bio iz plemena dardanaca ili taulanata.9
Idui, nam poznati, kralj je Pleurat koji se spominje 345.g.pr.Kr zbog borbe s kraljem Filipom
II.koji je stalno u sukobu s ilirima, iako je i sam, navodno, bio ilir po majci. Kralj Pleurat, po
svemu sudei, dijelio je vlast s Klitom, Bardilejevim sinom ili unukom, sve do 335. kad se
Klit pojavljuje sam kao kralj ilira, koji se pobunio protiv vladavine makedonskog kralja
Aleksandra Velikog.10 Tu je bitku Klit izgubio, zbog ega se povukao na dvor taulantskog
kralja Glaukije. Nakon toga, uloga kralja ilira prelazi na Glaukiju koji uspostavlja mono
ilirsko kraljevstvo, ravnopravno susjednom Epiru i Makedoniji. Tona godina Glaukijine
smrti nam nije poznata, ali znamo da je vladao do kraja 4.st. 11
Poslije Glaukije, ilirsko kraljevstvo se dijeli i slabi, pa sve do sredine druge polovice 3.st. i
uspona ardijejske dinastije nema vladara vrijednih spomena. U tom periodu vrijedi samo
spomenuti Monunija, ije je ime u izvorima zabiljeeno samo jednom, i to zbog sukoba s
Makedoncima.12 Moda bi Monunije bio zaboravljen da nije pronaen novac s njegovim
imenom, kovan vjerojatno u Dirahiju i kaciga s natpisom Kralj Monunije. Po nekima je on
zapravo, dardanski kralj koji je dardanski teritorij proirio sve do Jadrana, ali ta pretpostavka
se temelji samo na imenu Monunije, koje se smatra dardanskim.13
Nakon Monunija, sve do 230-ih.g.pr.Kr. kad se javlja ardijejska dinastija nema vrijednih
informacija o ilirima. Ardijejci su vjerojatno stekli svoju mo na moru zahvaljujui lembima,
malim galijama s jednim redom vesala i plitkim gazom. Bili su to brodovi koji su primali
pedeset ljudi i posadu, u borbi se nisu mogli mjeriti s triremama, ali za prepade na trgovake

8P.Cabanes. 2002, 57
9 F.Papazoglu, 1967, 131
10 P.Cabanes. 2002, 76
11 P.Cabanes. 2002, 80
12 P.Cabanes. 2002, 84
13 F.Papazoglu. 1967, 136
4

brodove bili su savreni.14 Njihov izgled se rekonstruira samo prema pisanim izvorima, ali na
novcu plemena Daorsa su prikazani njihovi brodovi koji su slicni lembima. 15 Upravo su tako,
gusarstvom, ardijejci stekli bogatsvo i mo i kontrolu nad morem srednjeg i junog Jadrana. 16
Njihovu postojbina smjetana je na obalu nasuprot otoka Hvara, ali vjerojatnije da su ivjeli
junije, izmeu Neretve i Skadarskog jezera.17
Osniva dinastije bio je kralj Agron, za kojeg Polibije kae da je imao znaajniju vojnu silu na
zemlji i na moru od svih koji su prije njega vladali ilirima. 18 Njegovo vladanje ne traje dugo
jer je 231. preminuo, nakon pobjede nad etolcima u Medionu, navodno se toliko napio slavei
pobjedu da je dobio pleuritis to ga je ubilo u nekoliko dana. Taj podatak ne iznenauje jer je
poznato da su Iliri, posebno ardijejci bili skloni pretjeranom konzumiranju hrane i pia,
Polibije navodi da je posljednji ilirski kralj Gencije bio pijan dan i no.19
Agrona nasljeuje maloljetni sin Pines, u ije ime vlada njegova maeha, Agronova udovica
Teuta. Ona dolazi u sukob s rimljanima zbog gusarstva, ubija rimske poslanike, to je rimska
propaganda iskoristila kao razlog za poetak rata s Ilirima. ak su na forumu u Rimu postavili
kipove u spomen ubijenim poslanicima.20 ime poinje rat koji Teuta gubi zbog izdaje
Demetrija Faranina. Nakon rata Demetrije eni prvu suprugu kralja Agrona i Pinesovu majku,
kraljicu Triteutu. Nakon ega je postao najmoniji meu ilirima, iako je mogue da je dijelio
vlast s voom Labeata,Skerdilaidom.21

14 J.J.Wilkes. 1969, 13
15 M.Kozlii. 1980, 167
16 M.Zaninovi. 1992, 110
17 F.Papazoglu. 1967, 142
18 P.Cabanes. 2002, 138
19 J.J.Wilkes. 2001, 172
20 Domi-Kuni, Dino, 2013, 83
21 Domi-Kuni, Dino, 2013, 85
5

Poslije poraza u drugom ilirskom ratu, kada hrabri Demetrije jo jednom bjei, Skerdilaid
vlada sam do 205.g.pr.Kr. te ga nasljeuje sin Pleurat. On se pokazao lukavim i sposobnim
vladarom, iskoristio je sukobe izmeu Rima i Makedonije da bi proirio svoj teritorij. 22
Posljednji ilirski kralj, Gencije, sin Pleuratov, je zbog svoje ekspanzionistike politike doao u
sukob s rimljanima. Pokuao je zauzeti Isssu, grku koloniju koja je imala status rimskih
saveznika.23 U rimsko-makedonskom ratu priklonio se makedoncima u trenutku kad je
izgledalo da rimljani gube. To je bila loa odluka jer su ga rimske snage 168.g.pr.Kr. porazile
u samo mjesec dana.24 To je znailo kraj ilirske samostalnosti, iako se rimska vlast jo dugo
nije sezala daleko od obale.
Nakon ove ukratko navedene povijesti Ilira kroz kronologiju kraljeva, postavlja se pitanje
ustroja ilirske drave, ako je takva ikada postojala. Jesu li Iliri bili barbarski narod podijeljen
na plemena, razbacana po brdovitom Balkanu, bez mnogo komunikacije ili su bili dobro
povezani i meusobno suraivali? S obzirom da ilirski kraljevi dolaze iz razliitih ilirskih
plemena, a u odreenim trenutcima navodi se i vie kraljeva istodobno, pitanje je da li je ikad
postojala stabilna drava, ili se titula kralja dodjeljivala najsposobnijem meu ilirima, ili voi
trenutno najmonijeg plemena kad je to bilo potrebno.25

Batonov ustanak
Batonov ustanak od 6. do 9.g. bio je posljednji pokuaj istjerivanja rimljana iz Ilirika.
Nametnuti porezi, teki ivotni uvjeti, frustracija promjenama koje je donijela nova

vlast, okrutnost i nesposobnost nove uprave i ksenofobija prema rimljanima i ostalim

narodima koji su pristizali iz drugih djelova carstva. Osjeaj etnikog i kulturnog jedinstva
meu ilirskim plemenima i konano regrutacija domaeg stanovnitva za borbu
protiv Markomana, 6. god. rezultiraju pobunom ilirskih naroda protiv
Rimskog Carstva.
22 Cabanes. 2002, 167
23 Domi-Kuni, 1994, 223
24 Domi-Kuni, Dino, 2013, 90
25 P.Cabanes. 2002, 57
6

Ustanak je dobio naziv po Batonu, voi Dezidijata, koji ga je i pokrenuo. 26 Uskoro su mu se

pridruila ostala ilirska plemena, od kojih se najvie istiu Breuci, iji se vojskovoa takoer
zvao Baton. O ovim dogaajima najvie doznajemo iz pisanja Kasija Diona i Veleja Peterkula
koji je i sudjelovao u tome kao Tiberijev legat u Panoniji. 27 Dva Batona najpoznatije su
linosti ustanka koji je ujedinio veliki broj plemena protiv zajednikog neprijatelja.
uvi za ustanak car August, kojem je tada bilo ve 70.g. izjavio je u senatu da bi neprijatelj,
ako ne skupe svu snagu, za 10 dana mogao biti u Rimu. August je od 35. do 33.g.pr.Kr. vodio
borbe u Dalmaciji, gdje je ak bio i ranjen u koljeno te je bio svjestan snage Ilira i opasnosti
ustanka.28 August je naredio Tiberiju da zaustavi rat koji je dotad vodio, sklopi mir s
Markomanima i Kvedima i krene prema Iliriku.
Breuci su krenuli na Sirmij, rimsko uporite koje je ugroavalo njihov teritorij, ali ga nisu
uspjeli zauzeti zbog intervecije rimske vojske iz Mezije, pod vodstvom Cecine Severa. Drugi
Baton odluio je krenuti na Salonu i ostale rimske gradove na obali, umjesto da pomogne
Breucima kod Sirmiuma ili im olaka posao napadom na Sisciju. Opsada Salone nije uspjela,
Baton je bio ranjen, i potom alje svoje odrede da teroriziraju rimske naseobine, juno sve do
Apolonije. 29
Ustanike snage su se potom ujedinile i zaposjele poloaj Mons Alma gdje su poraene od
trake konjice pod vodstvom Cecine Severa.30 No, ustanici su se okoristili poetnom sporou
Rimljana, pridobivi druge etnike zajednice da im se pridrue, a zatim su preli na gerilski
nain borbe, izbjegavajui frontalne sukobe. To je smanjilo vojne gubitke, ali je izvazvalo
pustoenja i stradanja civilnog stanovnitva, zbog rimskog antigerilskog ratovanja, to e
Panonija trpiti sve do predaje. Panonski ustanici s Breucima na elu ipak su se jo jednom,

26 Domi-Kuni, Dino, 2013, 174

27 J.J.Wilkes. 1969, 69
28 M.Zaninovi.2015, 446
29 J.J.Wilkes. 1969, 70
30 M.Zaninovi. 2007, 25
7

suprotstavili Rimljanima, u bitci kod Volkejskih movara, na rijeci Vuki 7.g. Bitka je zavrila
neodlueno.31
Rimska pustoenja Panonije su dovela do masovne gladi i epidemija. Posljedice su se ubrzo
osjetile i svi su eljeli mir. Baton Breuki se u ljeto 8. god. n. e. s vojskom sporazumno predao
Rimljanima i dobio vladarski poloaj, izdavi svog kralja Pinesa. U oima ostalih ustanika to
je bila izdaja, a ni meu Breucima to nije jednoduno prihvaeno. Stoga se Baton pokuao
osigurati obilazei uporita i uzimajui taoce od potinjenih plemena. Pri tome je uhvaen,
osuen i pogubljen od strane Batona dezidijatskog kojem se nije svidjela ideja o predaji.
Breuci

su se ponovo ukljuili u ustanak, ali su konano poraeni jednom rimskom

intervencijom, pri kojoj su se neki i bez borbe predavali ve iscrpljeni, bez volje za daljni
otpor. Breuci su u prve dvije godine rata vjerojatno podnijeli najvee rtve. Juni susjedi su
im vojno pomagali, ali su stradanja stanovnitva i pustoenja na njihovom podruju bila
preteka. Breuki vojskovoe su predvodili svoje odrede protiv nadmonijeg neprijatelja i to
na dva fronta. Breuci su uee u ustanku platili golemim ljudskim i materijalnim gubicima.
Nakon njihova poraza Rimljani su mogli napasti junije ilirske zajednice koje do tada, nisu
jo ni osjetile rat.32
Nakon to Baton Dezidijat, smaknuem Batona,

nije uspio ponovo pobuniti panoniju,

povukao se prema Dalmaciji. Za njim je krenuo Germanik i nakon tekih borbi osvojio
gradove Splonum i Seretium, ali je pretrpio i neugodan poraz kod Raetiniuma.33Zbog
Germanikova neiskustva Tiberije se vraa u Ilirik i preuzima zapovjednitvo. Pokree
odluujui napad i osvaja ilirske gradove jedan za drugim. Sustigao je Batona koji se utaborio
u dobro utvrenom Andetriumu.
Smjetena je na dobro utvrenoj i teko pristupanoj izduenoj stjenovitoj visoravni izmeu
dvaju dubokih klanaca. Gradina se sastojala od dvaju glavnih dijelova. Na jednome je bilo
naselje, a na drugome uzvienijem dijelu snana utvrda zatiena suhozidnim bedemima.

31 M.Zaninovi.2015, 443
32 M.Zaninovi.2015, 446
33 A.Stipevi.1991, 50
8

Arheoloka rekognosciranja pokazala su da gradine ukova greda kod Mua34 i gradina

izmeu Gornjih i Donjih Postinja35 izgledom odgovaraju opisu Andetrija u djelu Diona Kasija.
Tiberije je oekivao da e osvojiti Andetrium bez prolijevanja krvi, meutim Delmati su ostali
u utvrdi pa ih je bio primoran napasti. Zbog strmog terena raspale su se rimske etverokutne
formacije pa su sporije napredovali.36 Delmati su se borili uglavnom kamenjem, kojeg u tom
kru ima u ima i previe. Rimljani bi se moda povukli da im Tiberije nije poslao pomo koju
je ostavio po strani, a onda poslao jo vojnika u koji su napali Andetrium s druge strane.
Kad je Baton shvatio da se nee uspjeti obraniti poslao je Tiberiju svog sina Scevu s
obeanjem da e se predati, ako ih Tiberije pomiluje. On je na to pristao i primio ga idueg
dana, Baton nije nita traio za sebe, ve je samo branio svoje ljude. Na kraju ga je Tiberije
pitao:to vas je nagnalo da nam se oduprete, ali i tako dugo ratujete s nama? Baton je na to
odgovorio:Vi ste krivi za to jer ste nam kao uvare vaih stada poslali ne pse ili pastire ve
vukove.37
Posljedna bitka ovog ustanka zbila se u Ardubi, gdje su se povukli posljednji branitelji
Andetrija. Tu je mladi i ratoborni Germanik s lakoom pobjedio jer je dolo do svae izmeu
ustanika, jedni su se htjeli predati, a drugi se boriti do smrti. Neki su se predali, a ene su se
zajedno s djecom bacale u rijeku. Arduba jos nije sa sigurnou locirana ali gradina kod
Puljana odgovara legendarnoj Ardubi. Kroz njega protjee rijeka Krka, osim na jugoistonoj
strani gdje je izgraen vrlo snaan kameni bedem. Poslije zavretka bitke i sloma batonovog
ustanka na njihovu je poloaju izgraen trajni rimski legijski logor koji je dobio ime Burnum,
gdje je boravila XI. Legija.38
Nakon te pobjede Tiberije se trijumfalno vratio u Rim, njemu i Augustu su ak podignuti
slavoluci negdje u Panoniji, jedini koji je August dopustio da mu se podigne. To dovoljno
34 L.Beki.2006, 315
35 D.Peria. 2008, 512
36 M.Zaninovi.2015, 449
37 M.Zaninovi.2015, 451
38 D.Peria. 2008, 512-513
9

govori o vanosti guenja ustanka. Unato oduzimanju slobode i prisilnoj romanizaciji,

Delmati su i dalje najbrojnija etnika skupina u Dalmaciji. Dugo su uvali svoju tradiciju i
narodnu svijest to je omoguilo da se mnogo znaajne grae koja sadri podatke o
Delmatima sauva na natpisima iz 1. i 2.st.39

Zakljuak

Guenjem batonovog ustanka uspostavljena je rimska vlast nad zapadnim Balkanom. Time je
Carstvu osigurana kontrola nad stratekom rutom koja je spajala sjevernu Italiju s glavnim
rimskim sreditima du Dunava, kao i s Malom Azijom i istonom granicom Carstva. Ova je
ruta prolazila kroz Sisciju i Sirmium, koji su se i za vrijeme ustanka pokazali kao kljune
strateke toke. Osvajanje Ilirika je bilo nuno kako bi se podunavski prostor osigurao i vrsto
povezao s ostatkom Carstva. Provincija Ilirik, koja se protezala od Dunava u Austriji i
Maarskoj do Istre i Ljea na Jadranskom moru, pokazala se prevelikom za kontrolu tako da
je jedna od izravnijih posljedica guenja ustanka podjela provincije Ilirik na provinciju
Dalmaciju i provinciju Panoniju.

39 S.ae. 1980, 105

10

Literatura
1. L.Beki, 2006.- Arheoloka istraivanja u cetinskoj krajini. 315-325. Zagreb, 2011.
2. P.Cabanes. 2002.- Pierre Cabanes, Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb, 2002.
3. S.ae.1980.- Slobodan ae, Prilozi poznavanju politikog ureenja naroda
sjeverozapadnog Ilirika, Diadora. 9, 43-125. Zadar,1980.
4. Domi-Kuni, 1994.- Alka Domi Kuni, Gentije, Opuscula archaeologica. 17, 205251, Zagreb, 1994.
5. Domi-Kuni,Dino,2013.- Alka Domi-Kuni, Danijel Dino, Rimski Ratovi u
Iliriku, Zagreb,2013.
6. M.Kozlii.1980.- Mithad Kozlii, Prikazi brodova na novcu plemena Daorsa,
Glasnik Zemaljskog Muzeja u Sarajevu, 163-188, Sarajevo 1981.
7. F.Papazoglu, 1967.- Fanula Papazoglu, Poreklo i razvoj ilirske drave, Godinjak
Centra za balkanoloka istraivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine, Sarajevo,1967.
8. D.Peria. 2008.- Darko Peria, Je li delmatsko podruje presjekao rimski limes?,
Archaeologica Adriatica, 507-517, Zadar, 2008.
9. A.Stipevi, 1991.- Aleksandar Stipevi, Iliri. Zagreb, 1991.
10. J.J.Wilkes, 1961.- John Joseph Wilkes, Dalmatia, London,1969.
11. J.J.Wilkes, 2001.- John Joseph Wilkes, Iliri, Split,2001.
12. M.Zaninovi, 1992.- Marin Zaninovi, Pomorstvo Ardijejaca temelj njihove moi,
Opuscula archaeologica. 16, 103-115, Zagreb, 1992.
13. M.Zaninovi, 2007.- Marin Zaninovi, Ilirsko pleme Delmati, ibenik, 2007.
14. M.Zaninovi, 2015.- Marin Zaninovi, Ilirski ratovi, Zagreb, 2015.

11