Professional Documents
Culture Documents
Dobre Pčelarske Prakse
Dobre Pčelarske Prakse
i vedske
PRAVILNO POSTUPANJE
u
Pelarskoj proizvodnji
Higijeni hrane
Organskom pelarstvu
APICON 2010
Sadraj:
PREDGOVOR ............................................................................................................... 1
Uvod............................................................................................................................... 2
1. Vrste pela ............................................................................................................. 3
2. Lokacija pelinjaka od ega pele ive ............................................................... 3
3. Pelar...................................................................................................................... 5
4. Metode rada ........................................................................................................... 5
5. Oprema i alati ......................................................................................................... 6
6. Pelinji vosak ......................................................................................................... 7
7. Razmnoavanje ...................................................................................................... 9
8. Kontrola parazita .................................................................................................... 9
9. Prihrana ................................................................................................................ 10
10. Dokumentacija ..................................................................................................... 10
11. Organsko pelarstvo............................................................................................. 10
12. Praksa pravilne higijene Smjernice za pelare.................................................. 13
12.1 Higijena u primarnoj proizvodnji..................................................................... 13
12.1.1
Proizvodnja meda ................................................................................ 13
12.1.2
Proizvodnja polena .............................................................................. 13
12.1.3
Proizvodnja matine mlijei ................................................................ 14
12.1.4
Proizvodnja propolisa.......................................................................... 14
12.2 Osnovni higijenski standardi.......................................................................... 14
12.2.1
Proizvodnja / pogoni za preradu, tehnika oprema i alat ................... 14
12.2.2
Osobna higijena ................................................................................... 15
12.2.3
ienje i dezinfekcija.......................................................................... 15
12.2.4
Primjer plana ienja ....................................................................... 15
12.2.4.1 Dnevna proizvodnja: Povrine, uestalost ienja i dezinfekcija ...... 15
12.2.4.2 Povremena proizvodnja ....................................................................... 15
12.2.5
Kontrola parazita ................................................................................. 16
12.2.5.1 Preventivne mjere ................................................................................. 16
12.2.5.2 Plan kontrole zaraza ............................................................................. 16
12.2.6 Evidencija o obukama ........................................................................... 16
13 Uspostavljanje sustava samokontrole HACCP ................................................ 17
13.1 Definicija i podruja primjene ......................................................................... 17
13.2 Predstavljanje sigurnosnih mjera .................................................................... 17
13.2.1 Identifikacija / definicija ....................................................................... 17
13.2.2 Definicija mjera upravljanja................................................................. 18
13.2.3 Definicija graninih vrijednosti ............................................................ 18
13.2.4 Definicija korektivnih mjera: ................................................................ 18
13.3 Primjer kritine kontrolne take....................................................................... 18
13.4 Dokumentacija ................................................................................................. 19
14. Dokumentacijski prilozi .................................................................................... 20
PREDGOVOR
Jo jedna knjiga o pelarstvu?
Nisu li izdanja o pelarstvu ak i brojnija nego brojne vrste pela, ak i brojnija
nego ekspertize pelara, nego razni zahtjevi za i propisi vezani za okoli, za
hranu, vrste konica, veliine okvira, alata i opreme, radnih shema i tehnika,
metoda obrade i trita? Literatura o pelarstvu je zaista beskonana. Zato
vam ovaj prirunik ne namjerava objanjavati kako uzgojiti pele na isto
tehniki nain. Vjerovatno se snalazite prilino dobro zadnjih godina, moda
ak i decenija, u postupanju, uzgajanju, irenju i prodaji proizvoda ... stoga,
zato jo jedna broura koju e pele ionako ignorisati ?
Ustvari, pelarstvo se dosta mijenjalo, od pojave modernih poljoprivrednih
tehnika, globalizacije, klimatskih promjena, novih vjetakih materija koje su
proizvedene i putene u okolinu irom svijeta ( oko 3.000 na godinu ! ). Dok
su se pele, kao vrsta, uspjeno razvijale u posljednjih 50 miliona godina
zahvaljui njihovoj sposobnosti prilagoavanja promjenjivim prirodnim
uslovima, okoli se drastino promijenio od poetka industrijske revolucije
prije dvjesto godina. U isto vrijeme, kvalitet ivota, dobara, ekonomskih,
ekolokih i socijalnih odnosa i ciljeva je promijenjen. Neprekidni proces
priznavanja i definisanja ciljnih vrijednosti, kao i njihova primjena u
svakodnevnom ivotu, se sastoji od vraanja, zadravanja i jaanja poljuljane
ravnotee naeg planeta.
Ovaj prirunik e, dakle, biti fokusiran na specifinosti koje se odnose na
kvalitet super organizma pele, na rad pelara i na ostale elemente usko
vezane za ovo dvoje. Stvari se meusobno isprepliu, sve navedeno je u
zavisnosti jedno od drugog i vezano jedno za drugo; kvalitet i proizvod koji
proizlazi iz svega jeste rezultat meudjelovanja ovih elemenata.
Uvod
Elementi p
pelarske proizvodnje
Priznanje potroaa
Okoli
Pele
Pelar
Smjetaj pelinjaka
Izvori
Klima
Kvalitet
Metode rada/oprema
Pelinji proizvodi
Komercijalizacija
Ekonomija
Zakonodavstvo
1. Vrste pela
Pele su izloene stresu iz vie razloga. Danas, odravati ih ivima i
snanima, znai pomagati im da preive sve intenzivnije agresivne utjecaje
irom svijeta, od naprimjer CCD-a (Colony Collapse Disorder Misteriozno
propadanje i nestanak pela). Pele su poprilino otporne na stres uzrokovan
pojedinanim prijetnjama kao i na izlaganje neprirodnim uslovima. Meutim,
kombinacija razliitih negativnih faktora moe rezultirati iznenadnim
propadanjem ne jedne ili vie kolonija; to moe negativno utjecati i unititi
kompletno ak i velike pelinjake. Od ovog trenutka Dobra praksa znai:
oslobodite pele stresa.
Radite sa pelama koje imaju lokalno, dobro prilagoeno porijeklo. Iako,
genetske osobine stranih pela mogu obeavati ekonomske prednosti, bolje
je da se suzdrite od kupovanja matica i nukleusa irom svijeta. ak i
iznenadno izlaganje nepoznatom okruenju (npr. stranoj flori), ili drugaijoj
klimi, moe nanijeti stres pelama. Za njihovu prilagodbu na genetskom nivou
e moda biti potrebne generacije, sve dok njihovi strani geni ne budu
prebaeni izvornim pelama u novom prebivalitu. Sve to moe izazvati
neeljene rezultate, ili ak zavriti propau (primjer afrikaniziranih pela u
Americi). tovie, tetoine i bolesti se lako ire kontinetima bez ikakve prilike
da ih se lako rijeimo. Varoza je opustoila pelarstvo u Europi. Zamislite
tetu od milijardu eura koju je izazvalo krijumarenje pela prije 40 godina.
Meutim, ostale tetoine uzrokuju gubitke koji se mogu izbjei. Takoer,
imajte na umu da se kolonije pela ne bi nikad formirale u prirodi do te mjere i
u tolikom broju, kao to se to moe vidjeti u pelinjacima. Grabe, nedostatak
polena i irenje zaraze su takoer znaajni faktori stresa za pele.
3. Pelar
Otvoreno govorei, pelar je, u biti, najvei neprijatelj konice. Iako pele
ovise od pelarove brige zbog neophodne zatite od tetoina, vei dio
njegovog djelovanja predstavlja potpuni stres za pele. Dobra praksa znai
svesti broj intervencija u pelinjaku na minimum.
4. Metode rada
Metode rada uvijek treba da sadravaju osnovni princip: pele prije svega!
Moda ete eljeti izvrcati sav med da biste dobili maksimalnu moguu
koliinu odlinog proizvoda, ali, ovo predstavlja maksimalni stres za pele. Za
dugotrajniji i kvalitetniji odnos, bolje je dijeliti urod s pelama nego ih
izrabljivati.
Postoji mnogo standardnih modela kad su u pitanju metode rada, a to zavisi
od pojedinanih okolnosti. Odabir pojedinog naina upravljanja zahtijeva
paljiv odabir i pravilnu procjenu svih neophodnih radova, kao to je prikazano
u grafikonu iznad. Tradicionalni naini mogu biti adekvatni kad su u pitanju
potrebe pela.
Zatita od mrava
5. Oprema i alati
Za konicu, prirodni materijali imaju prednost. Stiropor ima tetan uinak na
okoli tokom proizvodnje i odlaganja, a isto vrijedi i za osnove i okvire
napravljene od plastike. Plastifikatori se oslobaaju iz ovih materijala i
pretpostavka je da je mogue negativno djelovanje na pele i pelinje
proizvode. Ovo takoer vai i za boje s lakom koje sadre sintetika otapala.
Premaz otopinom alkohola i peluda (odnos 2:1) predstavlja savrenu zatita
drveta.
6.
Pelinji vosak
Pelinji vosak treba promatrati kao osnovni organ tijela konice. Zbog
njegovih hemijskih svojstava klasificiran je kao mast, i iz tog razloga lako upija
pesticide koji se redovno upotrebljavaju i svakodnevno su prisutni u
konvencionalnom pelarstvu i poljoprivredi. Mnoge od ovih supstanci se mogu
nai u visokim koncentracijama u pelinjem vosku te mogu biti detektovane
analizom ak i nakon nekoliko desetljea. Ne postoji poznata metoda
ienja.
Lako je shvatiti da zaraen organ znai ogroman teret za organizam ljudski
ili ivotinjski. Ovaj rizik se moe kontrolosati uvoenjem vlastite proizvodnje
voska. Nabavku voska nepoznatog ili mijeanog porjekla ili ak patvorenog,
treba izbjegavati. Prvo oznaite sva vaa stara saa markerima. Nastavite
sakupljati vlastiti pelinji vosak od poklopaca i prirodnih (nerecikliranih) saa,
koje ete dobiti od trutovskog saa ili od rojeva sa djevianskim voskom
(osigurati samo startere). Ovaj vosak striktno odvojiti od ostalog. Nakon nekog
perioda formirae se vea koliina skoro istog voska, koji se preradi u satne
okvire bez mijeanja sa stranim voskom ili voskom iz vlastitog starog saa.
Stavljanje startera u konicu e tokom vremena obezbijediti odreenu zalihu
voska, a staro sae oznaeno markerima e se moi izdvojiti, kao npr. za
pravljenje svijea.
7. Razmnoavanje
Prirodno, razmnoavanje je jako sloen fenomen. Selekcija, bez utjecaja
ovjeka na stvaranje, po pretpostavci boljih pela, se odvija prilino dobro
jo od davnih vremena. Pelarenje s manje stresa podrazumijeva selekciju
vitalnih i boljih konica, i odgovarajue razmijetanje rojeva. Ustvari, matice
uzgojene od strane same kolonije su predodreene da postanu matice u toj
konici od samog poetka. Uzgoj nukleusa sa leglom je razliite kvalitete od
uzgoja matica presaivanjem, ili u inkubatorima, gdje se dovodi u kontakt sa
poremeenim i stresnim nukleusima. Praksa umjetne oplodnje predstavlja
potpunu kontrolu nad genetskim svojstvima, zanemarujui prirodne
karakteristine promjene.
Najprirodnije: matice se
razvijaju u kolonijama od
samog poetka
Da li znamo bolje?
Konstantno
podmlaivanje nukleusa
8. Kontrola parazita
Veina mikroorganizama (bakterije, virusi, gljivice) su sveprisutni u
ovjekovom i pelinjem ivotnom okruenju. Jaina imunolokih sistema
odluuje o pojavi zaraze; Dobra pelarska praksa znai jaanje vitalnosti
pela, kao principa svih zatitnih mjera. Visoki higijenski standardi u
pelinjaku, isti alati za rad, ispravno pozicioniranje konica, esta zamjena
voska, dostupnost hrane u svakom trenutku, izbjegavanje grabei i
sveobuhvatno znanje o simptomima bolesti su od kljune vanosti.
Pravovremena akcija (umjetni rojevi) u sluaju zaraze legla, moe sprijeiti
velike gubitke. Pojava infekcije se moe smatrati kao proces prirodne
selekcije. Takve se konice, naravno, ne koriste za razmnoavanje.
Varoza je najdrastinija tetoina i predstavlja veliki stres za pelu. Tretman
organskim kiselinama (mravlja, mlijena i oksalna) je efikasan kada se
propisno primjeni i nee prouzrokovati zarazu kod pela ili pelinjih proizvoda.
Esencijalna ulja kao to je timol, takoer djeluju prilino dobro, ali ih vosak
dobro apsorbuje, te usprkos netoksinosti, dolazi do njegovog kvarenja. Svi
ostali lijekovi protiv varoze su dokazano toksini, dovode do rezistentnosti na
antibiotike, a ostaci se ne mogu izdvojiti iz voska.
Dijagnoza za varozu je
kljuna
Isparavajua mravlja
kiselina min. 20 ml/danu
9. Prihrana
Bijeli eer iz eerne trske ili eerne repe je, po pretpostavci, tetan za
ljudsko zdravlje. Zato bi onda bio zdrav za pele? Med je kompozicija
jedinstvena u prirodi, koja sadri vie od 160, dijelom neidentifikovanih
supstanci. Obzirom da je pelarov profit cjenovna razlika izmeu meda i
eera, ini se da pelar ne moe ostaviti sav potreban med za prezimljavanje
pelama i jo ostvariti zaradu od ostatka. Takoer, hranu koja se sastoji od
istog eera treba obogatiti, a to se moe napraviti dodavanjem biljnih
ajeva, npr. kamilice, hajduke trave, kadulje, koprive, male koliine soli, te 510% meda koji e pomoi pelama da razdvoje polisaharide na monosaharide
(= manje stresa). Hrane mora biti dovoljno, ali ne i previe, jer bi se ostaci
mogli pomijeati sa nektarom koji nadolazi u proljee. Ovo se takoer odnosi
na stimulativno ili hitno hranjenje. Koristiti iskljuivo isti med. Izbjegavati
improvizaciju sa polenskim zamjenama pele ih nee nai u prirodi.
10.
Dokumentacija
11.
Organsko pelarstvo
10
Koritenje APISTAN-a
(fluvalinate) kao
varozocida
Konica od stiropora
11
Lanac kvaliteta
Isto kao to vrijedi za ostale lance, lanac kvaliteta je isto
toliko snaan koliko i njegova najslabija karika !
FAZA 1
IZGRADNJA KVALITETE
ETVA
VAENJE MEDA
OTVOR, PROVJERA VLAGE
D
E
G
FAZA 2
R
A
RAZGRADNJA KVALITETE
D
A
C
I
J
A
OBRADA
HIGIJENA (ZAGAIVANJE),
OUVANJE KVALITETE
SKLADITENJE
HIGIJENA, TEMPERATURA,
TRAJANJE, IZLOENOST
SVJETLU
PUNJENJE
HIGIJENA, FILTRACIJA,
ZAGRIJAVANJE, MIJEANJE
Smanjenje kvaliteta je
bespovratno
12
13
14
15
12.2.5
Kontrola parazita
12.2.5.1
Mjere predostronosti:
16
13
koraci
vezani rizici
mjere upravljanja
mjere kontrole
mjere zatite / ispravke
17
Dio procesa
Analiza rizika
Vrcanje
Optike
Optike
Ekstrakcija
Filtriranje
Punjenje
ambalae
Kontrolne mjere
Higrometar
Optike
Optike, senzorske
Higrometar
Optike, senzorske
Skladitenje
Zatitne / korektivne
radnje
Higijensko
uklanjanje/transport,
zatita od mrava, provjera
vlage
ista postrojenja, oprema
od INOX-a,
uklanjanje/edukacija o
linoj higijeni
Dehumifikator
Filter s poklopcem
ista burad dozvoljena za
koritenje za hranu,
prostorije, alati, lina
higijena
Higijena prostorija
Temperatura >15C
Vlanost <60%
dehumifikator, burad drati
vrsto zatvorena
18
13.4 Dokumentacija
Dokumentacija treba biti obavljena na uinkovit i razumljiv nain. Evidencija
treba sadravati najmanje
19
Jan
Feb
Mar
Apr
Maj
Jun
Jul
Aug
Sep
Okt
Nov
Dec
Od uzgajanih biljaka
O = Organski
C = Konvencionalni
Broj konica
Lokacija (pogledati
mapu)
Vrsta meda
20
Procjena %
nektara organskog
porjekla
Broj konica
Dijagnoza
Tretirano sa
Nain
tretiranja
Koliina /
konici
Porjeklo
lijeka*
Pregled lijekova
Vrsta / trgovaki naziv
Datum
Na skladitu / prijem
Upotreba / na skladitu
Prihrana
Datum/period
Br.konica
Kg/konici
Vrsta prihrane
Porjeklo*
Koliina na zalihi
Pregled meda
Vrsta
meda
Porjeklo*
kg
Br.
lota
Upotreba/
klijent
Pregled voska
datum
Porjeklo*
Kg vrstog
voska
21
datum
Br.lota
Evidencija o konici
Konica Br:
Porijeklo matice: ..................godina.....broj..........
Pelar / preduzee:..................
datum
sae s
leglom
popunjenost
saa
razvoj
razmnoavanje
med
hrana
tretiranje
Evidencija o pelinjaku
Pelinjak broj.: .. Lokacija:
datum
broj
konica
postupak
redni
broj
vrcanja
kg
22
primjedbe / opaanja
napomene
FARMA Sarajevo
Kolodvorska 12
Phone. 033 722 090
Fax.033 661 562
FARMA Tuzla
Marala Tita 34 A
Phone. 035 277 520
Fax.035 277 521
23
FARMA Cazin
uprija bb
Phone. 037 511 505
Fax.037 511 505
FARMA Mostar
Buna bb
Phone. 036 480 935
Fax.036 480 935
FARMA Trebinje
Stepe Stepanovia bb
Phone. 061 102 703
Fax.036 480 935