f.

h
r
js
re

Nakupine minerala odreenog mineralnog i kemijskog

sastava

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m
ge
ol

m
ac

STIJENE


1.
2.
3.

js
re

m
ac

ge
ol

Prema postanku razlikujemo:

MAGMATSKE (ERUPTIVNE)
SEDIMENTNE (TALONE)
METAMORFNE STIJENE
Magmatske stijene su primarne (nastale direktnom
kristalizacijom iz magme ili lave) i sastoje se
preteito od silikatnih minerala.
Sedimentne stijene mogu biti primarne ili
sekundarne, te su najee silikatne ili karbonatne.
Metamorfne stijene su sekundarne, te su takoer
silikatne ili karbonatne.

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

f.h
r

STIJENE

js
re

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

ge
ol

m
ac

f.h
r

MAGMATSKE STIJENE

js
re

ge
ol

m
ac

Obino su masivne
Zbog stezanja pri
hlaenju moe
nastati luenje
(ploasto,
stupiasto,
kockasto, kuglasto,
nepravilno)

.p
m

f.h
r

SVOJSTVA MAGMATSKIH STIJENA

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

.p
m

f.h
r

SVOJSTVA MAGMATSKIH STIJENA

js
re

m
ac

Struktura odraava stupanj kristalizacije,

veliinu, oblik i meusobni odnos minerala u
stijeni. Ona nam moe dati podatke o genezi
stijene. Moe biti zrnata, porfirna (utrusci ili
fenokristali sitnozrnatoj osnovi) ili amorfna.

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

ge
ol

Tekstura odraava raspored minerala u stijeni

(fluidalna, vezikularna, mandulasta, homogena).

js
re

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

ge
ol

m
ac

f.h
r

ZRNATA, PORFIRNA I STAKLASTA

STRUKTURA

f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

ge
ol

1.
2.
3.

m
ac

Podjela po postanku na: INTRUZIVNE (zrnate), EFUZIVNE

(porfirne ili staklaste) i ILNE (prijelazne) stijene.
Podjela po mineralnom sastavu (udio kremena i kremene
kiseline) na:
KISELE ( >62 % SiO2),
NEUTRALNE (50-62 % SiO2),
BAZINE i ULTRABAZINE (<50 % SiO2).

js
re

.p
m

INTRUZIVNE STIJENE

js
re

m
ac

ge
ol

Lat. granum = zrno

Sadri minerale silikatne
skupine: kremen, glinence i
tinjce.
Veina granita je nastala
tijekom pretkambrija.
Moe se troiti u pjeskoviti
materijal, a u tropima u
laterit.

.p
m

f.h
r

GRANIT

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

ge
ol

m
ac

Uglavnom ima
amorfnu
strukturu.
Nastaje
hlaenjem
viskozne magme.
Tamnosmee do
crne boje.

f.h
r

.p
m

VULKANSKO STAKLO

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

m
ac

ge
ol

Granodiorit je kisela
intruzivna stijena
slina granitu, ali uz
kremen sadri i neke
druge silikatne
minerale, te je obino
tamnije boje.

.p
m

f.h
r

GRANODIORIT I DACIT

js
re

Dacit je efuzivna
stijena slinog
sastava.

js
re

.p
m
ge
ol

m
ac

Nastaje sporim
hlaenjem u
icama.
Tako mogu
nastati vrlo veliki
kristali, npr.
berila do 7 m.
Sastav je slian
granitu

f.h
r

PEGMATIT

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

m
ac

ge
ol

Intruzivna stijena
zrnaste strukture, koja
samo ponekad sadri
kremen.
Obino se javlja u
manjim masama. Npr.
otok Jabuka kraj Visa.

.p
m

f.h
r

DIORIT

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

m
ac

ge
ol

.p
m

f.h
r

ANDEZIT

js
re

Bazina efuzivna stijena porfirne strukture.

js
re

ge
ol

m
ac

Bazina
intruzivna
stijena velike
vrstoe.
Koristi se kao
ukrasni i
graevni
kamen

.p
m

f.h
r

GABRO

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

m
ac

ge
ol

Efuzivna bazina stijena.

Obino tamnosive do
crne boje.
Struktura moe biti
razliita, porfirna,
saasta i sl.

.p
m

f.h
r

BAZALT

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

m
ac

ge
ol

ina stijena bazaltske

magme.
Ima karakteristinu
dijabaznu (ofitsku)
strukturu.
U prirodi se esto
kuglasto lui.

.p
m

f.h
r

DIJABAZ

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

m
ac

ge
ol

.p
m

f.h
r

PIROKLASTINE STIJENE

js
re

Vulkanske bombe, tufovi, tufiti.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

ge
ol

m
ac

f.h
r

SEDIMENTNE STIJENE

f.h
r

.p
m

SEDIMENTE STIJENE

js
re

m
ac

NEGORIVE STIJENE (akaustobioliti)

Nisu gorivi, ali mogu se upotrijebiti za graevni i ukrasni
kamen (npr.braki kamen, litotamnijski vapnenac).

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

ge
ol

FOSILNA GORIVA (kaustobioliti)

Stijene koje gore (ugljen, nafta).

.p
m

f.h
r

SEDIMENTNE STIJENE
Sadre autigene i alotigene minerale.

js
re

m
ac

Najei minerali su silikati (kremen, tinjci, minerali glina) i

karbonati.

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

ge
ol

Autigeni minerali kristaliziraju iz vodene otopine, dok alotigeni

nastaju troenjem starijih stijena.

.p
m

f.h
r

SEDIMENTNE STIJENE

m
ac

Vezivo nam pokazuje energiju vode:

Klastino vezivo izmeu zrna nazivamo matriks.
Neklastino vezivo nazivamo cement.

js
re

Neklastine strukture nastaju direktnom kristalizacijom iz

otopine. Mogu biti amorfne, oolitske, pizolitske i
saharoidalnue.

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

ge
ol

Struktura govori o zrelosti stijene. Zaobljenost i sortiranje zrna

govore o duljini transporta.

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

m
ac

2.
3.

KRUPNOZRNATI (RUDITI, >4 mm): konglomerat, brea,

ljunak.
SREDNJEZRNATI (ARENITI, 4-0.06 mm): pjeenjak, pijesak.
SITNOZRNATI (PELITI, <0.02 mm): siltit, glina, ejl (glineni
kriljavac); silt, glina.

js
re

1.

ge
ol

Mogu biti NEVEZANI i VEZANI

.p
m

f.h
r

KLASTINI SEDIMENTI

js
re

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

m
ac

ge
ol

.p
m

f.h
r

KRUPNOZRNATI KLASTINI SEDIMENTI

nevezani: ljunak
vezani:konglomerat, brea;

m
ac

Toila ili sipari

Rijeni i potoni sedimenti
Podmorske lepeze i kanali
Glacijalni sedimenti
Tektonski procesi (rasjedanje i navlaenje)

js
re

ge
ol

.p
m

f.h
r

Postanak krupnoklastinih
sedimenata

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

m
ac

ge
ol

PIJESCI
Eolski (vulkanski i pustinjski).
Rijeni, jezerski i marinski.
PJEENJACI
Sadre kvarcna zrna.
KALKARENITI
Od karbonatnog materijala.
ARKOZE
Sadre kremen i vie od 25% glinenaca i tinjaca
GRAUVAKE
Sadre mineralna zrna i fragmente stijena.

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

f.h
r

SREDNJEZRNATI KLASTINI
SEDIMENTI

js
re

m
ac

ge
ol

.p
m

f.h
r

SREDNJEZRNATI KLASTINI
SEDIMENTI

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

ge
ol

m
ac

f.h
r

SREDNJEZRNATI KLASTINI
SEDIMENTI

js
re

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

ge
ol

m
ac

f.h
r

Postanak srednjezrnatih
sedimenata

f.h
r

js
re

m
ac

ge
ol

Mogu nastati na kopnu, eolskom

sedimentacijom (prapor ili les), ili troenjem
starijih stijena (zemlja crvenica, boksit, laterit).
U vodama mogu nastati u slatkoj vodi (jezera,
mrtvi rukavci - glina), ili morskoj vodi (lagune ili
duboko more ejlovi, abisalne gline,
bentoniti).
Zbog nepropusnosti su vani za hidrografiju.

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

SITNOZRNATI KLASTINI
SEDIMENTI

js
re

m
ac

ge
ol

.p
m

f.h
r

SITNOZRNATI KLASTINI SEDIMENTI

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

ge
ol

m
ac

f.h
r

Postanak sitnozrnatih sedimenata

js
re

ge
ol

m
ac

Smjesa
minerala glina i
kalcita (rjee
dolomita), u
omjerima od 25
do 75 %.
Cementni lapor
sadri 35 do 65
% kalcita.

.p
m

f.h
r

HIBRIDNE STIJENE - LAPORI

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

m
ac

ge
ol

.p
m

f.h
r

KARBONATNE STIJENE

js
re

Najee karbonatne stijene su vapnenac i dolomit.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

f.h
r

KARBONATNE STIJENE

js
re

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

m
ac

ge
ol

.p
m

Mogu biti klastine, organogene i kemogene.

Klastine karbonatne stijene se razlikuju po veliini, vrsti i broju
estica, te prema vezivu.

m
ac

1.
2.
3.

Organogene ili biogene stijene (biolititi, engl.

boundstone) dijele se prema ulozi organizama u njihovu
postanku na:
Sedimente zamke (bafflestone)
Slijepljene sedimente (bindstone)
Grebenske sedimente (framestone).

js
re

ge
ol

.p
m

f.h
r

KARBONATNE STIJENE

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

ge
ol

m
ac

1.
2.
3.

Organogene ili biogene stijene (biolititi, engl.

boundstone) dijele se prema ulozi organizama u njihovu
postanku na:
Sedimente zamke (bafflestone)
Slijepljene sedimente (bindstone)
Grebenske sedimente (framestone).

js
re

.p
m

f.h
r

KARBONATNE STIJENE

js
re

m
ac

ge
ol

f.h
r

.p
m

BIOGENI SEDIMENTI

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

ge
ol
@

m
ac

Kemogeni
sedimenti
nastaju
direktnim
taloenjem iz
zasiene
vodene
otopine.
Primjeri su
sedra, gips,
kamena sol.

.p
m

f.h
r

SEDIMENTNE STIJENE

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

m
ac

ge
ol

Nastaju izmjenom (metamorfozom starijih

stijena pri povienoj temperaturi i tlaku.
Dijele se na ORTOMETAMORFITE i
PARAMETAMORFITE.
Metamorfoza se odvija postupno, a stijene
razliitog stupnja metamorfoze (metamorfni
facijesi) pojavljuju se u zonama oko izvora
metamorfoze (npr. prodor magme).
esto pokazuju kriljavost, jer minerali rastu
okomito na smjer pritiska.

Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac

.p
m

f.h
r

METAMORFNE STIJENE

js
re

ge
ol

m
ac

GNAJS obino
nastaje
metamorfozom
granita.
Istog je
mineralnog
sastava, ali
pokazuje
kriljavost.

.p
m

f.h
r

METAMORFNE STIJENE

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

.p
m

f.h
r

METAMORFNE STIJENE

js
re

m
ac

ge
ol

KRILJAVCI mogu biti

razliitog sastava. Npr.
tinjev kriljavac,
zeleni kriljavac,
kloritski kriljavac.

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

m
ac

ge
ol

FILIT i SLEJT su stijene

niskog stupnja
metamorfoze.
Nastaju izmjenom
starijih sedimentnih
stijena
(parametamorfiti).
kriljavi su.
esti na Medvednici.

.p
m

f.h
r

METAMORFNE STIJENE

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac

js
re

m
ac

ge
ol

MRAMOR nastaje
metamorfozom
vapnenca,
rekristalizacijom pri
povienoj temperaturi.
Moe i ne mora imati
kriljavost.
Koristi se kao ukrasni
kamen.

.p
m

f.h
r

METAMORFNE STIJENE

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac