ODNOS HRVATSKIH ZEMALJA I OSMANSKOG CARSTVA U IZVORNIM

DJELIMA I HRVATSKOJ HISTORIOGRAFIJI

1. BIBLIOGRAFIJA :
Historiografi pronaeni u knjizi Stjepana Antoljaka ( Hrvatska historiografija) :
1.Marijan Bolica, Opis Sanaka Skadarskog od godine 1614. str. 84.
2.Nikola Istvanffy, Nicolai Istvanffy Pannonii historiarium de rebus hungaricis libri XXXIV
ab anno 1490 ad annum 1605, str. 91
3.Rafael Levakovi, La vita del Serenissimo Sultan Jachia Prencipe Catholico della casa
Ottomana str. 95.
4.Ivan Lui Lucius, De regno Dalmatiae et Croatiae str. 116.
5.Frano Divni Historia della guerra di Dalmazia fra Veneziani e Turchi dellanno 1645 fino
alla pace e separatione de confini, str. 129.
6.Juraj Samuel Kai, Kako Bosne kraljevstvo pade, str. 149.
7.Pavao Ritter Vitezovi, Plorantis Croatiae saecula duo, str. 192.
Bosna captiva sive regnum et interitus Stephani ultimi Bosnae Regis str. 200
8. Simeon Konarevi Ljetopis, str. 249.
9.Omer efendija Novljanin, Bosanska kronika, str. 281.
10. Grgur Stratico, Summarij sopra le cose dei confini con la Turchia, str. 300.
11. Mula Mustafa Baeskija, Ljetopis, 332.str
12. asopis Danica 1837., br 47, 48. str. 341.
13. Ivan Franjo Juki, Zemljo- deravni pregled turskog carstva u Europi
Omerpaa Latas i bosanski Turci , str. 371
14. don ime Ljubi, Tursko mletake listine od 1534. do 1652.
Turske listine, str. 429.
15. Matija Mesi, Hrvati nakon bana Berislavia do Mohake bitke, str. 455.
16. Franjo Raki, Dubrovaki spomenici o odnoaju dubrovake obine naprama Bosni i
Turskoj godini rasapa bosanske kraljevine ( VI. Knjiga Starina ) str. 477.
17. Radoslav Lopai, Poviest i mjestopis grada i okolice, str. 530.

18. imun Simo Balenovi, Vladanje ( podnaslov : Turin ) str. 543.

19. fra Anto Kneevi, Pad Bosne, Carsko turski namjestnik u Bosni i Hercegovini god
1463 1878. str. 632.
20. Vicentij Vasiljevi Makuev, Monumenta Turcica, str. 647.
Ostala bibliografija :
Ive Mauran, Povijest Hrvatske od 15. 18. stoljea ( PDF ) 3. 260.
Nenad Moaanin, Poega i Poetina u sklopu Osmanskog carstva ( 1537. 1691. ) 544. str
Turska Hrvatska 211. str
Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, 202 str.
Vlasi u Poekom sandaku 1545 81, Vojna krajina,
Die Trkenkriege in der historischen Forschung, Wien 1983, 143-164.
KRITIKI PRISTUP :
injenica jest da su se brojni historiografi bavili ovom temom. Prvenstveno, radi se o
suvremenicima, odnosno ljudima koji su na bilo koji nain doprinijeli odnosu tadanjeg
Hrvatskog kraljevstva te Osmanskog carstva. Primjerice, autor Marijan Bolica Kotoranin
opisivao je Skadarski sanak jer je i sam bio pripadnikom povjerenstva za razgranienje ( na
strani Mletaka ) 1 Nikola Istvanffy pisao je o odnosu dvaju kraljevstva iz perspektive
suvremenika, to njegovo djelo ini veim. Nadalje, bio je vojnikom pod zapovjednitvom
Nikole ubia Sigetskog.2 Rafael Levakovi bio je franjevcem koji je u Rimu upoznao
pretedenta na prijestolje Jahju. S uzurpatorom se sprijateljio te u svom gore navedenom djelu
donosi intimne detalje njegova ivota. Zanimljivo je ak i to da je pisao mletakom senatu da
uvae Jahjine teritorijalne prohtjeve. 3 O Ivanu Luiu Luciusu, kao ocu hrvatske
historiografije ne treba puno pisati. Jedan od razloga njegova pisanja o osmanskom carstvu
svakako je bila direktna ugroenost njegove domovine. Luciusovo pisanje zainteresiralo je i
njegova bratia Franu Divnia koje je takoer zapoeo pisanje povijesti rata Osmanskog
carstva na dalmatinskom podruju te granicama. Divnia takoer moemo smatrati relativnim
suvremenikom turskih provala. Razdoblju autora druge polovice 17. st pripada i Juraj Samuel
Kai koji je ostavio dva rukopisna djela o zadnjim danima bosanskog kraljevstva. Poetkom
18.st. pojavljuje se jedan od najistaknutijih erudita toga vremena. Pavao Ritter Vitezovi ivio
je u razdoblju sredine 17. / 18. st. Bio je sudionikom sklapanja mira u Srijemskim Karlovcima
1699. g. Zalagao se za teritorijalno sjedinjenje svih hrvaatskih zemalja. Nakon to se njegove
ideje nisu ispunile, osjetio je ogorenost. Vjerojatno je to bio razlogom njegova pisanja
vezana za odnos Turaka i stanovnike svih hrvatskih zemalja. Sljedei autor koji pie o
navedenoj tematici je Simeon Konarevi. Bio je pravoslavne vjeroispovijesti te je svoje djelo
svakako drugaije obradio od katolikih autora istog vremena. Jedan od priblinih
suvremenika turskih osvajanja svakako je i Omer efendija Novljanin. Bio je muslimanskim
kroniarom. Bavio se znaajnim osmanskim velikanima te je dao relevantan prikaz austrijsko
turskog rata koji se odvijao na bosanskom teritoriju 4 Iz svojeg gledita donosi podatke i o
upravi Ali pae Heimovia. Grgur Stratico djeluje u tzv. Predilirsko doba te je ve od
rane mladosti pokazivao interes za prolost Dalmacije. Sakupljao je brojne dokumente uz
1

Stjepan Antoljak, Hrvatska Historiografija, Matica Hrvatska, str. 84.

Stjepan Antoljak, Hrvatska Historiografija, Matica Hrvatska, str. 90
3
Stjepan Antoljak, Hrvatska Historiografija, Matica Hrvatska, str. 96
4
Stjepan Antoljak, Hrvatska Historiografija, Matica Hrvatska, str. 281
2

pomou kojih je definirao i granicu prema Osmanskom carstvu. U istom razdoblju djeluje i
muslimanski kroniar Mula Mustafa Baeskija koji se doticao prolosti Bosne. Buduim
generacijama ostavio je opiran zbornik na turskom jeziku te je zastupao miljenja irih
drutvenih slojeva. Tujekom preporodnog doba, Ljudevit Gaj posvetio je odreen prostor
odnosu Hrvatskih zemalja i Osmanskog carstva u prilogu Danica . Svrha spomena sukoba
Turaka kod Modrua bila je svakako podiznje hrvatske nacionalne svijesti te ponosa.
Naznaajniji historiograf Bosne i Hercegovine tijekom ilirskog pokreta je Ivan Franjo Juki.
Njegov motiv bio je slian kao Gajev, no on je bio direktan protivnik turske vlasti te je s
nekolicinom prijatelja pokuao podignuti ustanak iz kojeg je jedva izvukao ivu glavu.
Takoer, nadao se promjeni ustroja turske vlasti na tom podruju te je bio pansavistom. U
svojim djelima kritizira Osmanskog carstva zbog progona krana. Don ime Ljubi jedan je
od najistaknutijih historiografa s kraja 19. st. Njegov opus je prilino irok, a svoju literaturu
za X. knjigu koju je posvetio ovoj tematici dobio je iz mletakih arhiva. Matija Mesi u svom
djelu posvetio se razdoblju najranijih turskih provala do pogibije Ludovika II., odnosno do
1526. Vano je istaknuti da je on jedan od najranijih historiografa koji se bavio tim ranijim,
uim rzdobljem prije dolaska Habsburgovaca. Franjo Raki je 1873. g posjetio dubrovaki
arhiv te tamo izvukao podatke koji su mu bili vani. Sukus itavog djela Acta Turcica bio
je osnos s Turcima .Naalost, njegovo djelo nema indeks to bi olakalo itateljima traenje
eljenih podataka. 5 Radoslav Lopai spomenuo je ovu tematiku u svome djelu o Karlovcu,
gradu u kojem je odrastao. Prvo poglavlje obradio je od 1363. do nastanka grada Karlovca
kao obrane od Turaka, dok drugo poglavlje see do 1872. g.

Stjepan Antoljak, Hrvatska Historiografija, Matica Hrvatska, 477.str