JohnIvanPrcela

Dr.Draenivi

HRVATSKIHOLOKAUST
DOKUMENTIISVJEDOANSTVA
OPORATNIMPOKOLJIMAUJUGOSLAVIJI

Hrvatskodrutvopolitikihzatvorenika
Zagreb
2001.
Copyright2001 JohnIvanPrcelaiDraenivi

SADRAJ
Predslovo .....................................................................................v
Predgovor1.izdanju.................................................................... xi
Predgovor2.izdanju................................................................... xv
RadOdborazaistraivanjebleiburketragedije
uClevelandu.................................................................. xxi
ANALIZA
1poglavljePregledhrvatskepovijesti ...............................3
2poglavljeSrpskohrvatskisukob...................................24
3poglavljePovlaenjeHrvatskevojske
premaAustriji ........................................................... 37
4poglavljeIzruivanjehrvatskihrtava ......................... 65
5poglavljeBleiburkomariborskipokoljiutiskui
premasvjedoanstvimaoevidaca ........................... 94
6poglavljeVelikosrpskaagresijanaRepubliku
HrvatskuiBosnuiHercegovinu ..............................121
DOKUMENTI
7poglavljeBleiburkipregovoriiizruivanja.................153
8poglavlje"Marevismrti"...........................................224
9poglavljeMjestapokoljauSloveniji...........................369
10poglavljeMariborskipokolji ....................................408
11poglavlje"OslobadanjeZagreba" ...........................436
12poglavljeMasovnipokoljiuHrvatskojiBosnii
Hercegovini .............................................................459

III

DODATAK
AMojazadnjaporuka(zadnjaizjavahrvatskog
vojskovodeSlavkaKvaternika) .........................537
BRezolucijaprigodom 15.obljetniceHrvatskog
bleiburkomariborskoggenocida .......................... 542
CRezolucijaSimpozijaohrvatskojbleiburkoj
tragediji ................................................................. 544
DRezolucijaohrvatskomholokaustu ................ 547
POGOVOR ........................................................................... 551
BIBLIOGRAFIJA.................................................................... 555
IVOTOPISIUREDNIKA ......................................................... 583

IV

PREDSLOVO
Kadajeustudenome 1995. godineuprostorijamaHrvatskematiceiseljenikau
Zagrebupredstavljenodrugoizdanjeknjige OperationSlaughterhouse,odmahsuseuli
glasovihrvatskihuglednikadaovodjelotrebaimprijeprevestinahrvatski.Tiglasovi
ostalisusamolijepaeljasvedo sredine1999.godine,kadajeuTeznomkodMaribora,radi
izgradnjeceste,otkopano1.179kosturahrvatskihPORATNIHrtava,poubijanihnatom
malomdijelunajveegainajuasnijegamariborskogapokolja.Predstavnici trijuhrvatskih
naratajatihsudanapredanozapoelipriprematihrvatsko izdanjetogspomenikogi
povijesnogdjela.Ostaviviuglavnomnetaknut itavsadrajteknjigenaengleskornjeziku
iproiriviganovimnalazimaiznedavnihdogadajauHrvatskojiBosniiHercegovini,
uredniciisuradnici izlazepredhrvatskuitateljskupublikusmnogoprimjerenijim
naslovomHmatskiholokaust.

OperationSlaughterhouse dosadanajdokumentiranijedjeloobleiburkojtragediji prvi

putjebiloobjelodanjeno1970.godineuamerikomvelegraduPhiladelphiji,unakladi
DorrancePublishingCompany.Premdajeovaknjigaizalasedamgodinanakonizdavanja
slineknjige LaTragedia deBleiburg(BuenosAires: StudiaCroatica,1963.),ona
nipotonijenidijeteniengleskiprijevodteknjigenapanjolskomjeziku,kaototo
tvrde nekihrvatskipisciteaktakoipiuuhrvatslcimpublikacijamaiznanstvenim
simpozljimaobleiburkojtragediji.Natajnaintiautoridokazujukakone poznajunirazvoj
nisadrajnaegadjela!
Istinajeda Hn)atskiholokaust (kaoiengleskaizdanjaod1970.i1995.) sadripetnaestak
iskazakojisenalazeuknjiziIveBogdanaLaTragediade BleiburgteuknjiziVinka
Nikolia Bleiburkatragedijahruatskognaroda, alipotonjeproizlaziizinjenicetoje
izpripremaOperationSlaughterhouse, kojesuzapoele1960.godine,udrugojpolovici
1962,iprvojpolovici 1963.ureviju StudiaCroatica otilodvadesetakiskaza,odkojihsu
nekiuzranojluciuClevelandubiliosobnouruenigosp.IviRojnici.Koncem1963.
godineveinatihiskazabilajeobjavljenauspomenutojknjizinapanjolskome,bez
ijednerijeiotomeodakleimtadokumentacija.
V

Nikolieva knjiga Bleihurka tragedija hruatskog naroda dostupna je hrvatskim

itateljima,pa onimogulakousporeditinjezinsadraj sasadrajemHrvatskogaholokaustai
takodoidozakljukadaseobadjela,iakoobradujuistipredmet,stubokomrazlikujujedno
oddrugogaiuAnaliziiuDokumentima.Kadbiseuistinuradilooistomedjeluna
razliitimjezicima,bilo biposvesuvinoizaipredhrvatskuitateljskupublikus
ovimnaimopsenimdjelom.
Ovim, najvema nepromijenjenim ali proirenim, izdanjem dananjim i buduim
hrvatskim naratajima dajemo plodove puna etiri desetljea naega rada. Svjesni smo da
prvopoglavlje,Pregledhrvatskepovijesti,izperapovjesniaradr.StankaGuldescua,koje
je on za amerike itatelje napisao sredinom ezdesetih godina, ne odgovara ni ukusima
hrvatskih itatelja ni najnovijim spoznajama hrvatskih povjesniara, a najmanje odgovara
dananjoj politikoj stvarnosti hrvatskoga naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Iz
potovanjapremauspomeninadr.S.Guldescua,kojijetopoglavlje napisaonaengleskom,i
iz zahvalnosti prema povjesniaru dr. Georgeu J. Prpiu, koji je u srpnju 1999.
poglavlje preveo na hrvatski jezik, odluili smo prilog dr. Guldescua ukljuiti u
nauknjigubezikakvihznaajnijihpreinaka.Stoga molimoitatelje dapomnjivorazmotrei
prihvateovenaerazloge.
Dok se ovakozahvaljujemo dr.Prpiunanjegovoj iznimnoj spremnostiu prevodenju
prvogapoglavlja,nekajehvalaigosp.BoidaruAbjaniu,kojijekaopreivjelihrvatski
asnikbleiburketragedijepriskoioupomoprijevodomdrugogapoglavlja.Odajemo
mu, takoder, priznanje to je svojim svjedoanstvom u Londonu nastupio u obrani
historijski obradenih teza grofa Nikolaja Tolstoja, onda kada se protiv ovoga
povjesniara vodila nepravedna sudska parnica i kada je u Londonu za Ujedinjeno
Kraljevstvo i itav svijet (sic!) bila zabranjena njegova knjiga Ministar i pokolji. Tree
poglavlje Povlaenje Hrvatske vojske prema Austriji jest moj prijevod, koji je ve u
ljetu 1967. odobrio sam pisac, general Vjekoslav Luburi. Ovo smo poglavlje
ukljuiliuengleskaizdanjaovogadjela,asadagaukljuujemo
iuHrvatski holokaustjer gasmatramodosadanajboljomralambomuzroka
iposljedicakojesuuproljee1945.godinevodile200.000hrvatskihvojnika i500.000
hrvatskihgradanaravnouBleiburg!
Nakon kobnoga 15. svibnja 1945. u Bleiburgu, odatle i iz drugih mjesta u Austriji
uslijedila su masovna izruivanja hrvatskih vojnika i civila u rukejugoslavenskih partizana.
OnaineetvrtopoglavljeAnalize, kojejepreveogosp.ZvonimirDeba,koji jenadan
bleiburke tragedije 1945. godine, kao 17godinji pripadnik Hruatskih oruanih snaga
(HOS) bio u Bleiburgu. Neka mu je hvala za sve to je uinio i jo danas ini za dobro
hrvatskoga naroda. Peto poglavlje preveo je gosp. Melkior Maina, predsjednik Hrvatske
katolike zajednice (HKZ) za Sjedinjene Drave i Kanadu. Njemu sezahvaljujemo ne
samonaprijevodunegoinanjegovuobjavljivanjuu

VI

nastavcima izvadaka iz knjige na stranicama asopisa Naa nada. Neka jevjena hvala i
HKZi, koju on vodi, za sve ono to je ova dina organizacija uinila za Hrvate
nakon Bleiburga, uvijek nas objeruke prihvaajui i velikoduno pomaui. Za esto
poglavlje, onajnovijimhrvatskim "Bleiburzima"uposljednjemdesetljeuokrutnoga20.
stoljea,nekajetoplahvalagosp.dr.Draenuiviu,rodomizherojagradaVukovara,ne
samo stoga to je struno i spremno napisao to poglavlje nego to se svom
portvovnomIjubavlju, kao da je i sam snama doivio "Bleiburg" od1945., latio tekoga
poslamojegasuurednikaHrvatskogaholokausta.
Koristim ovu priliku zahvaliti se i dr. Josipu Jureviu, hrvatskom povjesniku i
recenzentu ove knjige, koji je uloio mnogo truda kako bi svojim primjedbama i
savjetima poboljao konaan sadraj Hrvatskoga holokausta. Vrlo veliku zahvalnost
dugujemo i gdici Marijani Coti koja je spremno i uz puno odricanja prenijela rukopis u
kompjuterski medij, bez ega njegov izlazak ne bi bio mogu. Neka je iskrena hvala
svim podupirateljima fonda "Hrvatski holokaust", napose gdi Heleni Blagdan, bez ije
financijskepotporeHrvatskiholokaustne bidoaopredhrvatskogaitatelja.Nakoncu,hvala
i nakladniku, Hrvatskom drutvu politikih zatvorenika, koji je u svoje okrilje uzeo ovo
SVJEDOANSTVOSTRADANJA, PATNJI I KALVARIJE hrvatskoga naroda u prolom, 20.
stoljeu.
U tehnikom smislu valja napomenuti da je lektura obavljena samo u
prvih est poglavlja Analize, u tri predgovora te u Pogovoru knjige, dok su
Svjedoanstva
u
Dokumentima
(poglavlja
7.12.)
ostala
nelektorirana,
odnosno vjerno su prenesena onako kako su ih njihovi autori (svjedoci
zbivanja) dali. U njima su uklonjene jedino oite pogreke, napose kod
navodenjaimenaosobaizemljopisnihpojmova(gradova,rijekaislino).
NazivomHrvatskiholokaust, mjestouvrijeenogaimena"Bleiburg",
sveseviesluimoodgodine1990.,kadajeobjavljenamojaknjiica
Archbishop Stepinac in his Country's ChurchState Relations (Nadbiskup Stepinac u crkveno
d ravnim odnosima svoje d omovine), u nakladi Informativnog centra Hruatski holokaust u

Clevelandu.Ovajnazivdolazisveviedoizraajaiumojimlancimao"Bleiburgu"teiu
mojim pismima svjetskimdravnicima,ukljuiviiDravnotajnitvoSjedinjenihDravau
Washingtonu. Na ovo me potiu sve ea otkrivanja masovnih grobnica mojega
poklanog narataja diljem Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i na podrujima
sjeveroistone Italije. Radi se o stotinama masovnih grobova (300 u samoj Sloveniji!)
dravotvornih Hrvata i Hrvatica. Zato smatramo da je Hrvatski holokaust najprimjereniji
naslovskojimmoemoizaipredhrvatskuitateljskupubliku.
Naslov "Hrvatski holokaust" dolii ovome djelu i zbog raznovrsnih uasnih
okrutnostikojesujugopartizaniisrbokomunistiprimjenjivalinastotinamatisuahrvatskih
rtava.Ubijalisuihhitcimaitupimpredmetima

VII

ubijali su ih otrim noevima ubijali su ih smrtonosnim injekcijama i poljskim vilama

ubijalisuihedomigladuubijalisuihuarenomvatromivrelomvodompribijalisuih
na kri i krunili bodljikavom icom ive su ih u masama bacali u bezdane jame i u
duboke rijeke kao ive mrtvace ubijali su ih na mnogobrojnim "marevima smrti" u
ivo meso urezivali suimhrvatske simbole i onda ih vjeali po stablima. Silovali su,
muilii ubijali hrvatskedjevojkeihrvatskemajkeubijalisumajkepriporodajnimmukama i
na koncu likvidirali ak i njihovu novorodenad. Ubijali su ranjenike i tek unovaene
hrvatskevojnikepolijevalisuihbenzinomispaljivali. Ubijalisu sinovepredoimamajki
imuevepredoimanjihovihenaubijalisu hrvatskenovinareiprofesore.Ubijalisu
hrvatske sveenike i sveenike pripravnike, ukljuivi i nekoliko mojih kolega ubijali
suredovnikeiredovnice.UBIJALISUSVEHRVATEIHRVATICEKOJISUDRAVOTVORNO
MISLILIJERIMJECILJBIODAHRVATIZAUVIJEKOSTANUBEZHRVATSKE DRAVE!!Sveto
jebio VELIKIHRVATSKIHOLOKAUST!
O tome jasno i glasno govore masovna izruivanja iz Bleiburga i drugih mjesta u
Austriji.Otomejorjeitijegovoriduginiz"marevasmrti".Anajglasnijeotomegovore
"Mariborski pokolji" i drugi pokolji diljem Slovenije. Isto je tako krvavo bilo
i"oslobodenje" Zagreba i mnogobrojnih drugih mjesta u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini. Nijedno od naih est poglavlja Dokumenata nije bez svojih uasa i
masovnih rtava, kao to to nije ni pet dodatnih iskaza koje smo stavili pri kraju 12,
poglavljaradiprikazastradanjaHrvatauSrijemuiusrcuBosneiHercegovine.
Otimuasimagovoreinae Rezolucije,ukljuiviinajnovijuod21.svibnja1995.,u
kojoj dominiraju besmrtne izjave nadbiskupa Stepinca i dr. Giuseppea Masuccija o
STOTINAMATISUApoubijanihHrvataiHrvatica.Otomerjeito govorii Pogovor koji
prstom ukazuje na medunarodnu urotu utnje o bleiburkoj tragediji, i ak na njezino
slubenonijekanjeodvladeSjedinjenihAmerikihDravaiamerikihmedija.
Operation Slaughterhouse bio je, sve tamo od 1960. godine, na moan glas pred
amerikomvladom,predamerikomjavnouipredUjedinjenimnarodima.No,po onoj
naojnarodnojposlovici"tudazemljaimasvoje,ne poznajejadetvoje",njihholokaust
hrvatskoga naroda zanima manje nego zatita pasa, maaka i drugih ivotinja! Stoga na
ulasku u trei milenij izlazimo pred hrvatsku itateljsku javnost i pred itav hrvatski
narodsmonomporukom Hrvatskogaholokausta.
Hrvati i Hrvatice diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine i cijelog svijeta
moraju se duboko zamisliti nad paklenim planom unitenja hrvatskoga naroda i nad
njegovim jo paklenijim provodenjem putem "Hrvatskoga holokausta", poznatog pod
imenom"Bleiburg".Njimajesada svetaiuzvienadunostdaupoznajusvustvarnostjugo
partizanskih i srbokomunistikih megazloina nad NEKOLIKO STOTINA TISUA
hrvatskih

Vlll

narodnih muenika. Nad tim megazloinima, pred kojima blijedi ak i Danteova

mata o paklu, treba se ne samo zamisliti nego i iz njih povui pouku za daljnji ivot.
Ostajmo uvijek vjerni duhu bleiburkih muenika! Cuvajmo i branimo sveta hrvatska
ognjita! Budimo portvovni graditelji drave Hrvatske! Usmjerujmo svoje domoljubno
djelovanje protiv planova onih koji nas ele ugurati u bilo koje balkanske asocijacije!
IznadsveganikadanedopustimodanasitkoopetugurauJugoslaviju,jeronajetamnica
igolemogrobljehrvatskoganaroda!
JohnIvanPrcela
Cleveland,Ohio,12.sijenja2000.

IX

PREDGOVORprvomeizdanjuknjigenaengleskom
Uhienje Adolfa Eichmanna koje je izvela izraelska pijunaa na kratko je vrijeme
potaknulo oivljavanje javnoga interesa za uasne zloinake metode kojima je obiljeen
Drugisvjetskirat.Nacisteinjihovesaveznike teretisezaveinutakvihoperacija,pasei
u sluajevima poput pokolja Poljaka u Katynskoj umi, u kojemu su Rusi poinili to
masovno klanje, jednostavno zaboravilo na neke udne injenice. "Demokratske zemlje"
tako uinkovito podravaju svoju utnju, da je stvarno izbjegnuta pozornost iscrpljenog
javnog pamenja na drugi straan pokolj koji predstavlja moda najvei pojedini sluaj
masovnoga ubijanja u modernim vremenima. Britanskei amerike vlasti, koje su izravno
upletene u taj dogadaj, pokazale su, kao i stvarni poinitelji zloina, veliki trud da sudu
povijestiostavejednunenapisanustranicu.Oito,EichmannovsluajdoniojeLondonu
iWashingtonudobrodoludiverzijukojajepozornostciviliziranogasvijetaskrenulasgotovo
nepoznate bleiburkomariborske tragedije, u kojoj je vie od 150.000 razoruanih
hivatskihvojnika,iakjoveibrojcivila,poklanoodTitovihpartizananakonprestanka
ratausvibnju1945.,itouzpreutnusuglasnostbritanskeiamerikevlade.
To masovno ubijanje predstavlja posebno mranu mrlju na engleskoamerikoj
vojnoj ipolitikoj asti jer ove suzemlje imaleprilikuimozaustavitiprovedbu
togazloina.Neizbrisivoznaenjeovemrljenaratnimnastojanjima tih "demokracija"
jasnogovorizatojenanjegasputenzastor utnje.
Uproljee1945.izaprethodnihzimskihmjeseciHrvatisupokuavali
pronainekogakomeesepredati.BuduidasuseiWashingtoniLondonzaduiliTitui
Rusima,tajpokuajnijebiookrunjenuspjehom.Utovrijeme Hrvatisujouvijeknaterenu
imali16jakihdivizija,snaguodoko250.000 vojnikakojisubilivienegodostatnidaskre
Titainjegovevrlorazvikane partizane,ijesujedinicezaratapostiglestvarnepobjedesamo
nastranicama angloamerikogatiska.Mnogisusehrvatskiasnicieljelisvimraspoloivim
sredstvimauhvatitiukotacspartizanima,unititiihiondasedoposljednjeg

XI

ovjeka boriti protiv Rusa, za koje se oekivalo kako e svaki as izbiti na pozornicu. No
civilnevodeNDHmislilisudabimoglispasitivojskupredavi seAmerikancimaiBritancima.
SvedaBritanciiodbijupriznatiHrvatirnapravonapolitikuivojnuneovisnostuvlastitoj
dravi, moglo se je, sasvim razumljivo, od njih oekivati da e se pridravati
medunarodnihzakona oratovanju,ulcljuenihu7enevskekonvencije.Nitkonijenimislio
napredajuRusimailibandamaprofesionalnihTitovihrazbojnika!
Biojetosvibanj1945.imirisproljearasprostiraosezrakomuzdu putova koji
su iz Hrvatske i Slovenije vodili prema austrijskoj granici. Duge kolone kamiona
pornijeanihnaizmjencesaseljakimkolima,zakrilesusvakucestu,doksusenebrojene
tisue civila,seljaka,radnika,studenataitrgovacaprikljuivalevojsciupovlaenju,nakon
toje6.i7.svibnjanaputenhrvatskiglavnigradZagreb.Sveusvemu,ukupnojernoralo
biti blizu pola milijuna vojnoga i civilnoga mnotva koje je kroilo prema granici da se
sretne s amerikim i britanskim snagama. Pjeailo se ili se sluilo bilo kojim
prijevoznim sredstvom. Ovi lojalni Hrvati imali su sada na umu sarno jednu stvar
nakon to je njihovo vodstvo odluilo vie se ne boriti pokuati pobjei od Titovih
ubojikih jedinica koje su ve zauzele Zagreb, gdje su pokazale svoje nakane koljui
bolesnikeiranjenike,kojisuostaliubolnicama, kaoidobardiogradanaglavnogagrada.
Kolone koje su se povlaile zaustavie glad, ed, studen i opi jad koji ih je udarao.
Sredinomsvibnja1945.proulosedudugihkolonakamionaidrugihvozilaimedupjeacima
kakojehrvatskovojnoivladinovodstvokonano uspostavilovezusbritanskomvojskom.Onaje
svoj glavru stan imala u austrijskoj pokrajini Korukoj. Koruko plemstvo veinom je bilo
hrvatskogapodrijetlai krozitavusvtY"povijestHrvatisuimalivezestimnarodom.
Zaista, Britanci su hrvatskome vodstvu dali vjerovati kako e oni prihvatiti predaju
Hruatskih oruanih snaga. Petnaestoga svibnja 1945. vie od 100.000 hrvatskih vojnika i
desetaktisuacivilasleglosenaprostranompoljutekprekoaustrijskegranice,blizugradia
Bleiburga.Britanskivojni zapovjednicitusuodnjihtrailidapoloeoruje.Veinajeto
uinila. Samo neki, prirodno sumnjiavi, suprotstavili su se predaji i potraili utoite u
oblinjimurnama.
KadasuBritancibilisigurnidasuHrvatirazoruani, poeetjerati razoruanemasepreko
granice.Jelipostojaosporazumizmectuengleskihzapovjednikaipartizanskogvodstva,ili
suseEnglezijednostavnoprepustilinekakvompolitikomneznanju?Usvakomsluaju,
partizanskejedinice kojesunoupristigleizauzelepoloajeuoblinjimumama
otvorilesu vatrunaizbjegliceimsuihEnglezisilomnatjeraliprekograninecrte.Ova
zajednikaanglopartizanskaakcijabilajetakodobrokoordiniranadasutisueHrvata
svihstalea,anajvierazoruanivojnici,bilihitcimaustrijeljeni naonomdijelu
BleiburkogapoljakojeseproteeunutargranicaTitove drave.Tojebiopoetak.

XII

Drugdje su se tisue i tisue hrvatskih vojnika i gradana takoder predale britanskim

vojnim vlastimana austrijskom teritoriju. Britanci su ih potpunorazorualii onda ih kao
ovce za klanje nagurali u eljeznike vagone i u vojna vozila. Premda su Englezi
izbjeglicama sveano jamili da ih alju u zarobljenike logore u Italiji, ti vlakovi i druga
vozilaodlazilisupremaslovenskojgranici.IzVillacha,Lawamiinda,Krumpendorfa,Griffena
i drugihmjesta uzdu austrijskoslovenske granice ta su vozila, natrpana teretom ljudskih
bia,odlazilanateritorijkojijebiopodTitovomkontrolom,gdjesuzarobljenicibiliiskrcani.
Razdvojivivojneicivilneosobepartizanisusvakukolonutjeralina"marevesmrti",nad
kojimasuposebnoizueneubojikeetepoeledjelovati.
Oevidci kazuju da su najbrojniji masovni pokolji poinjeni blizu Maribora, u
Sloveniji. Tu je 17. udarna partizanska divizija izvrila masovna ubijanja po direktivama
srpskih asnika Blaa Jankovia, Rade Corka i Boe Hinia. Poznati hrvatski povjesniar,
Oton Knezovi, koji je i sarn preivio"mareve smni", procjenjuje da je samo u Mariboru
poubijano oko 40.000 hrvatskih vojnika. Knezovi u svojemu biografskom opisu toga
dogadaja, naslovljenom Pokolji Hmatske vojske 1945., pie: "Kasnije, vidjele su se tisue i
tisueglavakakoprobijaju(izjaraka)adesilisusejouasnijiprizoriikolalesupriemedu
starijima (tj. medu samim slovenskim puanstvom). Mnogi su mi od njih rekli kako bi
radije izabrali da se njih pokopa u one jarke s Hrvatima,nego da dalje ive na tome
mjestuigledajuteuasnegroboveujarcimazaitavsvojivot..."
No, na masovnome mariborskom ubijalitu klanje nije bilo zavreno. Iz Maribora
"marevismr2i"susenastavili,doksuBritancisvojimtienicimaisporuivalinoveskupine
rtava. Dok su vlakovi, kamioni i druga vozila natrpana zarobljenicima, dnevno stizali u
Koevski Rog, partizani su tjerali zarobljenike u mjesne ume. Ubrzo su preduboke
provalije u tom kraju bile pune tjelesa 30.000 Hrvata i Slovenaca. Na ovome su mjestu
pokolji trajali osam dana. Jedan od partizanskih zapovjednika bio je hrvatski Srbin Simo
Dubaji,pripadnik11.dalmatinskebrigade.
Kako bi utedjeli streljivo, partizanski su krvnici jednostavno izmislili poseban plan
ubijanja. Postavili su zaklopne daske nad dubokim prirodnirn jamamakojihimadostana
tomprostoru.Povezalisuskupinezarobljenikapo est,a ondasuih prisililida"hodaju
podaskama".Sluei seistim metodamapoput onihzaklanjestoke,zarobljenikana
poetku skupine udarilibivelikimmaljempoglaviimbistupionadasku.Njegovpadu
jamupovukaobizasobomiostalezarobljenike.
NakonpokoljauKoevskomRoguTitojeposlaokomisijuodpetljudi,pod
zapovjednitvomsrpskogpukovnikaDuleKoraa,da pregleda mjestagdjesupobacana
tjelesa.Kakobiprikrilizloin,partizanisuizvrili opsenominiranjeterena.

XIII

Druge mnogobrojne skupine Hrvatskevojske"marirale" su preko Hrvatske sve do

Kovinanarumunjskoj granici. Za sobom su ostavilitragoverazbacanih kostiju imasovne
grobnice.
Pokolji su izvreni i nad izbjeglicama koje uope nisu niti stigle do Britanaca i
Amerikanaca.UDolenjskom,Ptuju,CeljuiKrkompoinjenasutakodertakvaklanjanad
ljudskim biima da ona postiduju uinkovitost bilo koje klaonice. U estinama, blizu
Zagreba, poubijano je 5.000 vojnika, kod Vrginmosta oko 7.000, blizu Duboca na
Savioko3.000teuokolici PodravskogKlotranajmanje2.000.UViroviticijepoubijano
preko 1.700 mladih novaka koji su bili pozvani u vojsku, a onda naputeni od svojih
zapovjednikabezikakvezapovijeditoimjeiniti.Mnogisuubijenikod Bjelovara,Graana,
Soica,Siska,Butmira,Kasindola...
Titovikrvnicinisuograniilisvojeklaonikemetodesamonapripadnike Hrvatske vojske
i one gradane koji su im se bili pridruili. im je Tito preuzeo vlast, diljem zemlje
uspostavljeni su koncentracijski i zarobljeniki logori. Stotine tisua gradana svake dobi,
spolaizvanjabilojeutamnieno,muenoikonanolikvidirano.Hrvatskajepostalagolemo
groblje njezinijarci,jame,umeirijekebilisupretrpaniljudskimtjelesima.
Premda Tito i njegovi pomonici poinie ovaj "pothvat klaonica", britanske vojne
vlasti snose moralnu odgovornost. Britanci su se moralipridravatienevskekonvencijei
zakonaovodenjurata.TrebalisuprihvatitiHrvatskuvojskui civileupovlaenjuteihzatititi
odpartizanskeosvete.Iako amerike vlasti ne snose isti stupanj odgovornosti za politiku
genocida koju su pokrenule Titove snage sa srpskim osobljem na elu, ipak se ameriko
priznanjeipotporaTituod1942.do1945.natjecaloupruanjutepomoisazlorabnikom
vlasti i naivnim politiarem Winstonom Churchillom. Ova dvostruka potpora bila je od
ivotnevanostizauspostavukomunizmauHrvatskoj.Ovaistapotporanastavljasedodana
dananjeganateretamerikih poreznihobveznika!
CharlesA.Willoughby
generalbojnikumiru
Washington,D.C.
6.svibnja1968.

XIV

PREDGOVORdrugomizdanjuknjigenaengleskom
Otkad je 1970. bilo objelodanjeno ovo djelo, zbili su se mnogi povijesno znaajni
dogadajiokoHrvatskeiunjoj,posuvremenivipritomovuknjigudanasvienegoprije25
godina.
Uprosincu1971.,nakonsastankauKaradordevu(Srbija),JosipBrozTito donio je
odluku da slomi hrvatsko proljee (liberalizaciju unutar komunistikih redova u
Hrvatskoj),kojejebilozapoeloukasnim1960im godinama.Ovimcininorepresivnim
inom bio je obnovljen politiki, gospodarski i kulturni genocid hrvatskoga naroda.
Sa sve veim brojem odatle proizalih disidenata, koji su bili spremni na izazov i na
prosvjede protiv pretjeranih metoda reima i sustavnih problema prouzrokovanih
beogradskimcentralizmom,bilajeoitanudapromijenitisistem.
Tako je 1974. Jugoslavija proglasila novi Ustav prema kojemu je Tito, po svojemu
odlasku s vlasti, morao biti zamijenjen rotirajuim predsjednitvom. est republika:
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija te dvije
autonomne pokrajine: Vojvodina i Kosovo, kolektivno bi vladale preko svojih
predsjednika. Vodstvo kolektivnog Predsjednitva mijenjalo bi se svake godine. Zato se
Komunistika partija Jugoslavije, uz potporu vojske i tajne policije, nadala na vlasti ostati
zauvijek.
Titova smrt u svibnju 1980. otvorila je Pandorinu kutiju mnogih problema unutar
Jugoslavije. Jedan od njih bio je uvijek nazono hrvatsko pitanje. Hrvati su eljeli vie
politikih i gospodarskih sloboda te manje dominacije Beograda. Njihovi sjeverozapadni
susjedi, Slovenci, bili su jo tvrdi u svojim zahtjevima. Srpski despot Slobodan
Miloevi vidio je u "rotirajuem" Predsjednitvu i u zahtjevima Hrvata i Slovenaca
raspad Jugoslavije. Zato je 1986. godine i kasnije Miloevi odluio ugrabiti kontrolu nad
Predsjednitvom Jugoslavije, dokinuvi pritom autonomnepokrajineVojvodinuiKosovo
te osiguravi da Crna Gora slijedi stope svoje mnogo vee pravoslavne sestre Srbije.
Dosljedno, u kasnim 1980im godinama Jugoslavija je ila punom brzinom od jedne do
drugeustavnekrize.Sredinom1991.MiloevijezadaosmrtniudaracJugoslaviji,sprijeivi
HrvataStjepana

XV

MesiadapostanepredsjednikomkolektivnogPredsjednitvajugoslavenske drave.
Utravnjuisvibnju1990.Hrvatisuglasovali(kaoiSlovenciupriblino istovrijeme)na
prvimslobodnimizborima.Dana25.lipnja1991.HrvatskaiSlovenijaprekinulesuveze
sJugoslavijomisvakajeproglasilasvojuneovisnost.etiridanaprijeovogapovijesnog
dogadaja ministar vanjskih poslova SADa, James Baker, prigodom svoga slubenog
posjetaBeogradu,digaojevikuprotivhrvatskihislovenskihunilaterarnihodlukaosamo
stalnosti. On je tijekom posjeta obeao da e Sjedinjene Drave vrsto stajati na naelu
teritorijalne nepovredivosti Jugoslavije, te da njegova vlada nee priznatineovisnost niti
HrvatskenitiSlovenije!!! Utakvoj jeizjavi srpskopoiitiko i vojno vodstvo u Beogradu
vidjelo "zeleno svjetlo" za poetak agresije, koja je bila planirana, prvo protiv
Slovenije,apotomiprotivHrvatske.RatuSlovenijitrajaojesamo desetdana,zavriviu
prvimdanima srpnja1991.sramotnimodstupanjemipovlaenjemJugoslavenskenarodne
armijeizSlovenije.
Republika Hrvatska,kojanijeimalagotovonikakvoga orujazasamoobranu,nije
bila tako sretna. U drugoj polovici srpnja 1991. istona je Hrvatska napadnuta tekim
topnitvomizrakoplovimaJugoslavenskearmije. Nakontoganapadnutesuidrugehrvatske
regije: Lika, Banovina, Kordun, zapadna Slavonija, Dalmacija. "Narodna" Jugoslavenska
armijaizvrilajeodsredine 1991. do sijenja 1992. velika razaranja brojnih gradova i
selauHrvatskoj.
Najtee su bili napadnuti Vukovar i Dubrovnik. Prvi je grad, nakon tromjesenih
neprestanih bombardiranja i posvemanjeg ruenja, pao u srpskeruke. Drugi grad Srbi
nisu zauzeli, ali je njegovo diljem svijeta poznato i od UNESCOa zatieno
kulturnoblagouvelikebilooteenoodtekogagranatiranja.
Crkve, bolnice, kole, kulturni spomenici, knjinice... bili su posebnemete srpskih
napadauVukovaru,aliiudrugimgradovimainaseljima diljemHrvatske.Posebnoje
straangenocidbioizvrennadbraniteljimai stanovnicimaVukovara.Nidrugamjesta,koja
su pala usrpskeruke,nisu bila potedena. Koljake metode iz poraa Drugoga svjetskog
rata(1945.1948.)opetsubileupotrijebljeneprotivhrvatskihratnihzarobljenikaigradana,
to je obilno dokumentirano u djelu Mass Killing and Genocide in Croatia 19911992.
(Zagreb,Nacionalnaisveuilinaknjinica,1992.).
Koncem veljae 1992. golema veina muslimanskoga i katolikog puanstva u
Bosni i Hercegovini glasovala je za neovisnost svoje republike od Jugoslavije.
Demokratske kuglice sveukupne izborne veine pridonijele su medunarodnom priznanju
Bosne i Hercegovine (7. travnja 1992.), ali i zajednikom napadu srpskih etnika i
Jugoslavenske narodne armije, koju su vodili Srbi, na novu dravu. Tim neprijateljskim
inomSrbijajeslubeno

XVI

zapoelatreiagresivnirat.Srpskiciljbioje"etnikoienje"tojemogueveegdijela
Bosne."ienje"jeukljuivalomasovnotjeranjenesrbauradnelogore,ulogoresmrti,
te protjerivanje izvan svojih naselja. Popratno ruenje damija, crkava, kola, bolnica,
knjinicaikulturnihdobara,takoderje inilo barbarskitemeljglavnesrpskestrategijeza
provedbugenocida.
U dvije i pol godine srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je oko
250.000 ljudi, a iz svojih domova protjerano vie od 2 milijuna stanovnika BiH. Trpljenje
ovoga naroda i barbarsko divljanje, koje su njegovi dobro naoruani protivnici
upotrijebili, nadilaze i samu matu. Unato tome, ono je sjajno opisano u knjizi Roya
Gutmana: A WitnesstoGenocide (NewYork:Macmillan, 1993.). Genocid se provodi i dok
piem ove retke: golem je broj sadanjih rtava pridodan onima likvidiranim
u"marevimasmrti"iistrebljivakimlogorimaizgodinaposvretkuDrugogasvjetskog
rata.
Zahvaljujuitelevizijskimkameramainovinskimizvjeima,genocidni zloiniprotiv
Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su zapoeli u ranim devedesetim godinama
ovogaokrutnogstoljea,poznatisuijavnoihsepriznajediljemsvijeta.Pokoljihrvatskih
ratnih zarobljenika i gradana u danima, tjednima, mjesecima, ak i godinama poslije
Drugoga svjetskog rata, premda su bili poinjeni na brojnim mjestima u Austriji, Italiji,
Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, nisu bili medijski zabiljeeni, pa ih se i
danas ignorira. No literatura o ovome predmetu, osobito nakon 1960., kada sam
zapoeo pionirski rad prevodenja iskaza oevidaca na engleski jezik i nakon to je
pismohranaForeignOfficeauLondonu1975.otvorena
javnosti, nije manjkava. Samo jedan letimian pregled na izabranu bibliografiju na
koncuovogadjelamoeuvjeritiinajsumnjiavijedasehrvatskiporatniholokaustuistinu
zbio i da je gotovo itav moj narataj poubijan zbog svoje vjernosti Bogu i hrvatskoj
dravotvornojmisli.
Od posebnog interesa i vanosti jest injenica da je s poetkom
demokratizacije u Hrvatskoj 1990. zapoeto otkrivanje dugakoga niza mjesta poratnih
pokoljakojisetiuhrvatskihrtava,iobjavljujeseugotovosvakimhrvatskimnovinamai
asopisima.Uenisimpoziji,kojiobradujuistipredmet,bili su odrani u Zagrebu 1993. i
1994.(takavsimpozijbiojeodranuClevelandujo1973.).DemokratizacijauSlovenijii
Hrvatskojurodilaje plodomiotkopanasumjestamasovnihpokoljauKoevju(Slovenija)i
kod Soica (Hrvatska). Oba otkopavanja posve potvrduju potankosti koje se nalaze u
dokumentimaXLIV,LXXIIiLXXIII Operation Slaughterhouse. Za mene je najzanimljivije to
sutaotkopavanjabilapopraenaistaknutimlancimaiuamerikomtisku!
Sa suprugom sam posjetio mjesto pokolja u jami Jazovki kod Soica za naega
trotjednog hodoaa po Hrvatskoj u lipnju 1994. Moje sluenje u Jugoslavenskoj
armiji, za triju posljednjih tjedana u svibnju 1945., u bivem slovenskom selu
BazoviciblizuTrstaiuTrstuprvihdesetdanaulipnju

XVII

1945.. nukalo me da posjetim bazoviki spomenik koji je tamo postavljen zahvaijujui

talijanskoj vladi krajern 1960ih godina, a u spomen na tisue rtava pobacanih u jame
fojbe,dubokepreko300metara,odTitovih partizanautjednimaodmahnakonsvretka
rata. Na posjet od 19. lipnja 199/i, podudarao se sa sveanom svetom misom i
komemoracijom49.godinjicetogapokolja.
PosjetHrvatskoj,nakon50godinaivotauiseljenitvupruionamjeprilikuposjetiti
masovni grob tridesetorice franjevaca na irokome Brijegu u Hercegovini. Sve su ove
muenikeubilijugoslavenskipartizanizbognjihovevjernostiBoguizatotosubiliHrvati.
lan te zajednice, dr. Vendelin Vasilj (prije dvadesetak godina je preminuo u Chicagu),
napisao je tuan, refleksivan iskaz oevidca o najveemu ubijalitu hrvatskih ratnih
zarobljenika,kojise zbiokodMariborauSloveniji(vidiDok.LI).
NanaemputovanjuautobusomizmojegarodnogmjestaKouteTrilj(blizuSplita)u
svjetskipoznatomarijanskosvetiteuMedugorjuprolismoblizuKrivodola,jojednog
mjesta pokolja, gdje se zbilo masovno likvidiranje hrvatskih ratnih zarobljenika. Dok smo
putovaliokoSinja,Splitaiibenika,ulismopotankeopisepokoljahrvatskihzarobljenika
naPodimaiVagnju(Husinajama)blizuSinja,kodKatelStaroga(Kevinajama),Lovincukod
Splita, u jami Glavui, pod Svilajom, blizu Drnia i u jami Golubinki kod ibenika. Ova
mjesta smrti kao i mnoga druga mjesta pokolja koja su osvijetljena dolaskom
demokratskih promjena u Hrvatskoj nisu opisana u ovoj knjizi. U jednom je svesku
nemogueobuhvatitipodrobnostitogavelikogzIc)inanadhrvatskimnarodom.
Premda smo dr. Stanko Guldescu (koji je prije etiri godine preminuo u
Fayettevilleu,SjevernaKarolina)i ja bilisuoenisazadatkom golemihrazmjera,ipak smo
skupili do danas najveu koliinu iskaza oevidaca, koji potvrduju nau procjenu od
najmanje 600.000 poratnih hrvatskih rtava. Ova brojka, kojorn smo se posluili prije 25
godina,ostajeidanas,osobitousvjetlu otkriapriotkopavanjimamjestaporatnihpokoljau
SlovenijiiHrvatskoj.
Dokumentiranija evidencija zacijelo e se pojaviti dodatnim istraivanjima mjesta
poratnih pokolja. U procjenjivanju broja hrvatskih rtava novim istraivaima je bitno da
slijedeinformacijedobiveneoddjeceiunuadihrvatskihratnihzarohljenikaidrugihnestalih,
koje je mogue pronaigotovo u svakommjestuu Hrvatskoj i Bosnii Hercegovini.To e,
zajedno s informacijama dobivenim otkopavanjem mjesta masovnih pokolja,
neizmjerno pomoi u dobivanju konane procjene sveukupnog broja poratnih
hrvatskih rtava. Vano je da u konanoj procjeni tih rtava one ne budu
pomijeane ipobrkane s onima koje su pale u borbama tijekom Drugogasvjetskoga
rata.

XVIII

Kakosamveistaknuo,mojsuurednikdr.S.Guldescunijeviemedu nama.Njegov
duh i njegove sposobne ruke ipak su na svim stranicama izdanja od 1970. General
Charles A. Willoughby, pisac Predgovora prvome izdanju, preselio se u vjenost 1975.
Dr. Dragutin Kamber, koji je 1960. zapalio vatru zamisli objelodanjivanja bleiburkih
dokumenatanaengleskom,preminuojeprijenegolijeprvoizdanjetiskano.Gen.Vjekoslav
Luburi, koji je u treem poglavlju napisao do danas najbolje stranice o posljednjim
danima Nezavisne Drave Hrvatske, o evakuaciji Zagreba i o kraju Hrvatske vojke, 20.
travnja 1969. bio je umoren u vlastitoj kui u Carcagentu (Valencia) u panjolskoj. Dr.
KrunoslavDraganovi,ijemsustavnomsakupljanjubleiburkihdokumenataod1945.do
1967. godine dugujemo i postojanje knjiga o bleiburkoj tragediji na panjolskom,
engleskomihrvatskomjeziku,preselioseuvjenost1983.uSarajevu.Uvjenostsepreselie
mnogioevidci, ukljuujuivespomenutogo.VendelinaVasiljaiIvanaoria,supotpisnika
Rezolucije u Dodatku B ove knjige. Svima njima izraavamo duboku zahvalnost to su
namomoguilidaizidemosovimdjelompostavljanjatemeljaisijanjasjemena.Nekaoni
poivajuumiru,auspomenananjih nekavjenoiviuHrvatskojiBosniiHercegovini!
Na sreu, neki preivjeli iz "mareva smrti" jo su na ivotu u domovini i izvan nje.
Nekolicina njih dala je i iskaze u ovoj knjizi. Kada se 1960ih godina pripremala Operation
Slaughterhouse, oko50% oevidacanijedaloiskaz pod svojim punim imenom. Oni su se
posluili poetnim slovima, pseudonimimaili brojevima,kakone biprouzroili pogibelj
sebi,aliisvojojobitelji.PovratakslobodeidemokracijeuHrvatskuiBosnuiHercegovinu
omoguioimjeslobodnoidentificiranje.Danasnijedanpreivjeliviene skrivasvojeime.
Unato prekidu svih kontakata s dr. K. Draganoviem, to je uslijedilo zbog
njegovanasilnogpovratkauJugoslaviju1967.,ovaknjigasadri77iskazakojesuprikupili
dr.Draganoviinjegovipomonici.Stogajetekoshvatitizatojeprof.VinkoNikolibez
ikakva objanjenja mogao izjaviti u svojoj knjizi Bleiburg: uzroci i posljedice, objavljenoj
1988.,da su svi Draganovievidokumentiobleiburkojtragedijinavodnosnjimenestali
1967.MnogiDraganovievidokumentinisuukljueniuovuknjigu,alionisenalazeumojoj
pismohrani. Mnogi od njih su u La Tragedia de Bleiburg na panjolskom i u Nikolievim
knjigamanahrvatskom!Zatonekasezbogpovijesneistinekreditdadesamoonometkoga
zasluuje.Istina,initadrugo osim istine, proslavit e bleiburke rive i donijeti mir,
slobodu i pravdu njihovoj voljenoj hrvatskoj domovini unutar njezinih etnikih i
povijesnihgranica.
JohnIvanPrcela
glavniurednik
Cleveland,Ohio
15.kolovoza1994.

XIX

RADODBORAZAISTRt1IVANJEBLEIBURKETRAGEDUEU
CLEVELANDUl
PRVAISKUSTVABLEIBURGA
Treega travnja 1945. bio sam mobiliziran u Titovu vojsku zajedno s kolegama iz
VisokefranjevakebogoslovijeuMakarskoj.esttjedananakontogazapoeojePOTHVAT
KLAONICAmojeganarataja.Kaomobiliziranifranjevacbiosarnjedankilometarudaljen
od preduboke krake jame u Bazovici blizu Trsta, u koju je nekoliko tjedana nakon
zavretka ratabaeno na tisue ratnih zarobijenika raznih narodnosti, medu kojimai400
Hrvata.
Iz Titove vojske pobjegao sam 10. lipnja 1945., krijui se puna dva tjedna u
kapucinskom samostanu u Trstu. Tada jo nisam ni pomiljao da u sljedei mjesec u
franjevakom samostanu Sv. Ante u Bologni upoznati dr. fra Vendelina Vasilja, jednog
odkrunskihsvjedokanajveegagubilitahrvatskihratnihzarobljenikaubliziniMaribora.
Stigavipotkrajljeta1945.uRimiupisavisenabogoslovnestudijeufranjevakom
medunarodnomsveuilituAntonianumu,mojaprva"bleiburka"iskustvapostalasujo
intenzivnija jer upoznah dr. Krunosiava Draganovia i doznah za njegovo sustavno
sakupljanje iskaza o bieiburkoj tragediji. Dr. V. Vendelin Vasilj, Sead Zubevi, prof.
DanijelCrljenimojbratPavaobilisuprvisvjedocikojimudadoesvojeiskaze.Zanjima
suseredalimnogidrugiHrvatiinehrvatikojisumukazivalipodatkeo"Bleiburgu",itakoje
on ve 1945, zaorao najdublje brazcle sakupljanja dokumenata o naem hrvatskom
HOLOKAUSTU.
ZACETNOSJEMENAEGAODBORA
Petnaest godina nakon "Bleiburga" i jedanaest godina nakon useljenja u SAD,
obnaao sam dunost tajnika Ogranka "Dr. Ante Starevi" UAHa u Clevelandu. Na
jednomsastankuovehrvatskeorganizacijepoetkom1960.
~NetoiraverzijaovogalankaJohnaIvanaPrceleobjavljenaje uzbornikuradova Bleibuyg1945
1995.,Hrvatskamaticaiseljenika,Zagreb,1997.

XXI

godine(kadasmoradilinacrtradazatugodinu)Mirkoamija,kaopromatra naesjednice,
predloi da se u svibnju organizira sveana 15. obljetnica hleiburke tragedije, da za tu
zgodu napiemo prikladne solidne lanke na engleskom jeziku i da to dademo do
znanjaamerikomKongresuiiroj amerikojjavnosti.
Sveana komemoracija PETNAESTE GODINJICE "Bleiburga bila je odrana 30.
svibnja.SastojalaseodsveanesvetemiseuhrvatskojcrkviSv.Pavla u Clevelandui od
popodnevnogprogramauhoteluStatlerHilton usreditu Clevelanda. Dr. Kamber,
kojije svoj "Bleiburg"proa oipreivio uAustriji,biojepropovjedniknasvetojmisi
i glavni govornik uprogramu. Kamber je u svome govoru apelirao na nas aktiviste u
Clevelanduina itavuhivatskudijasporudasesmjestalatimoposlapripravljanjasolidne
knjige na engleskomu o naoj stranoj bleiburkoj tragediji. Broura S. W. Skertia o
bleiburkomariborskimpokoljima ina prigodni memorandum potaknuli su dr. Kambera
da nam odri govor i da nas pokrene na rad bez prestanka dok na svjetlo dana ne izide
dokumentarnodjelo.Naovajrad potaknulonas jei doslovno uvrtenjenae broure i
memorandumau CongressionalRecord od 2. lipnja 1960. te lanci o toj nezaboravnoj
komemoracijiulokalnimnovinama.
Lu koju dr. Kamber zapali, voljom ujedinjenih amerikih Hrvata kao luonoa
prihvatih i ponesoh medu Hrvate u zemljama zapadne Europe. Najprije posjetih
svetiteMajke BojeFatimske,moleinjezinblagoslov za uspjehnae velikezamisli
u spomen stotina tisua hrvatskih muenika. Onda posjetih prof. PavlaTijanainjegovu
obitelj u Madridu. Profesor Tijan i profesorica Nedjeljka Tijan Lueti toplo me primie i
nadugomeintervjuirae zahrvatskidioprogramapanjolskognacionalnogradija.
TRAENJEMORALNEPOTPOREODMNOGIHHRVATA
Obeavi mi veliku moralnu potporu, prof. Tijan i njegova supruga dovedoe me u
dodirsgen.VjekoslavomLuburiemiuputiemeda gaposjetimuValenciji.Takose
prvi put u ivotu susretoh s ovim junakim ividovitimhr<atskimgeneralom.Upoznahi
njegovodalekosenonauavanjeozbijanjuredovahrvatskihnacionalistaikomunistaujednu
JEDINSTVENUFALANGU radi ruenja Jugoslavije i ponovne uspostave Nezavisne
DraveHrvatske. Zbog ovihrevolucionarnih generalovih pogleda nahrvatsku budunost,
neobinogazavoljehipostadohmujedanodnajbliihsuradnika.Onmiusvojeimeiuime
svojih sljedbenika po svijetu obea posvemanju potporu na osvjetljivanju bleiburke
tragedije.UjednomiobeadaekaolanGlavnogustakogstana napisatizameneanalizu
okonanimborbamahrvatskevojske,onaputanjuZagrebaiopovlaenjuizHrvatske.
NakonposjetavodeimHrvatimaupanjolskojotputovaosamuRim, gdjesamimaodug
sastanaksdr.KrunoslavomDraganoviem.UHrvatskom

XXII

zavodu sv. Jeronima iznio sam mu volju Hrvata u Clevelandu o tome kako je vrijeme
vienegosazrelozapripremanjeknjige o bleiburkojtragediji naengleskomjezikui
da smo stoga mi u Clevelandu odluili osnovati odbor za istraivanje bleiburke
tragedije. Od njega kao najveeg autoriteta o "Bleiburgu" traimo suradnju, ali mu
takoderdajemodoznanjadaemoustrajatisnaomzamisli,makaribeznjegovesuradnje,
JER PREIVJELE RTVE NISU DAVALE SVOJE ISKAZE NI NJEMU NITI IKOME
DRUGOME DA BI SKUPLJALE PRAINU PO LADICAMA, NEGO DA BUDU OBJAVLJENIU
TISKU. Dr. Draganovi me je pomnjivo sasluao, nau zamisao je pozdravioi obeao svoju
suradnju.
IzRimasamlu,zapaljenuuClevelandu,poniosasobom usamBleiburg,sve
do dvorca u kojemu je donesena odluka o kobnoj sudbini pola milijuna vojnikih i
gradanskih branitelja drave Hrvatske. Iz Bleiburga sam nastavio svoj put vlakom do
Munchena, gdje se odravao Medunarodni euharistijski kongres. Na ovome Kongresu
djelovalajeiposebnahrvatskasekcijasmnogimpredavaima,medukojimasubiliiveleasni
VilimCecelja, fraMirkoovi,glasovitifraKarloBali,fraStanko Petrov,prof.Pavao Tijani
drugi. Na Euharistijskom kongresu opet susretoh dr. Draganovia, prof. Varoa, vl. Antu
Livajuia, dr. Branka Jelia i brata mu Ivana,dr. Stjepana Bua, Krunoslava Batuia,
Milana Ilinia i mnoge druge Hrvate. Svimspomenutim Hrvatima, osobito dr. Jeliu,
govorio sam o zamisli pripremanja knjige o`Bleiburgu" na engleskom jeziku. Svi
oduevljenopozdravienae planove,asamdr.Jelimedopotankostiobavijestidau
kopije svih Draganovievih iskaza nai kod dr. J. Bombellesa u Clevelandu. Tada takoder
doznah da je dr. Bombelles sve od 1945. godine bio desna Draganovieva ruka u
sakupljanjutih"bleiburkih"iskaza.
Traenje razumijevanja i pomoi u osvjetljivanju bleiburke tragedije odvelo me u
London, gdje sam u urednitvu Nove Hrvatskenajvie razgovaraos prof. A. Percom. Jaka
Kuan, urednik Nove Hrvatske, bio je tih dana izvan Engleske, na putu po zemljama
zapadneEurope.ZavrijememojegaetverodnevnogboravkauLondonuimaosamvrlo
dug razgovor i s dr. J. Krnjeviem, predsjednikom HSSa, molei i njega za potporu.
Potporu mi obea, ali obeanje ne odri. Dr. Krnjevi je kasnije u Hrvatskom glasu
otvoriopaljbuprotivmojega"nametanja"i"nepozvanosti"dapiemoBleiburgujertamo
nisam ni bio u svibnju 1945.!!! Nisam mnogo bolje proao ni s dr. Stjepanom Heferom,
predsjednikom HOPa (Hrvatskog oslobodilakog pokreta) u Buenos Airesu, kojemu
samsepismenoobratio.
OSNUTAKODBORAZAISTRAIVANJE"BLEIBURGA"
Unato tome to nismo dobili potporu s vrhova dviju vodeih hrvatskih politikih
organizacija, bio sam uvjeren da nam pomo pojedinih granailanovatihorganizacija
neeizostati.Stogaulistopadu1960.sazvahsjednicu

XXIII

istaknutih hrvatskihintelektualaca:dr. DragutinaKambera,dr. RudolfaHraanca,dr.Jure

Prpia, dr. Josipa Bombellesa, prof. Stevena W. Skertia. Sastanak odrasmo u kui
Ivana Debe i tu osnovasmo ODBOR ZA ISTRAIVANJE BLEIBURKE
TRAGEDIJE.S.W.Skertibijaeizabranzatajnika,apisacovihredakazaproelnika
promicatelja. Svi sebi postavismo zadatak: prihvatiti dr. Draganovi(ta za lana i s njime
uvijekpodravatilojalnusuradnjuteuOdborprimitiidrugehrvatskeaktiviste,osobito
prof.VinkaNikoliainekeamerikeprijatelje.
Dvatri mjeseca prije osnivanja naega Odbora Nikoli me jednim pismom
zamoliodamuza Hrvatskureviju opiemsvojeposjete HrvatimapozapadnojEuropi.
Tajlanakspremnonapisahiposlahgazranompotom
uBuenosAires,alitajmojputopisurednikHrvatskerevijeneprihvatizaobjavljivanje
s obrazloenjem da je "napisan previe urnalistiki". Unato ovom iskustvu izvrio
sam elje naeg Odbora i gospodinu Nikoliu uputio sam poziv da bude na poasni
lan,tojeonradoprihvatio.
KaopoasnilanoviunaOdbornadaljeufloe:dr.fraDominikMandi,dr.fraLucijan
Kordi, dr. fra Vendelin Vasilj, dr. fra Miron Lasi, dr. fra Vjeko Bambir, fra Celestin
Ragu,fraVilimPrimorac,fraBonePrcela,msgr.Ivan
Juriek, msgr. Feliks Diomarti i dr. Stanko Vujica svi odreda vrlo dareljivi nai
podupiratelji. Od rodenih Amerikanacanai lanovisuradnici postadoe gen. Charles A.
Willoughby i dr. David M. Baxter, a suradnja i potpora dr. Stanka Guldescua bila je
tako velika da je on zasluio da njega uzmemo za svoga suurednika na naem djelu
OPERA770NSLAUGHTERHOUSE.
SVEINTENZIVNIJIRADNAEGAODBORA
Nakon osnutka Odbora pristupilo se ne samo prepisivanju i prevodenju postojeih
iskaza nego i sakupljanju novih dokumenata. U prevodenju su nam pomagali dr.
Hraanec,AnteDoenigdaBrankaMalinarr.Frigan.Uprepisivanjupostojeihiskaza
uviekopijaradilismovrlointenzivnotefCrnikiija.Prof.MirkoMehe,preivjeli
Hrvatiz"mareva smrti",pomnjivojeiskazepregledavaoianaliziraoih.Slijedilojezatim
organiziranosakupljanjenovanih sredstava po SADu, Kanadi, Australiji i Europi.
Hrvatske organizacijeipojedincidavalisusvojeprinoseitakoomoguilisvejairad
naega Odbora. Zato mi dr. Bombelles jednom ree: "Ivane, bleiburki zapisnici
koje sam Ti na uvid uruio progli su kroz ruke mnogih hruatskih intelektualaca ali
nanjihnisuuopedjelovali,aTisi,eto,natemeljunjihstvorioitavpokret/".
Za Dan bleiburkih rtava, 30. svibnja 1961., kao glavni govornik stigao nam je iz
Rima dr. Krunoslav Draganovi. Komemoraciju je sponzorirao Ogranak "Dr. Ante
Starevi" UAHa u Clevelandu. Na engleskomu su govornici bili dr. Edward M.
O'Connor,bivipovjerenikzauseljenikeu

XXIV

vladi predsjednika Trumana i njegov suradnik, kongresmen Michael A. Feighan,

dugogodinji protivnik svake pomoi Titovoj Jugoslaviji. Feighan je u svoj govor
ukljuio pismo koje je primio od Titova konzula Ivana Miroevia u Pittsburghu. U
tom je pismu Miroevi opisao organizatore ove komemoracije kao ustaekriminalce,
zahtijevajuiodkongresmenaFeighanadananjojnegovori.Proitavipismo,Feighanse
svomestinomoborionakonzulaMiroeviainanjegovagospodaraJosipaBrozaTita,
obeavinamnatomvelianstvenomskupudaeodStateDepartmenta zatraitiizgon
konzula Miroevia zbog upletanja u unutarnje poslove mone zemlje SADa i zbog
povrede prava amerikih dravljana na javno okupljanje. Kongresmen Feighan me je
nakontogapozvaonarazgovoreusvojUreduWashingtonu,dokjekonzulMiroevi
bioIZGONJENizSjedinjenihDrava.
Unaim"bleiburkim"pothvatimauvelikenamjepomogaogovordr.Draganoviai
njegovoputovanjepoSADuiKanaditojeorganiziraonaOdbor.Onnamjeiznadsvega
pomogaouruivimidostasvojihdokumenata.Zanjegovihposjetaamerikimikanadskim
Hrvatimahrvatskisurodoljubidarivalinovaczaobjavljivanjeknjige.Diotoganovcaonje
donio u blagajnu naega Odbora. Vrativi se iz Toronta, Draganovi mi je takoder
ostavionajduljiiskazobleiburkojtragedijiizperasatnikaJosipaHeimovia.Smjesta samse
latioprevodenjatogadokumentaipotkraj1961.godineprvijediobio objavljenpodnaslovom
InTitoDeathMarches,i topodpokroviteljstvomGlavnogodboraiJAHauChicagu.
Intenzivnost naeg rada u 1961. godini nekome je u Clevelandu uvelike smetala. Taj
anonimni NETKO napisa, i u listu Nezavisna Drava Hrvatska objavi, jedan lanak,
stvorivi od mene Titova oficira koji da je ubijao bleiburke rtve te da kao takav
nemam moralno pravo o tome pisati! Na taj sam lanak u tjedniku D a n i c a u Chicagu
odgovorio svojom dugom autobiografijom, istaknuvi, uz mnoge druge stvari, i
INJENICU da u 69 dana prisilne slube u Titovoj vojsci nikada nisam nijedan metak
ispalio, a kamoli da sam ubijao bleiburke rtve!!! Taj lanak mi je prouzroio mnogo
osobnih neugodnosti. Urednitvo NDH je moju odluku da tog pisca ne tuim sudu
protumailoitateljimakaopriznanjedasambioTitovoficiriubijaobleiburkertve.Tako
jetajlistopetprotivmenepisao!
GRMLJAVINAPROTNANALIZEGEN.LUBURIA
Grmjelo se protiv mene i s mnogo drugih strana, i to zbog sasvim drugaijih
razloga.Najveigromovisupucalizboganalizegen.Luburiao posljednjimdanimaNDH
i o povlaenju hrvatske vojske. eljelo se da i mi u knjizi Operation Slaughterhouse, poput
knjigekojujenapanjolskomizdala Studia Croatica i poputistekojusunahrvatskipreveli
prof.Vinko Nikoliidr.FranjoNevisti,izostavimoonotojeLuburinapisao.Stizala

XXV

su mi pi- na od dr. Kambera, dr. Hraanca, dr. Mandia, dr. Kordia, dr. Eterovic i i
drugih, te ak i od samog Draganovia protiv Luburieve analize predbleihurkih zbivanja u
Hrvatskoj.
\aitee je bilo primati objede od Draganovia, jer ih je on postavljao kao uvjet
svoje suradnje s naim Odborom. Naalost, njegova suradnja u pisanju i itustriranju nae
knjige NIKADA NIJE STIGLA! elei da je dobijemo, na Odbor je jednoglasno odluio:
ANALIZA GEN. LUBURIA NE SMIJE UI U KNJIGU, KAKO BISMO PRIDOBILI
DRAGANOVIEVU SURADNJU I SUUREDNITVO U NJOJ! Niti nakon ove odluke niti
nakon isplaenog honorara, Draganovieve analize nikada ne stigoe! S druge
strane, povjesniar dr. Guldescu odluio je NE SURAIVATI NA KNJIZI AKO U NJU NE
UVRSTIMO LUBURIEVO POGLAVLJE!!!
Znajui za neprestanu moralnu i materijalnu pomo koja je Odboru stizala od dr.
Kambera, jednom sam mu pisao kako je njegovo dranje i dranje drugih Hrvata protiv
Luburieve analize upravo SMIJENO, jer ljudi neosnovano kritiziraju ono to uope
nisu proitali. Zato ga pozvah da bude gost u mojemu domu u Clevelandu te da
pomnjivo proita i proui opis generala Luburia - Konac hrvatske vojske, kako smo ga
dr. Guldescu i ja, s pievim odobrenjem pripremili za ameriku itateljsku publiku. Kada
je dr. Kamber proitao to tree poglavlje nae knjige, uskliknuo je: "Ivane, sada sam ne
sto nego dvjesto posto za to da Maksova analiza doslovce ude u nau knjigu kako sam je u
manuskriptu proitaol ".

RAD ODBORA U GODINAMA OD 1962. DO1966.

Intenzivnost naega "bleiburkoga" rada u 1962. godini opet se javno oitovala na
Danu bleiburkih rtava, 30. svibnja, i na javnim demonstracijama u spomen tih rtava u
sreditu Clevelanda. Oitovala se ve i u tradicionalnom slanju pisama svim lanovima
amerikoga Kongresa s molbama da povedu istragu o MIRNODOBNOME HRVATSKOM
HOLOKAUSTU te da prestanu pomagati srbokomunistiku Jugoslaviju. Nastavilo se takoder
s prevodenjem iskaza, osobito drugoga dijela Heimovieva opisa o logorima smrti. Prvi
dio, o"marevima smrti", pridodao sam opsenijem drugom dijelu i sve sjedinio u
jednu knjigu - In Tito Death Marches and Extermination Camps (U Titovim marevima
smrti i logorima), koja je s predgovorom dr. Edwarda M. O'Connora objavljena u nakladi
Carlton Pressa u New Yorku. Izdanje ove knjige i velike pripreme za Operation
Slaugbterhouse, kao delegat UAHa u Clevelandu iznio sam na Kongresu iseljene Hrvatske
u New Yorku. Tu je nastupio i dr. Draganovi, koji je tom prigodom dao sljedeu
izjavu o mojemu hrvatskom javnom radu: "Da mi Hrvati imamo samo deset inte:
lektualaca koji bi radili poletnim arom prof. Ivana Prcele, u kratko vrijeme stvorili bismo
slobodnu i demokratsku hruatsku dravu!"
XXVI

Godina1963.,osimsveanekomemoracijebleiburkimrivama,donijelanamjejo
sveaniji doek Tita u Bijeloj kui u Washingtonu. Tom prigodom suameriki Hrvati
izili na ulice Washingtona nadomak Bijeloj kui s transparentima protiv Tita i u spomen
bleiburkihrtava.TiprizorividjelisusenaamerikimikanadskimTVkanalima,aonjima
su objavljeneimpresivne slike i dugi lanci u New Yorku Timesu i u drugimnovinama. U
demonstracijama su bili neki lanovi i mnogi podupiratelji naega Odbora, kao npr.
Rudolph Erich, Ivan ori i drugi. Dijelili smo i nau brouru Postwar massacres in
Yugoslavia s podrobnimprikazommarevasmrti.
Godina1964.prolajeusveintenzivnijemprevodenjudokumenata,alijetegodine
odrana i 19, obljetnica "Bleiburga". Za 20. obljetnicu bleiburketragedijedobilismo
znaajnupotporuamerikogsenatoraFrankaJ.Lauscha.Ovo jeponukaloTitada snano
zagrmiprotivnaegOdborasasrbokomunistikogOlimpauBeogradu.Nonitigromovini
unoenje moga imenana "crnu listu" UDBE u Beogradu nisu me zaustavili u raduna slavu
mojega poklanog narataja. Tako se i u 1966. godini nastavie pripreme na djelu
o"Bleiburgu", iako jo uvijek bez obeane suradnje dr. Draganovia. Zato su mi na
pamet esto dolazile rijei koje sam mu izgovorio 1960. godinedaemomiustrajatiu
naemu radu MAKAR I NE DOBILI NJEGOVU SURADNJU. Draganovieve izlike i
dugogodinjeODUGOVLAENJEuvelike meraalostilo.
DRAGANOVIEV"JUGOPOVRATAK"POSPJEIOJENAEDJELO
Pri svretku Ijeta 1967. na Odbor i itava protjerana Hrvatska bijahu pogodeni
tunom vijesti da su agenti UDBE blizu Trsta ugrabili dr. Draganovia. Upovodu
toga prof. Nikoli je u Hrvatskoj Reviji napisao kako je Draganovievim povratkom u
Jugoslavijupropaloidjelo obleiburkoj tragediji,kaodasamnijevlastitimoimavidionajprije
pripremanjeOperation Slaughterhouse tezatimipanjolskoizdanjeknjige La Tragedia de
Bleiburg unakladiStudia Croatica u BuenosAiresu.NatekomentareuputiosamNikoliu
pismo "slaui" se s njegovim pogledima na Draganovievu tragediju. No, dugo
pripremano djelo o"Bleiburgu" nije propalo. Dapae, rad na njemu tada je zapravo bio
UBRZAN.Suradnjadr.Guldescuabilajeopetosigurana,jersamsmjestakaoglavniurednik
Operation Slaughterhousa odluio u ovu knjigu uvrstiti analizu gen. Luburia o
predbleiburkimzbivanjimauHrvatskoj.
Uvjerenuvelikuvanostnaegadjelapoeosamkucatinavratanajuglednijih
amerikihizdavakihkua.Konano,zauzimanjemdr.Guldescua,uspostavismo
dodireipotpisasmougovor s Dorrance and Company Publishers izPhiladephije.Ovu
tvrtkujeodmahnakonzavretka Prvogasvjetskogrataosnovaoumirovljeniameriki
pukovnikDorrance.

XXVII

NaVelikipetakgodine1969.ougovoruobavijestihgen.Luburia,iakojenjegova
vrua elja bila da knjiga bude objavljena u nakladi Drinapress u Valenciji. elei ugoditi
velikojveinipodupiratelja,uvijeksarninzistiraonatome daGuldescovuimojuknjigu
objelodani neka amerika tvrtka. Gen. Luburi nije bio zadovoljan mojim inzistiranjem.
Danas,kadseobazremunatragnanjegovosmaknue,kojejeizvrioIlijaStani,nadamse
damojeivotnodjelonijeponukaloUDBUdaiLuburiadotue,misleiubitinataj
nainisamuzamisaoobjavljivanjadokumenataosrbokomunistikimMIRNODOBNIM
superzloinirna.
Bilo je i mnogo drugih potekoa s pripremama knjige, jerseizakulisa mnogo
radilo na njezinu unitenju. Tako mi, primjerice, dvojica amerikih sveuilinih
profesora,kojima poslahna uvid kopijerukopisa, materijalNIKADAnisuvratili.Jednom
meaknakladniknazvaonavodei kakojerukopisizgubljen,natosammuodgovorioda
nebudeuznemirenjerjauvijekimambaremnekolikokopijauzalihi.Nakonnekoliko
danarukopisjepronaden!
Dr.MateMetrovi,kojemutakoderposlahmaterijalnauvid,svemije urednovratio,
ali bez komentara. Onih je,naime,zadrao za sebe, tako da nas,nakon izlaska knjige,
svojom"kritikom"zaskoi.Nesluajuimudre rodoljubnesavjeteprof.BogdanaRadice,on
to zaistai uini u jesenskom broju Slavic Review od godi ne 1970. U toj se "kritici"
sloio s APSURDNO niskom procjenom Milana ilasa od 20.000 bleiburkih rtava,
zaboravivionotojeizilasovihustazabiljeionjegovslavniotac: `iYruatska vojska mora
biti poubijana daJugoslavija moe ivjeti!"Dr. Metrovi nam je takoder spoitnuo to za
bleiburkutragedijuneokrivljujemodr.AntuPavelia.Moj odgovor na tu "kritiku" bio
jeuskoroobjavljenuuglednomtjedniku Spremnost uAustraliji.
Dvailitrimjesecaprijeizlaskaknjige,uljeto1970.,izredovaOdbora,unazonosti
Ivana oria, Ivana Debe i Ivana Prcele, pred hrvatskom crkvom Sv. Pavla u
Clevelandu, meni je ZAPOVIJEENO da smjesta zaustavim tiskanje Operation
Slaughterhouse jervrijedamzapadneSaveznike.OvajvjetarzapuhnuojeizNewYorka,i
toodMetrovievihprijatelja.Ovisupotaknuliing.J.V.Bosiljeviadautjeenalanove
naega Odbora kako bi se zaustavilo objavljivanje knjige. Toj ZAPOVIJEDI otkazah
poslunost,preuzevinasebesvuodgovornostzatekstknjige.TakoonaKONANO ugleda
svjetlodanasredinom1970.godine.
DALJNJIODJECINAEKNJIGE
Jo je jedanHrvat,MilanIlini,negativnopisaoonaemudjeluuikakoj Danici, ali
mnogo mjeseci nakon serije od pet pozitivnih lanaka dr. fra Vendelina Vasilja u istom
glasilu.Kolikojemenipoznato,isvidrugi
Xxviii

prikaziuarnerikirnihrvatskimlistovimabilisuvrlopozitivni.Pozitivanjebioiosvrtdr.
AndelkaBeliau Hrvatskoj Reviji, u kojoj onto prvoizdanjenazvaMONUMENTALNIM
djelom.Onojezadr.FranjuTrogrania,profesora naSveuilituuRimu,biloEPOHALNO.
Marijan Mikac, urednik Obrane nazva ga hrvatskim BESTSELLEROM za 1970. godinu.
Medu vrlo pozitivne osvrte spada i lanak dr. Jure Prpia u katolikoj reviji America.
TheAmerican Opinion, Common Sense i jonekenovineirevijenapisaevrloimpresivne
osvrteonaemuprvomizdanju.
Pomou mnogih podupiratelja u SADu, Kanadi, Australiji i Europi, knjigu smo
razaslalimnogimdravnicimausvijetu,naadrese50delegatauUjedinjenimnarodimai
na jo vei broj lanova amerikoga Kongresa, mnogim revijama i novinama te
radijskim i televizijskim postajama, bibliotekama itd. Dvije naklade, svaka od 2.000
primjeraka, otile su po svijetu. Knjiga se nalazi u bibliotekama mnogih sveuilita, na
kojima je profesori povijesti preporuuju svojim studentima kao obvezatno tivo za
prouavanjeproblemanaBalkanu.
Najznaajniji znanstveni odjek djela bio je Simpozij o bleiburkoj tragediji odran u
Clevelandu 2. i 3 lipnja 1963. godine. Na njemu su nastupila etvorica profesora
rodom Amerikanaca: Guldescu, O'Connor, McAdams i Skerti. Nastupila su takoder
petoricaprofesorarodomHrvati:Bombelles,Durakovi,Omranin,PrpiiPrcela.Izdanajei
Rezolucija, koja je tiskana u Dodatku C novoga izdanja nae knjige, a u njezinu se
pogovorunalazeodjeciStateDepartmentanaturezoluciju.
Godine1975. preminuo je u Naplesu u Floridigen.Charles A. Willoughby.
Smrtovogaamerikogagenerala,poznatogiz Istraivakog odjela legendarnoggenerala
McArthura, ponukala je New York Times i Vjesnik u srijedu da tek tada dignu glas protiv
njegovapredgovoranaojknjizi,jerdaonnijepoznavaopovijestJugoslavije.Timlistovima
nije bilo poznato da je general Willoughby slijedioradnaega Odbora odsamoganjegova
poetka 1960. godine i da je uao u tanine "bleiburkih" tekstova u Congressional
Recordu od 2. lipnja 1960. Taj na memorandum i knjiica omoguili su mu da napie
impresivanpredgovor.
NAA"TIINA"OSAMDESETIHIDEVEDESETIHGODINA
KadjepoetkomosamdesetihgodinaDORRANCEmaknulanauknjigu strita,nastala
jenekakvatiinaunaemuOdboru,premdasamjauvijeksanjaoodrugomproirenom
izdanjuteknjige.Na40.obljetnicu"Bleiburga" tu"tiinu"prekinuhsvojimpredavanjemu
dvoranicrkveSv.Pavlaisvojim razgovoromsN.Kovaeviem,voditeljemHrvatskog
radijauClevelandu. Usvojimsamgovorimaopetbiopun"Bogomnadahnutogara"(rijei
fraL.Kordiaiz1963.godine)zairenjeistineobleiburkimrtvama.Tada

XXIX

sam ve mislio da 50. obljetnica "Bleiburga" ne smije biti skromna, ve

SVEANIJAnego ikada. Hrvatskimedudrutveni odboru Clevelanduradio je punom
parom da se moji dugogodinji snovi zaista i ispune. Pripremljena je sveana
komemoracija za 21, svibnja, koja je bila odrana u Hrvatskom domu "Kardinal
Stepinac"uEastlakeu.Glavnigovornikbiojedominikanacdr.fraVjekoslavLasi.
Potkraj osamdesetih i poetkom devedesetih godina esto sam slao osvrte
o"Bleiburgu" naim domovinskim i iseljenikim novinama. U oslobodenoj
Hrvatskoj, koja u 45 godina nije smjela ni pisnuti o bleiburkoj tragediji, poelo se
naveliko pisati onaemu HRVATSKOM HOLOKAUSTU,ali s vrlo mnogo netonosti.
Zbog svojeg velikog "bleiburkog" iskustva, reagirao sam na NEUPUENOSTI I
NETONOSTI preko Glasa Koncila, Hrvatske domovine, Danice, Nezavisne Drave Hrvatske,
Nae nade, Zajedniara i drugih listova. Vei dio mojih osvrta popisan je u bibliografiji
noveknjige.
OsamostaljenjeHrvatskenadahnulomejedauimeINFORMACIJSKOG CENTRAZA
HRVATSKIHOLOKAUSTobjavimsvojrad s John Carrol Universitya iz 1974. godine. Tono
tridesetog svibnja 1990. napisah predgovor toj studiji i sve to objavih pod naslovom
Archbishop Stepinac in his Country ChurchState Relations (Nadbiskup Stepinac u crkveno
dravnimodnosimasvojedomovine).
VelikakrunaradanaegaOdborabilajeknjigapodnaslovomPOTHVAT
KLAONICA.Ovakrunajojeveaudrugomproirenomizdanjukojeizlaziuspomen
50.obljetnicebleiburkihrtava.Unovojknjizipovezanje"Bleiburg"iz
etrdesetihgodinas"bleiburzima"kojisujoutijekunateritorijuHrvatskeiBosnei
Hercegovine.Pomojojprocjeni,uprvomedagatakonazovem"pothvatuKlaonica"
poubijanoje600.000vojnikihinevojnikihbraniteljaHrvatske,doimsuudrugom
"pothvatuKlaonica"HrvatskaiBiH dalevieod250.000rtava.Zatojedunostobiju
dravadazajednosnamauvelikepromiuPOTPUNUISTINUoobaPOTHVATA
KLAONICA.

XXX

ZAKLJUAK
Brojkomod600.000hrvatskihdravljanaubijenihposvretkuDrugogasvjetskograta
sluio sam i se prije 25 godina. Ovu procjenu nisam promijenio ni danas, jer u svojoj
pismohraniidosadnajdokumentiranijojknjiziimamgolembrojiskazapreivjelihrtavaili
drugihoevidaca.NaalostmojaseprocjenauvelikerazlikujeodbrojkiMilovanailasa,
dr. Franje Tudmana, ing. Vladimira erjavia, Brune Buia i prof. Vinka Nikolia.
Hrvati se danas najvie slue Nikolievom procjenom od preko 200.000 "bleiburkih"
rtava,amojuprocjenunitinespominju,iakobaratamspetputavie PRIMARNIH
dokumenata nego to se moe nai u knjizi na panjolskomu te u NikoliNevistievu
kasnijemprijevodu.
IakoNIKADAnisambiozadovoljanOBEANOMALINEPOSTOJEOMsuradnjom dr.
Draganovia na naoj knjizi, radi povijesne istine uvijek sam mu odavao i odavat u
mu velik o priznanje za sustavn o sakupljanje "bleiburkih" iskaza od 1945. do
1967. godine. TIH PRIZNANJA NE NALAZIMONIUIVEBOGDANANIUNIKOLI
NEVISTIA,premdasusvidobro znali dasuimprimarni dokumenti o"Bleiburgu" stigli
od mene kao proelnika Odbora za istraivanje bleiburke tragedije. BEZ DRAGANO
VIEVIH PRIIv'IARNIH DOKUMENATA NIKADA NE BI DOLO NI DO KNJIGE NA
PANJOLSKOM,NI NAENGLESKOM, NINA HRVATSKOM!! Hvala Bogu,Nikoli je u svojoj
najnovijoj knjizi o"Bleiburgu" konano odao Draganoviu duno priznanje. Medutim
Studia Croatica tvrdi da je njezina knjiga La Tragedia de Bleiburg u neku ruku izvor
i"majka"drugihknjigaobleiburkojtragediji,ukljuiviimojeivotnodjelo Operation
Slaughterhouse.No,podrobanopisradanaegOdborasvetamoodgodine1960.jasnoi
glasno govori da je to se tie PRIMARNIH dokumenata izdanje knjige na
panjolskomiz1963.godineniknuloizpripremanaeknjigenaengleskom,aneobratno.
Upogledurazliitihprocjenableiburkihrtava,apeliramnaonekoji
s e exprofessobavestatistikimpodatcima,nekadodudojednezajednike PRIBLINE
procjene naih rtava nakon Drugoga svjetskog rata i neka ih ne brkaju s gubitcima u
borbama za vrijeme rata. Inae svijet nee ozbiljno prihvatiti nae pisanje o
HRVATSKOME HOLOKAUSTU. Potujmo iskustva i procjene preivjelih rtava te
njihove djece i unuadi mnogo vie nego lane srbokomunistike cenzuse!! Ne nijeimo
STVARNOST masovnih pokolja ni kod Maribora, ni kod mnogih drugih mjesta !
Uostalom, otkopavanja ubijalita u Bazovici, Koevju i Jazovki ue nas kako preivjele
rtve nisu u svojim procjenama brojke "napuhivale", nego naprotiv, davale su manje
brojkertavanegotoihjestvarnopoklano.
JohnIvanPrcela
Cleveland,Ohio,1995.

XXXI

1.POGLAVLJE
Pregledhrvatskepovijesti*
Premda se danas preteito smatra kako su Hrvati u veini slavenskoga podrijetla,
vjerojatno je da su iskonski Hrvati pripadali iranskim plemenima. Iiasnije su se naselili u
stepamapodrujakojejepostalojunaRusija,osobito blizuobalaCrnogamora.Bilojetopo
priliciudrugomstoljeukranske
ere.1
Oko 200. godine poslije Krista Goti su osvojili carstvo koje su ranije onovali
iranski Sarmati u pokrajinama stepe. Jedna iranska skupina nazvana Alani pridruila se
Gotimaidjelominosuseobanarodaetnikistopila.2
Iranskogotskazajednicanametnulajesvojuvlastnadslavenskim ratarimau
zemljamastepe.3
' U ovome pogla vlj u, a ut ora dr. Sta nka Gulde scua, post oje odredene i nterpretati vne i kontekstualne
netonostii nepreciznosti.Tojeposljedicainjenicedaautoruovoga poglavlja nisu bilidos[npnibrojniizvori,
grada i suvremena literatura na hrvatskome jeziku (asopisi, knjige i dr.). No, u naelu, ovo poglavlje tnoe
posluiti iroj publici kao temeljni uvid u oogatu i kompleksnu hrvatsku povijest. Tim vie, jer je ovaj rad
izvorno pisan za itatelje :ngleskoga govornog podruja, ponajprije u Sjedinjenim Dravama, koji o hrvatskoj
povijesti ugla%nomnisuimalinikakvihspoznaja.Stogajeovopoglavljeimalosvojusvrhuiznaenjeu~ngleskom
izdanjuOperationSlattghterhotrsea,amiga,uzasitnestilskeisadrajneintervencije,'onosi mo i u d omovinsk o m
izdanju Hruatskogaholokausta(urednici)
Oiranskojteorijiohrvatskompodrijetluvidisljedee:MiljenkoDaboPerani:TezaistovjetnostiHatzataSarmata
(Pariz,1962.),iodistogautora:IranskaHrvatska(Pariz,1962.).Viditakoder:
Guldescu: HistoryofMedievalCroatta(The Hague, 1964.), str. 21, 26, 30, 3340 M. Rostovtseff: :,nniatits and
Greeks in Southern Russia (Oxford, 1922.), str. 35146 M. Ebert: Siidrarssland in ttertum (Bonn i Leipzig,
1921.), str. 106 Max Wasmer: Untersnchungen uber die klteste 1Cbhnsitze der Slaven, i: Die Iranier in
Siidrttssland (Leipzig,1923.) N. upani: Prvobitni Htrati, Zbornik kralja Tomislava u spomen tisuugodinjice
HrvatskogaKraljevstva(Zagreb, 1925), str.291296RomanSt.Kaulfuss Die Slaven in den Altesten Zeiten bis
Samo (623) Berlin, 1842.), str. 69 Luka Jeli: Hruatski spomenici ninskoga podrufa iz doba hruatskih
> > n r o d n i b rJladara(Zagreb, 1911.),str.232Z.Vinski:Uzp roble matik ustaroglranai Kakvaza Zagreb,1940J,
str. 2021 S. Saka: IranischeHerkunftdesKroatischen VolksNamens, Orientalia C,f:ristiana Periodica, XV (1949.),
313340H.Gregoire:L'origine et nom des Croates et leur ?retandue patrie caucasienne, La nouvelle Clio, IV
(1952.),323,V(1953J,3,466IvoPilar:O"actlizmutcvjeristarihSlovjenaionjegovupodrijetluiznaenju,
Zbornik za narodni ivot i ,biaje junih Slavena, XXVIV (1928.), 186, passim J. Strzygowski: AltaiIran
und die [ o:ksteanderung (Leipzig, 1917.), passim, i od istoga: Starobrvatska umjetnost(Zagreb, 1927.)
~adbiskup BohuzsSzestrecewicz Precis des recherches historiques sur l'origine des Slaves ou
F~clatonsetdesSarmates(SCPetersburg,1824.),193,223224DominikMandi:CruenaHruauka Chicago,1957.),str.
198199.
EBeneger:DerWestgotischAlaniscbeZugnachMitteleuropa,MannsBibliothek,LI(1931J,13ff.VjekoslavKlai:
HrvatskaplemenaodXIdoXVIstojea,RadJAZU,C?GYX(1897J,15ff
Haupnnann: DieHerkunftderKkrtnerEdlinge, ViertelahrschriftforSoz.Gechichte,XXI11)28J,263273.
Guldescu:HistoryofMedievalCroatia,str.2326ipodatciubiljekama.

HRVATSKIHOLOKAUST

Uposljednjimdesetljeirnaetvrtogastoljeainvazijahunskihnomadaporemetilaje
politiki ivot ovoga podruja, a isto tako i u dijelovirna Poljske i eke, u kojima su se
izgledanaseliliiHrvati.4
Zavrijemepetog,estogisedmogstoljeamnogiIranci,GotiiSlaveni selilisuse
premajuguprekoKarpatausrednjuEuropuinaBalkan.5
IzmedukoncapetogiranogsedmogstoljeapotomcistarihHrvatanaselilisuse
u sadanjoj Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osnovali su u ovim zemljama tri
kneevine.Utodobapoinjesespominjatiime"Croata"(Hrvat)uraznimsvjedoanstvirna
ikronikama.
Bijela Hrvatska se prostiralanaistonim obalama Jadranskog mora ukljuujuii
dijelove istarskog poluotoka, sjeverne Dalmacije i drugih regija Hrvatske. Juno od tih
podrujabilajeCrvenailiJunaHrvatska,kojaje zadiraladubokoudananjuAlbaniju.6
IzmedurijekaSaveiDrave,upodrujuSjeverneiliPanonskeHrvatske nastaloje
novopodruje.TajjeprostorkasnijenazvanSlavonija.7
Bosna i podruja koja su nakon 1448. godine nazvana Hercegovinom bila su
takoder podruja hrvatskih naseljavanja, ali je njihova politika pripadnost bila
promjenjiva. Planinske znaajke ovih predjela pogodovale su formiranju slabo
povezanihplemenskihtvorevinaslinihonimausrednjovjekovnojkotskoj.
Izmedu568.i791.godineAvarisuvladalizemljomkojadanasulaziu sastav
Madarske.OitosuonipokoriliiHcvateuznekolikoostalihslavenskihskupina.Uratukoji
je trajao od 791. do 796. godine Hrvati su pomagali franakomkraljuKarluVelikomu
pobjedinadAvarima.Kaoposljedicate borbeBijelaiPanonskaHrvatskapostalesufranake
vazalne drave, dok je ostatak Avara doao pod vlast hrvatskih plemenskih poglavara.8
Izmedu 812. i 817. godine Franci su sklopili sporazum s Bizantskim ili Istonorimskim
carstvom,podkojejepotpalaiCrvenaHrvatska.
4

Ibid.,str.2627.
5 Dokazi koji postoje o tim selidbama nanizani su u: S. Guldescu: Political History to 1526, Croatia: Land,
People,Culture,ed.F. H.Eterovii K. Spalatin(Toronto,1964.), str.8184,zajedno s biljekama J.B.Bury:
TheEarlyHistoryoftheSlavonianSettlementsinDalmatia,CroatiaandSerbia (London,1920.),str.2224,47
53S.H.Cross: GothicLoan Words in the SlavicVocabulary,HarvardStudiesandNotes,XVI,no.193C.Brant:
7belegendofErmanaric (Chicago,1943.).
6 O Crvenoj Hrvatskoj vidi: D. Mandi, Crvena Hrvatska S. tedimlija: Cruena Hrvatska (Zagreb, 1937.) Ljetopis
Popa Duk janina, ed, E ii (BeogradZagreb, 1928.), str. 305307 N. Z. Bjelovui: Crvena Hrvatska i
Dubrovnik (Zagreb,1928.),str.524F.ii:Povijest Hrvatau vrijerne narodnih vladara (Zagreb,1925.), I,456
457.
7S.Guldescu:HistoryofMedievalCroatia.
8S.Guldescu:PoliticalHistory,str.87ibiljeke.

NakonsmrtiKarlaVelikoga814.godineHrvatiPanonijepobunilisuse protivFranaka,
kojimasusepridnrilidalmatinskiHrvatipodvodstvomknezaBorne.9
Po svretku te borbe franaki kroniarEinhardzabiljeio je da jeza Srbe samo uo.
Naime,srpskijenarodimaodrugaijepodrijetloipovijesnirazvojodHrvata,skojimanisu
kroznizstoljeaimaligotovonikakvuvezu.l0Usvakomsluaju,Srbisuprimilikranstvo
odBizanta,kratkovrijeme nakontosuseHrvatiizjasnilizalatinskokranstvo.ll
TijekorndevetogastoljeaBijelaHrvatskaseoslobodilaoditalskihKarolinga,dok
supanonskiHrvatizbacilijaramgerrnanskihnasljednikaKarlaVelikog.CrvenajeHrvatska
ostala pod bizantskim politikim i kulturnim utjecajem. Tada je nomadski madarski narod
provalio u srednju Europu. tiladarski pritisak djel.ovao je na Hrvate, pa su se Bijela i
PanonskaHrvatskasjedinilepodprvimhrvatskimkraljem'Tomislavom925.godine.12
TomislavovaHrvatskaprostiralaseuzduistonihjadranskihobala,odrijekeRaeu
Istri do rijeke Cetine u Dalmaciji. Na istoku je dosezala do Drine, iza koje su se poele
razvijati srpske dravice. Veina dananje Bosne i Hercegovine bila je ukljuena u
Tomislavovu dravu. Na taj je nain, uzDansku, vedskuiNorveku,Tomislavova drava
bilajednaodnajstarijihkraljevinaEurope.Tajeinjenicaodvelikevanostijerobjanjava
zato su Hrvati kroz itavu svoju povijest neprekidno branili svoju neovisnost, ak i u
dobastranevladavine.
Srednjovjekovna Hrvatska dostigla je svoju najveu snagu i veliinu za kralja Petra
Kreimira IV. (1058.1074.). U to se vrijeme Hrvatska uspjeno suprotstavila velikoj
poniorskoj sili, Veneciji, radi prevlasti na Jadranu. Na njemu je bilo mnogo hrvatskih
brodova.
NakonsmrtiPetraKreimirasuprotnostiizmedurimskolatinskecrkveitzv,narodne
crkve oslabile su jedinstvo hrvatskoga kraljevstva. Iako je "Narodna" skupina nastojala
odrativezesRimomipakjeliturgijskii
` Franaki kroniar Einhard glavni je autoritet za tu epizodu. Raspravu o tome dao je S. Guldescu u Political
History, stc 8889, a temeljila se na Einhard Annales, ed,G.H.Pertz, Scriptorurn Rerum Germanicorum, Vol.

I(1895J
10Oetnikimdetaljimavidi:D.Mandi: Cruena Hrvatska, str.107123i184186.rrD.Mandi: Bosna
i Hercegovina (Chicago,1960.),poglavlje16.
12 F. Raki: Kako i kada se preobrazi hruatska kneevina u Kra jevinis,

Rad JAZU, CXVII (1871.), str. 7089.

Najstarijernadarskodjeloomadarskohrvatskimodnosimauranimvremenima, 4nonymi Belae Regis Notarii de GesCis
Hungarorum Liber, ed. S. Endlicher. Rerxim hung. Mon. 9 rpadiana (St. Gallen, 1849.), str. 118, ne izgleda closta
vjerodostojno. O toj problematici vidi akoder i u: S. Guldescu: Political History, str. 9091. Rasprava anonimnog
notaratrebase _~poreditispouzdanijimmadarskimizvorima,kaonpr.J.ThuroczydeSzentmihaly: Cbronica
ngaroyu m (Brunn,1848J.

HRVATSKIHOLOKAUST

drutvenobilapovezanasbizantskomcrkvom.Umjestolatinskogajezikaubogoslujima
serabionarodnijezik.3
IzumiranjemhrvatskenarodnedinastijeTrpimirovia,nakoncu11.stoljea,ugarska
dinastija Arpadovia uspjela je nametnuti svoju vlast nad Panonskom Hrvatskom koja se
tadazvalaSlavonijom.l4
Arpadoviisutakodersklopiliprijateljskiugovorsvelikimhrvatskimplemiimakoji
suivjelijunoodplanineGvozdudrevnojBijelojHrvatskoj.TusujuniHrvatipriznali
vrhovnu vlast Arpadovia, ali su ostali gospodari svoje zemlje. Ondje Madari nisu
moglisteiimanja,aimadarskizakoninisu vrijedili bez doputenjahrvatskoga Sabora,
kojijebiovrhovnazakonodavnaiupravnavlast.
Do 1527. godine hrvatski je ban (vladar) imao vie vlasti u ovim predjelima
negoli ugarski kralj.l5 Posebni banovi kasnije su uspostavljeni za Slavoniju i Bosnu, a
Bosnajeakpostalaneovisnakraljevinapodvlau Tvrtka(1377.1391.).
MadarskisuutjecajiprevladavaliuSlavoniji.Madarskipovjesniari 19. stoljeatvrdili
sudajetapokrajinabilabezvladarauvrijemekadsesjedinilasHrvatskom.l7Postupnoje
Slavonijaustrojilasvoj vlastitisabor,kojise sastajaoodvojenoodHrvatskogsabora.
U srednjem vijeku Venecija i Bizant bili su veliki neprijatelji Madara i Hrvata. Za
vladavineManuelaKomnena(1143.1180.)veinuHrvatskeiBosneosvojilisuBizantinci.
Makar je neizravno priznavao pokroviteljstvo Arpadovia, Kulin ban (1180.1204.)
ponovnojeuspostavioautonomijuBosne.
1

16

13S_

Guldescu: PoliticalHistory,str.98.

I" O madarskom osvajanju Slavonije i o kraju hrvatske narodne neovisnosti vidi: M. ufflay: Zu den altesten

KroatischUngarischen Bezuhungerz, Ungarische Rundschau, N(1915J Thomas Archidiaconus: Historia

salonitana (Vol. XXVI, Monumenta Spectantia), ed. F. Raki: Prirunik izr ora hizntske bista7je (Enchiridion
fontiurn historiae Croatiae), voL I do str. 1107 (Zagreb, 1914J. str +09423, 462464, 561562 L Krnjavi: Zur
HistoriaSalonitanadesThomas ArcbidiacouinSpalato(Zagreb,1900.),str.146169.
15 Postojijedna stara hrvatska poslovica iz vremena Arpadoviai njihovih nasljednika: "Tko sudi, onaj vlada . Ta
izreka bez sumnje izrie hrvatsko poimanje banske vlasti, ali se ipak ne smijezaboravitida su sposobni ugarski
kraljevi,kaonpr.KarloRobert(1307.1340.)uHrvatskoj,Slavonijii Dalmacijiuspjeno nametnuli svojuprevlast
nad tako monim banovima, kao to je, primjerice, bio Mladen ubi 11. Vidjeti Miho Barada Vrijeme smrti i
obiteUkiodnosiBanaMladenaTI.ZborniknaunihradovaFerdeiia,ed.g.Novak(Zagreb,1929.),str167171.
D.Mandi: BosnaiHercegotina,str.100457,passim.

16

17 Stephan Horvath: UberKroatien als eine durch Unterforscbung Eruorbene Ungrarische Provisaz und des

Konigreiches Ungarn Wirklichen Teiles (Leipzig, 1844.) F. Pesty: Die Entstehung Kroatiens (Budapest, 1882.),
str. 7172. Te se Iasprave trebaju usporediti s Miho Barada: Dinastiko pitanje u Hruatskoj XI. sto jea,
Vjesnikzaarheologijuihistorijudalmatinsku(Split,
1932.),str.159174.

U13.stoljeuuzdiglesusevelikehrvatskeplemenitakeobiteljiZrinjski iKotromanii.
To je urodilo nadom da e se uspostaviti Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i
Dalmacija, kojoj se trebala prikljuiti i Bosna. Stara Crvena ili Juna Hrvatska se pak
pokorila pritisku pravoslavnog Bizanta, Srbije i Bugarske, te je zauvijek bila
izgubljenazacjelokupnosthrvatske drave.
Poetkom 13. stoljea Venecija je iskoristila etvrtu kriarsku vojnu da napadne
hrvatskigradZadar,kojijevedugoprieljkivala.NakonzauzeaZadra(1204.) kriari
su pomogliMleanima(Venecijancima) da srue BizantskoCarstvo.Silnoojaanatim
uspjehom,RepublikaSv.MarkabilajeustanjunapadatiDalmaciju.
Nakondinastikihborbiu14.stoljeu,LadislavNapuljskije1409.godineza100.000
dukata prodao Veneciji svoja nasljedna prava na Dalmaciju. Ladislav je bio posljednji
okrunjenikraljHrvatske,SlavonijeiDalmacije.
TimjeinomzapoelostranostoljeezaHrvate.Ladislavovglavnisaveznik,vojvoda
HrvojeVukiHrvatini,vodiojeratprotivSigismundaLuksemburkogakojijetadapostao
ugarskikraljizaUgarskutraioHrvatskui Bosnu kao podlone drave. Hrvoje je tada
pozvao u pomo Turke (novopridole islamske osvajae s Istoka) da mu pomognu u
borbiprotiv Sigismunda.
Za osmanlijske intervencije turske horde i njihove tatarske i mongolske pomone
snageestosunapadaleipljakalehrvatskezemlje.18 IakosuHrvatimnogoputaporazili
teprotivniketijekom15.stoljea,TurcisuzauzeliBosnu1463.godine.Devetnaestgodina
kasnijepodleglajeturskojprevlasti iHercegovina,kojujeprijetogahrvatskaplemikaobitelj
Kosaa uspostavila kao posebnu kneevinu. U kobnoj 1493. godini tri narataja
najstarijegahnatskogaplemstvajunoodGvozdapalasugotovodoposljednjegovjekau
sukobusTurcimanaKrbavskompolju,kojesunakontoganazvali"Krvavo
polje".19
Pod vodstvom bana i biskupa Petra Berislavia, zvanog "otac seljaka", Hrvati su
izvojevaliuprvadvadesetljea16.stoljeanizpobjedanadTurcima.Ali29.kolovoza1526.
godinekraljLudovik II.(Louis 11.),posljednjiJagelovi, kaokraljHrvatskeiMadarskebioje
pobijeden na Mohakom polju (juna Ugarska) od vojske Sulejmana 11. Velianstvenog
(1520.1566.), priemuje isampoginuo,utopiviseujednompotoku.

'` Ivan Kukuljevi Sakcinski: Borba Hrvata s Mongoli i Tatari (Zagreb, 1863.)
~:) toj bici koja je za hivatsku sudbinu bila od presudne vanosti vidi: Aleksije Olesniki:
_:nroiti tttrsii ljetopisac o bojevirna Turaka s Hruathnagocliraa 1491, i 1493., Rad

(CCLXV), s[r 210-219 J.

Valvasor: Die Ebre des Hezogtums Krain, 4 sveska (Laibach, 1689J, IV, -?-392.

Hrvati su tada za svojega kralja izabrali Ferdinanda, lana austrijske obitelji

Habsburg,bratapanjolskogakraljaicaraNjemakeiSvetog RimskogCarstva,KarlaV.
(1516.1560.upanjolskoj,a1519.1555.u Njemakoj).IjedandioMadaraiehapriznao
je Ferdinandov dolazak na prijestolje. Budui da je Karlo V. prepustio svome bratu
vladavinu nad nasljednim habsburkim zemljama u gornjoj i donjoj Austriji, tajerskoj,
KorukojiTirolu,timejestvorenajezgrajednenovevelesile,HabsburkeMonarhije.
Medutim,madarskivelikaiproglasilisuzakraljaMadarskeIvanaZapolju,vojvodui
guverneraTransilvanijeuistonoj Ugarskoj.SlavonskijesabortakoderpriznaoZapoljina
nastojanja da bude kralj. Na tu je odluku utjecao ban Krsto Frankopan, koji je prije toga
podupiraoFerdinanda.Frankopanjepoginuoubicishabsburkimvojnimsnagama1527.
godine.SlavonskisuHrvatitadaprelinastranusvojihzemljakauuojHrvatskojipriznali
Ferdinandazasvojegavladara.
Zapolja,dabiseothrvaohabsburkimsnagama,pozoveupomoTurke,kojisuonda
estoko napali Hrvatsku i Ugarsku. Zapolja je izgubio vladarska prava u Hrvatskoj i
Slavoniji,alijezadraoTransilvaniju, kojajetadapostalaturskavazalnadrava.Sredinjai
junaUgarska,veidioSlavonije,LikaiKrbavapostalesuturskipaaluci.
Turskaosvajanjau15.i16.stoljeuimalasuzaHrvatskukobneposljedice,kojese
osjeajudodanas.RazaranjacijelezemljeizarobljavanjestotinatisuaHrvatakojisubili
prodavaninatritimarobljanaOrijentu(Bliskomistoku)bilesusamonekeodposljedica
pobjedepolumjesecanad
kriem.20TurcisutakoderdoveliuhrvatskekrajevepravoslavneSrbe(iVlahe).21
Izmedu 1389. i 1459. srpske su dravice bile pod osmanlijskim jarmom, te su Srbi
ostali turski podlonici kroz idua etiri stoljea. Za vrijeme te okupacije trpjeli su
ekonomskuidrutvenueksploataciju,kaoiunitavanjesvognarodnogidentiteta.Usvojoj
dugoronojpodlonostimoralisutrpjetiisvedegeneracijeturskevladavine.
BuduidasuSrbibilipravoslavnikrani,Turcisusnjimaboljepostupalinegolis
katolikim Hrvatima koji su ivjeli u podrujima izloenim stalnim turskim ratovima i
osvajanjima. Martolozi (veinom pravoslavni Vlasi i Srbi) su bili predstrae neprestanih
turskihnapadanahrvatskezemlje.Teturskeinvazijebilesusvakodnevnapojavaod15.pa
dokonca17.stoljea.
20Oturskohrvatskimsukobirnau16stoljeuvidi:Dane Gruber:BorbaHruatasTurcimaodpadaSigeladomira
Zituatorokzkoga(1566.1606.)(Zagreb,1879.)RudolfHorvat:BorbaHruatasTurcimazaPetrinju(1592.1596J
(Petrinja, 1903 ). O posljedicama turskih konjanikih navala na hrvatsku zernlju vidi: J. Predavec Selo iseljaci
(Zagreb, 1934.), str. 69. Djelo Gunthera Rothenberga: The Aatistrian Military Border in Croatia 1522.1747.
(Urbana,1960.)gotovo
posvepreuujeuloguHrvatautimborbarna.
21A.Ivi:MigracijeSrbauHrvatskaitokom16.,17.i18.veka(Beograd,1923)

Zavrijemetogarazdobljahrvatskesuzemljepr<~acrtaobraneEuropeprotiv sveveegvala
turskihosvajanja.
Budui da je katolika Habsburka Monarhija bila najopasniji protivnik s kojim se
islamsuoioijerjeveinaHrvataostalahabsburkimpodanicima,TurcisusmatraliHrvate
najnepoeljnijometnikomskupinomupokorenim kranskimzemljama.
Prijenegoli sudoliTurci, vjerskasektapoznata kao bogumili postojala je u Bosni i
Hercegovini.22 Odnosi te skupine s Rimom s vremenom su se mijenjali.Pravoznaenje
vjerovanja i vjerskih obreda bilo je predmetom dugih rasprava, a u prolosti su ih
progonili jednako katoliki Madari i Hrvati.Nakonturskihosvajanjamnogisubogumili
prihvatili islam. Drugi su se priznali katolicima, ak i prije turskih osvajanja. Mnogi su
bosanskohercegovaki katolici stjecajem prilika preli na pravoslavlje tijekom 16. i 17.
stoljea. U tom razdoblju od preko dvije stotine godina Hrvati su pod turskom
vladavinom bili proganjani i tlaeni. Unato svemu Hrvati su iskoritavali svaku
prilikudaseidentificirajusasvojimzemljacimauslubiHabsburgovaca.Stogajeutursko
austrijskimstoljetnimratovimahrvatsko stanovnitvoBiHbilouistinudesetkovano.
Izmedu habsburke Hrvatske i turske Hrvatske, sjeverozapadna se Bosna
razvijalakao"niijazemlja".Ovdjesusesukobljavalehabsburkeiturskeetekadgodsu
se pojavile s jedne ili druge strane granice. Da bi se sprijeili stalni napadi Turaka,
Habsburgovci su tu ustrojili hrvatsku Vojnu krajinu, s karlovakim i varadinskim
generalskimsjeditima.
Odnosi izmedu hrvatskih i srpskih graniara nisu bili dobri, makar su se i jedni i
drugiboriliprotivTurakaionihsvojihzemljakakojisubiliuturskojslubi.Hrvatski
je Sabor stalno prosvjedovao u Beu protiv doseljavanja "Vlaha" u hrvatske
zemlje.HrvatisunazivaliVlasimasvepravoslavnedoljakebezobziranatojesulibili
Rumunji,Srbi,Bugari,GrciiliAlbanci.NazivalisuVlasimaakidoseljeneTalijane.Iztih
razloga nijesasvim jasno pravo znaenje imena "Vlah" u madarskim, austrijskim ili
hrvatskimdokumentima.
Be se trebao braniti od francuske, mletake, vedske, pruske i bavarskeagresije. Za
onuprotivTurakatrebaojevojnikekojesudavalipravoslavniizbjegliceuseljenici."Niiju
zemlju"jeAustrijapostupnopreotelaodTuraka.BekajevladaodvojilavojnikuHrvatsku
od gradanske Hrvatskei Slavonije koje su ostale pod jurisdikcijom banai Sabora.Tako su
pravoslavneizbjeglicekojesuivjelenagranicibileizuzeteodhrvatskepolitikeivjerske
kontrole. Kaoihrvatskikrajiniciuovimpredjelimaioni(Srbi)suposjedovaliimanjabez
hrvatskogfeudalnognadzora.Buduidajenjihovoposjedovanjezemlje
22 Ima

rnnogo kontroverznih rasprava o bogumilima. Najvanije djelo o tom problemu jest: D. Mandi:
Bogumilska crkva bosanskih krs jana (Chicago, 1962.).

bilo povezano s vojnikom slubom, Srbi su se pokoravali samo svojim vojnikim

asnicima.BeztogazatitnogzidaVojnekrajinesrednjaEuropa,amodaakiItalija,nebi
bileustanjurazvijatiseurazmjernomirnei sredenegospodarskesustave.
Hrvatski seljaci bili su protiv srpskih graniara koji su isto tako pljakali hrvatska
naseljakaotosuseboriliprotivTuraka.Hrvatskiisrpskikrajiniciimedusobnosusetukli
iborili.Ipaksuseijedniidrugiboriliprotivturskih martoloza,medukojimaje,takoder,bilo
dostaSrba.
U ratovima protiv Francuza, Mleana, vedana i Nijemaca, hrvatska odanost
Habsburgovcima postala je poslovina. Hrvati su katolikoj protureformaciji pomogli
dasrednjaEuropaostaneuveinikatolika.
Utridesetogodinjemratu(1618.1648J,uaustrijskopruskimratovima(1740.1748.i
1756.1763Jteunapoleonskimratovima(1792.1814.)Hrvatisuseborilinasvimratitima
od Baltika do Sredozemlja. U isto vrijeme u oslobodilakim ratovima protiv Osmanlija
(1683.1718J Hrvati su Austriji pomogli osloboditi velike dijelove Hrvatske (Slavoniju,
Srijem,LikuiDalmaciju).
Takoder su u revolucionarnim godinama (1848.1849.) Hrvati odluno i borbeno
pomogli Habsburgovcima da ovladaju Madarskom i Italijom. Ban Jelai izjavio je (i
dokazaosvojomvojnompomoi)dajeprotivpropastiaustrijskemonarhije,kojusuugrozili
Madari,Talijani,esitenjemaki nacionalizam.
Bilo je neeg proroanskog u Jelaievu naziranju budunosti vlastitog hrvatskog
naroda.Alidrugaijesunazoreimalipripadnicihrvatskeinteligencije,kojisu se okrenuli
protiv habsburke drave, i to pod utjecajem francuskog i njemakog romantinog
nacionalizmaitalijanskogpreporoda.
Izmedu1849.i1866.godineMadarisuuspjeliuvjeritihrvatsku "buroaziju"i
sveenstvo,kojisunaslijediliJelaia,daobanarodaimajudostatogazajednikoguborbi
protivgermanskeAustrije.
Zavrijemeranih1860ihgodina,kadjeBezapoeopokuss ustavnou,Hivati
supropustiliprilikuostvaritisvojenarodnezahtjeve.Utomjevremenuaustrijskicartraio
saveznikeunastojanjimadadonekle federalizirasvojumonarhiju.INijemciiMadaribili
su tada opasni Austrijancima, pa je Franjo josip ak bio spreman dopustiti sjedinjenje
DalmacijesHivatskomiSlavonijomkakoMadarinebizavladaliobalnimpodrujem.Kako
su se prilike razvijale, Hrvati su odbili poslati svojepredstavnikeu sredinjiparlament u
Beu.23
RatsPruskom1866.godineprisiliojecaraFranjujosipadasepominsMadarima.
PosljedicatogabiojeAustrougarskanagodbaili"Ausgleich.
23 O odnosima Hivata s Beom i Budimpetom za vrijeme razdoblja 1860.-1866. vidi: Oton Knezovi.
PovijestHmata

(Madrid, 1961.), str. 269-279.

10

Sudbina Dalmacije bila je odluena austrijskom pomorskom pobjedom u bici kod Visa
1866. godine. Austrijska pobjednika flota bila je uglavnom pod hrvatskom mornarskom
kontrolom.BesetadauvjeriodabiAustroUgarskamoglapostatipomorskasila.Zatoje
bilo potrebno da Jadranska obala dode pod upravu Bea, a ne Budimpete.
Austrijancima nije bilo jasno kako je postojala i trea mogunost, tj. da se Zagrebu
povjeri da bude glavni grad sjedinjene Hrvatske (kojoj bi se uskoro trebala pridruiti i
Bosna iHercegovina)kakobipreuzelimornaricuiobranucijeleobale.
Godine1868.HrvatisusMadarimasklopiliNagodbukojajeuspostavila slineodnose
izmeduHrvatskeiMadarskekakojetoveprijeuinio "AusgleichizmeduAustrijei
Madarske.24 Medutim, Nagodba je odredivala da e ban biti imenovan na preporuku
madarskogministrapredsjednikauBudimpetiidajeonodgovoranmadarskojvladi,ane
hrvatskomSaboru.Osimtoga,Madarisudobilistvarnukontrolunadhrvatskimfinancijama,
a time su esto remetili austrijske planove za gospodarskim razvojem bogatih hrvatskih
zemalja.25
Madari su se osobito suprotstavljali izgradnji eljeznica u Hrvatskoj i Slavoniji, a
takoder i u Dalmaciji i Bosni i Hercegovini. Ovo posljednje podruje dolo je pod
austrougarsku vlast 1878. godine, kada je vojska, u kojoj su veinom bili Hrvati, suzbila
pobunukojujepoticalaSrbija.26
Unato nastojanjima madarskih ovinistikih elemenata, gospodarstveni napredak
Hrvatskebiojeznaajan,osobitoizmedu1866,i1914.godine. Hrvatibivjerojatnobili
zadovoljnismadarskomvlaudasuseMadarisuzdraliodprisilnognametanjamadarskog
jezikaukolstvu,administraciji,sudstvu,financijama,vojsci,paakinaeljeznicama.Malo
je madarskih politiara moglo shvatiti da bi Hrvatima trebali dati ista prava, koja su oni
dobiliodAustrije.27

2"

Gustave Horn je napisao studiju o"Ausgleichu" i o Nagodbi u svojoj knjizi: Le Compromis de 1868 entre La

Hongrie e La CroatieSlavonie Celui de entre 1 Aukricbe et la Hongrie (Pariz,1 9 0 7 . ) .

25 O stalnoj madarskoj oporbi austrijskim planovima za ekonomski razvitak pisao jeH r v a t sk i Dnevnik iz
Sarajeva, 10. studenog 1910. godine. Citiran je u ovome lanku govor madarskog poznatog politiara Franje
Chorinsa na jesenskoj sjednici madarske delegacije 1910. godine. Vidi takoder: Samohivat (uro Deeli):
Grudobran Kra jevine Hruatske (Zagreb,1904.), str.
408.
'6 Najbolji,aligotovoposveneprirnijeenopisbosanskogotporaaustrougarskornosvajanjudatjeu:T.Herkalovi:

Die Viorgeschicte derOccupatLort Bosniens undderHerzegovina (Vienna, 1878.).

' Madarskostajaliteohrvatskougarskimodnosimavidjetiu: Anonymus:DieMagyarisierung
i~i Ungarrt, nach den Debatten des Ungarischen Reichstages uber den Unterricbt der ntagvartscben
Spracbe in Volksschulen (Miinchen,1879.) JeanProvolin(barunivkovi):Z ur Sarzierzssig der Verletzungen des
KroatiscbUngrarischen Aicsgleiches(Vienna,188GJ.

11

Godine 1908. Be i Budimpeta odluili su uiniti ono to su trebali napraviti

prije trideset godina pripojiti Bosnu i Hercegovinu, umjesto da njome samo upravljaju
uime Sultana. Makar se rije "Srbin" i"srpski" rijetko ovdje ula prije 1862. godine,28
beogradska propaganda postala je vrlo djelotvorna, tako da je u Bosni i Hercegovini
rasplamsalasrpskinaciona

lizam.29
Nakon 1878. godine mnogi madarski Srbi, potomci izbjeglica od turske vlasti iz
srpskihzemalja,selilisuseuBosnuiHercegovinu.Nastojalisudaseposrbepravoslavni
Vlasi,Grci,BugariiAlbanci,kojisusezajednos Turcimadoseliliuovestarehrvatske
zemlje.
Godine 1878. katoliki Hrvati pozdravili su austrougarsku okupaciju, dok su se
muslimani pomirili s austrougarskom vlau.30 Medutim, do 1908. godine veina se
pravoslavnih Bosanaca osjeala Srbima. Aneksija je stoga prouzrokovala pravo "osinje
gnijezdo" umedunarodnimkrugovima.Srbija je oekivalakakoe jojRusijapomoida
dobijeBosnuiHercegovinu,dokjeCrnaGorazahtijevalaHercegovinu.
No1908.godineRusijanijenitamoglauinitizaSrbiju,jerseoporavljalaod vojnikog
porazauratu s Japanom. Isto se tako jo oporavljaia od rana zadanihrevolucijom1905.
godine. Ruski ministar vanjskih poslova Aleksandar Isvolsky je, tovie, osobno preporuio
AustrijancimadaanektirajuBiH. Bejezauzvratobeaodaseneeprotivitiplovidbiruskih
ratnihbrodovakroztjesnace.Isvolskyjebiotakonesposobandiplomatdanijeuoiodaje
Velika Britanija, a ne dvojna monarhija, ona koja se protivila otvaranju stratekih tjesnaca
BosporaiDardanela!
KadjeIsvolskyuoiodamujehabsburkadravazapravodalabeznaajnekoncesije
idajeruskojavnomnijenjestalonastranuSrbije,htio seizvuiiztogsporazuma.Isvolsky
jetakoderoptuiohabsburkudravudajesvojevoljnougrozilaeuropskimirjerjezanijekala
sporazum s Berlinskog kongresa iz 1878. godine u pogledu BiH te da ima mrane
planovepremaBalkanu.KadjeaustrijskiministarvanjskihposlovaAehrenthalzaprijetioda
e objaviti korespondenciju, Isvolsky se povukao, izgubivi pritom poloaj ministra
vanjskihposlovaRusije.TadasugaposlalizaambasadorauFran
Herkalovi:Vorqeschichte, str.1619.FraGrgaMarti,kojijekrozdvadesetakgodinazastupao katolikeipravoslavne
uSavjetukojisuustrojiliTurci, velidajeprviputuorije"Srbin"uupotrebi1848.godine.K.J.KohariiF. ii,edt.
Zapamenje Fra Grge Martia (Zagreb,
1906.),str.43.
29 VladislavSicari:Sarajevo i njegova okolina, str.223Skarijebioznaajanlokalnipovjesniar.Viditakoder:Ivan
Metrovi:Uspomene na politike jttide i dogadaje (Buenos Aires,19C1J,str.91,ff.
28

30

FilipLukas:Pavlinovi o Bosni, Kolo (Zagreb),XXII.StjepanRadi: ivo hruatsko prarJO na Bosnu

iHercegor,rintc(Zagreb, 1908.)F.ii: HercegBosnaprigodomAneksije(Zagreb, 1909J.

12

cusku,gdjejesvepoduzeoupripremiratazaosvetuprotivAustroUgarskeiNjemake.I
mnogi drugi ugledni Rusi postali su tada veliki neprijatelji Austrije. Isvolskyjev nasljednik
Sazanoff organizirao je Balkanski savez u kojemu su bile: Srbija, Bugarska, Crna Gora i
Grka.31 PrvotnoustrojenkaoinstrumentprotivAustrije,Balkanskisavezserijeioruskog
pokroviteljstvaiuratovima1912.i1913godinepobijedioTurskoCarstvo.32
Istodobno se u Hrvatskoj pojavila Hrvatskosrpska koalicija kao nova politika
skupina. Bila je osnovana zbog madarskih nacionalistikih nasrtaja, ali i zbog siromatva
june Hrvatske.Tom su siromatvuglavnikrivci bili Madari jer su sustavno spreavali
sva nastojanja Bea da popravi teki gospodarski poloaj jadranskih obalnih podruja.
Istra,kojomjeAustrijaizravnoupravljala,bilajegospodarskinaprednajerunjojnisuvladali
Madari,kojisupoduzelisvedaDalmacijanepostanenaprednazemljapodaustrijskom
polovicomMonarhije.
Dakako,onajistiromantiarskinacionalizamkojijeutjecaonahrvatskeintelektualce
od vremena Ljudevita Gaja, Franje Rakoga i Strossmayera pokazao se i u sluaju
stvaranja Koalicije. Madarska kratkovidnost i uspjesi Srba u balkanskim ratovima
ojaali su Koaliciju na tetu hrvatskih politikih skupina. Medu njima su bili
nacionalistiki i protusrpski nastrojeni elementi koji su se zalagali za okupljanje svih
hrvatskihzemalja program koji je zagovarao dr. Ante Starevi a bili sutu i pripadnici
novoustrojeneHrvatskeseljakestranke,podvodstvomStjepanaiAnteRadia.33
PremdajeKoalicijiuspjelodobitiveinuuSaboru,rezultattogabiojedasuMadari
nasilnouveliogranienopravoglasauHrvatskoj.Dajebilouvedenoopepravoglasa,
Koalicija bi preko noi bila pometena od seljakonacionalistikog saveza. Medutim,
Koalicija je dobila glavnu potporu mnogobrojnih srpskih stanovnika Hrvatske, ali i od
razmjernomalogbrojahrvatskihintelektualaca.Onanijeimalajasanprogram.akimnogi
hrvatski Srbi nisu ili tako daleko da trae izdvajanje iz AustroUgarske i pripojenje
Hrvatske Srbiji. Samo jedna manja skupina Srba u Hrvatskoj inzistirala je na tome,
ohrabrena,vjerojatno,srpskimuspjesimaubalkanskimratovima.

31S.Sazanoff:FatefulYears(NewYork,1928),stc55,72.
32Najsigurnijiputokazkrozkonfuzijudiplomatskihivojnikihdetaljauovimborbamajestjo uvijekdjeloE.C.
Helmreicha: Diplomacy of the Balkan Wars (Cambridge,Mass.,1928.),kaoi W.I.Langer,ed.:Encyclopaediaof
WorldHistory(Boston,HoughtonMifflin,1968.).
33graaRadiibili suvrlokritiNto setieKoalicijeinjezinihciljeva.Vidi:AnteRadi: Sabranadjela,ed.
V. Maek i Rudotf Herceg (Zagreb, 1936.), VII, 175204 Vicko Mili: Postanak Rieke Rezolucije i njene
posljedice Josip Horvat: Stranke kod Hrvata i njihove ideologije (Beograd, 1939) V. kari:
DieldeblogiederKroatischenBaurnbewegung Slawische Rundschau, I(1937J, 147150 Rudolf Horvat: Najnovije
dobahmatskepovijesti(Zagreb,1906.),str.205208.

13

U meduvremenu su srpske organizacije, kao Narodna obrana i Crna r u k a,

potpirivale srpski nacionalizam u BiH. Rusija je bila obeala Srbiji da e za
sljedeih nekoliko godina biti u stanju dati potporu srpskim zahtjevima glede BiH, pa i
dijelovaHrvatske.Srpskiovinistikielementiraunalisus timobeanjima.34
Nakon 1910. godine Srbi su nekoliko puta pokuavali atentate na hrvatske
slubenikeuBiH.Srpskisustudenti,pripadnicisrpskihteroristikihorganizacija,28.lipnja
1914. godine u Sarajevu ubili austrijskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju
Ferdinandainjegovusuprugu.35
HrvatisuoekivalidaeNadvojvoda,kadadodenaprijestolje,sjedinitisve hrvatske
zemljeidaeumjestodvojednestvorititrojednudraw.Do1906.godinetojeonustinu
inamjeravao.36Alitejegodine zasvojeposjeteDalmacijibiovrlohladnoprimljen.37Tada
jepoeosumnjatiusvrsishodnostobnavljanjaTrojednekraljevineHrvatske.Glavarnjegova
vojnog ureda, vrlo inteligentan i sposoban pukovnik Alexander Brosch, otvoreno ga je
zapitao bi li se moglo raunati na lojalnost Hrvata ako bi dobili punu neovisnost.
Takoder mu je naglasio da bi austrijska pokrajina Kranjska, koja je najvie bila napuena
Slovencima, kao i preteito slovenska podruja june tajerske i Koruke, trebala biti
pripojena toj "Velikoj Hrvatskoj" koju je Ferdinandhtio uspostaviti. Tako bi Hrvati i
Slovenci imali potpun nadzor nad austrougarskom obalom kao i nad ratnom i
trgovakommornaricom.
Medutim, ako bi Hrvatima i Slovencima bilo doputenoimati svoju dravu, cijela bi
Pandorinakutijapolitikihzalabilaotvorena.Vejeionakovladaopolitikizastoj,jerse
austrijskiimadarskiparlamentnisumogli
34 Bila je uistinu "neslubena" a ne "slubena" Rusija panslavistika, ultranacionalistika i protuaustrijska
zemljacareva, kojajepomagalabalkanske vladavine,kao npr. srpskui crnogorsku.Vidi:Francuskoministarstvo
vanjskih poslova, Documents Diplomatiques Fran~ais, 33serija, no. 577 AustroUgarska, Ministarstvo vanjskih
poslova, bsterreichClngarns Aussenpolitik von der Bosnichen Krise 1908 bis zum Kriegsaatsbruch 1914., 8
svezaka(Be,
1930),IV,nos.4020,4035.
35 Najbolji prikaz urnorstva i njegove pozadine dan je u: Joachim Remak: The Story of a
PoliticalMnrder(New York, 1959J. Slubeni srpskokomunistiki prikaz toga dogadaja vidjeti u: Vladimir
Dedijer:The RoadtoSarajevo(NewYork,1964.).Onna propagandistikinain umanjuje srpsku odgovornostza
zloin u Sarajevu. teta da se nije vie panje posvetilo djelu The Murder of Sarajevo, koje je napisao srpski
ministar Ljuba Jovanovi (London, 1924.). Jovanovi, koji je jedno vrijeme bio ministar prosvjete te
predsjedateljbeogradskeskuptine,tiskaojesrpskioriginalpodnaslovom: Kruslovenstva(Beograd,1924.).
36 Vidi pismo ruskoga cara Nikolaja 11. u prilog trijalizma u: British Documents of the Origins ofthe War 1898
1914., ed.G.P.GoochiHaroldTemperley,11vols(London,1927.1938J,IX, str.548.
37 Rijeka Rezolucija iz 1906, godine i stvaranje Hrvatskosrpske koalicije razoarali su Ferdinanda glede hrvatskih
politikih tenja, unato injenici da su ga Hrvati izvan Dalmacije, a osobito "frankovci"srdanopozdravljaliu
tojpokrajiniVidi:Hrvatsktdnevyaik(Sarajevo,1906.).

14

sloitiokobitnihpitanjausvezisBiH.Nebibiloprobitanousvemutomeimati
triiliaketiriparlamentaumjestodvakaodosada.
ZbogsvihrihrazlogaBroschjesavjetovaoFerdinanduda"velikohrvatske"
ili "trijalistike" programenemoe ostvaritiuz uvjete koje su Hrvatipredloili.
Franjo Ferdinand je odluio da se hrvatski problem najbolje moe rijeiti tako da
austrougarski odnosi ostanu kao do tada, ali da bi jedan habsburki nadvojvoda
trebao stalno stolovati u Zagrebu. Na taj bi nain Hrvati imali izravnu vezu u
Beu, to bi zadovoljilo njihove interese. Do tada je Carkralj kao ustavni vladar
morao odravati vezu s Hrvatima samo preko Budimpete, gdje su Madari sve
inili da onemogue vladarevu vezu s Hrvatima.38 Tako bi Hrvati bili u stanju
svoje zahtjeve podastrijeti izravno carskom predstavniku u Zagrebu, a on bi
onda mogao zaobii Budimpetu jednostavnim telefonskim pozivom u Be.
Hrvati bitako postali vladari u svojoj vlastitoj "kui", a time se za Austrijune bi
stvorionekiopasanpresedan.
Godine 1914. Hrvati nisu znali sve pojedinosti koje su se ticale njihove
budunosti, ali su osjeali da im Ferdinand eli dobro. Stoga su s dosta
oduevljenja prihvatili poziv u rat. teta je da se dovoljno ne zna o hrvatskim
%,ojnim postignuima u vremenu 1914.1918. godine, osobito u stranih
promatraa, a krivo su ih prikazali hrvatski intelektualci i politiari, ak i oni koji
nisubilijugoslavenskiorijentirani.39

38 Ferdinandovo miljenje o Hrvatima bilo je pod utjecajem njegova vjerovanja da su za sva zla Monarhije krivi

MadariismatraojedasuoniodHrvatauinilisvoje otude.Onipaknikadanijesasvimnapustioidejutrijalizma,koju
nenijeenitiinjenicadagaje napaou svompismu \V'ilhelmIL,kojije,kaoisviucarskojNjemakoj,biovrsto
protivteideje.Podutjecajem lednogaodsvojihtutora,OnnaKloppa,idrugihnjemakihnacionalistadraoje
da su Nijemci kulturno superiorniji svim Slavenima. Ferdinand se oslanjaona Njemaku smatrajui da time,titi
europski mir. Smatrao je da Rusija nee napasti Monarhiju ako ona ima Njemaku za sa%eznika. Stoga je
nastojaotovie bitidiplomatskiobziranu svojim odnosima sBerlinom u s~ezishrvatskimpitanjem.To
ipak ne znai da bi Ferdinand u sluaju da preuzme prijestolje dopustio Nijemcima utjecaj u svezi s pitanjem
trijalizma.VeinakomentatoratrijalizmaneuvidadaFerdinand,zahvaljujuisvojemupoloaju prijestolonasljednika,
nemoeotvorenozagovaratiidejutrijalizma.NetrebasmetnutisumadaFerdinandnikadajavnonitislubenonije
zanijekaotuideju,kojajebilazamrenaiFerdinandjuje draousebisvedosvojesmrti.Dajepostaocar,vjerojatno
biuveotrijalizam.Madarskiotpornjegovojvladavinisamobiubrzaoostvarenjetoganauma.Glavnirazlogzatose
bojaouvesti trijalizambiojenjegovstrah.iabisejednaVelikaHrvatskasloilasMadarimaprotivBea. Sve to su
Hrvatitrebalitada
bilojedagauvjerekakojehrvatskasudbinapovezanasAustrijom anesMadarskom,~hion
ispuniohrvatskezahtjeve.
"NajboljiopisihrvatskogasudjelovanjauPrvomusvjetskomratu nalazeseu:StjepanPavii:H?r atska vojna i
rcttna poviest i prui svjetskt rat(Zagreb,1943.) teu:PetarBlakovi:S Bonjacima , sixtskom ratu (Zagreb,n.d.).
Blakovijebiotopnikisatnik1914.godine.Usedamsvezaka :..beneAustroUgarskepovijestiiumnogim
drugim zbirkamaiknjigamanalaziseobilje 7~.iatakaohrvatskomsudjelovanjuuovomeratu.

15

Razlog tome lei u injenici da je nekoliko pojedinaca, koji su bili zadojeni

romantiarskim jugoslavenskim nacionalizmom, na svoju ruku osnovalo Jugoslavenski
odbor u Londonu, Parizu, Washingtonu, Rimu i St. Petersburgu. Najrazumniji lan te
skupine bio je svjetski poznat kipar Ivan Metrovi. On je kasnije u ivotu priznao da su
pretpostavke na kojima je Odbor poivao bile sasvim lane.40 Oni u Odboru posve su
krivotumailihrvatskosrpskeodnose,tojeurodilotekimposljedicamazahrvatskinarod.
Teza da su Srbi i Hrvati isti narod jest mit koji poiva na umjetno stvorenoj
istovjetnosti njihovih jezika, koja je bila izmiljena u hrvatskih romantiarskih
nacionalistapolovicom19.stoljea.Topostignuejestpriazasebe.Hrvatska"a"i"kaj"
narjeja, koja su imala bogatu knjievnu batinu, bila su odbaena u korist tokavsko
ijekavskognarjeja,kojesurabiliHrvati
uHercegovini.41
Srbi su govorili jednim "poddijalektom" tokavskoga narjeja. Srpski "jezini
strunjaci"V.S.Karadii.Daniiupozorilisuusvojimdjelimastraneznanstvenikena
srpsku verziju tokavskoganarjeja. Time se odbacila tisugodinja opstojnost akavske i
kajkavske knjievnosti u korist junoslavenske ideje. Neki su Hrvati tadapostaliuvjereni
kako"jugoslavenstvo"predstavljaunitenjehrvatskognarodnogbia.Njihoveopomene
bilesuignorirane.
Postojanje srpskih naselja na hrvatskoj zemlji bio je jo jedan avao u mrtvakom
sandukuhrvatskesamobitnosti.Srpskamanjinasijeuzdjelominupomoeha1918.
godine prisvojila politiko predstavnitvo hrvatskog naroda kako bi zamijenila austro
ugarskuhegemonijusrbijanskimdespotizmom.TakosuHrvatidaseposluimoalomiz
vrueaustrougarske taveskoiliujugoslavenskuvatru.
U biti je ta tragina i nepotrebna, katastrofalna politika pogreka bila posljedicom
izgubljenogrataiAntantinepomorskeblokade.Takoderjeujesen1918.godinepostalo
oito da su Washington, London i Pariz bili obeali svojim srpskim, talijanskim i
rumunjskim saveznicima, a isto tako ekim i poljskim emigrantima, ruenje
Monarhije.Uzasvesutoiaustrijski socijaldemokratii"koutovci"(od1848.jedna
odpolitikihfrakcijauMaflarskoj)odluilisruitidunavskuMonarhiju.
SadapaknapolitikojpozornicinijebiloniJelaianiRadetzkogdazaHrvateuine
ono to jeinioMustafaKemalzaTurke,abarunMannerheimza Fince, pa su se ovi dali
uvjeritiodsrpskemanjineiodizaslanikaekih
40

Vidi njegove memoare U s p om en e n a p olit iC ke ljttd e i d og ad aj e te njegovu raspravu u Mihanovi

Bonifaievojknjizi:CroatianStruggleforFreedomandIndependence (Chicago, 1955J.
41 prasprostiranjunekolikohrvatskihdijalekatauovomestoljeuvidivanuserijulanaka kojejenapisaoR.Strohal
u Rad, nos.CXLVI,CXLVIII,CLII, itd.

16

voda Masaryka i Benea, kako e se spasiti optube ratnog poraza pristajanjem na

srpskuhegemoniju.NatuodlukuHrvatejeponukalainjenicadajeaustrougarskavojska
uvremenuod 24. listopadado 4 . studenoga 1 9 1 8. godineizgubilaodlunubitkukod
VittorioVeneta na talijanskom bojitu. Hrvati su sada pristali na jugoslavenski program
svojihpolitiarau emigraciji.
Zajednica Srba, Hrvata i Slovenaca stvorena je pod srpskim hegemonistikim
pokroviteljstvom,makarsuSlovenciuprolosti,uaustrijskojpoliticibiliboljepoduenikako
setrebaponaatipredjaimetnikimsuparnikom.Tu poduku Hrvati nisu doivjeli jer
supostojalebrojnerazlikeizmeduaustrijskeimadarskepolitikeprevlasti.
Do 1 9 2 8 . godine veina je Hrvata smatrala Stjepana Radia svojim politikim i
narodnim glasnogovornikom. Naalost Radi u svojoj politici nije bio postojan, makar je
uvijekbiozagovornikhrvatskihnarodnihprava.Kolebaoseusvojemuuvjerenjubilise
hrvatsko pitanje moglo rijeiti po uzoru na habsburke, jugoslavenske ili posve
republikanskeuzore.Uljeto 1 9 2 8 . godine ubio ga je jedan srpskinarodnizastupnik.
Nakon toga je uspostavljena kraljevska diktatura koja je trebala obnoviti neprirodno
narodno jedinstvokakvojebilostvorenokoncem1918.godine.
Nova skupina djelatnika ustae, dolaze tada na hrvatsku politiku pozornicu.
Njihov je voda estoki nacionalist, kolovani odvjetnik dr. Ante Paveli. On je preuzeo
prijanji program pravakih politiara dr. Ante Starevia i Josipa Franka, odnosno
njegovih "frankovaca". Najvaniji imbenik u ustakom politikom programu bilo je
ujedinjenjehrvatskihzemalja:Hrvatske(Slavonije,Dalmacije,Istre)iBosneiHercegovineu
jednu "Veliku Hrvatsku". To nije bilo nita novo, ali Paveli je unio u svoj pokret novi
dinamikiimbenikborbeniterorizamu borbi protivJugoslavije.Tosu biliistinaini
borbekojesuSrbinekadarabilikakobiunitilidvojnuMonarhiju.
Godine 1941. njemaki ratni napad na Jugoslaviju omoguio je Hrvatima da ostvare
svojudravnusamostalnost.Hrvatskejediniceujugoslavenskojvojscidiglesuseprotiv
Srbai vojska seubrzoraspala. 10. travnja 1941.godine general (kasnije maral) Slavko
KvaternikuZagrebujeproglasioNezavisnuDravuHrvatsku(NDH).Kvaternikjenekada
bioambiciozanasnikuvojsci AustroUgarske.Usamompoetkuustaesubilijako
popularniibilojevrlomalootporauspostavljanjunovedrave.
Uzostalepotekoejednaodnajveihsastojalaseutomedatanovadravanijeimala
nikakveratnoobrambeneindustrije.Hrvatskajeunaoruanjubilasasvimovisnao
NjemakojiItaliji.NijemciiTalijanisu,dakako,iskoristilituslabosthrvatskedrave,kojaje
bilanaviknutaproizvoditi maslacimaslinovoulje,aneoruje.

17

Ovanovadravanijeimaladostarazlogatuitisenanjemakustrogostipljaku,kao
to su to imale druge satelitske drave. Nijemci su bili jako krti u opskrbljivanju
hrvatskih oruanih snaga dovoljnom koliinom topova, tenkova, zrakoplova i streljiva te
ostalihpotreptinazasuvremenoratovanje.BerlinjekakobisprijeiodaZagrebpostane
previeneovisan,sabotiraosvehrvatskenaporedastvoreratnuindustriju.
S Italijom su Hrvati imali mnogo vie problema negoli s Njemakom. Od tih su
potekoanajveebiletalijanskizahtjevizaDalmacijomiIstrom.Tasupodn&jado1797.
godinedjelominoipovremenoposjedovaliMleani(Venecijanci).GrofCiano,Mussolinijev
zet, u svojemu Dnevniku tvrdi da faisti 1941. godine nisu oekivali kako e dobiti
DalmacijuiliIstruod Hrvata.Pozvalisusetada nastarimletakiposjedtihzemaljau
nadi da e moda sklopiti ugovor s Hrvatima o pravima na Zadar, Split i jo neko
mjesto gdje se Cianov otac istaknuo u nekoj pomorskoj bici za Prvoga svjetskoga
rata.AliPaveliinekinjegovisavjetnicivelikodunosupredaliItalijiveidioDalmacije
i cijelu Istru. Ta predaja pomorskih obalnih podruja jo je vie omrznula Pavelia i
ustaki reim pred narodom. Na Hrvate je takoder snano djelovala nacistika i
faistikapolitikauSloveniji,gdjesuSlovencimnogotrpjeli.
Pavelijenatemeljusvojegaiskustva(boraviojeuItalijikaoemigrantod 1930. do
1941.) bio dob ro upoznat sa slabo u i n esp os obno u Mussolinijeve vojske i
drave. Tonoje predvidio daeItalija prije ilikasnije istupiti iz rata. Stoga je raunao
kako e u budunosti biti u stanju zauzeti Dalmaciju i Istru. On, medutim, nije
predvidiodaeItalija,kada e 1943. godinenapustitisudjelovanjeu ratu,predatiratne
poloajeisvenaoruanjeruskomagentuJosipuBrozuTitu,aneHrvatskoj!
U austrougarskoj vojsci Broz je bio podasnik i 1915. godine bio je ranjen i
zarobljen. Za ruske revolucije Broz je postao marksist i borio se na strani boljevika.
Kasnije su ga oni poslali na Balkan da organizira Komunistiku partiju u zemljama u
kojima su vladali Karadordevii. U Drugom svjetskom ratu Tito je s odredima gerilaca,
veinom Srba, Slovenaca i Makedonaca, poeo borbu protiv Nijemaca u Hrvatskoj,
SrbijiiBosni.TimesupartizanipomagaliRusenakojejetadanavalilanacistikaNjemaka.
MalojeHrvatapodravaloTita,kojemujeotacbioHrvat,amatiSlovenka.Kadse
Italija1943.godinepokorilaSaveznicima,mnogose talijanskihvojnikapridruilo
partizanima.Titojesvojukomunistikuorijentacijuprikrivaonazivom
Narodnooslobodilakavojska.NatajjenainhtiouvjeritiChurchillaiRooseveltadaje
njegovpokretdemokratski.TasetaktikaisplatilajersuSaveznicipoelidavatigolemu
vojnupomo,kaoipolitikopriznanje,dajuimupritomivelikupromidbenu
potporu.

18

Titove su se snage tijekom rata "natjecale" sa snagama etnika generala Drae

Mihailovia u klanju tisua hrvatskih civila svih dobi, vjera i spolova. U tome su i
partizaniietnicipoinilistranazlodjelananainkojijeiznenadioakinjemakei
ruske vojnike. Amerika i britanska vlada znalesu to se zbiva,ali su zbog politikih
obzirautjeleosvimtimzlodjelimanaBalkanuiusrednjojEuropi.
Dugo vremena nije bilo javnog i slubenog osudivanja zloina koje su poinili
Titovi partizani. Suprotno tome, estoko se osudivalo Hrvate kao ratne zloince, jer su
uspjenosuzbijalipartizaneinjihovesimpatizere.Dakako,bilojemeduHrvatimairatnih
zloinaca, ali isto ih je tako bilo i medu drugim narodima. U usporedbi s hrvatskim
zloinima protiv civilnih osoba, komunistikopartizanski masovni zloini (osobito
nakon svibnja 1945.) bili su neusporedivo vei i straniji. Unato tome, Titov je
reimnakon1945.godinenaZapaduoptuioHrvatezamasovnazlodjela,osobitoprotiv
Srba.
KadsuseNijemci1945.godinepredali, Hrvatske oruane snage sastojale su se od
16 divizija, uz pomorske i razne paravojne jedinice. Bile su nepobijedene i visokoga
borbenog morala unato nedostatnom naoruanju. Sve te vojnike postrojbe bile su u
stanjuoduprijetisetolikohvaljenimTitovimjedinicama.DakakodaseHrvatinisumogli
uspjeno boriti protiv Amerikanaca, Britanaca ili Rusa. Povijest je svjedok onoga to se
zbiloane onogatosemoglozbiti,atoseodnosiinatadanjesposobnostiHrvatada nadu
bolje rjeenje u cijeloj toj situaciji. O tome govore razna svjedoanstva zabiljeena u ovoj
knjizi.
U politikoj perspektivi a na temelju povijesnih injenica moglo bi se rei kako je
partizansko klanje pripadnika Hruatskih oruanih snaga bilo samo nastavak i zavretak
nepotrebne i beskorisne bitke u VittorioVeneto 1918. godine. Hrvatski je poloaj te
godine bio isti kao i 1945. godine. Hrvati su senaimenali,na svojunesreu,na strani
kojajeizgubilaratuvremenuideolokihsukobaukojimase,gotovoautomatski,poraene
snage naziva ratnim zloincima. U oba svjetska rata Hrvatske oruane snage borile su se
besprimjernomhrabrouunatonedostatnomnaoruanju.UPrvoms%jetskomratumala
skupinapolitiarajeodluivalaohrvatskojsudbini,aliuzpomozapadnihSaveznika. U
Drugom svjetskom ratu i u poratno doba hr<atski je narod bio rastrgan izmedu
komunistikeiprotukomunistike opcije.
Ipakjepostojalavelikarazlikaizmeduhrvatskogpoloaja1918.ionoga ukojemususe
nali1945.godine.Godine1918.Hrvatisubiligradanijednevelesileiakkadaseta
velesilaraspalausvojesastavnedijelove,oni ~ujouvijekuivaliugledaustrougarskoga
gradanstva.Posvretkuobaju ratovaHrvatisusenastojalipredati.Vjernostnjemakom
saveznitvu i

19

odbijanje politikih snaga da pregovaraju s Njemakom ili njezinim saveznicima,

sprijeili su hrvatsku predaju. U oba rata vane svjetske sile dale su svoja obeanja
beznaajnim saveznicima kao to su bile Srbija, Rumunjska i Italija. A u Drugom je
svjetskomratutobiloprernaTitu,toje zaposljedicuimaloruenjedraveukojojsuivjeli
Hrvati.
U jesen 1918. godine habsburka vojska, u kojoj su se Hrvati borili, bila je
posljednja vojna snaga Centralnih sila, nepobijedena i jo sasvim na okupu. Da se nije
diralo u tu vojsku, mogla je pod svojim nadzorom na okupu zadrati barem jedan
dio Monarhije, kao to su to bile uinile Radetzkyjevesnage1848.i49.godine.Utom
sluajuSrbi,Crnogorci,Talijani,Rumunji,esi,amodaiPoljaci,nebimogliostvariti
svojenacionalneambicije.StogasuVelikaBritanija,FrancuskaiSjedinjeneDravedalesve
svoje snage i opremu potrebnu kako bi Talijani pobijedili u bitci u VittorioVeneto, bitci
koju niti austrougarska vlada, a niti zapovjednitvo njihove vojske nije eljelo.
Antantinesnagezapravonisupostiglekonanupobjedu,aliuvremenuod31.listopadado
2. studenog Karolyjeva vlada u Ugarskoj izdala je proglas svim Madarima, Slovacima,
karpatskim Rutenima, transilvanskim Rumunjima, madarskim Srbima i Hrvatima da
napuste frontu kako bi obranili prodor saveznikih snaga s Balkana nakon poraza
BugarskeiTurske.
No jo uvijek su se habsburke snage na ratitu nastavile boriti do 3. studenog,
kada je austrougarsko zapovjednitvo naredilo obustavu neprijateljstava za sve
kopnene,morskeizranesnage.PrimirjejepotpisanouVillaGiusti.Aliondajetalijansko
vojno zapovjednitvo proglasilo kako primirje ne moe poeti prije 4. studenog, jer da
toboe o toj zapovijedi nije mogue obavijestiti saveznike snage Antante na dalekim
poloajima.
Mnoge austrougarske postrojbe osobito Hrvati borile su se do zadnjeg asa po
naredbi svojega zapovjednitva. Ipak je postupni raspad Monarhije ve zapoeo pod
utjecajem oportunistikih politiara koji su nadopunjivali rabotu Karolyjeve vlade u
Madarskoj i onu austrijskih socijaldemokrata. Romantini nacionalizam posvuda je
pobjedivao.GubitakbitkeuVittorioVenetoupotpuniojeraspadMonarhije.Pitanjekoje
se ovjeku nametalo bilo je: u kojoj u dravi ivjeti: austrijskoj, njemakoj, ekoj,
slovakoj,madarskoj,rumunjskoj,talijanskoj,srpskoj,hrvatskoj...?
Austrougarskesaveznicebilesujakoiznenadenekadasuihnapaletalijanske
konjanikeimotoriziranejediniceikadsuihbombardiralibritanski iamerikizrakoplovi.
JosuvietejedinicebileiznenadenekadasuimTalijaninaredilidasepredaju.Tada
suTalijanimarekle:"Ratjegotov,vibudale.Maknitesesputaipustitenasdaidemo
kui.NamanetrebanitijedandioItalije.Moete jeitavuimati."

20

Medutimtalijanskajevladanaredilasvimsvojimpokretnimpostrojbama dazauzmuta
vei dio austrougarskog podruja, koja bi onda na mirovnoj konferenciji Rim mogao
zatraiti. Sve nekadanje habsburke jedinice koje su se nale iza talijanskih vojnih
postrojbibilesuproglaeneratnimzarobljenicima.
Neke austrougarske jedinice odbile su se predati, te su se u borbi probile do
sigurnijih predjela. Veina onih koji su se nali iza prednjih talijanskih jedinica nije
htjelaginutisadakadazemljazakojususeborilivienijepostojala.Mislilisudaeako
predajuorujebitizarobljeninanekolikodanaidaeihondapustitikui.Nadalisu
sedaeihnjihoviosvajaiinahraniti.Takojekonanapredajauslijedila4.studenog,utri
sata poslijepodne.
Talijani nisu oekivali da e postii tako odlunu pobjedu, makar su odgadali
svoju ofenzivu sve dok se nisu uvjerili da je austrougarska vojska izgubila svoju borbenu
sposobnost. Da su na vrijeme spoznali pravu situaciju, naime da je vojska koja ih je
donedavno stalno pobjedivala bila u rasulu i u raznim skupinama koje su se medusobno
poeletuizbogvlastitithprobitaka,talijanskigeneraliivladasigurnobiprihvatiliprimirje
3. studenoga, kada jeto AustroUgarskaizatraila. Stoga su seTalijani stranorazoarali
kada im je u ruke palo 400.000 zarobljenika. Nisu mogli pravo niti smjestiti niti
nahranititumasuIjudi,abojalisusedaihotpuste.Rezultattogabiojedasuihdralido
proljea 1919. godine. Do tada su stotine, a moda i tisue tihzarobljenikapomrleod
gladi,studeniibolesti.
Malo bisetko odtih400.000ljudi bio predaosnagama Antanteda suznalitoih
tamo eka.Iakokoncem 1918. godineAustroUgarska vienijepostojala, ipak je bilo
openito prihvaeno da se potuju prava ratnih zarobljenika. Srbi i Talijani (duhovni
sljedbenici Garibaldijevih "crvenih koulja"i Mazzinijevih bandi ubojica) sigurno birado
masakriralionekojisusepredali,alitosuuinilisamouvrlomalombrojusluajeva.
ak i u ratnikoj Americi strano bi se prosvjedovalo da se rat koji se vodio radi
osiguranjademokracijemasakrimapretvoriouratdabiserijeilodemokracije...Biloje
dostaFrancuza,EnglezaiTalijanakojisualilizanestankomhabsburkedrave ikoji su
bili protiv loeg postupka prema bivim neprijateljskimtrupamananainkakosuto
Engleziuinili1857.godineuvelikojindijskojpobuni.
Godine1945.mnogisuHrvatiimalinaumuonotosezbilo1918. Kaopobijedenimislili
sukakoesada,1945.godine,doivjetipostupakslianonomeu1918.Buduida
seSrbinisuusudililoepostupatisneprijateljimaposvretkuPrvogasvjetskogarata,
bilojerazlogavjerovati daetakorazmiljatiitridesetljeakasnije.PritomesuHrvati
zaboravili

21

dvijevaneinjenice:rat1914.1918.biojerazmjernocivilizirandogadaj,a
1945.godinesukomunistibilipobjednici!
Hrvatinisubilisvjesnitogadajenakon1918.godineveinaEuropljanaiAmerikanaca
zaboravilakakojeasnaistara nekadabilahrvatskanacija,jerjesadanaziv"jugoslavenski"
zamijeniopojmoveSrbin,HrvatiSlovenac.KaopodanicinajstarijeeuropskedinastijeHrvati
su od 1527. do 1918. godine uivali ugled u svijetu koji je znao za njihova vojnika
postignua,pamakarsestimemnoginisuslagali.Godine1945. Hrvatinisuimalitaj
ugled i status. Bili su smatrani dobrovoljnim satelitima najstranije politike tvorevine,
nacistike Njemake, koja je bila slinamarksistikimpolitikim strailima. Svatko je znao
tosunacistiuinilisvojimneprijateljima.Stoga je po svretkurata nastala prava hajka na
Nijemce i njihove ratne saveznike, naroito ove posljednje. Iako su bili pobijedeni,
mnogisusenjemakiratnizloinciskloniliudrugezemlje,gdjesunatamonjevlade
vrilipritisakzaboljimpostupanjempremasunarodnjacimaudomovini.
Ali njemaki mali saveznici kao Hrvati, Slovenci i Slovaci nisu imali nikakve
zagovornike. Bilo je dovoljno marksista medu ta tri naroda da uvjere zapadne
saveznike, sklone ideologiji "popularnih" vladavina, da je najboljioblikreimabatajza
sva tri naroda. Britanija i Sjedinjene Dravenisu se eljele boriti s Rusijom da bi spasile
ivote nekoliko milijuna Hrvata, Slovenaca i Slovaka. "Narodna fronta", koju su inili
balkanski srednjoeuropski komunisti, uspjela je otupjeti moralnu osjetljivost Engleza i
Amerikanaca.
Hrvati su bili u osobito osjetljivu poloaju 1945. godine jer su izgubili svoj
medunarodni ugled. Nisu bili ak ni toliko poznati u stranom svijetu kao to su to bili
1918.godine.Istina,gotovonitkonijeznaodovoljnoohrvatskojkulturiakniprije
te godine. Ali ipak je veina pismenih u zapadnom svijetu znala da su Hrvati dobri
katolici, neizostavno u prvim vojnim redovima habsburkih vojski, a zadnji unaputanju
bojnogapolja.Nijeihsemogloklatinitikaopobijedenenitikaozarobljene,jersubili
gradanijednevelesile.
No tako nije bilo 1945. godine. Zamjena imena "Hrvat" za neko udno ime
"Jugoslaven" urodila je time da se sve hrvatske borce za neovisnost smatralo
izdajicama Jugoslavije. Za izdajice nitko nije mario. Njih se od pamtivijekastrijeljalo,
vjealoilinabilokojidruginainubijalo.Stogasuangloamerikisaveznicibezprigovora
prihvaali"narodnupravdu"nadHrvatimauposlijeratnojjugoslavenskojdraviHrvatisu
bilipobijedeniu posljednjemsvjetskomsukobu.
Ovusmoknjigusastavilizaitateljediljemsvijetadaihupozorimona posljedice
komunistikepobjedeuDrugomsvjetskomratu.tosezbilospripadnicimaHruatskih
oruanihsnagai civilnimizbjeglicamaod"narodne"

22

pravde, dogodit e se neizbjeno u Vijetnamu, Kambodi, Laosu, Tajlandu, Jemenu ili

bilogdjeakopobijede"ekiisrp"ujednomratu.Kadabidomaikomunistiinjihovi
simpatizeri uza stranu pomo mogli pobijediti, onda bi se ak i Amerikancima moglo
dogoditi ono to se dogodilo Hrvatima 1945. godine. A Englezi e moda poaliti to se
1945. godinenisuokoristiliHruatskimoruanimsnagama.
Povijest se sastoji od onoga to se dogodilo, a ne od onoga to se moglo ili
trebalo dogoditi. Mi se iskreno nadamo da ni Amerikanci, a niti Englezi nee trebati
poaliti pogreke, promaaje i izgubljene prilike, kao to to osjeaju Hrvati do konca
svojihpojedinanihivotnihputanja.
Dr.StankoGuldescu

23

2.POGLAVLJE
Srpskohrvatskisukob
Premda Hrvati i Srbi govore srodnim jezicima, trinaest stoljea odvojenog politikog
postojanjastvorilojeosobitoobiljejenacionalnogidentitetazasvakiodtihdvajunaroda.
Krozsrednjivijektasudvanarodaimalamalomedusobnihdodira.Azbograzliitosti
vjera koje su ispovijedali, medu njima nije bilo mnogo mijeanih brakova. Bilo u
srednjemvijeku bilou modernodoba,HrvatisusklapalimjeovitebrakovesaSlovencima,
Madarima iAustrijancima.Poprimilisuinekekulturneelementetihnaroda,kojisusebili
doselili u hrvatske zemlje. Naravno, priljev krvi tih pohrvaenih naroda bio je popraen
kulturnim razmjenama koje su se odvijale unutar okvira latinskoga kranstva. Nasuprot
tome,HrvatisenisufizikimijealisaSrbima, nitisupalipodutjecajponajviebizantske
ilidrugihposudenihkulturasrednjovjekovneimoderneSrbije.
Srbi su predstavljalizanemariv etniki imbenik u Bosnii Hercegovini nakon
turskogosvajanjatihpodruja.OniHrvatikojisuostaliuosvojenimpokrajinama,drali
su se podaleko od pravoslavnih doljaka, osimkad su biliprisilnonatjeranidaprihvate
pravoslavlje.GotovosvipravoslavnevjereuBiHdoivljavalisuseetnikiSrbimamakakvo
bilonjihovoizvornoetniko podrijetlo.Openito,HrvatikatoliciimuslimaniBiHostali
suzasebnanarodnost,kojajeimalamalozajednikogsasvojimpravoslavnimsusjedima.
U Vojnoj krajini,stvorenoju vrijemehabsburkedinastije,Hrvatii Srbi su se poeli
tjesnije udruivati. To udruivanje je esto bilo sve samo ne prijateljsko. Nakon
oslobadanja Like, Slavonije i Dalmacije od Turaka, znaajan broj Srba i drugih
pravoslavnihnarodaprebjegaojeutapodrujakakobiizbjegaoturskotlaenje.Njihovi
potomciostalisunahrvatskojzemljidodanas.
Hrvatii Srbimogu bitinanekinain smatrani "krajikimnarodima", jer predstavljaju
civilizacijuZapada,aliiIstoka.Medutim,ubiti,posvojimustaljenimobiajima,pogleduna
ivot, politikim, gospodarskim i kulturnim shvaanjima i vrednotama Hrvati su
srednjoeuropskinarod,doksuSrbi"Balkanci".Upravoiu20.stoljeuivelikomstapanju
naroda (kao na primjer u Sjedinjenim Amerikim Dravama), Hrvati i Srbi uglavnom
zadravaju svoje odvojene identitete sve do vremena kada ih je nesavladiv pritisak
amerikanizacije uinio takvima da se nisu razlikovali od Nijemaca, Francuza, Rumunja,
panjolacaidrugiheuropskihetnikihskupina.
Unatodubokimrazlikamakojesuobiljeavalehrvatskiisrpskinarod,oko1830.idalje,
skupinazavedenihhrvatskihidealistaposvetilasezadaidaseiztihdvijuskupina
nainijedannarod.Duhnacionalizmaproiren

24

iljemEurope,prvoFrancuskomrevolucijomiNapoleonovimratovima,azatimnjemakim
romantiarimakaotoje bio Herder,pruaojenadahnueza to nastojanje. Idealisti su
bili i pod utjecajem injenice da su Hrvati brojano slabi jer su tako lako prolijevali
svoju krv za habsburku dinastiju u ratovima vodenima protiv Turaka, vedana, Prusa,
Bavaraca,Saksonaca,FrancuzaidrugihneprijateljaaustrijskeKue.Prematome,hrvatskisu
idealistirazvilinekuvrstuosjeajamanjevrijednostinasprambrojanoigospodarskijaih
Austrijanaca i Madara, koji su upravljali habsburkom monarhijom. inilo im se da e
putem upornog unapredivanja zajednikog identiteta sa Slovencima i Srbima biti kadri
prebroditi brojanu nadmo koju su imala ta dva "nadnaroda". Idealisti su zapoeli s
promicanjemtezeda su Hrvatii Srbibiliujedinjenipo vezamanarodnosnogidentiteta.
ak su odbacili dva autentina hrvatska narjeja, "a" i"kaj", kojima je govorio i pisao
velikbrojHrvatakojido19.stoljeanijeznaolatinski,njemakiilimadarski.Umjestotih
starih hrvatskih idioma ovi su zapoeli s novim knjievnim jezikom osnovanim na
tokavskom narjeju kojim su govorili hercegovaki Hrvati, a i Srbi su upotrebljavali
poddijalekt tokavskoga narjeja. Taj izbor zajednikoga knjievnog narjeja za dva
naroda davao je stvarnu podlogu na kojoj e se na koncu sagraditi gradevina
jugoslavenskogjedinstva.
Konanaposljedicanaivnogidealizmatihhrvatskihintelektualaca19.stoljeabilaje
dasunjihovipotomciujesen1918.bilizateeninastranikojajeizgubilaPrvisvjetskirat,
te su dopustili ekoj i srpskoj manjini u Hrvatskojdaihnatjeradazamijenemadarskui
austrijskuhegemonijusrpskim nadgospodstvom.
Tkogodjenepristranoprouavaopovijesttijekasrpskohrvatskogaujedinjavanja1918.
godine,moraojedoidozakljukakakosuSrbizbogtogatosuseborilina
pobjednikojstrani nakoncu"ratakojijesvijettrebaouinitisigurnimza
demokraciju"biliupoloajudamogukrenutiuhrvatskezemljeiHrvatimanametnuti
svojunadvlast.HrvatskaiBiHsu,zbograspadaAustroUgarskogacarstvakojemsubile
sastavnimdijelovima, ustudenomiprosincu1918.godinebilenaputenibrodolomci.
Premaono malohrvatskihprognanihvodakojisuzavrijemeratapodupiraliciljeve
saveznikihsnagaiskojimasusrpskiglasnogovornicisklapaliraznepolitiko
pravnedogovore,Srbisuosjealisamoprezir.Beogradunijebilo nitaprekritisvaratna
obeanjasvojevladeuizbjeglitvu,nitijetavladaimalaikakvihobzirapremaSaboru,
jedinstvenomitisugodinjemhrvatskomparlamentu.UBeograduje1.prosinca1918. bilo
proglaenosrpskohrvatskoslovenskoujedinjenje.etiridanakasnijesrpskajevojska,
poslanauhrvatski glavnigradZagreb,pucalanaostatkehrvatskihpukovnijakojesuse
vraale sbojitauItaliji,AlbanijiiRusiji.

25

Koncem 1918. godine veina je Hrvata htjela mir pod svaku cijenu. Izgladnjeli
blokadom nametnutom od mornarice saveznikih snaga i pretrpjevi velike gubitke
sluenjem u austrijskoj vojsci,nisu mogli dobrosagledati budunost.No im su se poeli
oporavljatiodratnodobnihgubitakaidrugihratnihnedaa,Hrvatisupoelidravuukojoj
susenalikaojedannjezindiosmatratidravom bezikakvepravne osnove. tovie,
njezin postanak i opstanak bio je u izravnom proturjeju s politikopravnimnaelimai
vrijednostimapovijesnenacionalnehrvatskedrave,kojajeipodmadarskomiaustrijskom
vladavinomzadralaposebanidentitet,akoji
suSrbisadauskratili.
Kao lan pobjednikog sastava u ratu 1914.1918. godine, srpski je narod sebe
smatrao ovlatenim upravljati cijelim jugoslavenskimzamrenimstanjem kako to njemu
odgovara. Aza Hrvate vae victis (tekopobijedenima).Onisutrebalibitizahvalnito
suveiniodnjihSrbimilosrdnospasiliivote!1 Bezdvojbe,oninisubilijednakisudioniciu
novojdravi stvorenoj1918.godine.
Zapravo, hrvatska podruja, zajedno sa Slovenijom i Makedonijom, inila su 78%
zemljopisnepovrinedrave"Srba, HrvataiSlovenaca".UaSrbijaiCrnaGoratvorilesu
samo 22% ukupnog teritorija tog novog politikog bia, jer je dobar dio srpskocrnogorske
zemlje bio ugrabljen od Bugarai Albanaca. to se tie stanovnitva, hrvatske i nesrpske
pokrajine sadravale su 75% ljudske zalihe Karadordevieve drave, dok su Srbija i
CrnaGoramogledatisamo25%,ukljuivioneBugareiAlbancekojisubilipretvoreniu
Srbe putem terora i poduavanja. Od sveukupne jugoslavenske poljoprivredne
proizvodnje,Hrvatskaidrugenesrpskezemljepridonijelesu83%,asrpskaicrnogorska
podruja samo mravih 17%. Razmjer u broju stoke bio je 79% prema 21%, u
umskombogatstvu90%prema10%,urudnombogatstvu60%prema40%,uprometui
trgovini82%prema18%,uindustriji80%prema20%,teunovanomposlovanju72%
prema28%.2 eljeznikapostrojenjaiopremaeljeznica,uglavnomuvlasnitvuhrvatskihi
drugih nesrpskih pokrajina, pod konac rata bila su vrijedna 14 milijardi dinara, dok je
vrijednostsrpskiheljeznicabilaprocijenjenanapriblino3milijardedinara.Hrvatskaje
imala 4.048 javnih zgrada od vrijednosti u usporedbi sa 1.561 takvih zgrada u Srbiji i
CrnojGori.ZahvaljujuinaprednimpromjenamaupoljodjelstvuHrvatisuimalietiriputa
vieobradivezemlje

Zapravo, "umjereni" politiari i vojne vlasti srpskog naroda planirali su rjeenje hrvatskog pitanja u Bosni i
Hercegovini putem pokolja. Vidi: Ivan Metrovi: Jugoslavenski odbor u Londonu i Krf ska deklaracija, u knjizi:
1

The Croatian Nation (Chicago, Croatia: Cultural Publishing

Center, 1995.), str. 188.
Rudolf Biani: Ekonomska podloga hruaukog pitanja (Zagreb, 1938.), str. 14.
2

26

nego to su to imali Srbi. Medutim, mnogo plodne zemlje u Hrvatskoj, osobito u

Slavoniji,bilojeuposjedupotomakasrpskihdoljakaiz18.stoljea. Hrvatskajeimala20.087
kilometaradravnihcestaprema11.206kilometara, kojejeimalaSrbija.
Crnogorske ceste, osim onih koje je prijerata izgradilaAustrija,nisu vrijedne ni
spomena. Hrvatska se mogla pohvaliti sa 8.871 kilometrom dravniheljeznica i876
kilometaraeljeznicauprivatnom vlasnitw kojima sekoristiladrava.Srbijajeimala692
kilometara eljeznica u cijelosti, dok u Crnoj Gori nije bilo eljeznikih komunikacija.
DohodakoddravnihumauHrvatskojbiojesedamipolputaveiodonihdravnihuma
koje jeposjedovalaSrbija.3
Od vremena njezina nacionalnog uskrsnua u 19. stoljeu, Srbija, kao siromana
zemljoradnika nacija, uvijek je bila novano zaduena u stranih drava. Iz navedenih
podataka lako je uoljivo zato su Srbi, iako su u poetku bili protiv jugoslavenske
ideje, pohlepno proirili svoj utjecaj nad hrvatskim zemljama, i zato su zasjeli na
"jugoslavenskogakonja" dato moguiostvariti.NijelakorazumjetizatosunekiHrvati
bilitakonaivnipasu prihvatili jugoslavensku tezu kao gotov in,iako je bilo oito
da e hrvatskosrpska zajednica biti potpuno od koristi samo Srbima. Poznati
ekonomist, Rudolf Biani, opisao je srpsku ulogu u medunarodnoj trgovini poslijeratnih
godinakaoveinompasivnu,atapasivnostbilajenadoknadenamedunarodnimtrgovinskim
vezamakojejeHrvatskanaslijedilaodsvojihstarihaustrougarskihudruga.
Takoder,tosetiedjelatnosti,Srbijajezajednicipridonijelavrlomalo.Djelatnuulogu
odigrale su najvema hrvatske zemlje. Osobito treba uzeti u obzir novane poiljke
iseljenika.Od1919.do1938.godineiznostihpoiljakapopeosedo visineod12milijardi
dinara, to je vie nego nadomjestilo gubitak od tri milijarde dinara prouzrokovan
vanjskomtrgovinom.Prema
miljenjustrunjaka,najmanje60%odtih12milijardidinaraposlalisuhrvatski iseljenici.
Premda je gospodarski slom 1930ih godina umnogome smanjio iznose koje su
iseljenici slali kui, Biani istie da su nakon to se gospodarsko stanje u Americi
popravilo,tijekomkasnijihgodinatogadesetljea,iseljenici poslaliusvojzaviajmilijunipol
dinara.etiripetineodtesvotepredstavljalo jedoprinosehrvatskihiseljenika.Slinotome,od
350do500milijunadinarakoje je jugoslavenska dravadobivala godinje od turizma,
182 milijuna dinara su turisti potroili u obalnimhrvatskim podrujima.4 U Srbiji i Crnoj
Goribilojevrlomaloturistikihprivlanosti,astanjeutimzemljamabiloje
3[bid,str.30.' [bid,str.19.

27

vrloprimitivnouusporedbisonimuhrvatskimkrajevima,takodasuturisti,kojisuznali
toimjeiniti,nastojaliizbjeisrpskekrajeve,osimdonekleBeograd.
to se tie dravnoga duga, Srbija je u zajednicu skovanu 1918. godine donijela
gubitkekojisu14putabiliveiodonihkojesuimalehrvatskezemlje.RudolfBiani
o tome pie: "Svaki stanovnikSrbije bio je optereen s 4.700 dinara starog stranog duga
kada je postao gradaninom Jugoslavije svaki stanovnilc hrvatskih i drugih nesrpskih
zemaljasobomjeunovudravudoniosamo185dinaradugaizraunatogna per capita
osnovi. To je bila jedna etvrtina dugovnog optereenja nove politike tvorevine
nametnute od strane Srba."5 Kasnije je to dugovanje bilo otplaeno iz dravne riznice.
"Moesenavesti,dajeoddohotkanovedravebilo15putavieizdanozaotplatuduga
uinjenog od predratne Srbije nego za dugovanja naslijectena od AustroUgarske
monarhije",6 pieBiani.
U visokom novanom poslovanju beogradska vlada se, takoder, sluilai prevarama
samo da moe unapredivati srpske financijske probitke. Kada je uveden novi
jugoslavenskidinar,Beogradjesamovoljnosmanjiovrijednosthrvatskekruneza20%.Tada
jepostaviotakvustopurazmjeradasuHrvatidobivalitekjedandinarzasvakeetiri
krunekojesuimaliustarojaustrougarskojvaluti.
Bianiidrugiekonomistipruajuanalizuporeznihuredabakojejeuvelasrpska
vlast.Ukupnasvotaubranaodporezaizmedu1919.i1928.godinezacjelokupnudraw
Srba,HrvataiSlovenacaiznosilaje10milijardii 100milijuna dinara (ovdje su uzeti u
obzir samo izravni porezi). Od te svoteSrbija,MakedonijaiCrnaGorauplatile su svega
milijardu i 820 milijunadinara, dok su ostatak uplatila hrvatska i slovenska podruja.
Hrvatska i slovenska podruja uplatila su vie od pet milijardi dinara izravnihporeza
negotobitobilatrebalauinitidaseporezobraunavaopostopamakojesuvrijedileu
SrbijiiCrnojGori.7
SlubenebrojkeMinistarstvaizgradnjepokazujudajeizmedu1925.i1934.godineiz
dravnog dohotka u izgradnju bilo uloeno 2 milijarde i 700 milijunadinara. Odte svote
Hrvatskoji Sloveniji dodijeljeno je 250milijuna, a milijardu i 700 milijuna dinara, ili
vieod60%,SrbijiiCrnojGori.Prekomjernafinancijskadiskriminacijaiskazanajeiu
injenicidajebeogradskavladazaizgradnjulukenarijeciSavikodBeogradautroila110
milijuna dinara, dok je za 69 veih luka na Jadranu, kao i za stotine manjih koje su,
najvema,bilenahrvatskompodruju biloutroenosvega59
5Ibid,str.19.
Ibid,str.34.
Ibid,str.52.
6

28

milijunadinara!Tadasuhrvatske jadranskeluke poeleznatnonazadovatiu odnosuna

druge europske luke.8 Beograd je izmedu dva svjetska rata na izgradnju eljeznica kroz
srpskapodrujaizdvojioak84,5%svihsredstava namijenjenihzatusvrhu.9
Bankarstvopredstavlja,takoder,posebnopoglavljeupovijestisrpskogagospodovanja
nad hrvatskim zemljama. Nakon rata bila je uspostavljena Narodna banka s izriitom
svrhomdasluisrpskimdravnimprobicima.Od60tisuadionicastavljenihnatrite
35tisuabilojekupljenousvrhekojeesluitisrpskiminteresima.Devetbeogradskih
Srba posjedovalo je vie od 25 tisuatih dionica. U razdoblju od 1932. do 1937.godine
milijarda dinara bila je bespovratno dodijeljena srpskim tvrtkama i pojedincima, a tek
etvrtinatesvotehrvatskim.
Slino stanje stvari prevladavalo je i u poslovanju Hipotekarne banke. Prema
Bianiu,kojisvojsudizrienaosnovisudjelovanjahrvatskogakapitalaupoduzetnitvuina
osnovi broja kredita dodijeljenih hrvatskim tvrtkama, ta financijska ustanova dala je
Hrvatima412milijunadinaramanjekredita negotosutrebaliprimiti.Oddevetdirektora
te banke sedam su bili Srbi: svi lanovi Upravnog odbora bili su Srbi 90%
namjetenikatebankebilojesrpskeetnikepripadnosti.Slinojestanjebiloiuveini
drugihbanakaudravi.
S obzirom na to da su Hrvati od AustroUgarske monarhije naslijedili mnogo jai
gospodarskiifinancijskoupravnisustavnegotosutoimaliSrbi,kakojernoguedaje
dolo do takve financijske manipulacije? Odgovor lei u injenici da su vojska, policija,
redarstvo te dravna uprava uglavnom bile u srpskim rukama. Premda su Hrvati
predstavljaliokotreinedravnogapuanstva,samojeokotisuuod10tisuaasnikau
vojscibilohrvatske
etnike pripadnosti. Od 165 generala jugoslavenske vojske 1939. godine, svega dva
djelatnageneralabilisuHrvatiijedanSlovenac,ostaliosubiliSrbiiCrnogorci.la
Dravna obrambena proizvodnja bila je smjetena iskljuivo u Srbiji. U tu je
proizvodnju bilo uloeno vie od 4 milijarde dinara, dok u Hrvatskoj nije podignuta niti
jednavojnazgradaodnekevrijednosti.Samo120do150milijunadinarabilojeuloeno
u vojne ispostave u Hrvatskoj. Na hrvatskom su tlu 90% policije, redarstva, carina i
pograninestraeiniliSrbi.
tosetieinovnitvaiupraveposlijeratnogMinistarstvarata,unjemu jebilosamo
4%Hrvata,aitisubilipomnoizabraniizmeduelemenatakoji
8
9

Ibid,str.112.Ibid,str.114.
10Ibid,str.120121.Osudbinamahrvatskihasnikanakon 1918,godinetakodervidjeti u:S.Guldescu,
Habsbur3`kahistorija, SocialEducation,Vol.XIL(studeni1948 ), str.293297.

29

suprijeratauhrvatskompolitikomivotupripadalisrpskohrvatskojkoaliciji.Godine1938.
dravna je uprava imala 350 tisua zaposlenih, od ega je vrlo malo bilo Hrvata,ito
unato injenici to su imali znatno bolju naobrazbu odSrba.Istejegodine1.058Srbai
samo152Hrvatabiloprimljenoudravnu slubu.ll
Poslijeratna jugoslavenska drava bila je prividno parlamentarna demokracija,
barem do 1929. godine kada je kralj Aleksandar uspostavio potpunu diktaturu. No, u toj
dravi nikada nije bilo slobodnih izbora. Njima se oprezno manipuliralo, tako da su
mandatiuprekomjernovelikombroju davaniSrbima,kojisuupravljalivladomkakoim
se svidjelo, i to uz pomo vojske, policije i redarstva. Nijedna vlada nije pala zbog
neuspjeha na izborima, niti je ijedna pala zbog parlamentarnog nepovjerenja. Srpska
politikaivojnaklikabilajejedinasnagaujugoslavenskompolitikomivotukojaje mogla
oboritivladu.12
Da bi se skuptini osigurala srpska veina, Srbi su primjenjivali izbornu geometriju.
Glavna hrvatska politika stranka nakon rata bila je Seljaka stranka, koju su osnovali
StjepaniAntunRadi.Jedanzastupniktestranke,premaizbornomzakonu,moraojedobiti
11.300glasovadaudeuSkuptinu,dokjezastupnikjedne odnekoliko srpskihpolitikih
stranaka morao dobiti samo 8 tisua glasova. Tako su Srbi, koji su inili 23% cjelokupnog
puanstvadrave,uvijekimalinajmanje37%skuptinskihmandata.1934. godineHrvatska
seljakastranka,naijemjeelutadabiodr.VladkoMaek,postiglaje 1.076.375glasova
na skuptinskim izborima, ali dobila je samo 67 zastupnika, dok je vladina lista
dobilaak303zastupnikanatemeljuosiguranih1.746.952glasa.
Hrvatski su ekonomisti ocijenili da su u razdoblju od 25 godina stanovnici
nekadanje trojedine kraljevine HrvatskeSlavonijeDalmacije morali doprinijeti vie od
30 milijardi dinara poreza sredinjoj vladi u Beogradu. Drugim rijeima, Hrvati su bili
obvezni platiti otprilike dva i pol puta vie svojim srpskim nadgospodarima nego to su
moraliplatitikadasubilipodAustroUgarskom.tovie,ugodinamanakon1918.hrvatske
upravne agencijeimalesunaraspolaganjujednupolovinuiznosaodonogaprije 1914.akoji
sumoglenamijenitidomaimpotrebama.13
Jedan lan francuskog parlamenta dostavio je zapanjujue statistike o hrvatsko
srpskim odnosima nakon rata. Prema tim pojedinanim nalazima, od 1.500 studenata,
upisanihuvojnuakademiju,koja je pripremalaasnikezavojsku,1.300ili85%bilisu
Srbi.Upisanojebilosamo140Hrvatai50
11Biani,op.cit.,str.77. 12Ibid,str.59.13Ibid,stc223.

30

Slovenaca. Od inovnika Kraljevske palae, 30 od 31 bilo je srpske narodnosti. Ured za

odlikovanja,naravno,biojepopunjensamoSrbimasvih13lanovaMinistarskogvijeabili
susrpskogpodrijetla.UMinistarstvuunutarnjihposlova113od127slubenikabilisuSrbi,
aistotako120od180zaposlenihuMinistarstvuvanjskihposlova 150od156uMinistarstvu
javnogodgoja 115od137uMinistarstvupravdei115od116aktivnihgeneralauvojsci.
U odnosu na vjeru slika je istovjetna. U poslijeratnoj dravi Srba, Hrvatai Slovenaca
38%stanovnitvabilisukatolici,a42%pravoslavci.Tipian proraunzavjeroispovijest
bio je onaj za godinu 1922. Odredio je 17 milijuna dinara za pravoslavnu vjeru, a tek 6
milijuna dinara za katoliku vjeru. Pravoslavnim biskupima dodijeljeno je do 40 tisua
dinara, dok su katoliki biskupi morali biti zadovoljni s 15 do 20 tisua dinara.
Protestantske upe u Beogradu, koje su se ponosile sa svojih 900 vjernika, od vlade su
dobile 115 tisua dinara, dok su katolike upe u tom gradu, koje su sluile vjerskim
potrebamadesetaktisuaosoba,oddravedobiletek66tisuadinara.14
Diskriminacija u korist pravoslavne crkve bila je upravo smijena. Tako lanak 21,
zakonauodnosunaSrpskupravoslavnucrkvuodredujedataustanovatrebadobitinaknadu
za tetu pretrpljenu pod turskim jarmom te za usluge Crkve uinjene na korist srpskom
nacionalnompokretu.Zatraena
naknadakojujeCrkvatrailaza"tetu"i"usluge"bilajeprikazanakaodaseproteena
vieodstotinugodinauprolostsrpskognaroda.
Ustav pravoslavne crkve odreduje da Patrijarh treba primiti 35 tisua dinara iznad
svote odredene proraunom, po kojemu mu je tada ukupan dohodak iznosio 420 tisua
dinaragodinje.Takoderjenakoritenje,nateretdravnogprorauna,dobioautomobil.Na
dravni troak bio je podignut i kraljevski ureden dvorac za Patrijarha, premda je on ve
imao uredenu zgradu u Srijemskim Karlovcima. Povrh svega toga samo je 1921. godine
drava dodijelila vie od 20 milijuna kruna za srpske vjerske kole, dok je katolikim
kolamapripalojedva4milijunakruna.15
Hrvati nisu s lakoom primali svu tu diskriminirajuu statistiku. U znak prosvjeda
zapoelisuprimjenjivatisvazakonomdoputenasredstva,kao tojebiloslanjemolbis
tisuama potpisa Ligi naroda i podnoenje memoranduma vladama pobjednikih
velikihsila.Hrvatskizastupnicisurianekovrijemeodustaliodsudjelovanjauzasjedanju
Skuptine. Hrvatski zahtjevi, koji su u stranom tisku dobili izvjesnu mjeru
publiciteta, svratili su barem neku pozornost, no jedini ishod takve zakonite
probitanosti bio je taj da su srpske vlasti primijenile grubu silu u guenju hrvatske
oporbe.
1

'! ErnetPezet,StepinacTito, Contexteseteclairagesde"L'Affaire",Paris,1959.,str.15. 15R.Rogui, Stanje

KatolikecrkveuJugoslavajidoSporazuma,ibenik,1940.,str.2526.

31

Nakon ubojstva Stjepana Radia, kao i dva druga lana njegove stranke, tijekom
zasjedanja Skuptine 1928. godine, uslijedilo je uvodenje potpune diktature (6. sijenja
1929.). Djelovanje hrvatskih politikih stranaka bilo je zabranjeno, kao i sama uporaba
hrvatske zastave i imena "Hrvat". Policijski i vojni terorizam bio je uistinu neobuzdano
nasilan. Srpski redarstvenici i vojnici umorili su hrvatsku mlade u Senju i seljake u
Sibinju.NarodnizastupniciBrkljaiiPredavecbilisutakoderumoreni.Policijajeubilai
poznatoghrvatskoguenjakaMilanaufflaya,apokualajeusmrtitiuglednogpiscaMilu
Budaka.
ak su i vjerni srpski strani prijatelji bili uasnuti zbog naina primjenjivanih u
suzbijanjuhrvatske oporbe. Henry WickhamSteed, dopisnik londonskog Timesa i jedan od
duhovnihkumovajugoslavenskedrave,zaijestvaranjesetakoarkozalagaozavrijeme
rata (1914.1918.), usporedivao je srpske postupke s onimnajgorim turskima.16 Francuski
publicistErnestPezetpotvrdiojedamujezagrebakinadbiskupStepinac,pokazaokopiju,
apotomioriginaldokumentajednepriznanicekojujenapisaosrpskiporezniagent.Taje
priznanicapotvrdivalakakojejednahrvatskaobiteljplatilazanabojkojijesrpskapolicija
uporabilazastrijeljanjelanateobitelji,osudenogizpolitikihrazloga.Prividanizgovorza
todjelobiojedajeubijeniovjekprekrioslubeneodredbeoprijelazugranice.Azapravo
jeonbiovlasnikzemljenaobjestranegraniceiimaojezakonitudozvoluzaprilazzemlji
koju je posjedovao. No srpska je policija smatrala da ga kao hrvatskog rodoljuba treba
likvidiratiidatrokove,netopreko13dinara,trebasnositinjegovaobitelj.17
TakvesvjetskipoznatelinostikaoAlbertEinsteinipisacThomasManngovorilisuu
prilogHrvata.Nonioni,kaonitimemorandumihrvatskihiseljenika,upueniLiginaroda,
nisumnogopopravilistanjeHrvataudomovini.U jednomodmemorandumajeistaknuto
kako je 76 Hrvata bilo umoreno u zatvorima u koje ih je strpala srpska policija. Izmedu
sijenja 1929. i lipnja 1930. godine bilo je odrano 69 sudskih postupaka protiv osoba
optuenihzbogugroavanjasigurnostijugoslavenskedrave.Dodue,samosudvijeosobe
bileosudenenasmrtijednanadoivotnurobiju,ali319drugihdobilojekazneodukupno
1.201 godinu i 9 mjeseci zatvora. Glavna optuba zbog poinjenih djela bila je to su
"poinitelji"bilirodeniHrvati.SrbisubiliustanjuopravdatitakvepostupkeprotivHrvata.
Srbisu"oslobodili"Hrvate.Srbisuuspostavilijugoslavenskudravutesujemoralitltltl.
i6 ReviewofReviews,15.kolovoz,1930. 17Pezet,op.cit.,stc2021.

32

JedanodnajveihneprijateljahrvatskihinteresabiojeSvetozarPribievi,politiki
voda srpske manjine u Hrvatskoj. Iako je bio jedan od tvoraca Jugoslavije, premda je
potpomogaoposlijeratnukampanjuterorizmaprotivHrvata,ipakjenakonubojstvaStjepana
RadiagovoriouprilogHrvata:"Tateza'oslobodenja'jenemogua.Upravojeuzaludno
zagovarati ju u ozbiljnomrazgovoru. Prije svega, u AustroUgarskoj Hrvati su imali svoj
vlastiti Sabor i vlastitu vladu na elu s Banom, koji je bio odgovoran Hrvatskom
saboru osim toga, Hrvatska je imala potpunu autonomiju u odnosu na upravu
unutarnjihposlova,ukljuujuiodgoj,sudstvoinacionalnutrgovinu".Pribievijeisticao
dasuzapadnesileFrancuska,Engleska,SjedinjeneDraveiItalijaigraleglavnuulogu
u"oslobodenju" Hrvata. Pribievi tako pie: "Kad se te injenice ispitaju, kakvog ima
smislatvrditidanasjeSrbijaoslobodila(HrvateihrvatskeSrbekojisuivjeliuHrvatskoj)i
natojosnoviopravdatiizvrenjeapsolutnevlastiodstranesrpskemanjine,kojaje brojila
neto preko jedne petine puanstva nae sveukupne nacije? To nije realnost, to je
megalomanija,imalinarodimorajubitinaoprezu protivmegalomanije."18
U hrvatskome narodu bilo je ljudi, koji su se posve slagali s Pribieviem o pitanju
potrebezatiteodsrpskemegalomanije.Kaoodgovornauspostavusrpskediktaturebilaje
osnovanastrogonacionalistikaorganizacijaU st a a .19
Ustakirevolucionari,zajednosmakedonskimnacionalistima,umorilisu9.listopada
1934. godine kralja Aleksandra Karadordevia u Marseillu u Francuskoj. Budui da ni
jedna druga zapadna drava nije poduprla hrvatske zahtjeve za neovisnou, ustae su
zatrailipotporu od Italije i Njemake.Kada suTalijaniiNijemci u travnju 1941. godine
napaliJugoslaviju,ustae suspoznaledajekucnuonjihovas.
Treba razumjeti da je na toj povijesnoj prekretnici cijeli hrvatski narod jednoduno
ustaoprotivsrpsketiranijekojagajetlailakrozprotekladvadesetljea.20Hrvatskivojnici,
koji su sluili u jugoslavenskoj vojsci, okrenuli su se protiv Srba i time oteali otpor
Nijemcima. Sada su Hrvati svoju zatitu uzeli u viastite ruke i proglasili uskrsnue
starodrevnehrvatskedrave.
Srbi i Titovi partizani estoko su osudili Hrvate kao "izdajice". Ostatak
jugoslavenskevojske,tojestsrpskihjedinicakojesubjealepredNijemcimai Talijanima,
napadaojenezatienahrvatskaselauBosniiHercegovini.

18S.Pribievi,DiktaturakrajaAleksandra,Beograd,1952.,str.4647.
19
Opojaviteskupinevidjeti:S.Guldescu:ThebackgroundoftheCroatianindependence movement,South
AtlanticQuaterly,LVI.(Summer,1959J,str.314318.
20VidjetiizjavenadbiskupaStepincaidrugihistaknutihHrvatauknjizi7TieCaseofCardinalAloysiusStepinac,
kojujenapisaoRichardPattee(Milwaukee:TheBrucePublishingCompany,1953),str.415418,442446.i476.

33

Jedan od Srba, koji je imao vodeu ulogu u tim napadima, ivi danas u Kanadi.
Priznaojedajesrpskavojskauproljee1941.godinepoinilamnogezloineprotiv
Hrvata Bosne i Hercegovine. No sve do danas on nastoji opravdati zloine s
objanjenjemdasetomoralouinitizbog"obranedrave".Tojetekoshvatiti,jerzato
bi vojnici, koji nisu mogli braniti dravu od Nijemaca i Talijana, kao ni od hrvatskih
vojnihpostrojbi,mislili datomoguuinitiklanjemnezatienihBonjaka?
Nakonpotpunograspada jugoslavenskevojskeuslijediojeokrutangerilskirat.Srpski
etnici pod zapovjednitvom generala Drae Mihailovia, harali su ognjem i maem po
hrvatskimselimaigradovima.Nakonrata,kadajebioosudenodkomunistaprotivkojihse
takoder borio, Mihailovi je izjavio da je njegov glavni ratni cilj bilo unitenje
hrvatske drave, uspostavljene na ruevinama Jugoslavije ili "Velike Srbije", u koju je
vjerovao.
Premda su se etnici i komunistiki partizani borili jedni protiv drugih, kao i
protiv Nijemaca, oni su esto zajedno nastupali u napadima na hrvatsku dravu. Vlada u
Zagrebu,koju je uspostavio dr. Ante Paveli, bila je u stanju organizirati vrlo djelotvorne
Hruatskeoruanesnage(HOS),takodasuetnici i komunisti ubrzo bili primorani na
obranu.OnotojehrvatskavladaeljelabilojedaNijemciiTalijanineulazenahrvatsko
podrujenego daHOSopskrbeorujem,kojeimjebilonunozapotpunoslamanjesrpskih
i komunistikih snaga. Medutim,inacistii faistiuporno su se upletali uhrvatskosrpsko
komunistikirat.BuduidaniBerlinniRimnisuimalipojmakakoseboritiuratukojise
vodio, njihov vojni uinak se zapravo koliko god to paradoksalno zvualo sveo na
jaanjepartizanskogpokreta.
Iako su Nijemci i Talijani odbili opskrbiti HOS orujem i streljivom koje im je bilo
potrebno, te su se snage lako mogle obraunati i s etnicimaispartizanima,samodasu
Hitlerove i Mussolinijeve ete ostale po strani. To je stanje iznimno dobro opisano u
jednom amerikom pravnom dokumentu, koji daje pregled hrvatskog poloaja:
"Hrvati nikada nisu zaboravili svoj ideal nezavisne drave, i kada su Nijemci i Talijani
upali u Jugoslaviju za vrijeme Drugog svjetskog rata, ovi su imali svoju prvu priliku da
uspostavesvojunezavisnosttesupoelisosnutkomsvojevlade.Tomesuseusprotivili
Srbiidrugi,igradanskiratseproirionasvestrane.VodeNezavisneDraveHrvatske
pozvale su Hrvate da podupru novu vladu i poduzele su korake koje su smatrali
potrebnimdaseunaprijedivladinaborbazapolitikumo.Buntovnikeskupineetnika
ipartizanainilesu svetosumogledaseonemogueciljevinovevlade."21
21 Theodore Hocke, sudac Sjedinjenih Drava, okrug Los Angeles, knjiga 9, sluaj 283 od 15. sijenja 1959.

34

Prema statistikamakojejeobjavilaTitovavladaposlijerata,okomilijun isedamstotisua

ljudi izgubilo je ivot tijekom hrvatskoetnikopartizanskog ,ukoba. Bilo je napisano jako
mnogo polemika s ciljem da se Hrvate optui kao masovne ubojice Srba i partizana.
Premda su hrvatske vojne snage na horbenom polju bile djelotvornije nego srpski
elementi s kojima su se <ukobljavali, brojrtava je bionajveinahrvatskoj strani.To je
posljedica injenice to se najvei broj sukoba odigravao unutar granica hrvatske drave.
Vrhunac sukoba je dosegnut tek kada je rat bio zavren i nakon to je % eina
etnika i srpskih nacionalistikih postrojbi prela na komunistiku stranu tako da izbjegnu
osvetuTitainjegovihpartizana,kojisuuivalipotporuEngleske,AmerikeiSSSRa.
Slom Njemake u rano proljee 1945. godine bio je uzrokom da su hrvatske
politike vlasti naredile povlaenje svoje cjelokupne i nepobijedene ojske u Austriju.
Nevjerojatno naivno su mislili da e britanske snage, koje <u ule u Austriju,
prihvatiti predaju HOSa i pristati da se s njima postupi ::ao s ratnim zarobljenicima.
UmjestotogaBritancisupoduprlikomunistike zahtjevedasehrvatskavojskaiokodvije
stotine tisua civila koji su je slijedili u progonstvo, izrui Titu. Tako dugo dok su
zarobljenici bili na ti idiku britanskih snaga, preteno srpski komunisti koji su bili
odredenidaihsproveduprekoaustrijskegraniceunovujugoslavenskudravuponaali ,su
seprilinodobro.NokadzarobljenikeBritancivienisumogliniutini ~idjeti,titovcisu
ih poeli masovno ubijati. O gnjusnim pojedinostima u povorkama smrti" bit e govora
u"dokumentima" ove knjige. Ovdje je tek _,otrebno naglasiti da ti poslijeratni pokolji
nenaoruanihljudi,enaidjece,znaujuvrhunactraginihodnosaizmeduHrvataiSrba.
Ti odnosi, zapoeti od kratkovidnihhrvatskih "intelektualaca" prijePn og svjetskog
rata te dovedeni do sazrijevanja saveznikom promidbom : u,pjesima za vrijeme rata,
ostvarilisusrpskohrvatskoujedinjenje1918. ~odine.Tojeujedinjenjebilorodenoukrvi
5.prosinca1918.godine,nastavilo seukrviumeduratnimgodinama,bilojeraskinutoukrvi
1941.i,konano,
: kn i je bilo iznova uspostavljeno 1945. godine. Nakon umorstva Stjepana R:~dia crnogorski zastupnik i
1

muenik,SekulaDrljevi,rekaojedajeitava:,itrpskohrvatskihodnosapoprskanakrvlju.Tkogodeliprihvatiti
vladavinu Beograda,tvrdiDrljevi,naieseisampoprskankrvljumuenika.
Hrvatskisenarod1941.godinepobunioprotivsrpskenepravdei ~laenja,traiojesvojepravo
narodnogsamoodrectenja,naelazaijeje

>narenje,premaizjavipredsjednikaSjedinjenihDrava,WoodrowaWilsona,

`,iovodenPrvisvjetskirat.Nakongorkogiskustvasasrpskimnadgospo
:arimaHrvatisuznalidaeSrbiuvijekgazitinjihovaljudskainarodna
itotakodugodokbudunavlastiiumogunostidatoine.Daim

35

se pruila bilo kakva prilika zapostignue slobode,Hrvati nikada ne bi prihvatilibilo kakvo

ujedinjenje saSrbima.
Dravniciivojnivodeslobodnogasvijetaizruilisu hrvatskinarodsrpskimidrugim
kornunistima da s njim ine to im je volja. Tako je, nakon to je rat zavren, nekoliko
stotinatisuarazoruanihhrvatskihvojnika,ukljuivivelikibrojena,djeceistaracabilo
umoreno,ito na najuasniji nain.Dr.Giuseppe Masucci,tajnikvatikanskogposlanikakod
hrvatskogepiskopata,upisao je 23.studenog1945. godine u svoj dnevnikznaajnubiljeku
o masovnim ubojstvima hrvatskih rodoljuba, koja su trajala i est mjeseci po okonanju
rata.Masuccipie:"Tojeoitobioprikladaclpostupakkojegjeizvravalanovavladakao
takva, a ne niz djelapoinjenihod neodgovornihelemenata. Ovdje nema nikoga tko nekoga
ne oplakuje."22
AlizavanjskisvijetkomunistikavladauBeograduodigralaje ulogunevinogandela.
Nad sabirnim logorima, koje je osnivao Aleksandar Rankovi, najdjelotvorniji ubojica
kojeg je proizvela Jugoslavija u prolih etvrt stoljea, vile su se zastave "oslobodenja".
Beogradska je vlada uspostavila "narodne sudove", koji su naveliko obavljali genocidan
posao. Titova krvava sudita djelovala su uz ispriku da je hrvatski narod izdao svoju
"vlastitu" dravu Jugoslaviju.
Justitia funclamentum regnorum (pravda je temelj kraljevst`,a) bio je moto stare
habsburke drave u kojoj ni jedan Hivat nije bio osuden na smrt iz politikih razloga
izmedu1867,i1914. godine.U svjetluinjenicakoje suiznesene nastranicamaove knjige,
tko moe oekivati da hrvatski narod bude odan Jugoslaviji, koja je za njega bila jedna
velikakosturnica?Krozgotovo50godinaHrvatisusemoraliboritiprotivsrpskeprirodne
sklonosti hezakonju i nasilju. Ta sklonost dosegnula je vrhunac 1945, godine kod
Bleiburga,Maribora,KoevskogRogaidrugihmjestamasovnihposlijeratnihumorstava.
Upravo kako je istrani sudac Sjedinjenih Drava izjavio u Niiinbergu na sudenju
njemakimratnimzloincimadajeglavnituiteljtihljudibilaCIVILIZACIJA,takoimi
moemo rei da je glavni tuitelj srpskim bleiburkim zloincima CIVILIZACIJA, a ne
samhrvatskinarod.
Dr.DavidM.BaxterRogers,
Arkansas
22GiuseppeMasucci,MisijauHrvatskoj,Valencija,1967.,str.234235.

36

3.POGLAVLJE

Povlaenje HrvatskevojskepremaAustriji

Oujak1945.Hwatskajunavojska potuklaelitnepartizanskejediniceunizuborbiu
Bosni.
Sredinomtravnja1945.Hrvatskaobavjetajnamreaotkrivadanjemaki
WehrmachtplanirapovlaenjeizHrvatske.
30.travnja.Hrvatskavladastvarakonanuodlukudaenapustitidomo
vinuiizbjeipruanjeiregotporadapotedicivilnopuanstvood
angloamerikihzranihnapadaiodosvetepartizanaibivihsrpskih
etnikakojisuseokupiliokoTita.
1.svibnja,OdlukavladepriopenajeGlavnomvojnonzstoeru. Generali
izradilipotankostiplanapovlaenjaprekoSlovenijeuAustrijuipredaje
Britancima,pozivajuisenastatusratnihzarobljenikapremaodredbama
enevskeiHakekonvencije.
5.svibnja.DravniministarVraniikapetanVrkljanodlazezabritanski
Glavnistandazatraeodbritanskogazapovjednitvadaprimipredaju
Hrzlatslzihoyzcanihsnaga.
6.svibnja.Hmatskeoruanesnage zapoinjuevakuacijuZagreba.
7.svibnja.JunavojskapovlaisepremasjeveruizaobilaziZagreb.
7.svibnja.GeneralLuburiuveersevraauZagrebdaevakuiranajsprernnije
jedinicekojesueljeleboritisedozadnjegaovjeka.
8.svibnja.SamgeneralLuburiuzorusepovlaipremaSloveniji.Prve
partizanskejediniceulazeuZagreb.
712.svibnja.PrethodniceOruanihsnagaigradanakojisuimsepridruili
stiuuSlovenijuiAustrijubezposebnogometanjaodkomunistikih
snaga,kojesuhrvatskeelitnejediniceposvudanatjeralenauzmak.
RasulonjemakogWehrmachtazaBalkanprouzrokujezakrivanjecesta
sveodZagrebadoCeljauSloveniji.
12,svibnja.HrvatskumirovnumisijuzaustavljakapetanCrawforduForliju
uItaliji.ZatonijeuspostavljenanikakvaizravnavezasGlavnimstanom
britanskogvojskovodemaralaMontgomeryjauCaserti.
14.15.svibnja.Hrvatskeoruanesnageipridruenigradanistiudo
britanskihpoloajauAustriji.
15.svibnja.Hrvatskipredstavnici(Hereni,Crljenidr.)prihvaajubritanski
zahtjevobezuvjetnojpredaji.
16.svibnja.Zapoinjupokoljivojnikaigradana.
Svibanjkolovoz1945.DiljemJugoslavijeprovodese"marevismrti"hrvatskih
ratnihzarobljenikaigradana.
Kolovoz1945.jesen1947.Pokoljisenastavljaju,dokaustrijskiitalijanski
socijalistivraajuhrvatskeizbjegliceuJugoslaviju.
37

Tijekomoujka1945.naeHruatske oruane snage vodilesunasedlu Ivanplanineu

jugoistonojBosniniztekihborbiprotivpartizanakojejepredvodio Josip Broz Tito. U
ovim krvavim okrajima Hrvati su potukli elitne partizanske trupe, koje su bili
izvjebavaliEngleziiAmerikanci,opskrbiliihuEgiptuiItalijiteihondaprevozilina
Balkan.Premda jepartizanskonaonzanjebilobolje,topnitvokojesmomiimalibiloje
kadro danadjaanjihovoidaihpotueunapadimakojesuvodilemotoriziranei
tehnike "crvene" udarne jedinice. Hrvatski domoljubi bili su otkopali sakrivena
skladita oruja, i to neka jo iz rata 1914.191t3. Premda je ovo oruje i streljivo bilo
zastarjelo, njime su se sluile nedavno opremljene policijske postrojbe koje ranije u
ovomeratuizvojevahuposebnepobjedeprotivpartizanaietnika.
Na lijevi bok prostirao se preko Ivanplanine. Ovdje smo pripremili obrambene
poloajeiorganiziralipominejedinicekojepodravaevezu izmedubrojnihhrvatskih
policijskihskupinauzapadnojHercegoviniinaih odredaujugozapadnoj Bosni.Pomo
kojaimjestizalaiz Glavnoga stana, omoguilajerakianskojvojsci,podzapovjednitvom
pukovnika Dragievia,i uikoj vojsci da se bore protiv raznih ofenziva koje su partizani
vodili protivnaegboka.
Neprestana izletna nadgledavanja naih poloaja na Ivanplanini, koje sam ja
izvodio,bilasuzameneposebno jamstvoda bismo ovdjemogli vrstoizdratiprotiv
desetpotpunihpartizanskihdivizija.Koncentracijaod100.000vojnikanaovomesektoru
osiguravalabinabokprotivnapadasvihjugoslavenskihkomunistaisrpskihovinistana
Balkanu.
OnajdionaefrontekojijebiorasporedenokoBanjaLukebiojetakodervrst
kao stanackamen. Ja sam uspostavio postrojbe u srednjoj Slavoniji i na prostorima
izmedu Gradike, Dubice i Sanskoga Mosta. Ovi komandosi osiguravali su nesmetan
prolaz trupa i materijala iz Broda do Zagreba. Tako su otvorene bile veze izmectu
June i Sjeverne vojske te takoder i one koje su povezivale Srijemski front u istonoj
Slavoniji s naim glavnim gradom Zagrebom. Na sjeveru, general Mokov je pod
svojimzapovjednitvomimaoizabranejedinicePavelievih Tjelesnih zborova. Ovetrupe,
skupa s divizijama veterana iz ogorenih borbi du Drine, pod zapovjednitvom
generalaBobana,podravalesufrontuprotivruskihi bugarskihmasakojesuprovodile
svojekoncentriranjenatojratnojpozornici.
rBezobziratoneprijatelji,protivniciilikritiarigovore,piuilimisleodjelovanjugeneralaLuburiazavrijeme
Drugogasvjetskograta,urednici ovogadjelamisledajebitnoukljuitinjegoviskazodogadajimaiuzrocimakojisu
vodilipremapredaji Hreatskevojske 1945.godine. Luburieviskazdajeuvidutragedijutegodine, kojibiinae
nedostajaouovomuprikazulancauzrokaiposljedicakojiinestvarnosttevelike hrvatske katastrofe.Ovojevie
nego biljekazapovijestovojestpovijesnosvjedoanstvo,zapravonepatvorenopisonogatosestvarnozbilou
posljednjimdanimaratanaovimprostorima.

38

Ja sam uvijek odravao izravan kontakt s hrvatskim elnicima vojnoga osoblja i s

poglavnikomdr.Antom Paveliem.I brzoglasomi slubeno pisanimraportimajasam
tim vlastima priopio da je uspjeno izveden onaj zadatak za koji su me zaduili
organizirati obranu drave Hrvatske na Ivanplanini. Nae pobjede nad komunistima u
ovoj zoni operacija uvjerile su svakoga koji bijae sudionikom ovih akcija da smo mi
mogliimoralibranitiHrvatskunasedluIvanplanine.
U ono vrijeme mnogo se govorilo o"Zvonimirovoj liniji",2 koja se prostirala od
VaradinaiKoprivniceuSlavonijiprekoSiskaiPetrinjeijunoodKarlovca premamoru.
Ova planirana linija utvrda trebala je sluiti kao posljednji zid obrane protiv
predmnijevanomeprodiranjuRusaunauzemljusasjeveroistoka.Mnogioptimistimislili
su da e Velika Britanija i Savezne Amerike Drave prepoznati pogibelj koja je
nadolazilaprodoromsovjetskeRusijeimedunarodnogamarksizmauSrednjuEuropuina
Balkan. Ovi ljudi ak su vjerovali da bi nam AngloAmerikanci dali potrebnu vojnu
opremu da zaustavimo Ruse da nas ne pregaze! Danas ovaj nain rezoniranja izgleda
modanaivan, osobito usvjetludogadajakojisuuslijedili,ali uproljee 1945. nemali
broj Hrvatabiojeuvjeriosam sebe da e zapadni Saveznici sigurno spoznati vrijednost
Hrvatskevojskeunadolazeojborbisvijetaprotivmarksizma.
Visok moral naih postrojbi i gradanskog puanstva na mene je ostavio dubok
dojam. Jednom zgodom osobno sam nadgledao neke jedinice koje su se, zbog
neoekivanoga bijega Nijemaca, bile povukle iz Hercegovine. Uvidio sam da su ti
hercegovaki Hrvatibili potpuno uvjereni da e se kao pobjednici naskoro povratiti na
svojurodnugrudu.
Kada su Nijemci napustili Hercegovinu, oni to uinie bez prethodnih dogovora s
hrvatskimvojnimvlastimatoga kraja. Stogasusehrvatske postrojbenapoloajimau
tom dijelu nae zemlje nale u tekom kripcu. Da se spasi ugroene jedinice i da ih
napredujui partizani ne odsjeku jedne od drugih,sve vojne i civilne hrvatske vlasti u
Hercegovini i okolnim krajevima bile su podloene mojoj vlasti. Sve hrvatske snage
koje su se zbog njemakoga povlaenja morale povlaiti iz Hercegovine, kao i razne
jedinicenapovlaenjuizjuneisrednjeDalmacijeteizistoneisrednjeBosne,bilesu
ukljueneunauJunuvojsku.
2KraljDmitarZvonimir,kojijekraljevaood1076.do1088.ili1089.godine,biojeposljednjikraljhrvatske
narodnekrvi."Zvonimirovalinija"trebalasesastojatiodtriglavnasektora,ijimjesrednjimdijelom,kojise
oslanjaonaSisakiPetrinju,trebaozapovijedatigeneralLuburi.PrvavojskageneralaMokovasPavelievim
Tjelesnimsdnegovdma,trebalajekodVaradinaoblikovatilijevokrilo,doimjegeneralSertiimaozadatak
uspostavitiobranudesnogakrila. NjegovozapovjednitvotrebalojebitismjetenouKarlovcu.Odlukacivilnih
vlastizaevakuaciju zemljeponitilajeplanovetihoperacija.

39

Moram iskoristiti ovu priliku i odati osobno priznanje hrvatskom puanstw

Hercegovine, bili onikatolici,muslimaniilipravoslavci. Od travnja1941.dotunihdanau
svibnju 1945. itava Hercegovina bila je vojni rezervoar za Hrvatsku vojsku. Svaka naa
pojedina pukovnija imala je dobrovoljce iz ove drevne hrvatske zemlje i bila je jedini dio
draveHrvatskeukojemunijetrebaloprovoditislubenemobilizacijskemjereiliredovito
novaenjeu Oruane snage. SvakihercegovakiHrvat,bioonkatolikilimusliman,te neki
pravoslavni Hercegovci, sluio je kao dragovoljac. ak i oni koji su bili premladi ili
prestarimolilisudaimsedopustisluitiu Vojsci. Kadsamu Konjicunadgledaokolone
na povlaenju, vlastitim oima sam vidio kako trinarataja stupaju jedan uz drugi pod
hrvatskim zastavama. Dandanas sam uvjeren da smo do posljednjeg ovjeka morali
braniti domovinu na Ivanplanini. Sto tisua vojnika, koje sam imao pod svojim
zapovjednitvom, dijelilojemojeuvjerenje,kaotojetouiniloicivilnopuanstvonajugu.
Nitkonipomiljaonijedajeratizgubljen.Opetseponovilagodina1918.,kadasu
Hrvatibiliposljednjimeduhabsburkimnarodimadaproitaju"rukopisnazidu"izatonisu
bili spremni iskoristiti politiku priliku toga trenutka. Civilna izaslanstva dolazila su k
meni da izraze svoju spremnost za obranu hrvatske granice na Ivanplanini. Mnogi
uglednigradanidovodilisusvojesinove,odkojihsunekibiiimalodobnici,dasluekao
dragovoljci u obrani rodne grude. Organizacija naih ena, enska loza, traila je dasve
hrvatskeenebudunaoruane.Pristizanjesvjeihtrupaizsjevernogadijelanaezemljejo
viejepodigloratniduhkojisejezapaaoposvuda.Atmosferaje bilatako ohrabruju(fa
da sam iz Broda doveo u Sarajevo vojnu opremu i topnike zalihe koje su upravo
trebalebitiotpremljenepremasjeveru.asniciivojniciimalisunaumusamojedno
tjeratiiunititi neprijatelja.NekiAustrijanciiNijemcimolilisudaimsedopusti
boritiseu naimredovimaakoseNjemakapreda.Albanci,MakedonciiBugaristizalisu
uBosnuusveveembroju,kaotosutoiniliiljudiizstarogaSandakaiNovogaPazara.
Crnogorski sljedbenici Sekule Drljevi(fa slali su svojepoklisare, molei da im se dopusti
pridruitisenama.
USarajevusamrazgovaraosmjesnimvojnimicivilnimvlastima.Nadugo samraspravljaos
dravnimministromFrkoviem,svelikimupanomdr.Spueviemisustakim
predstavnikomepomBarbariem.Odraosamtakoderdogovoresministrom
Vraniemisdr.Mehiiem.Obaova dunosnikanastojalasuosiguratisvu
raspoloivuopremuzanaetrupe.Onisutakocierpokualipomoimuslimanskim
izbjeglicama,tzv."muhadirima".estgeneralanabosanskojpozornicioperacija,na
elusgeneralomMarkuljem,zapovjednikomSarajevskog vojnog okruga, stavili suse
meninaraspolaganje.TakojeuinioipukovnikHadi.Glavniimamilikapetan
muslimanskeTjelesne strae dr.Paveliateiimamefendija

40

Aganovi,izvanredniteologinarodnivodahrvatskihbosanskihmuslimana,uinilisuisto.
Kapetan Glavnog stoera i brojni asnici idunosnici, iju sam slubu zatraio, stigoe
zrakoplovom da mi pomognu u planiranoj obrambenoj organizaciji, a jedna Udarna
bojnastiglajekamionom.Zapaziosamdasuhrvatskevojnekolone,kojesustizaleizLike
iKrbaveuzapadnojHrvatskoj,bileiznadsvihdrugihpostrojbielineusvojojodlunosti
boritisedosmrtiprotivkomunistasvihboja.
No dok je moral na fronti rastao, u glavnome gradu Vlada je izradivala
planove. Bojnik (*),3 zapovjednik Vojnog redarstva, i bojnik (*), iz Vojne obavjetajne
slube, otkriedasunjemakesnagenaBalkanunamjeravalepovlaitisekrozHrvatsku u
Sloveniju. Balkanski Wehrmacht radije bi se predao slovenskim partizanima nego Titovim
junim snagama. Ta dva asnika dostavie hrvatskoj Vladi i Vojnome stoeru povjerljivu
dokumentacijuonjemakimnamjerama.
imsamdoznaotosuNijemciplaniraliizanaihleda,kontaktiraosamsnekim
austrijskimasnicimakojisu bilisluiliustaroj carskokraljevskojvojsci i koji su uvelike
cijeniliHrvate.Ove osobeme obavijestieda seneki austrijskiinjemakiasnicinisu
slagalisazamislipredajepartizanima,bilo touSlovenijibilodrugdje.
To pak bijae pravo kolo vjetica. Kao i uvijek u ovome ratu, etnici igrahu
dvostruku ulogu. Nae sigurnosne jedinice uhvatie dvojicu njih koji su po danu hinili
suradnjusNijemcima,aposlijesumrakapravilisusvoje "izlete"zapartizane.Ovaodabrana
dvojicabijahuzabavljenapripremanjempokoljaranjenihhrvatskihinjemakihvojnikakoji
e ostati u sarajevskim bolnicama ako mi napustimo grad. Nai sigurnosnici otkrie i
odreden broj etnikopartizanskih urotnikih mrea te takoder uhitie neke hrvatske
izdajice.
Unato ovim suprotnim snagama u pozadini, moral Oruanih snaga i domoljublje
civilnoga puanstva dosegnuli su najvii stupanj za itavoga rata. Ovo sam priopio
Poglavniku i ministru obrane, admiralu Steinflu, kada ovaj dode pregledati nae
poloaje na Ivanplanini. Steinfl se sloio s mojom analizom situacije i posvema oito
izraziojeeljudaradijeostajes namanegodasevraauZagreb.akiuovimdanima
iskuenja on je nastojaosauvatisvojsmisaozahumor,kojimunikada,paniunajteim
prilikama,nijenedostajao.ZavrijemePrvogasvjetskogarataonjebioranjenudesnunogui
nijemogaohodatibeztapa.KadjeposjetionaepoloajenaIvanplanini,podsjeaonas
je na tu svoju invalidnost. Zbijao je ale o tome, govorei vojnicima da je njegova
elja ostati s njima jer je medu hrabrima morao biti najhrabriji. Zato ne, kad ionako
nijemogaobjeati?
3

Imenaovihhrvatskihasnikamotalasubitipreuenaradinjihovevlastite sigurnosti(urednikabiljeka).Njihovaje
imenageneralLuburiodniosasobomugrob.

41

Steinfl i ja bili smo dugogodinji prijatelji. Kad smo ostali sami, iskreno mu rekoh
kakoimamosjeajdaminegovoriosvemuto jeznao. Pretpostavljaosamdaga
jevladaposlalaovamosposebnomnamjerom,aovanamjeravjerojatnoseodnosilanaplan
povlaenja iz Sarajeva i iz junoga dijela drave Hrvatske. S velikim elanom sam mu
priopiodaemouBosniuspostavitipravohrvatskokraljevstvo.GeneralBoban,pukovnik
Sudar,pukovnikBogdani,pukovnikPjani,pukovnikDragieviipukovnikHadi pomoi
enamuovomenaumu.Istoeuinitiimuslimanskehode,fratrifranjevciidominikanci
ipotomcistarihpaa,veziraiagaizturskihvremena. Skupasmosealilikakoemookruniti
novogahrvatskogakralja4 uSarajevu. tosetieHrvatasdrugestraneSave,nekaonipo
svojoj zamisli ustroje dravu. Rezultat mnogih naih razgovora bio je da se Steinfl
vratio u Zagreb uvjeren da se janeupovlaiti s Ivanplanineakomi Vlada i Glavni stoer
posebnonenaloedatakouinitn.
Sarajevojetadagorjeloodnacionalnogaara.Vrilesusepripremezaslavljenje
desetoga travnja, dana dravne nezavisnosti, i to na stupnju koji Bosna jo nije vidjela.
Najugledniji gradani, skupa s redovito rezerviranim begovima, estitali su mi na
uspjenoj obrani Ivanplanine i na vojnim uspjesima koje smo postigli protiv
komunista. Takoder izrazie svoje zadovoljstvo to smo uhitili i kaznili izdajice i
neprijateljskeagentekojesuotkrilimojiljudi.
Kao to se uvijek zbiva, kada izgleda da su dostignuti vrhunci veselja i
oduevljenja,navidikunaeasovitesreepojavisekobnioblakkaoopomenadasva
veseljasvijetaimajusvojneizbjeivkonac.
PremdasuNijemciinilisveda namzajamekakonasoninee napustiti,mi
smoznalidasuupravotopripremali.Kadsamraspolagaosviminjenicama,pozvah
njemake zapovjednike na sveani ruak, na kojemu su bili hrvatski generali i visoki
civilni dunosnici. Za obroka sasvim otvoreno priopih svojim gostima da znam za
njihoveplanove.Rekohimdauakonjihovanastojanjazaprovedbuopegapovlaenja
buduprijetilauinkovitostihrvatskihtrupajarazoruatisvenjemakepostrojbe.Objesit
u sve njemake asnike koji su najodgovorniji za akcije na tetu naih dravnih
interesa.
Oito Nijemci nisu sumnjali da sam mislio onako kako sam im rekao. Zamolili su
njemakoga konzula u Zagrebu da intervenira izmedu njih i vrhovnoga zapovjednitva u
Zagrebu. Konzul R. bijae desna ruka Siegfrieda Kaschea, berlinskoga poklisara pri
Pavelievojvladi.KonzulR.biojeiskreni
4

Kadajegodine1941.bilaproglaenahrvatskadravnanezavisnost,jedanlansavojskekue odPavelievevlade
biprihvaenzakralja.No,vojvodajedobro znaodasu posvojojtradiciji Hrvatinastrojeniantitalijanski,paovaj
nikadanije nistupionahrvatskotlo.

42

prijateljhrvatskoganarodaasamnomjepodravaodobreosobneveze.Unekolikonavrata
uruio mi je originale pritubi ambasadoru od njemakih asnika od kojih smo mi Hrvati
oduzimaliorujeistreljivo.Stogatepritubenikadanisustigledoviihnjemakihvlastii
nisu prouzroile krenje veza izmedu nas i Nijemaca, premda se to moglo oekivati.
Moram takoder naglasiti da je odmah nakon to je konzul R. stigao u Zagreb jedan
broj njemakih asnika, ija nazonost bijae nepoeljna u Hrvatskoj, bio ili od Berlina
pozvannatragilidodijeljendrugimfrontovima.
Zbog beskompromisnoga stava koji sam zauzimao u pogledu hrvatske dravne
suverenosti,mnogimeNijemcinisucijenili.Jasamihprihvatiokao ratnesaveznikeikao
antikomuniste, ali nikada, nikada se nisam slagao s praksom nacistikoga
pozdravljanja dizanjemruke, kako su onimeneredovitopozdravljali,nitisamikada
otiaona sastankenacistike strankenakojehrvatskiasniciidunosnicikatkadbijahu
pozvani. Jednako sam odbijao civilne poasti koje mi je nudila njemaka vlada. Openito,
izbjegavao sam kontakt s nacistikom strankom kao i sa SSom, SDom, postrojbama
nacistikihmilicijaitd.
Hrvatskavladaipakjeodluiladabi,akoNjemakapadne,bilo nerazboritonastavitis
naim vlastitim vojnim akcijama na podruju Hrvatske. Zato opomena koju sam bio
priopionjemakimgeneralimauZagrebunebidobroprimljena.
Sredinom travnja 1945. dr. Paveli brzoglasom me pozva da dodem u na glavni
gradnarazgovoreukojimaebitiraspravljanoonadolazeojvojnojipolitikojsituaciji.
PukovnikRoguljnaraspolaganjemijedaojedanzrakoplovtesamotiaonauzletite
a da nisam otvorio ni dnevnu potu. Naelnik moga stoera, pukovnik Muhamed
Ridanovi,ostaojenadunostiuSarajevu.Njemusamdaouputedapoduzmejakuakciju
otklanjanjabilokakvesumnje dajanaputamsvojezapovjednitvo.Akoovakveglasine
ponukolati,njihovuinaknavojniicivilnimoralbitevrlopoguban.
Konano,mojzrakoplovmogaojepoletjeti.Dvapilotaidvatjelesna straarabilisuuz
meneuzrakoplovu.IznadKozarezalismoujakuoluju.Jedvatosmoplaninuostavili
izasebe,dvabritanskazrakoplovakrozzrakizronieprotivnas.Moralismoletjetivrlo
niskoinekolikoputamijenjati tijekleta,edaizbjegnemonjihovenapade.Vejebilo
mranokadsmosepribliavaliZagrebu.Uzbunajebilanasnaziugradu,tonasjestavilou
vrlotekusituacijujersmoimalisamomalogoriva.Nitismosemoglivratiti natragniti
letjetinadrugoodredite,anitisespustiti.Pilotiodluiedajedinotomoguuinitijest
spustitizrakoplovnauzletite,premdaseje znalodajeonobilooteeno,asvjetalanije
bilodanasvodeprisputanjunazemlju.

43

Piloti su zrakoplov spustili sigurno, ali kad srno bilinazemlji,upali smo u rupu od
bombi. Zrakoplov se iznenada spotaknuo, pa je izgledalo da e se prevrnuti na bok.
Nisamsigurantosedesilo,osimtosesjeamda samsebaciounatrag.Jedanpilotbi
ozlijeden, dok su drugi piloti i jedan od mojih straara zadobili lagan potres. Na sreu,
drugistraarnebiozlijedenionjehitnopozvaolijenikupomo.
Treidanposlijetognesretnogasluaja,probudiosamseubolnicinaRebru.Imao
sam potres mozga koji je nagovjeivao "neto preozbiljnoga", kako bi se Shakespeare
izrazio.UpraviteljbolnicenaRebrubiojepakdr.Cvitanovi,kojijeranijeuratubiojedan
odmojihnajuihsuradnikauborbamauzdujadranskeobale.Njegovajebrigabiladanetko
uvijekostane uzmojkrevetidamisepruisvakanjega.
Usvojojknjizi,objelodanjenojprijenekolikogodina,dr.JerkoJareb5velidasamja,
imdodohksebi,traiodavidimdr.Pavelia.Onjepriaomojemkrevetu,a jasammu
priopiodaNijemcinamjeravajunapustitiSarajevotevjerojatnoakicijeluHrvatsku.
Nakon to je dr. Paveli otiao iz bolnice, ja sam bio premjeten u
zapovjedniki stoer na Pantovaku. Ondje su me njegovali pukovnik Cvitanovi i
na obiteljski lijenik i prijatelj, dr. K. Bio sam tako slab da bez pomoi nisam mogao
stajati na nogama. Oko mene se odvijala neprestana aktivnost zbog vojnih operacija u
punom pogonu. Tako rni je unato slabunjavome stanju bilo povjereno organiziranje
Vojyaoga zapovjednitva u Sisku. itavo osoblje hrvatske mornarice bilo je ukljueno u
postrojbekojesusadabilepodlonemojimnalozima.Rijekejedinice,kadetimornarikih
akademija,svemornarikesnagekojesu se bilepovukleizobalnogapojasaisveukupno
ministarstvo mornarice potpali su pod moje zapovjednitvo. lsto su tako jedinice asne
radne slube smjestaukljueneuredovnevojne postrojbe.
Izgledadasudunostikojesubilepovezanes vojnim zapovjednitvom uSiskumeni
dodijeljene da ometu moj povratak u Sarajevo. Izdane su bilezapovijedi onim vlastima
koje su bile zaduene za moje odsutnosti, da pokrenu pripreme za povlaenje prema
sjeveru.TakopropadeplanobranehrvatskegrudenacrtiIvanplaninei organiziranja
narodnoga otpora u pozadini partizanskih linija. General Markulj sada je bio vodei
generalna bosanskome sektoru. Zagreb mu je naloio da u red stavi povlaenje svih
naih snaga iz Bosne, ukljuivi i poluvojne milicije i jedinice domobranstva, prema
sjevernoj obali rijeke Save. Odavle e oni moi zauzeti poloaje uzdu"Zvonimirove
linije".
5

44

JereJareb:Polastojeahrvatskepolitike, BuenosAires,knjinicaHrvatskerevije,1960.,str. 116

No,talinijapostojalajesamonapapiru.6Vladanijeimalaozbiljnu namjerunastaviti
rat na naem dravnom teritoriju. Znaajan otpor partizanskome napredovanju bit e
pruen samo nakon to glavnina vojske ude u Sloveniju. Ova raunica temeljila se na
pretpostavci da e Nijemci koncentrirati velike koliine svojih trupa u Sloveniji dok se
njihovejedinicebudupovlaileizItalijeiTrsta.
Veina naih vojnih voda eljela je organizirati vojni otpor u doniovini. Medutim
civilni upravitelji su osjeali da e etnici i partizani, ako se mi odluimo na konanu
borbu,dobititolikopomoiodRusa,Englezai Amerikanacadabiborbamoglasamo
uroditiistrebljivanjemglavninehrvatskogapuanstva,ena,djeceistarijihosoba.7
TakosubiliizgradenipiarrovizapovlaenjepremaSloveniji.imsamfizikibiou
mogunostipreuzetizapovjednitvonadJunom vojskom, tosamiuinio.Ovaoperacijska
skupina ukljuivala je moj Drugi i uz to Trei i etvrti sbor Zadatak generala Mokova i
njegovih sborova bio je preuzeti Sjevernu vojsku koja e biti prethodnica povlaenju.
Mokov je ve bio zauzetorganiziranjemprihvatnepostajezalanove Dravnog sazjeta,
Sabora ivladinihdunosnika,kojisuoekivalidaenapustitiHrvatsku.Taprihvatna sredita
bilasusmjetenauAustrijiiNjemakoj.
Nesretni sluaj sa zrakoplovom zapravo me ostavio paraliziranim, ali zahvaljujui
uinkovitojnjezi,jasamsebrzooporavioinaskorosamsemogaoposvetitikoncentriranju
snagamojeObrane u bliziniSiska.Pukovnik Lisakimojosobnipredstavnik,pukovnikIvica
Matkovi,otilisuuSarajevodapomognugeneraluMarkuljuspripremamazapovlaenje
premasjeveru.
Sve od poetka rata ja sam bio zapovjednik postrojbi Obrane, koje je zapala
odgovornost organizirati otpor u onim hrvatskim krajevima koji, zbog ratnih neprilika,
padoe pod komunistiku kontrolu. Kao po pravilu, Titove snage mogle su kontrolirati
autentine hrvatske krajeve samo onda kad su u razgovorima uspjeli postii mjesne
nagodbe snaim "saveznicima", osobitoTalijanima. Jedinice Obrane sluile su se protiv
partizanaistomgerilskomtaktikomkojornsusesami"crveni"sluilinaprostorima
pod naom kontrolom. Cim sam doznao da je naa vlada planirala povlaenje, poduzeo
sambrzemjereorganiziranjaHrvatskoga narodnoga odpora.Nadaosamse
6Premaplanuizgradnjehrvatskoga Glavnogstoera, generalLuburijetrebaobitinaelu srednjegasektoraove
linije,kojusutrebalebranitinjegova Ih7cgavojskai postrojbe Obrane.
BilojeodredenodauSiskubudenjegovozapovjednitvozaovuoperaciju.
7Poeljno jeprizvatipozornostnamotiveevakuacijedravnogateritorija,jerjesrpskiidov MoaPijadenapisao
vrlotendenciozanipogreanprikazokonanimvojnimdogadajima1945.Pijadinoprianjeidezatimda
glorificirapartizansketrupekojesustvarnobilegotovoustanjuparalizekadgodnisumogleraunatismasovnom
ruskom,amerikomiengleskom potporom.

45

da u moi zatiti povlaenje nae redovite vojske izvodei nenadane napade, zasjede
napredujuim partizanskim kolonama i uspostavljajui opu sabotau. Ova taktika bila je
namijenjenadovodenjusrpskihikomunistikihsnagau zbrku,paralizirajuinjihovotjeranje
naihtrupanapovlaenje.
Datajciljbudelaki,sabraosamiregrupiraoostatke odnekolikoantikomunistikih
snagakojesusekrozteritorijdraveHrvatskepovlailepremazapadu. Sve do njemakog
slomatisuelementiinilizalaznice,prethodnice isnagenjemakihvojskinaBalkanukoje
su zatiivale bokove. U Prvome svjetskom ratu Nijemci su se sluili hrvatskim i drugim
austrougarskim trupama da one izvravaju to je mogue vie neista posla i teke
borbe, dok su oni potedivali svoje ljude i sebi pripisivali sav kredit za postignute
uspjehe. Sada, u Drugome svjetskom ratu, Wehrmacht je ponavljao beskrupulozno
iskoritavanjesvojihsaveznika.
Velike skupine albanskih nacionalista dodoe u Sarajevo da se pridrue naim
kolonama.OvajnarodjebjeaosKosova,sglasovitoga"Poljakosptica"izsrpskihlegendi,
te iz Makedonije i Sandaka, e da izbjegnu potpunu likvidaciju koju su partizani
provodili u nekim krajevima. Srpski komunisti, a isto tako i etnici, znali su
samozajedanputzaosiguravanjesrpskebrojanenadmoinaKosovu,Makedonijii
Novom Pazaru, a taj bijae pobiti to vie Albanaca. Od ovih izbjeglica ustrojio sam
posebnujedinicu,"Skenderbegovulegiju".8
Tu albansku postrojbu treba razlikovati od Sandake bojne koju je predvodio
pukovnik Sulejman Pacariz i od jedne druge albanske gerilske jedinice pod
zapovjednitvomOmarpae,tzv."Prekodrinskegrupe",kojajeoperiralanasrpskojstrani
Drine. Pukovnik Pacariz jest Hrvatalbanskog podrijetlakoji bijae organizatornarodnoga
otporauSandaku.Njegovo zapovjednitvobilojeukljuenoumojuDrugu vojsku.
CrnogorskisljedbeniciSekuleDrljeviatakodersuuspjelistiidonas.Nazivajuise
Crnogorskom vojskom, oni ustrojie dvije bojne pod zapovjednitvom pukovnika
Agrama.9 Tu je bila i Madarska legija pod vodstvom bojnika Kovacsa. Sastojala se od
izbjeglicaizsameMadarske,odmadarske skupineizOsijekairaznihmadarskihpojedinaca
kojidezertiraeiznjemakevojske u koju bijahu unovaeni. Kasnije za rata ti su se
Madari borili uz bok hrvatskimtrupamakaoiuratu1914.SvedokNijemcinezapoee
evakuaciju
8 Skenderbeg

Quraj Kastrioti), koji je umro 1468., jest veliki nacionalni heroj antikomunistikih Albanaca. On je u
15. stoljeu izvojevao mnoge pobjede nad Turcima.
9 Sve do 19. stoljea Crna Gora je bila jedina slavenska nezavisna drava na Balkanu. Godine 1916. ona bi
pobijedena od Austrijanaca, a 1918, bila je ukljuena u dravu Srba, Hrvata i Slovenaca. Neki Crnogorci ipak
su ostali vjerni starome kralju Nikoli i opet su eljeli uspostaviti nezavisnost svoje zemlje.

46

Balkana, Madarskalegija imalajesvojglavnistoeruLepoglavi,starodrevnomesreditu

hrvatskeznanostiikulture.
U konanoj fazi rata morao sam voditi razgovore s generalom ukiem, vojnim
predstavnikom tzv. "kraljevskih etnika" Drae Mihailovia. Hrvatsko vrhovno
zapovjednitvo eljelo je znatihoe li ti srpskimonarhisti suradivati snama u provodenju
operacijaprotivkomunistanahrvatskomislovenskomteritoriju. Zajedno s generalom
Mokovom razgovore sam vodio i sa slovenskom vojnom delegacijom, koju posla
general Rupnik, zapovjednik slovenskih lajelogardista ili domobrana. Biskup Roman i
gosp.Horvat,SlovenackojijeiviouZagrebu,bilisutakoderlanovitedelegacije.
Osimzadatkaintegriranjaovihnekolikostranihelemenatashrvatskimpostrojbama
podmojimzapovjednitvom,Vladamijedalanalogdaskupimiintegriramunaeredove
sveHrvatekojisu,zbogtehnikihrazloga,sluiliunjemakimjedinicama.itavoproljee
ostao sam u uskoj vezi s generalom Metzgerom,l0 koji je bio zapovjednik Srijemskoga
fronta. Kao odgovor na njegove zamolbe, poslao sam mu nekoliko iskusnih i hrabrih
mladia koji su mu trebali za tenkovske jedinice. Oni su morali poi ususret prodoru
jakih ruskih tenkovskih kolona koje se nagomilae protiv Srijemskome frontu, kako bi
pomogleSrbimaunjihovimpokuajimadasetuuvrste.
Metzger mi je priopio da su se Mihailovievi etnici sluili svojim uobiajenim
trikovima. Oni su se tako podlo pretvorili u partizanske brigade da ak nisu ni skinuli
srpskekraljevskeoznakesasvojihubaraiuniforma.Metzgermi jerekaoda se onne
bi povlaio, pa sve da ga napadne svaki Srbin, Rus i Bugarinna Balkanu. Onnije bio
mladipodutjecajemizljeva nerazboritogaoduevljenja,negojebioprokuaniratnikkojije
ozbiljno promiljaosvakuizgovorenurije.Porukekojesamodnjegaprimaouvelike sume
ohrabrivale.Posebnosambiooduevljensaznavizasjajneuspjehekojejepostigaona
pukovnik tir u okrugu Valpova. Ovdje je tir potukao i rasprio jednu rusku pukovniju
koja je bila stigla na desnu obalu Drave. Obavijestivi me o toj akciji, general Metzger
nadoda da je on proveo opu mobilizaciju u Srijemu, najistonijem dijelu hrvatskoga
dravnogateritorija.
Nakon velikih borbi koje su se vodile oko Siska i Petrinje, da zaustavimopartizansko
napredovanje,jasamizSunjeorganiziraonapadnazalaznicuTitovihmasa.Prijenegoto
sammogaopotpunoprivestikrajuovuoperaciju,primihuranbrzoglasninazivdaseodmah
prijavim GlavnomestoeruuZagrebu.Poslanbiiposebantransportnizrakoplovdame
dovezeunaglavnigrad,ukojiovajputstigohbeznesretnogasluaja.
Unaemglavnomegraduekalesumetunevijesti.30,travnjadr.Paveliiministar
predsjednik,dr.NikolaMandi,predsjedalisusastankom
10Vidibiljekubr,1,dok.V.udrugomedijelu.

47

hrvatske vlade. Na ovome je sastanku donesena odluka da napustimo hrvatsku

zemlju i da se putem Slovenije povlaimo u Austriju. Hrvatske oruane snage u
Austrijiesepredatibritanskojvojsci.Izgledalojekakojesvatkomislioda eengleske
vlasti potivati odredbe Hake i enevske konvencije o vojnim ratnim zarobljenicima.
akicivili,odkojihsunekiimalidirljivopovjerenjeubritanskirazvikaniduh"fairplaya",
sloilisuseda hivatsko vojno osoblje ni pod kakvim uvjetimane smije kapitulirati pred
partizanima,srpskimetnicimailiRusima.Stakvimneprijateljimatrebaratova
tidosmrti,isvatkojeovogabiosvjestan.
Sastanak Glavnoga vojnoga stoera bio je zakazan poslije vladine sjednice. Ja
sam bio izriito pozvan u Zagreb da budem na tom sastanku. Glavni stoerbio je
vrhovni vojni forum za odluivanje kako e se voditi rat i za koordinaciju operacija
nekolijco hrvatskih Vojski. Sam dr. Paveli drao je poloaj vrhovnoga zapovjednika,
generalGrujibiojenaelustvarnihoperacijanaterenu,generalDragojlovbiojenaelnik
Glavnoga stoera. GeneralPerevi,glava Vojnoga ureda dr.Pavelia,generalHereni,
zapovjednikustakihpostrojbi,generalSkoliber,zapovjednik Sigurnosnih snaga i general
Serti, naelnik Stoera vojnih snaga na terenu bili su drugi lanovi Glavnoga stoera.
Zapovjednik Zra`nih snaga, general Kupi, zapovjednik Redarstva, general Penikar, i
generalMokov bilisutakoderlanovi,aijasam,kaozapovjednikpostrojbi Obrane, bio
lan.
Sjednica Stoera sastala se 1. svibnja. Po mojemu dolasku, sjednica je trajala jo
tridesetakminuta.Dr.Pavelinamjeosobnopriopiovladinuodluku.Okupljenigenerali
bilisuzamoljenidaiznesusvojesugestijeiprotivljenjaplanuopovlaenjuuAustrijuio
tamonjojpredajiBritancima.
Svinazonivojniciprihvatiesozbiljnimismirenimdostojanstvomtudeprimirajuu
obavijestkojajeznailakonacnjihovihvojnihkarijerakaoikonacivotaveinenjih.Kao
jedanodnekolicinepreivjelihsvjedokatogapovijesnogasastanka,sretansamtomogu
posvjedoiti da u tome asu nadolazee nesree nijedan hrvatski general nije izgledao
zabrinut za svoju vlastitusudbinu.Njihovajedinabrigabilajekakospasitiivote200.000
mladih Hrvata postrojenih u sedamnaest redovnih divizija i u pomone jedinice
Hrvatske vojske.

Buduidajenaakompetencijabilaogranienanavojneposlove,minismoimalinitarei
opolitikimodlukamavlade.urnosmoizraunali mosvihraspoloivihsnaga.Jasam
ukratkoizniorezultatesvojihrazgovora saSlovencima,skraljevskimetnicimais
nekolikobalkanskihantikomunistikihskupina.Svatkoseslagaodajemoralnaihsnaga
ostaonetaknut povlaenjemNjemakeglavnanaazabrinutostbilajenedostatakpuakai
streljiva,adainespominjemzrakoplove,tenkoveitehnikuopremu.Tojebilaista
slabostkojajepogadalanaevojnesnagekrozitavrat.Premdaje

48

cijelaHrvatskabilanajindustrijaliziranijidiojunoslavenskogateritorija,unaojzemljinije
bilo nijedne velike tvornice oruja. Stoga smo morali ovisiti o Nijemcima za vojne
potreptine. Nekad smo dolazili do puaka i streljiva ne kupnjom ili nagodbom, nego
zapravokradomilisvrsishodnimskretanjempoiljkioruja kojejeReichslaoWehrmachtu
na Balkanu u nae ruke. Ova taktika bila je opravdana jer je hotimina njemaka
politika bila da naa vojska ostane neopskrbljena. Berlin nas je htio uiniti potpuno
ovisnima o sebi. Naravno, mi smo povremeno uspjeli zarobiti ameriko, britansko ili
ruskooruje,kojimsutezemljeopskrbljivalepartizane,ali Hrvatske oruane snage nikada
uratunisuimaleopremukojaimjetrebaladabiostvarilesvojpotpunipotencijal.
Buduidasukomunistiubijalisvehrvatskedomoljubekojiimpadoeuruke,nuda
uspostavljanjaskorogakontaktasBritancima,zakojesedralodasuciviliziraniji,bila
jesvakomejasna.UpravovrstavjerauvojnuastipotenjeEnglezanavelajeveinunaih
vojnih vlasti da bez protivljenja prihvate plan o povlaenju najkraim putem u austrijsku
provincijuKoruku.OndjeemomoipoloitisvojeorujepredBritancimaradijenego
predpartizanima.
Kadjepredajaveodluena,inilosedasejesvatkonadaonajboljem.Nitkonijebio
takonaivandamislidaezapadnedemokracijeuinitionotosmomistvarnoeljeli
opremiti nas topnitvom, tenkovima i zrakoplovima, koje smo trebali, da zaustavimo
Ruse od napredovanja prema zapadu. No, sigurno je prevladavao osjeaj da e Britanci i
Amerikanciprihvatiti naupredajuipruitinamstatusratnihzarobljenika.
Moda sam ja bio jedini vojnik na tom sastanku koji je imao malo vjere u britansku
vojnuast.Izgledalo jekako sunaigeneralipotpunozaboravilida su se 1918. godine
austrougarske vojne vlasti gotovo dva mjeseca pokuavale predati Englezima i
AmerikancimaprijepotpunonepotrebneborbekodVittorioVeneta(od24.listopadado4.
studenoga), a zrakoplovi, ponajvie britanski, igrali su se porta bombardirajui austro
ugarskekolone napovlaenju,itonakontosuborbeprestale.ZnaosamdaEnglezi
posjeduju "sveti egoizam", koji je isto tako otar kao italijanski, te da je u vrijeme rata
njihova jedina briga stii to bre na pobjedonosan zavretak. inei to, ne vode
brigunio,ijiminteresimaosimonihvlastitih.Upravokaotosmomitrailisaveznike
gdjegod smo ihmoglinai, oslanjajui sena Njemaku i Italiju, tako je i britanski
Lav leao u istom krevetu s komunistikom Zmijom. Meni se inilo vrlo
nevjerojatnimdaeLondonriskiratidaupadneunemilostsvogasovjetskogasaveznika
samozatodaspasiivotenekolikostotinatisuaHrvata.
IzraziosamdrugimgeneralimailanovimavladesvojeuvjerenjedaeEnglezi,ako
prihvatepredajunaihtrupa,touiniti"AufGnadeund

49

Ungnade",tj.namilostinemilost.Onienaeljuderazoruatiiondaihposlatinatragda
ihpartizanipokolju,istoonakokaotosuBritancibililikvidiralihinduskeimuslimanske
pobunjenikenakontosurazbilivelikupobunuiz1857.
Buduidasambiosigurandaesetodesiti,jasam,umjestopredaje,sugeriraoda
razdijelimonaesnageutrisegmenta.Nekaseprvisegment nepredajeniEnglezima
niti ikome drugome,nego nekaradije izvre prodor preko saveznikih linija u Austriju.
Hrvatske trupe bile su suoene s Britancima i prije, kada, nakon Caporettoa u
Prvome svjetskome ratu, nekoliko Tommydivizija bijae poslano u Italiju da zaustave
daljnjiraspadtalijanskevojske.Nisampodcjenjivao"Tommyje",alisamvjerovaodaese
nai Ijudi probiti kroz njihove linije. Kada naa prethodnica tako uini, mogla bi se
raspritiusvimpravcimapremaFrancuskoj,Njemakoj,Belgiji,vicarskoj.Skloniviseu
umama, po bregovima i po poljima, preivjeli pojedinci iz prvoga segmenta naih
Oruanih snaga imalibidobruprilikuzauspjeanbijeg.Bezikakvesumnje,nekibiIjudi
bili u okruenju ili bi se, prema svome nahodenju, morali predati zbog gladi, studeni i
iznemoglosti, ali takve osobe gotovo sigurno ne bi bile izvedene na sudenje zbog
bilo kakvihoptubiinjimabisenajvjerojatnijepruiostatusratnihzarobljenika.Logino,
generalMokovbiobizapovjedniktogaprvogavalaHrvatske vojske,ijijezadatakbio
suzbitibritansketrupeunjihovimnastojanjimadazaustavenaputusigurnost.
Preporuiosamdadrugivalnaih Oruanih snaga budeustrojenodonihjedinica
kojesusepovlaileizzapadnihkrajevaHrvatske,izDalmacije,LikeiKrbaveiizpojaseva
oko Karlovca. Tu bi bili ukljueni mnogi Hrvati koji govore talijanski, na primjer
sveenici, intelektualci i dvojezini Dalmatinciizobalnihkrajevakojisubiliokupirani.
Predloio sam da general Hereni bude zapovjednik ovoga vojnoga segmenta. On bi
mogaoraunatispomoislovenskihnacionalistakojisubilikoncentriraniokoKranja.
SlovencibipomoglipripovlaenjunjegovihsnagauIstruprekoRijekei Ljubljane.Kad
HerenievavojskajednombudeuItaliji,onbimogao uspostavitivezesAmerikancima.
Ako pregovori s njima budu nemogui, ja sam oekivao da bi se oni pridravali
tradicije "bezuvjetne predaje", kojoj Ulysses S. Grant postavi temelje u amerikome
gradanskom ratu 1861.1865., onda bi itelji Istre, a mogue i sami Slovenci, pomogli
ljudima da seraspreidakaopojedincipobjegnuuItalijuiAustriju.injenicada veina
Hrvatagovoritalijanskiilinjemakizasigurno biimolakalauspjehutakvim nastojanjima.
Mojajezamisaobiladaosobnotrebambitizapovjednikomtreegavalailisegmenta
Oruanih snaga. Obuiemonaecrneuniformeiudaritinapartizaneprijenegotooni
uopestignudoZagreba.Miemozasigurno

50

nanijeti dosta tete njihovim kolonama, e da osiguramo bijeg prvih dvaju valova nae
vojske. Raunao sam na pomo Makedonske revolucionarne organizacije "Vana
Mihajlova"injemakihtrupakojeemodazaostatiiza teutonskeglavnine.
Drugihrvatskigeneralineodobriemojplan.Onisuiskazalislijepu%jentusmisao
"fair playa" i u blagonaklonost Britanaca i Amerikanaca. Za sebe su oekivali izruenje
komunistima, ali nisu mogli vjerovati da bi se ista sudbina takoder desila niim
stupnjevima vojske. U najgorem sluaju, bili su sigurni kako e glavnina vojnika i
civila neko vrijeme biti stavljena u zarobljenike logore, dok se ne ispitaju njihovi
pojedinisluajevi.
Bez ikakvog okolianja upitah svoje kolege to oni pretpostavljaju da ese desiti,
ako Britanci odnas oduzmu ontjei ondanasizruepartizanima?Nadodao sam kako ja
uope ne sumnjam da e partizani poubijati sve mlade ljude za ije spasavanje su
ovi generali bili zabrinuti. Na moja pitanja i predmnijevanja sam dr. Paveli
odgovoriojevrlosaeto:"Ondaeoni(Britanci)bitiodgovorni!"
Tako sastanak 1. svibnja zavrineopozivom odlukomda se idenaprijed s planovima
povlaenja i predaje. elim istaknuti injenicu da je ova odredba hila potaknuta naivnim
povjerenjem u ast zapadnih Saveznika. Rat je ve davno bio izgubljen kada su se
odgovornecivilne vlasti opredijelileza izbjegavanjemasovnogaotporaudomoviniako
nam se dogodi ono najgore. Oni su bili miljenja da bismo neko vrijeme mogli izdrati
boreiseprotiv partizana,akoimBugarinepomognusvojimsnagama,alibinasRusi,kad
jednomzavresNijemcima,mogliiznenadanapastisasjevera.Produeni otporuHrvatskoj,
s nedovoljnim orujem koje su nam dali Nijemci, mogao bi samo pogorati sudbinu
civilnoga puanstva. Niestok posljednji otpor ne bi na dulji rok dao nikakvu prednost
naojvojsci,osimdajojsedadeprilikapoginutiuborbi.Upravojetoonotosezavojsku
pretpostavlja,kadjojnepreostaje drugiasniizlaz.Dasudrugigeneralidijelilimoje
miljenje,znaosamdabiioniizabraliboritisedokrajaunatobeznadnomishodu.
Namjesto toga mi smo sluali naloge civilnih vlasti i snagama pod naim
zapovjednitvom dali smo upute da se povlae to je mogue kraim putem prema
britanskim linijama u Austriji. Ja sam dobio izriitu zapovijed da odustanem od vodenja
gerilskih operacija u pozadini partizana. Moje upute su bile da oko Zagreba okupimo
jedinicemojeObrane tedapokrivamo povlaenjeglavninevojskepremasjeveruizapadu.
GeneralGrujipredvodiojeopipravacpovlaenja.imjezavrensastanakStoera, onje
razgovaraospukovnikomHelbichom,naelnikomOperativne divizije Glavnoga stana,
edaseizradeopepotankosti povlaenja.

51

Medutim, nai odnosi s njernakim saveznicima doivjee jo jedan neugodan

zaokret. Generalpukovnik Loehr, vrhovni zapovjednik njemakih snaga na Balkanu,
izriito dode u Zagreb da razgovara sa mnom. Dr. Paveli ga je obavijestio da u ja
koncentriratisnagekojesuminaraspolaganjuzaosiguravanjebokovaipozadinenjemakih
jedinicaiglavnine Hrvatskevojske napovlaenju.
Loehr i ja sastali smo se u kui dr. Mile Budaka, koji je, skupa s dravnimministrom
IvicomFrkoviem,bionazoanzanaihrazgovora.BilojetekopregovaratisLoehromjer
on nije razumio hrvatski, a ni moje poznavanje njemakoga nije bilo dovoljno za
raspravljanje tehnikih detalja koji su seticali opega povlaenja. Dr. Budaki rninistar
Frkoviipaksumoglibitinaitumai.
Loehrjedoaovidjetimene,jerjeznaodasamja,kadaPoglavnik,VladaiGlavni
stoerjednomprijeduslovenskugranicu,biozapovjedniksvihnarodnihsnagakojebudu
ostale na domovinskome tlu. Kao takav, ja bih imao slobodne ruke praviti odluke ad
hoc,vepremapotrebamaasa.Naravno,onotojeonodmeneeliobilojedartvujem
hrvatskepostrojbezazatitupovlaenjanjegovihnjemakihjedinica,istoonakokaotosu
Britancigodine1940.oekivalidaBelgijanciumirudoposljednjegvojnikadaseomogui
operacijakodDunkirka.
Na poetku naih razgovora on je bio neugodno iznenaden kad sam ga preko
BudakaiFrkoviapodsjetiodajeWehrmacht,napustivijedanmostkodPetrinje,izloio
jednunaupukovnijupogibeljiopkoljenjaod partizana.Njemakevlastinisunavrijeme
obavijestile mjesnoga hrvatskoga zapovjednika da moe poduzeti potrebne mjere za
osiguranjesvojihtrupa. Mi vieneemo dozvolititakvo dranje.Qtromurekoh da
njemako zapovjednitvo mora izvijestitimene osobno o svim planovima evakuacije i o
njihovurasporedu.
UnatonajboljimnastojanjimaBudakaiFrkoviadaposredujuizmedunas,Loehrija
rastadosmo se vrlo hladno. Ja osobno nisam nikada mnogo mario za Loehra jer mi se
inilo da je bio tipini oportunist i nita marije vrijedan povjerenja nego i druge osobe
ta.kvoga kova. Unato tome, nekoliko dana nakon tih razgovora ja sam pokrivao
povlaenjenjegovihkolona,boreisegrevitoupredgradimaZagreba,pasunjegove
trupemogle napustitihrvatskiteritorijadanisuiskusileozbiljnihzaprekaodpartizana.
Mi smo spasilineke izoliranenjemake postrojbe,'rzvrivinapadna komunistiku
koncentracijukodPodsuseda.Nisammogaosprijeitidadrugenjemakejedinicene budu
odsjeeneodTitovihtrupa,mjesnih"petokolonaa"iliodmilicijekomunistikepartije.
Nakonzavretkasjednice Stoera,povratiosamseuSisak.Unatoogorenim
nastojanjimapartizanadazaustavenaepovlaenjeilidaga

52

pretvore u bijeg, povlaenje naih snaga iz Bosne bilo je uspjeno provedeno, i s malo
gubitaka. Naalost, posebni komandosi koje sam bio prethodno poslao generalu
Metzgeru, ne mogoe se pridruiti borbi na Srijemskom frontu, izdravi do konca
masovnerusketenkovskekoloneinjihowpotpontodbugarskogatopnitva.
UskladusnalozimakoncentriraosamsvojesnagedazatitimpovlaenjeglavnineVojske
iVladeizZagreba.Kad suse jedinice podmojim zapovjednitvompribliile Zagrebu,
primihporukuodhrvatskogmetropolita
e kasnije kardinala) Stepinca. On me zamolio da dodem k njemu u nadbiskupsku
palau, a njegova zamolba uruena mi je preko njegovih tajnika i pukovnika dr.
Cvitanovia.Menibisugeriranodaseobuernkaoci~i1kadmubudemiaouposjet.
\adao sam se da u u tak vom odijelu izb jei da mu prou zroim neugodnu
situaciju pred komunistima koji e zauzeti Zagreb irn ga mi napustimo. Njegovi
tajnici mi pak rekoe kako je nadbiskupova elja da ja niega slubeno posjetim kao
vodei general na hrvatskome dravnom tlu. On je bio voljan prihvatiti posljedice,
odluivi me primiti kao zapovjednika H?zatskih oruanih snaga, iji je on bio vrhovni
kapelan.
Budui da je on tako elio, obukao sam uniformu sa svim hrvatskim i ~tranim
odlikovanjimakojasamimao.Kadsamsepredstaviounadbiskupskomedvoru,tajnici
me primienavrhustubita. Odvedoe mepred nadbiskupaStepinca,a onmeprimivrlo
srdano.Uslijediojedugiprijateljskirazgovor.
Nadbiskupje zapoeo razgovor toplomise zahvalivi za pomo koju >amtijekom
ratapruaoizbjeglicama kaoizapomo kojusam davaobrojnim ~amostanima redovnika i
redovnica. Posebnosezahvalionapomoicrkvenimvlastima u zbrinjavanju mnoge djece
bez doma, koju smo bili sakupili s nekoliko fronti ili s ratorn razruenih prostora.
lmena te siroadi nisu bila poznata. ali neki od njih morali su biti djeca pravoslavnih
roditelja. Mnoga A te djece bila su pronadena po umama ili zgurena uzdu cesta
blizu noruenihilipopaljenihgradovaisela.KrozitavratNadbiskupmetropolitpokuao
jeorganiziratibriguzatudjecu,azanjihovoizdravanjeHruatska

totskadavalahranuizvojnihskladita.Unekolikosluajevajasampo~redovaoda
materijalnapomobudepredvidenazaizgubljenudjecu.Zatosada."prijenegotono
padne"kakoseNadbiskupizrazioonmiseeliozahvalitizanastojanjakojasam
poduzimaozatumalusiroad.
\aserazgovorzatimdotaknuopolitike,aodvijaosenadirektan,iednostavaniiskren
nain.Pitanjasubilakratkaiprecizna,ananjihsexiko~aralopotpunopoteno.Nadbiskup
StepinaczamoliomedaodustanemkIzamisliobraneZagreba.PriopiomijedasuNijemci
zauzelicrkvete~~~~vesneikulturnetokeodvelikevanosti,kojesenikadanijesmjelo

53

upotrijebiti za vojnike svrhe. Obeao sam mu da u se pobrinuti da Nijemci odmah

evakuiraju tamjesta.ll Sloio sam se s njim da Zagreb ne smijemo pretvoritiubojite,
kaotojetoWehrmachtuiniosBeomiBudimpetom.Nadbiskupjebiouvelikezabrinut
zasudbinuhrvatskogaglavnogagrada,povijesnog sreditahrvatske kulture inarodne
svijesti.Znaojedasu Keserevievi,srpskietnicikojiseiznenadapretvorieupartizane,
eljeli sravniti omraenu hrvatsku metropolu sa zemljom i uz to poubijati itavo
stanovnitvo. Bojao se da e Tito "clati zadovoljtinu" svojim srpskim novacima.
Nadbiskupjesmatraovjerojatnimdaesekomunistiposluitistarompraksomplaenikih
vojski iz tridesetogodinjega rata 1618.1648., kada su vojnici poslije zauzea nekoga
gradapunatridanaimalislobodnerukezaubijanje,silovanje,paljenjeipljakanjedomile
volje. Stepinac i ja dobro smo znali za upute partizanskoga zapovjednika, generala
oke Jovania. One su bile primjer jasnoe: "Ako Zagreb dade otpor, naa
oslobodilakavojskanasvomeputukonanogaoslobadanjanaezemljeinaeborbene
snagepretvoritegauprahipepeo."
Nadbiskupmetropolit izgledao je uvelike rastereen kada je od mene doznao da
namjeravam evakuirati grad bez borbe. Ja mu jasno rekoh da su se Poglavnik, vlada i
Vojni stoer sloili stomzamislii uinivito menisuzabranilipruanjeiregaotporana
teritoriju drave Hrvatske. Usprotivili su se takodermojoj elji da se posluimgerilskom
taktikom irih razmjera protiv partizana, jer su vjerovali da e takav otpor, pa makar on
doneklebiouspjean, samo dati Titu potrebnu ispriku da pozove britanske iamerike
zrane snage da potpuno smrve nae gradove. Veina hrvatskoga gradskog puanstva
doivjelabiistusudbinukojajezadesilajapanskopuanstvouHiroimi.Znalismodaje
rat izgubljen i da angloameriki pobjednici u nama ne vide nita drugo nego faiste,
zloince i ubojice. Zato smo unaprijed znali da e engleski i ameriki komandosi dati
partizanima svu potrebnu vojnu pomo da izvre pokolj hrvatskoga naroda. Nitko od
vladinihivojnihvlastinijebiovoljanprihvatitiodgovornostzazapovijedpruanjaotporai
ratovanjananoeve"utakvimprilikama.
Kadajeopaslikaratapoelabitimranom,dr.Pavelijeizjavioda e,kadzbogbilo
kojih razloga redovito uspostavljene dravne vlasti ne budu mogle vriti svoje
slubene dunosti, u tom sluaju zagrebaki Nadbiskupbitinaeluhrvatskedravne
Vlade. Takva procedura ima svoj korijen u povijesnim prilikama iz nae prolosti. Dio
hrvatskih dravnih arhiva, ukljuivi i dravnu pismohranu od 1941. do 1945., bio je
pohranjen
11Mojezapovjediupogledutogaizdanesuimsamsepovratioiznadbiskupskihdvora.Mojisuljudiotkrilidasu
natamjestaNijemcidonijelieksplozivoitozatojersuihnamjeravalidiiuzrakzavrijemeevakuacije.

54

u nadhiskupskim zgradama. Zato je, upravo u tom asu kada su se politike % lasti
povlaile iz zemlje, veina Hrvata smatrala Nadbiskupa Stepinca de jacto i de iure
poglavaromWade.
Ovaj uzoriti Nadsveenik uvjerio me da i on dijeli miljenje Vlade i l ihovraoga
zapovjednitva u pogledu obrane Zagreba i izbjegavanja otpora irih razmjera na naem
dravnom teritoriju. Kada je ovo izrekao, pogledao sam ga ravno u oi i upitao:
"Preuzvieni,tovimislitekakvaebitisudbinaonihkojisepredajuBritancima?"
"Generale,namjeravatelise vipredati?"
"Ne,nitiEnglezimanitiikomedrugome,alikaovojnikjauizvriti danumizapovijed
pokrivati povlaenje naih Vojnih snaga i uputiti sve postrojbe do toki odredenih za
predaju.Kadaborbaprestane,jausakupitipreivjeleiznaezalazniceisnjimauotiiu
umedaorganiziramotporiclaspasimsveivotekojisemoguspasiti.Jauuumama
ekati ishod i, voden savjeu i razumom, odluiti to u poduzeti, naravno, ako
ostanemnaivotu."
"Dragimojgenerale,nitanematonasdijeliBogiHrvatskanasujedinjuju.Ja
Vamdajemsvojblagoslov.PoditeuImeBojeiuinitetomoete! Nemojte sepredati! U
pogleduonihkojisepredaju,nemajtenikakvih iluzijaonjihovojsudbini!"
Onmezagrlioiblagoslovioiosobnomeotpratiodovratanadbiskupskogadvora.
Oprostilismose,znajuidasevienikadaneemovidjetinaovomesvijetu.
Razgovor s Nadbiskupommetropolitom jest jedno od najzanimljivijih iskustava
mojega ivota. Osim toga, to je bio jedan od brojnih znaajnih sastanaka koje sam
imao s uglednim osobama u Zagrebu "prije nego to no padne". Danas mi je u
sjeanjuposebnoivauspomenanadugi
prijateljski razgovor koji sam imao s dr. Daferbegom Kulenoviem,
potpredsjednikom hrvatske h l ad e . Kroz itav rat nai su odnosi bili vrlo srdani. U
vladinim krugovima on je uvijek branio moju politiku i moje akcije. Posebna dunost dr.
Kulenoviabilajebrigaismjetajratnihizbjeglica,amojiljudimoglisumuutomeesto
pomoi.
Ujutro6.svibnjadr.Paveliimaojesamnomdugipovjerljivrazgovor. Obavijestiosamga
osvojimrazgovorimasnadbiskupomStepincemisdr.Kulenoviem.Zajamiosammu
dau,togodmeekaloubudunosti,ostatidosmrtivjerannjemu,svojojvojnojprisezii
draviHrvatskoj.Isto tako,dauizvritinalogekojesamdobio,naimeizvestiOruane
snage podmojimzapovjednitvomsnaegadravnogateritorija,premdauovouiniti
protivsvojevoljeiprotivsvojeprosudbe.Akobudemmorao,rtvovat ucijeluObranu da
pokrijemzalaznicuibokoveglavninevojsketakodaseonkao Poglavnik moe
predstavitizapadnimSaveznicimanaelu200.000

55

naoruanihvojnika.Takonaineprijateljineemoireidamarionetska vladatraida
jojsezajaminjezinavlastitasigurnostnatetuvojskeinarodakojetrebapredstavljati.
Zatimsamdr.Paveliurekaodajedininalogkojimionnemoedatijestdaseja
osobnopredam.Onmeupitatomislimstakvomizjavom.Daosammuistiodgovorkao
inadbiskupu Stepincu: kada borbazavri, ja u sam otii u ume. aknimoji osobni
straari ne moraju me pratiti ako oni to nee. U umama u nastojati sakupiti sve
zalutaleilionekojiseodbiju predati.PodsjetiosamgadasamjaovjeksJankaPuszte,
a"uenici"JankaPusztesenepredaju.12 Tomprilikompotvrdiosamsvojuvjernostonoj
koliukojuudohkaonovakikojomsamkasnijezapovijedao.
Sloilismosedajasebemoramsmatratizapovjednikom Oruani h snaga kojee
ostati na hrvatskome tlu sve dok opa predaja ne bude izvrena u Austriji. Ja u
onda morati djelovati onako kako mi se bude inilo najboljim u danim prilikama. Dr.
PaveliusamponoviosvojeuvjerenjedaeBritanciizruitinauvojskukomunistimaako
mi budemo toliko glupi da se predamo "Auf Gnade und Ungnade" predstavnicima
"vjerolomnogaAlbiona".
Izgledalojedajedr.Pavelirazumiomojedranjeotojstvari.Ondamejeupitaoto
ja mislim hoe li general Boban slijediti moj primjer i poi u ume da okupi sve
nepopustljive elemente? Ja sam bio miljenja da e Boban moda postupiti na isti
nain, premda je on jedan od onih koji vjeruju kako e Britanci pruiti status ratnih
zarobljenika itavom hrvatskom vojnom osoblju osim visokim asnicima. Boban je
stvarno gajio nadu da e Englezi vidjeti prednost u upotrebi naih hrabrih hrvatskih
jedinica da zaustave komunistiki valjak koji je pod svojim teretom gazio itavu Srednju
Europu.
Za toga razgovora dr. Paveli mi je konano dao nalog u pogledu evakuacije
Zagreba i povlaenja u Austriju. Odobrio je moj plan da poaljem generala Junusa
Ajanovia, moga pomonika u zapovjednitw June vojske, da preuzme zapovjednitvo
prethodnicenapovlaenju June vojske premasjeveru.Ajanovievoosobljeimaloje
naraspolaganjuradioodailjaza koji susenadalidaeimomoguitibrzkontakts
Britancima, e da urede uvjete predaje. Istodobno taj bi odailja olakao odravanje
vezeizmedu Druge vojske i ostalihhrvatskihVojski naterenu.
Dr. Paveli se sloio da ministar Vrani mora pratiti vojsku. Vrani je stvarno
misliodaeBritancii njihoviamerikisaveznicimoda odbitiprihvaanjeformalnepredaje
naeVojske, itonatemeljupolitike.
Drugu

12LogorJankaPusztebitridesetihgodinauspostavljenu junojMadarskoj.Nekilogoraibilisutreniraniu
teroristikojtakticisasvrhomdana sliannain uzmognuodgovoritinaterorizam kojimsuseSrbisluilitih
godina.

56

Naalost, ni Englezi ni "jenkiji" nisu bili toliko mudri da shvate kako bi Nezavisna
DravaHrvatskamoglabitivanazaZapadnasuprotmarksistikomkompleksukojiseje
ostvarivao u srednjoistonoj Europi i na Balkanu. No Vrani se uporno nadao da e
Angloamerikancibaremnaindividualnoj razininaimljudimadatistatusratnihzarobljenika
itakosprijeitinjihovoizruenjekomunistima.Jasamnisamimaonikakvihiluzijaotim
mjerama,alibilojemaloonihsvlauurukamakojisudijelilimojubojazan.tosemene
tie, najgori element u ovoj situaciji nije u tome da emo mi poginuti i da je rat
izgubljen,negoradijesamainjenicadaenaivojnicipoloiti orujenestogajerse
nisuhtjeliboritidokraja,negostogajerimjenjihovaVlada dalazapovijeddasepredaju.
Biosamuvjerendaje Vlada donijelavrlopogrenu odluku,alikao vojnikja samsamo
mogaoslijeditizapovijedsvojihpretpostavljenih.
MinistarVraniseizSiskapovratiouZagrebdaizvriulogukojumujedr.Paveli
namijenio, tj. da bude mirovni poklisar kod zapadnih Saveznika. On mi se predstavio
obuenuvojnuuniformu,aprekoramenajeimaoruksakistrojnicu.Snjimjebio Vinko
Nikoli, pa sam predmnijevao da e ii skupa kako bi kontaktirali s visokim britanskim
zapovjednitvom. Satnik Vrkljan iz Glavnoga stoera bio je takoder dodijeljen da prati
Vraniai Drugu vojsku, jerjeprijerataiviouEngleskojidobrojegovoriotajjezik.
Posljednjazapovijeddr.Paveliaupuivalamejedapokrivambokoveipozadinu
naihkolonaprethodnica.imseonepredajuBritancimaidrugimzapadnimSaveznicima,
moj zadatak je bio sakupiti sve rasprene grupe i pojedince te, prema unaprijed
izradenimplanovima,zapoetitakavotpor kakavjeizgledaomogu.Mismoimalina
umu da e nas svojom moi Rusi napasti sa sjevera. to se tie partizana i njihovih
nedavnih obraenika etnika, oekivali smo malu pogibelj. Oba ova neprijatelja nisu bili
takoludidasehvatajusnamaukotac.Dr.Pavelimijeostavioslobodnerukedaradim
ve prema prilikama koje e iskrsnuti. Rastali smo se nakon to smo uredili kako emo
odravativezuprekopovjerljivihpoklisarakojiejednisdrugima kontaktiratinaodredenim
adresamaudomovini.
Itakozapoevelikopovlaenje.BuduidasumeinadbiskupStepinac idr.Pavelimolili
davodimraunaotomedatovienaihjedinicaradije zaobideZagrebnegodaidekroz
njega,povlaenjejetrajalodulje negotobitrebalo.Nijeseradilootomedaizbjegnemo
dezerterstvabuduidasamjanaimsnagamanaloiodaneidudirektnomcestomkroz
naumetropolu,premdasejemoglooekivatikakoepojednici,iakitaveskupine,
izaiizstrojainestatikadavojskanapovlaenjuprolazikrozgradbilokojeveliine.
Uovomsluajudobrovoljcisutakoarkoeljelistupatipodnaim barjacimadasuneke
naebojne,kojesumoraleproidirektnokrozgrad,unjegaules500,aiznjegaizale
sa700momakausvojimredovima.

57

General Servatzi, vojni zapovjednik Zagreba, sa mnom je dijelio odgovornost da

oisti grad od onih elemenata koji su bili odluni boritise dozadnjegadaha.Naravno,
nadbiskup Stepinac bio je u pravu mislei da e ako mi nau metropolu pretvorimo u
bojnopoljeonabitiporuenatijekomborbe,bezobziranatokogaezapastipobjeda.I
partizani i njihovi novi srpski saveznici pozdravili bi takav razvoj. S druge strane, veina
Hrvata je osjeala da e ideja slobodne Hrvatske ivjeti sve dotle dok je Zagreb
nedirnut. Mi do iste mjere potujemo svoj glavni grad kao to Francuzi potujusvoj
PariziAustrijancisvojBe.JasamipakmisliodaAustrijancipoiniepogrekutosenisu
borili godine 1938., a na isti nain mi smo uinili jo veu pogreku to se sada nismo
borili.
No ja sam morao sluati zapovijedi i tako sam, da se usprotivim otporu mjesnih
operacija,odredioposebnejedinicedaizglavnogagradaukloneoneelementekojisubili
voljnipoginutiondjegdjesubili.Bilojeposebno tekoondjegdjesuupitanjubiliranjenici
iinvalidi.MnogiodovihdomoljubaHrvatamicalisuse polako, vukli suseili sunekoga
zamolili da ih prenese na podesnije toke, odakle e se svom odlunou boriti tako
dugodokim utijelu preostaje daha. Neki od ovihIjudi jednostavnonisuhtjeli biti
evakuirani. Kada su vidjeli da im neemo dopustiti da vode otpor od kue do kue,
pucalisusamiusebeilisuaktiviralibombekojeihraznijeenakomade.Kakostraan
gubitakuljudstvuizasebeostavismoutimkritinimdanima!
Dr. Kumii, lan jedne ugledne obitelji koja je ostala u Zagrebu, organiziraoje
puku miliciju koja je od pomoi bila mojim i Servatzijevim momcima da oiste grad od
tvrdokornika. Kumiieva milicija nosila je hrvatski grb na svojim kapama i na
kaputima,abilajenaoruanapukamakojesuimbiledaneiznaihskladita.Glavnazadaa
milicije bila je zaustaviti pljaku i druge zloine koji bi se mogli desiti u vremenu
izmedunaeganaputanjaipartizanskogaulaskaugrad.
OnehrvatskesnagekojesusepovlaileizistonihijunihdijelovanaeDrave
imale su nalog da se povuku preko Zidanog Mosta. Da stignu do ove toke, one su
morale proi kroz Zagreb ili ga zaobii sa sjevera ili s juga. Tako su nae kolone na
povlaenju izgledale kao lijevak, a njegovi iri krajevi oslanjali su se na Varadin i
Karlovac. Od ovih toaka lijevak se suavao preko Podsuseda i Sljemena u pravcu
ZidanogaMosta.Nadrugojstraniovogagradanaaje Vojska formiralagolemukolonukoja
seprotezala premaslovenskojiaustrijskojgranici.
Kakosucestebileblokiranesvakomvrstomvozila,bilojeljudskinemogueodravati
bilokakavuinkovitred.Takosugustobili"naguvani" vagoni,tenkovi,volovskakola,
kolica,samovozi,kamioniisvakovrsneprikolice,dasenamnogimmjestimaizmedUnjih
nijemoglorazabratitlo.

58

Nijemci su bili glavni krivci za takvo stanje. Oni su u blizini Zidanog Mosta
koncentriralinesamokonvoje,kojisupratilidvanaestilietrnaestnjihovihdivizija,nego
takoderivozilakojasupripadalastotinamaiviejedinica.Stogajepovlaenjeprema
Zidanome Mostu odavalo prizor masovne ostrogotske selidbe pod Teodorikom Mladim
prije 1500 godina, kada su oni ovim prostorima prolazili na svome putu u Italiju. ene,
djeca, starci i starice i sve vrste ivotinja bili su pomijeani s hrvatskim, njemakim,
bjeloruskim i albanskim trupama. Seoska kola stajala su pokraj "tigar"tenkova. To je bio
najvelianstveniji kaos to ga se moe zamisliti, ali moje je miljenje da se ovako ne
zavravarat.
Partizani i njihovi etniki obraenici bili su nesposobni da uinkovito iskoriste tu
neusporedivuzbrku."Letee"bojnemoje O b r a n e zatiivalesupozadinuprednjihkolona
koje su se slijevale na Zidani Most. Ove snage bile su pod zapovjednitvom takvih ljudi
kakvi bijahu Kreo Maji, braa Primorci, bojnik Miro Matijevi, satnik Krei, satnik
NikicaKardum,satnikJojaSudar,satnikTihoKordiibojnikHadijaMataja.Njihovimomci
bilisu sviprokuaniveteraniipoizborborci.Kadgodsusepartizaniilielnicisukobili
sovimjedinicama,uvelikesupoalili.
Dvijevaneinjeniceipaksumipostalejasneuprvimsatimapovlaenja. Prvo,razvikana
njemakastegapotpunosesrozala.Pojedininjemakiasnicisamisuuzmicali,naputajui
svoje jedinice. Male austrijske skupine traile su bilo koju priliku, koja im se moda
pruila,dasepredajupartizanimailibilokome.Sdrugestrane,nekiNijemcipridruie
se naim jedinicama, najavivi svoju namjeru da pobjegnu preko Alpa, bez obzira
zapovijediliim njihoviasnicipredajuiline.
Drugi aspekt situacije koja me se duboko dojmila bila je nuda poduzimanja
najokrutnijih mjera za olakavanje zbivanja koje je zakrivalo ceste izmedu Zidanoga
Mosta i drugoga glavnog cilja naega povlaenja, naime Celja u Sloveniji. Unato
zakrenosti prometa, mi smo imali malo gubitaka na putu prema Zidanom Mostu. Da
raistim cestu odavle do Celja, ja sam izveo nekoliko "izleta" uzdu obje strane glavne
ceste, e da poubijam i rasprim partizanske skupine koje su pokuavale napadati nae
kolonenapovlaenju.
Nijemcisuposvudanaputalisvojavozila.Ostavljalisutekekamione itenkoveposred
ceste,doksuonipokuavaliprobitisenaprijedpjeiceilipobjeiuume.Jasamposlao
naepionirskejedinicedauzduglavnecestesakupestreljivokojejeWehrmacht
odbacio.Pionirisumoralimnogo togadignutiuzrakdaserijeekamionaitenkovau
kvarukojisublokiralicestu.Usput,osjeamseprisiljenimprimijetitidabismomi da
sunasNijemcizaratabiliopremilitakvimorujemkakvoonitakoolakoostavljaeiza
sebe,urekordnovrijememogliumiritiitavsjeverniBalkan,iliuiniti

59

makar ono to su napravili Englezi i Amerikanci da pomognu komunistima.

PotpunosamtakoderuvjerendanamjeWehrmachtbioisporuiosvojeoruje
i vojne potreptine kada su bjeali s Balkana, ne samo da bismo nesmetano
mogli osiguratinjihovo povlaenjenego bismo takodermogli izdrati u naoj
zemlji sve dotle dok se Englezi i Amerikanci ne umore financirati Tita.
Naravno,morampriznatidanebismomoglinaneodredeno vrijemepruatiotporu
sluajunaeborbe"dokraja"udomovini.Uzto,posjedovanjedobraorujabilobi
nasuinilomnogouinkovitijomsnagomnegotosmokaopastoreOsovinemi
ustvarriostibili.
DoZidanogaMostanaejepovlaenjeuprvomredubilovojnaoperacija,
premdajeunaimkolonamabilocivilnihizbjeglicaizZagrebaidrugihmjesta.No
s onu stranu Zidanoga Mosta mase civilnih bjegunaca Madara, Slovenaca i
drugih nehrvatskih narodnosti gurale su se u nae redove. Ovo raznovrsno
mnotvo imalo je na umu samo jedno stii do britanskih linija i tamo se
predati.Premdajeneobinovruevrijemeuzrokovalovelikuedu,aizbjeglice
su od nespavanja bili napola mrtvi, ove su se ljudske mase urile prema svome
cilju premaengleskimlinijama.
Drugisastanak Glavnoga stoera trebaojebitiodran7svibnja.Jasambio
naputuzatajsastanak,vozeisesmojimoferomuvojnimkolima(svojavlastita
kola ostavio sam na raspolaganju generalu Begiu), kada alarmantne vijesti o
rasulunjemakihjedinicaprouzroiepromjenenaihplanova.Dr.Paveliineko
drugo osoblje Ijlade i Stoera urili su prema Austriji. Umjesto da sastanak
bude odran na Tukancu, kako je biio odredeno, on bi odran u Rogakoj
Slatini, Jatamonisam otiao jer sam smatraopotrebnijimnastavitiproiavanje
partizanskihgnijezdauzducesteZidaniMostCelje,naputupremaMariboru.
imsambiosigurandasunaipionirii"letee"koloneuinkovitoizvrilesvoj
zadatak,povratihseuZidaniMost.Ovdjedadohposljednjezapovijedinetrupamakao
cjelini,negopojedinimzapovjednicima.Kadgodsamvidioviegaasnikaukolonamana
povlaenju,pozvaobihgaksebiirekao:"NeiditepremaCeljuglavnomcestom!Ona
jeveprenatrpanaljudstvomsveodZidanogaMostadokaravanskihAlpa.Napustite
svojavozilaismjestaserijeitebilokojeprtljage!Naloitesvojimvojnicimada slijedemale
seoskecesteistazeireciteimdanapredujupremasjeveru!Ne uritesenapredajubilo
komeibuditesigurnidanikomepodvaim zapovjednitvomnedopustiteodloiti
orujeuistovrijeme!Kadaviditeto sedeavaonimakojisepredajuprijevas,sami
donesiteodluku!Jasamsadavrhovnizapovjedniksvih Hrvatskih oruanih snagakoje
suostalena naemdravnomteritoriju.Dobiosamuputedaizdamzapovijednaim
vojnicimadapoloesvojeorujepredneprijateljem.Noakovividitedase ubijaonekoji
sepredadoeiliihseizruujepartizanima,tadaznajteda
60

nema drugog izbora nego boriti se do kraja i poginuti kao ljudi. Idite u skupinamai
podravajtevezusaskupinamauvaojblizini!Sadajeprolovrijemeodravanjaredovitih
vojnih postrojbi. Od sada nadalje inicijativa je u rukama onih koji znaju kako e se
vladatiuprilikamakojeemodaiskrsnutiionihkojieteprilikeiskoristiti."
Upravo se tada desilo: naa nepobjediva Vojskapoela se rasipati. Mnogi asnici
poinie samoubojstvo im su preli granicu sa Slovenijom. Znali su da samoubojstvo
nije nikakvo rjeenje hrvatskih problema, ali kao domoljubi nisu vidjeli drugi izlaz iz
dileme u kojoj se nadoe: njihova Vlada zabranila im je nastaviti borbu, a oni se ne ele
predati.
Posljednji put zagrlih svoje rodake i drugu rodbinu svi su oni eljeli poi sa
mnom u ume. Svaki ovjek iz Obraninih bojni,pukovnijaidivizijauiniobiistustvar.
Pukovnici Pjani, Hasi i Pacariz kao i albanski, crnogorskii madarski saveznici htjeli su
takoder poi sa mnom u ume. Oni hrvatski narataji koji dodu poslije nas neka ne
zaboravedasusve ovenarodnosti prolijevalesvojukrvsnamaiginulisnama.Budui
hrvatskinaratajinebismjelizaboravitinjihinjihovojunatvokojesuiskazivalidosamog
kraja,kaotonebismjelizaboravitinisudbinunaihvlastitihtrupa.
Zapravo neke vrste utjeha za one od nas koji smo imali sreu ili nesreu preivjeti
porazod1945.,jestdasviHrvatiidrugiprotivnicikomunizmanisubilitakozaglupljeni
dapovjerujubritanskojvojnojasti."Letee"bojne,veteraniod1941.iObraninisdrugovi
nisu se predali! Jedna bojna, pod zapovjednitvom asnika s mnogo odlikovanja,
odlunojestupalapremaLjubljanidaskrenepozornostpartizanskihsnagakojesuse
pripremale napasti nau pozadinu. Golemo partizansko mnotvo pristiglo je iz Trsta da
iznenadanapadneovuveiscrpljenubojnu,kojaizginuboreisedozadnjegaovjeka.13 U
ovome okraju komunisti poubijae ak i one Hrvate koji su bili teko ranjeni i
nesposobni za daljnju borbu. Ovo je bio nagovjetaj onoga to e se desiti Hrvatima
kojisepredaju.
Zahvaljujuizatiti"leteih"bojni,velikomnotvovojnihicivilnihizbjeglicastiedo
CeljausigurnostiiodanlenastavisvojputzaAustriju.tosetiesamihljudiu"leteim"
bojnama, kosti ovih veterana iz prvih dana hrvatske dravne nezavisnosti od 1941.
razasutesudiljemprostoraizmeduZidanogaMostaiMaribora,osobitouzduobijustrana
cesteZidaniMostCelje.Tujemnogoipartizanskihkostijudaimpravedrutvo!
Moramtakodernapomenutidajejednabojnamornarikepjeadije imalaposebno
sjajanudiouraiavanjuputazanaeglavnekolone,
1

3PartizanskesnageizTrstadjelominosusesastojale odtalijanskihtrupabiveredovite talijanskevojske.Kada

se1943.ItalijapredalaSaveznicima, mnogitalijanskiasniciivojniciu DalmacijiiIstripridruiesepartizanima.
OdtadadokoncarataonisuuvelikepomogliutiskurazvikanimpartizanskimpostrojbamapodTitovim
vodstvom.

61

natjeravipartizanenabijegunizuopetovanih"vruih"akcija.Ovajedinicabilaje
navelikoangairanauborbiistonoodZidanogaMosta11.i12.svibnja.Unapaduna
dosta brojnije partizanske koncentracije nai izgubie vie od 300 momaka, ukljuivi
mnogo viih i niih asnika. Komunisti su pobjegli u toj zbrci, a preivjeli iz
mornarike bojnepotpadoepod zapovjednitvobojnikaMatijevia.Onmikasnijeree
kakojevjerovaodasenikadaprijenigdjenasvijetunijevidjelotakvojunatvouborbi
kakvo se vidjelo u tih mornarikih vojnika. Napominjem ovu injenicu, e da bi se odala
dunapoastheroizmukojejenaemornarikoosobljetakosustavno dokazivalo.Naisti
jenaininaa asna radna slubadokazalasvoje najherojskijeosobine.
U skladu smojim zapovijedima, u Celju sam serastao odposljednje jedinice svojih
osobnih straara. Oni me ostavie suznih oiju. U Austriju su ih pratile dvije hrvatske
dame, lanice sarajevske Ustake omladinske organizacije koje su dijelile sudbinu
vojnika.
OstaosamubliziniCeljasvedoknaeposljednjejediniceneizidoeizgradanaputu
za karavanske Alpe. Sa mnom ostadoe dvojica ljudi koje sretoh u umi. Sa sobom sam
imaoisvojuvjernu"askericu",strojnicukojusmomisamiproizvodili,idvanaestrunih
granata. Ovo je bilo sve oruje kojim je raspolagao posljednji zapovjednik Hrvatskih
oruanih snaga. Po prvi put tih dana oprah lice u jednome potoku te malo zaspah.
Kada se probudih, osjeah se nekako osvjeen pa zapoeh svoj put natrag prema
hrvatskojgranici.
im sam uao u domovinu, uspostavio sam vezu s jednom komandopostrojbom.
Buduidasambioranjenuborbamazapovlaenja,odluihsenapovratakuZagrebzbog
potrebe za njegom. Partizani kasnije doznae gdje sam boravio za posljednjeg posjeta
naem glavnom gradu. Vjerujem da je supruga jednoga od naih asnika izdala one
osobekojesumebilezatitile.
Kadasetodogodilo,povratihseuumeudrutvudrugihhrvatskihnacionalistakojisu,
premasvojimmogunostima,eljelinastavitiratprotiv komunista.Prvanamjebrigabila
spasitisvedrugedomoljubekojipobjegoe uume.imsmookupilisveteljude,
zapoesmosaktivnostimanaegaotpora.Onesusetemeljilenanaojpogrenoj
pretpostavcidaesedogadaji namedunarodnojpozorniciprijeilikasnijeodvijatiuprilog
hrvatskih dravnih interesa.Utovrijemeakjeiskeptik,kaotosamjabio,moraovjerovati
da eslubeniZapadnisvijetnaskoromoratizauzetiodlunostajaliteprotiv ruskogi
medunarodnogkomunizma,akoneelidamusedesisudbinaDraveHrvatskei
hrvatskoganaroda.Nijepotrebnonaglaavatikakosu naenadebileiluzorne.Slobodni
svijetpruaojematerijalnuimoralnupomo(fkomunistimaposvuda,edaosigura
uspostavumarksizmanesamo

62

u Hrvatskoj, Sloveniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i Istri nego i u drugim zemljama i

narodima srednje i istone Europe. Kada Amerikanci konano zapoee suprostavljati se
irenju komunizma, uinie to na Dalekom istoku, tono na prostorima gdje su imali
najmanje mogunosti za uspjeh u svojem zakanjelom nastojanju da zaustave
komunistikeprijetnje.
BuduidasamHrvat,modajenaravnotoosjeamkakojesudbinaIIrvatateaod
sudbinekojujepretrpiobilokojidruginarodkojipotpade podkomunistikudominaciju.
Zbog uloge na koju sam bio pozvan u stranomrazvoju dogadaja koji zapadoe nae
Oruane snage i gradane koji im se pridruie na putu u tudinu, imam posebno gorke
uspomenenadogadajeiz1945.Kaovojnikbiosamuvjebansluatinaloge,ameniizreeni
nalozibilisu:1.datiupute itavomnaemu vojnom osobljudasepovlaiu Austrijui2.
zaustavitiorganiziranjemasovnogaotporaupozadininaeVo js ke napovlaenju.Rezultat
ove pogrene odluke koju je naa Vlada donijela bio je da su veinu naih vojnika i
gradana koji se predadoe Britancima u %jeri da e se s njima postupati kao s ratnim
zarobljenicima, engleske vojne tilasti izruile partizanima. im su jugokomunisti u
rukamaimalisvojertvedalekoodoijuiuijuzapadnihSaveznika,onisuihtakomuilii
klalida zasluujudivljenjecrvenihamerikihIndijanacaotprije200godina.
I unato injenici da su se pokolji hrvatskog vojnog osoblja i gradana nastavili u
tjednima, mjesecima i ak godinama poslije Drugoga svjetskoga rata, tisak "slobodnoga
svijeta"podravaurotuutnjeoTitovimklaonicama. Slobodnisvijet"previejeusredotoio
svojupozornostnauivanjeplodovapobjedeadabimariozasudbinugubitakaunedavno
zavrenojigri.
Odbor za istraivanje bleiburke tragedije zasluuje pohvalu za svoja nastojanja da
upoznaslubeniciviliziranisvijetsinjenicamableiburkih,mariborskihidrugihporatnih
pokolja.
Dajemsvojuasnurijevojnikadasamnapisaoovajiskazokoncu Hrvatske vojske
samo koliko sam to i sam iskusio, vidio i osjeao. Ja sam osobno sastavio original
hrvatskoga teksta ovoga iskaza u vjeri da e pomoi da se za budue narataje sauva
istina o dogadajima u kojima sam, zbog svoje narodnosti i visokoga ina, odigrao
razmjernovanuulogu.l4'
GeneralVjekoslavLuburiCarcagente
(Valencia),panjolska
15. kolovoza1967.
14iGeneralLuburinijedoiviodautiskuvidiovusvojuanalizu.Unedjelju20.travnja1969. godineonbiumoren
uCarcagentublizuValencijekaortva"lova"ukojemusumnogeuglednehrvatskeizbjegliceumoreneod
agenatajugoslavensketajnepolicije,UDBE,Podulji

63

lancioLuburievuivotuismrtimogusenaiusvimvanijimpanjolskimnovinamai revijama.Naposeban
nainpreporuujemoLaActualidadEspan`ola od1.svibnja1969,zbogcjelovitostinjezinalankaoLuburiu.
Kolikoje namapoznato,amerikimedijinisuuope izvijestilioumorstvugeneralaLuburia.Sredinomezdesetih
godina,potonjijeiskazglavni uredniknajprijedoslovnopreveoshrvatskoganaengleskijezik. Ondajedr.
StankoGuldescuzaamerikupublikuitaviskazuredio.Uredenijetekstuljeto1967.nahrvatskiprevedenu
nazonostigeneralaLuburia,unjegovoj kui.Autoriskazajeuredenitekstpredglavnim urednikomodobrioi
vlastorunogapotpisaotononasvetkovinuVelikeGospe1967.godine. (Biljekaglavnogurednikaiprevoditelja
JohnaIvanaPrcele.)

64

4.POGLAVLJE
Izruivanjehrvatskihrtava
VladaNezavisneDraveHrvatskelposlalaje5.svibnja1945.godine
Memorandum feldmaraluAlexanderu,glavnomzapovjednikubritanskih
snagauItaliji,traeidajediniceOsmebritanskearmijeudunapodruje
hrvatskedraveizauzmuglavnigradZagrebiostalekljunetokeudravi.
HrvatisutakoderzatrailidaovebritanskesnageprihvatepredajuHrvatskih
oruanih snaga, kojesujouvijekbilenepobijedeneisasvimsposobneda
sesuprotstaveTitovimpartizanimaisvimostalimkomunistikimsnagama
naBalkanu.2 VladauZagrebuhtjelajedaEnglezisauvajuHrvatskui
Slovenijuodkomunizma,kaotosutostvarnouiniliuGrkoj,spasivije
odtakvenesree.Bilojejasnodasuhrvatskesnagebilesposobnenadjaati
Titovebande,alijeistotakobilojasnodaseonenebimogleodratidugo
protivruskiharmija,kojebidoleupomopartizanima.Zatojenamjera
ZagrebabiladanatajnainRusimasprijeiprodoruHrvatskuiSloveniju.
Premadr.VjekoslavuVraniu,kopijaovogMemoranduma odnesena
jeuGlavnistoerfeldmaralaAlexanderauCasertu,Italija,podvojiciame
rikihzrakoplovaca,kojesuzarobilihrvatskivojnici,adr.Vraniseosobno,
kaopredstojnikposlanstvazapregovoreopredajiHmatskih oruanih snaga,
uputiouAlexanderovGlavnistoersorginalomMemoranduma. Dr.Vrania
jepratiosatnikAnteVrkljan,kojijeprije rataiviouEngleskojiizvrsno
1

Hrvatski je narod iskoristio njemaku invaziju na jugoslavensku dravu 1941. godine da djelotvorno izrazi

revolt protiv srbijanske hegemonije, koja je na svim podrujima prevladavala od 1918. godine. Hrvatske snage
unutar Jugoslavenske vojske potpuno su dezorganizirale tu armiju putem sabotaa, naputanja postrojbi i onaane
pobune. U Zagrebu je 10. travnja 1941. godine objavljena ponovna uspostava starog povijesnog trojedinog Kraljevstva
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Dr. Ante Paveli, voda ustakoga pokreta, osnovanog 1929, godine kao odgovor
na odluku tadanjeg jugoslavenskog kralja Aleksandra o uvodenju diktature, postao je poglavnik, odnosno poglavar
novouspostavljene hrvatske drave. Na nesreu, izbor Talijana, vojvode od Spoleta kao novoga kralja Hrvatske,
nuno je u hrvatskoj javnosti povezan s ustupanjem velikog dijela Dalmacije Mussolinijevoj Italiji. To posve
nepotrebno rtvovanje dijela hrvatskoga dravnoga prostora imalo je za uinak rast znakovitog nepovjerenja prema
Pavelievoj vladi u oima hrvatskih rodoljuba.
2 Hrvaukeoruanesnage imale su sedamnaest punih divizija na poloajima, uz razliite pomone i tehnike postrojbe.
Hrvatska vojna stega i moral nisu ni najmanje smanjeni naglim i potpunim padom njemake vojne sile. Pae, veina
Hrvata bila je sretna da se, iako kasno, razmjerno bezbolno rijei biveg "saveznika". Bez sumnje, jedan od
velikih propusta hrvatskog vrhovnog zapovjednitva u to vrijeme bio je to je proputeno uiniti sve to je bilo
mogue da njemake vojne postrojbe, povlae i se s Balkana kroz Hrvatsku, predaju svoje or uje
hrvatskoj vojsc i. Iako su Hruatskeoruanesnagekroz cijeli rat bile ovisne o isporukama oruja i streljiva od
Njemake, te isporuke su bile umnogome ispod njezinih potreba, a oruje i oprema esto su bili neispravni.
Bio je to nain na koji su Nijemci drali Zagreb ovisnim o Berlinu.

65

govorioengleskitejedr.Vraniutrebaopomoikaoprevoditelj.Istosetakoi
vl.GuiseppeMasucci,osobnitajnikvatikanskogposlanikauhrvatskom
episkopatu,trebaopridruitiovojhrvatskojmisiji.
Nokadajezrakoplovdr.Vraniatrebaouzletjetisazagrebakoguzletita,dr.
RamiroMarcone,vatikanskiposlanik,zabraniojevl.Masucciju daseukrcauzrakoplov.
Takosudr.VraniisatnikVrkljansostalimlanovimamisijekonanopoletjeliu
dvasataposlijepodne5.svibnja.SletjelisusretnouKlagenfurtuAustriji,odaklesu
prevezeniautomobilomuLienz.Austrijskidomainispremnosuimstavilina
raspolaganjegotovonovimercedes,sobziromnatodajeautomobilkojimsu
doputovalibioujakoloemstanju.Takodersuzaduilijednogiskusnogaustrijskog
vozaadaprevezehrvatskumisijuprekoAlpa.UplaninamaizmeduAustrijeiItalije
misijajelakoisdoputenjemprolakrozpredstraePetearmijeSjedinjenihDrava,a
zatimikrozpoloajebritanskevojskesgotovoneznatnim potekoama.Svedo
9.svibnjadr.Vranijeimaorazlogaoekivatidaebitibrzoprebaenu
AlexanderovstoeruCaserti.Takosebaremmoglorazabratiizrazgovoravisokih
britanskihasnikasasatnikomVrkljanom.Ali iznenadatogadanasituacijasekatastrofalno
promijenila.Hrvatskamirovnamisijabilajezatvorenaulogorratnihzarobljenikaumjestu
Mestre,blizu Venecije.Medutimvesljedeegdanabilisuputeni,sdoputenjemda
nastavesvojputnajugpremaCaserti.No,nezadugo,jersuopetzatvoreniprekonoiu
jednomdrugomzarobljenikomlogoruuCeseni.
Iakosuovakratkazatvaranjamoglabitisamonajlakinainzaosiguranjenonog
odmorazamisijumira,idr.VraniisatnikVrkljandoivjelisuihvrloneugodnim.
11.svibnjabiloimjedoputenoputovatidaljenajugpremaForliju,gdjesudoli
podnadzorbritanskogratnogsigurnosnogodredabr.313.Naelutejedinicebritanske
vojskebiojenekikapetanDouglas.Onjeuistinupokazaovelikozanimanjeza
mercedeskojimjehrvatskamisijaputovala,alininajmanjeganijezanimalamisijapredaje
Hruatskihoruanihsnaga,kojusuimaliobaviti.Onjedraohrvatske mirovneposlanike
gotovoposveizoliranimasvedo18.svibnja,kadaimjekonanodopustiodaposjete
biskupaForlija.Jedinotosubiskupamoglizamolitibilojedaobavijestihrvatsku
vladuputemvatikanskihmedijaoneuspjehunjihovemisije.Dvadanakasnije,20.
svibnja,kapetanDouglasjeslomiodrakbijelezastavekojusuhrvatskiposlaniciimalina
svojimkolimacijelimputemodAustrije.Baciojemedunarodnopriznatisimbol
mirovnemisijeuulinuprainuForlija.Atadajeuzpomojednogtalijanskog
suradnikakonfisciraonjihovmercedesiunjemunapustioForlinaputuusjevernu
Italiju.Noprijenegotojeotputovao,daojedr.VraniaisatnikaVrkljanazatvoritiu
zarobljenikilogoruForliju.Tojebilaalosnakonanica

66

hrvatskemirovnemisijeusramotnojreijibritanske"vojnediplomacije".3Umeduvremenu,
Hrvatske oruane snage i civili izbjegliceprelisuuAustriju uuvjerenjudajehrvatskavlada
napraviladogovorsBritancima,pokojemimBritancipriznajustatusratnihzarobljenika.To
bi bilo u skladu s odredbom enevske konvencije i drugih medunarodno prihvaenih
ugovora,kojima supodredenizakonirata.
Dr. Paveli i njegova vlada vjerojatno su drali da su Vrani i Vrkljan uspjeno
izvrilisvojumisijuidasutimeosiguralivieod400.000hrvatskihrodoljuba,kojisumorali
ostavitisvojurodnuzemljuradijenegosepodvrgnutimarksistikoj tiraniji. Ali dok se
hrvatska misija mira uzalud trudila doidoGlavnogstanafeldmaralaAlexanderau
Caserti, Englezi su hinjenim mirom i ozbiljnou zapoeli s izruivanjem hrvatskih
izbjeglica,kojesuuAustrijitraileutoite,urukeubojicapodkomandomJosipaBroza
Tita.
Britanci su ve od 10. svibnja zapoeli taj posao u ogranienom, ali i krajnje
zabrinjavajuem smislu. Toga dana jedna hrvatska grupa od oko 500 vojnika i nekoliko
sveenika,zaustavilasenamalomprostorupredmjesnomcrkvomuWeldenu.Sobzirom
na to da je taj dan bio etvrtak, blagdan Uzaaa,sveeniciiveinavojnikapribivali
su sveanoj svetoj misi. Maloiza toga britanska vojna policija potrpala je jednu grupu
izbjeglica u kola kojima su prije toga doli iz Hrvatske. Potom ih je ta ista vojna
policijaodvelaugradVillach.Taprvagrupajezaustavljenairazoruanaispredmjesne
britanskekomande.Drugagrupajerazoruanaizvangrada,nacestikojavodiuSpital,a
onda je vraena u Villach da se pridrui ostatku glavne kolone. Svi su kao zarobljenici
potom odvedeni iz Villacha u Arnoldstein, na austrijskojugoslavenskoj granici, i
izrueni. Nakon ovog izruenja jedan hrvatski sveenik u Villachu zahtijevao je da
bude obavijeten o sudbini ove grupe koja je dospjela na austrijsko tlo. Britanski
zapovjednikodgovorio mujedauopenitaneznaonjima.
Nekoliko dana kasnije britanska vojna policija otila je u Tiiracher Berger da se
"pobrine" za drugu hrvatsku grupu, u kojoj je bilo oko 130lanovahrvatske vlade. Ti
istaknuti ljudi bili su smjeteni u dva hotela u ovom slikovitom alpskom odmaralitu.
Nekiodnjihbilisuuvjereni,adrugisamoprisiljenivjerovati,dasetrebajuizovogmjesta
preselitinegdjedrugdje.Medu ovih 130 visokih dunosnika bili su: ministarpredsjednik
dr. Nikola Mandi, dravni ministri dr. Osman Kulenovi i dr. Mile Budak (poznati
knjievnik), Ademaga Mesi, dr. Makanec, dr. Puk, dr. Canki i drugi. Svenjih je britanska
vojnapolicijauvjerilakakoenajkraimmoguimputem
3IscrpanopisputovanjarnisijemirauItalijuprirediojedr.VraniusvomdjeluSbijelomzastavomprekoAlpa
(BuenosAires,1953J.Vidjeti,takoder,dr.G.MasucciM2sijauHrvatskoj (Valencija,1967.).

67

bitiprebaeniuItaliju.Praenibritanskomvojnompolicijom,ovisuljudi najprije
dovedeni do Turacha potom su ih vodili kroz Tamsweg na jug u Rosegg, St.
Jacob, Maria Elend i Rosenbach. U Rosenbachu su na eljeznikoj postaji ukrcani u
vlak,kojiihjekroztuneialpskihKaravankipreveonapodrujeJugoslavije.
Svetonijeostaloneprimijeenoinekiodljudipoelisuozbiljno sumnjati
u britanska obeanja. Jedan od njih, general Vilko Penikar, prozreo je t o
vjerolomstvo,pajeiskoioizjureegvlakaipobjegaouoblinju umu.Drugi
su, pak, mislili da je njihovo putovanje zamiljeno kao nuni prolaz kroz
JugoslavijunaputuuItaliju,jerjeeljeznikaprugadaljena zapadbilaporuenau
ratu i jo nije bila popravljena. No stvarnost se otkrila kad su se dolaskom u
JesenicezatvorenicinaliposveurukamaTitovih partizana.
IzJesenicasvisuodvezeniuZagrebiprYSiljenirnariratigradskim ulicama.
Tek koji dan kasnije, lanovi vlade i druge istaknute osobe iz izruene grupe,
bili su izvedeni na tobonje sudenje te odmah strijeljani ili objeeni.4 Glavna
namjeraTitovih partizana bila je danagovore "svoje engleskesaveznike"danjima
predaju cijelu hrvatsku vladu i hrvatsku vojsku. Gdjegod i kadgod su Englezi
pokazali volju da uine tako, komunisti su uklonili Hrvate s austrijskog tla to
su bremogli,a ondaihili odmah poubijaliiliihizloilizloglasnim"marevima
smrti", koji su opisani drugdje u ovoj knjizi. Jedan od preivjelih, satnik Josip
Heimovi,prikupiojeiscrpne podatkeoovim"marevima".5
S obzirom na to da je rat bio nepovratno izgubljen, hrvatsko vojno
zapovjednitvo,u skladusnaredbamaprimljenimoddr.AntePaveliainjegove
vlade, nije smatralo kako treba svojim vojnicima narediti da stave svojeivote u
posljednju, beskorisnu bitku. Englezi su imali na raspolaganju na stotine
zrakoplova i tenkova, protiv kojih hrvatska vojska, beznadno optereena
tisuama civilnih izbjeglica i nikad dovoljno naoruana, nije irnala ba nikakvog
izgledazauspjeh.KadsuvojnisavjetnicikonanoshvatilidaEnglezinamjeravajusvu
vojsku i cijelu masu civilnih izbjeglica predati partizanima, bilo je prekasno
organizirati bilo to osim vojniki beskorisne posljednje borbe za ve izgubljenu
svrhu.
Prema tome, poetak najvee tragedije u cijeloj povijesti trinaest stoljea stare
hrvatske drave bio je pred nama. Slijed masovnih pokolja, izvrenih od Titovih
"ubojica" Hrvati i Slovenci obino oznaavaju kao "bleiburka tragedija" ili, jo
tonije, "bleiburki pokolji". To je naziv po mjestu Bleiburgu, koje se nalazi blizu
austrijskoslovenskegranice,gdjejeveinahrvatskih
4 Dr. Dragutin Kamber: Moja sjeanja na exodus, Danica, Chicago, lipanj 1961.
5 Josip Heimovi: In Tito's Death Marches and ETtermination Camps, New York, 1962.

68

izbjeglica,ivojnihicivilnih,probijalaputkrozkomunistikiotpor.BilojetokodBleiburga,
gdje je britanskaVojnakomandauAustrijizahtijevalabezuvjetnupredajuhrvatske vojskei
civila. Bilo je to kod Bleiburga, gdje su hrvatski generali dopustili da budu prevareni u
prihvaanjutakvepredajeidegradirajusenauloguovceuklaonici.BilojetouBleiburgu,
gdje je bila stvorena veina dugakih kolona hrvatskih izbjeglica, koje su se kasnije
pretvorileuzloglasne"marevesmrti".
15. svibnja 1945., oko 4 sata poslije podne, po naoj procjeni, nekih 120.000
pripadnika Hrvatskfh oruanih snaga i bezbrojne tisue civilnih izbjeglica bili su
smjeteni na prostranom polju kod Bleiburga. Svi su oni znali da su njihovi vojni i
civilni predstavnici posljednjih nekoliko dana u stalnim pregovorima s lokalnim
britanskim vojnim predstavnicima. Tako, kad su iznenada primili naredbu da istaknu
bijele zastave predaje, da pripreme oruje za predaju i odbace ga na odredenom
mjestu,onisutouiniliuoekivanjudaebitiengleskiratnizarobljenici.Predajajetrajala
od4sataposlijepodnedo10satinaveer,kadasuEnglezinaredilidaseobustavido
sljedeegjutra.
OdmjestapredajekolonezarobljenikamariralesuusamBleiburg.Ovdjesucivili
odvojeniodvojnikacivilisubilinalijevojstrani,avojnicinadesnoj strani etveroredne
kolone.Prijemrakateunoiod15.na16.svibnja,mnogetisuezarobljenikastigle suu
La.wamund,a britanski vojnicipratili su ih do ovoga grada. Kako su im se stalno
pridruivali novi zarobljenici, tako su i kolone neprestano rasle. Predaja kod
Bleiburga ukljuujeotprilikejo30.000drugihHrvata,kojisustigliudolinuoblinje rijeke
Meza.Veinaovihizbjeglica okupilase oko selaPrevaljeiC'Jutanj.Oni koji su zarobljeni
kod Prevalja, uputili su se u koloni prema Bleiburgu. Prvidioovekoloneproaojekroz
Bleiburg tijekom noi iranog jutra15./ 16. svibnja. Svi ostali dijelovi kolone iz Prevalja
prelisuDravutokomjutracestompremaDravogradu,iakojebilomanjihgrupicakojesu
zaostajale izaglavnekolone.
VeinaHrvatakojisusepredaliubliziniGutanjatakodersuodvedeniuDravograd.
Ovdje su, pak, rasporedeni u nekoliko "kolona srnrti", koje su organizirali njihovi
komunistiki "osloboditelji". Neki iz ove ljudske mase,predodredeni za Titove klaonice,
moralisuiiuMaribor,adrugiuCelje.
Nekoliko tisua Hrvata odbilo je predaju koja im je bila naredena na polju pred
Bleiburgom.Jednostavnosusepovukliuumu.Ti,kojisuodbilipredaju,nalisupriliku
da se probiju u unutranjost Austrije, gdje nije bilo komunista kojima bi ih Britanci ili
austrijskisocijalisti6 moglipredati,ilina
6Izraz"austrijskisocijalisti"odnosisenamarksistikiorijentiranu Socijaldemokratskupartiju, anenastaru
Kranskasocijalistikupartiju,kojaseposlijerataorganiziralaukonzervativnu ijakuKatolikunarodnustranku.

69

svojnainvratitiuHrvatsku.
General Rafael Boban, uz pratnju preko 2.000 najodlunijih boraca, odluio se
vratiti u domovinu.Ostalih oko 1.000 Bobanovih vojnika, koji su musehtjelipridruitiu
noi15./16.svibnja,palisunesreomurukepartizana,koji su ihodmah ukljuili u"kolone
smrti" premaMariboruiCelju. Medu drugim asnicima koji su svoje vojnike poveli
za sobom u ume, treba posebno spomenuti bojnika Nosu, zapovjednika asnike
koleoruanihsnaga(Zagreb)inatporunikaBuhina.
Velik,pak,dioPetebojne"Crnelegije"izKoprivniceiVojneakademijeiz Kerestinca
odluio je poi dublje u Austriju. Iako su zaobili britansku kolonu tenkova, na svom
putu prema Klagenfurtu naili su na jake britanske snage.Ba kao i mnogi drugi Hrvati,
"Crna legija" i vojni pitomci nisu mogli pretpostaviti da je predaja Englezima zapravo
predaja partizanima.Dasuto znali, Englezi bi u ovom sluaju imalipred sobom teku
borbu.Alionisu,oekujuidaetimepostatibritanskiratnizarobljenici,dopustilida
budu razoruani. No Englezi su ih vratili natrag u Bleiburg i predali komunistima
(partizanima). Partizani su ih odmah ukljuili u nove kolone prema Dravogradu
i"crvenimklaonicama",zajednosdrugimrtvama.
Mnogihrvatskiasnicishvatilisusituacijumnogoozbiljnijeistvarnijenegonjihovi,
za ovakve prilike i okolnosti, manje vjeti sunarodnjaci. Ljudi koji su na svojim ledima
ve prije iskusili ovakve i sline engleske "finese", ili su ih zapamtili iz pismene
povijesti,razilisusemeduzarobljenikeunoi15./16.svibnjaupozoravajuiihtoeimse
zapravodogoditi.Nagovaralisusveonekojisusposobnidaimsepridrueu odlaskuu
umu,datako izbjegnuizruenjeurukekomunista.Bilojenajmanjepedesetakasnika
koji su zdunopokuavaliodvratitione kojise jo nisu predali da ne predajusvojeivote
namilostBritancima,kojiseuopenisubrinulitoesedogoditiHrvatima,svakom osobno
ilisvimazajedno.Nasreu,uspjelisuuvjeritimnoge,vojnikeinevojnike,dasevrate
s njima u Hrvatsku, gdje su ili nastavili gerilski rat protiv "crvenih" ili se nastojali
pojedinanoizgubitimeduposlijeratnimpuanstvom.
Veina izbjeglica koji su jo bili u brdima i umama oko Bleiburga u vrijeme
predaje, vratili su se u domovinu sa svojim asnicima. Oni koji su se predali ujutro 16.
svibnja, ivjeli su barem toliko dugo da zaale svoju lakoumnost. Zora 16. svibnja
otkrila je neoekivan prizor, kad su tisue Ijudi nakon noi provedene u gusto
poumljenim brdima poeli silaziti na cestu. Neki su silazili svojevoljno iz zaklona
gdjesusesklonili,doksu druge,kojinisuposlualiupozorenjasvojihasnika,okruili
partizani.
MnogiodHrvatajosuuvijekmislilidaebitiengleskiratnizarobljenici.Englezisusami
pridonijelitojobmani,jerjeengleskiGlavnistanbiou
70

Bleiburgu,azarobljenicizatoenitogajutrabilisupostrojeniirazoruaninaraskru,samo
malosjevernijeodtogagrada.Oviljudijouvijeknisumoglivjerovatidaepartizanima
bitidoputenoslobodnoodluivationjihovojsudbini.
Osmahruatskaposadnabojnanijesepredalaprethodnogdana(15.V.).Povuklase
u umu du desne strane ceste, da bi mogli vidjeti to se dogadasljudimakojisuse
predali.NokadsuEnglezi16.svibnjatrailida sebojnapredabritanskomZapovjednitvu,
ovi su napravili istu pogreku koju su i toliki drugi Hrvati napravili: mislili su da su
time slobodni od partizanske osvete. Naravno, Britanci su ih spremno predali u ruke
ubojica.
Drugehrvatskevojnepostrojbe,kojesubileodvojeneodglavnogdijelavojskei
nisu znale to se je u meduvremenu dogadalo, stigla je ista sudbina. Nakon to su
predali glavninu hrvatskih izbjeglica komunistima 15./16. svibnja, Englezi su poeli
izruivatiionemnogobrojneizbjeglicekojesuimsepredaleuklagenfurtskojdolini.
BilojenatisueHrvatakojisuseprobiliizZagrebauovajdioKoruke.TisueHrvata
koji su izbjegli s Bleiburkog polja takoder su doli ovdje. Ti ljudi suprenatrpali logore
ratnih zarobljenika u Klagenfurtu, Krumpendorfu, Tbschlingu, Rossegu, Ferlachu,
Viktringu, Maria Saalu, Tamswegu, Grafensteinu, Vblkermarktu, Griffenu i
Wolfsbergu. U svemu, bilo je tu najmanje 90.000 Hrvata, rasporedenih kroz cijelu
klagenfurtskudolinu.
Kako bi proces izruivanja mogli uiniti to lakim, Englezi su uvjeravaliHrvate da ih
eleposlatiuzarobljenikelogoreuItaliji.NekiodEnglezasuakuspjeliuvjeritiHrvateda
euovimtalijanskimlogorimabitiuvjebani zanastavakborbeprotiv komunizma.
Englezisu15.svibnjadovelioko3.000Hrvataizsamogagrada Klagenfurtana
eljeznikupostajuuRosenbach.Njihovbrojnarastaojedo5.000doksuekalivlakove
koji su ih, po britanskim navodima, trebali odvesti u Italiju. No vlakovi su ili u
Jesenice, a kad su preli slovensku granicu, engleske straare zamijenili su partizani.
KonanosuHrvatishvatilidasuopetprevareniimnogi suskakaliiz ve jureeg vlaka
sadavienisugajiliiluzijeotometoimEnglezispremaju.
PripadniciPavelievestraebilisumeduprvimhrvatskimpostrojbama kojesustigleu
Koruku.Utojpostrojbibilojeoko1.000Ijudi.Onisusekaopostrojbazajednopredali
Englezima,kojisuimoduzeliorujeiodveliihuKrumpendorf,gdjesubilismjeteni
uprivremenebarakepokrajeljeznikepostaje.16svibnjacijelajegrupa,zajednos
civilimakojisuimsepridruili,dovedenauVillach.Tusuukljueniudruguhrvatsku
grupu, koja'jebilapodzapovjednitvomnatporunikaBabia.Takosastavljenuskupinu
Englezisuukrcaliuteretnevagoneizakljualiih.Natajnainsusveovertvepredaliu
rukepartizanima.

71

Englezi su partizanima 17. svibnja izruili jo 3.000 Hrvata, koje su prije toga
doveliuKrumpendorf.Medunjimajebioijedanvisokiasnik,pukovnikMarkovi,iprilian
brojdrugihasnika.SviovizatvoreniciodvedenisuprekoUnterferlachauSt.Jacob,odakle
suengleskimvojnimkamionimaprevezeninaeljeznikupostajuuMariaElend.Ovdjesu
ihukrcalinavlakzakojisureklidaideuItaliju.KadjevlaknapustioMariaElend,bioje
ve mrakizatvorenicinisumoglirazabratidavlakneideuItalijunegou
Sloveniju. Tek kad su stigli u Jesenice shvatili su stranu istinu. Da su to mogli
naslutiti ranije, lako bi nadjaali englesku strau u Maria Elendu i sklonili se dalje u
oblinjasela.
PukovnikPetrovinaslutiojetosespremaizbjeglicamaipokuaoje odvestikolonu
kojomjezapovijedao,dubljeuunutranjostAustrije.Nekih2.000odnjegovihvojnikanisu
ga briljivo slijedili, nego su zaostali ratrkani du ceste za Ferlach. Englezi su ih okruili,
prisililinarazoruavanjeizatvoriliuteretnevagonenaeljeznikojpostajiuMariaElendu.
Odavdesuizrueniurukebritanskih"ratnihsaveznika",jugoslavenskihkomunista.Potom
su ihodvezlivlakomuJesenice,odaklesumoralimariratidomjestalikvidacije. 18.svibnja,
jo je jednoj hrvatskoj skupini, ovaj put sastavljenoj od 800 vojnika i civila, naredilo
englesko zapovjednitvo da napusti Krumpendorf, a njima se takoder moralo pridruiti i
drugih500hrvatskihvojnikakojisudoliizprivremenoglogorauMariaSaal.Zatimseje
jo jedna grupa od 300 izbjeglica koji su skupljeni u Tamswegu prikljuila ovoj koloni.
BojnikStipeMilinkovi, satnik uro Markovi,natporunik indik,i drugi asnici bili su
ukljueniuovakosastavljenugrupu.
NaeljeznikojpostajiuRosenbachujose250hrvatskihorunikaizlogorasjeverno
odKrumpendorfapridruiloovojkoloni.SvioviIjudieljelisuseboritiradijenegobitiu
rukamapartizana.AliEnglezisuihprevarili,obeavajuiimdaeihprebacitiuUdine,u
sjevernoj Italiji.Tekkadsu senaliurukamaTitove vojske,shvatilisudasutragino
prevareni.Uovojkonkretnojgrupirtavaengleskedvolinostiipartizanskogbarbarizma
bilojeprekoezdesetiskusnihizaborbuspremnihasnika,medunjimaigeneralTomislav
SertiC Izmedu 19. i 23. svibnja Englezi su izruili i velik broj hrvatskihizbjeglica iz
Grafensteina.Kaoiprije,iovimrlvamasureklidaihvodeuItaliju.Zatosuzarobljenicii
dopustili da ih bez ikakvog otpora vode na postaju Maria Elend. Engleski straari
temeljito su ih pretraili na postaji kako bi bili sigurni da pri sebi nemaju
skrivenog oruja, a potom su ih ukrcaliuteretnevagone.Natajnainsuihprevezliu
dvaposebnavlakadoRosenbacha,gdjesuekalipartizani.Englezisu20.svibnjadoveli
naistupostajudaljnjih2.000Hrvata.GeneralAjanoviidopukovnikOrekovi
7Dr.FraOtonKnezovi: PokojHruatskevojske1945.(Chicago,1960.).

72

Gandibilisuutojskupini.KadsuEnglezizaplijenilisamokresekojesuoviasnicinosili,
i ovi Hrvati su poeli sumnjati o engleskoj "vojnikoj asti" i toliko opisanom
anglosaksonskom smislu za "fairplay". No kad su ih Englezi ozbiljno uvjeravali da ih
prevozeuItaliju,ovisuimpovjerovali.Nakon putovanjavlakomcijelunozarobljenici
suseujutroprobudiliurukama partizana,kojisuihpjekesprovodiliut.Vid.
Jodvijezarobljenike skupinesprovelisuEnglezi 21. svibnjaiz Grafensteina.
Prvuodnjihinilesupreteitoobitelji,iakojemedunjimabiloinetopojedinacacivila.
Njih su Englezi ukrcali u vojne kamione oko 8 sati ujutro i odvezli u Bleiburg. U 11 sati
ujutroudodatnekamioneukrcalisuidrugu,mijeanuskupinuvojnikaicivila,medukojima
je biloi sveenika,i sproveli je zaprvom. Bilo je ukupnooko 1.500 ljudi u obje skupine.
Pratilaihjeengleskavojnapolicijanamotorkotaima,anaeluizaeljusvakekolone
bilisutenkovi.Svesu oveHrvatesprovelidoeljeznikepostajeuBleiburgu,gdjesuih
briljivopretraili.
UmeduvremenusvisuzatoenicipostaliuvjerenidaihnekaneposlatiuItaliju,kako
suimEngleziprijetogagovorili,pasupoelibjeatiisakrivatise u oblinje itno polje.
Vl. dr. Kranjec, koji je govorio engleski, zatraio jeodengleskogzapovjednika
doputenje da se zatoenici sami pobrinu za sebe i nadu si mogue utoite. Ovaj je
odgovoriodaHrvatimorajubitiizrueniJugoslaviji,ali,akosunabilokojinainbili
zlostavljani,ondatrebajupodnijetialbubritanskomkonzuluuZagrebu!Jelitajbritanski
asnikbiosamonaivaniglupvojnik,neznalicausvemutojeizvannjegoveslube,ilije
bio namjerno licemjeran i podrugljiv? Kakva god njegova intelektualna razina bila,
njegovaprimjedbapodsjeanaizrekupokojnogGeorgeaBernardaShawa,kojiseponekad
voliozamiljatimarksistom: Nema nita tako dobro i nita tako loe da nee nai nekog
Engleza da to negdje
ne radi. Ali nee nikada nai jednog Engleza da radi neto krivo. ,

Engleski vojnici koji su pratili izbjeglice, upozorili su ih kako imaju naredbe od

svojihnadredenihasnikadapucajuusvakogzarobljenikakojipokuapobjei.Usumrak
su partizanima predali sve Hrvate koji nisu uspjeli pobjei. Partizani su ih potrpali u
teretne vagone i odvezli u Maribor na pokolj uza zaglunu paljbu puaka i strojnica.
Osimvl.Kranjeca,glavarafranjevakog samostana uKarlovcu, dr. Ribi je takoder
izruensovimnesretnicima.
Sljedeegdana,22,svibnja,opetsuEngleziizGrafensteinaodveli drugih1.000
ljudi.IovimsuljudimaobealidaeihprevestiuItaliju.I opet su rtve vjerovale u
ono to su im rekli, dok nisu dole u Bleiburg i ule to im jereeno o sudbini onih
kojisudoliprijenjih.
Konano,23.svibnjalogorratnihzarobljenikauGrafensteinujezatvorenposljednjih
800Hrvatakojisubiliunjemuulisupriuoprijevozu

73

u Italiju, ali su ih umjesto toga poslali u Bleiburg. Na eljeznikoj postaji u Grafensteinu

postrojili su ih u kolone po etiri i pustili ih ekati na egi preko dva i pol sata.
Hrvatskimasnicimasuoduzelinjihovesamokrese,uizravnojsuprotnostisodredbama
enevske konvencije o postupanju u medunarodnim sukobima. Neki vojnici i civili
kojisuseprijeskloniliuume,bilisuprisiljenizboggladiiiscrpljenostiprikljuitiseovoj
zadnjoj grupizarobljenikauGrafensteinu.Konano,svesuihukrcaliuteretnevagone
iprevezlidosljedeepostaje,gdjesuvlakpreuzeliiuputiligauMaribor.$Jednaposebna
hrvatskagrupa,sastavljenapoglavitoodpripadnikaPavelieve Tjelesne strae i stoernog
osoblja,stiglajekamionimauLawamund,VblkermarktiGriffen.CijelimputemizZagreba
imalisunaraspolaganjuokodvadesetkamionahrvatskevojske.Pojedinciigrupestalnosu
sepridruivalipoetnojjedinici.Dabiizbjeglisukobnaaustrijskomtlu,ilispartizanima
kojisuimalinekesvojesnageuKlagenfurtu,nekihvieod2.000Hrvatauovojgrupiotilo
jeradijeuTbschling.
Pukovnik Petrovi, glavni stoerni asnik Tjelesne strae, bio je takoder zapovjedni
asnik ove jedinice u izbjeglitvu, iako su pukovnici Aladar, Bidler i Jagnji te
dopukovnikSladoviidrugivisoki asnicitakoderbiliu ovoj grupi. Petrovi je bio sa
svojomenom.OnjepredaocijelugrupuEnglezima,kojisuusvakikamionpostavilipo
dva naoruana straara, te cijeli konvoj uputili u Rosenbach, gdje je 20. svibnja obavljen
uobiajeni
procesizruenja.Medutim,samPukovnikPetrovinijebioizruentajdan.
Jedna mala skupina uspjela je svladati mnoge potekoe nakon naputanja
Zagreba, probila se do engleskog operativnog podruja u Austriji i konano stigla u
Volkermarkt.Uovojgrupibiojeipoznatiprotutenkovski topnikSlavkoTruhli,kojije
zadobiovelikugledmeduHrvatimazbogsvoguspjenogiherojskogprimjerauborbama
okoDravograda.Sobziromnatodasumnogipojedinciimanjegrupeizbjeglicadolazile
uVolkermarkt,ovajegrupanaraslanaprekotisuuljudi.NakonpredajeEnglezimasvisu
oviljudi beziznimkebiliizruenipartizanima.
Neki dijelovi 369. legionarske divizije i druge njemake jedinice takoder su stigle u
engleskuzonu.Nijemcisuovdjeimalioko4.000Ijudibilojei netohrvatskihdragovoljaca
koji su sluili s njima. Jedna engleska oklopna jedinica prihvatila je predaju Nijemaca.
Cijela grupa je 16. svibnja uz pratnju engleske strae i neto partizana prevedena u
Lawam0nd.Englezisuovdjejednostavnonapustiliovugrupuzarobljenikaiprepustili
ihnamilostinemilostkomunistima.9
8VidjetiDokumentXIX.odR.G.G.Vidjeti,takoder,lanakNaMarusmrtiodKlagenfurtadoIvanice,Drina
(travanj,1954., br.35.).
9
E.SchimdtRichberg:DerEndkampfaufdemBalkan (Heidelberg, 1955J.

74

Nekepojedince,kojisunavrijemenapustilipukovnikaPetroviadabiizbjegli
predaju,iostatkePrveobrambenedivizijeopkolilisuEngleziipriveliihuveliki
logorratnihzarobljenikauViktringu,petkilometarajunoodKlagenfurta.Tu
je bilo priblino 4.300 Hrvata. 21. svibnja Englezi su prebacili ove
zarobljenike u Maria Elend. Prije nego to su poli, jedan engleski
pukovnik odrao im je govor. Rekao im je da su oni odredeni da idu u
Italiju, gdje e biti pripremani za sudjelovanje u buduoj borbi protiv
komunizma. Njegov govor je preveden na hrvatski, i svi Hrvati, ukljuujui i
pukovnika Petrovia, koji se takoder pridruio grupi, bili su ugodno
ohrabreni tim govorom. Kad je Englez zavrio svoj govor, ovi hrabri veterani
antikomunistike borbe puni nade i vedra ela brzo su napunili dva vlaka,
koji su ih povezli k jugu. Tek kad su vlakovi proli kroz tunel na austrijsko
slovenskojgranici,otvorilesuseoiiovimnesretnimhrvatskimsunjevimada
shvate da su predani u krvave ruke partizana. U Jesenicama su morali
ostaviti vlakove i poi kao ovce naklanje prema Radovljici, gdje sumnogi od
njihubijeni.lo
ZnatanbrojHrvatakojisupobjegliizokoliceBleiburga,daizbjegnupredajuna
tom mjestu, uputili su se prema Klagenfurtu. Priblino 700 ovih bjegunaca
uhvatilisuEngleziublizinisamogagradaiodveliihuKrumpendorf,a22,
svibnja odveli su ih u Maria Elend, pod izlikom da ih alju u Italiju. UMaria
Elenduopetsupredaniurukepartizanima.MectuovimzarobljenicimabilisuP.
Bjondi,IvanCarevi,JosipKrii, IvanIvanoviidrugidobropoznatiHrvati.
etiriosobe,spomenuteovdje,mnogosretnijeodmnogihsvojihsupatnika,
provelesutrimjesecauzatvoruTitove Jugoslavije,alisukonanouspjele
pobjeiuItalijuipotomuAmeriku.
Nakon izruenja spomenute grupe, velik broj vojnika i civila, bez hrane i
zaklona,biojeprisiljenpredatise.Takoihjeve25.svibnjauKrumpendorfubilo
oko 2.500. Na taj dan posjetilo ih je englesko Nadzorno povjerenstvo na elu
kojega je bio visoki asnik. On im je odrao uobiajeni "fight talk", koji je
generalRubipreveonahrvatski.Naravno,uobiajenoobeanjeza zajameni
slobodni prolaz u Italiju nije izostalo. Kad su ve stigli na eljezniku
postajuMariaElend,ovanovagrupazarobljenikadoivjelaje istusudbinukaoi
onekojesudoleprije.SmjetenisuuvlakovekojisuihodvezliuJesenice.
Medutimprijedolaskanaovupostajuasnikesuskinulisvlakovaimnoge
su od njih partizani odmah poubijali. Druge su, pak, ukljuili u "kolone
smrti",kojesuile premaKranju.ll
10VidjetisvjedoanstvoHasanaSelimovia,DokumentXXVII. 11Heimovi,vidjetispomenutodjelo,str.24.
75

U Viktringu je bio iogor ratnih zarobljenika, koji je bio predviden zaantikomtmiste

Slovence. Medutim, u njemu je bilo takoder najmanje 2.500 Hrvata, koji su 27.
svibnja,zajednosa600Slovenacainetosrpskihrojalista,dovedeninaeljezniku
postajuuRosenbach.OvdjesuihEnglezipredalipartizanirna,kojisuihsproveliu
komunistikeklaonice.
Knjiga koja je izdana 1960. pod naslovom vetrinjsk,a tragedija obiluje
dokumentacijomoovimdogadajimaipodsjeanaalosnusudbinuovihSlovenaca
kao i ostalih rtava. Protukomtunistiki Srbi su takoder objavili knjigu pod
naslovomKoevje, kojaopisujelikvidiranjeSrba,Slovenacai HrvatakojesuEnglezi
predali partizanima. Obje ove knjige naglaavaju injenicu da su engleske vlasti
obeavale zarobljenicima svih triju narodnosti slobodan prolaz u Italiju. Navodi
ovihknjigatakoderistiuuloguzlokobnogbojnikaWilliamaJohnsona,kojijepo
svemubioglavniizvoroveobmane.
Upornim ponavljanjem obeanja da e zarobljenici biti prevezeni u Italiju, bojnik
Johnsonjebitnopridoniobrojuivremenskomslijeduukojemsulikvidiranetisue
ljudikojinikadnebipristalinapredajudasuunaprijedznalikudaihseotpravlja.U
vrijerne pisanja ove knjige engleski vladini krugovi u Londonu zapoeli su tajnu
istraguotonostiinjenicaobjavljenih u Koezju. Rezultatiistrageobjavljenisu
u Kanadi a slubeni predstavnici u Ottawi obavijestili su svoje engleske
sugovornikedajeonotojereenou
Ko`ei ju "bitnotono".
URossegusuEngleziprikupiliujednugrupuoko2.000izbjeglicaHrvata.Iako
sunekiod ovihljudidoliuRossegizravnoizHrvatske,drugisu ondje doli iz
Villacha, Spitala i drugih manjih austrijskih gradova u zapadnom dijelu
klagenfurtskog bazena. Svi ovi nesretnici su 31, svibnja predani partizanima na
eljeznikojpostajiuArnoldsteinu.3
Najzanimljivijiinajoiglednijisluajzbiosesasudbinomjednegrupe odpriblino
3.000 Hrvata, koji su sa soborn imali oko 150 motornih vozila kad su napustili
domovinu. Oni su stigli u Reichenfels, gdje su ih Englezi proglasili
zarobljenicima, a onda su ih prebacili u Sankt Stefan, dva i pol kilometra od
Wolfsberga. Samo nekolicina iz ove skupine je bila izruena partizanima. ivoti
velike veine bili su spaeni zahvaljujui otroumnosti i potenju rnjesnog
engleskog zapovjednika. On je rekao Hrvatima sasvim iskreno kako ima
naredbe od viih engleskih vlasti da izrui sve izbjeglice partizanima. Zatim je
poeo odugovlaiti s provedbom zapovijedi opetovano govorei Hrvatima da
samoonipojedincikojisesmatrajuvojnicirnatrebajubitivraeniuJugoslaviju.
12

12 Vidjeti iletrinjska tragedija (Cleveland, 1960.), str. 59. Vidjeti takoder knjigu Borivoja
Karapandia: Koevje(Cleveland,1959.), str.3640.,telanakLubor J. Zinka ForTitoistCrimes:A
LaterdayNurnberg,kojijeizaaouTorontoDailyTelegrafu22.srpnja1966.
13Knezovi,navedenodjelo,str.80.
76

BojnikBracoTomljenoviiskoristiojeodgadanjedaokupi200vojnika. Tacijela
mala grupa odmah je otila u umu i vratila se u Hrvatsku, gdje su nastavili
borbu protivkomunista. Kolebanje engleskoga asnika u izvrenju naredenog
izruenja omoguilo je i veini drugih hrvatskih vojnika u ovoj grupi da se
prerue u civile, a potom ih je spomenuti engleski asnik odbio predati
partizanima.
U meduvremenu, general Tomislav Rolf, njegova ena i general
Dragojlov odluili su se na samoubojstvo. Odgovornost koju su generali
preuzeli vjenijui u iskrenost Engleza i naredujui svojim vojnicima da se
predajuumjestodaseboredosmrti,tekojeopteretilanjihovusavjest.Iopetje
engleskizapovjednikupodrujuSt.StefanWolfsbergapokazaoisvoju brzinu
shvaanjaihumanitarniosjeaj,tejenarediodasesvotrojehitnoprevezuu
bolnicu. Time su ivoti generala Dragojlova i gospode Rolf bili spaeni, ali
generalRolfjeumroodranekojusijenanio.No18.svibnja,oko150vojnikai
450 civila iz ove grupe ipak je izrueno. Medu vojnicima bila sui tri visoka
asnika, a jedan od njih je bio dopukovnik Steinfl, koji nije htio iskoristiti
namjernoodgadanjepredaje.Odluiojedopustitidaihvrateudomovinu,ako
toele,itakosesuoitisoptubamakojebimogliimatiprotivnjih.Steinflje
biotolikoogorenradiprijanjegizruenjanjegovabrata,admiralaSteinfla,daod
Englezanijehtioprihvatitinikalwttnaklonost.14
U zadnji as predomislilo se oko stotinu ljudi koji su bili odluili vratiti se u
Hrvatsku, a njihovi engleski uvari dopustili su im bijeg. Kasnije su se ovoj
grupipridniiliidnigiHrvati,izokolnihuma,gdjesuranijebiliizbjegli.
Na taj je nain odluka jednog hrabrog, inteligentnog i humanog engleskog
zapovjednika spasila ivote najmanje 2.500 Hrvata. ak i vie ih je moglo
pobjei da su htjeli iskoristiti njegovu dobrotu. Ovaj asnik, sasvim sigurno,
prihvatiojerizikdabudeizvedenpredratnisudzbogpromjeneinepotivanja
naredbi o izruenju, primljenih od svojih pretpostavljenih. No primjer koji je
dao pokazuje to vojne osobe na pobjednikoj strani mogu uiniti ako imaju
plemenitostiipolitikogosjeaja.
BilajeuistinunesretnaokolnostzaHrvatetojebilopremalotakvihosobakoje
suutovrijemesluileuengleskojvojsciuAustrijiiItaliji.Budui dasupartizani
u Lawamundu imali svoju posadu od etiri satnije, lako je razumjeti da je i
njimaiEnglezimaprocesizruivanjabio mnogolakinegotojetobio
sluaj u podruju St. StefanWolfsberg. Izruenja su bila ograniena na
nekoliko manjih sluajeva. I Englezi i partizani hvatali su pojedinane
izbjeglice i odvojene male grupe, koje su se kretale od mjesta do mjesta u
istonomdijeluklagenfurtskogbazena,naroitookoJaunthala
14

AdmiralsepredaoEnglezimaunoi 12.13. svibnja,iizruenjepartizanimavesljedei dan.

77

iLawanthala.VeinaljudiuhvaenihuovompodrujuodvedenajeuBleiburg iliLawamund,
gdjesuizruenipartizanima.
Ponekad, radi izbjegavanja formalnoga procesa izruivanja, Englezi su zarobljenike
jednostavnopredavaliprvompartizanskomodredunakojisunaili.ATitovikrvnici,jedva
doekavi,nerijetkosuubijalizarobljenikegotovonalicumjesta.Drugesu,one"sretnije",
odvodiliu"kolonesmrti"uDravograd.
Jednaodprvihsituacijagdjesupartizaninamjeravaliizvritiubijanje"nalicumjesta"
bilojeusluajugrupeodezdesetakhrvatskihzrakoplovnihasnikakojisuizbjeglipredaju
na Bleiburkom polju i probijali se prema Klagenfurtu. Blizu Ebendorfa pali su u ruke
partizanima,kojisuihskinuli dogolaitakoihprimoraligledatiiekatidokimiskopaju
masovni grob. No prije nego to je njihovo pogubljenje zapoelo, naila je druga kolona
zarobljenika izapovjednik komunistike pratnje ukljuio je tih ezdeset osudenika medu
zarobljenike koje je on pratio. Premanavodima preivjelih,tajkomunistikiasnikbio
jeisamHrvatiliSlovenac.
U drugom sluaju, jedan manji dio snaga generala Ajanovia imao je cijeli niz
uspjenih intervencija. Probijali su se po planinskom podruju u Sloveniji razbijajui
partizanskebande,kojesuihhtjelezaustaviti,a13.svibnjaprikljuioimsejojedanodjel
Pavelieve Tjelesne strae. Medu njima su bili natporunici Rolf i Peji i zastavnik Ivan
Svato. Tako ujedinjenu grupu napala je znatno vea partizanska jedinica. No, srea je
htjela da se u blizini nala i jedinica hrvatske Obrane, koja je partizane napala tonom
topovskomvatrom.Kadsupartizanividjelidaimjeodsjeenuzmak,Obranaihjeprimorala
naobeanjedaesepobrinutizahrvatskeranjenikekaoizaene i djecu, koji su doli
tako daleko s vojskom. Kad je, pak, Obrana napustilatopodruje,partizanisuodmah
poubijalisvetecivile.

Partizanske vojne formacije ostale su u Korukoj od 8. do 24. svibnja, te su za to

vrijemepoubijalemnogeHrvatenaaustrijskomtlu.UKorukoj dolinistrojopuanapaljba
mogla se uti svaku no. Jedan od rtava ovih ubojica preivio je igrom sluaja, te je
opisaosvojaiskustvazaovihkorukih ubijanja.l5
I Sir Winston Churchill oigledno je uo neto o masakrima koji su se dogadali u
vrijemedokjeengleskavojskaimalapunukontroluuKorukoj imoglasprijeititaklanja,
da je samo htjela. Churchill je jednom i sam priznaodasuiengleskeiameriketrupe
imaleprilikeuvjeritisevlastitim
15Vidjeti svjedoanstvo Pere Martia, Dokument VIII.

78

oimauprimjenuraznihokrutnostipartizana.Bezsumnje,misliojenaovakve,ovdje
opisane zloine, kada je usporedivao Hitlerovu taktiku s onom koju je primjenjivao
Tito.16 Doline i breuljci Austrije obiluju grobovima Hrvata, rtava pokolja iz svibnja 1945.
Koruka je bila glavna scena ovih pokolja, iako su se neki manji, izolirani pokolji zbivali
(zahvaljujuiRusima)takoderidrugdjeusocijalistikojAustriji.Austrijskisvjedociotkrili
sudajejedanustakiporunikubijenukuimjesnogiteljaidasumupartizaniprerezali
grlo kad je ve bio mrtav, kako bi bili sigurni da nisu loe obavili svoj posao ubijanja.
Nedalekoodmjestagdjeseovodogodiloimajosedamhrvatskihgrobova.UHombergu,
iznad eljeznike pruge, jo je jedna masovna grobnica u kojoj su tijela dvije stotine
ubijenihHrvata.17
Zbog zavjere utnjekoju suuvelii odravaliiEnglezii Amerikanci,kao i austrijski
socijalisti, a odnosi se na veliku tragediju koja se dogodila uglavnom na Bleiburkom
polju i okolnim dijelovima Austrije, mnogi drugi sluajevi muenja i pokolja ostali su
neopisani. Medutim zapisi koji su sauvani u Katolikom rektoratu u Galizienu
spominju da su tijela estorice hrvatskih vojnika, koji su ustrijeljeni hitcima u potiljak,
pokopana ondje. Isti zapisi takoder istiu da su partizani najmanje jednog hrvatskog
vojnika izgladnjelidosmrti.18 Neki od svjedoka koji su opisali svoja iskustva u ovoj
knjizi,iznijelisukakosusepartizaniponekadsakrivaliizaengleskihpostrojbi,takodaHrvati
ne bi shvatili da se zapravo predaju Titovim Ijudima. Takve vojnelakrdijeponavljalisu
mnogoputa.
im bi Englezi prihvatili predaju Hrvata i oduzeli im oruje, odredili bi jednog od
zarobljenihasnikazazapovjednikagrupe.Zatimbijednostavnoodmarirali,apartizanibi
sepojavilidapreuzmurazoruaneljudeipotjeraju ihu"kolonesmrti",kaododataktolikim
tisuamadrugihnesretnika.l9
Iako su partizani poinili mnoge izolirane pokolje na raznim mjestima u Austriji,
njihovosjediteuEbendorfu,osamkilometarajunoodVolkermarkta,bilajenjihovaglavna
klaonica.Oko350Hrvatabilojezatoenoondje.Meduostalimzatvorenicimabilasuetiri
asnikahrvatskevojskeinovinarIvoMrakovi.Partizanisuihuhvatiliprijenegotosu
mogli doi u kontakt s Englezima, i priveli ih u svoj logor u Ebendorfu, bez ikakve
obavijesti mjesnim engleskim vlastima. Mrakovi i etiri asnika ipak su uspjeli pobjei i
stii u Klagenfurt. Kasnije su otili u Krumpendorf i prijavili incident odboru hrvatskog
Crvenogkria,kojijeovdjenaaoutoite.Crveni
16W.Churchill:Triumph and Tragedy (Boston,HoughtonMiffin, 1953.), str. 557 i561.17Odetaljimavidjeti
lanakBleiburg, HrvatskaDrava(Munchen, 1955.), br.1,str. 5.
18Hrvatska (BuenosAires,20.svibanj 1951.). PokojnifraOtonKnezovi,kojijepreivio marevesmrti",izriito
spominjemasovnoizgladnjivanje zarobljenihustaa.
1
9VidjetiDokumentXXIII.
79

krijeobavijestioengleskevlastiotomsluaju.Englezisuinterveniralitakotosuostatak
zarobljenika u Ebendorfu oduzeli partizanima, ali su ih ubrzo nakon toga ipak izruili
drugojgrupipartizanauMariaSaalu.
Partizansko logorite je takoder bilo i u Eisenkappelu, kroz koji je prolo5.000
hrvatskih zarobljenikana putu u"kolonesmrti". Odavde suih sproveliuKranjit.Vid.
Istotako,viestotinaHrvataubijenojeuklancukodLeiblanaaustrijskoslovenskojgraniciza
kratkotrajnog boravka partizana u Korukoj. Tijela mnogih od tih rtava kasnije su
iskopanaizmasovnih grobnicanaaustrijskimgrobljima.Danasse,primjerice,znazavie
tisua hrvatskihgrobovaupodrujuLawamundRosenbacha.
Budui da su austrijski socijaldemokrati uivali potporu Rusa te englesku,
francusku i ameriku zatitu, ta je stranka gotovo dominirala austrijskim javnim
ivotomutovrijeme.Stogaaustrijskenovinenisuimaleto rei o masovnim ponovnim
pokopima, a jo manje o dogadajima iz svibnja1945.Medutim,vicarskilist haLiberte,
od28.kolovoza1953.,pisaojeoekshumiranimtjelesima,kojihsusepartizaninabrzinu
rjeavali,prijenegotosunapustiliKoruku.Dopisniciovogalistaprovelisuistraguo
tom predmetu, koja je rezultirala objavljivanjem opsenog lanka pod naslovom Un
Katyn' Yougoslave ('`JugoslavenskiKatyn").20 NoAustrijanijebilajedinonejugoslavensko
podruje u kojem su Englezi dopustili partizanima provedbu terora. Veranije, 1, svibnja
1945.,30.partizanskadivizija,kojomjezapovijedaogeneralDuanKveder,ulajeuTrst.21
Uznjujebilai43.iliIstarskadivizija.Engleskizapovjednikovdje,generalFreiburg,
dopustio jepartizanimadaostanuugradupunihetrdeset dana.Kvederovetrupe,kojima
su se pridruile mnoge izolirane partizanske jedinice, iskoristile su to vrijeme da poine
izvjestanbrojmasakraugraduiokolici.Pobilisu najmanje7.000stanovnikaTrsta,nekoliko
stotina ranjenih ljudi koji su pripadali raznim antikomunistikim nacionalistima i priblino
1.100njemakih ratnihzarobljenika.
Dugo vremena javnost u Trstu i okolnim podrujima nije znala to su partizani
uinilisovimzarobljenicima.22 Istinanije izalana vidjelo do 1954.,kadaje otkriveno
dasutisuetjelesabaenauvelikibazen,kojije
20 Katynska uma bilo je podruje masakra preko 10.000 asnika poljske vojske i civilnih dunosnika, kojeg
su poinili Rusi 1939. godine.
21 Titova viada tvrdila je da Trst pripada Jugoslaviji samo na temelju injenice to su mnogi od njegovih stanovnika
Slovenci i Hrvati.
22 John Ivan Prcela, glavni urednik ove knjige i predsjednik Odbora za istraivanje bleiburke tragedije
studirao je 1944.1945. godine na franjevakoj Bogosloviji u Makarskoj. Poetkom jeseni 1944. godine Titove
snage zavladale su makarskim podrujem zbog neizbjenog njemakog pada, povlaenja njemake vojske s
Balkana i dosljednog skraivanja linija koje su drale Hrvatske oruane snage. Prcela je 3. travnja 1945.
godine bio prisilno mobiliziran u

80

godinamasluioovomgradukaomjestozaodbacivanjesmeaiotpada.Naravno,samo
onamjestapokoljakojasubilanatalijanskojstranitalijanskojugoslavenskegranicemoglasu
seposjetitiiistraivati.Titovivojniicivilnipredstavnicisprijeilisuotvaranjemasovnih
grobnica koje su leale na jugoslavenskoj strani granine crte. A talijanske vlasti ne
samo da to nisu dosljedno zahtijevale nego nisu pokazale nikakvu elju da otvore i
istraesvamjestapokapanjaTitovihrtavanatalijanskomtlu.
Poznato je, na primjer, da su posmrtni ostatci oko 3.600 Talijana, vojnika i civila,
otkopani blizu Bazovice, iisto tako u jednoj jamizvanoj RudnikiliBunar.Procijenjeno je,
takoder, da je nekih 800 njemakih ratnih zarobljenika pokopano u ovim masovnim
grobnicama.UblizinimjestaOpiinaotkopanajejednamasovnagrobnicaukojojjebilo
zakopanogotovo1.300tjelesa.Ovagrobnicapoklanihoznaenajekao149,grobnomjesto
uovompodruju.Medu ovim rtvama bilo je 400 mornara Hrvatskemornarice,100
hrvatskih vojnika, 350 njemakih ratnih zarobljenika i nekoliko stotina civilaizbjeglicaiz
Hrvatskog primorja, Like i Istre. Medu njima je bio i znatan broj bolniarki i drugog
bolnikog osoblja iz Istre. Sasvim je sigurno da su Amerikanci, ba kao i Englezi, dobro
znalitosedogadaovdje.AmerikipredsjednikHarryTrumanposlaoje12.svibnjaljutit
telegram Sir Winstonu Churchillu, kojim protestira zbog hitlerovske taktike koju
uporebljavaju partizani pod zatitom engleskih trupa. U pismu koje je napisao u to
vrijeme, Truman govori o potrebi spreavanja komunistike prevlasti u Europi.
Medutim, dva dananakon to je poslao tu poruku Churchillu, Trumanove ideje su se,
izgleda, promijenile, zbog nekog, ne ba tako tajanstvenog, razloga.23 Nema ni
najmanje sumnje da su komunistiki simpatizeri u Odjelu vanjskih poslova (State
Department),amodaiuRatnomkabinetu(WarDepartment),odkojihsuobapoznata
po pogrenim ocjenama u vanim pitanjima medunarodnog znaenja, jednostavno
"doli"PredsjednikuiuvjeriligadajesadanajvanijeuspjenozavritiratprotivJapana.24
TimesuRusiiostalimarksisti dobiliistopoljezasvojurabotuuEuropi.
TakotolerantanstavEnglezaiAmerikanacapremaTitovimkrvnicima,odtadapa
nadalje,olakaojeopipokoljantikomunista,nesamoHrvata
Titovu vojsku. Prvo je bio stacioniran na otocima iovo i Rab, zatim u Bazovici i napokon u Trstu. Cuo je
govorkanje o pokolju veih razmjera nad zarobljenicima i istaknutim gradanima, antikomunistima.Dok
je bio u Trstu svaki je dan sluao pucnjavu iz mjesta Bazovice i okolnog podruja. Od lanova likvidacijskog
odredasaznaoje tose zapravotamo dogada.Prcelaje10.lipnjadezertiraoizkomunistikevojskeisklonioseu
samostan u Trstu. O masakrima u blizini Trsta vidjeti, takoder, Hrvatski kn'ni put, Slobodna Hrvatska (Miinchen,
svibanjkolovoz, 1961.),str. 3.
23OTrumanovojporuci,vidjetiW.Churchillnavedenodjelo,str.554557. 24Ibid.

81

negoiljudidrugihnacionalnosti.25 Englezisuimaliiizborimogunostdauinedrugaije,
ali su svojom voljom, a moda i protiv svoje savjesti, izabrali za saveznike komunistike
partizanske koljae. Pod zatitom koju su imali u engleskoj zranoj floti, tenkovima i
topnitvu,EnglezisubiliustanjuobavitiastanposaouTrstuiokolnimpodrujimaIstre.
To nisu uinili, na svoju sramotu, ali su izvrili izruenje etvrt milijuna Hrvata koji su
potraili utoiteuAustriji.
Vijesti o dogadajima u Austriji dole su do hrvatskih masa koje su se povlaile iz
domovine,alijonisuprelegranicu.Bilisu,naravno,uvelikojmjeriobeshrabrenitone
moguoekivatiutoiteususjednojzemlji.Timvie jer ve danima nisu gotovo nita
jeli i bili su fiziki iscrpljeni od napora kojima su se izvrgnuli samo da stignu do
austrijskegranice.Uovojzalaznicihrvatskog egzodusa civili su bilitoliko izmijeani s
vojnicimadajebiloupravonemogue organiziratibilokakvuuspjenuobranu.Toje
sve bilo uzrokom da se 20.000 vojnika i isto toliko civila predalo "crvenima" kod
Dravograda.Drugih60.000predalose kodMaribora.26
SobziromnatodasuEngleziodbiliprihvatitiHrvatekaoratne zarobljenike,
oninisuimalikamoii,nisuseimaliimeboritiiistotakonisuimalinitazatobise
mogliboritiiliumrijeti.Vrijednoje,medutim, imatinaumu,dajekojimpravednijimsluajem
prvih 250.000 Hrvata koji su stigli u Austriju dobilo azil, na koji su imali pravo po
zakonima medunarodnoga ratovanja, onda bi i stotine tisua drugih Hrvata uspjenije
ustrajalo u svom naporu. Uspjeli bi svi zajedno izbjei komunistiku tiraniju, koju su
doivjeli i oni i njihova domovina. Ovako se jo daljnih 60.000 Hrvata moralo predati u
Celju,asvesutobileposljedicetragedijezapoeteuBleiburgu.
Reim u Beogradu bio je vrlo temeljit u svom nastojanju da napravi to potpuniji
popis svih svojih neprijatelja. Nisu se zadovoljili masama zarobljenika, predanih u
njihove ruke politikom i akcijama Engleza, pa su napravili listu "ratnih zloinaca" za
"moralnupouku"svojimzapadnimSaveznicima. Na tom popisu bila su imena 20.000
ljudi koji su izbjegli izruenje. I Englezi i Amerikanci, koji su mislili da su
napravilidobarposao
25Neki lanovi Odbora zaistraivanje bleiburketragedijeupoznali su prijenekolikogodinajednogslubenika
Trurnanoveadministracije.OnimjerekaodaUredministrapravosuda(UnitedStatesAttorneyGeneral)imavelik
broj dokumenata i izvjetaja koji se odnose na masakre Hrvata 1945. godine. Na temelju ovog izvjea, Odbor je
zamoliosenatoraLauscheaiz Ohia, kao i lanove parlamenta (kongresmene) Boltona i Feighana, takoder iz
Ohia, da zatrae te dokumente od Ureda ministra pravosuda. Odgovoreno im je da njihov Ured nerna nikakvih
dokumenatakoji seodnosenavelike pokoljeHrvata nakonrata.Takoder jekazanodatakvihdokumenatanema
nitiu vojnimarhivima.
26Ovesebrojke,kaoidrugekojesenalazeuovojknjizi,terneljenabrojnimiskazimasvjedokadanirnu
knjizi,kaoinaonimakojisenalazeunaojpismohrani,aizobjektivnihrazloganisumoglibitiuvrteniu
knjigu.
82

zaduujuiTitovekrvnikesvojimuslugama,bilisuzapanjeniopsegomovogpopisa.Akosu
ovi "ratni zloinci", koga su onda oni izruili partizanima? iledu Amerikancima i
Englezima ipak je bilo malo onih koji su ozbiljno jerovali da se cijeli hrvatski narod
sastojiod"ratnihzloinaca".Vlastiobijunacijaodbilesuprihvatitijugoslavenskulistukao
valjanu.Kakonebiizgubiosve,Beogradjeodluiosmanjitilistuna2.000imena.Natemelju
podnesenihpodataka,SavezniciVelikaBritanijaiSjedinjeneAmerikeDravepoelisu
hvatati optuene ljude. One Hrvate koje Englezi nisu predali partizanima u Bleiburgu i
drugim mjestima u Austriji, drali su u logorima koje su uvali Englezi u Klagenfurtu i
Amerikanci u Salzburgu.Englezisutakoderimali logorzaHrvateu Wolfsbergu.Tamo su
slali"ratnezloince"kojesuuhvatiliupodrujuKlagenfurtaiuSpitalu,VillachuiGrazu.Iz
Wolfsbergasuovunovu vrsturtavaizruivalipojedinanouJugoslaviju.Englezisutako
slali pojedinane"ratnezloince"negdjedosredine1948.godine
Pet stotina hrvatskih izbjeglica iz "povlaenja" 1945. ostalo je u logorima Lehen u
Salzburgu.OndjejebiotakoderiprilianbrojHrvatakojisuradili uNjemakojzavrijeme
ratainisusehtjelivratitiu"Titovsocijalistikiraj".SjeditehrvatskogCrvenogakria,koji
je vodio vl. Vilim Cecelja, bilo je takoder ovdje. Vladimir Bosiljevi, tajnik ove
organizacije,biojenjezinneumorniradnik.NastojanjeCrvenogakriauolakanjuivota
zatvorenihizbjeglicajakojesmetaloiljutiloJugoslavenskiodbor,kojijeimaosvojeurede
upravo preko puta lehenskih zatvorenikih baraka. Taj odbor je nazvao sve Hrvate
antikomunistenacistimaifaistima.Podtomsuizlikomkomunistihtjelisprijeitidjelatnost
Crvenogakria.
HrvatikojisubilizatvoreniuamerikojokupacijskojzoniuAustriji,moralisutakoder
trpjeti progone amerike obavjetajne slube (American Counter Intelligence Agency),
kojoj je na elu bio ameriki Srbin, major Nlilovanovi. U noi 29.30. kolovoza 1945.
major Milovanovi doveo je pedeset svojih ljudi u neprobojnim armiranim kolima u
lehenski logor. Te je noi odveo kamionom pedeset zatvorenika u provincijsku sudsku
zgradu.Takoderjesasobomodnionekihpedesetizjavaoevidacaomasakrimakojisu
poinjeniuMariboru,Celju,KoevjuidrugimmjestimauSloveniji.
Uhiene su zatoili dva tjedna u zgradi provincijskog suda, a potom su veinu njih
odveli u logor "Marcus W. Orr" u Glasenbachu. Taj centar bio je zatoeniko mjesto za
"ratnezloince".Dvojicuodtihsuodavdeizruiliupartizanskeruke11.veljae1946.,a
nekolikodrugihuhapenikaiztegrupedoekalojeistusudbinu9.rujna.
JogorajebilasudbinabojnikairilaKralja.Sobziromnatodaganisumoglioptuiti
dajepoiniobilokakavzloin,osimtojeuratuubio kojegpartizanauotvorenojborbi,on
jeoslobodenizlogoraipouendauzmekartukojaegadovestiuSalzburg.Biojejedva
150metaraodlogora,
83
N

kadsugauhvatiliTitoviagenti,utrpaligausvojakolaiprevezliprekogranice.Cimsu
stigli u Jugoslaviju, odmah su ga objesili. Ovaj zloin se ne bi mogao izvesti da nije bilo
tajne suradnje, sa zloinakom svrhom, izmedu Amerikanaca poput Milovanovia i Titove
policije.i

Feldmaral Slavko Kvaternik bio je medu Hrvatima koji su izrueni 9. rujna 1946.
Prije svoga pogubljenja 13. lipnja 1947. u Zagrebu, uspio je iz zatvora povjerljivo
dostaviti svoju "posljednju poruku", koja tvori "DodatakA"oveknjige.Taporuka
bacadodatnosvjetlonauobiajenupraksuTitovareima.
Italijaje,takoder,bilasvjedokomlovanahrvatskeizbjeglice,akione kojinisuimali
nikakvu znaajnu ulogu u ivotu Nezavisne Drave Hrvatske od 1941. do 1945.
Major Stephen Clissold iz engleske obavjetajne slube bio je glavni poticatelj ovog
"lova na vjetice". Prije rata Clissold jebiouengleskoj diplomatskoj slubi u Zagrebu.
Oenio seenom koja jeoitobila"jugoslavenskog"usmjerenja,tojemoraloutjecatina
bojunjegovih
pogledaojugoslavenskojsituaciji.Uveer27.oujka 1947.onjeosobno pokrenuohapenje
120Hrvatakojisuizbjeglimasovnompogubljenju1945.godine.27 Uovomsluajubiojeu
funkciji tajnika Povjerenstva za istraivanje ratnih zloinaca. Glavni ef tog
povjerenstva bio je general Fitzroy McLean, autorjednenevjerojatnonaivneknjigeo
ratnimaktivnostimaTitainjegovihpartizana.McLean28 jedostojansunarodnjakpokojnogR.
W. SetonWatsona, koji je moda uinio vie nego bilo koja druga osoba da zamuti
srednjoeuropskeisjevernobalkanskepovijesnevode.
U travnju 1947. Englezi su izveli jednu stvarnu vojnu ofenzivu protiv logora
raseljenihosobau Fermu,uItaliji.Ondje je bilonajmanje2.500Hrvata.Mnogisubili
dobro poznati portai ili ljudi od pera, i logor jekao cjelina, poticao hrvatski kulturni
ivottepromicaoportove.EnglezisuodvojilipetnaestHrvataizovogalogoraibaciliih
uzatvor"KraljicaElena"uRimu,ukojemje,takoder,vebioodredenbrojdrugihHrvata
zakojesupretpostavljalidasu"ratnizloinci".NekiodHrvataizrueni suizovogamjestau
Beograd.29 DrugisuodvedeniuNjemakunasudenjeiodtamovraeniuJugoslaviju.
Lov na "ratne zloince" u Italiji nije bio ogranien samo naRimi Fermonegoje
bio primijenjen i na Bagnoli, Modenu, Berlatti i druga mjesta. General Vladimir Kren,
pukovnikJankoVerni,dr.Vladimiridovecihrvatski
27 John Ivan Prcela, glavni urednik ove knjige, bio je u Rimu u to vrijeme, pa je i sam bio rtva tih progona, zajedno
sa svojim bratom Pavlom.
28 General McLean je u predratnim godinama bio djelatnik engleskog veleposlanstva u Moskvi, a tijekom rata bio
je ef engleske misije kod Tita. Inae, Engleska obavjetajna sluba (SQE) optuivala ga je za homoseksualizam i
sklonost komunistima.
29 Spiridion (dr. Duan anko): NeviniuReginaElena,Novi ivot (Roma, 2. studenog 1967.).

84

novinari Milivoj Magdi, Vilim Pero i Dane Uvanovi bili su medu istaknutim hrvatskim
osobamakojesupredanejugoslavenskimkomunistimanaovaj kasnidatum(1947.).
Major Clissold i Uvanovi, obojica novinari, uspostavili su prijateljske odnose u
Zagrebu, davno prije hrvatske katastrofe iz 1945. Njihovoprijateljstvo je obnovljeno
tijekom Uvanovieva izbjeglitva u Rimu. Uvanovi je, medutim, nauio koliko vrijedi
englesko "prijateljstvo", kada se naao na putu u zemlju iz koje je pobjegao dvije godine
ranije. Clissold se, takoder, istaknuo svojom ulogom u izruenju generala Ante
Mokova,8.svibnja 1947.MokovjebiojedanodnajopasnijihTitovihneprijatelja.
On se usprotivio evakuaciji Hrvatske 1945. isavjetovao je borbu do kraja unato svim
nepovoljnostima situacije. Clissold je opet i u luci Genova30 upravljao hvatanjem Hrvata
kojisusivebiliosiguraliprolazuArgentinu.TesuijudenajprijeodveliuTrst,aondaih
vratiliuJugoslaviju.
Premapoznatomhrvatskomcrkvenompovjesniarudr.KrunoslavuDraganoviu,
tridesetpetvrloistaknutihhrvatskihpolitikihvodaiintelektualacabilojeiliizrueno
izTrstailiihjeotelakomunistikapolicijaubliziniTrstaitajnootpremilauJugoslaviju.
Nekehrvatske"ratnezloince"poslalisuizItalijeuNjemaku,akasnijeihizruilinjihovim
jugoslavenskim krvnicima.GuvernerJosipMarkovi,konzulprofesorSelihaBaljiidravni
ministarivanKuvedibilisumeduonimakojesu,dugonakontojeratbiozavren,
odveli iz njemakog zatvorenikog logora u Esterwegenu i predali "jugoslovenskoj
pravdi".31
I jo dugo, sve do 1948., Hrvate su slali iz Esterwegena u jugoslavenski pakao.
Konano, 1967.,Titova policija je blizu Trsta otela i samog dr. Draganovia, dok je
bio obuzet radom na prikupljanju dodatnih dokaza koji se tiu masovnih ubijanja u
1945.1947.32

30 Ovaj lov na vjetice", koji je uvijek zavravao izruivanjem vodeih hrvatskih osoba u Jugoslaviju,
potaknuo je dc Branimira Jelia, predsjednika Hrvatskog izbjeglikog drutva u Londonu, da poalje opiran i
dokumentiranizvjetajengleskojvladi,nesamoohrvatskimrtvamaizsvibnja1947. negoiortvamaizsvibnja
1945, godine. Dr. Jeli je optuio Titov reim za neovjene zloine sline nacistikima, te za otvoreni
genocid.

31Dr.KrunoslavDraganovi:Popratnarije, Noviivot,br. 2(i)67), str. 123.

32Dr.KrunoslavDraganovije10.rujna 1967.godinenestaoubliziniTrstauItaliji.Radioje predanododajui
noveprilogesvojojzbircidokumenataiosobnihsvjedoanstavaprimljenih odpreivjetihsvjedokaposlijeratnih
pokolja,izvrenihodjugoslavenskihkomunistatijekom 1945.godineikasnije.NovineiasopisiuAustriji,Italiji,
vicarskoj,Njemakojizemljama engleskoggovornogpodruja,atakoderijugoslavenskitisak,pisalisuo
ovomedogadaju.VeinaeuropskogtiskapokazalajeireirazumnijeshvaanjeovogasluajanegotisakSjedinjenih
Drava,KanadeiEngleske.UpueniEuropljanidijeleuvjerenjehrvatskihprijateljadr. Draganovia,rastjeranih
pocijelomusvijetu,dajeovognajistaknutijeghrvatskogizbjeglicu otelajugoslavenskatajnapolicija.Gotovosav
hrvatskitisakuizbjeglitwsuglasanjeutome.

85

Tek 1 9 48 . neki katolici, lanovi engleskog Parlamenta, postavili su pitanje o

engleskoj odgovornostizaizruenjeratnih izbjeglicauruke komunistikogreimau
Beogradu.Usvomodgovorunanjihovotraenje,vladaNjegovogVelianstvaizjavljujedaje
krajem svibnja 1 9 4 5 . oko 600 "jugoslavenskih kolaboracionista" poslano natrag u svoju
domovinu!!! Odmah zatim i englesko Ministarstvo vanjskih poslova (British Foreign
Office)sveanopotvrduje"tonost"oveslubenevladineizjave.Ovudeklaracijuengleske
vlade treba pretopiti u zlatna slova kao vjeni podsjetnik na laljivost, na koju je slubena
Engleskaspremnakadaeliizbjeipolitikuneugodnost.Ovaslubenaizjavaod 1 9 4 8 . ide
podrukusvladinomtezomiz 1914., atie seulaskaVelikeBritanijeurattegodine,is
krajnjimnepotenjembritanskeratnepropagandeuobasvjetskarata.Engleziuvijekznaju
uspjeno oklevetati svoga protivnika, dok u isto vrijeme prikrivaju i zanijeu svoje
vlastite sramotne postupke. Povijest obiluje primjerima ovog anglosaksonskog talenta.
Upravo tajuspjehsvojstvenEnglezimautompodrujupolitikoga
S druge strane, jugoslavenski tisak objavio je sedam stranica dugako pismo koje je, navodno, dr. Draganovi
napisao, zajedno s tobonjim intervjuom, koji je "dao" nakon razglaenog "povratka" u Jugoslaviju, dva mjeseca
po njegovu nestanku. Prema slubenom jugoslavenskom tisku, dr. Draganovi se vratio "dragovoljno" u
Jugoslaviju kako bi se suoio s optubom za svoje "ratne zloine" te za neprijateljsku propagandu koju je
dugi niz godina irio svijetom protiv Titova reima. Sredinom studenog 1967. godine ameriki tisak, npr. New
York Times i Cleveland Plain Dealer kao i drugi istaknuti listovi u Sjedinjenim Dravama i Kanadi, tiskali su slubeno
jugoslavensko priopenje o Draganovievu sluaju. Niti ameriki niti jugoslavenski tisak nije spomenuo injenice
koje se tiu "nestanka" hrvatskog uenjaka. Za ovaj predmet je bitna injenica da se dc Draganovi dugi niz
godina posvetio otkrivanju istine koja se tie ratnih i poratnih zloina poinjenih od jugoslavenskih komunista.
Dr. Draganovi je osobno sasluao stotine Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca, Nijemaca, Austrijanaca, Madara i Srba,
preivjelih rtava i oevidaca masakra koje je naredio Tito i njegova vlada. U namjeri da prikrije svoje zloine,
jugoslavenska je vlada dr. Draganovia proglasila "ratnim zloincem" samo zato to je i zni o na vi dje l o
ist in u o z lo in u, al i i nj ego ve nar edboda vce i iz vr it el je.
P ri j e " ne s tan ka ", 1 0. r ujna 196 7. g od in e, D raga no vi a j e u n ek ol ik o n av ra ta p ok ua la ub i ti i li
oteti Titova tajna policija. Draganovi je nekim svojim prijateljima pisao kako zna da se na njega vreba. Stoga
ne treba prihvatiti slubeno priopenje o njegovu dragovoljnom povratku u Jugoslaviju. Hrvatske izbjeglike
organizacije su istraivale Draganoviev "nestanak". Prema nekim spoznajama, dva Jugoslavena, Petar Gali i Asim
Sahimpai, oito agenti UDBE, nekako su zadobili Draganovievo povjerenje, uvjerivi ga da su oni protiv
srbijanske dominacije u Jugoslaviji. Podaci o ovome sluaju pokazuju da su Gali i Sahimpai namamili dr.
Draganovia na jedno rnjesto u blizini Trsta pod izlikom da mu osobno pokau mjesto gdje su 1945. godine izvreni
neki masovni zloini. Tada su ga oteli i"iva ili mrtva" odveli u Jugoslaviju. Postoje saznanja da je Draganovi ubijen
odmah po povratku u Jugoslaviju, a da su sva kasnija zbivanja samo jedna od majstorija jugoslavenskih majstora
obmane. S druge strane, postoje spoznaje da je Draganovi u Jugoslaviji sve do svoje smrti ivio u nekoj vrsti
kunoga pritvora. Sve to pokazuje da je Draganoviev "nestanak" iz iseljenitva mnogo zamrenije pitanje no to
se u prvi mah ini. Njegov sluaj moe se promatrati i u irem kontekstu. Nairne, Draganovi je "nestao"
nedugo nakon to su ponovno uspostavljeni diplomatski odnosi Jugoslavije i Vatikana, to se pripremalo desetak
godina. Ukratko, "nestanak" dr. Draganovia jo je uvijek otvorena tema.

86

ratovanjarazlogomjezatosuEuropljani kojipoznajuengleskuslubenumisao otono

kraljevstvonazvali"vampiromkontinenta".
Hrvatinisuniprviniposljednjimedunarodimakojisekajuzadivljenje Englezima.Ito
stoga to su Englezi, kao diplomatski i literarni predstavnici perfidnog Albiona", tako
uspjenikadseradiousadivanjukrivepredodbe umozaknaivnihosobabilokojenacije.
SobziromnatodasuHrvatikrozetiristoljeabililanovihabsburkezajednicenaroda,
lako su prihvatili povoljnu sliku o Englezima, to je bila posljedica dugog prijateljstva i
savezaiztneduVelikeBritanijeiAustroUgarske. TijekomvremenaveinapodanikaAustro
Ugarske prihvatila je neobino besmislenu ideju da britanska unija ima sve vrline i
prednostikojeimaiaustrougarskaunija,alinemamaneislabostiAustroUgarske.
Tako se sama AustroUgarska, a onda i pojedini narodi ukljueni u taj skup,
pridruila mnotvu bivih prijatelja, saveznika i tovatelja Engleske na povijesnom
smetlitu.NaravnoimamnogoEnglezakojiosudujuoboje,i licemjernostiobmanuzakoje
je slubena britanska misao sposobna, a isto tako i pretjeranu nadarenost za
samoopravdanje.
PredstavnikbritanskogUredazasocijalnuskrb,JohnCornellis,zapanjenizjavomsvoje
vladeoizruenjimaiz1945.,osporiojetonostteizjave.Biojeponukantouiniti,jerje
svojim oima vidio kako su tisue Hrvata, Slovenaca i Srba poslane natrag u
Jugoslaviju samo iz viktrinkog logora. Onjejavnoprotestiraoprotivslubenelaikoju
suiriliengleskiministridaoperu"dobroengleskoime"odsvakesumnjezasukrivnju
u divljem i sveopem pokolju stotinatisua unedavno okonanomratu. Ministarstvo
~anjskih poslova pozvalo ga je da ih posjeti u njihovom "svetom uredu" i da %idi
originalnipopisod600"Jugoslavena"kojisuvraeniusvojuzemljumilouengleskogvojnog
zapovednitva.33 AliMinistarstvo vanjskihposlovaubrzojeuvidjelokakoCornellisprevie
znaadabigamogliuvjeritiula,pasumuzatojednostavnonaredilida"zavee"jezik.
Kako bi osigurali njegovu utnju, primijenili su na njemu nepodnoljiv pritisak na
nenadmaivnain,kojisuobiavaliprimjenjivatijooddanaTudora.
Jedan od lanova Odbora za istraivanje bleiburke tragedije upoznao je osobno
jednogslubenikabritanskogMinistarstvavanjskihposlova.OvajEnglezobavijestiogaje
dauarhivimaMinistarstvaimajakomnogodokumenataistatistikihpodatakakojise
izriito odnosenamasovna izruenjainakontogamasovnaubojstvaJugoslavenakojisu
potraili utoite u engleskoj zoninadzorau Austriji, Italijii Njemakoj. JohnIvan Prcela,
predsjednikOdborazaistraivanjebleiburketragedijeisuurednikoveknjige,zamolio
jegdu.FrancesP.Bolton,predstavnicuOhiauKongresu
33uetrini skatragedi ja, str. 133.

87

Sjedinjenih Amerikih Drava da se obrati britanskom Ministarstvu vanjskih poslova sa

zahtjevom,dasematerijaliunjihovimarhivima,kojise tiu poslijeratnihizruenjai
pokolja,stavenaraspolaganjeurednicimaovoga djela. 19. listopada 1966.Ministarstvo
vanjskihposlovaodgovorilojegdi. Boltonkakoslijedi:
"Hvala na Tjagem pismu od 13. listopada o dokumentima koji se odnose na pokolje
Hrvata, a za koje je zainteresiran Vag bira, gosp. Ivan Prcela.
Ja sam osobnopretraio arhiveMinistarstva traei dokumente za koje gosp. Prcela
vjeruje da ih imamo, ali na alost, nisam nita naao. Ja pretpostavljam da su
takve dokumente mogle prirediti nae vojne osobe u Austriji u to vrijeme, ali kao i
mnoge druge administrativne dokumente, nisu ih poslali natrag u London, nego su ih
drali tamo i konano unitili. (Samo za vrijeme moje posljednje etiri godine u
knjinici Ministarstva vanjskih poslova mogli smo ovamo donijeti dokumente britanske
Kontrolne komisije za Austriju, koji su do tada trunuli u podrumu nage Ambasade u
Beu!)
ao mi je da nisam mogao pomoi gosp. Prceli, ali ako ijedan od dokumenata
pronademo u budunosti, ja u se prisjetiti njegova traenja. "
C. J. Child

25.studenog 1966. C. J. Childnapisaojeidrugopismogdi.Bolton,kojaje

ustrajalasasvojimzahtjevom.Teksttogapismajestsljedei:
"Hvala na Vagem drugom pismu od 16. studenog o informacijama koje se tiu
bleibur3`ke tragedije, a koje bi Va bira gosp. Ivan Prcela elio dobiti.
Kao to sam Vam ve rekao, mi nemamo nita u arhivima Ministarstva vanjskih
poslova, ali ja sada traim od vojnih vlasti, ako bi se oni potrudili da vide je li ikakav
dokument sauvan u njihovim arhivima. Ja u Vas o rezultatima obavijestiti u
dogledno vrijeme. "

TreejepismoC.J. Childpisaogdi.Bolton3.sijenja 1967. kaoknjiniariuvar

dokumenataknjiniceUredazavanjskeposlove:
`Nastavljajui na moje pismo od 25. studenog, dobio sam vijesti od
vojnih vlasti o rezultatima traenja materijala, koji se odnose na bleiburku
tragediju, a to sam od njih traio po elji Vaega biraa, gosp. Ivana Prcele.
Mr. E. H. G. Richardson iz Ministarstva obrane pie mi sada: "U
odgovoru na hae pismo od 25. studenog 1966., glede traenja gde. Frances
P. Bolton ima li znakova o postojanju izvjesnih dokumenata o masakrima

88

hrvatskih ratnih zarobljenika, ja Vam javljam da nismo uspjeli pronai nikakvih

tragova o njima, niti u naim arhivima, niti medu dokumentima Odjela armije. "
Ovo m i, n a alos t, ne p ru a m ogu nos t d a n as tav im d aljn je istraivaraje.
Kao to sam rekao u svom pismu od 19. listopada, mnogi dokumenti su zadrani u
lokalitetima u Austriji poslije rata i bili su konano uniteni umjesto da su
poslani k nama To se je lako moglo dogoditi i s dokumentima o bleiburkoj
tragediji. "34
Clifton J. Child

MoesevidjetiizcitiranihpisamadajeslubeniLondondaomanjezadovoljavajui
odgovor na ponovljena traenja gde. Bolton nego to je to dao dopisniku Toronto Daily
Telegrafa, Mr. Luboru J. Zinku. Zink je znao neto o nestalnosti Londona, zbog koje je
pretrpio Cornellis iz Ureda za socijalnu skrb u svom nastojanju da otkrije istinu o
izruenjima,pajeusredotoiosvojeistraivanjenanasilnurepatrijaciju,kojusupretrpjeli
zarobljenici u logoru za ratne zarobljenike u Viktringu. U srpskom opisu pod naslovom
Koevje radise,takoder,uglavnomoizruenjimaizovogalogora.
PrekokanadskevladeuOttawi,ZinkjeprimioodgovorodslubenogLondonadasu
injenicenavedeneu Koevju "bitnotone".Naravno,Kanadanisesmatrajuznatnoiznad
Amerikanaca u ocjeni mnogih Britanaca, bilo da su lanovi zakonodavnih tijela njihovih
pojedinih zemalja bilo da to nisu. Gda. Bolton nije dobila nita osim pristojnih nijenih
odgovora,ilikakobitoAmerikancirekli"trkunaokolo".Naravno,nijepotrebnopostavljati
pitanjeoosobnojdobrojvoljiC.J.Childa,alijasnojedasuilikomunistikisimpatizeriu
engleskomUreduvanjskihposlovailislubenicikojisuiznadsvegazaokupljenibrigomda
engleskoimeouvajuneokaljanim,sasvicnsigurnoskloniliiliunitilisvuinkriminirajuu
dokumentaciju.
Trebalo jegotovopetstotinagodinadaistinakojasetie ubojstvasinovaEdwarda
IV.odEngleskeisustavnoguklanjanjasvihzakonitihpretendenatanaengleskukrunuod
Henrija IV., Henrija VII. i Henrija VIII. izade na svjetlo dana. Moda nee trebati tako
dugodasedokaesuodgovornostslubeneEngleskezamasovnepokoljeod1945.1947.i
odvojena ubojstva izvrena od beogradskog reima nakog toga. Ali, ako tipino sebini
Englezi u vladi i vojnim krugovima, koji sami sebe smatraju pravinima, mogu sakriti
injenicekrozvieodpolatisuljea,onietosigurnouinitiiovajput.Jer,Engleskaje
zauvijek,akogajeionakobrigazaHrvatsku?
34 Istaknuto prema odluci urednika ove knjige.

89

No ve rano, 23. svibnja 1945., Londonski Times donio je podui lanak to ga je

napisao engleski vojnik koji je neposredno prije toga bio u Jugoslaviji. Ovaj napis u Timesu
izriito naglaava injenicu kako su engleski politiki i vojni krugovi bili temeljito upoznati
s potankostima o onome to se dogada u Austriji, Sloveniji, u okolici Trsta i u samoj
Jugoslaviji:
"...Mi smo, u naoj zahvalnosti za pobjedu, potvrdili injenicu da s mo
krkanski narod i da s mo mir sveano i ozbiljno posvetili kranskim naelima. Samo
nekoliko dana nakon ovih sveanosti pozvani smo da se pomirimo s prostakim
produenjem prizora koji je probudio savjest naih djedova podlonost kranskih naroda
Balkana nekranskoj tiranskoj vladavini. Narodi sada podjarmljeni snagama marala
Tita preteno su rimokatolici. Ponaanje njegova reima prema njihovoj crkvi nije
predmet nagadanja: to je ve dugo bilo oevidno u Hrvatskoj ali znanje je ogranieno na one koji,
zahvaljujui slubenim izvorima, ne smiju govoriti. Nije li dolo vrijeme da se objavi istina?Za
vrijeme njemakog rata smatralo seprikladnim da sepripigu herojske vrline svima onima koji su
bili na naoj strani i prigugi s vaki spomen njihovih zl oina. Sada ne moe biti razl oga
za dal jnje prikrivanje.
Ako se, kad se iznese istina, otkrije da reim marala Tita ima sve osobine
naciz ma tajnu politiku policiju, bestidnu propagandnu slubu, sudska ubojstv a
politikih protivnika, organiziranje djece u f anatino slavljenje "herojskih"voda,
zatvaranje i nestanak gradana samo zbog toga to su govorili engleski i izmijenili izraze
pristojnosti s pripadnicima engleske vojske, otimanje politikih protivnika na stranom tlu,
zatvaranje i nestanak narodnog vode, koji je, uz jamstvo sigurnosti, doao da pregovara o suradnji,
i napokon, i iznad svega, progon same Crkve do njezina unitenja, progon velikog broja
sveenika, iji je jedini prekr9aj bio osobna obljubljenost u narodu, pa su stoga
osudeni na smrt, zatvaranje vjerskih kua i ukidanje vjerskih udruga, da je sloena i
nasilna propagandna akcija primijenjena da okleveta religije i da je izraavanje
miljenja nemogue izvan partijske organizacije ako je sve to tono, nacija e vidjeti
gdje je njezina dunost prema ljudima kojima prijeti irenje i primjena ovog reima.
Mi s mo bili prisiljeni u pro`lih 10 godina uiniti mn ogo bol nih nagodbi s
pravdom, od kojih neke izgledaju nepopravljive postavlja se pitanje gdje je naa mo da
uinimo to je pravo... " 3 5
U svojoj reportai o Titovoj fanatinosti Times takoder potvrduje masovne
progone u Jugoslaviji nakon rata i pripisuje likvidacije i zatvaranje oko 300.000 osoba
koje su rtve partizana i dravne sigurnosne policije
35Pismauredniku,TheTimesofLondon,23.svibanj1945.,str.5.

90

Aleksandra Rankovia.36 Saeta izjava Sir Winstona Churchilla o predmetu poslijeratnih

zloina jugoslavenskih komunista upoznaje nas s pitanjem engleske angairanosti u
masakrima od 1945.1947. Ta izjava otkriva kako su vodei engleski krugovi bili dobro
informiranioklanjukojeseobavlja.Churchilltoizjavljujenavrlojezgrovitnain:
"...Njihovo (partizansko) ponaanje i u Austriji i u Julijskoj Veneciji (u tom dijelu stare
austrijske provincije Carniola i Kiistenland, koji je Italija dobila poslije rata 1914. 1918.)
ostavilo je vrlo lo dojam na savezniketrupe, i one Sjedinjenih Drava kao i engleske.
Nai ljudi su morali gledati, bez snage da interveniraju, akcije koje su vrijedale njihov
osjeaj pravde, i osjeali su se kao da im oprataju za te zloine.'37

OitojeizprethodneizjavedasuzapadniSavezniciiakosaminisubilipoinitelji
bleiburkomariborskih pokolja bitno olakali njihovo izvrenje pod najzvjerskijim i
najnehumanijimokolnostima.Zarnijedovoljno tosustotinetisuaIjudi,Hrvataidrugih,
osudeni na smrt i prije nego to su pali u partizanske ruke, bez ikakvoga suda i
istrage,paakuvelikojveiniibeznajelementarnijegidentificiranjartava?Dakle,bilisu
to mahom nevini ljudi, bez krivnje ili zloina, osim Titove pretpostavke da su bili
antikomunisti.AtosetieonihHrvatakojisupodbilokakvomizlikombilioptueni
kao"ratnizloinci",njihovnajgorizloinmogaobibitionajistikoji sunapravili vojnici
pobjednikestrane,tojestoniuvojskamazapadnihSaveznika nekogasuubili.
U velikom povijesnom romanu Victora Hugoa, Devedeset i trea, u jednoj sceni
grupa vendeanskih rojalista, potpuno opkoljena republikom vojskom, klei pred
sveenikom molei oprost za svoje grijehe prije nego to e poi u posljednju bitku
protiv nadmonog neprijatelja. Kad sveenik trai od svakoga da ispovijedi svoje
grijehe,oniodgovarajupojedinanojednostavnomizjavom"Jasamubijao".Trupekoje
su se borile u Vijetnamu i Koreji, vendeanski rojalisti ili francuski republikanci iz 1793.
1800.,ihrvatskiborcizasloboduiz1941.1945.,svisu"ratnizloinci"ili,osimizvanredno
samovoljnihljudi,nijedanodnjihnijeratnizloinac!Udvadesetomstoljeustvarnizloin
jestbitiuhvaennastranigubitnika!
Nadvadesetugodinjicubleiburketragedije,senatorFrankJ.Lausche,demokratizdrave
Ohio,izjaviojenasjedniciSenataSjedinjenihDravada jeizruenjeuvelikim
razmjerimaipredajanebrojenihrtavaurukeTitovih ubojicabilajednaod
"mnogihtraginihiglupihpogreaka"zapadnih Saveznikaprikraju11.svjetskograta.
Njegovasveanadeklaracijaglasi:

91

`Medu mnogim traginim i glupim pogrekama koje su zapadni Saveznici

napravili koncem IIT svjetskog rata, jedna je danas i preesto zaboravljena ili
jednostavno preuena. Ta pogreka jest neograniena pomo zapadnih snaga
komunistikim Titovim gerilskim bandama. U to vrijeme svi su znaci pokazivali da se
Tito ne bori samo protiv nacista, iako je ta njegova borba bila neefikasna, vrlo
izbirljiva i sekundarna, nego u prvom redu protiv svih antikomunista unutar granica
predratne Jugoslavije. Bilo je ve tada sasvim jasno da e politike i gradanske slobode
kao i prava manjina biti bezobzirnogaena u komunistiki upravljanojJugoslaviji. Pa
ipak, oni koji su se protiv takve diktature borili, traili naina da zaustave komunistiki
val u Jugoslaviji i zaftite prava razliitih nacionalnosti na samoodredenje, dobili su
jedva dovoljnu i neujnu naklonost saveznikih autoriteta. Tijekom svibnja 1945.
engleski vojni zapovjednici izruili su Titovim krvnicima tisue Slovenaca i Hrvata,
antikomunista, koji su se predali Englezima u nadi da e dobiti za9titu i pomo. Sve
ove rodoljube Titove snage su bezduno poklale.
Masovno ubijanje Hrvata koje su Englezi predali Titu u svibnju 1945. danas je
poznato kao bleiburka tragedija. Hrvati, raseljeni `irom svijeta da izbjegnu teroristiku
diktaturu u komunistikojJugoslaviji, odredili su jedan dan sredinom svibnja kao
sjeanje na tragine dane i kao uspomenu na njihove sunarodnjake koji su postali rtve
saveznike sljepoe. Ja sam uvjeren da je daljnje istraivanje bleiburke tragedije potrebno
da se razbiju iluzije oko komunistike diktature u Jugoslaviji. elim pozdraviti i
ohrabriti sve one koji su se posvetili toj zadai i izraavam svoje iskreno suosjeanje uz
ovaj alosni spomendan. "38

Bez svake sumnje, rtve ove sramotno velike klaonike operacije sloile bi se s
rijeimauglednogsenatoraizOhija.Onibi,medutim,senatorove"tisue"ipakpodigli
na"stotinetisua"rtava.GotovocijelinaratajhrvatskihIjudimoraojeizginutigroznom
smru,anjihove obitelji su slinostradale tijekom razuzdanog divljatva 1945.1947. i
kroz sve daljnje godine crvene tiranije. Tito i njegovi vjerni sluge nisu se zadovoljili samo
ubijanjem politikih protivnika svoga doba nego su htjeli unititi i samu ideju hrvatske
dravnosti, kojajepreivjeladugastoljeamadarskeihabsburkevladavine.
Jesulimasakriiz1945.1947.izvreniudovoljnovelikojmjeridaunite Hrvatsku,treba
tekvidjeti.Kakvagodsudbinaoekujehrvatskeljude,nekomunistikisvijetmoe
nauitinekevrijednelekcijeiznjihovaiskustva. Prvalekcija,kojatrebabitiusadenausvijest
svakogvojnikaisvakegradanske osobesvihnekomunistikihnarodasvijeta,jest: Nikad
se ne predaj

92

komunistima na bojnom polju, ili bilo gdje drugdje, bilo da si u pobjednikom ratu
bilo da gubi rat! MnogiljudikojisuseboriliuKorejiiliVijetnamudolisudo

ovogzakljukasami,adanisunitaznaliodogadajimaiz1945.1947.Naalost,
izgledadajevrlomaloljudikojimoguuitiiziskustvadrugih:oniuesamokroz
svoju vlastitu nesreu. Svijet danas treba postati temeljito upoznat s tragedijom
kojusudoivjeliHrvati,kaoidrugertvesvjetskogmarksizmaposlije1945.
Hrvatsko iskustvo iz 1945.1947. pokazuje da postoji samo jedannainza
susretaskomunizmombitiprotivnjega,kadgodigdjegodseukaeprilikai
jaoporaenima Vae victis.t To jelekcijanauenakrozbleiburkutragediju.
JohnIvanPrcelaiStankoGuldescu
10.travnja,1969.

93

5.POGLAVLJE
Bleiburkomariborskipokoljiutiskuiprema
svjedoanstvimaoevidaca
Partizani Josipa Broza Tita zaetnici su politike masovnog ubojstva hrvatskoga
naroda ve od kolovoza 1941. Od tog je vremena, naime, zapoeo takozvani pokret
"oslobodenja" ili "narodna revolucija" na podrujima koja su bila pod jugoslavenskom
dravom od 1918. do 1941. godine. Titovi su partizani zapoeli svoju partizansku
kampanjuizposlunostiprema naredbama koje su primali od Kominterneili, bolje
reeno, od vlade Sovjetskog Saveza koja je Tita poslala na Balkan u godinama prije
rata s ciljemdauHrvatskojidrugimdjelovimatadanjekraljevskejugoslavenskedrave
uspostavikomunistikupartiju.
JugoslavenskisukomunistirazliitogledalinaraspadJugoslavije,aliimsunjezini
osvajai,Nijemci,krenuliunapadnaSSSR,ovisuuinilisvetojebilounjihovojmoi
kakobiodvratiliNijemceodistonogfronta.1 Rat je1941.godinedoaonatloHrvatske,
ijisusenarodnivodenadalikakoeodsvojezemljenapravitidruguvedsku.Iprije
negotosupartizanislubenozapoelisvojukampanjuprotivhrvatskoganaroda,kojijeu
svojoj osnovi bio protunacistiki i protukomunistiki, kraljevske srboetnike bande pod
zapovjednitvomDraeMihailoviaidrugihovinistikinaotrenihvoda, vesubezrazlono
napadalenenaoruanohrvatskostanovnitvo,posebnouzobalnapodrujagdje suimali
slobodne ruke s"blagoslovom" talijanskih okupatorskih snaga. Ali od kolovoza 1941.
partizani su i etnici suradivali protiv onoga to su jedni i drugi smatrali svojim
najopasnijimneprijateljem, tojestNezavisneDraveHrvatske(NDH).
I partizani i etnici htjeli su, naime, obnoviti Jugoslaviju, umjetnu i neprirodnu
tvorevinupropagandeivojnogishodaPrvogasvjetskogarata.Premdasuimalidrugaiju
idejuotomepodijimsezapovjednitvomtaobnovaJugoslavijetrebazbiti,ijednisui
drugi dobro znali da im upravo hrvatska tenja za dravnom neovisnou stoji kao
zapreka na putu njihova ostvarenja, vie nego njemaki nacizam ili talijanski faizam. Isto
tako,budui dasuBerliniRimvievoljeliimatiposlasujedinjenomJugoslavijompod
1 Napad Njemake na Jugoslaviju ponajprije ima medunarodne uzroke: sukob interesa Njemake i Engleske na
jugoistoku Europe. Engleski je interes bio "potpaliti Balkan", pa je pu generala Duana Simovia, 27.
oujka 1941, godine, u cijelosti pripremila engleska obavjetajna sluba (SQE). Do tada je zbog svojih specifinih
interesa Njemaka vrsto stajala iza ouvanja cjelovitosti Jugoslavije. To se osobito vidi u odnosu Njemake
prema ustakom pokretu od 1939. godine.

94

vladomkojabinjimaodgovarala,nikakonisubilizadovoljnisproglaenjem Nezavisne
DraveHrvatske10.travnja1941.godine.
Sada kada su Hrvati uzeli stvari u svoje ruke, Nijemci su i Talijani bilisuoeni s fait
accompli koju nisu mogli promijeniti bez stvaranja golemih potekoa na jugu, upravo u
trenutkukadasubilitolikoukljueniuborbuna"sveilinita"uSSSRu,sjevernojAfricii
Grkoj. Oni su, primjerice, ve na poetku rata odbili isporuiti potrebne materijale
hrvatskojmornariciivojsci,kojibiomoguilidaZagrebpostaneneovisnimoBerlinui
Rimu.
Budui da su partizani i etnici bili vrlo svjesni ovakvog poloaja Hrvatske,
shvatili su da se u najgorem sluaju mogu dogovoriti s Nijemcima za obnovu
Jugoslavije, ako uspiju oslabiti hrvatski element do te mjere da taj imbenik u
Hitlerovim i Mussolinijevim raunicama nema vie nikakve potpore. Partizanskoetnika
suradnja protiv Hrvata nastavit e se do proljea 1942. godine. U to su vijeme politike
krize izmedu sovjetski nadahnutih komunista i srpskih nacionalista dole na svjetlo
bijeloga dana, pa su se poeli medusobno boriti. etnicima je ta borba protiv partizana
omoguiladaprekogeneralaNedia,elnikaratnepronacistikesrpskedrave,dobijuod
Nijemacapotrebnooruje.
No partizani i etnici inadalje nastavljajunapadati goloruko hrvatskostanovnitvoi
nezatienasela,jersumladihrvatskimomcilistomotiliuhrvatskuvojsku.Natajjenain
hrvatskadravapostala metaipartizanaietnika,apodrujehrvatskedravebilojenajvee
popriterata, te su Hrvati bilinajveertverata.DiosrpskemanjineuHrvatskoj(potomci
pravoslavnogivljakojijebjeeipredTurcimanaaoutoiteuHrvatskojisklonioseod
turskogdespotizmaifanatizma,tojestigaonabalkanskopodruje)prikljuio separtizanima
ietnicimanapadajuinenaoruaneHrvate.Ponekadsuseusudilinapastiihrvatskavojna
ustrojstva.
Kao posljedica toga, razljueni su Hrvati odvratili istom mjerom, tako da se na tom
podrujurazbuktaonemilosrdnirat.Ve1941.i1942.godine,kaoiprikrajuratakadasu
etnici masovno preli u partizane, Titovi su se partizani uglavnom sastojali od Srba.
Pojednostavljeno reeno, partizanskoetnika borba bila je u stvarnosti sukob izmedu
srpskihkomunistaisrpskihnacionalista,ajednisuidrugimrziliHrvateistomotrinom.
Naalost, bilo je i medu Hrvatima onih, ponajvie uredovima "intelektualaca"ili
gradskog radnitva, koje je privlailo marksistiko umovanje. Osim toga, socijalistiki i
komunistiki lanovi partije bili su najjai u Sloveniji,u tom treem nacionalnom elementu
koji je tvorio predratnu Jugoslaviju. Ukljuivanjem ovakvih slojeva naroda kao i onih
priobalnihHrvatakojisureagiralinaetnikezloineiiivljavanjeokupacijskihtalijanskih
snaga podzapovjednitvomgeneralaRoatte,partizanisuuspjelisauvatiprivid
ujedinjenefronte.Utrenutkuslabostidr.AntePaveli,poglavnikhrvatske

95

96
HRVATSKI HOLOKAUST

drave (iji je kralj trebao biti lan talijanske kue Savoya), predao je Dalmaciju,
kolijevku hrvatske nacionalne batine i civilizacije, Italiji. U srednjem je vijeku velika
pomorska republika Venecija prisvojila ovaj dio hrvatskoga podruja i od kraja
sedamnaestog stoljea do 1797. vei je dio ostao u mletakim rukama. Pod takvim
izgovorom, meciu inima, Mussolini je 1941. svojatao ovaj dio Hrvatske. Paveli je bio
voljan predati Dalmaciju jer je oekivao da e Italija pod teretom rata propasti, nakon
egabiondaHrvatipreuzelikontroluodporaenihTalijana.
Stvari su se, medutim, odvijale drugaije nego to se oekivalo. Kada je Italija u
rujnu 1943. godine kapitulirala, veina je talijanske vojske i visokih asnika koji su bili
stacionirani u Dalmaciji, predala svoje najmodernije oruje partizanima i, ponegdje,
etnicima. Tako su ove skupine imale znatne koristi od propasti takozvanog hrvatskog
"saveznika"!
Partizanski pokret tek je pri zadnjoj etvrtini 1944. poeo predstavljati ozbiljnu
opasnost hrvatskoj naciji. Protivno razbuktaloj propagandi ispisanoj u angloamerikom
tisku uz suradnju sa sovjetskom lukavou, partizani nisu bili nikakvi suparnici
hrvatskoj vojsci, unato propalim i neuspjelim taktikama njemakog balkanskogratnog
stroja, ija je nakana bila to vieograniiti hrvatske ratne napore. Nijemci nisu znali
voditi gerilski rat u planinamainjihova esta prtljanja spreavala su Hrvate u potpunom
unitenju partizanskihformacija.
U jesen 1944. njemaki se balkanski vojni stroj poeo povlaiti prema sjeveru.
Slinokaoiuratu1914.,Nijemcinisuvjernosuradivalisasvojimsaveznicima.estobi
se njemake jedinice povlaile iz mjesnog poloaja a da o tome ne bi obavijestile
oblinjehrvatske snage.Tako suhrvatske bonejediniceostaleotkrivene,zbogega
susehrvatskepostrojbemoralepovlaitikakobisprijeiledaihnepresijekunapadajue
partizanske snage kojima su se sve vie u velikom broju pridruivali etnici. etnici su,
naime,vidjevipromjenuupolitikimvjetrovima,promijenili"kraljevsko"ozraje zacrvenu
zvijezdu.
Kako suhrvatska sela,naseljai gradovi u junom dijelu Hrvatske ostalinezatieni,
partizanska taktika ubijanja neuvojaenih gradana, koju su kroz cijelo vrijeme rata
dosljednoprovodili,poprimalajeobiljejegenocida.Svahrvatskaselakojasudolapod
kontrolupartizanaizmedulistopada1944.itravnja1945.imalasusvoje"Katyne".2 Narod
jepoeodobroshvaatitoih oekujeako ostanuusvojimmjestimaidoekajuubojike
partizanske bande (koje su naoruavale SAD, Velika Britanija i Sovjetski Savez) i koje e
preuzetinjihove mjesne zajednice. Zato je mnotvo naroda napustilo svoja ognjita i sve
svojeposjedeibjealopremasjeveru.
2 Vidi

biljeku br. 19. u 4. poglavlju.

leibur`komariborskipokojiutiskuipremasvjedoanstvimaoevidaca

97

U prvim mjesecima 1945. stanovnitvo Zagreba se udvostruilo od silnog

priljevaubogihprognanika.UmeduvremenuDubrovnik,Split,Sinj,3Imotski,Mostar,
irokiBrijeg,4 Travnik,Sarajevo,Naice,Mitrovica,Gospi5idrugahrvatskamjestapalasu
uruke"crvenih",kojesuvojnopomagaleAmerikaiVelikaBritanija.Usvimovimmjestima
odigrali su se prizori takvih masakra i divljatva kakva nisu zabiljeena od vremena
mongolskih i turskih osvajanja! Titovi su sljedbenici izvrili svoj naum likvidacije svih
hrvatskihrodoljuba, mukihi enskih, starih imladih, bogatihi siromanih, kolovanih ili
neukih.
Ovi masakri koji su se vremenski dogodili prije Bleiburga mogli bi takoder biti
diooveknjige,alitatraginapriazasigurnozasluujezasebnuknjikuobradu.Zbogtoga
smomiurednicismatralidamoramoograniitidokumentacijunadogadajekojisusezbili
nakon formalnog zavretka ratnih sukoba 1945. godine i nakon slubenog Titova
proglaenja"konanepobjede".
Prema tome, dokumenti u ovoj knjizi u prvom redu obraduju poslijeratne masakre
koje su partizani uinili nad hrvatskim narodom. Treba pripomenuti, medutim, da u
nekolikosluajevasvjedoanstvaoevidacaoposlijeratnimmasakrimatakoderukljuujui
ona koja su se zbila tijekom rata. Stvarna se svjedoanstva oevidaca i druge
potankostiusvezisasveobuhvatnimpokoljemstanovnitvausvimhrvatskimpodrujima
mogunai u hrvatskim novinama i asopisima u razdoblju od 1941.1945. godine.
Predbleiburke i poslijebleiburke masakre najbolje je opisao vl. dr. Krunoslav
Draganovi, koji je ovaj predmet struno i iscrpno prouavao i onjemu napisao mnoga
djela.6Njegoviselancinalazeuhrvatskim
3

Budui da je pisac ovoga poglavlja rodom iz okolice Sinja, on potanko poznaje sudbinu ovih prostora u vrijeme

1944. i 1945. U pismohrani ovog Odbora postoji dugi popis osoba koje su part izani po ubijali u Sinj u, u
njegovoj oko lici i u pi ew rodn om s elu Ko ute. M edu rt vama bilo je mnogo njegovih profesora i drugih
franjevakih sveenika i upnika u oblinjim mjestima. Opisi pada Sinja u jesen 1944. ovdje su izostavljeni jer smo
svoju pozornost usredotoili na
poratne pokolje.
4
iroki Brijeg, sjedite glasovite franjevake gimnazije koja je dala mnogo narataja vrlo uglednih Hrvata, mjesto je
najpoznatijeg predbleiburkog pokolja. Ovdje su partizani poubijali trideset franjevaca, od kojih su
dvanaestorica bili zapaljeni ivi. Dr. Oton Knezovi, lan te franjevake zajednice, sa irokog Brijega je pobjegao
malo prije tih pokolja i napisao je dirljivu knjigu

PokojHruatskevojske1945.
5

Ovaj Odbor u svojoj pismohrani ima detaljne zapisnike preivjelih svjedoka o pokoljima poinjenim na svim
spomenutim mjestima i drugdje. Vrijedan posebnog spomena jest pokolj 1.718 hrvatskih mladia u Virovitici,
iji je jedini zloin bio to su od hrvatske vlade bili pozvani u vojsku pred konac rata. Nijedan od njih nije ispalio
ni jedan hitac za vrijeme tih ratnih sukoba. Vidi Dok. LXXX.
6 Vidjeti Draganovievu studiju, objavljenu u knjizi C. Mihanovia i A. Bonifaia (oni su urednici) The

CroatianNationinItsStresggleforFreedomandIndependence (Chicago, 1955.), str. 293308.

98
HRVATSKI HOLOKAUST

emigrantskimnovinamaiasopisimakaotosu Danica, Hrvatska drava, Hrvatska

revija, Studia Croatica i Novi ivot.

Napisanadjelakojaobradujupartizanskepokoljenapoetkuipremasvretkuratajesu
ova: Martyrium Croatiae (Roma, 1946.), Vl. Theodore Benkovi, Tragedy of a Nation
(Chicago,1946.)dr.OtonKnezovi, Pokolj Hrvatske vojske 1945. (Chicago, 1960.) dr.
IvoOmranin, Martires de la Fe (BuenosAires,1962.)dr.IvoBogdan, La Tragedia de
Bleiburg (Buenos Aires, 1963.) La CroatieMartyre (Paris, 1968.) Bernard George,
L'Occident Joue et Perd: la Yugoslavie dans la Guerre (Paris,LaTableRond,1968.).
Vrijedno je posebno spomenuti obol to ga je dao pokojni Safet Jaski,
Srbokomunistiki zloini nad Bosnom (Valencija, 1968.). Nakon trinaest godina zatvora
Jaski je uspio pobjei u Zapadnu Njemaku, gdje je umro prije nego to je knjiga
objelodanjena. Ali iza sebe je ostavio dragocjeno izvjee vlastitog iskustva o
muenitvuBosne,poglavitomuslimanskogstanovnitvautojzemlji.Osimvenavedenih
svjedoanstavakojasunapisalipreivjeliHrvati,prikupljenasumnogasvjedoanstvatosu
ihmarljivoupotpunjavali razni hrvatski odbori uspostavljeni za tu svrhu kao i hrvatske
ustanove u Austriji, Italiji, Zapadnoj Njemakoj, Argentini i u Sjedinjenim Amerikim
Dravama(ponajvieuClevelandu).Taraznazaprisegnutaoitovanja mogla biispuniti
mnoge sveske knjiga. Upravo je tragino da nee ugledati svjetlo dana i da e ostati
neproitana, jer bi njihova istinska svjedoanstva mogla tei usporedno sa sudbinama
spomenutihzemalja,akokomunistiuspijutamokaotosuuspijevaliuHrvatskoj.
Ovajsematerijalnalaziupretincimanekolikopododborailiustanovaidostupanje
za istraivanje buduim istraivaima na polju drutvenih, politikih i povijesnih znanosti.
tovie, ako bi bio omoguen pristup stvarnim mjestima masakra koja postoje u sadanjoj
Jugoslaviji (1969.), itav niz knjiga o pokoljima 1945. ne bi iscrpio ovu gradu. Naravno,
samoUjedinjeninarodimoglibipoduzetitakvaistraivanja,tobisemoglodogoditisamo
usluaju dasesvrgne Titovreim.
U mnogo smo navrata uputili molbe Ujedinjenim narodima traei da poduzmu
mjere da se iznese istina o taktici pokolja koju je jugoslavenskireim upotrijebio prije i
poslije rata1945. godine. Najprije smo svoje molbe uputili Dagu Hammerskjoldu. Onda
smokasnijeslalipeticijeUThantu,generalnom tajniku UNa. Stupili smo u dodir i s
pojedinimdelegatimau UNuizdrava"slobodnogsvijeta".Aliovointernacionalnotijelo
imajednakozanimanja za sudbinu hrvatskih rtava komunistike agresije kao to je
zabrinutozapatnjujemenskognarodapodizmomegipatskeisovjetske
invazije.
Unatonaimosobnimnaporimaimnogimpismenimmolbamanismo odpredstavnika
togjalovogiizrodenogmedunarodnogtijelaprimiliniti

Bleibur3`komariborski poko ji u tisku i prema svjedoanstvima oevidaca

99

jednupotvrduprimitkatolikihpoiljki.Neto smo viesreeimalisamerikimKongresom.

Posljednjihdevetgodinana"Odborzaistraivanjebleiburketragedije"udvajenavrata
poslaomolbusvakomlanuKongresakakobisezapoeloformalnoislubenoistraivanje
poslijeratnihmasakranaBleiburguiuJugoslaviji.Trailismotone samozbogstotina
tisua mrtvih rtava koje su jugoslavenski komunisti kao saveznici SADa i Velike
Britanije poubijali 1945. godine i kasnije nego i poradi istinitog obavjeivanja
amerikihporeznihobveznika.Dunosniciamerikevladeijavnasredstvazatisak, gotovo
bez iznimke, nadmaili su jedni druge kako bi u mozgove amerike javnosti utisnuli
"blagi" karakter Titovog eksperimenta, koji, naravno, i nije pravi marksizam". esto je
Odbor traio od najistaknutijih lanova Kongresa, ukljuujui senatora drave Ohio i
kongresmene iz okolice Clevelanda, da se otvore kongresna sasluanja o krivinim
zlodjelimakojasupoinilijugoslavenskikomunisti.
Nai su napori u ovom smjeru dobivali manje pozornosti nego zagovaranje
prevencije radi zatite protiv okrutnosti prema ivotinjama. Ipak je 2. lipnja 1960. godine
lanicaamerikogKongresa,gospodaFrancesP.Bolton,na zahtjev gospodina Glenna,
uvela u pismohranu kongresne dokumentacije knjiicu koju je sastavio lan naega
Odbora, Stephen W. Skertic, pod imenom The Bleiburg MariborMassacres Croatian
Golgotha, zajedno s rezolucijom koju su u pogledu masakra usvojili "Ujedinjeni ameriki
Hrvati".7 Ovaj je memorandum bio rezultat komemoracije 15. obljetnice bleiburke
tragedije,aspomendanje odranuClevelandu.Samje "Odbor zaistraivanjebleiburke
tragedije"oblikovanprigodomprvekomemoracije pokoljahrvatskevojske.
U povodu komemoracije 20, obljetnice masakra (tj. dana kada su Britanci primili
predaju Hrvatskih oruanih snaga i zapoeli s njihovim izruenjem komunistima),
senator Frank J. Lausche iz drave Ohio dao je znaajnu izjavu na senatorskom
zasjedanju.Njegovsegovor,izreen13.svibnja1965.,nalaziuetvrtompoglavljuove
knjige.TakodersuopisaniikoracikojejekongreskinjaFrancesP.Boltonuinilakakobise
iznijelanasvjetlodanapotpunaistinaobleiburkomariborskimpokoljimaiuasimakoji
suuslijedilinakontoga.
Kongresmen Michael A. Feighan takoder nam je mnogo puta dao potporu u
svojimgovorimaprigodom spomendanakoje smoprirediliu astrtava bleiburkog
masakra. Primjerice, on je 1961, godine nakon komemoracije bleiburkim rtvama
1945. godine, iao tako daleko da je zahtijevao od visokih amerikih vladinih
dunosnikadeportacijujugoslavenskogkonzulauPittsburghu,IvanaMiroevia,zbogtoga
tojeovaj
Vidjeti CongressionalRecordod2.lipnja1960.,str.1092210923.

100
HRVATSKI HOLOKAUST

pokuao stigmatizirati pisca ovog lanka kao "ratnog kriminalca". Slino se tako
Miroevi trudio da oblati i druge lanove "Ujedinjenih amerikih Hrvata" te je pokuao
odvratiti gospodina Feighana od govorenja na naem memorijalnomskupu.Naravno,
Feighan je ignorirao Miroevia, i u svom je govoru citirao njegovo pismo, na temelju
kojega mu se jo dobro izrugao i obezvrijedio injegainjegovog, uMoskvi izvjebanog,
gazduTita.PosljedicaovogizazovaipakjebilautometojeMiroeviodstranjensasvog
poloaja, ali se Beograd potom bacio na grube verbalne napade na gospodina
Feighana, kao i na mene i druge priredivae ovog spomendana. ak je i Tito
"poastio" sve nas izrazima svoga otrova za vrijeme dvadesete obljetnice poetka
komunistikerevolucijeuJugoslaviji.
Upovodudvadeseteobljetnicebleiburketragedije,kongresmanFeighandao
jeovuizjavu:
"Tito i njegovi komunisti trebali su biti izrueni i dovedeni pred Nurnberki
sud, gdje ih je sud trebao p)roglasiti krivima za tune i sramotne dogadaje povezane s
bleiburkim masakrima i mnogim drugim neljudskim zlodjelima koje su on i njegovi
komunisti poinili protiv ovjeanstva, protiv dobrih i bogobojaznih ljudi ija je jedina
greka bila, ako ikakva i ja u ovome ne vidim nikakva zla to su u svojim srcima
imali ljubav prema Bogu i prema svojoj domovini te to su eljeli da i dalje imaju svoju
domovinu, slobodu i nacionalnu neovisnost. Spomen na ovaj, ma kako god tuan i
tragian dogadaj, moramo drati ivim moramo se vjeno sjeati takvog genocidnog
djela koje su komunisti poinili, jer samo ako budemo cyeno uvali ovaj spomen,
moi emo izboriti slobodu i neovisnost za veliku domovinu Hrvata, fto e nadalje
omoguiti unistenje komunistike tragedije i to e pomoCi da svi narodi sadanje
Jugoslavije budu slobodni i u stanju odrediti svoju vlastitu sudbinu, tako da vie nee
biti okovani Titovim reimom ruske dominacije, 9to je najgora vrsta upravnog sustava
to ga ovjek moe zamisliti. "

Posebnotrebanetoreiionedostatkuobavijestiutiskuo"marevima
smrti"iomuenjuimasakrimastotinatisuaHrvataidrugihrtavaporaza
1945.godine.Svetojeobjavljenoubritanskomtiskuuvrijemeovekatastrofe,
bilojepismourednikulondonskogTimesa,dakleunovinamakojesuprije
1918.uvelikepomagalestvaranjujugoslavenskogpolitikogFrankensteina.
Tekstovogapismanalaziseuetvrtompoglavljuknjige.Znakovitojetoje
odmahsljedeegdanaizdavaTimesa opovrgnuotopismo,objaviviprilog:
"U Timesu od 23. svibnja 1945. britanski vojnik koji je nedavno bio u
Jugoslaviji iznio je straan popis neodredenih napada protiv retma marala
Tita za masovna ubijanja, zatvaranja, izgone i otmice civila, ubijanja
sveenika te izrugivanja religije i vjerske progone. Ja sam se upravo vratio iz

Jugoslavije nakon to sam proveo mnoge mjesece u raznim krajevima te zemlje,

ukljuujui i rimokatoliku Hrvatsku, i bojim se da kao svjedok na licu mjesta moram
vrstoproturjeiti ovim neosnovanim optubama. Nadalje, za vrijeme svog dugog boravka u
Jugoslaviji bio sam neprestano u dodiru s britanskom itojnom misijom, i od njihovih
ustiju nikada nisam uo takve optube. Neki su od tih asnika sada u Londonu slobodni
dati svjedoanstvo pred zakonitim vlastima. "
Iskreno Va
ameriki ratni dopisnik

donedavno

u Jugoslaviji.

Ovojepismovrijednopozornosti.Tkojebio"amerikivojnidopisnikdonedavnou
Jugoslaviji"? Mogao je biti Ray Brock St. John, Leigh White ili brojni drugi ameriki
novinarikojisuslalisvojenetone,neobavijeteneidjetinjastehvalospjeveTitovureimu.
injenica je da mi ne znamo tko je bio taj dopisnik. Zapravo, nitko ne zna osim samog
pojedinca i izdavaa Timesa. Je li ovaj "oevidac na licu mjesta" oekivao da e ga
partizani, kojima se on zasigurno veoma divi, pozvati kao svjedoka da vidi "Operaciju
klaonica" koju su vrili partizanski komunisti? Ili bi im moda takav oevidac mogao
posluitikaolanpokopnogrituala?Akoje"amerikivojnidopisnik"doistaproveoneko
vrijemeubilokojemdijeluHrvatske,njegasu,bezdvojbe,vodilinapieipokazivalimu
privlanijeIjepotenegotosuredoviljudikojiginu.
Komunisti,naravno,nisubilitolikookrutniiotvorenopotenikaopokojnirumunjski
kraj Karol II. koji je dao strijeljati eljeznu strau na otvorenom i ostavio njihova tijela
nekalee.Takoje"amerikivojnidopisnik"bio"svjedok nalicumjesta".Svjedok ega?
Veera,pijanki,ilislubenihputovanjauzvodie?Ovakvapribivanjaobinoneukljuuju
posjetemjestimapogibijeili koncentracijskelogore.
tosetieasnikabritanskeVojnemisije,moemosamoreidaEnglezi,bezpremca,
imajusposobnostodijelitiseodzlodjelakojainenjihovisaveznici.Svojesuoizatvorili
nadzlodjelimatosuihpoiniliRusi,SrbiiTalijaniuPrvomsvjetskomratu,jerbritanski
savezniksmjestapostanesankrosanktanitajnemoeinitizla.Britanskisuvojniciuovoj
stvarinajpodlijinasvijetu.
Povijest je pokazala da oni znaju kako najopreznije utjeti kada su u pitanju
barbarstva to ih vre njihovi saveznici, ali jednako tako oekuju istu uslugu od svojih
saveznikakadaseradionjihovim,britanskimzvjerstvima.
8Vidjetiovajdopisulondonskom Timesuod23.i24.svibnja1945.

101

Primjeri su toga velika pobuna Sepoja iz 1856., Boerovi koncentracijski kampovi u

JunojAfriciod1900.1902.ibritanskamornarikablokadaod1914.1918.godine.Stoga
ne moemo ak niti pretpostaviti da bi bilo koji britanski asnik svjedoio pred
"zakonitim vlastima" o bilo kakvim prekrajima britanskih saveznika protiv njihovih
neprijatelja.Zamiljati,takoder,daezakonskevlastiuinitibilotodrugoosimpomno
skrivatiakoneiunititibilokakvudokumentiranuispravuasnikakojibiseusudio
nijekatikakojeuratusvebilouredu,doklegodtoinilaBritanijailinjezinisaveznici,bilo
bi jo udnovatije. Tako je vrijednost svjedoanstva ovog "svjedoka na licu mjesta" za
svakoga koji je dobro upoznat s naravi britanske politike i vojne teorije i prakse,
doistavienegooita.
Uz malo iznimaka, sredstva za priopivanje u angloamerikim zemljama, kao
i"ameriki vojni dopisnik", lano su izvjetavala o poslijeratnim komunistikim
zvjerstvima ili su se medusobno natjecala u velianju "galantnog borca" Tita. Za
dobrobit javnosti koja prati dnevna novinarska i radiotelevizijska izvjea, sredstva
javnog priopivanja opisivala sunajpohvalnijimrijeimaplodovekojejesjememarksizma
"rodilo"nahrvatskoj zemlji.Upravojeovakvazaprepaujuazbiljaukojojslobodnitisak
moe sustavno zavaravati svoje itatelje, veliajui Tita i njegove partizane, dovela do
osnivanjanaegaOdbora.tovie,bilismouasnutiinjenicomdasumilijardedolara
to su ih ameriki poreznici, ukljuujui i nas same, morali plaati poslane u Beograd
kako bi se uvrstio Titov takozvani "nacionalni komunizam" (prisjetite se Hitlerovog
nacionalnogsocijalizma tj.nacizma)!
Osjeamo se neizostavno dunima dati istinite injenice ne samo svojim amerikim
sugradanima ve i cijelom svijetu o pravoj naravi Titova uspona na vlast i o zbiljskom
znaenju strahovlade koja se od 1945. uvrijeila u Jugoslaviji. Za pripravni dio rada u
uspostavi naeg Odbora zasluan je vl. dr. Dragutin Kamber, koji je u povodu 15.
obljetnice bleiburke tragedije, 30. svibnja 1960., odrao zapaen govor. U to je vrijeme
nekoliko amerikih publikacija, uz britanski asopis Tablet, poelo objavljivati to se
stvarno dogodilo u godinama prije rata, za njegova trajanja i nakon zavretka rata 1945.
godine.
Takoje31.svibnja1960.godineCleveland Plain Dealerobjavio lanakonaemspomen
obiljeju.Ovajselanaknunodotaknuopitanjalikvidacije stopedesettisuahrvatskih
ratnihzarobljenikaodamerikihsaveznika partizana.Potomje18.lipnja1960.asopis
America preporuiosvojimitateljimavespomenutubrourukojujekongreskinja
BoltonitalauslubenimdokumentimaamerikogaKongresa.Zatimjeslijedioovaj
komentarohrvatskojtragediji:`Povjesniari sada priznaju da su nakon Drugog
svjetskog rata mnoga ubojtva pre`uena zbog olake optube da su rtve navodno
suradivale ili su i same bile faisti. Vige nego ijedan drugi

102

Bleiburkomariborski pokolji u tisku i prema svjedoanstvima oevidaca

103

slzcaj, zasigurno je dokazano dokumentirana sudbina hrvatskih vojnika, Titovih rtava

".9

Unatotome,gotovosusveamerikenovineiasopisiodbiliupoznatisvojeitatelje
s injenicama, premda smo se trudili opskrbiti ameriki tisak najizvornijim i
najpovjerljivijimobavijestima.Medunovinarskimsvijetompostojalajestvarnazavjerautnje
u pogledu pokolja kod Bleiburga i Maribora i glede dogadaja koji su slijedili, kao to
danas postoji zavjera utnje u pogleduEgipanainjihovihkomunistikihzatitnikau
Jemenu od 1962. godine. Gotovo bez iznimke podlo sluganski i jednolian ameriki
tisaknastaviojepovoljnopredstavljatiTitainjegovekrvnike,medukojimaje bilo,istiniza
volju, i Hrvata i Srba. Srbi su takoder rekli svoju priu o masovnim likvidacijama
izvrenim nad onim Srbima koji su bili protukomunisti. Na primjer, u Koevju, uz
dvadesetaktisuaHrvata,Titovisu cnasakriubilidesetketisuaSrbaiSlovenaca.
Ali ovo "jedinstvo u bratstvu smrti" i injenica da su kosti i Srba i Hrvata
pomijeane u zajednikim grobnicama nije razlogom za uspostavu "vrstog temelja
jedinstva" izmedu preivjelih Hrvata i Srba, kao to to nijeniti temelj za jedinstvo izmedu
HrvataiMadara,jersuTitovikoljai1945. godineinjihpobilizajednouBanatuiBakoj.
Svejedno, priznat emo da je masovno ubojstvo uspjeno sredstvo uspostavljanja
jedinstvaneke vrste, akojetoubojstvodovoljnosveobuhvatno.Stariazijskikraljevi,poput
Dingiskana, kao i Adolf Hitler, upotrebljavali su istu taktiku s prilinim uspjehom
nakratko. Sigurno je da ovi veliki povijesni kriminalci nisu raspolagali u svojim
kampanjama s monim glasom angloamerikoga tiska. Sve do dananjih dana ovaj
navodnoslobodniinepokvarenitisakkaoiradiotelevizijskimediji,otimalisusetkoe
medunjimaitateljimaisluateljimaboljeprodavatiTitovmit.
Oni projiciraju sliku Titove Jugoslavije kao uzor za miran razvoj mirnog suivota
izmedumarksistikihinemarksistikihsvijetova. Kao to je torekaoFredrick Wilhelmsen
1962. godine: "Ovaj mit potpuno nijee injenicu da su pos ve pristojni l judi tako
zatvarani da ne bi prial i o neprestanom potiskivanju jednog zapadnog naroda, koji se
razlikuje od svojih susjeda na jugu i istoku po uljudenom ponaanju i visokom stupnju razvoja, i
po ivotu u svemu nalik na Europu. Naravno, mislim ovdje na Hrvate. Ali taj istoni mit
ne vidi nita osobito zapadnog to bi bilo vrijedno spaavanja ". 10

JosipHeimovije1962.godineobjelodanioknjigukojavrlopodrobno opisuje
masakreuBleiburguiMariborukaoi"marevesmrti"kojisuuslijedili.
OnAllHorizons,Arnericaod18.lipnja1960., str,369.
10FrederichD.Wilhelmsen, BabylonianMeditation, NationalReviewod10.travnja 1962., stc246

Heimovi je i sam proivio strahote koje su drugi "svjedoci na licu mjesta" i"ameriki
ratnidopisnik"previdjeli.Kaotosemogloioekivati,nitibritanskinitiamerikitisak
nisuusvojimrubrikamazapregledknjigaposvetili nitimalopozornostiHeimovievudjelu,
koje je tako snano proturjeilo utvrdenom novinarskom mitu koji je nametnut
angloamerikimnarodima.IpakjepojavaHeimovieveknjige In Tito Death Marches
and Extermination Camps, pomogla podignuti barem dio uasne koprene utnje
navuenenadzlodjelapoinjenaudobamira. America, The Catholic Universe Bulletin,
inekolikodrugihvjerskihasopisadonijelojekomentareuprilogHeimovievadjela.Dr.
David M. Baxter, koji je autor drugog poglavlja ove knjige (Operation Slaughterhouse),
ocijenio je u nekoliko protestantskih i katolikih publikacija Heimoviev prinos vrlo
povoljno. Dr. Revilo Oliver takoder je dao pohvalnu ocjenu Heimovievoj knjizi u
asopisuAmerican Opinion.
Koliko je nama poznato, golemo podruje popularnog amerikog tiska nije ovu
knjigu pribliilo pozornosti svojih itatelja. Medutim, genocid je internacionalni zloin
protivovjenosti,bezobziranatotkogajepoinioitrebaobiseticatisvakogovjeka.U
jesen 1963. godine Titu je bilo doputeno posjetiti SAD. Na Odbor priredio mu je
"dobrodolicu"timetojenjemuinjegovudomainu,predsjednikuJohnuF.Kennedyju,
poslao pomno dokumentiranu knjiicu. Poslali smo takoder prijepise ekspozea o
jugokomunistikim zlodjelima lanovima amerikoga Kongresa, delegatima Ujedinjenih
naroda,mnogimamerikimnovinamaiasopisimaitrimavanimamerikimtelevizijskim
mreama.KnjiicajenosilanaslovPostwar Massacres in Yugoslavia.RudolphErich,tajnik
Odbora, s nekoliko drugih lanova i mnogo pojedinaca koji su dali potporu naim
nastojanjima da se srui mit Titove ispravnosti, pridruio se hrvatskim prosvjedima
koji su odrani protiv slubenogprimanjaTitauBijeluKuu.Ovisuprosvjednicinosili
znakove koji su jasno govorili o masovnim zvjerstvima koja je Tito dao poiniti 1945.
godine.
The New York Times jekonanouvidiohrvatskutragedijuidoniojenekolikoslika
nositelja plakata. Tako smo doli na prvu stranicu New York Timesa i nekoliko drugih
amerikih asopisa, ali bez velike koristi, jer nijedna novina nije izvijestila o Titovim
zatvorimaiklanjima.
SljedeikorakudonoenjuistinenasvjetlodanapoduzeojeBerislavDeeli,ravnatelj
HrvatskedrutveneslubeuDiisseldorfu(ZapadnaNjemaka).Djelujuiuskladus
drugimhrvatskimemigrantskimustanovama kaoisnaimOdboromzaistraivanje
bleiburketragedije,Deelijezatraio odmedunarodnogCrvenogkriauenevi
(vicarska)dasesmjestazapone sekshumacijommasovnihgrobnicazakojese
znalodasadrertveposlijeratnihubojstava.

104

Bleiburkomariborskipokolji utiskuipremasvjedoanstvima oevidaca

105

Nasuprot engleskom i amerikom tisku, vicarski, austrijski, i njemaki tisak dao je

potporu ovim zahtjevima da medunarodni Crveni kri istrai poslijeratne masakre.11
Naravno, Tito i njegov reim u Beogradu odbili su se pridruiti zahtjevima za
ekshumaciju, koju je ipak zatraio medunarodni Crveni kri. No, svejedno, zanimanje
Crvenoga kria za istraivanja poslijeratnih dogadaja 1945. godine vrlo ih je uzbudilo.
Moglisusamozamislitikakoeamerikanovanapomoisparitiuzrak,posebnoako
amerika javnost dozna da je njihov porezni novac upotrijebljen za financiranje
sramotneskupinekoljaa.
Agenti UDBE tajne jugoslavenske policije, pucali su i ozbiljno ozlijedili gospodina
Deelia, njegovu enu i kerku. Da se gospoda Deeli nije odupirala nasilnicima,
ubojicebibiliubilinjezinogmua.Onjenekoliko tjedanalijeenubolnici.12
Svretakvane1963.godinedoniojejojedanpokuajHrvatadasesvijetupozna
sinjenicamaobleiburkomariborskimpokoljima.StudiaCroatica, hrvatskapublikacija
napanjolskomjezikuuArgentini,izdalajeposebnoizdanjepodnaslovomLaTragediade
Bleiburg. Mnogisudokumenti izpismohranenaegOdboradaninaraspolaganjeizdavau
ovoga djela. panjolske i latinskoamerike novine i asopisi, i poneki drugi, vrlo su
povoljno ocijenili ovo izdanje. Medutim, Ujedinjeni narodi i druga navodno struna
medunarodnaistraivakatijelaostalasupotpunonijema.
Upovodu20.obljetnicebleiburketragedijeusvibnju1965.godineuinilismojo
jedan pokuaj kako bismo iznijeli pred svjetsku javnost tone injenice o komunistikim
zlodjelimauTitovojdravi.UzizjavekojesudalisenatorLauscheikongresmanFeighan,
a koje smo ve naveli, Cleveland Plain Dealer objavio je dva vrlo povoljna lanka o
naempredmetu.Umeduvremenunastavilismosvojposaoprikupljanjaiprevodenja
svjedoanstava oevidaca o masakrima i"marevima smrti". Povremeno smo takoder
slaliizjave svjedoanstavai druge podatkeraznimamerikim novinama,asopisima,
televizijskim i radiomreama. U travnju 1967. godine Plain Dealernam je ponovno dao
prostor na svojim stranicama. Objavio je formalne optube to smo ih iznijeli u
pogledu pokolja nekoliko tisua Hrvata, Slovenaca, Srba i Madara i"folksdojera"
(njemakemanjineu
11 Vidjeti dug i iscrpan lanak Othmara Wettingera, Ein`Solferino'f'tirdasReute Kreuzim Jahre1963., Der
Republikaner, Ziirich, 18. svibnja 1963. Medunarodni Crveni kri osnovan je kao posljedica patnji koje su
doivljavaliranjeniciuborbikodSolferinaufrancuskotalijanskoaustrijskomratuiz1859.godine.
12Detaljneiskazeotomedogadajuvidjetiuiseljenikomglasilu Obrana (Madrid)zalistopad1965.godine.Dana
28.lipnja1969.,danprijenegotojepotpisanugovorzaobjavljivanjeove knjige,NahidKulenovi,Deelievzet,
brutalnojeubijenodUDBEujednommunchenskom apartmanu

Hrvatskoj i drugim podrujima tadanje Jugoslavije).i3 Nedvojbeno je da je razlog

prilagodavanja novina Plain Dealer bio u tome to je upravo u to vrijeme Tito
nerazborito napao predsjednika Johnsonai vojne snage SADa da u Vijetnamu provode
kampanju "genocidnog" rata. Titov "pravedan" napad na Johnsona bio je uzrokom da
smo amerikom predsjedniku poslali knjiicu PostwarMassacres in Yugoslavia. Poslali
smo mu takoder pismo u kojemu smo naglasili da je Tito zasigurno kriv u pogledu
genocida. Kao to se moglo i oekivati, Bijela kua nam je poslala otrcani odgovor
najopenitijeg znaenja. Njihova potvrda primitka naeg pisma nije ukljuivala nikakvo
spominjanje predmeta na kojem je poivalo nae pismo. Medutim, Beacon Journal iz
gradaAkronaudraviOhio,reagiraojenaTitoveozloglaujue napadeusvomuvodniku,
u kojemu su citirani neki dokumentarni dokazi koje je na Odbor prikupio i poslao
novinamaikojigovoreoTitovojgenocidnojkampanjiuHrvatskoj.14
Dana 8. travnja 1967. godine Plain Dealer je objavio otro pismo dr. Zvonimira
Marasa upueno uredniku novina, u kojem pisac iznosi genocidne postupke beogradskog
reima. Objava Marasova pisma iznudila je odgovor slian onome prije dvadeset
godina,kadajeulondonskome Timesu odgovorio"amerikiratnidopisnik,donedavno
uJugoslaviji".Odgovorje daoodvjetnikHaroldTicktin,kojijenaeoptubeioneizpisma
dr. Marasa oznaio kao "navodne", htijui time oprati Tita. Gospodin Ticktin je
upozoravao da optube o ratnim zloinima nikada nisu bile uperene protiv vlade u
Beogradu,bilonapoznatomNurnberkomsudubilounekom drugomobliku.Onje,
dosljedno, zakljuio da su taj i drugi medunarodni sudovi proglasili Tita i njegov reim
istim.
No, u pogledu Nurnberkog suda drimo primjerenim upozoriti itatelje na vrlo
znaajno djelo koje je napisao F. J. P. Veale. Premda ovaj pisac ne obraduje predmet
bleiburkihmasakrapojedinano,sljedeiizvadakvrloizriitogovorioodnosuNiirnberg
Bleiburg:
`Doista je teko shvatiti, ako se prouavaju niirnberki procesi i rokovi osuda koje
su izreene, u kona`nici, s toliko sveanosti, da su upravo u to isto vrijeme, uinjene takve
neusporedive strahote i zlodjela. Iskustvo progona Nijemaca od "crvenih" Poljaka, to se
ponavljalo na desetke tisua puta i pod sve teim uvjetima, a odnosilo se na vie od 15
milijuna osoba, bilo je donekle jo stranije i okrutnije od bombardiranja Dresdena,
Hiroshime i Nagasakija ili Hitlerove eksterminacije idova... Sud je s toliko neumorne
strpljivosti sluao opise uvjeta koji su postojali u Belsenu, ali nije izrazio
13VidjetilanakGroupHereAccusesTitoofGenocide,TheClevelandPlainDealer,3.travnja1967.
14UvodnikLookWhoisTalking,AkronBeaconJournal,29.oujka1967.

106

Bleiburkomariborski poko ji u tisku i prema svjedoanstvima oevidaca

1 07

nikakvu zabrinutost za injenicu koja je bila svima poznata da izmedu "zeljezne

zavjese", (iza koje je Churchill smjestio i Jugoslaviju, op.a.) postoji velik broj slinih
koncentracijskih logora u kojima su uvjeti bili jednako loi, ako ne i gori. Neukusne
injenice, kao to su ove, bile su posve iskljuene iz svijeta sna u kojemu je Nurnberki sud
izabrao ivjeti ".IS

UovomizdanjugospodinVealetakoderjeprilinoopirnogovorioovrlopoznatim
masakrimauKatynu1939.godine,kadajepoubijanopoljskovojnoicivilnoosoblje.On
navodi kako Rusi pokuavaju na sve mogue naine za ove pokolje okriviti naciste i
zakljuuje: `Medunarodni vojni Sud, izdigao se, medutim, nad svime. Na kraju cijeloga
ovog sudenja, ovaj sud nije niti spomenuo masakre u Katynu".1G

RazumijesedajetajuzvieniSudotpisaobleiburkomariborskemasakrenajo
laki nain nego to je bio sluaj s masakrima u Katynu. No izgleda da je, ipak, prema
prianjima u Rimu i drugdje u Europi, ameriki sudac Robert Jackson upitao
jugoslavenske tuitelje u Niirnbergu o "poslovima" povezanim s Bleiburgom i
Mariborom.
Nita nije uinjeno i malo je reeno u Nurnbergu o zlodjelima koja su poinili
komunisti budui da su oni izali kao pobjednici u ratu. Veina Hrvatskih oruanih
snaga doivjela je mnogo gore postupke nego to su bili odmjereni najzloglasnijim
rlacistikim zloincima, ili japanskim vodama koji su bili sudeni u Tokiju. U isto
vrijeme Mussolinijevi faistiki plaenici nisu ni privedeni sudu zbog odvodenja
Italijeuposveagresivanratkojijebionadahnutnjihovimekspanzionistikimambicijama.
Alihrvatskisuvojniciinjihovipomagaiusvakomhrvatskomse1u,naseljuiligradu,morali
umrijeti, obinouznajistananijemoguemuenjeitrpljenje.
Veleasni Inge je u svom uvodu knjizi gospodina Vealea Advance to Barbarism,
izjaviokakojejednaodnacijakojajezasjedalakaosudacu NurnberkomprocesuSSSR
trebalaisamabitinaoptuenikojklupi,a nenasudakojstolici.
Ijugoslavenskisusucitrebalibitisudenizbogsvojihzlodjela,pamakaronabilasamo
pravnenaravi.Alitisujugoslavenskipravdodijelcibilikrivizanetovienegosamozato
to su osudili na smrt ljude bez pravnoga razloga. Oni su pomogli opskrbiti
Nurnberki sud fotografijama koje su snimali partizani, a koje su pokazivale smaknue
njihovih rtava 1945. godine. Titov je reim dostavio kao dokaznu gradu ove snimke
zlodjela koja je sam Beograd naredio. S najveom su drskou Titovi dunosnici i
agentikao

15 F. J. P. Veale, Advance to Barbarism, Appleton, Wisconsin, C.C. Nelson Publishing Co., 1953., str. 246248.
16 Ibid., str. 189.

108
H RV ATS KI H O LO KAU S T

"ustakazlodjela"identificiraliogavneprizorekojesusnimalekameresamihpartizanadok
suubijaliposlijeratnertve.l7
Kaotosmonaveliuetvrtompoglavlju,uranujejesen1967.godinenestaovl.dr.
KrunoslavDraganovi,kadajebiouposjetunvamamasakraod1945.godine,umjestima
masovnihpokolja,ubliziniTrsta.Talijanski,austrijski,vicarskiinjemakitisakusvojim
komentarimaoovomdogadajusmatrali suda seradi o jednostavnoj otmici koju su
poinili agenti jugoslavenske tajne policije zbog poznavanja pokolja imjesta pokolja iz
1945. godine. Nitko nije bolje poznavao ovaj predmet od vl. dr. Draganovia. On je
prikupio golemu koliinu dokaza u obliku usmenih i pismenih svjedoanstava od
neposrednih svjedoka koji su preivjeli bleiburku tragediju 1945. godine i krine puteve u
poslijeratnomrazdoblju.
Ali u studenom 1967. godine amerike su novine hranile itatelje s
jugoslavenskom,komunistikomverzijomDraganovievasluaja.TakojeCleveland Press u
svom izdanju od 13. studenog potvrdio beogradsku verziju da se vl. Draganovi
"dragovoljno" vratio u Jugoslaviju kako bi se suoio sa sudenjem svojim "ratnim
zloinima". Ovaj me lanak ponukao na odgovor, koji sam kao proelnik Odbora za
istraivanjebleiburketragedijepistneno poslaourednikunovina.
NovinarCleveland Pressazapitanjaraznihnacionalnosti,Theodore Andrica,ulanku
naslovljenom Nacionalne skupine trae rije u sluaju nestalog sveenika, to je bilo
objavljeno1.prosinca,daojeskraenui krivocitiranuverzijumogapisma.Zahtijevao
sam od glavnog urednika da opozove Andriine krivotvorine i da se dijelovi moga pisma
objave u cijelosti. U protivnom sluaju zaprijetio sam da u nai naina o tome
upozoriti itatelje. Budui da je Press ignorirao moj prosvjed, korisno je donijeti ovdje
mojepismoucijelosti,kojeglasi:
"lanak Protujugoslavenski se sveenik vraa radi suoavanja sa sudom koji
je objavio Cleveland Press 13. studenog, iskrivljuje mnoge injenice iz njegovog osobnog
ivota kao i iz ivota njegove rodne domovine. Trebalo bi mnogo prostora za odgovaranje na
sve krive tvrdnje, ali potrebno je upoznati ameriku javnost s pravim razlogom otmice
vl. Draganovia od jugoslavenske tajne policije UDBE. Dana 25. kolovoza 1967. godine
vl. Draganovi je u Munchenu, Njemaka, potpisao ugovor o objavljivanju svoje
17 Za svojih putovanja ovaj pisac se susreo, razgovarao ili se dopisivao s nekim prijanjim partizanima
hrvatske narodnosti. Oni su mu dali specifine detalje o tome kako su beogradske vlasti fotografirale rtve svojih
vlastitih ruku, oznaavale ih kao "ustake zloine", slale ih u Nurnberg ili ih ak u jugoslavenskim kinodvoranama
prikazivale kao novosti. Jedan od oevidaca pokolja iz 1945. izjavio je da su partizani tako upotrijebili snimke
poko(ja kod Siska koji su sa mi iz vr i li . N ek i od b i v ih par t iza na p ri st a li s u d a n ji ho v i i ska z i t e
n ara vi b ud u ob ja vl je ni u ovome djelu, dok se druge citira u nekim drugim medijima. Beograd je opetovano
nastojao vanjskom svijetu prikazati rtve svojih ruku kao "muenike ustakih brutalnosti".

Bleiburs`komayiborskipokoji u tiskuipremasvjedoanstvimaoevidaca

109

knjige na hrvatskom jeziku pod naslovom "Bleiburg". Ta je knjiga trebala govoriti o

predaji nekoliko stotina tisua izbjeglih Hrvata u Bleiburgu i drugim mjestima, o njihovu
izruenjuilikvidacijiuumamaSlovenije,HrvatskeiSrbije.Prijeobjavljivanjaovog
vanog djela poznatog su hrvatskog povjesniara oteli kod Trsta u Italiji. Rukopisi
njegovastrunogdjelanakojemu je radio od 1945., vodei razgovore sa stotinama
hrvatskih, slovenskih, crnogorskih i srpskih oevidaca poslijeratnih masakra u Titovoj
"novoj"jugoslaviji,bilisupokradeniivjerojatnouniteni.Umnogojenavrata staviovlastiti
ivotnakocku,alinikadanijeposustaouistraivanjuovogprednaetanekesunjegove
studije objavljene u hrvatskim iseljenikim novinama i knjigarna. Vl. Draganovi je
takodertrebaobitijedanodglavnihsuradnikanaeknjige"OperationSlaughterhouse"koju
upravopripremamo. Njegovopoglavlje "Stvarna i kritina analiza bleiburkomariborskih
pokolja" predstavljalobi,zapravo,kakojetooitoiznjegovapismameninekolikodana
prije otmice, glavne obrise njegove vlastite knjige. Llpismu je naznaeno da smo njegovu
poiljkutrebalidobitidokrajarujna1967.godine.Stvarnopitanjeizaitavetragedijenisu
"ratnazlodjela"vl.Draganovia.Zloinjeposlijeratnigenocidkojisuizvrilinakraju
i nakon rata jugoslavenski komunisti.Tijugoslavenskikomunistismiljajukakoeprekriti
svojazlodjelaoptuujuijednogprimjernogsveenikaigorljivoghrvatskogrodoljubakao
"ratnogzloinca".Dajebiozloinac,hruatskigabiskupinebibiliposlaliu hrvatskumisiju
uVatikanzavrijemekritinihgodinaDrugogsvjetskograta, nitibipapaPioXZhprihvatio
njegovo imenovanje za tu slubu. Nadalje, po zavretkuDrugogsvjetskogratasaveznieke
vlasti ne bi mu bile dopustile slobodan pristup svim kampovima i zatvorima gdje su se
nalazilizatoenivojniciporaenihsnaga.Tisuehruatskihinehruatskihizbjeglicakoje
sunametnutikomunistikireimiuIstonojEuropinagnalinabijeg,ikoji sadaive
u SADu, Kanadi, Australiji i zemljama Latinske Amerike, duguju svoje ivote
portvovnosti i odlunosti revnog katolikog sveenika. Vl. Draganovi jegradanin
Austrije. On nije nikada bio podlonik komunistike Jugoslavije. Njegova otmica i krada
povijesne dokumentacije, kao i podrugljiv sudski proces s kojim je sada suoen u
Jugoslaviji, predstavljaju teka medunarodna zlodjela koja je poinila jugoslavenska
vlada. Izgledalo je da e ovakav zlokobni incident prouzrokovati ozbiljne i natine
posljedice u zapadnom svijetu. Dosljedno tome, svaki bi bogobojazni Amerikanac trebao
podignutisvojglasuobranuovogpovjesniaraisveenikaijejeimelanooblaeno,iji
jeivotsadausmrtnojopasnostiiunemogunostidasebrani
uslobodi.18
18 Vjernareprodukcijaduhakojijeizraenuspomenutompismuitoancitatiznjega,nalaziseulanku

Arrested Priest Wasto Write Book, TheCatholicUniverseBulletin,1,prosinca 1967

Says

110
HRVATSKIHOLOKAUST
Zakljuujui ovu bil jeku o opoj bi bliografiji naega pogla vlja, eljeli
smo svratiti pozornost na nekoliko novinarskih komentara o dogadajima u Hrvatskoj i
Jugoslaviji. U srpnju 1966. Chicago Tribune je donio osvrt na svrgavanje s poloaja
Aleksandra Rankovia, proelnika zloglasne jugoslavenske tajne policije, UDBE, i
stoernog ravnatelja operacije "kosturnica", kako je opisano u ovoj knjizi. Navodimo
dio komentara ovih novina o likvidacijiprotukomunistauposlijeratnojJugoslaviji:"On
(Tito) je dao Rankoviu priznanje to je za vrijeme rata i u rantim poratnim
godinana obavio zaslunu slubu tajne policije u likvidaciji klasnog i svih
drugih neprijatelja koji su htjeli imati bilo kakvu ulogu u naoj zemlji". 19
New Individualist Reviewdonio je lanak to ga je napisao Ljubo Sirc, ukojem
senalazekomentarikojiosvjetljujuposlijeratnelikvidacijeprotukomunistauJugoslaviji:
"Za vrijeme 1945. i 1946. nisu uvedene gotovo nikakve reforme
vrijeme je utroeno na pronalaenje i hvatanje "kolaboratora " i njihovo
dovodenje na sudove, ali definicija kolaboracije bila je tako iroka da je
zatvaran svatko, bio rodoljub ili ne koga komunisti nisu voljeli, smatran je
kolaboratorom. Ako nekome definicija kolaboratora nije mogla biti priivena, to
se lako moglo ostvariti izmiljenim optubama. Nadalje, komunisti su pobili
mnoge ljude bez ikakvih sudskih procesa. lako je nacistiki reim
ujugoslaviji bio krajnje okrutan, Nijemci imaju pravo kada upozoravaju
kako velik dio od preko 1,5 milijuna jugoslavenskih ratnih rtava ishodi
od unutarnjih sukoba, kao i da je znaajan broj rtava rezultat
komunistikih likvidacija, ponekad zbog valjana razloga, a ponekad
samo zbog priprema za konano preuzimanje vlasti, nakon ega su
uslijedili novi masakri, kada je ubijeno do 300.000 ljudi zatvori su bili
prepuni a mnogo je naroda, veinom njemake manjine u Jugoslaviji,
istjerano preko granice u Austriju. Strahovlada je bila toliko jaka da
im je uspjelo podjarmiti narod u pokornost". 2o
ZadaljnjupotvrdutolikogbrojartavavrijednajeizjavaBogdanaRadice, bivegTitovog
proelnika za tisak, da je nakon "oslobodenja" likvidirano, prema vlastitim priznanjima
samihkomunista,do500.000Jugoslavena,bilozatvaranjem,nestankomilismru.21 Prema
sudu dr. Otona Knezovia, pisca knjige Pokolj Hrvatske vojske 1945., kao i po
mojemvlastitomsudu,Titoinjegovreimpobilisunakonratnihsukoba600.000Hrvata.
19 Bugging Issue Ptsrge in Yugoslavia, Chicago Daily Tribune,17, srpnja 1966., sekcija 1 B, str. 2. Sline Titove

izjavenalazeseumnogimdrugimnovinamailistovimakojisupisalioizopenju AleksandraRankovia.
20LjuboSirc,T2uoDecadesofEconomicPlanninginYugoslavia,TheNewIndividualistReview,(Universityof
Chicago),zima1968.,Vol.V.,br.1.,str.2324.
21BogdanRadica,7TieTragicLessonsofYugoslavia,Reader'sDigest,listopad1946.VidjetitakoderRadicin
lanakHowTerrorRulesYugoslavia,TheCatholicDigest,veljaa1947.

Bleiburskomariborskipokoljiutiskuipremasvjedoanstvimaoevidaca

111

NjemakiodvjetnikWilhelmSchottler,kojijegodinamaradionatomedaprivedena
sud srpskog komunistikog generala Kou Popovia, biveg jugoslavenskog ministra
vanjskih poslova, smatra da je u Hrvatskoj likvidirano20% stanovnitva.2z Treba takoder
spomenutidajeutomistomrazdobljuposlijeratalikvidirano12.000Slovenaca,kaoi
mnogo vie Crnogoraca, Albanaca, Bjelorusa, Madara, Makedonaca, Nijemaca ili
Austrijanaca.
Ovdje je primjereno donijeti izjavu blagopokojnog kardinala Alojzija Stepinca,
tadanjegzagrebakognadbiskupa,kojijeusvomdugompismuod21.srpnja1945.iznio
progone Katolike crkve u Jugoslaviji. U tom se pismu kardinal Stepinac osvre i na
sudbinu hrvatske vojske: `Konano se narneepitanje: postoji li moralno
opravdanje da seprogone hiljade hruatskih asnika i stotine hiljada
vojnika, koji su s najboljom voljom i najveim rtvama vrili svoju vojnu
dunost gledajui da slue svom hruatskom narodu? Usuglasju s
moralnim ratnim principima niti jedan ne bi smio biti kanjen osim onih koji
su prekrili medunarodne zakone rata i nepravedno napali civilno
puanstvo, koje nije imalo uea u ratnim operacijama". 23
Dr. Guiseppe Masucci, tajnik vatikanskog poslanika pri hrvatskom episkopatu,
zabiljeio je u svom objavljenom dnevniku da je politika koju provodi nova Jugoslavija
dijabolina.Onjeusporedio"oslobodeni"gradZagrebsvelikimgrobljemiupozoriodasu
svizatvoripretrpanirtvamaislienaovjetorove.Meduzatvorenicimanalazilosemnogo
sveenika. Msgr. Masucci je zapazio, takoder, da je u okolici Zagreba poubijano mnogo
naroda. Zbog poinjenih nebrojenih zlodjela, upozorio je dr. Masucci, temelji pravde u
Titovoj dravi potpuno su potkopani. U svom dnevniku od 22. studenog 1945. godine
zabiljeio je sljedee: "Gorkesuze teku bezprestanka. Izriu se nove kazne i
ljudi odlaze u smrt vjeanjem. Cijela je zemlja natopljena potocima suza.
Nakon masakra nekoliko stotina tisua hruatskih vojnika i civila sa strane
komunistikog reima, streljanja i vjeganja sprovode se jo uvijek iz dana u
dan. Oito je da ovakvi postupci masovnih egzekucija nisu posljedica
pojedinanih djela poinjenih od neodgovornih elemenata, ve je to
slubena politika postojeeg reima. Nema nikoga koji ne oplakuje
nekoga svoga".24
Kolikigod biobrojsveukupnihhrvatskihrtavakojejenarediobeogradskireim,
svisepouzdanihrvatskiizvorislaudajebrojhrvatskihvojnika rtavaizmedu150.000
do180.000idasuveinutihvojnikau
DieKroatenRuttelnandemGewissenEuropas, DeutcheWochenZeitung,14.travnja1967.,stc11.
3 RichardPattee, TheCaseofCardinalStepinac,Milwaukee:TheBrucePublishingCo.,1952.,Dok.LXVI,str.
441442.
24
Dr.GiuseppeMasucci,O.S.B.,MisijauHrvatskoj, Valencia,1967.,str.234235.
22

112
HRVATSKI HOLOKAUST
partizanskerukeizruiliBritancitedasuovipartizanskisaveznikiegzekutori iTitove
"pobjednike"legijepoubijalehrvatskevojnike.
Budui da je beogradski reim po izriitoj naredbi dao poubijati strahovito
velik broj rtava, bilo bi logino oekivati da e osobe kao to su Winston Churchill,
Fitzroy McLean, feldmaral Alexander, Stephen Clissold i drugi komentatori na
jugoslavenskoj sceni, neto napisati o masovnim ubojstvima u svojim djelima koja
opisuju dogadaje za vrijeme i na kraju Drugog svjetskog rata. Svi su ovi pojedinci bili
izravno upleteni u britanskojugoslavenskim poslovima u Bleiburgu na ovaj ili onaj
nain.Svisuoni,osimgospodinaWinstonaChurchilla,posveutjelioovimmasakrima,i
za vrijemeratainakonnjega.
Clissold se iza rata svim silama trudio kako bi ulovio one koji su preivjeli i
izbjegliikakobiihpredaourukeTitovihkrvnika.Ali,kakvigodbilinjegovimotivi,Clissold
je uinio sve to je mogao kako bi prekrioistinu "Vihora" (Wirlwind), koji je opisao tako
slavopjevno.
Ne samo Clissold nego takoder McLean i drugi Angloamerikanci znaju postati vrlo
rjeitikadaseradioopisivanjupogreakainedostatakahrvatskedraveiustakogareima.
Naravno,treba uzeti u obzirda takvi komentatori jo uvijek rade pod dojmovima koje je
stvorila angloamerika propaganda. U svezi s time treba se prisjetiti da su Britanija i
Amerika dvije najvee drave u svijetu u pogledu irenja propagande i reklama. Njihova
gospodarstvena snaga utemeljena je na sposobnosti britanskih i amerikih promidbenih
trgovacauprodavanjustvaribezobziranatotrebajuliljuditestvariiline.Abritanskai
amerikaratnapropagandanadmaujusvepropagandedrugihnarodnostiupravozbogtoga
totedraveuratnovrijememogumobiliziratistrunjakemnogihpropagandnihtalenata,
koji onda prodaju moralnu opravdanost britanskoamerikih probitaka i prijateljima i
neprijateljima. I svaki je saveznik Britanije ili SADa besprijekorni primjer kreposti dokle
godtrajerat,aumnogimsluajevimainakonrata.
Alimarksistikisvijetimasvojuvlastitupropagandnutehnikukojaje vrlouspjenau
naivnijihkategorija"intelektualaca",kaoiudrutvenihi nacionalnihskupinas
mentalitetomopora.Britanskoamerikaikomunistikosocijalistikapropagandauspjela
jezavaratisvezemljeiskoristivi vojnedogadaje1945.godine,uspjeloimjeuspostavitinad
Hrvatimatakav reimkojinijeimao,nitijouvijekima,vjerojatnonitidijelipotporeu
hrvatskoganaroda.Nitijedanbritanskoamerikislubenik,novinariliizdava knjiganeeli
priznatidasugadnonasjelimarksistima,nitielepriznatida sunaBalkanuudobarata
1941.1945.,kaoiposlije,"potpomagalikrivogakonja".Prematome,onineeleotkriti
okolnostikojesuurodiletakvimtraginimposljedieamazaHrvateidrugenarodena
BalkanuiusrednjojEuropi.

Bleiburkomariborski poko ji u tisku i prema svjedoanstvima oevidaca

113

Oni e radije progutati neistine koje ire svesrpski etniki i diplomatski

glasnogovorniciiinijugoslavenskipartizanskiapologetikaoioneneistinekojedolazeod
slubene propagandistike linije iz Beograda i Moskve, odakle se alju po cijelom svijetu i
odakletelaisveliberalnijesocijalistikiorijentiran tisakpreuzimaivjernoprenosi.
Premda srpski rojalisti i komunisti nemaju ljubavi jedan za drugoga, oni se potpuno
slauutomedanitanesmijebitineuinjenotobipridonijelo ocrnjivanjuhrvatskoganaroda,
njegove povijesti, njegovih nacionalnih enji, i onoga to se dogodilo u posljednja dva
rata.25 utnja angloamerikih sredstava priopivanja, pogotovo "slobodnog tiska" kojim se
Britanci i Amerikanci vole ponositi, kao i utnja odgovornih u vladinim i odgojnim
ustanovama, doista je priznanje uspjenosti marksistike propagande u prekrivanju
dogadaja,njihovihuzrokaiposljedica,od1941. do 1945. godine.Dapae,udobroj
knjizi Charlesa Zalara, Yugoslav Communism: A Critical Study of Its Socio
economic, Legal and PoliticalAspects, hrvatske bleiburkomariborske tragedije
spominju se samo uzgred: "Britanci su izruili nekoliko tisua brvatskih
vojnika". PredmetumasakranadHrvatimanijeposveenaniti jedna punareenica,
premda ima u knjizi poglavlja naslovljenih: Likvidacija etnika i
drugihprotukomunista, Unitenjeprotukomunistikih boraca, Uloga cmenih i
britanskib vojski itd. Medutim, dr. Zalar nije toliko tedljiv na rijeima kada se trudi
obezvrijeditiustaeinjihovkratkotrajnireim.26
Unatoinjenicidatisakidrugajavnasredstvapriopivanja,pojedinipisciislubeni
komentatori, nastoje oprezno izbjei pisanje i govorenje o masakrima koje su poinili
partizani,ovisumasakrinepobitnainjenica.Tasuklanjanavelikopoinjenanesamou
Bleiburgu i Mariboru ve takoder na bezbrojnim drugim mjestima, kako preivjeli
svjedoci i njihova svjedoanstva to nepobitno potvrduju i ija emo svjedoanstva
navesti u ovoj knjizi. Vie Hrvata je stradalo nakon rata nego u krvavim ratnim
godinamaod1941. do 1945. godine!Utimse,naime,godinamaunutar granica
hrvatske drave borilo devet raznih vojski, i Hrvati su, borivi se s njima ili uz njih,
ukljuiviNijemceiRuse,tosetieiizgubljenihivota, prolikaoioniiliboljeodnjih.Ali
zahvaljujuidjelominonesposobnostiinedostatkuvizijesvojihvoda,Hrvatisusenakon
ratanaliuzamciirokoglanca klaonica. Umjesto danadu sigurnost uAustriji koja
je,trebapriznati,krozetiristoljeaprualautoitehrvatskimbjeguncimaodbalkanskei
talijanskeagresijeiodplaniranogbarbarizma vieodpolamilijunaHrvata

25 Dr.BrankoJeli,AReportontheCroatianRefugeesandDisplacedPersons,London1947.
26Dr.CharlesZalar,YugoslavCommunism:ACriticalStudyofItsEconomic,LegalandPoliticalAspects,
Washington:U.S.GovermentPrintingOffice,1961.,str.115.

114
HRVATSKIHOLOKAUST
kojisuseopetprobiliusvojustarodrevnuzemlju,unjojjenaaosmrti patnje.
Ratnizarobljenici,ranjenici,ene,djeca, starciistaricedoivjelisu istu sudbinu, ako
nisuizmaklibudnimoimapartizanskihkrvnikakojimasuihEngleziizruili.Krozvie
odetiridesetljearaznehrvatskeskupinei pojedinci,ukljuiviinaOdbor,posvetili
suseprikupljanjudokumentacijekoja jo postoji o masovnim pokoljima koje je naredio
JosipBrozTito.
Pojedincikojisusluiliupartizanskimredovimazavrijemerataikasnije, takodersudali
svoje iskaze o dogadajima tih sudbonosnih godina. Ne postoji stoga nikakva tajna osim
one nametnute od svjetskog tiska i novinarskih agencija o tome to se stvarno
zbivalo. itajui te dokumente, svaka zainteresirana osoba moe predoiti itavu
uasnu sliku tih paklenih dana. Tako se moe doznati iz prve ruke da su od sredine
svibnjadosvretka
kolovoza 1945. vee i manje skupine Hrvata, koje odmahnakonratanisubile poubijane,
"marirale"uzduipoprijekopolitikogFrankensteina,poznatogkaoJugoslavija.Kakosu
te skupine "marirale", bivale su sustavno i brutalno desetkovane tih prvih dana po
svretkuformalnihsukobanabojnomepolju.
Onikojisuizmaknulismrtiodmetka,noevailitupihpredmeta,umiralisu odedi,
gladi i iznemoglosti. Mnogi su pomrli od bolesti koje su se mogle lako zaustaviti.
Drugisubilivrlosretniakosuihstraariustrijeliliiliim smrskali glavu. Mnoge druge
rtvenisumogleizdrati upreostalim ljudskimoporimakojisubilitjeraniusabirne
logore. Posebna "bolnika kola" sakupljala su te nesretnike i vodila na uinkovitija
ubijalita.Oniljudikojisubilidostajakidapreivesvetekoe,bilisupolijevanivrelom
vodomjernitadrugonijemoglozadovoljitinjihovekrvnikekojisueljelisluatijaukeiod
njih iznuditi znakove patnje. Tisue rtava bile su ive spaljivane u peima, po uasnoj
praksi koju je tisak demokratskog i marksistikog svijeta pokuavao pripisati samo
nacistima.Drugetisuebilesuivebacanekrozotvorerudnikailistrovaljivaneuplaninske
jame.Mnogisubiliutapljaniujavnimkupaonicamakaodaseradilootakorima.Nekisu
bilinamjerno trovaniilisuimTitovilijenicidavalismrtonosneinjekcije.27 Ironinojedasu
ameriki porezni obveznici pomagali financiranje tih masovnih pokolja putem lane
promidbetevojneigospodarskepomoikojujevladaSADadavalaTitovureimudaga
odrinavlasti.
Minetvrdimodasusvipripadnicipartizanskihsnagasudjelovaliilidast{
odobravalitemasovnepokoljekojisubilivreniponalogunjihovih
27UvezisovimvidjetiknjiguSafetaJaskiaSrbokomunutiCkizloininadBosnom(Valencia, 1968.).Ovaknjiga
posebnojevrijednazbogtonihpodatakaozadatkukojisukomunistidalidr.JoviDriu,osobnomlijeniku
DraeMihailovia.Drievzadatakbiojedavatismrtneinjekcijebolesnimiranjenirnhrvatskimzarobljenicima.

Bleiburkomariborski poko ji u tisku i prema svjedoanstvima oevidaca

115
zapovjednika. Uistinu, velika veina hrvatskih partizana trpjela je gledajui kako se rui
ivotnasnaganjihovoganaroda,alibilisubespomonizaustavititoubijanjepomilojvolji.
Noutojebiloupletenodostanjihovihjedinicazajednosekstremnimelementimasrpskih,
slovenskih, albanskih, makedonskih i drugih balkanskih i europskih komunista. Tako se
ovaj dio hrvatske povijesti moe oznaiti ne samo sramotnim nego i najtraginijim
razdobljem.
Buduidasunajviepozicijeuvojsci,vladiitajnojpolicijibileurukamaSrba,oni
supraviliplanoveiizvravalinaloge:onisutakoderuglavnomizazivaliipoticalimasena
takobrutalneoperacije.Istosemoetvrditiiokasnijempropagandistikomprikrivanjutih
zloina.
Tako su Rade orak, zapovjednik proleterske brigade, njegov srpski sunarodnjak
Koa Popovi i drugi vii komunistiki oficiri u Mariboru dirigirali pokoljem desetaka
tisua hrvatskih zarobljenika. Medu tim preteito hrvatskim rtvama bio je i manji broj
drugih jugoslavenskihnarodnosti: Nijemaca, Austrijanaca i Madara. Mrtva tjelesa bila su
pobacana u etiri kilometra dug antitenkovski kanal koji su Nijemci iskopali za vrijeme
rata.
DrugivelikipokoljdesioseuKoevskomRoguuSloveniji.Ovdjesuglavnikrivci
bilihrvatskikomunistiizDalmacije,alisrpskimarksistSimoDubajibiojezapovjednikte
operacije.Tujepoubijanooko20.000HrvataskupasnekolikotisuaSlovenacaiSrba.
Zasvojeubojikoumijeekrvnicisubilinagradenidopustomuluksuznomhoteluna
Bledu.
Dok su duge kolone zarobljenika bile tjerane kroz slovenske, hrvatske i srpske
krajeve,umjestimakrozkojasurtveprolazilekomunistikevlastibiorganiziralesvjetinu
daponiavaimuizarobljenike.
Gradsko i seosko srpsko puanstvo na poseban nain se istaknulo vrijedanjem i
maltretiranjem iznemoglih i izgladnjelih gubitnika rata. Ovi nesretnici oito i namjerno
ponekadsutjednimabiliostavljenibezhraneivode.Onibikonanoputempadaliitako
straarimaisvjetiniprualislubenuisprikudaihpoubijaju.28
Oitojedasuteprocedurebilesustavnoplanirane,jersuzarobljenicibilitjeranikroz
mjestaukojimasuonipartizanimaietnicimananijelivelikegubitkezarata.Namjestima
prijanjih pobjeda hrvatski vojnici su sada bili brutalno mueni i izloeni svakovrsnim
poniavajuim patnjama. Mnogi su zarobljenici bili opetovano tjerani u"marevima" kroz
uliceZagreba
28

Najboljudokumentacijuovladanjusrpskogcivilnogpuanstva dalisuhrvatskimuslimani SafetJaskiiSafet

Bajin.SafetBajinbiojeosobnozainteresiranza istraivanjetoganajuasnijega inajogavnijegpokoljakojijebiopoinjen
uGornjim Podgracimainaposebanjenainbiomotivirandanaovimstranicamadopotankostiopietajpokolj,
jerjenjegovbratbiomedu rtvamatogamasovnogpokolja,kojisuizvrilibosanski SrbinaplaniniKozari.Vidjeti
Dok.\CI.iXCII.

116
HRVATSKI HOLOKAUST
idrugihhrvatskihgradova.Njihovistraariilisuzatimdaimpogorajuionako uasne
patnje. U pozadini toga bila je zamisao da se na Hrvate ostavi dojam potpune
komunistikepobjedeidaihsezastraiiodsamepomislinadaljnjiotpormarksizmu.
Preivjeli iz "mareva smrti", koji danas ive u SADu, Kanadi, Junoj Americi,
Australiji, Italiji, Austriji, Njemakoj, vedskoj i u drugim zemljama govore nam svojim
iskazima u ovoj knjizi. Neki iskazi koji se nalaze u ovom opsenom djelu bili su
prokrijumareniizporatneJugoslavijeuzvelikrizikzaiskaznikeizadrugeosobe.Vie
od90takvihsvjedoenjaukljuenojeudrugidio,kojijenaslovljen Dokumenti.
U naoj pismohraniimamo i stotinedrugihizjavaizprve ruke kojenisuuleu ovu
knjigu. Neke od tih izjava nalaze se u knjigama: La Tragedia de Bleiburg, Pokolj
Hrvatske vojske 1945., Srbokomunistiki zloini nad Bosnom, In Tito
Death Marches and Extermination Camps, Four Years in Tito's Hell i u
Croatia Way of the Cross MateTovila(Toronto,1966.).
Heimovi i Pintar posvetili su mnogo stranica u svojim knjigama stranom
pokolju koji se desio u srpnju 1948. godine unutar zidina lepoglavsketamnice.29
Pokojni kardinal Stepinac, najpoznatija rtva hrvatske poratne katastrofe, u vrijeme toga
pokoljabiojelepoglavskiutamnienik.
Unato opreznoj utnji angloamerikog tiska, iseljenike novine, kao na primjer
Obrana, Danica, Naa nada, Hrvatski glas, Nezavisna Drava Hrvatska,
Nova Hrvatska, Slobodna Hrvatska, Hrvatski narod, Hrvatska drava imnoge
druge, objavile su golem broj lanaka, uvodnika i iskaza oevidaca o mnogim poratnim
zloinimakoji su izvrenipo nalogu Titai njegovareimauBeogradu.Oveiseljenike
novine nikada nisu prestale objavljivati imena hrvatskih vojnika koji su posljednji put bili
videnina jednomilidrugommjestupokolja.
Tisue preivjele rodbine jo brino trae da doznaju mjesto masovnih grobova u
kojima se moda nalaze posmrtni ostatci njihovih milih i dragih, premda bi bilo
nemogue identificirati te ostatke. Od tada Titova se vlada utekla dobro poznatom
kriminalnom izbjegavanju odgovornosti, uklanjajui evidenciju, tzv. corpus delicti.
Sluili susevapnomidinamitomdaizbriu,kolikojetomogue,injeninuevidenciju
tih sluajeva. ak su i hrvatska vojna groblja iz Prvog i Drugog svjetskog rata bila
preorana jer se nastojalo izbrisati svaki spomen hrvatskog junatva iz prolosti,
junatvakojejeisamTitopohvalnousporedivaosjunatvomnjemakihvojnika.
29 Vidi 5, poglavlje u knjizi satnika Josipa Heimovia In Tito's Death Marches and Exterrrtination Camps, str.
182185. Vidjeti takoder 5. poglavlje u knjizi Johna Pintara FourYears in Tito's Hell, Buenos Aires, 1954.,str. 169171.

Bleiburkomariborski poko ji u tisku i prema sujedoanstvima oevidaca

1 1 7
Znatan broj hrvatskih glasila: Hruatska revija3O , Hrvatska misao, Osoba i
Duh, Drina, Hruatska gruda, Glasnik Srca Isusova i Marijina, Mlada
Hrvatska, Vjesnik Ujedinjenih amerikih Hrvata, Novi ivot, jadran i mnogi
kalendari koje su objavljivala hrvatska iseljenika drutva, uvelike su pisali o poratnim
pokoljima.
Ima ak i posebnih zbirki pjesama koje su posveene ovoj najstranijoj hrvatskoj
katastrofi.MedunjimamoramoposebnospomenutizbirkeIzgubljena domovina i
Oskvrnuto proljee, obje autora Vinka Nikolia. Vrijedno je uz to naglasiti i zbirku
Posljednji svibanj dr. Georgea J. Prpia. Zbirke pjesama Pod tudim nebom i
Exodus ak zasluuju da ih se prevede na najrairenije svjetske jezike. Postoje i dva
povijesna romana: Upovorkama sinrti Marijana Mikca i Manana Que Serd...
StjepanaFritrovia.Oviromanibaveseistomtemomkaoinaaknjiga.
Mikac je takoder urednik dokumentarnog dnevnika Misija u Hruatskoj autora
GiuseppeaMasuccija,ijepripovijedanjedokazujedaratnireimuHr<Tatskojnijebiotako
crnkaotosugaprikazaliTitovreimiangloameriki imarksistikitisak.
Morali smo izostaviti gotovo sav golem materijal koji je objavljen u hrvatskom
iseljenikomtiskuizostavilismoganesamou Analizi i u Dokumentima ovoga
djelanegoiusamojBibliografiji. Moralismoograniitiopsegovogadjeladaizbjegnemo
ponavljanje, premda je ono najbolja potvrda evidenciji i istinitosti koje iznosimo na
ovimstranicama.ZnatandioponavljanjaionakojeneizbjeivusekcijiDokumenti ove
knjige. Iskazi o marevima smrti" posebno mogu zvuati vrlo slino jer, na koncu
konca, preivjeli svjedoci imali su podosta slina iskustva. Dajui dokumente i
svjedoenjakojimasmoraspolagali,prednostsmo dali onimdokumentimakoji opisuju
dogadaje kod Bleiburga ili su bili neposredna posljedica britanskopartizanskog
"rjeenja"utomemjestu.
MoglismoiskazgeneralaLuburiaukljuitiudrugidioovogadjela,aliumjestotoga
stavilismogauAnalizu jeronosvjetljujepozadinutragedije izgodine1945.Naiitatelji
e zapaziti da smo Titovu botnbastinu izjavu o"konanoj predaji" stavili na elo
Dokumenata. Zapravo, to tipino Titovo hvaljenje, skupa s iskazom dopukovnika
Milana Baste, srpskog partizanskog zapovjednika, omoguuje nam da dademo ton
itavomenaemdjelu.
IzaBastineprieslijediiskazDanijelaCrljena,kojijebiocivilnipredstavnik
PavelievareimaurazgovorimauBleiburgu.Trebanaglasiti
30NadesetugodinjicupoetkableiburkomariborskozagrebakihpokoljaurednikHrvatske revije u Buenos
Airesuizdaojeopsenodjelooindividualnimtragedijama50akuglednih hrvatskihpjesnika,pisaca,
povjesniara,novinaraiprofesorakojisubilipoubijaninakonoslobodenja"Zagreba.

118
HRVATSKIHOLOKAUST
kakojenjegovopistih"pregovora"bitnoistikaoiBastiniskaz,akose samoizuzme
protukomunistikoihrvatskonacionalnogleditehrvatskogpregovaraa.31
Bastino pripovijedanje uzeto je iz njegove knjige Rat posle rata. On ovu knjigu
zakljuuje sljedeom izjavom: "Partizani su onda dolinom Drave urno otili
prema otadbini da izvre nove zadatke".32 Bastanijednerijeinijenapisaootim
"novimzadacima".Njihovsadrajopisujunamosobe kojegovorenaovimstranicamaneke
odtihosobajesuinjegovipartizanski"drugovi".
Zbog same injenice to su desecitisua Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti
bili poubijani kod Maribora, veina preivjelih oevidaca smatra ovaj grad najveim
ubijaliteminjimetereteTitovu vladu. Velik postotak oevidaca, iji se iskazi nalaze u
ovoj knjizi, proao je kroz Maribor na svome putu prema drugim mjestima. Zato
smatramo da je poglavlje ovoga djela o mariborskim pokoljima potpunije i
dokumentiranijenegoijednodrugopoglavlje.
Takodervjerujemodaseiopisi"marevasmrti",osobitooniglavnijikojisuocrtani
namapibr.5,mogumjeritis"mariborskimpokoljima"upotpunostisamedokumentacije.
Mogue jedasuprocjene o brojurtava kojesupreivjelisvjedocinanekimmjestima
opisali pretjerane. No, nismo si dopustili slobodu mijenjati te brojke jer, na koncu,
preivjeli svjedoci bili su u mogunosti da bolje od ikoga drugoga saznaju koliko je
rtavabilopoubijanonajednomilidrugommjestu.
U nekim iskazima, koje ovdje objavljujemo, zapaaju se slabosti u pogledu
datumaiidentifikacijekrvnika.Moramoimatinaumudaustranojsituacijiukojojsu
se svjedoci nalazili 1945. i kasnije, oni nisu oekivali da e preivjeti. Nisu imali ni
vremena ni mogunosti tono biljeiti podatke "tko", "kada", "gdje", "zato" i"kako" je
dotiniovoiliononapravio,atoje svojstvenonovinarskimreportaama.
Sasvimjesigurnodanijednojod osobakojesupreivjelehrvatskiholokaustkoji
sedogodionakonDrugogsvjetskograta,ninakrajpameti nijebilokakoeupravoonabiti
glavniizvorinformacijaodogadajimatoga

31 Prof. Danijel Crljen je 1945, u Austriji dao prof. Draganoviu svjedoenje o"pregovorima" u Bleiburgu. Dr.
OtonKnezovitujeizjavuobjaviousvojojknjiziPokojHrvatskevojske1945.MjesenikObrana(Madrid)godine
1962.takoderjeobjaviotajiskaz.Isto svjedoenjeopetjeizalouLaTragediadeBleiburguizdanjurevijeStudia
Croaticaionda slinoujednomebrojuHrvatskerevije.SvataobjavljivanjaCrljenovogsvjedoenjanahrvatskom,
panjolskom i engleskom bitno su ista, ali Crljen je verziju na hrvatskom proiriou HrvatskojrevijiodproljeaIjeta
1967., i to na temelju raznih lanaka i knjiga koje su do tada bile napisane o hrvatskoj narodnoj katastrofi od
godine1945.
32MilanBasta, Ratposlerata, Zagreb,1963.,str.153.

Bleiburkomariborskipokoljiutiskuipremasvjedoanstvimaoevidaca 119
razdoblja. Unato tim nedostacima i neizbjenom blijedenju sjeanja,
vjerujemo da e svaka objektivna analiza iskaza koje ovdje donosimo premda
se oni odnose na razliite datume i mjesta doi do zakljuka da se ovi iskazi
upotpunjujuipotvrdujujedandrugogaradijenegodasesuprotstavljaju.
Stoga,vjerujemodasmoumogunostikonanoiziisposveupotpunjenomslikom
onoga to se zbivalo za jugoslavenske strahovlade. Ako je bilo tko sklon
sumnjati u temeljnu istinu osobnih iskaza koje u cijelosti iznosimo u ovome
djelu, taj mora proitati dnevnik dr. Masuccija koji smo spomenuli i koji i dalje
citiramo. Njegov opis "nesretnoga grada" Zagreba u mjesecima nakon Drugog
svjetskog rata jest jednostavna reportaa za kakvu "ameriki ratni dopisnik" i
njegove kolege na Titovim banketima oito nisu imali vremena niti ih je za to
bilo briga. Masucci tvrdi da je Zagreb postao golemo groblje za poubijane
rtve. Zagreb je u 19.i u 20. stoljeubioaritehrvatskekultureinarodnihtenji,te
posveujemo posebno poglavlje ove knjige "oslobodenju" Zagreba. Premda dostupni
iskazi o ovome dijelu hrvatske tragedije nisu toliko brojni kao svjedoenja o
mariborskim pokoljima, osjeamo da svi Hrvati i mnogi stranci koji su prije rata
poznavaliposebnearihrvatskemetropole,eleznationjegovojsudbini.
to se tie mjesta raznih pokolja, oevidce smo molili da ih opiu to je
mogue detaljnije. Unato tome postoji, bez sumnje, mnogo tih mjesta, osobito
unutargranicahruatskihzemalja, kojaovdjenisuopisana.
Nijenambilomogueotkritisvehrvatske"Katyne",bilionivelikiili mali.
Da bi dugi niz pokolja, izvrenih po Titovu nalogu, mogao potanko biti
istraen, veina milijardi dolara koje je Washington poslao Beogradu morale bi
biti vraene i upotrijebljene za ovu specifinu svrhu. Osim toga, takvo
istraivanje moralo bi izvesti jedno medunarodno tijelo koje bi bilo sposobno
nametnutijakesankcijeprotivmijeanjaTitovogreimauovajposao.
Pisac ovih redaka eli istaknuti da je on, putujui u prolih devet godina
Europom, SADom i Kanadom, kao i apelima objavljenim u hrvatskom iseljenikom
tisku i osobnim dopisivanjem, nastojao sakupiti to je mogue vi e
dokumentarnog materijala. Pritom se osvjedoi o kako se veina preivjelih
oevidaca i drugih osoba od pera bojala za sigurnost rodbine i prijatelja u
Jugoslaviji ako opiu ono to znaju. Mnoge od ovih osoba odbile su da ih
citiramoilida autoru ili njegovim suradnicima daju potpisane iskaze.
Dobar dio iskaza u ovom djelu bio je pribavljen nakon estih
traenja i opetovanih moljakanja. Neki od onih koje smo uvjerili da
opiu svoja iskustva, od nas su ak zahtijevali da njihova imena
drimo u tajnosti sve do vremena kada e kompetentni medunarodni
forum odluiti istraiti itav

120
HRVATSKIHOLOKAUST
nizuasnihposlijeratnihubijanja. Mnogo puta ovaj je autor bio takoder opomenut da pred
"vanjski"svijetneiznosidokumenteoTitovimzloincima.Bilo je tu i tamo aki fizikih
prijetnji,skupasazlobnimpokuajimadamuseocrnidobarglas,doimjeUDBAgnjavila
njegove roditelje u domovini. Ovo posljednje zasluuje poseban osvrt. Pod stalnim
pritiskom UDBE, autorovi roditelji esto su pokuali i njega samog odgovoriti od
objelodanjivanja ove dokumentacije o poratnim zloinima Titove vlade i njezinih
pomagaa. Jugoslavenske vlasti su na slian nain nastojale uvjeriti amerike federalne i
mjesnevlastidasuovajautorinjegovisuradnicibiliustae.toseosobnosamogautora
tie,onjegodineizmedu1935.i1949.,tj.vrijemesvojegadjeatvaimladostiproveou
manjim i veim franjevakim sjemenitimau Sinju,na Visovcu, u Makarskoj, Veneciji,
BologniiRimu.Utomrazdoblju(od3.travnja1945.do10.lipnjaistegodine)sluio
je 69 dana kao Titov vojnik. Budui da na temelju ovih podataka nije bilo mogue
konstruirati uvjerljivu optubu o njemu kao o"ratnom zloincu", Beograd je od
WashingtonazahtijevaodasezabranedaljnjeaktivnostinaegaOdbora.
UDBAjeumeduvremenusmisliladrugiplan njezinisuagentirazasuli"informacije"
o njegovoj prolosti i proglasili ga oficirom u Titovim postrojbama, koji je 1945.
godineuistinupoubijaomnogoosoba!!Premdaganisumogliuutkati,ipaksuuspjeli
da mu putovanja po SADu uine teima nego to je to bio sluaj s poznatim Titovim
agentima. Suoavajui se s tim i s bezbrojnim drugim potekoama pri objelodanjivanju
oveknjige,napametnampadajubesmrtnerijeikardinalaStepincaunajmranijimdanima
Hrvatske:`Akonam je i pasti, past emo vrei svoju dunost.i".Te surijeibilei
josuidanasgesloovogaOdbora.Netkomoraprogovoriti,itouinkovitoprogovoriti,
da pokae osobito anglosaskome svijetu pravo lice komunizma i to znai komunistika
pobjeda, pa bila ona u Hrvatskoj, Tajlandu, Jemenu, panjolskoj, Dalekom istoku, Rusiji,
Kini ili jednoga dana u Americi i Engleskoj. Stranoj javnosti, kao i mlaciim hrvatskim
naratajima u domovini, elimo predstaviti hrvatske protukomunistike borce koji su u
etverogodinjemratuobilnoprolijevalisvojukrvneradinjemakihnacista ilitalijanskih
faista,negozbogspoznajadasuiluzorneidejenakojimapoivamarksistikovjerovanje
bileveaiopasnijaprijetnjasvemutojevrijednoumodernojcivilizacijinegotojetobila
gruba ideologija drugih totalitarnih sustava. Ovo je pouka koju preostali svijet jo mora
nauiti.
JohnIvanPrcela
predsjednikOdborazaistraivanjeBleiburketragedije
15.svibnja1969.,Cleveland

6.POGLAVLJE
VelikosrpskaagresijanaRepublikuHrvatsku
iBosnuiHercegovinu
UMJESTOUVODA
Nasvretku20.stoljea,usrcuEurope,dogodiosevelikzloinigenocid,koji
jeposvojimrazmjerimanadmaioslinastradanjaizprolihstoljea,paakionaiz
Drugogasvjetskogarata.Velikosrpskaratnaagresija naHrvatskuiBosnuiHercegovinu
bilajepraenagolemimIjudskimstradanjima,materijalnimrazaranjimaietnikim
ienjem,rijejugenocidomnadnesrpskiminepravoslavnimstanovnitvomna
podrujimakojasubilazahvaenaratnimsukobimaibilaokupirana,aliinaprostorima
kojisubilidalekoodcrtabojinica(primjerice,sjeverozapadnaBosna).
Velikosrpskaideolokaiimperijalistikavrhukausvojemujeekspanzionistikom
programuplaniralagenocidkaotemeljnosredstvouklanjanjasvegatonijesrpsko,radi
uspostaveVelikeSrbijenaprostorimakojinikadanisubilisastavnicomsrpskedrave,
nakojimaSrbinajvemanisuautohtonnarodtenakojimauglavnomnisuiniliveinu
stanovnitva.Dakle,agresija naRepublikuHrvatskuiBosnuiHercegovinusamoje
krajnjiizrazdugoplaniraneipripremanevelikosrpskenacionalnepolitikeiideologije.
Posljednjeedesetljeeusuvremenojpovijestihrvatskoganarodaostati upamenopo
ponovnojuspostavisamostalne,neovisneislobodnedraveHrvatske.Poslijegotovo
tisuugodinaHrvatisuuspjelioivotvoritisvojudravotvornuideju,iakosuuproteklih
desetgodinazaostvarenjetogaciljaprolimukotrpanitrnovitputkojimsuseoslobodili
jugokomunistikogivelikosrpskogzagrljaja,kojije,uistinu,prijetiosmrtno
ugrozitisamuopstojnosthrvatstvanaovimprostorima.
Iakoupovijesnimrazmjerimarazmjernokratko,proteklojedesetljee prepuno
zamrenihiburnihpolitikovojnih,drutvenihigospodarskihzbivanjaiprocesa,koji
suznakovitouspostavili,odrediliiusmjerilinovepolitike,drutvene,geopolitike,
geostratekeidrugeodnosenajugoistokuEurope.Umedunarodnimpolitikimokvirima
raspadJugoslavijeoznaio jekrajsvojevrsnehladnoratovskeidjelomino
posthladnoratovskeravnoteesnagaiinteresa,kojujeJugoslavijauovomedijelusvijeta
umjetnoodravalaviedesetljea.
Proteklasuzbivanjajasnorazotkrilakontinuitetvelikosrpskeimperijalistikei
hegemonistikepolitikenasilnogprisvajanjatudih,nesrpskih povijesnih,etnikihi
dravnihprostora.Odpoetka1990ihsmogodinapratilipolitikoioruanoruenje
Jugoslavije,tojeisplanirao,insceniraoi

121

122
HRVATSKIHOLOKAUST
proveo velikosrpski reim pod Slobodanom Miloeviem, ali i ustrajnu borbu nesrpskih
naroda koji se nisu eljeli pomiriti s velikosrpskim nastojanjima da drastino promijene
politikuinacionalnuslikuovogadijelaEurope.
Hrvatski jenarod, branei se od srpskeagresije, prekinuo srpsku dominacijute
konanooivotvoriostoljeima,odtudinasputavanualiuvijektinjajuu,dravotvornuideju,
jer su Hrvatiznali da jedino u svojoj dravi mogu osigurati i sauvati svoj nacionalni i
vjerski identitet te da jedino u svojoj dravi mogu graditi budunost dostojnu ovjeka i
viestoljetne batine hrvatskoga naroda. Krvava je velikosrpska agresija na
novouspostavljenu hrvatsku dravu, te kasnije i na Bosnu i Hercegovinu, pokuala
onemoguiti ta hrvatska nastojanja. Svaka je godina u ovome desetljeu bila natopljena
krvljuhrvatskihIjudikojisusvojimtijelimabraniliivotmladehrvatskedrave.Spomenna
Ijude koji su svoj topli dom zamijenili hladnim rovom u kojemu su branili i obranili
Hrvatskumorazasvagdabitiupisanupamenjehrvatskoganaroda,unjegovustradanjima
prebogatuprolost,unjegovnacionalniidentitet,aliiutemeljenoveiljepebudunosti.
Istodobno,proteklasuzbivanjajasnorazotkrilamanjakpravodobnog,uinkovitogi
pravednog medunarodnog politikog, diplomatskog, pa i vojnog okvira za
zaustavljanjeratnihsukobaipostizanjemirovnihrjeenja.Nemouraspletanjuhrvatske
i,netokasnije,bosanskohercegovaketragedijepokazalajeda,unatoproklamiranom
vanjskopolitikom jedinstvu (primjerice u Europskoj uniji), promicanju visokih standarda
zatite ljudskih, etnikih, vjerskih i drugih prava, jo uvijek u medunarodnim
odnosima vodee mjesto zauzimaju uski nacionalni interesi, mjereni drutvenim,
gospodarstvenim,geopolitikimivojnimpravimajaega.VelikosrpskaagresijanaHrvatsku
iBiH,naalost,zornojepokazaladautakvommedunarodnompolitikomokrujuistinai
pravda ustupaju svoje mjesto pred suprotstavljenim interesima svjetskih monika, koji,
najvema, uz asne iznimke, tijekom velikosrpske agresije nisu pravili razliku izmedu
agresorairtve.
KORIJENIVELIKOSRPSKOGIMPERIJALISTIKOGPOSEZANJA
ZAHRVATSKIMPROSTOROM
Ukupnajepovijesthrvatskoganarodabitnoobiljeenatenjomza nacionalnomopstojnosti,
aliizaopstojnouvlastitedrave.Povijestje Hrvataihrvatskedraveuposljednjadva
stoljea,naalost,bilabitnoodredenavelikosrpskimpolitikimiteritorijalnim
posezanjimazahrvatskimprostoromihrvatskimprirodnimiljudskimdobrima.
Zahvaljujuivelikosrpskomnovovjekovnomimperijalizmu,hrvatskijenarodsamou
ovome stoljeuuetirinavratadoiviokalvarijukaomalokojinaroduEuropi.

VelikosrpskaagresijanaRepublikuHruatskuiBosnuiHercegovinu 123
Prvo je stradanje pretrpio u srpskoj kraljevini Jugoslaviji od 1918. do 1941.
godine, kada su u cijelosti bila dokinuta i najmanja obiljeja hrvatske
dravnosti,kadajeuupravnoteritorijalnomsmisluhrvatskietnikii dravnopravni
prostor bio posve rascjepkan te kada su zbog isticanja svojega hrvatstva brojni Hrvati
bili progonjeni, zatvarani ili likvidirani drugo tijekom Drugoga svjetskoga rata
(1941.1945.)iosobitouporau(1945.1948.),kada jehrvatskipukbioprisiljenproi
holokaustBleiburga,marevasmrtiikrinihputova,o emupotresnosvjedoe brojni
dokumentiisvjedoanstvauovoj knjizitreeuTitovojkomunistikojJugoslaviji
od 1945. do 1990. godine, a etvrto u velikosrpskoj ratnoj agresiji na Hrvatsku u
posljednjem desetljeu drugoga milenija, tijekom koje je hrvatski narod obranio
nacionalnuslobodu ineovisnost,aliidoiviovelikaljudskastradanja,golemamaterijalna
razaranja tepatnjustotinatisuaIjudi.
U proteklom je stoljeu bila surovo guena sloboda hrvatskoga naroda, kao i
svakipokua joi votvorenjanjegovepunedravneneovi snostii samostalnosti.
Posljednje stoljee nije samo pokazalo i potvrdilo neodrivost bilo kakve
jugoslavenske dravne zajednice u kojoj bi bili i Hrvati nego i neugaslu elju
hrvatskoganarodazasvojomdravom.
Hrvatski jenarodsvojudravnostnadananjimprostorimaobitavanja prvi put
ostvarioprijevieodtisuugodina.Jouranomsrednjem vijekuHrvatisuimali
svoju dravu najprije kneevinu, a potom kraljevinu kojoj su na elu stajali
narodni vladari. Hrvati su svoju dravnost i dravotvornost u odredenu opsegu
zadrali i za dravnih zajednica s Madarskom i Austrijom u razdoblju od 12.
stoljea do konca Prvoga svjetskoga rata. Godine su 1918., stupajui u
monarhistikuvelikosrpskuKraljevinuSHS,odnosno KraljevinuJugoslaviju,Hrvati
ostali bez svoje dravnosti, a Hrvatska je nakon tisuu godina izgubila svoj
dravnopravni status utopivi se u unitarnoj velikosrpskoj kraljevini, a koji e
dijelombitiobnovljentekuspostavom BanovineHrvatske1939.,odnosnoproglaenjem
NDHutravnju1941.godine.
Naseliviseukriituvelikihgeografskihcjelina Sredozemlja,
PodunavljaiBalkana,nakontaktukatolianstva,pravoslavljaiislama,narazmedi
zapadnogiistonogcivilizacijskogkruga,Hrvatisuseoduvijeknalazilina
udarurazliitihpolitikovojnihimbenika,kojisunastojali
kontroliratitajgeostratekiiznimnovaanprostor.
Unatosvimviestoljetnimnepovoljnimmedunarodnimpolitikimi vojnim
okolnostima,kojesu,najvema,dovodileupitanjehrvatskudravu,zatirale
hrvatstvonaovimprostorimatespreavalesvakiozbiljnijipokuajoivotvorenja
hrvatskedravnopravneinacionalnesamostalnostiineovisnosti,Hrvatise
nikadatijekomproteklihdevettekihikrvavihstoljea nisuodreklisvojega
nacionalnogidentiteta,svojepripadnostirimokatolikojcrkvitesvojih
dravotvornihtenji.

124
Promiljajui o najznaajnijim imbenicima i uzronicima tako tekog,
mukotrpnogitraginogaputahrvatskoganarodauosiguranjusvojenacionalneslobode
idravnesamostalnosti,zapravoneprestanoukazujemo nastalnuopasnostkojaseuobliku
velikosrpske imperijalistike hegemonije nadvijala posljednjih desetljea nad hrvatskim
narodomihrvatskomdravom.Valjanamiovomprigodomnaglasitiosnovnekorijenezla
kojejepustoilo posljednjihdesetljeahrvatskeetnike,povijesneidravneprostore.
Velikosrpstvo nije nov fenomen, ono ima svoju dugu povijest, ono je ve niz
desetljea znaajnom, pa i presudnom sastavnicom srpske politike strategije i
nacionalneideologije,kojapoivanapovijesnim,politikim,kulturnim,demografskimi
drugim falsifikatima, mitovima i predrasudama.1 U Srbiji su tijekom posljednja dva
stoljeauskoisprepleteni:povijesnaobmana,srpskamitologija,kojajesveviepostajala
dijelomstvarnosti,te naslijedeniosjeaj"neogranienemoiiveliine".2
Idejnopolitiki korijeni suvremene velikosrpske hegemonistike i imperijalistike
politikeseuukonac18.stoljea3,aleeuvelikosrpskojideologijiijijestoerninosilac
bila i ostala srpska politika, znanstvena, kulturna i crkvena, dakle, u irem smislu rijei,
duhovnaelita.Njezinisupripadniciideolokioblikovalivelikosrpskinacionalniprogram,s
temeljnim ciljem: uspostavom Velike Srbije i njezinim teritorijalnim
irenjem na druge nesrpske prostore, bez obzira na njibov etniki
sastav, povijesni razvoj i dravnopravni okvir (status).
Meduistaknutevelikosrpskeideologe,kojidolazeizsvihsferasrpskogjavnogivota,
valjanamubrojitiIlijuGaraanina,tvorcaNaertanija iz1844.godineplanazastvaranje
Velike Srbije, temeljnog dokumenta uspostave i teritorijalnog irenja suvremene srpske
drave.
Jezino je naelo velikosrpstva osmislio i zduno zagovarao Vuk Stefanovi
Karadi srpski jezikoslovac, pisac i putnik po balkanskim i srednjoeuropskim
zemljama.ZagovarajuiidejudasusvitokavcizapravoSrbi(Srbisviisvuda), Karadi
nijesamoizvrnuopovijesneinjeniceispoznajenegojeiudariotemeljesuvremenommitu
velikosrpstva,prema
1

Klemeni, M. (1993./94J: Greater Serbian Territorial Claims, Croatia A New European State, Zagreb.

2 Jajinovi, M. (1998 ): avo i vodeniari, Mit o"nebeskom narodu"i njegove pos jedice, PAN LIBER, Biblioteka
Politika publicistika, knjiga IIL, OsijekZagrebSplit. Autor e ustvrditi da su "mrnja", "ruilaka udnja"
i"teritorijalna glad" temeljne odrednice suvremenog velikosrpstva, koje e, naalost, rezultirati golemim stradanjima
Vukovara, Dubrovnika, Osijeka, ibenika, G os pi a i mn og ih dr ug ih g rado va i kra j eva di l je m H rv at sk e.
3 Jedna od najboljih ralambi velikosrpske ideologije i nacionalne politike dana je u knjizi: Izvori velikosrpske
ideologije, (ur.) Boe ovi, AGM, Zagreb, 1991. Ralamba korijena velikosrpskog imperijalistikog posezanja
za hrvatskim prostorom u ovome poglavlju najvema se temelji na tom izvanrednom djelu.

V'elikosrpskaagresijanaRepublikuHrvatskuiBosnuiHercegovinu

125

kojemunaovimprostorimaivisamojedannarod Srbi,strivjere (rimokatolikom,

pravoslavnomimuslimanskom)ijednimjezikom(srpskim).
Otvoren poziv naistrebljenje Hrvata upuen je 1902.godine, u zagrebakomlistu
Srbobran(!),izperasrpskogapravnikaipolitiaraNikoleStojanovia.Usvojemujetekstu
Doistrage nae ili vae, Stojanovi zanijekao Hrvatima narodnost, nacionalnu osobitost,
dravotvornost, kulturnu batinu i jezik, te je pozvao Srbe na borbu u kojoj e, kako sam
kae,Hrvati"podlei".Najjasnijuporukuutomsmislu,devetdesetljeakasnije,izrekaoje
(1991.) u baranjskom selu Jagodnjaku, srpski politiar Milan Paroki, pozivom
tamonjimSrbimada"sveonekojikaudatonijesrpskazemljamoguda ubijupoput
kerakodtarabe".
"Recept" etnikoga ienja, kao jednog od temeljnih sredstava oivotvorenja
velikosrpskoga projekta, dao je 1937. godine srpski povjesniar (akademik!) Vasa
ubrilovi, koji je bio jedan od najmladih atentatora na prijestolonasljednika Franju
Ferdinanda1914. godineuSarajevu.ubrilovi jesrpskomekspanzionistikompokretu
ubatinuostavioidealetnikiiste srpskedrave,idealkojemusviSrbitrebajuteiti.
Politika, etnika i granina pitanja stvaranja Velike Srbije dao je i Stevan Moljevi,
etniki ideolog i jedan od najbliih suradnika etnikoga vode Drae Mihailovia, u
svojemuspisuHomogenaSrbijaiz1941, godine.Moljevijesrpskomnarodupredloio
pripojenje Srbiji velikih dijelova Hrvatske te cijele Bosne i Hercegovine, zalaui se
pritomza"humanopreseljenjestanovnitva",tozapravoznaizaetnikoienje.
Tijekom minulih stoljea velikosrpska hegemonistika i imperijalistika ideologija
svojega je stoernog nosioca imala i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).Jood13.
stoljea i utemeljenja srpske arhiepiskopije traje nerazdvojiv put SPCa i srpske dravne i
nacionalne politike. Od tada pa sve do dananjih dana iznimno je teko, gotovo
nemogue,razluititosudravneatocrkveneobvezeiprava.StogaSPCsnosigolemu
odgovornostzasvazbivanja(iosobe)vezaneuzasrpskudravuinosiocevlasti.SPCse
niz stoljea javlja kao najuporniji,najustrajniji inajagresivniji iritelj velikosrpske ideje.
SPC je kao nacionalna i dravna organizacija odrala jedinstvo srpskoga naroda i u
godinama, pa i stoljeima, nepostojanja srpske drave.4 Brutalna neofaistika srpska
agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, uz blagoslov SPCa, potpuno je razotkrila
stoljetnu konstantu imperijalistike politike velikosrpskog svetosavlja.5 Karakter i ulogu
SPCauagresijinaHrvatskui
4Javorovi,B. (1995.): VelikosrpskanajezdaiobranaHrvatske, Defimi,BibliotekaHrvatskidomovinskirat,
Zagreb.
5tefan,Lj. (1996.): Srpskapravoslavrtacrkvatfaizam, Nakladni zavodGlobus,Biblioteka Posebnaizdanja,
Zagreb.

126
HRVATSKIHOLOKAUST

BosnuiHercegovinuvrlojejasnorazobliiosrpskiknjievnikMirkoKova (danasiviu
Hrvatskoj),nazvaviSPC"duhovnomJNA".
Sredinom i krajem 1980ih, u vrijeme kada su se i u Jugoslaviji poeli osjeati
povjetarcidemokracijeikadajeSrbijapomalopoelagubitimoapsolutnegospodarstvene
i politike dominacije i kontrole, u javnosti se pojavio Memorandum Srpske akademije
nauka i umetnosti. Tajdokumentsrpskihakademikanastaoje1986.godinekaopredratna
idejnopolitika osnova velikosrpskih politikoteritorijalnih posezanja za nesrpskim
prostorima, odnosno kao ideoloki temelj velikosrpskoj politici Slobodana Miloevia,
premakojoj"sviSrbimorajuivetiuistojdravi".Miloevije konanouobliiotajkoncept
porukom: "Srpska je zemlja sve ono gde se nalaze srpski grobovi". Tadanji je
velikosrpski voda, uz pomo suvremenih ali i tradicionalnih velikosrpskih programa i
planova, "probudio" srpski nacionalizam mitovima, koji su potpaljivali patoloku i
histerinumrnjuprotivHrvata.Plasirajuilaneinformacije,potpomognutedesetljeima
sustavno, planski i organizirano gradenim mitom o genocidnosti Hrvata koji je u
javnostipoznatkao"jasenovakimit"MiloevijeuvjerioSrbeuHrvatskukaofaistiku
dravu, u vatikansku zavjeru protiv pravoslavlja, u austrijskonjemakohrvatsku namjeru
uspostave etvrtog Reicha i slino. Slobodan Miloevi je konsolidirao velikosrpski
politikisustav,stvoriojeudravivelikosrpskuklimu,uvojsci(JNA)uspostaviokritinu
masu u slubi velikosrpstva, to mu i nije bilo odve teko,6 te je uspjeno proirio
velikosrpskinabojmeduSrbimauHrvatskoj.
Memorandum SANU u detalje je razradio program cjelovitog ustavnog, politikog,
gospodarstvenog,paivojnogpreuzimanjaJugoslavijeusrpskeruke.Ukolikobi,tadave
vidljiv, raspad Jugoslavije postao neizbjean, Srbi bi se, smatrali su srpski akademici,
odluilinasamostalanput,alibiprijetogasebiprikljuilisveprostorenakojimaSrbiive,
pamakariumanjini,jerakosuSrbinegdjeuveini,"prirodno"jedavladaju,aakosu
u manjini, ondaradi navodne ugroenosti od veinskoga naroda preuzimaju vlast i, kad
etnikioisteteprostore,pripajajuihmatinojsrpskojdravi.Hrvatinikadanisuposezali
zatudomzemljom.Srbimajetokonstanta,programskarigidnostinepromjenjivost,ve
nizstoljea.7
6

JNAjeiprijeratabilazapravousrpskimrukama,kaotosutobile isvejavneslubeubivojJugoslaviji.Srbisuu
profesionalnom asnikomkadruuJNA inili1980ih godina60%asnika,iakoihjetadauukupnom stanovnitw
Jugoslavijebilogotovoupola manje.SCrnogorcima,kojihjeuJNAbilo6,2%,Srbisuinili2/3asnikogakadra,
to nedvojbeno upuuje i na predratnusrbiziranostjugoslavenske vojske. VieokadrovskojzastupljenostiSrbau
bivoj Jugoslavijividjetiu:Javorovi,B.(1995.):Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Defimi,
BibliotekaHrvatskidomovinskirat,Zagreb.
7Tarle,M.(1993.):Genezavelikosrpskeimperijalnemisli,111.Demografskiivjerskiodnosi HrvataiSrbau
Hrvatskoj,Hrvatska revija, 23(170171),Zagreb.

Velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

127

Prematome,velikosrpskaidejauposljednjadvastoljeapokazujeizrazitkontinuitet.
Ona je s vremenom varirala, prolazila odgovarajue vremenske i prostorne faze,
dobivalanoveprovedbeneoblike,alinikadanijeprestajalazaokupljatiSrbeunjihovu
nastojanjudaseproglase"boanskim"i"izabranim"narodom.Iakoseprividnaideologija
(monarhija, komunizam) mijenja, osnovna nit, cilj i sredstva velikosrpstva ostajali su
postojani. Kalvarija koju je pritom hrvatski narod doivio, proivio i preivio u ovome
stoljeu,rezultatjejedneteistevelikosrpskehegemonistikeiimperijalistikepolitike.
VELIKOSRPSKAAGRESIJANAHRVATSKU
Unato slici koju je o sebi slala u svijet, Jugoslavija je bila daleko od idealne
multietnike drave. U njoj su, u poetku pritajeno i tiho a kasnije sve otvorenije i
glasnije, prevladavala stalna neslaganja oko najvanijih politikih, gospodarstvenih i
nacionalnihpitanja,poticanaponajvieeljomSrbadaucijelostistaveJugoslavijupod
svojukontrolu.Joizvremenanastankaprve,monarhistikeJugoslavije,bilojejasno
dasutudravnuzajednicuSrbividjelijedinokaovelikuSrbiju.IkomunistikuJugoslaviju
Srbisukoristilisamokaomaskuzaostvarenjesvoje(i)racionalnevelikosrpske ideje.
Posljednjih su se godina postojanja jugoslavenske federacije velikosrpskanastojanja
pokuala ostvariti izgradnjom i ouvanjem "vrste federacije". Nakon to taj naum nije
naiao na nesrpsku potporu, napadnuta je ustavna konstitutivnost Kosova i Vojvodine.
Medutim, ta su zbivanja samo ojaala tenje sjeverozapadnih republika za
osamostaljenjem, to je u konanici velikosrpskih nastojanja rezultiralo oruanom
agresijomnaSloveniju,HrvatskuiBosnuiHercegovinu.
Tzv. jugoslavenska kriza nastala je iskljuivo kao rezultat, ali i strateki cilj
velikosrpskepolitikeotjeratiizJugoslavijesvekojipredstavljajusmetnju(npr.Slovence i
Sloveniju),a(silomakotreba)zadrationeodkojihsemoguidaljenesmetanocrpsti
prirodna i ljudska dobra (npr. Hrvate i Hrvatsku).Zavelikosrbe,BiHiMakedonijasu
ionako"vekovnesvetesrpske zemlje".
Vrhunacjepolitikekrize,optereenemeduetnikimnapetostima ponajprijeizmedu
HrvataiSrba,aliiSrbaiSlovenaca,odnosnoSrbaiAlbanaca,kojajeneizbjeno
vodilakraspadujugoslavenskedravne zajednice,dosegnutkoncem1980ihgodina.
Tihjegodinavelikosrpskiosvajakiprogramsasvimotvoreno("jogurt"i"antibirokratske
revolucije"uVojvodiniiCrnojGori,ukidanjeustavnekonstitutivnostiKosova,"balvan
revolucija"uHrvatskoj...)pokuaocentraliziraticjelokupnuvlastuJugoslaviji,

128
HRVATSKIHOLOKAUST
to je z.i preostale republike (drave lanice jugoslavenske federacije) bilo posve
neprihvatljivo.Izlaziztakonepovoljnogpolitikog,nacionalnog,gospodarstvenogivojnog
velikosrpskogokruja,HrvatskaiSlovenija(kasnije iBiH,odnosnoMakedonija)vidjelesu
jedinounacionalnomoslobodenjuistjecanjudravnesuverenostiisamostalnosti.
OsvajakiratprotivHrvatske(od1991.)iBosneiHercegovine(od1992.)biojene
samopokuajouvanjaJugoslavijeukojojbiSrbijaimalapotpunu dominacijunego jo i
vie svojevrsni finale velikosrpske politike i velikosrpske dvostoljetne teritorijalne
ekspanzijepremazapadu.Ratu HrvatskojiprotivHrvatskezavrnijeinkrvavedrameza
koju se desetljeima, pa i stoljeima, prikupljala grada. On je posljedica vjerske i
nacionalneiskljuivosti.NijeseJugoslavijaraspalazatotosutoeljeliHrvati,vezatoto
su je Srbi otvoreno nastojali pretvoriti u Veliku Srbiju, protivno tadanjim ustavnim
odredbama(UstavSFRJiz1974.),kojesubarem"deiure" osiguravaleravnopravnost
naroda i republika/drava jugoslavenske zajednice. Borba protiv velikosrpske
imperijalistike politike s vremenom se pretvorila u borbu za vlastito nacionalno
oslobodenje. Srbi su rat zapoeli kada vienisu mogli putem saveznih jugoslavenskih
institucija kontrolirati nacionalne oslobodilake tenje hrvatskoga naroda, odnosno
kada su politiki procesi u Jugoslaviji krenuli suprotno memorandumskom programu iz
1986.godine.8
elei se osloboditi smrtnog zagrljaja Beograda i Srbije, Hrvatska se poetkom
1990ihgodinanalanaputunajveeginajrazornijegudaravelikosrpskemrnjeprema
svemu hrvatskom i katolikom. Unititi povijesnu, sakralnu i kulturnu batinu hrvatskoga
naroda, protjeratihrvatskog ovjeka s njegovih stoljetnih ognjita te ukloniti sve tragove
postojanja hrvatstva na hrvatskom tlu temeljni su provedbeni programi suvremenih
velikosrpskihciljevazaoivotvorenjeVelikeSrbije.Sruenecrkve,kole,bolniceiknjinice
diljem Hrvatske nedvojbeno svjedoe o posvemanjoj destrukciji dijela hrvatskog
etnikog,dravnogipovijesnogprostora.Unaprijedsmiljenaisustavnoprovodenapolitika
genocidaietnikogienja,praenaosnivanjemkoncentracijskihlogorasmrti,masovnim
likvidacijama nedunog, preteito civilnog stanovnitva, silovanjima, pljakanjima
osnovne su znaajke dananje velikosrpske politike. Genocid nad Hrvatima iz dananjeg
vremena tek se u broju rtava, ali ne i u temeljitosti i krvolonosti, razlikuje od
holokausta hrvatskoga puka iz prolih vremena, osobito Drugoga svjetskog rataiporaa
(1945.1948.),kojijepostaosibokomunistikastrahovlada.
Povijestbiljeivieoddvjestogodinaplaniranognastojanjaiprodora Srbaprema
zapadu.ZatajsuciljuSrbijiinstrumentaliziranisvidravni,
8

aki,V. (1993): Opi okvir prouavanja srpske agresije na Hrvatsku 1991..., Dr u t ve n a istraivanja, 4 5 (2
3),IP D I, Za gr e b

VelikosrpskaagresijanaRepublikt,HrvatskuiBosnuiHercegovinu 129
paradravniijavnisustavi.Politiki,kulturni,prosvjetni,znanstveniidrugiprogramiiciljevi
velikosrpskepolitiketemeljenisunafalsifikatimapovijesti,kulture, jezika i vjere Hrvata.
Uporno i planirano ponavljanje lai o genocidnosti i faistoidnosti Hrvata, o hrvatskim
podrujima kao "vekovnim srpskim zemljama", o Hrvatima kao Srbima rimokatolike
vjere, o navodnougroenom srpstvu i pravoslavlju u Republici Hrvatskoj i slino,
teilojedaseonajednomprihvatikaoistina,tj.dase pripremiterenzaagresiju,odnosno da
seagresijapotakneipredsvijetomopravda.9
U sklopu svoje velikosrpske nacionalne ideologije Srbi su Hrvatima osporavali
dravnost i dravotvornost, iako je prema svim povijesnim vrelima jasno da su po
doseljenjunaovajprostorHrvatiosnovalistabilnudravu mnogoprijeSrba.Velikosrbi
suHrvatimaosporavaliiznatandioteritorija,proglaavajuiga"svetomsrpskomzemljom".
Kroz proteklih dvije stotine godina bilo je vie pokuaja da se "znanstveno" opravdaju
amputacije ili prisvajanja hrvatskoga teritorija. Velikosrpske su pretenzije u novije doba
najjasnije dole do izraaja proglaavanjem crte ViroviticaKarlovacOgulinKarlobag
("eeljeva crta") zapadnim granicama suvremene (veliko)srpske drave. Konano,
velikosrbivepolastoljeaustrajnoitemeljitoHrvatima nameuosjeajgenocidnosti.l0
Medutim, svi pravni, politiki, kulturni, vjerski, povijesni i osobito demografski
pokazateljihrvatskogdravnogprostorapokazujupotpununeutemeljenostineopravdanost
velikosrpskih teritorijalrlopolitikih posezanja za bilo kojim dijelom hrvatske drave.
Povijesnopolitiki, etnodemografski, religijski i kulturnocivilizacijski razvoj hrvatskoga
dravnog i etnikog prostora neumitno dokazuje njegove izvorne hrvatske znaajke i
njegovupripadnostzapadnoj,katolikojcivilizaciji.SvipokuajidaseodHrvatskenaprave
"vekovne srpske zernlje" osnivaju se samo i jedino na povijesnim krivotvorinama,
laima, predrasudama i mitovima te nemaju nikakva uporita u stvarnim injenicama i
spoznajama. Stoga se Hrvati nisu mogli niti smjeli pomiriti (pokoriti se) s naraslim
velikosrpskimapetitima.
Na temelju samovoljno tumaenih,izmiljenih ili krivotvorenih povijesnihizvora
terezultatarazliitihpopisastanovnitvaSrbisupokuali"znanstveno"opravdatiagresiju.
NamjeraimjeuvijekbilaumjetnopoveatibrojSrbaipravoslavacananekomprostoru,
ime bitajprostor odmahdobio oznaku"vekovne srpskezemlje"itako"prirodnim,
povijesnimietnikimpravom"uaousastavVelikeSrbije.
9

aki,V. (1993.):OpiokvtrprouCavanjasrpskeagresijenaHruatsku1991..., Drutvena istraivanja, 45 (23),

IPDI,Zagreb.
10
Javorovi,B.(1995.):VelikosrpskanajezdaiobranaHrvatske, Defimi,BibliotekaHrvatski domovinskirat,
Zagreb.

130

HRVATSKIHOLOKAUST

Koliko su apsurdne bile velikosrpske teritorijalne pretenzije prema hrvatskom

prostoru,nedvojbenonamsvjedoenekiizabranidemografskipokazatelji.Primjerice,da
suSrbiuspjeliusvojemunaumuotkidanjahrvatskogteritorijaistonoodtzv.eeljevecrte:
"ViroviticaKarlovacOgulinKarlobag", onda bi u toj zapadnoj srpskoj dravi ivjelo dva i
polmilijunastanovnika,ameciunjimabinajbrojnijibiliHrvati(72%)Srbabibilotekoko
19%,aostalihoko9%.KakvabitobilaVelikaSrbijanahrvatskomeprostoru,kadabiu
njoj Srbi bili izrazita etnika manjina? Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 1991.
godineSrbisuveinustanovnitvaimaliusamo11od102biveopine(Dvor,Glina,
HrvatskaKostajnica, Vojni, Vrginmost,Benkovac,DonjiLapac,Graac,Knin,Obrovaci
TitovaKorenica), nounjimajeivjelasvegaetvrtinaSrbauRepubliciHrvatskojte
godine.ll
Srpska agresija nije zahvatila samo podruja koja su, prema popisu 1991. godine,
imala srpsku etniku veinu (dijelovi Banovine, Korduna, Like, zapadne Slavonije i
sjeverne Dalmacije) ve i prigranina podruja Hrvatske prema Jugoslaviji s veinom
hrvatskog stanovnitva (hrvatsko Podunavlje), odnosno ak i ona podruja u kojima su
Hrvati inili izrazitu veinu puanstva (primjerice: Drni, Dubrovnik, Sinj, Sisak,
ibenik, Virovitica...).12 Izravnim je ratnim stradanjima bilo obuhvaeno oko 29.000
etvornih kilometara, s neto vie od milijun stanovnika. Velikosrpski je agresor tijekom
drugepolovice1991.godineuspioprivremenookupirati
priblino 15.000 etvornih kilometara hrvatske drave (26,5% povrine Hrvatske) s
ukupno1.074naselja.Ukupnojeubivimokupiranimnaseljimapred samrat ivjelo oko
550.000stanovnika,odkojihje Srba bilotekneto vieodpolovicebroja(52%),aHrvata
ak37%,uz11%ostalih.13
Srpskajeagresijaodnijelaoko15tisuaivotauHrvatskoj,l4 nekolikodesetakatisua
ljudijebiloranjeno,vietisuanestalo,stotinetisuaprognano izsvojihdomova...Potpunoje
ilidjelominorazrueno,spaljenoiopljakanooko600hrvatskihnaselja,nekaidotemelja.
MedunjimasenalaziihrvatskigradherojVukovar.15Gradjetokojijepodnionajveu
rtvuuobrani
11Crkveni,L(1993./94.):AreasofAggressioninCroatia(Basichistoricalanddemographicalfacts),Croatiaa
neauEuropeanState,Zagreb.
12 ivi, D. (1999.): Temeljni demografski pokazatelji etnikog ienja tijekom srpske agresije na Republiku
Hrvatsku, Suzama do istine, "Vukovarske majke", Udruga roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih
hrvatskihbranitelja,Zagreb.
13terc,S.iPokos,N.(1993J=DemografskiuzrociiposljedicerataprotivHrvatske,Dnctvenaistraivanja,23
(45),Zagreb.
14 Vidjeti: Ministarstvo hrvatskih branitelja iz domovinskog rata, Baza podataka, Zagreb, sijeanj 2000.
Ministarstvozdravstva,Odjelzaistraivanjeiinformiranje,Bazapodataka,Zagreb,oujak1999.
15Opovijesnim,geografskim,drutvenimigospodarskimznaajkamaVukovarainjegova okolnoga prostora
teouloziVukovarauobraniodvelikosrpskogagresoravidjetiu:Vukovar

Velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

131

domovine,gradnakojisevelikosrpskiagresorobruiosvomsvojomestinom unerazumnom
i bjesomunom napadu na Hrvatsku, hrvatski narod i sve tekovine hrvatstva na ovim
prostorima.Vukovarjesimbolhrvatskogaotporaagresoru,aliinavjetajsigurnepobjedeu
domovinskom obrambenom ratu. Vukovar je pokazao snagu hrvatskoga puka, njegovo
dostojanstvo, njegovo domoljublje, bogoljublje i ovjekoljublje. Vukovar je, istodobno,
konanorazotkriokrinkuvelikosrpskeideologije,otkriojezloincausvojnjegovoj veliinii
traginosti,njegovu bezobzirnost,mrnju,sebinosti okrutnost.Vukovar je sruio srpske
mitoveipovijesnepredrasude.Vukovarjesvojimnadljudskimotporompokazaodanije
srpski, da nikada nije bio srpski i da nikada nee biti srpski. Vukovar je, naalost,
pokazao i potpuni slom medunarodnoga humanitarnoga prava. Nad Vukovarom i u
njegovim poruenim i spaljenim baroknim ulicama i trgovima sruene su sve
medunarodne konvencije o ljudskim pravima, o pravima bolesnih i stradalih, zatoenih i
ranjenih. Vukovarska je bolnica potvrdila nemo i nezainteresiranost svijeta da
pomogne ugroenima. Razaranjem Vukovara razorena je i vjera u pravednost i humanost
suvremenogasvijeta.
Zakljuimo:osnovnitrajniikonkretniciljevivelikosrpskepolitikeuHrvatskojbilisu:
irenje srpske nacije i"srpskog prostora", povezivanje svih "srpskih zemalja" i stvaranje
jedne velike i etniki iste srpske drave, za to je bilo nuno sruitihrvatsku dravu,ili
baremamputiratidijelove njezinateritorija.
KRONOLOGIJAVELIKOSRPSKEAGRESIJENAHRVATSKU
Iako nam protekla zbivanja jasno daju zakljuiti da je proces raspada Jugoslavije
zapoeo jo sredinom 1980ih godina (Memorandum SANU 1986.),ipak bismo, a u vezi s
poloajemHrvatskeutomeprocesu,poetak1990. godine mogli oznaiti polazinim
ukronolokomvrednovanjuprocesaosamostaljenjaHrvatskeiratneagresijenanju,kao
velikosrpskogodgovorakonanomoivotvorenjuhrvatskedravotvorneideje.
Naime, sredinom veljae 1990. godine tadanji je Sabor SR Hrvatske usvojio
amandmane na republiki Ustav, ime je u Hrvatskoj bilo ozakonjeno viestranaje kao
temeljnipreduvjetprvimslobodnimidemokratskimizborimauzemlji,kojisuodrani
utravnjuisvibnju(dvakruga)istegodineinakojimajepobijedilaHrvatskademokratska
zajednica(HDZ).Prvasjednica demokratskiizabranogviestranakogSaboraodranaje30.
svibnja1990, godine.
vjekovntihruatsktgradnaDunavu,NakladnakuaDr.Feletar,Koprivnica,1994.,teutematskombrojuasopisa
DrtttvenaistraivanjaRatprotivHrvatske,Zagreb,1993.

132
HRVATSKIHOLOKAUST
Nakon prvih izbora svaki politiki potez demokratski izabrane hrvatske vlasti
doelcivanjeprovokatorskimipobunjenikimdjelovanjemdijelasrpskemanjineuRepublici
Hrvatskoj, uz pomo srpske drave i JNA. Na taj je nain srpska manjina dovedena u
stanjenepomirljivogodnosaprema
6
hrvatskojdravi.l
Veulipnju,srpnjuikolovozuistegodinehrvatskiSrbi,uzpomo politikogvodstva
iz Beograda, zapoinju s neposrednim pripremama i provodenjem odluke o
uspostavljanju tzv. Srpskog nacionalnog vijea, otimaju oruje iz policijskih postaja u
Kninu,Obrovcu,Benkovcu...,zapoinjublokadu cestovnihi eljeznikihprometnicau Lici i
dijelusjeverneDalmacije("balvanrevolucija"),rijeju zapoinju pobunu protiv hrvatske
drave.
Otvorena je srpska oruana pobuna, uz izravnu pomo tada ve u cijelosti
srbiz,irane JNA, otpoela ve s prvim mjesecima 1991, godine. Tijekom sijenja, veljae i
oujkaSrbisuuHrvatskojdonosiliodlukekojimajecilj biopotpunopolitikoiteritorijalno
izdvajanje iz hrvatske drave. Stoga su osnovali paradravnu tvorevinu SAO Krajinu.
"Skuptina" tzv. Krajine 19. oujka 1991. godine donijela je "odluku" o izdvajanju iz
Republike Hrvatske. Istodobno savezne vlasti tadanje SFRJ, osobito Sekretarijat zanarodnu
obranu (JNA),kojijetadaveucijelostibiou(veliko)srpskimrukama,vrilisusnane
politikepritiskenaHrvatsku,kojimanijebiociljsmirivanjenapetosti ipronalaenjemirnoga
politikogrjeenja(razlaza),negosputavanjeHrvatske
uostvarivanjunjezinihopravdanihtenji.
Vjerojatno e se veina istraivaa proteklih zbivanja sloiti da je rat u
Hrvatskoj i protiv nje poeo 31. oujka 1991. godine ("krvavi Uskrs"), kada su na
Plitvikim jezerimapobunjeniSrbinapaliposebnupostrojbu MUPa Hrvatske, koja je bila
ondje radi uspostave mira, reda i hrvatskog dravnog suvereniteta u tom dijelu hrvatske
drave.PritomjepoginuopolicajacJosipJovi,prvaizravnartvavelikosrpskeagresije
naRepublikuHrvatsku.
TijekommjesecatravnjasrpskasepobunairiiudrugimdijelovimaHnatske, i to
ne samo u onim podrujima ukojima su, prema popisu puanstvaiz1991.godine,
Srbi inili veinu stanovnitva (istona Lika, Banovina, Kordun, dijelovi zapadne
Slavonije i sjeverne Dalmacije), nego i u krajevima Hrvatske u kojima su bili
izrazitamanjinastanovnitva(istona Slavonija,Baranja,zapadniSrijemilihrvatsko
Podunavlje). Osobito se vukovarsko podruje, zbog svoje geostrateke, geoprometne i
gospodarstvene vanosti, nalo na udanl cestovnih barikada i oruanih incidenata, koje
su postavljali i izazivali srpski teroristi iz Borova Sela, Bradina, Mirkovaca...
VrhunacjenapetostiuistonomdijeluHrvatske,nakon
16Jurevi,J.(1996.):SrbijanskaoruanaagresijanaHrvatsku1990.1995.godine,JugoistonaEuropa1918.
1995.,Hrvatskamaticaiseljenika,HIC,Zagreb.

Velikosrpska agresijanaRepublikuHrvatskui BosnuiHercegovinu133

uzaludnihnaporahrvatskevlastiusmirivanjusituacije,dosegnut2.svibnja1991.godine,
kada su u Borovu Selu kraj Vukovara pobunjeni Srbi i iz Srhije uvezeni etnici
masakrirali 12 hrvatskih policajaca. U sukob se ukljuila (slino kao ina Plitvicama)i JNA,
stvarajuitzv.tamponzonuizmeduhrvat_5ke policijeigardeisrpskihparavojnihpostrojbi,a
zapravo omoguavajui zatitu teroristima, s kojima bi se, iako nedovoljno naoruane,
opremljeneiizvjebane,hrvatskepostrojbelakoobraunale.OdtadaJNAsasvimotvoreno
stajenastranupobunjenika,pruajuiimlogistikupotporu,kaoipomouljudstvu.JNA
stajenazapadnegranicevelikosrpskogprojekta"ViroviticaKarlovacOgulinKarlobag".
U Republici Hrvatskoj je19.svibnja1991.godine odranreferendumnakojemuse
94,2% glasaa izjasnilo za izdvajanje iz Jugoslavije i uspostavu samostalne i suverene
RepublikeHrvatske.
Ljetni mjeseci 1991. godine prolazili su u sve agresivnijim nastojanjima pobunjenih
Srba za ovladavanjem onih prostora Hrvatske koje su smatrali opravdanim ukljuiti u
sastav Velike Srbije. Tako je poetkom srpnja okupirana Baranja, granatiraju se Osijek,
Vinkovci,Vukovar.PrvogakolovozasrpskiteroristiuzpomoJNAzaposjedajuDalj,Erdut,
Aljma. Nezaboravne su tragine slike stotina hrvatskih prognanika iz tih naselja, koji pred
pogibelji u rijenim leperima pokuavaju nai spas u Osijeku. Hrvatska je ve
poetkom kolovozaimalaoko30tisuaprognanika.Postrojbe JNAserazmjetajuna
svimstratekivanimpoloajimadiljemHrvatske,osobitonanjezinukrajnjemistoku.
U najkraem, vojni ciljevi velikosrpske agresije na Hivatsku, onakokako su je bili
zamislilinjezinipokretaiizBeograda,obuhvaalisu: presijecanjeSlavonijepravcem
OkuaniPakracDaruvar, izbijanje na crtu ViroviticaOsijek i prodiranje dolinom Drave
prema Sloveniji, presijecanje Zagreba s juga, presijecanje june Hrvatske na crti Zadar
ibenikSpliti ovladavanjejadranskimprimorjemtepresijecanjeHercegovineiHrvatske na
crtiMostarPloe.l7
Agresor je vrlo brzo spoznao da je hrvatski subjektivitet nemogue politiki niti
vojno potpuno slomiti, pa je svoju strategiju temeljio na amputacijama hrvatskog
teritorija.AmputacijskujezgruinilisuonidijeloviHrvatskeukojimajesrpskopuanstvo
bilo jae zastupljeno. Zatim su se te jezgre uz pomo JNA irile, stvarajui kontinuirane
amputacijske zone, koje su se onda trebale politiki i teritorijalno izdvojiti iz
Hrvatske.18 Agresor,
17

Jovi,B.(1995.): PosljednjidaniSFRJ, Politika,Beograd.

Klemeni,M.(1993.):Velikosrpskateritorijalnaposezanja, Drtstvena istraivanja,45(23), IPDI,Zagreb.

18

134
HRVATSKIHOLOKAUST
:.
dakako,nijehtioprihvatitiinjenicudatakoizdvojeniprostoripovijesno,pravnoietnikigledano
nikadanisubilidiosrpskedrave.
Najei napadi na Hrvatsku uslijedit e koncem kolovoza i poetkomrujna 1991. godine
25. kolovoza je s kopna i iz zraka svim sredstvima napadnutVukovar.Tri emjeseca,svedo
18. studenog, trajati bjesomuni srpskinapadi na hrvatski gradheroja,aliinjegov junaki, gotovo
nadljudski otpor agresoru. Iako je grad i civile u njemu branila tek koja stotina slabo naoruanih
branitelja, srpskom su agresoru naneseni takvi gubici u ljudstvu i tehnici, da on to vie nikada
tijekom rata protiv Hrvatske nije mogao nadomjestiti. Tri je mjeseca Vukovar napadalo nikada
manjeod30tisuavojnika.ObjektivneprocjenekazujudajeunapadunaVukovarpoginulodo 15
tisua, a ranjeno do 35 tisua srpskih vojnika, uniteno je ili onesposobljeno oko 350
tenkovaidrugihoklopnihsredstava,sruenojedvadesetaksrpskihzrakoplova.19Unatotometo
je uspio zauzeti grad, srpskijeagresor uVukovaruizgubionesamobitkunegoiratprotiv Hrvatske.
Tromjesenovezivanjeglavninesrpskihokupacijskihsnaganarazmjerno maliprostorokoVukovara,
kao i njihovi veliki gubici tijekom opsade, prilino je materijalno, politiki i vojno oslabilo
potencijale srpske vojske, ali i politikog vodstva da pred svijetom, pa i pred samim svojim
narodom,opravdaagresiju.
Doksuagresorskesnagebilemoralnoivojnikislomljene,hrvatskijeovjekdobiododatnu
snagu idovoljno vremena da se naoruai pripremi zadavanjeodlunihvojnihudaracaagresoru,
tojeuslijedilouakcijama HrvatskevojskeprioslobodenjujugaHrvatske1992.,uoperaciji"Maslenica"
1993., a osobito u oslobodilakim akcijama "Bljesak" i"Oluja" sredinom 1995. godine. Stoga je
Vukovarskabitkanajveisimbolhrvatskogaotporavelikosrpskojratnojagresiji.
Tijekom rujna, listopada i studenog snano su napadani Vukovar, Vinkovci, Osijek,
Dubrovnik, Gospi, ibenik... Vukovar su 18. studenog 1991. godine okupirali JNA i srpski
pobunjenici. Odmah slijede masovna smaknua, pljake i progoni civilnog, preteito hrvatskog
stanovnitva.NepotpunipodacioobraniVukovarakazujudajetijekomopsadegradapoginulooko
tisuuisedamstoosoba(vieodtisu(fenjihbilisucivili),vieod etiritisuejeranjeno, oko pet
tisuajebilozarobljenoiodvedenou srpskekoncentracijskelogore.Okodvijeipoltisue Ijudi
josepoetkom1998.godinevodilonestalimosobama.20 Vieod200ranjenikaibolesnika
19

Borkovi,B.(1995J: Rttiitej ustarmogporetka,Meditor,Udrugahrvatskihdragovoljacadomovinskograta,

Zagreb.
20Jurevi,J(1996J:SrbijanskaoruanaagresijanaHrvatsku1990.1995.godine,jugoistonaEuropa1918
1995., Hrvatskamaticaiseljenika,HIC,Zagreb.

VelikosrpskaagresijanaRepublikuHrvatskuiBosnuiHercegovinu

135

izvukovarskebolniceodvedenojenaoblinjufarmuOvaraizvjerskilikvidirano.To
je,pojedinanogledano,najteioblikratnogzloinakojisupoiniliSrbitijekomagresije
naHrvatsku.21
Vjerojatno smatrajui da su dosegnuli maksimum svojega osvajanja u Hrvatskoj
(okupirana etvrtina hrvatskog teritorija s vie od tisuu naselja, medu njima gradovi:
Vukovar, Ilok, Beli Manastir, Petrinja, Drni, Knin...),srpski su pobunjenici 19. prosinca
1991.godineuKninuproglasilidravu RepublikuSrpskuKrajinu".
Tijekom druge polovice 1991. godine zbio se i pojaani angaman medunarodne
zajedniceusveziskrizomnapodrujubivejugoslavenskedravnezajednice,osobitou
svezi s ratom u Hrvatskoj. To je, uz vojne uspjehe HVa (oslobadanje velikog dijela
zapadne Slavonije), koji su pokazali da srpski agresor nije u stanju vojno slomiti hrvatsku
dravu, rezultiralo potpisivanjem Sarajevskog primirja (2. sijenja 1992.), kao i Vanceovog
planao prekiduratauHrvatskojislanjusnagaUNa(3.sijenja).Odtadazapoinje razdoblje
medunarodne politike i vojne nazonosti u Hrvatskoj, koja e, dodue, utjecati na
smirivanje prilika (prestanak veih vojnih operacija), ali ne i na trajno i pravedno
politiko rjeenje (uspostava hrvatske dravne suverenosti na cijelom hrvatskom
teritoriju). To je razdoblje UNPROFORa i UNCROa od proljea 1992, do svibnja,
odnosno kolovoza 1995. godine, te razdoblje UNTAESa uhrvatskome Podunavlju od
sijenja1996. dosijenja 1998.godine.Unatonazonostimedunarodnihsnagaprovokacije
sasrpskestranenisumanjkale,22 pajeHrvatskavojskatijekom1992.,1993.i1994. godineu
nekoliko navrata svojom intervencijom uspjeno sudjelovala u uspostavi hrvatskog
dravnog suvereniteta na dijelovima bivih okupiranih podruja Hrvatske (dubrova(fko
podruje,Maslenica,Medakidep).
MedunarodnazajednicapriznalajeRepublikuHrvatskukaosamostalnu dravu15.
sijenja1992.godine,auUNjeprimljena22.svibnjaistegodine.
Od poetka 1992. do svibnja 1995. godine pobunjeni su hrvatski Srbi uglavnom
spreavalisvakipolitikiiligospodarstvenidogovorokookupiranihpodruja,kaoioko
svoga statusa u Hrvatskoj. Unato naporima s hrvatske strane, pa i od medunarodne
zajednice, vidljiv i stvaran politiki napredak tijekom tih godina nije postignut.
Istodobno,sokupiranihsu
)1

Oproblemunestalih,nasilnoodvedenihizatoenih,kaoiomasovnimubijalitimaigrobnicamaHrvatatijekom
velikosrpskeagresije,detaljnijevidjetiu:Suzamadoistme. Vukovarskemajke,Savezudrugaobiteljizatoenihi
nestalih,Zagreb,1999.
22Samojeuprvojpolovici1992.godine,urazdobljutzv.nifiratanitimira,uHnatskojpoginulo507,ranjeno
3.370, aprognana1.981osoba.Primirjejeutihestmjeseciprekr~enoak8.072puta.Vieorazdoblju nitirata
nitimira u Hrvatskojvidjetiu:Javorovi.B(1995) F'elikosrpskanajezdaiobranaHrvatske, Defimi,Biblioteka
Hrvatskidomovinskirat,Zagreb

1 3 6
HRVATSKIHOLOKAUST

podruja bili protjerani svi Hrvati,23ruene su, pljakane i spaljivane katolikecrkve, kole,
knjinice sustavno je na okupiranim podrujima razarana hrvatska povijesna, vjerska,
kulturnaicivilizacijskabatina.Svimajebilojasno da Srbi ne ele Hrvatsku i da e se
dravni suverenitet morati na okupiranimpodrujimauspostavitivojnimputem.Kadje
dosegnutpraghrvatskeizdrljivosti,operacijama"Bljesak"(svibanj1995.)i"Oluja"(kolovoz
iste godine) osloboden je najvei dio zemlje. Preostalo je okupirano podruje (hrvatsko
Podunavlje) oslobodeno mirnom reintegracijom tijekom dvije godine prijelaznog
razdobljaukojemujevlastnatompodrujuobnaao UNTAES.
RATNIZLOINITUEKOMVELIKOSRPSKEAGRESUENAHRVATSKU
VelikosrpskaagresijanaRepublikuHrvatskuinjezinostanovnitvo,ponajvieHrvate,
ali i na pripadnike drugih naroda i etnikih skupina, imala je sve znaajke genocida,
urbicida,ekocidaikulturocida,sdalekosenimposljedicamazasvekolikirazvojhrvatske
drave i hrvatskog drutva. Srpski je agresor u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine
poinio niz ratnih zloina, gotovo bez presedana u europskoj povijesti nakon Drugoga
svjetskograta,siznimkomsrbokomunistikestrahovlade(1945.1948.)tijekomkojese
u mirnodopskom razdoblju zbila bleiburka tragedija. Time je agresor zapravo nastavio
kontinuitet i velikosrpske imperijalistike ideologije stare dva stoljea i masovnih zloina
nad hrvatskim narodom, koji su zapoeli osnutkom monarhistike Jugoslavije 1918.
godine, a nastavljeni tijekom Drugoga svjetskog rata i osobito tijekom bleiburke
tragedije.
Zaprovodenjegenocidnepolitikeiratnogzloinaunajiremsmisluterijeinunesu
tripretpostavke:ideja(dvostoljetnivelikosrpskiimperijalistiki programijusunovovjekovnu
varijantu detaljno osmislili dananji srpski intelektualci), voda (Slobodan Miloevi) i
izvritelji (JNA, etnici, SANU, SPC....24 Sve su se tri komponente sjedinile u agresiji na
Hrvatsku, kojoj cilj nije bio samo prikljuenje hrvatskih teritorija Velikoj Srbiji nego i
potpunozatiranjesvihtragovahrvatstvanatimprostorima,ukljuujuilikvidacijehrvatskog
stanovnitva, masovno protjerivanje Hrvata, razaranje povijesne, sakralne, kulturne i
urbanoarhitektonskebatine.

23 Nepotpuni poda ci ka zu ju da je tijek om medu na rodne na zonosti (UNPROFOR) na bivim

okupiranimpodrujimaubijeno vieod600,aprotjerano oko7.000civila.Qurevi, J.,1998: Srbijanskaoruana
agresijanaHrvatsku 1990.1995. godine,Jugoistona Europa 1918.1995.,
Hrvatska mattca tise jenika, HIC, Zagreb).
24
eparovi,Z. (1998.): rtverata,Hrvatski rtvoslov, ZbornikradovaPrvoghrvatskog

rtvoslovnogkongresa,
HD,Zagrebaki,V. (1993J: OpiokvirprouavanjasrpskeagresijenaHrvatsku 1991..., Drcti`tvena istraivanja,
45(23),IPDI,Zagreb.

VelikosrpskaagresijanaRepublikuHruatsku i Bosnu i Hercegovinu

137

Unatojouvijekmanjkavimpodacimaoukupnirnposljedicama velikosrpske
genocidne osvajake agresije na Hrvatsku, potonju je probletnatiku mogue
sagledatinanekolikorazina.
Prvo, tijekom srpske agresije u Hrvatskoj je smrtno stradalo oko 15 tisua
njezinih stanovnika, a od tog broja tek neto manje od polovice ini civilno
stanovnitvo.25 Brojni antropoloki nalazi, iskazi svjedoka i dokumenti nedvojbeno
svjedoe da je tijekom agresije vie od tisuu hrvatskih civila i branitelja
masakrirano. Broj je poginulih jo i vei, jer se znatan broj ratnih stradalnika
smatra nestalim osobama. Naalost, njihovu konanu sudbinu otkrivaju brojne
masovnegrobnicediljernbivihokupiranihpodruja Hrvatske.
Drugo,tijekomratavietisualjudijebilonasilnoodvedenoizatoeno,mnogisu,
osobito iz istonih predjela Hrvatske, proli torture srpskih koncentracijskih
logorauSrbiji(Begejci,Stajievo,SrijemskaMitrovica,Ni,Aleksinac...)iBosnii
Hercegovini(Manjaa,BanjaLuka...).
Tree,jedanodnajznaajnijihoblikasrpskegenocidnepolitiketijekomrataprotiv
Hrvatske bio je etniko ienje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovnitva s
podruja samoproglaene Krajine. Prognanici su tijekom rata bili najbrojnija
skupina hrvatskih ratnih stradalnika. U jednom je trenutku, koncem 1991, godine,
oko pola milijuna stanovnika Hrvatske zbog srpske ratne agresije bilo prisiljeno
napustiti svoj dom. Srbi su etniko ienje, kao temeljno sredstvo svoje
osvajake politike, provodili organizirano, sustavno, planski, okrutno, i bez
iznimke.Timesueljeli ostvaritiideal etnikiistevelikeSrbije,kakosugaprije
pola stoljea zamiljali i predlagali Vasa ubrilovi i Stevan Moljevi. Prvi su
prognanici iz okupiranih hrvatskih naselja na slobodna podruja drave poeli
stizati u ljeto 1991. godine, najprije iz Like, sjeverne Dalmacije i Slavonije.
Vrhunac se prognanike krize zbio u studenom i prosincu iste godine, kada je iz
Vukovaraiokolnih naseljaprotjeranoviedesetakatisualjudi.Uoujku1992.
godineu Hrvatskojjezabiljeennajveislubenoregistriranibrojprognanika 356.627
osoba, emu valja pribrojiti nekoliko desetaka tisua stanovnika Hrvatske koji su
privremeni smjetaj morali nai izvan Hrvatske u Njemakoj, Madarskoj,
Austriji, Sloveniji..., sve do dalekih Australije, Kanade i SADa. Gotovo svaki
deseti stanovnik Hrvatske bio je zbog srpske agresije prisiljen napustiti svoj
dom. Tijekom okupaci je prot jerano je bil o got ovo 40% prijeratnog
stanovnitva okupiranih naselja, medu njima uvjerljivo najvie Hrvata (90%). Tek
po oslobadanju okupiranih podruja Hrvatske, kao i mirne reintegracije
hrvatskogaPodunavlja(1995.1998.),stvarajusenuni
25Vidjeti: Izvjeeoratnoj3`tetitsRepubliciHrvatskoj,Zavrnoizvjee,Dravnakomisijazapopisiprocjenuratne
teteuRepubliciHrvatskoj,Zagreb,rujan,1999.tebiljeku14.

138
HRVATSKIHOLOKAUST

politikisigurnosniigospodarstvenipreduvjetipovratkaprognanikaunjihova,najvema
razruena, opljakana i spaljena naselja. Uza izravna ratna stradanja i razaranja, etniko je
ienje jedan od najznaajnijih dokaza ratnog zloina te najgrubljeg krenja temeljnih
ljudskih prava, kao i medunarodnoga ratnog i humanitarnog prava koje je u Hrvatskoj
poinio srpski agresor. Istodobno, planirajui i provodei okupaciju i raseljavanja
autohtonog stanovnitva, velikosrbi su naseljavali okupirana naselja svojim stanovnitvom,
nastojeipromijenitietnikuslikutihprostoranatetuhrvatskoganaroda,imebi,smatrali
su,opravdaliagresiju.
etvrto, tijekom rata u Hrvatskoj je bilo okupirano vie od tisuu naselja. Agresor je
sustavnorazoriovieodeststotinaselaigradovanekasubilaokupirana,anekajezbog
nemoi da ih zaposjedne, mjesecima napadao topnitvom i zrakoplovima (Sisak, ibenik,
Osijek, Vinkovci, Zadar). Pojedina su okupirana naselja bila do temelja unitena, a medu
njimasunajznaajnijiprimjerisrpskognovovjekovnogbarbarizmaVukovar,Pakrac,Lipik...
Agresor je osobito temeljito unitavao sakralnu i kulturnu batinu Hrvatske (kulturocid),26
kaoiovjekoviriokoli(ekocid).Prisjetimosesamo,primjerice,dotemeljarazorenog
poznatog marijanskog svetita u Aljmau, ili pak pokuaja miniranja i dizanja u zrak
braneHEPerua.
Agresor je, osim stambenih objekata i objekata hrvatske batine, sustavno
razarao i gospodarstvenu, komunalnu i infrastrukturnu osnovu na ratom zahvaenim
prostorimaHrvatske.Josuuvijeksvjeeslikeviestrukog granatiranjarafinerijenafteu
Sisku,tojeimalogolemeekolokei gospodarstveneposljedicezaokolniprostor,
ili pak namjerno ruenje Maslenikog mosta, ime se eljelo prekinuti prometnu ilu
kucavicuizmedusjeverne(sredinje)ijuneHrvatske(Dalmacije). Ukupna(neposrednai
posredna)ratnatetauzrokovanavelikosrpskomagresijomprocijenjenajena37milijardi
amerikihdolara.27 Onaseodnosinasvapodruja gospodarstvaidrutvenihdjelatnosti.
Premaprocjenamaunitenojepriblino 30%hrvatskogagospodarstva,kojejeionakobilo
prilino uzdrmano negativnim komunistikim naslijedem. Najvee je tete pretrpjela
stambeno
26
Srpski je agresor potpuno unitio 351 sakralni objekt, 425 ih je teko, a 537 lake oteeno. Osobito je
teko stradala akovaka i Srijemska biskupija. (Pavkovi, M., 1998: Hrvatske ratne tete, Hrvatski rtvoslov,
ZbornikradovaPrvoghrvatskogtvoslovnogkongresa,HD,Zagreb)Tijekomsrpskeagresijeunitenojedesetak
arheolokih lokaliteta(medunjimajejednood svjetskihnajpoznatijihVuedolkrajVukovara),razorenoje ilioteeno
46muzeja,22knjinice,660spomenikakulture,nekiiodsvjetskevanosti...Qurevi,J.,1996:Srbijanskaoruana
agresijanaHrvatsku1990.1995.godine, Jugoistona Europa 19181995., Hrvatskamatica
iseljenika,HIC,Zagreb).
27 Izvjee o ratnoj teti u Republici Hruatskoj, VladaRepublikeHrvatske,Dravnakomisijazapopisiprocjenu
ratnetete,Zagreb,rujan, 1999.

VelikosrpskaagresijanaRepublikuHrvatskuiBosnuiHercegovinu

139

komunalnadjelatnost,jerjeunitenoilioteenooko217tisuastambenihjedinica.
Peto, silovanje, tortura, teror jo su neki od karakteristinih oblika sustavne
srpskepolitikegenocidauHrvatskoj.Ciljimjebiotoviezastraitistanovnitvoitako
ga potaknutina "dragovoljni" odlazak sa stoljetnih ognjita. Rat protiv Hrvatske, kao i
kasnijavelikosrpskaagresijanaBosnuiHercegovinu,istaknulisusilovanjakaovrlo
ozbiljan zloin, osobito s obzirom na to da ih je velikosrpski agresor provodio
masovno, sustavno, politiki motivirano i organizirano. Stoga masovna silovanja u
Hrvatskoj (i BiH) nose sve znaajke genocida iratnog zloina. Procjene kazuju da je
tijekomagresijenaRepublikuHrvatskusilovanoviestotinaena.28
esto, srpski je agresor u Hrvatskoj tijekom rata postavio oko dva milijuna
mina i drugih eksplozivnih sredstava. Rije je, najvema, o minskim poljima bez
nacrta,tobitnooteava,ionakozamrenpostupakrazminiranja.Urazdobljuodsamo
pet mjeseci nakon "Oluje" na bivim je okupiranim podrujima od mina stradalo
400civila.29
MASOVNEGROBNICE
KAONEOBORIVIMATERIJALNIDOKAZIZLOINA
NADHRVATSKIMCIVILNIMSTANOVNITVOM
Tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku poinjeni su masovni
ratnizloini,kaoinajgrubljakrenjatemeljnihIjudskihprava,kojimajeagresornastojao
ostvariti osnovni cilj agresije zaposjedanje hrvatskog prostora, uspostavu i
teritorijalnoirenjeVelikeSrbije.
Ve smo istaknuli najtee oblike zloina koje je agresor poinio u Hrvatskoj
od 1991. do 1995. godine bespotedna granatiranja civilnih ciljeva, masovni pokolji,
masakri i hotimina ubijanja civila, zlostavljanje ratnih zarobljenika i civilnih
zatoenika u srpskim koncentracijskim logorima, seksualno zlostavljanje, blokiranje
humanitarnih koridora i etniko ienje.30 Tijekom rata u Hrvatskoj je zabiljeen i
iznimnovelikibrojnasilnoodvedenih,zatoenihinestalihosoba.Samojeuprvedvije
godine rata nasilno odvedeno blizu 18tisua osoba,najvie izhrvatskoga Podunavlja.
Znaajanbrojnasilno
28Vieopravnom,politikom,medicinskom,psiholokomietikomaspektumasovnihsilovanjaodvelikosrpskog
agresora, vidjeti u: Masovnasilovanjakaoratnizloin,ur.Zvonimir eparovi,Documenta Croatica, Sredinjica za
genocidiratnertve,Zagreb,1993.
29Jurevi,J.(1996.):SrbijanskaoruanaagresijanaHrvatsku1990.1995.godine, Jugoisdona Europa1918.
1995., Hrvatskamaticaiseljenika,HIC,Zagreb.
30Kujundi,MKQstovi,IHenigsberg,NJuda,M(1998.):Zloininadcivilnimpuanstvomtijekomagresijena
Hrvatsku1991./92., Hrvatskirtvoslov, ZbornikradovaPrvoghrvatskogrtvoslovnogkongresa,HD,Zagreb.

odvedenih(8tisua)zavriojeusrpskimkoncentracijskimlogorimaizatvorimaioni
suuglavnomrazmijenjenidokolovoza1992.godine.
Naalost, unato tim razmjenama jo uvijek se nekoliko tisua osoba smatralo
nestalima. Njihova sudbina se doznaje tek danas, otkrivanjem brojnih masovnih stratita i
grobnica diljem Hrvatske, traginih tragova velikosrpskog pira nad hrvatskim narodom i
hrvatskom dravom. Masovne su grobnice najznaajniji dokaz ratnog zloina nad
hrvatskim narodorn tijekom velikosrpske agresije, osobito ratnog zloina nad civilnim
puanstvom.
Prema podatcima Komisije za zatoene i nestale vlade Republike Hrvatske od
30. studenog 1999. godine, u Hrvatskoj je otkriveno ukupno 125masovnihgrobnica,s
3.113ekshumiranihtijelanaalost,nisujosvaidentificirana.Najviejemasovnihgrobnica
otkrivenouhrvatskomePodunavlju(60grobnica,sekshumiranihgotovo2.000rtava).
Najvea masovna grobnica u Hrvatskoj do danas otkrivena je na Novom groblju u
Vukovaru, gdje je ekshumirano tisuu rtava srpske agresije. Rije je,najvema, o
stradalimborcimaicivilimauvrijemetromjeseneopsadeVukovara,aliioonimakojeje
agresorskavojskaokrutnolikvidiralapo zauzimanjugrada.Medutim,najveiinajtraginiji
sluajpovredesvihenevskihkonvencijapoinjenjenaOvari,stonojfarminekoliko
kilometarajugoistonoodVukovara,nakojusudovedeniranjenici,bolesniciibolesniko
osoblje(oko260osoba)izvukovarskebolnice,tetamonakon stranogmuenjaokrutno
likvidirani (strijeljani). Nedaleko Ovare jo je 1993. godine otkrivena masovna
grobnica. Ovara je nesumnjiv simbol hrvatskihstradanjauovomeratu,simbolpatnjii
boli,aliineoborivdokazsrpskihratnihzloinanadHrvatima,kaoisvimaonimakojinisu
prihvatili velikosrpskuidejuinisueljeliivjetiuVelikojSrbiji,negousvojoj samostalnoj,
neovisnoj i slobodnoj dravi Hrvatskoj. Iz masovne grobnice na Ovari, pojedinano
gledajui najveem stratitu i gubilitu Hrvata u ovom brutalnom ratu i bjesomunoj
agresiji,ekshumiranojedvijestotine nevinihrtava.Mnogijonisuidentificirani.
Naalost,jonisupoznatekonanebrojkehrvatskihrtavauvelikosrpskojagresiji.Svakim
sedanomotkrivajunovemasovnegrobnice u bunarima,nagrobljima,udvoritima
obiteljskihkua,napoljima...Koncem studenog1999.godine,premapodatcima
KomisijezazatoeneinestalevladeRepublikeHrvatske,napopisunestalihnalazilose
jo1.658osoba,najvieizhrvatskogaPodunavlja(priblinotisuuosoba).Njihovaje
sudbina jouvijeknepoznata,alisesprilinomsigurnoumoepretpostavitidase
njihovanapaenatijelakrijuujonekojodneotkrivenihmasovnihgrobnicadiljem
Hrvatske,avjerojatnoiSrbije,odnosnoBosneiHercegovine.

140

l"elikosrpskcc agresija na Republiku Hrvatsku i Bosnu i HercegoVinM

141

MEUNARODNAZAJEDNICAIVELIKOSRPSKAAGRESIJA
NAHRVATSKU
Svretkom hladnoga rata, propau komunizma, raspadom SSSRa i konanim
dokidanjem protuprirodne jugoslavenske dravne zajednice, u znatnoj su se mjeri
promijeniliiporemetilipolitikiigospodarstveniodnosiusrednjoj,istonojijugoistonoj
Europi. Hrvatski je narod svoju dravu trebao graditi i braniti u vrlo kompleksnim i u
najmanju ruku nepovoljnim uvjetima, u kojima nije bilo dovoljno pokazati veliku
hrabrost,veidravnikuipolitikumudrosttenacionalnuzrelost,kakobiseprevladale
svepolitikeigospodarstvenebarijerekojesu Hrvatskojpostavilibrojninesklonisvjetski
imbenici.
Naalost, iskustvo je pokazalo da je vrlo suzdran odnos najveeg dijela svjetske
zajednice prema pravednoj borbi hrvatskoga naroda proizaao iz nesnalaljivosti toga
svijetazabrzeikorjenitepromjene,kakvesusezbileuEuropipadomBerlinskogazidai
nestajanjem"eljeznezavjese",kaoiizuskihinteresapojedinihlanica,kojesunaprimjeru
Hrvatskepokualepovratitisvojizgubljenipolitikiugledimo.Tose,ponajprije,odnosi
na Francusku, Veliku Britaniju i Rusiju, ija je ponekad otvorena potpora Srbiji trebala
valjda sputati naraslu politiku i gospodarstvenu snagu ujedinjene Njemake, koja je,
vodenavlastitimiskustvom,meduprvimarazumjela,odobrilaiprihvatilatenjehrvatskoga
narodainjegovanastojanjadaseistrgneizvelikosrpskogsmrtnogzagrljaja.
Protekla su zbivanja zorno pokazala nemo, ali i nezainteresiranost medunarodne
zajednicedauinkovitopristupirjeavanjuvelikihproblema,dapravodobnosprijeiirenje
velikosrpskeimperijalistikeagresije,rataizloinatedanedvosmislenoosudiikaznisve
one koji su u okrutnom sukobu i ratu protiv Hrvatske poinili ratne zloine, genocid i
etnikoienje.
Medunarodnapolitikazajednicaiirajavnostbilisu,naalost,nespremnizaonoto
sezbivalouraspadajuojJugoslaviji.Inesamoto,svijetjenerazumnoitvrdoglavoelio
opstanakJugoslavijepodsvakucijenu,paipodcijenudaonapostanekonanimplijenom
velikosrpskih imperijalistikih i osvajakih tenji. Svijet se plaio naruavanja
viedesetljetnehladnoratovskegeopolitikeigeostratekestabilnostinajugoistokuEurope,
koju je komunistika Jugoslavija (pri tome bogato nagradivana od Zapada) predugo
odravala.
ViegodinjimirovniangamanmedunarodnezajedniceuHr<atskoi(prvoUNPROFOR,
potomUNCROinakoncuUNTAES),iuzodreclenapozitivnarjeenja(mislimotu,
ponajprije,napreciznoprovedenproce,mirnereintegracijehrvatskogaPodunavljaod15.
sijenja1996.do1>sijenja1998.),nikadaneemoispratisramotunezainteresiranogi
hladnokrvnog

141

promatranja srpske ratne agresije, genocida i etnikog ienja etvrtine hrvatskog

dravnog prostora. S nevjerojatnom su pasivnou relevantni medunarodni imbenici
(ast rijetkim iznimkama) promatrali razaranje Vukovara i Dubrovnika u jesen 1991.
godine, protjerivanje stotina tisua hrvatskih gradana, razaranje gradova i sela... Tek
kada je sukob prijetio irenjem izvan granica bive jugoslavenske drave, odnosno
kada su se tisue izbjeglica iz Hrvatske, odnosno BiH, prelijevale u Europsku
uniju, pa inadrugekontinente,svijetjepoeliouspostavititrajnimiristabilnostnaovim
prostorima. No, mir pod koju cijenu? Svijet je zbog "mira" htio priznati etniko ienje u
Hrvatskoj.Medutim,tonijebiopravedanmiriHrvatskaganijehtjelanitimoglaprihvatiti.
Mirukljuujeikanjavanjepokretaarata.Mirznaipriznanjeipomortvi.Svijetjedugo
vremena htio uspostaviti nepravedan mir na razvalinama velikosrpske ratne agresije.
Miljenjasmodajesvijetmogao,alinijehtiopreuzetiodgovornostda,pravodobno
pomaui istinskim rtvama velikosrpske agresije, zapravo pomogne spreavanju
irenja rata i golemoga ljudskog stradanja te uspostavi pravedan i trajan mir na ovim
prostorima,kaoitrajnugeopolitikustabilnostnairem podrujujugoistoneEurope.
Rijetki su lanovi medunarodne zajednice i vanih medunarodnih politikih
imbenikakojisurazumjeligenezupolitikovojnekrizeuovomedijeluEuropetekojisu,
stoga, podrali opravdana nastojanja hrvatskoga naroda za slobodom i samostalnom
dravom.

VELIKOSRPSKAAGRESIJANABOSNUIHERCEGOVINU
SrpskiosvajakiratprotivBosneiHercegovinezapoeojeujesen 1991.godine,
agresijom srbizirane JNA na Ravno, hercegovako mjesto naseljeno hrvatskim
stanovnitvom.Otvorenaagresijanairokojbojiniciotpoelajeuproljee1992.godine,
nakon to je 6. travnja medunarodna zajednica priznala Bosnu i Hercegovinu kao
samostalnu,suverenuineovisnu dravu.
BosnaiHercegovinabilajepopritemokrutnogarata,snesagledivim demografskim,
gospodarstvenim,drutvenim,politikim,etnikimipsiholokimposljedicama.UBiHnije
bilanadjelusamo velikosrpskaagresija, nijebiosamoizreiransukobizmedu
muslimanskogihrvatskognaroda,uBiHsenijevodiosamoratnapodrujutezemlje
odvijalisuseratnizloinimodaistranijiodonihizvremenaDrugogasvjetskoga
rata.Ubijanja,silovanja, protjerivanja,ruenja,pljakanja,zlostavljanja,bila
sukonstantai prealosnainjenicaruilakogvelikosrpskogpohodanaBosnui
Herce

142

lclikos~pslza agresija na Republiku Hwatsku i Bosnu i Hercegovinu

143

govinu. Rat nije tedio nikoga, niti s obzirom na spol, dob, zanimanje, niti s
ohzirom na etniku pripadnost... Medutim, hrvatski je narod bio vjerojatno
najpogodeniji i najugroeniji tijekom rata i agresije, kada je gotovo u pitanje
dovedenanjegovaopstojnostuBiH,zemljiviestoljetnihhrvatskihkorijena.
Viegodinji rat koji je preteito voden na prostorima s veinskim
nesrpskim stanovnitvom razorio je pravnu, politiku, gospodarstvenu,
komunikacijsku, demografsku i svaku drugu osnovu u Bosni i Hercegovini.
Njihova obnova bit e duga, teka i zamrena. Obnova posve poremeenih
meduetnikih, meduvjerskih i meduljudskih odnosa biti e jo tea, ako ne i
nemogua.
Zahvaljujui brojnimizvorimailiteraturi,nedvojbeno moemonaglasiti cla je
sve do turskih vremena (dakle, do druge polovice 15. stoljea) Bosna i
Hercegovina pripadala hrvatskom povijesnom, etnikom i civilizacijskom
prostoru. Tek tijekom turskoga razdoblja, koje je bilo obiljeeno znaajnim i
znakovitim politikim, drutvenim, socijalnim i demografskim promjenama
(procesi islamizacije i pravoslavizacije BiH), Bosna i Hercegovina je poela
postupnogubitiizvornehrvatskeznaajke.Utomsmisluosobitovalja istaknuti
da se tijekom 16. i 17. stoljea odvijalo golemo i dramatino preseljavanje
stanovnitva unutar bosanskohercegovakog prostora i izvan njega. U 16. stoljeu
Hrvati su znaajno migrirali prema zapadu, sklanjajui se pritom u sigurnije
predjele izvan domaaja Turskoga Carstva. Tako su nekada iskljuivo hrvatski
krajevi Bosne i Hercegovine, poput Srebrenice, Zvornika, Bjeljine, Olova,
Viegrada..., potpuno opustjeli. Od druge polovice 15. stoljea moemo govoriti o
poetku procesa viestoljetnog hrvatskog i katolikog uzmicanja u Bosni i
Hercegovini i iz nje. Turska je vlast u opustoene predjele naseljavala
stanovnitvomjeovitogetnikogsastava,sprevladavajuimudjelomislamiziranog
stanovnitvatepravoslavnihVlaha,zakojepostojejasnidokazidasupravipreci
dananjihSrbauBosnii Hercegovini,aliiuHrvatskoj.
Suprotno potonjim procesima, tijekom 17. stoljea odvijao se proces
svojevrsnog sabijanja islamskoga stanovnitva, koje je nakon protjerivanja turske
vlastiizSlavonije,SrijemaiLike,napustiloteprostoreinaseliloseu stanovnitvom
nenapuene predjele BiH. Tako je tijekom 17. stoljea stvorena etnika slika Bosne i
Hercegovine,kojasenijebitnijemijenjalasvedo koncaovogastoljea.
HrvatskinaroduBosniiHercegovinimukaiponienjanijebiolien nitiu20.
stoljeu.DrugisvjetskiratnepovratnojeunitiocvijethrvatskoganarodauBiH,a
velikosrpskigenociduposljednjemdesetljeuovogastoljeavjerojatnojenezapamen
primjerkalvarijehrvatskoganarodausuvremenojpovijestiBosneiHercegovine.

Tijekom proteklih godina objavljena su brojna i neprijeporna svjedoanstva o

uzrocima,razmjerimaiakterimavelikosrpskogzloinanadhrvatskim,muslimanskim i
drugim nesrpskim stanovnitvom Bosne i Hercegovine. Postoje nepobitni dokazi o
veliini srpskog zloina, koji razotkrivajupravupozadinuratauBiH,aosobitotezudaje
programgenocida unaprijedstvorenidasesustavnoprovodionasvimpodrujimakoja
subila,ilijouvijekjesu,podsrpskomvlau.
Zamrenisupovijesnopolitikiietnoreligijskiuzrociiaspektivelikosrpskeagresije
na Bosnu i Hercegovinu. Medutim, iako kompleksni, mogu se podvesti pod jedan
z.ajednikinazivnikovovjekovnivelikosrpskinacionalizamiimperijalizam.Naime,srpska
jeetnikaskupinauBiH,ufunkcijivelikosrpskihteritorijalnihpretenzijaiposezanjaprema
prostorimazapadnoodrijekeDrine,inzistiralanaostankuusastavu(krnje)Jugoslavije.S
drugepakstrane,HrvatiiMuslimani,kaoidrugonesrpskostanovnitvouBiH,nisueljeli
ivjetiuistojdravisMiloeviemidrugimsljedbenicima velikosrpskognacionalizma.
Tijekom 1991. godine i u BiH je, unato srpskim otporima te nesnalaenju
vodstvamuslimanskognaroda,procesosamostaljenjanezaustavljivotekao, dodueneto
sporijeiteeodsjeverozapadnihrepublikabiveJugoslavije(Slovenija,Hrvatska).Srbi
suustudenom1991.godineorganizirali '`referendum",nakojemuse98%bosanskihSrba
izjasnilo za ostanak u Jugoslaviji. Tom se odlukom ratu Bosni i Hercegovini, barem
to se tie Srba, vie nije mogao izbjei, odnosno Srbi su rat izabrali kao svoje
rjeenjepolitike idravnopravnebudunostiBosneiHercegovine.Krajemveljae 1992.
godine bosanskohercegovaka vlada organizirala je plebiscit o neovisnosti BiH, na
kojemu su se odazvani birai (uglavnom Hrvati i Muslimani) izjasnili za izlazak Bosne i
Hercegovine iz Jugoslavije i uspostavu samostalne i neovisne drave. Srbi su taj plebiscit
bojkotirali.31 Potonji je referendum bio politika pretpostavka medunarodnog priznanja
Bosne i Hercegovine, koje je od Sjedinjenih Drava te od zemalja Europske zajednice,
uslijedilo 6. travnja 1992. godine. Medunarodno priznanje Bosne i Hercegovine bilo je
samoneposredanpovodizravnojsrpskojagresijinanovo
proglaenueuropskudravu.
UpoetnimdanimasrpskeagresijevojnasituacijauBiHgotovodanijemoglabitigora
za muslimanski i hrvatski narod. S jedne strane, slabo naoruani i nedovoljno
osposobljeni i organizirani, Hrvati i Muslimani nali su se pred viestruko
nadmonijim neprijateljem, koji je na podruju Bosne i Hercegovine obilovao velikim i
brojnimvojnimbazama,tvornicamaorujaistreljiva,skladitimavojneopreme...Iakoje
veusvibnju1992.godine
31 Gutman, R(1994J:

144

Svjedokgenocida,

Durieux, Zagreb

Velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

145

srbizirana JNA, pod pritiskom medunarodne zajednice, morala "povui svoje

efektive iz BiH, rije je bila o lairanom procesu, jer se samo mali dio vojske
stvarno povukao u Srbiju, dok je bitno vei dio Ijudstva a posebno opreme i
tehnike samo promijenio vojne oznake i ostao na bosanskohercegovakom
prostoru kao vojska bosanskih Srba (kasnije Republike Srpske). Time je srpska
vojska u BiH stekla viestruko veu nadmo spram vojske bosanskih Muslimana i
Hrvata. Vojni odnos izmedu suparnikih snaga u BiH dodatno se pogora o
uvodenjem nepravednog embarga na uvoz oruja, ije su posljedice osjetili
samoHrvatiiMuslimani,itonesamou BosniiHercegovininegoiuHrvatskoj.
Strategija vojnih osvajanja velikosrpskogagresoranaBiH odvijala se kroz tri
vea smjera. Srbi su prvo poeli napadati i opsjedati Sarajevo, te su potom u
munjevitu ratu osvojili podruje oko rijeke Drine, odnosno ue granino
podruje izmedu BiH i Srbije, to je za agresora bilo od neizmjerne geostrateke
vanosti. ire e granino podruje, zauzimanjem Srebrenice i epe, Srbi
okupirati tijekom prve polovice 1995. godine. Druga etapa rata obuhvaala je
otvaranje srpskog koridora u sjevernoj Bosni, to je do jeseni 1992. godine
rezultiralo zauzimanjem gotovo cijele Bosanske Posavine. Srpski koridor kroz sjevernu
Bosnu bio je ivotno vaan za opstanak nove, zapadne srpske (para)drave, jer je
povezivaoBanjaLukuiKninsBeogradom.U treojsuizavrnojetapiagresijeSrbi
uspjeli zauzeti i svojoj vlasti podvrgnuti priblino 70% teritorija Bosne i
Hercegovine. Kasnijim se oslobodilakim akcijama hrvatskih i muslimanskih
vojnih postrojbi, kao i Daytonskim mirovnim sporazumom, udjel teritorija pod
srpskomkontrolom(Republika Srpska)smanjiona49%.
Uztragineposljedicesrpskeagresije,uBosniiHercegovini bioje izazvan
i medusobni sukob Hrvata i Muslimana, kao rtava srpskog genocida. Tada je ratna
dramauBosniiHercegovinidoivjelasvojualosnuitraginukulminaciju.
ValjanaglasitidajevelikosrpskaagresijanaBiHod1992.godineujednoznailai
nastavakagresijenaHrvatsku.Potonjepotvrdujuinjenicedasusnagesrbizirane
JNAtijekomratauBiHnapadaleirubna,geostrateki iznimnoznaajnahrvatska
podruja,osobitopodrujeDubrovnika,upanje,SlavonskogBrodaiNove
Gradike.NakontoseJNA,naprijelazu1991./ 1992.godine,povuklaiz
HrvatskeuBiH,velikdionaoruanjaiopreme ostavilajesrpskojparavojsciu
Hrvatskoj.VojnazranalukauUdbini(Lika)koristilaseizaborbeneakcijeu
BiH.TemeljitoprovodeietnikoienjeuBiH,SrbisuopteretiliHrvatsku
stotinamatisuahrvatskihimuslimanskihizbjeglica.Konano,politikivrhunac
velikosrpskeagresijeizBiHnaHrvatskupredstavljaproglaenjeujedinjenjahrvatskei
bosanskekrajineujednusrpsku

146
HRVATSKIHOLOKAUST

"dravu",tojedeklarativnoobavljeno31.listopada1992.godineu Prijedoni.32
VesmonaglasilidajevelikosrpskaagresijanaBosnuiHercegovinu(kaouostalomi
naHrvatsku)imalasveoznakegenocidairatnogzloinanadhrvatskim,muslimanskim
idrugimnesrpskimstanovnitvomBiH.NedvojbenosemoenaglasitidajeratuBosni
iHercegoviniiprotivnjeodnio(poginuli,ubijeni,prognani,izbjegli)vieodtreinenjezina
prijeratnog stanovnitva (popis 1991.), ili priblino 35%. Obrazac srpskog osvajanja i
ratnogzloinabiojesljedei:nakontojesrpskavojskaokupiralaodredenoseloili grad,
mukarce je odvodila u logore, gdje su bili zlostavljani, mueni i nerijetko okrutno
likvidirani, a ene masovno silovala. Ostalom je stanovnitvu ponudeno da se "pod
zatitomvojske"iseli,pasenaokupiranomprostorudobivaoetnikiistsrpskiteritorij.33
UpravojevelikosrpskaagresijanaBosnuiHercegovinukonanorazotkrilabitstrategije
genocida,koji ine:smiljenaiorganiziranamasovnaubojstva,protjerivanjacjelokupnog
nesrpskog stanovnitva s okupiranih prostora, razaranje i spaljivanje naselja, ruenje
objekata,infrastrukture,vjerske,34 spomenikeikulturnebatinetenaseljavanjesrpskog
stanovnitvauosvojenanesrpskanaselja.
NajtraginijaposljedicaratauBosniiHercegovinijest,procjenjuje se,oko200tisua
poginulih.35 Uza stradale vojnike u tekim borbama, najznaajniji pokazatelj srpske
genocidne politike jest sustavno ubijanje civila nakon osvajanja pojedinih naselja i
podrujaunutarBiH.Osobitosupoznati primjeristradanjastanovnitvaBjeljine,Zvornika,
Brkog, Foe, epe, Gorada, okolice Bihaa..., dok je najpoznatiji primjer masovne
likvidacije stanovnitva grad Srebrenica, koji su Srbi zauzeli dok je bio pod "zatitom"
UNa.ProcjenjujesedajesamouSrebreniciiokolicisvirepolikvidiranookosedamtisua
Muslimana,preteitovojnosposobnihmukaraca.Brojna

32Javorovi,B.(1995.):Velikosrpska najezda i obrana Hruatske, Defimi,BibliotekaHrvatski domovinskirat,

Zagreb.
33 Masovna silovaraja kao ratni zloin, ur.Zvonimireparovi,DocumentaCroatica,Sredinjica zagenocidiratne
rtve,Zagreb,1993.
34SamosuusjeverozapadnojBosniiliBanjalukojregiji,kojajeostalapotedenaizravnihratnihaktivnosti,Srbi
sruili81katolikucrkvu,samostaniupnidvorteoko250damija.UBanjaLucije,primjerice,razorenosvih 16
damija neizmjerne Ijepote i povijesnosakralne vrijednosti. Poznate su i rijei jednog tamonjeg srpskog
dunosnika, koji je rekao: "Mi znademokako vi katolici drite do svojih crkvi, da je to srce vaeg ivota i vaeg
identiteta.Akovamsruimocrkvu,tj.tajkohezionicentar,sruilismovamsve,aondaje posaos vamaivaom
likvidacijomupolazavren." (Genocidom do istrebljenja: srpski zloint: Bosna i Hercegovina, sjeverozapadna
Bosna, Hrvatskiinformativnicentar,Izdavaka udrugaZajedniceHrvatasjeverozapadneBosne,Zagreb,1994.)
35Prao,M(1996J:Demografskeposljedicerata1992.1995.,Erasmus, 16,Zagreb.

VelikosrpskaagresijanaRepublikuHrvatskuiBosnuiHercegovinu

147

munasvjedoanstvakazujuiovelikombrojurtavausrpskirnkoncentracijskim
logorima,poputOmarske,Manjae,Keraterma...
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini poginulo je oko 30.000 Hrvata, najvie od
velikosrpskogagresora,aliiutraginommuslimanskohrvatskomsukobu.Osobitojevelike
rtvehrvatskinarodpodniouBosanskojPosavini teusrednjojBosni.
VaansudokazsrpskegenocidnepolitiketijekomratauBiHimasovna silovanja.Iako
nepostojecjelovitipodatci,procjenjujesedajeuBiHunajteemrazdobljuratasilovano
izmedu 20 i 50 tisua ena i djevojica, a zabiljeeni su i primjeri silovanja mukaraca. U
najveembrojusilovanjarijejeosilovanjimaponaredbi,to,takoder,nepobitnoukazujena
genocidnikaraktervelikosrpskeagresijenaBosnuiHercegovinu.Naalost,zabiljeenisui
sluajevidasuzarobljeneHrvaticeiMuslimankesluilezazabavupripadnicimasnagaUN
a.36
Najvanije sredstvo u postizanju konanog cilja velikosrpske agresije na BiH jest
etniko ienjenesrpskog stanovnitvaspodrujapodkontrolornsrpskeparavlasti.Razlozi
etnikogaienjauBiHidentinisuonimauHrvatskoj:stvaranjeetnikiistenovesrpske
dravenaprostorimakojinisupravno, etniki, a osobito povijesno, nikada pripadali bilo
kakvojsrpskojdravi.Naalost,tijekommuslimanskohrvatskogsukobaetnikoseienje
odvijalo i na prostorima koje su kontrolirale muslimanske, odnosno hrvatske vojne
postrojbe. Stoga je rat u BiH bitno promijenio i poremetio njezinu demografsku i etniku
sliku.
Prema posljednjem je popisu stanovnitva 1991. godine Bosna i Hercegovina
imala priblino 4,4 milijuna stanovnika (Hrvati 17,1%, Muslimani 43,3%, Srbi 31%, ostali
8,6%).Razliitimoblicimaistupnjevimaetnikoga ienjabilojezahvaenovieod2milijuna
stanovnika ili oko 46% prijeratnogstanovnitva zemlje. To znai da je gotovo svaki drugi
stanovnik BiH silom morao promijeniti mjesto svojega ivljenja. Naalost, to jebila teka
sudbina i posljedica velikosrpske politike i srpske osvajake agresije na ovim
prostorima.Odspomenutihdvamilijunaizbjeglica,oko700tisuajeprivremenismjetaj
nalo na drugim podrujima BiH, a oko 1,3 milijuna je izbjeglo preko granica BiH
(Hrvatska, Jugoslavija, Njemaka, Austrija, vicarska, vedska, SAD, Australija...).37
Preko polovice hrvatskog i muslimanskog te oko treina srpskog stanovnitva bilo je
protjeranoilijeizbjeglo izprijeratnihprebivalita.
36Masovnasilovanjakaoratnizloin, ur.Zvonimireparovi,DocumentaCroatica,Sredinjicazagenocidiratne
rtve,Zagreb, 1993.
37
Izvor:UNHCR,InformationNotes, No. 4/96,April, 1996.

Od oko 752 tisue Hrvata koji su prije rata ivjeli u Bosni i Hercegovini, vie od
polovice, ili oko 400 tisua,napustilo je svoje domove i najveim dijelom iselilo se u
RepublikuHrvatsku,odnosnozapadnoeuropskezemlje.Procjenjujesedasumuslimanske
vojnepostrojbeprotjeralepriblino130tisua,asrpskeoko155tisuaHrvata,dokse
zbog ratnih aktivnosti s podruja BiH koja su se nalazila pod hrvatskom kontrolom
iselilojooko105tisuaHrvata.Odhrvatskogsustanovnitvagotovoucjelostietniki
oieni prostori u srpskom entitetu u Bosni i Hercegovini, osobito Bosanska Posavina i
sjeverozapadnaBosna,kaoiznaajnapodrujaudijeluFederacije BiHpodmuslimanskom
kontrolom (srednja Bosna, osobito podruje Travnika, Varea, Kaknja, Fojnice,
Prozora, Bugojna..., pa i samo Sarajevo). Tijekom rata preko tri stotine veinskih
hrvatskihnaseljaetnikijeoieno, opljakano,spaljenoiporueno.Moemoreidaje
u BiH na djelu bila svojevrsna dekroatizacija zemlje, odnosno raspuenje hrvatskoga
etnikogaelementa.38
Zahvaljujui velikosrpskojagresiji,BosnaiHercegovinajetijekomrata,uzgolembroj
ubijenih i ranjenih, postala vjerojatno najrazruenija i najraseljenija drava svjetske
zajednice.
UMJESTOZAKLJUKA
Hrvatski je narod u ovome stoljeu predugo bio razapet izmedu razliitih politikih
opcijaipokreta,tojerazbijalonjegovonacionalnojedinstvo,ajaaloonesilnicekojesu
htjele ne samo suzbiti nego i potpuno rastoiti svaki spomen hrvatskoga imena,
hrvatske povijesne i kulturne batine, hrvatskoga katolianstva i,u konanici,hrvatske
dravotvornosti.Hrvatitrebaju potivati, vrednovati i isticati svoju bogatu, ali i teku
prolost. Dananja Hrvatska batini tisuljetnu hrvatsku povijest od prvih hrvatskih
knezovaikraljeva,prekoZrinskihiFrankopana,AnteStarevia,StjepanaRadia,svedo
dananjihnaratajaiboracazaslobodnuineovisnuhrvatskudravu.
Dananji i budui hrvatski narataji trebaju se izboriti za nov poetak, iznova graditi
hrvatsku budunost na temeljima hrvatske povijesne i kulturne batine, kranskoga
svjetonazora, demokratskih postignua suvremenoga svijeta te to je najvanije na
temeljima velianstvene hrvatske pobjede u domovinskom obrambenom ratu protiv
velikosrpskogagresora.
Usvijetuukojernuivimo,svijetu kaomodanikadadosada podijeljenomnavelike
imale,narazvijeneinerazvijene,nabogatei

148

Velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

siromane,najakeislabe,hrvatskijenaroduziznimnovelikertvesebiisvojojdravi
tekoosiguraomjestouzajednicislobodnogaidemokratskogsvijeta.Zatojeu
krvavojborbiprotivvelikosrpskogagresorapodniopregolemurtvuizbogtihje
nastojanjaagresornadhrvatskimnarodom,nakoncudrugogamilenija,poinio
genocidiratnizloin.Stogapoinjeniratnizloininikadanesmijubitizaboravljeni,a
zloincinesmijuizbjeiruci pravde.
dr.sc.Draenivi
UZagrebu,sijenja2000.godine.

149

DOKUMENTI

7.POGLAVLJE
Bleiburkipregovoriiizruivanja
DokumentI.

VrhovnizapovjednikhvaliTreuArmijuinjezinevodee
zapovjednikel
Brzim i energinim nadiranjem prema gornjem toku reke Drave, trupe nae Tree
armije presekle su otstupnicu ostacima nemakih i ustakoetnikih bandi i,
zaokruivi ih na podruju Slovenski GradecGutanjPlibergDravograd, posle
trodnevnihestokihborbi,razbileihiprisililenakapitulaciju.
Ovimsulikvidiraneposlednjeneprijateljskesnage,kojesuprednaimtrupamajo
prualeorganizovaniotpor.
Zarobljenoje preko20.000ustaa,medukojimaimaveliki broj poznatihzlikovaca.Sa
ustaama zarobljen je i vei broj etnika. Osim toga prisiljeni su na kapitulaciju poslednji
ostaci nemake balkanske grupacije feldmarala Lera i zarobljeno je preko 10.000
Nemaca. U borbama je poginulo vie od 5.000 neprijateljskih vojnika i oficira i
oslobodenooko8.000gradanskihlicakojasuustakebandesilomodvelesasobom.
Zaplenjenesuogromnekoliineorujairatnogmaterijala.
Trupetreearmijezaposljednjihpetnaestdanazarobilesuoko100.000 neprijateljskih
vojnikaioficira.
Zaizvojevanjeovepobede,kaoizabrzo,uspenoipotpunoizvrenjepostavljenog
zadatka,pohvaljujemhrabretrupenaeTreearmijepod komandomgenerallajtnanta
KosteNada,pukovnikaBrankaPetrieviai pukovnikaVukainaSubotia.
Izraavamsvojuzahvalnostsvimaborcimairukovodiocimajedinica kojesu
izvojevaleovupobeduiuspenoizvrilepostavljenizadatak.
Nekajeslavapalimjunacimazaoslobodenjenaeotadbine!
Smrtfaizmu slobodanarodu!
15.maja1945.god.
Beograd
VRHOVNIKOMANDANT
MARALJUGOSLAVIJE
J.B.TITO,s.r.
Preuzetoizknjige Zbornikdokasmenataipodatakaonarodnooslobodilakomratu jugoslavenskihnaroda,
tom11,knjiga1,Beograd:VojnoistorijskiinstitutJugoslavenskeArmije,1949.,str.637.

153

HRVATSKIHOLOKAUST

DokumentII.
PregovoriuBleiburgukakoihopisujejedansrpskikomesars
visokiminom
Krenuli smo na razgovore u savezniku komandu korpusa koja se nalazila u
raskonomfeudalnomdvorcuudivnojborovojuminedalekoodPliberka.
Oko dvorca pretrpanog vozilima zatekli smo dosta saveznikih oficira i vojnika.
Posmatralisunassainteresovanjem.Pustilisunasdaudemonezadravajuinasipotome
sevidjelodasunasoekivali.
U predsoblju nas je doekao jedan oficir i zamolio da asak priekamo saveznikog
komandanta. Zaprepaen primetio sam u jednom uglu velikog mermernog predsoblja
etvoricu ustakih generala.2 Ovaj susret nismo oekivali. Nismo pretpostavljali da su
predstavnici Pavelieve vojske ve uhvatili kontakt i nudili predaju saveznikim
jedinicama.Povuklisuseneprimeeni,valjdajopremogdolaskanapoloaj.Istotakome
je iznenadilo zato je oficir za vezu to preutao. Ustake glaveine su se potrudile da
ostvareovajkontaktnajbrimputemjerimjegorelotlopodnogama.
Proaosamzbunjennekolikoputapredsobljem,akrvmijesvevienaviralauglavu.
Odmah mi se nametnulo pitanje: zato su saveznici preutali da se neprijateljski
pregovarai ve nalaze u njihovom tabu? Poela me muiti pomisao da sam napravio
grekutosamseodazvaopozivu.Poaosamnarazgovoresasaveznicima,aoekujume
pregovori sa neprijateljem i to uz asistenciju i verovatan pritisak saveznika. Poetak ne
moe biti gori! Doi na pregovore na ovakvom nivou i u ovom kritinom trenutku se
odvojitiodpoloajabezovlaenjaviegtaba!
Venaprvomkorakusamseoseaoprevarenim.
Pomislih kako bi bilo dobro da kaem engleskom komandantu kad docie do
razgovora da ove neprijateljske generale lino poznajem.Na tajnain stavio bih mudo
znanja da e jugoslovenska javnost saznati ako oni ostanu u inostranstw pod okriljem
saveznika.Ovamojarazmiljanjapotrajaesamonekolikotrenutaka.Nisamimaovremena
ni da izmenjam misli sa drugom iz Slovenije, a ve su nas pozvali da udemo kod
saveznikogkomandanta.
Naulazudoekaonasjevisoksuvonjavengleskigeneral,potpunosed,briljivo
izbrijanistrogogvojnikogdranja.Rukujuisesanamaprilino
2

Stvarno,samotrihrvatskaasnika,kojisubiliudvorcuprijekomunistikihpredstavnika, imalisuingenerala
(Heren(N,ServatziiMetiko).Kakojenaznaeno usljede(femdokumentu, DanijelCrljen,iakojezavrijemeratabio
pukovnik,biojestvarnocivilnianevojnidunosnik.

154

Bleib urki p rego vori i zru ivan ja

srdano, izjavio je da mu je naroito milo to je doao u kontakt sa Titovom vojskom i

njegovim viim oficirima.Rekaojeda je dostasluaoza vremekampanje u Italiji onamai
diviosenaim naporimaiherojstvima.
Odgovorio sam da smo i mi pratili svaku akciju saveznikih snaga u Italiji i na
drugim frontovima i da nai ljudi cene pomo koju smo od njih dobijali u ratnom
materijalu. Napomenuo sam mu da su nai borci esto imali i line kontakte sa
saveznikim avijatiarima, koji su, vraajui se sa bombardovanja iz Nemake, bili
prinudenidasespustenanauteritoriju.Mismoihprihvataliiranjeneleili.Mnogogodina
ratujemo protiv zajednikog neprijatelja to je pridonelo stvaranju ratnog drugarstva
kojemicenimo.Doksumojereiprevodenegeneraljeodobravaoiklimaoglavom.
Ponudio nas je da sednemo pokazujui rukom u vrh dugakog stola u njegovoj
kancelariji. Pored mene, s desne strane, seo je moj drug Slovenac, a s leve general,
komandantsaveznikog ekspedicionog korpusa, ije sutrupezaposeleteritorijuKoruke.
Krajprozorajestajalopetdoesttapskihoficira.Netoizageneralaseojeoficirzavezu
koji nas je doveo. On je vrio ulogu prevodioca. Iskoristio sam tada malu pauzu pre
prelaska na razgovore i napomenuo da sam iznenaden to vidim da su ovde primljeni
Pavelievi generali, a da o tome prethodno nismo bili obaveteni. Dodao sam da svu
etvoriculinopoznajem.Generaljeodmahodgovoriodasuonidolida sepredajui
damejezbogtogapozvaodasekaosaveznicidogovorimo.
Pred vamasenalazi300hiljadaneprijateljskihvojnika otpoe general mirnosvoje
izlaganje. Ta vojska, iz razumljivih razloga, ne eli da se preda vama. tovie ona je
spremnadausluajuneuspehaovihpregovoranastaviborbu.Medutim,ratjevezvanino
zavreninemanikakvogsmisladaljeprolivatikrv.Onieledasepredajunama,apoto
smosaveznicimiemokasnijestvarlakoreiti.
Reagovao sam nenaviknut na ovakve razgovore prilino brzo i nervozno i izneo da
ustakodomobranskejedinicenebrojevieod30.000ljudi(tadasamstvarnoverovaoda
ih nema vie, medutim tek kasnije se ispostavilo da je u toj poslednjoj grupaciji bilo oko
100.000Pavelievihvojnika,neraunajuietnike,ni one koje smo ranije zarobili). Dodao
sam, ve mirnijim tonom, da je general pogreno obaveten o jaini neprijateljskih
snaga i da na protivnik, zato to mu je to u interesu, uveliava broj svojih vojnika. On
nema snage za borbu jer je desetkovan, demoralisan i pritisnut sa svih strananaim
snagama.Ukratkosamizneonastav:savezniciovopitanjetrebadatretirajukaoisto
jugoslovenskustvar.Miimamosnagedasituacijusamireimousvojukorist.Naajeelja,
akovenemogudanampomognu, danambarutompogleduneinesmetnje.
Generalsenasmeio,zatimjeponovoozbiljnimglasominsistiraona tomedajeteko
ubeditivojnikedatrebadaginukadajeratvezavren.

155

156
HRVATSKIHOLOKAUST
Ne, naprotiv rekao sam. U pitanju je takav neprijatelj, koji je etiri godine uz
pomo okupatora ario i palio u naoj zemlji. Zato su nai borci spremni da se tuku do
konanogreenjabezobziranatokolikoesukobtrajati.Uostalom,poistojlogici,samosa
daleko vie razloga moe se postaviti pitanje: ko e ubediti veinu demoralisanih i
malaksalihneprijateljskihvojnika,kojisedanononopovlaeizsvojezemljeinaputaju
svoja ognjita, da se i dalje, bez ikakvih izgledana uspeh, bore zaraun Paveliainjegovih
komandanatakojibeeododgovornostizauinjeneratnezloine.
Instinktivno sam osetio da je general u nedoumici i zato sam nastavio da govorim o
vojnikom ponosu sa kojim setakodemoraraunati jer seradiotomedaneprijateljatrebada
dotuku one snage koje su ga uzastopnim udarima ve stavile na kolena. Obina vojnika
solidarnostzahtevadatupobedunemoedauzmeniko,akniratnisaveznici,izrukuonihkoji
sujenajviezasluili.Osimtogaglavninaneprijateljskihsnaganalazisejo uveknateritoriji
Jugoslavijebezvelikihizgledadaseprebaciprekogranice.
Imamizriitonaredenje rekaosamnakraju dapreuzmemneprijateljskuvojsku
idajesnagamakojemistojenaraspolaganjuprisilimnakapitulacijuukolikotoonaposle
svih pretrpljenih poraza ne uini sama bez otpora. Kao vojnik duan sam da to naredenje
potujem i uinim sve da ga izvrim, bez obzira na sve okolnosti. Ovde sam doao radi
dogovorada bisetonajboljeitobezbolnijeizvrilo.
Posle kraeg utanja general me je upitao to mislim o roku kada trebaotpoetisa
kapitulacijom.Odgovoriosamdatotrebauinitinajkasnijejedanasposlepovratkanafront.Tada
jebilo,mislim,veblizu14asova.
Engleski komandant je izrazio sumnju u mogunost izvodenja tako brze predaje velike
neprijateljskevojskeitehnikeipredloiodaseitavastvarodgodizasutraujutro.Prekonoi
bi se mogle izvritiipaknekakvepripreme, tako da bi predaja organizovano tekla. Treba
popisatioruje, ljudeitd.
Brzo sam objasnio da se ovde ne radi o tome da se u roku od jednog asa izvri
primopredaja celokupne vojske i materijala po spisku nego da u roku jednog asa od
zavrenihpregovora,odnosnovraanjapregovaraa napoloaje,otponekapitulacija.Vanoje
da predaja otpone u najkraem moguem roku, a ona moe posle toga da traje, ako treba i
nekolikodana.
Prekidpregovora
Generalje,insistirajuinatomedasevremenskiterminkapitulacije produi,dobaciouz
suzdranosmehioitoeleidaublaiprimedbudajugoslovenskikomandant zajedanas
nemoenisvojejediniceobavestiti orokukapitulacijeiizdatisvapotrebnaupustva.Natu
njegovuprimedbu

Bleiburskipregovorii izruivanja

odgovorio sam istim tonom da imamo na raspolaganju ameriki dip, a u tabu

engleske telefone preko kojih emo izvestiti jedinice o vremenu kapitulacije
najkasnije za 10 do 15 minuta. Svoje zadatke u vezi sa primopredajom
neprijateljskog ljudstva, tehnike i sprovodenja zarobljenika nae jedinice ve znaju od
ranije."Uostalomzakljuihpobedenogirazoruanogneprijateljanijetekovodititee
jesnjimaratovati".
Zaasjestvorenodobroraspoloenje.
Cuosamjazapartizanskudovitljivostispremnostreesedigeneralalibihipak
hteodaosvimtimuslovimarazgovaramponovosapredstavnicimaneprijateljskevojske.
Zamolionasjedazajedantrenutak,prenotododedodefinitivnihpregovora,
priekamoudrugojsobi.
Ponovoodlaganjedefinitivneodlukedelovalojenanasdostaneprijatno. Obuzelomeje
dvostrukooseanje.Sjednestranebiosamzadovoljansvojimistupanjem.Ispalojemnogo
boljenegotosammogaozamisliti.Odluno suiznetinaistavoviizahtevi,aipaknismo
zatvorili vrata za razgovore i eventualnu savezniku saradnju. Ali odmah zatim sam se
pitao ta sada saveznici imaju ponovo da razgovaraju sa neprijateljskim pregovaraima.
Oiglednosevidelodajesaveznikigeneralpogrenobio obavetenostanjuibrojui
naih i neprijateljskih jedinica. Po svemu izgleda on je daoustaama i neka obeanja, jer
zatobiinaestalnozastupaostavovekojisuserazlikovaliodnaih.Isada,kadajedobio
obavetenjaisadruge,naestrane,kadjevideonastaviodlunost,osetiosenesigurnimu
pogleduodluivanja.Trebaloje,oito,netomenjatiupnobitnimstavovima.Moda jesvoj
vii tab obavestio o dogadaju, pa na osnovu naeg razgovora trai novu odluku odozgo.
Zato, valjda, ponovo i poziva ustake generale da s njima opet nasamo razgovara i da
dobijeionuvremenu.Usvakomsluajunjegovesunamerenejasne.Svetemislirojile
suseiletelekrozglavumunjevitombrzinom.
Zajedno sa nama u drugu sobu poao je i jedan vii savezniki oficir. Sedeli smo i
ekalidanaspozovudanastavimorazgovore.Nanovipratilacnamjestaviodoznanjada
nepoznajenajezik.RazgovaraosamtihosadrugomSlovencem.Obojicasmosmatralida
suprethodnirazgovorisasvimdobrotekli.Iakonismoimalivremenaimogunostida
sedogovorimo otomekakotrebaizloitinastavmojdrugSlovenacbiojezadovoljan
onimtosamkazaoengleskomgeneralu.
Doksmoekalinanastavakrazgovoranajvienasjemuioutisakda jesaveznikigeneral
uzeonekakvuuloguarbitra.Onvedrugiputpregovara saneprijateljskimdelegatimane
obavetavajuinas,svojesaveznike,otome tasupregovaraizahtevali,kakvepodatkei
uslovesasvojestraneiznose.

157

158
HRVATSKI HOLOKAUST

Poredtoga,nijenizaustiodanaspitadalitrebaioemuponovorazgovarati sneprijateljem.
Sumnje su se ponovo pojavile. Opet sam osetio kajanje to sam pristao na ove
pregovore. Neizvesna situacija sa pregovorima,nepoznavanje stanjananaimpoloajima
za proteklo vreme, sve me je to uinilo toliko nervoznim da mi se onih desetak minuta
ekanjauinilokaovenost.Stalnosametaopo sobi,gledaokroz prozoriponeto od
svojesumnjetihosaoptavaosvomedrugu.
Nakrajusmo,mueise,polanafrancuskom,apolananemakom,saoptavalinaem
pratiocudadugoekamoizamoliligadasaoptigeneraludatrebaubrzatioverazgovore.
Onjeizaaoibrzose vratio.Nismoganitarazumeli. Trenutak kasnije zatraili smo od
njega da saopti svome komandantu nau odluku: ako nas za pet minuta ne pozove na
konanerazgovore prekidamosastanakipregovoreivraamosenazad.
Izaao je valjda da izvesti o naem zahtevu. U odsustvu pratioca, izrazio sam glasno
sumnjudanasmoguakovdezadratinekolikodana...Mojdrugjesamozabrinutozavrteo
glavom.
U jednom trenutku moj kolega mi pokaza na cestu. Stotinjak metara ispred dvorca,
ubrzanim marom, prolazile su neke peadijske jedinice i artiljerija. Nije mi teko bilo
prepoznati da su to pristizale nae jedinice: 12. proleterska brigada i artiljerija divizije,
kojejeizDravogradauputiokomandantnaedivizije"Kolja"*.E,kakojelepovidetiihu
urnommaru. Paonisustigliurekordnomvremenu,upravias!Praviproleteri!
"Tosunai,tosunai"povikao sampunimglasom. Bio sam uzbuden. Zagrliosam
Slovenca.Onjebioistoradostan,alimalozbunjennaglimizlivommojeradosti. Pripitao
mejekakvesutojedinice.TeksadsamshvatiodaonneznadanamizDravograda
alju obeanupomo.Onsnamanijeranijebiouvezi.Pojaviosezajednosasaveznikim
oficirimaza vezuprenepunadvaasaunaemtabukodHrusta.Objasniosammudajet o
sigurno 12. proleterska brigada i divizijska artiljerija. Izneo sam mu da sam se
odluio da idem na pregovore izmedu ostalog i zato da bismo dobili u vremenu dok ne
pristignuovenaesnage.
Ondasutosigurnonai ree.
Da,sigurnonai,nemakodrugidabude odgovorih.
Tektadaseionotkravi,osmehnuiotpoekrupnimkoracima,trljajuiruke,da
prelaziprekosobe.
Bitkazavremeustvarijedobijena!Pobedajetu,nadomaku!
Ubrzosunaspozvalikodsaveznikogkomandanta.Pavelievegeneraleje prethodno
otpustiodasenebismosreli.Generalnamodmahpoulasku saoptidaesadaotpoeti
definitivnipregovori.

pukovnikSretaSavisnadimkom"Kolja"

Bieibingkipregovoiizruivanja

159
Prenegotoponovouduneprijateljskipredstavnici,mi saveznici,~eemosaove
strane reegeneralipokazarukom.
Nemata,potrebnaformajeispoljena,pomislih,alinitanamsene kazujekakosutekli
ovi poslednji razgovori sa neprijateljskim pregovaraima, u emu su tekoe, na kakve
uslove pristaju i na ta su sve spremni. O svemu tome ni jedne rei! Ranije je
saveznikigeneralizrazionamerudapreuzmePavelievuvojsku.Sadaveizgledauzima
ulogu nekakvog objektivnog neutralca" koji ne eli da oteti ni jednu ni drugu stranu. U
svakomsluajunapredak!Alikakvoesadanakrajubitinjegovodranje?Nismodolida
pregovaramosaneprijateljemitouzovakvuasistencijuiarbitrau.Sticajemokolnosti,nali
smo se za pregovarakim stolom. Trebalo je to pre okonati ove razgovore. Uostalom
nae nove snage su pristigle. Vreme je radilo u nau korist, i uslovi su se ve izmenili.
Ako od pregovorane bude koristi nee biti ni tete samo ih treba brzo, najvie za
2030minuta,okonatiiondasehitnovratitinapoloaj.
Zavrni pregovori

Prejednogminutaotputenineprijateljskigenerali,sadaponovo,valjdapo trei put,

udoe u kancelariju komandanta engleskog ekspedicionog korpusa. Medutim, ovoga
putasusemoralisuoitiisadvojicompartizanskihoficira.
Usobususadastupilasamodvaustakagenerala.Drugadvojicasenisupojavila,
valjda su ostalaupredsoblju.Dubokosusepoklonili,ostavi dugou stavumirno.Dosta
vremenajetrebalodasednu.
Gledaosamihispodoka.Zbunjenisu.Jedanodovihustakihefova,kojijeprviseo,
naelnik je generaltaba oruanih snaga NDH. Kasnije sam saznaoda jeto bioTomislav
Serti,poinugeneralNDHiustakipukovnik.3
SertijezauzimaonajvievojnefunkcijeuNDH.Ovdejesadaglavnipregovara.Toje
plav ovek, srednjeg rasta, prilino ugojen i ouvan. Uinilo mi se da nema vie od 45
godina. Moda je bio i neto mladi. S obzirom napriliku u kojoj se naao delovao je
glasomigestamadostastaloeno, odmereno.Drugigeneralbiojecrn,prilinosed,iako
senebireklodajebiostarijiodSertia.Visok,dostamrav,uzbudenojeinervoznoguvao
svojukapu.
Nisampotpunonisrediosvojeprveutiskekadasaveznikikomandantkorpusa,bez
ikakvog uvoda, saopti da jugoslovenskom komandantu daje re da iznese svoje uslove
kapitulacije. Pogledaosamposobimalozbunjeno,
3PremaDokumentuIII.inekimdrugimdokumentima,oitoje dajekomesarBastaukricu identificirajuigenerala

Sertiakaojednoga oddvojicezavrnihhrvatskihpregovaraa u Bleibu rgu .T iHrva tisu za pra vobili

gen era lHeren i iprofesorCrljen.

jersenisampripremiozaovakovuvrstupregovora.Svejeiloneoekivanobrzo.Sreom
sam se odmah setio uslova za predaju koje smo ranije u tabu pisali. Posle kratkog
utanjapoeo sam prilino suvo i grubo dadiktiram uslovekapitulacije.Uostalom,sada
smo,dolaskomnaihnovihsnaga,postali uvelikogospodarisituacije.
Tekstuslovakapitulacije,kojisamtadadiktirao,svodioseuglavnomnaizlaganjeovim
redom:
Ostaci vae ustakodomobranske vojske nalaze se u bezizlaznoj situaciji.
OpkoljenistesasvihstranajakimsnagamaJugoslovenskearmije.Mislimdasteobaveteni
da su etiri armije oslobodilakih snaga Jugoslavije sa svih strana stegle obru oko vas.
Tano smo obaveteni preko zarobljenika, da sa ozbiljnim i organizovanim borbenim
snagama sposobnim za proboj ne raspolaete. Vreme je ilo u nau korist. Mi vas sada
moemo prisiliti na bezuslovnu predaju ili unititi. Na ovaj sektor su pristigle i stalno
pristiunaesveesnage.Uvaemjeinteresuiinteresuspasavanjaizbeglognaroda,koga
ste poveli u emigraciju, da pristanete na kapitulaciju bez otpora. U ime komande 51.
divizije Tree jugoslovenskearmijetraim vau bezuslovnukapitulaciju. Rokzapredaju je
jedanaspovaempovratkuujedinice,tj. najdaljedo16asova.Znakzapredajujedizanje
bele zastave. Sama predaja trajae dok ne preuzmemo celokupno ljudstvo i oruje. O
izvesnimdetaljimaemosedogovoritinalicumjesta.
Poslemanjegpredahanastaviosam:
Moguvasipaknakrajunetopoblieobavestitiosledeem:Izbeglostanovnitvo
vratitiemokuamacelokupnavojskabie,usluajudapristanetenabezuslovnu
kapitulaciju,sprovedenauzarobljenikelogorepremapripadnicimavaearmijeese
postupatipomedunarodnompravuoratnimzarobljenicimasvimoficirimaivojnicimaebiti
ostavljenanajnunija spremageneralimogudaostavesvojeposilneilinonaoruanjedo
daljeg.Ukolikoseneprihvateoviuslovi,smatraemo sobziromnatodanastavljate ratne
operacijeposlezvaninogobustavljanjadrugogsvetskograta davasvienetiti
medunarodnopravooratnimzarobljenicima.Utomsluaju tretiratiemovaskao
odmetnikeijuelikvidacijupomoiinaisaveznici.
To,daenaspomoinaisaveznicinaroitosamnaglasio,ueljidaustaedobiju
utisakdasmosemivedogovorilionjihovojsudbini.
Potosamglasnoienerginoizneouslovekapitulacijeprogovorioje tihimglasomi
pomirljivonaelnikustakoggeneraltaba:
Gospodinekomesaru(znaoje,naravno,oznakeunaojvojsci,dokmejeengleski
generalstalnonazivaokomandantom),vaeizlaganje sa vaegstanovitajepravilno
postavljeno,aliminemoemoprimitirokpredaje. Prvo,miurokuodjednogasane
moemoobjasniticelokupnojvojscivae uslovepredaje.Osimtoga,kodnas
imavelikibrojljudikojisuseprotivvasborilietirigodine injihnijelako
takobrzoubedetiupotrebukapitulacije.

160

Bleiburki pregovoriiizruivanja
161

Mogupojedinegrupe,usprkosnaegnaredenja,datiotpor.Vizbogtoga moete
smatratidamikaocelinanismoprihvatiliuslovekapitulacije.
Prekinuosamgareimadaemo,akoprihvatekapitulacijuucelini, svaki
izolovaniotporpojedinihgrupakaotakavitretirati.
Dok je ustaki general govorio, u prostoriju je dva puta ulazio jedan visoki
savezniki oficir i neto tiho referisao engleskom komandantu. Poto je engleski
general sedeo blizu, dopirale su mnoge rei do mene, ali ih ja nisam razumeo.
Osetio sam samo da se govorineto o namapartizanimai Jugoslaviji.Primetio
sam samo da general sa velikim interesom slua svog sabesednika i neto tiho
zapitkuje.Pretpostavljaosamdagajeovajobavetavaoopristizanjunaihpojaanja.
Medutim, neoekivano, onaj drugi ustaki general ustade, naglo prekide
razgovor i poe uzbudenim glasom da govori obraajui se engleskom
komandantudamuistorijanikadanee oprostitiako dozvolida300.000 Hrvata
padneurukeneprijateljaitd.
Ustao sam videi da je svega ovog dosta. Obratio sam se u itavoj toj
galami tumau da saopti da je vreme da idemo, jer smo se i inae dugo
zadrali.Ustalisusvi.
Ustakigeneraljejogalamio,molio,preklinjao,kadseengleskigeneral,
prilinonervozan,obratiomenireima:
"Gospodine komandante, moji tenkovi su vam na raspolaganju". Trgao
samse.Biosamiznenadenneoekivanim,otroizraenimijasnimstavomkojim
se engleskisaveznikigeneraldefinitivnostavljaonanau stranu.
Pomiljao sam da je ovakva njegova otrina bila neka vrsta reakcije na
ustakapreklinjanjaineukusnopozivanjenaistoriju.Topozivanjenahrvatskinarod
iistorijuzvualojeutolikogrotesknijetojebioupitanjuustaki general. Bio
sam ubeden da su engleskom komandantu bili bar donekle poznati zloini
ustaanadnedunim stanovnitvom. Zbog toga je verovatno spontano reagovao.
Ali u isto vreme on je morao biti obaveten o dolasku naih snaga. U svakom
sluaju, drugiji stav ili eventualna intervencija saveznikih snaga u korist
ustaa u prisustvu naih jakih snaga predstavljala bi samo avanturu za ije
posledicebitekobilosnositiodgovornost.Zbog tihrazlogaengleskigeneralje
na krajuodustaoodranijeizraenenamereda pr euzme Pa veli ew vojsku.4
" Zanimljivo je pak naznaiti da su posrijedi biii drugi motivirajui interesi. Alexander Keller, npr. napisao je u
bekoj reviji Die Fasrche od 7. lipnja 1958. jedan lanak pod naslovom 210.000 Menschen fur ein Auto
VergesseneKroatischeTragodie.lanakjesamposebijasan.
IvanMetrovi,istaknutihrvatskikipar,usvojimuspomenamatakoderspominjesvojerazgovoresvodeim
jugoslavenskimkomunistima.OnisetuhvalisajudajeHrvatskavojskaizruenaizAustrijezacijenujednoga
amerikogPackarda.(Vidjeti:IvanMetroviUspomenerzapolitike Ijudeidogadaje,BuenosAires,Knjinica
HrvatskeRevije,1961.,str.392393.)

162
HRVATSKIHOLOKAUST

Posle ovog oba ustaka generala su utke pola prema izlazu, oborenih glava. Ve
skoronavratimaSertiseokrenuizamolimedasravnimosatove,jerjenjihoviaoprema
nemakom vremenu jedan as unapred. Izgledalo je kao da jedva eka da se sve ovo
jednomvesvri.
Serti je, u stvari, jedan od glavnih tvoraca ustake vojske i Pavelieva
desna ruka za sva vojna pitanja tokom itavog rata. Roden je u Udbini u Lici. Kao
potpukovnik stare jugoslovenske vojske, jo prerata,zbog veza sa ustaama, emigrirao je
najpreuMadarsku,apotomseprebaciouItaliju.PoprelaskuuItalijuodmahstupauvezu
saPaveliem.
Stvaranjem "NDH" postao je komandant I. ustake pukovnije. Kao dugogodinji
naelnik ustakog generaltaba spremao je kadrove i davaoinicijativuzastvaranjeraznih
kursevazaoficireipodoficireuzemljii inostranstvu.
Serti je igrao glavnu ulogu u formiranju I, ustake like bojne za borbu protiv
ustanika1941.godinekojajepoinilaneuvenezloineuLicianetokasnijenaKordunu
za vreme poznate ofanzive na Petrovu Goru 1942. godine. Serti je formirao zloglasni
FrancetievI.ustakizdrug,kasnije nazvan"Crnalegija".
Serti je u leto 1943. godine uestvovao u organizovanju odbrane opsednutog
ustakoggarnizonaGospi.ZaodbranuGospiaodPaveliaje dobio zvanje`viteza".
Susretsaslavonskirnproleterirna

Zahvaliosamkomandantusaveznikogkorpusanasaradnjiizamolio gadamida
svojeimedabihobavestiosvojuviukomanduosaveznikojsaradnji.Onjetakoder
zapisaomojeime.Naalosttuzabelekusamizgubio. Ponovosmoizmenjalinekolikoreio
naemratnomsaveznitvuisrdano seoprostili.
Usputsmosreli12.slavonskuproleterskubrigaduiartiljerijskejedinicedivizije.Naelu
brigadesubilikomandantDuanOstojizvani"Osman"iRadeKneevizvani"Tihi",
zamenikkomandanta12.slavonskedivizije. Ispriaosamimukratkorezultatepregovora,
obavestioihostanjukodneprijateljainanaimpoloajimadoodlaskanapregovore.
Objasniosam njihovzadatakuvezisaprihvatanjemisprovodenjemzarobljenika.Naroito
imjenaglaenodapripremeborcenastrogovojnikodranjeidisciplinu. Morajuizdati
izriitonaredenjeiobjasnitisvojimborcimadanesmebitinikakvihgreakauodnosuprema
zarobljenicima.Tamogunostbipostojala akonebismoizvriliprethodnepripremes
obziromnainjenicudaeukolonibitiokorelihipoznatihustakihzlikovaca.Medu
naimborcimaima mnogotakvihkojimasuustaeunitileitaveporodice.Nekaobjasne
svome

d:,ihinki pregovori izruivanja

163
ljudstvudaenaavlastispitatistepensvaijekriviceidaeonikojisuavilisvoje
rukenevinomkrvljuodgovaratiprednarodnimsudomibiti zasluenokanjeni.
Upozoriosamihdabuduoprezniidanedozvoledaneprijateljbeiizholone.Ako
bi se eventualno neko od Iokalnih saveznikih komandanata, neupoznat sa odlukama
donesenima na pregovorima u komandi saveznikog korpusa, pokuao meati i
intervenisati, treba ga prethodno obavestiti o rezultatima zajednikih pregovora. Upozoriti
takvekojibipokualidaometajunaraddasemoguozakljucimapregovoraokapitulaciji
neprijateljamformisatiusvomviemtabu.Usvakomsluajuodnaegnaredenjakojesc
baziranaodlukamazajednikihpregovoranesmesenikakoodstupiti.
Sveusvemuoekivaonasjeteakzadatak:sprovestinatraguJugo
,
~laviju masu zarobljenika i jo vie civilnog stanovnitva i to pod ovakvim okolnostima.
Znaosamdasesporazumimogukatkadiprekritinedavna iskustvanamto pokazuju.
Sve dok neprijateljska solclateska ne bude razoruana i celokupna se nade na naoj
teritorijinemoemobitisigurniueljeniishodpregovora.
Vozeisenazadusvojtaboseaosamdajedolazaknaihsveihsnagabio
presudnifaktorzapovoljniraspletitaveovezamrenesituacije.
tancer dolazi na seperatne pregovore

Najzad smo stigli u tab gdje je vladala prilina nervoza, jer smo sedugo zadrali.
Ve je bilo prolo dogovoreno vreme za slanje naeg ultimatuma za predaju
neprijatelja.Ali,nisamestitoniseo,niupolaispriaorezultatepregovora,kadanajavieda
neki novi ustaki generali trae da dodu kod "glavnog komandanta". Bilo ih je i ovde
etvero.Izvrtnekuicevidelismokakodolaze.
Komandir strae ih uvede. Pristupili su stolu za kojim je sedela itava grupa naih
oficiraislono,kaopokomandi,stalimirnoivojnikipozdravili.Najstarijiodnjih,general
pukovnik Slavko tancer, komandant kopnene vojske NDH, suv, visok iica bez jedne
ruke,reedatraiengleskogilinekogdrugogkomadantaskojimbihtelidarazgovarajuo
predaji.Izjavio jedajenjihovadelegacijaodetirigeneralaotiladapregovaraidasejonije
vratila. tancer je, verovatno, zakljuio da su njegove kolegepregovarai ostali kod
saveznika,ostavljajuiostalenacedilu,paje,nasvojuruku, odluiodaisampregovara.
Obratiosamsenovimpregovaraimairekaodasmomiovdenajstarija komanda
Jugoslovenskearmijeidasejedinonamamogupredati.Upravo pre20minutadoaosamsa
pregovorasapredstavnicimanjihovevojskeizapadnihsaveznikagdejereenodase
ustakodomobranskejediniceimaju

164
HRVATSKI HOLOKAUST

predatiovojkomandiijedinicamakojesenalazeprednjima.Izneosamukratkove
izreeneuslovezakapitulaciju.
Ovog puta sam naroito naglasio da generalima ostavljamo lino naoruanje,
lini prtljag, automobile i posilne. Na kraju mi iznenada sinu misao da neto kaem o
njihovojsudbinikojaihuovommomentusigurno najvieinteresuje.
Svetomogudakaemovaojsudbininastaviosamtojedaete bititretiranipo
medunarodnom pravu. Da li e biti formirana meovita komisija u kojoj bi bili i
predstavnici Saveznika radi ispitivanja vae odgovornosti i krivice? Ne mogu vam nita
sigurnore.i.Ponavljamimismo regularnaarmijaidraemosesvihpravila.
Meduneprijateljskimgeneralimanastaivost,kadjereenodauznakpredajetreba
da se istaknu bele zastave. Jedan od njih,mislimda je bio generalTomaevi,primeti
da nemaju belih zastava, kao da je to najvanije u itavoj stvari, na to jedan na oficir
dobaci:"Istaknitegaeikoulje to svakakoimate".
Nakon kraeg razmiljanja tancer dosta zbunjeno progovori: "Ako je sve kao to
kaeteiakojetodogovorenosanaimpredstavnicima narediu predaju.Ali,jasamvojniki
eliobihdadobijemnaredenjeodsvognaelnika generaltaba.Ukolikotonaredenjeuskoro
nedobijem,potonemadnige alternative,inicijativnoudelovatiuduhuovihuslova".
Predoenomujedaihsvakoodugovlaenjemoeskupostajati.Obratio samimsebez
okolianja jasnim zahtevom: "Verovatno je vaa vrhovna komanda ve izdala ili e u
najskorije vreme izdati naredenje u duhu zakljuaka na pomenutim pregovorima. Ali bez
obzira na to kakva ete naredenja i direktive dobiti i da li e one uops'te biti izdate,
naredujemvamuimeJugoslovenskearmije,daurokuodjednogasaprestanesvakipokuaj
davanjaotpora,dapredateorujeidisciplinovanoizvritenaanaredenja.Ukolikonasne
posluate gorko ete se kajati. Mi emo vas unititi,ana sebe preuzimateodgovornost za
sudbinusvojihIjudiicivilnogstanovnitva.Mislimdabistemoralitolikoznatiakodode
dotakveilislinesituacije,daeteneobinooteatitretmanvasivaihljudi,kojie
potompastiuzarobljenitvo.Pnianjeotporaiposleobjavljenogzavretkadrugogsvetskog
rata moe se samo okvalifikovati kao odmetnitvo. Mi vam pruamo posljednju
ansu, pa ete ukoliko dode do organizovane kapitulacije i izvrenja naeg zahteva,
bitnoolakativausadanjuibuduusituaciju'".
tancerjeposleovogastaomirno,pozdravio,odgovoriodaprihvatausloveizatraio
dagaotpusti.etvoriciustakihgeneralaomoguilisrno dasevratesvojimtrupama.
Iakosmooekivalidaposaookopredajenisadaneeiiglatko,sobziromna
ogrornanbrojosvedoenihratnihzloinaca,petnaestakminuta

Bleiburgki pregovori i izruivanja

165
poodlaskutancerajavljenojesapoloajadasebelezastavevijukao
adori" i da su prekrile polje i okolne breuljke svuda gde se nalazi neprijatelj.
Istovremeno u tab je doao komandant 12. slavonske proleterske brigade koja je ve
poela pristizati na poloaj. Naredeno je 12. brigadi i ostalim naim snagama da se
priblie neprijatelju i da otpone primanje oruja i zarobljenika. Sve je ilo vrtoglavom
brzinom.Neprijateljskivojnicikaodasuseutrkivalikoepredasepreda.Zarobljenika
kolonasesruilapoput lavinenacestuispredsamogtaba.
Od generala koji su uskoro doli kao zarobljenici u na tab najzad smo saznali
da ih ima sigurno preko 100.000 vojnika i oficira. I jo mnogo civila. S obzirom na
poslednjebitkeistalnaosipanjanionisamineznaju taanbroj.
Tako je 15. maja 1945. godine i zmed u 16 i 16,30 as ova presta o organizovani
otporneprijateljaitimejezavrendrugisvetskiratnateritorijiJugoslavije.

MilanBasta,potpukovnik
Politikikomesar
51.Vojvodanskedivizije
TekstgornjegaiskazadoslovnojepreuzetizknjigeMilanaBasteRatposlerata,
Stvarnost,Zagreb,1963.,str.87102.

DokumentIII.
ProteklojepunihdvadesetgodinaodslomaNezavisneDraveHrvatskeiBleiburke
tragedije,kadsupartizanipokoljemhrvatskevojskepokualiprebitikimuhrvatskojnaciji
iukrviuguitihrvatskudravotvornumisao,smatrajuitospravompreduvjetima
obstankaiuvrenjakomunistike Jugoslavije.Iakosejeotimdogadajimadostapisalou
hrvatskomizbjeglikomtisku,naajavnostjouvijekneraspolaesvimizravnim
svjedoanstvimaipouzdanimdokumentima,dabimoglastvoritikonanisudo
uzrocima, zbivanjuiposljedicamahrvatskenarodnekatastrofegodine1945.Nepred
vidivimsticajemokolnostiiudnomigromsudbinepostaosamsvjedokom uzadnjoj
fazidogadjaja,kojeuovimuspomenamaiznosim.Uvijekmiseje inilo,daete
uspomenebitikrnjepaakinerazumljive,akoimnebudu predhodilaautentina
svjedoanstvaPoglavnika,lanovahrvatskedravne

166
HRVATSKIHOLOKAUST

vlade i pripadnika Glavnog Stana Poglavnika, koji su sudjelovali u donoenju odluka i na

vrelu pratili dogadjaje. Usprkos tomu, moja sjeanja nisu ostala u tajnosti. Iznio sam ih
usmenounizupredavanjapoizbjeglikimlogorimaAustrijeiItalijetokom1945.i1946.a
pismeno sam ih dostavio dr. Draganoviu za njegov arhiv. Kasnije je moje svjedoanstvo
objavljenouhrvatskomtiskuBuenosAiresaiMadrida,teukapitalnomdjelunapanjolskom
"La Tragedia de Bleiburg", koje je u Buenos Airesu objavio Hrvatski latinskoameriki
kulturniinstitut.
Nedjelja,6svibnja1945.

U devet sati otiao sam u sjedite Glavnog ustakog stana, da saznam najnovije
odluke s Markovog trga i primim eventualne upute. U uredu sam naao postrojnika dr.
LovruSuia.Iakopritisnutmoromkatastrofenapomolu,biojemiraniIjubazankaouvijek.
Teknetoozbiljniji.Ibljedji.Obavijestiomejekratko,daseVladaiGlavniustakistan
povlaeistogdanaposlijepodne.Ustakisedunosniciimajusabratiudvorituzgradedo4
sata kad kolona ima krenuti. Iako oekivana, vijest me duboko pogadja. Budui da sam,
osim dunosti povjerenika za odgoj i promibu u G.U.S.u, imao takodjer dunost
proelnikaOdgojnogodjelauMinistarstvuoruanihsnagaibiouinudjelatnogustakog
pukovnika, smatrao sam, da trebamo ekati nalog za povlaenje vojske i pridruiti se
njezinojkoloni.TosamkazaoPostrojniku,izjaviviujedno,damiseiniuputnijimobitelj
poslatisdunosnicimaG.U.S.a.Postrojnikseutomesamnomsloio.
Popeosamseusvojuredudrugomkatu,daunitimnekespiseipoberem
osobnestvari.
urimkuikrozkrasnoproljetnojutroulicamaZagreba,kojimiseiznenada priinja
straniminepoznatim,kaodamiseduadavnoodnjegaotudjila,nebiliprisilnioprotaj
biolaki.
enamiprimavijestnaokomirno.Takojelakeoboma.Suzanema, makaruzajamno
osjeamo,kakosrcaplau.
Nije bilo ni vremena ni volje za oprotajne posjete. Slaemo utke robu. Zimsku u
prvomredu,iakojeproljee.Znamo,dajeputdalek,cilju mraku,tedanikakvomoptimizmu
nemamjesta.Dijelitinamjezlukobpobijedjenihunajneljudskijemratupovijesti.
etirisataposlijepodne.Umiruimunojtiinivreseposljednje pripremezapolazak
kolone u dvoritu G.U.S.a. Smanjio sam nau prtljagu na minimum, da bi u meni
dodijeljenimkolimamoglinaimjestamoj
5

OvesuuspomenepisanenatemeljudnevnikakojisamvodiouAustrijigodine1945.,iukojemsam,doksu
mibilisvjeidojmovi,rekonstruiraodogadjajetokomnaegpovLaenja.

Bleihwski pregovon zruivanja

zamjeniking.KarloMirthiustakistoerniking.Viktorari.
Odlazikolona.Ostajemsamudvoritu,gledajuinijemzakolima,izkojihmegleda
mojazaplakanaDanijelica,kojuvienikadnisamvidio.
Vratimse kui,gdje medoekaurnipoziv uMinistarstvooruanih snaga. Tamo mi
saope da se vojnika kolona formira za povlaenje sutradan ujutro. Odem u Prosvjetnu
bojnu6,datosaobimnjezinimpripadnicimaidadempotrebneupute.Tamomedoeka
niz sveenika, koji su morali bjeatipredpartizanimatesubilistavljeninaraspolaganje
Prosvjetnojbojni.Svisuonizatrailivojnikeodore,jersunajprikladnijezategobanput,
kojinaseka.Vojno skladiteu Ljubljanskojulicinijenamhtjelo datiodore bez
nadlenog pismenog naloga. Morao sam otii osobno da uvjerim skladitara, da mi dade.
Tekom sam mukom uspio, i tonakon to sam pismeno preuzeosvu odgovornost za taj
nepropisaniin.tosemoe!Dravanestaje,alibirokracijaostaje.
Odredbom Ministarstva oruanih snaga zapovjednitvo kolone Odgojnog odjela
trebao je preuzeti satnik Nagli, s kojim sam uvee raspravio niz pojedinosti. Vee smo
proveliuposljednjimpripremamairazgovoruojedinoj sudbonosnojtemi:kojesuperspektive
hrvatskog Exodusa? San nije nikome iao na oi. U nonoj tiini prilazili smo redorn
prisutnimsveenicimai ispovijedalise.
Ponedjel jak, 7. svibnja.
Uranuzoruprosvjetnikajebojnapostrojenazapolazak.Izlazimuzbudjen,daprimim
posljednjiprijavakiizreknemnekolikorijeinaoprotaju:
... Idemo u susret svijetu, koji nas nije priznao ni razumio. Naputanjem Hrvatske ne
prestajenaaborba.Dunismo,naprotiv,ustostruenimsilamaraditiinastojati,danastaj
veliki demokratski svijet upozna, da shvatinaeidealeirazumijenauborbu. Htjelismo
HrvatskuDravu,samozanjusmoseborili,uznjuostajemoidanas,kadamoramobjeati
izsvojezemlje, okovanelancimaboljevizma..."
VozimosezakrenomIlicompremaernomercu.Prozorisunaikani glavama.Svi
nammauidovikuju"Dovidjenja!"Umnogimsuoimasuze.
UVrapusampriekaoProsvjetnubojnu.Uspiosarnpronaidvojaseljakakola,dabi
se baremstarijipripadnicibojnemoglivoziti,jersuostali,naalost,moralipjeaiti.
PoslijeVrapa,utonulasunaakolaupravurijekuarenogmnotva.

6Jedinica,ukojojsubilipostrojenipromibeniradnicisvihstruka,kojisudjelovaliuokviruOdgojnogodjela.

167

168
HRVATSKIHOLOKAUST

Zastalismonanekojuzvisini,pasamizaaodapromatramkolonu.Dokle mijeoko
dopiralonaprijedinatrag,crnilasejecestazakrenavojnicimaumanjimiveim
postrojbamailiosamljenima,civilimaobajuspolovaisvakedobi,automobilima,kolima,
biciklima,motorkotaima,kamionima,bornimkolima,konjima,ovcamaikravama.
Gomilasejevaljalanesamoglavnomcestom,negojepoplavilaisvesporedneputovei
staze.Nijeseprimjeivalanikakvaorganizacijaunutartebezlinemase,nitisejeona
uobemoglazamisliti.Optimizamipanikastopilisuseuudnovatusmjesu.Veselapjesma iz
mladenakihgrlazamijenilajerequiemnadgrobovimanizusamoubojica,kojisuusmrti
potrailibrzorjeenjesvojojbeznadnosti.
Prednosmostiglinahrvatskonjemakugranicu.
Rasulo se mnotvo s ceste po poljima, livadama i panjacima, umama i
istinama. Bojei se samoe, do juer nepoznati ljudi slau se u skupine, da
uzajamnom pomoi lake odole oekivanim naporima, bre i sigurnije stignu
eljenomalinepoznatomcilju.
Ijaseokreemzadrutvom.Ublizininemamnijednogznanca.eui, dodjem
dopograninogmosta.SdrugestranevienijeHrvatska.Vraamse,dabaremjo
jednunoprovedemuHrvatskoj.
Sluaj me nanese na zrakoplovnog pukovnika Dala, naeg proslavljenog
viteza s Istonog bojita. Rado prihvaam poziv, da se to vee pridruim njegovoj
obitelji.Ovasenalazinakamionuunutarimproviziranoglogoranaezrakoplovne
skupinenapovlaenju.
Legosmo pod Dalov ator i dugo razgovaramo u mraku. Prilika je, da se
razgalidua.Nevidijasno,kamonasvodipovlaenje,alionjediscipliniranivjeran
iznadsvega.Zabrinutjeradiraspoloenjamedjunjegovimdrugovima. Nekiotvoreno
negoduju.Za drugedri,dasupolinaovajputsamodasene odadu prerano,
ali da su zapravo ve na drugoj strani barikade. On e spavati s revolverom
poduzglavljem,toistosavjetujeimeni.
Utorak, 8. svibnja.

Mnotvosejeopetslilonacestu,kaotosevodaslijevaukorito.Kolona
jetromokrenuladalje.Opodnesmozastali.
Vidim okupljanje i komeanje oko nekog automobila s radio aparatom.
Sluaju radio postaju Zagreb. Brzo pue vijest: partizani su uli u Zagreb. Iako
oekivana,vijestjeudarilamedjunaskaogromizvedraneba.Meneprodjoetrnci.
Jedni pocrvenie od bijesa, drugi su blijedi kao krpa. Dva mlada asnika
pokuavaju sakriti suze, koje ne mogu ustaviti. Netko odape psovku, mislei,
valjda,daemubitilake.
Prenoiosamuslovenskojseljakojkui,kojujeustakipukovnikP. utusvrhudjelomino
rekvirirao.

Bleiburki pregovori izruivanja

169
Srijeda, 9. svibnja

Na ulazu u Celje prolazimo ispod slavoluka s nadpisom: ivio Tito ivjela

Narodnooslobodilaka vojska. udi me, da je itav. Toliko je naih ispod njega prolo.
Malodaljedrugislavoluk,takodjer,netaknut.Okonjegaslovenskeijugoslavenskezastave
scrvenomzvijezdom.
Izautomobilskogsandukavadimstrojopukuistavimjeprekokoljena.Preavimost,
vozimoseporedmladihpartizankipodorujem.Tamosu,valjda,nastrai.Hladnonas
slijedepogledom,alinepoduzimajunita.
Svesukueokienetrobojkamascrvenomzvijezdom.Nadoblinjomtvornicomvije
se ogromna crvena zastava. Upadljiva je, visoko iznad sviju. Neka se zna tko je novi
gospodar.
NajednomraskrunekolikopijanihSlovenacarazoruavajuskupinu njemakih
vojnika,kojiseapatinopredajusudbini.
NaajekolonazastalausredCeljainemieseveprekosatvremena.Poinjemse
uznemiravati, jer ne bismo htjeli zanoiti u partizanskom Celju. Kakavgod incident
mogaobiizazvatimetetraginihrazmjera.
Izadjem iz kola i podjem pjeke naprijed kroz kolonu, da se informiram o razlozima
zastoja. Glavni trg je zakren naim vozilima. Tu je, vele mi,elokolone. Pred opinskom
vijenicom veliki skupnaih generala i viih asnika.Pridjemipozdravimredomgenerale
Servatzya,Herenia,Metikoa, Tomaevia,Dolanskog,pukovnikatitiaiostale.Tu
upoznajem dr. Krivokapia, predstavnika skupine Crnogoraca, koji su se kao nai
saveznici povlailiusklopuhrvatskevojske.7
UpaosamusredivograzlaganjadinaminogivrlorjeitoggeneralaServatzya.Onje
ve ujutro bio u dodiru sa stanovitim partizanskim predstavnicima. Imao je utisak, da se s
njima dade razgovarati, jer da su ti slovenski partizani drukiji od ostalih. Njegovim je
posredovanjemveuglavljenakonferencijaspartizanima,kojaimadomalopoetiuprvom
katuvijenice,predkojomstojimo.
Ulazeiuzgradu,obratiomisegeneralServatzy:
"IzvoliteiVigore,profesore,danebudemokodtogposlasamivojnici". Stepenicamai
hodnicimapromiuustaeipartizani,jedniporeddrugih
natemeljuudnog,nedogovorenogprimirja.
Udjemo u prazan salon, da odrimo predkonferenciju. General Servatzy uzeo je
ponovnorije.Govoriojedugo,brzoiivahno,kakosmogabilinaviklisluati:
7Radilosejetuopristaamaistaknutogcrnogorskogpolitikog prvakadr.SekuleDrljevia, kojijeivotposvetio
borbiprotivvelikosrpskehegemonijeteraduna osamostaljenjuCrne GoreinjezinompovezivanjusHrvatskom.Za
tajjeidealpoloio iivotjersugaetniciubili,zajednosnjegovomenom,ujednomizbjeglikomlogoru u
Austriji.

170
HRVATSKI HOLOKAUST

"Kako sam vas ve obavijestio, gospodo, jutros sam bio u dodiru s partizanskim
predstavnicima. Traio sam prolaz za nau vojsku izjavivi, da se mi ne
namjeravamo boriti, nego elimo mirno otii iz zemlje. Oni su me sasluali i pokazali
razumijevanjezacijeliproblem,alisumiizjavili,danemoguutakovanojstvaridonijeti
samostalnu odluku, nego da moramo poslati izaslanike u Ljubljanu, da pregovaraju s
njihovim viim zapovjednitvom. Oni jame naim izaslanicima osobnu sigurnost i
prevoznosredstvo,ukolikotrebamo".
"Kolikobismovremena izgubiliutimpregovorima?"
"Pa, trebali bismo po mojem miljenju oko pet dana", uzvraa general Servatzy i
nastavlja:"Neki sumi viipartizanskiasnicirekli,da ne emo moi biti puteni dalje s
onijem, ali su me uvjeravali, da bismo mogli slobodno dalje otii, ako bismo ovdje
predalioruje".
Tekozabrinutismuenneoekivanimrazvojemdiskusije,uzeosamrije:"Dozvolite
mi, gospodine generale, jasno pitanje. Ako nam partizani tokom razgovora ponude
slobodanprolazkrozSlovenijupoduvjetom,daovdjeuCeljupoloimooruje,daliste
Vizato,datoprihvatimo,ilida odbijemo?"
GeneralServatzyodgovori:"Akonamzajameslobodanprolaz,ja samzato,da
prihvatimo".
"A kakvu garanciju imamo, da e partizanski razbojnici potivati svoju rije, nakon
to poloimo oruje?", nadovezao sam: "emu smo uope naputali Zagreb i izloili na
svijettolikomstradanju?Moglismoveu Zagrebupoloitiorujeioslonitisenapartizansku
rije. Moje je miljenje, da ne smijemo ni u kojem sluaju poloiti oruje, jer nam je ono
jedinagarancija,daemosemoiprobitidogranice,bilomirno,bilouborbi".
Protiv ovog miljenja je ustao general Tomaevi: "Znate li, da je Njemaka
kapitulirala i da je rat prestao, te da moemo biti proglaeni franktirerima (borcima
izvanzakona),akotokompovlaenjazametnemobitku?"
`'Pamiseposhvaanjusaveznikaveetirigodineborimoilegalno,jernasnisu
priznalikaozaraenustranu,pamoemoseondaboritijo etiridana,akojetocijena,
dadopremodoAngloamerikanacaiizbjegnemopartizanskompokolju.Utomejekonano
savsmisaoovogapovlaenja.Drim,uostalom,daseneemonimoratiboriti.Oitoje,
dasupartizanispremnisnamarazgovarati,jernemajudovoljnosnaga,danasustavei
razoruaju.Drim,damoramotraitiprolazsorujemizaprijetitisenajteim represalijama
zasluajnapadajabilokojepartizanskejedinicenanaukolonu. Vjerujem,daesamoova
taktikasobziromnaasovitiodnossnagadovestidouspjeha,imolim,dameseukljui
medjunaepregovarae,akosenitko odgospodeneprotivi".

f3leibudki pregovori i izruivanja

171
Dr. Krivokapi je zamolio, da se pri pregovaranju ne zaboravi na crnogorsku
skupinu, koja je spremna dijeliti sudbinu hrvatske vojske. Dogovoreno je nakon krae
diskusije, da u pregovorima sudjeluju generali Servatzy, Metiko i jo jedan, ijeg se
imenanesjeam,dr.Krivokapiija. ledinicenaelukolonedobilesunamojprijedlognalogza
pokreti izvravanjepriprema,daseodbijueventualniiznenadninapadaji.
U ime partizana dolaze pregovarati: Emilija Gabinec, "tajnica celjskog okrunog
narodnooslobodilakog odbora", koja je, sudei po odjei i ponaanju, oito netom
dolaizume,ijodvamukarca.
imsmoposjedaliokostola,uzeosamrije,dabidiskusijaodmah dobilaeljeni
smjer.
"Kad su Hitler iMussolinipodijelili Sloveniju, Nezavisna Drava Hrvatska primila je i
udomila oko 250 000 Slovenaca. Mi od vas ne traimo, da nam uzvratite ovo
gostoprimstvo. Kad biste i htjeli to uiniti, ne bi mogli od svojih gospodara u
Beogradu.Traimoodvasjedino,danaspustitemirno proi kroz Sl oveniju. Ni to ne
pitamoka onekiu zvrats vaestraneza dobro,kojejeustakireimSlovencimauinio.
Vinammoratedatijamstvo,danasvaiodredineenapadati,jerjetouvaemvlastitom
probitku. Budemo li puteni na miru, povlait emo se mirno, kao i do sada, nu, ako
nas na bilo kojem odsjeku napadne neka vaa jedinica, poduzet emo na cijelom
podruju, kojim prolazimo,najteerepresalije,au tom pogledu, znadem,uivamo kod
vas pretjeranu reputaciju. Ne vjerujem, da se vaa nova vlast moe usuditi preuzeti
takvuodgovornostnasebe".
Gabinevajeodgovorilajedvasuzdravajuibjesnilo.Namojuvod,onajeuzvratila
napadajem na nau vladavinu. Predbacila mi je ucjenjivaki karakter mojeg izlaganja, a
zatim je dodala, da oni u Celju nisu vlasni nita odluiti te da treba pregovarati s
njihovom "komandom" u Ljubljani, ili ekati, dok iz Ljubljanestignupotrebne upute i
ovlatenja.
"Ne samo, da ne emo ii u Ljubljanu ni ekati od govora, te tako izgubiti
dragocjeno vrijeme, dajui vaim jedinicama mogunost, da se prikupe, nego ne elimo
niti zanoitiu Celjuiz vamasasvimrazumljivih razloga. Zato je elo nae kolone ve
dobilo nalog za pokret, te, ako se dogodikakavincident,naaeodmazdapoetiovdje
usamornCelju.Stoga moratepouritisodlukomionjojobavijestitivaejedinice".
Nakontosmopristali,dapriekamonekolikominuta,Gabinevajeizalasasvojim
pratiocimaietvrtsatakasnijevratilasesgotovimtekstomutanaenja,ukojemjestajalo,
dasedozvoljava "lobodan sprehod oboruani vojaki sili ustaov, domobrancev in
rnogorcev z teritorija ce jskega okroja v smeri Frankolovo". Utanaenjeje,nadalje,
preciziralo,daseusluajubilokakvogoruanogsukoba,naejedinicenesmijuvratitina
celjskopodruje.

1 7 2
HRVATSKIHOLOKAUST

PrvajepodpisalaEmilijaGabinecuimepartizana,zatimunaeime generaliServatzyi
Metiko,tedr.KrivokapiuimeCrnogoraca.Potpisanasudvaprimjerka.Jedanjeostao
partizanima,adrugijeodlukomprisutnihgenerala_biopredanmeninauvanje.Rastalismo
sebezpozdrava.
Budui da je izgubljen svaki dodir s imenovanim zapovjednikom povlaenja8,
odlueno je rekonstruirati zapovjednitvo kolone i povjeriti ga generalu Hereniu uz
asistencijunekevrstivojnikogvijea,sastavljenogodsvihokupljenihgeneralainekoliko
glavnostoerskih asnika. Tom sam vijeu bio dodijeljen i ja, radi suradnje na
eventualnim promibenim i politikimproblemima,bezpravaprisustvovanjanjegovim
vijeanjima.

10. - 14. svibnja.

Kolonatromonapreduje.Umorjepritisnuomnoge.Sumornalicaneodajuoptimizma.
Nekejeoajdefinitivnosavladao.Dodjumijaviti,dasejenekaenaobjesila.Malozatim
meodvedudoljeinekotunjavaseljaka.Sklonio se iza grma i prerezao si ile. Oboje
supokopaniusjenistarihhrastova.Zacijelosusetakoizaivotanajradijeodmarali.
Dvaput sunam zakrili putnjemaki odredina povlaenju. Prviput smo se probili
silom. Drugiput smo otili na pregovore s njemakim zapovjednikom i problem
rijeilidogovorno.
Teko napredujui, dohvatili smo se Slovengradca na putu prema Dravogradu.
Pred nama se cestom i poljem uz cestu ispruila itava kozaka divizija (u sklopu
njemake vojske). Pred njom su se, prema sabranim obavijestima, nalazile druge
njemake jedinice, koje su ekale, da se kod Dravograda predadu i budu razoruane.
Ljudski zid, u koji smo udarili, bioje neprobojan, zbog svoje dubine i kompaktnosti, te
nijemoglobitigovoraonapredovanju,nimilomnisilom.
Rijekamnotvarazlisepoljem,daimprovizirakonaite.asnicinastoje reorganizirati
razasutevojnikepostrojbe.
Iz pozadine izbije do nas mlad asnik na motornom kotau, crn od znoja i
praine. alju ga zapovjednici nekih jedinica, radi uspostave teklike slube i
traenjauputa.Onisunekih1015kilometaraizanas.
"Znadetelibaremviotraga,kolikonamjedugakolona?"
"Tojetekorei.Moda40kilometara.Nekiveleak60."
Vratiosam sesasnikomtekliem,dapremanaloguvojnikogvodstva samuspostavim
traenuvezu,teusputidrugimjedinicamaprenesemuputeostalnojveziputem
motoriziranihteklia.Nakonnekolikokilometara

Bleiburski pregovori i izruivctnja

173

munognapredovanja"uzrijeku",moralismoseodreipokuaja,jerjegomila
bilatakozbijena,dajebilonemoguesvakoprovlaenje.
Vratiosamsenatrag.MedjugeneralimasamnaaogeneralaBobana,kojije
izbioizkoloneipridruiosevodstvu,ukojemjeostaodokraja.
Kozaki asnici dolaze k nama na pregovore. Prema njihovim podatcima,u
Dravogradu se nalaze Bugari pod zapovjednitvom sovjetskog marala Toljbuhina.
Dravogradskimostdrepartizaniitamorazoruavajusvejedinice, koje stiu. Kozaci
se namjeravaju probiti silorndo Engleza ili Amerikanaca injima se predati, ili se
dohvatitinjemakihneprohodnihumaitamosetaspriti.Predlaunamzajedniku
akciju.
Naesezapovjednitvoeliizravnoinformiratiosituaciji,tepoaljegenerala
Metikoa i menena dravogradskimost. Tekom mukom krimo putkrozkozaku
diviziju, a zatim kroz niz njemalcih jedinica u podpunom rasulu. Vie puta
moramo sii s motornih kotaa, da uklonimo s puta kola, konje ili sanduke
razbacanogtvoriva,orujailihrane.
Na Dravogradskom mostu nalazimo posadu slovenskih partizana. General
Metikopovedesnjimarazgovore,traeizanaoruanuhrvatsku vojskuslobodan
prolaz,natemeljuutanaenjapodpisanoguCelju.Oniga,naravno,nepriznaju,ali
sami opet ne znaju to bi napravili. Oito je, da se ni oni ne snalaze u opem
meteu. Oni bi trebali poslati "komandira ete" nekamo u pozadinu, da zatrai
upute.Mipristajerno,daimposudimojednogmotoristu,jeroninemajuprevoznih
sredstava. Mjerimo se uzajamnim nepovjerenjem. Naa pratnja dri neprestano
orujeupripremi.
Dok smo ekali povratak "komandira", na mostu je neoekivano nastala nova
situacija. Konjanika jedinica bugarske vojske preuzela je uvanje mosta i saobila
partizanima,damoguotii.
Neekajui"komandira",kojinijeviemogaooniemuodluivati,vratimo
se, da obavijestimo nae zapovjednitvo o novoj situaciji. Tamo nadjemo vieg
bugarskog asnika, koji nas je doao uputiti, da moramo poslati izaslanstvo u
sjeditebugarskogglavnogstoeraunekoseloblizuDravograda.Razgovorisu s
njim vodjeni francuski, te sam posluio kao tuma. Kulturan i fin, Bugarin nije
skrivao svoje odbojnosti prema partizanima. Sa zadovoljstvom mi je ispriao niz
incidenata, koje su s njima imali. Bugarske se jedinice, medjutim, nalaze pod
sovjetskimzapovjednitvom,tenemogunitaodluitinasvojuruku.
Kozacisu,medjutim,nastavilirazgovoreozajednikomplanuproboja.Naisu
trailidiopodvoza,dabismobilipokretniji,imunicije.Kozakisu pregovarai
insistirali,danaejediniceosigurajunjihovebokove,alinisu bilispremnizauzvrat
ustupitinikakvotvorivo.Pregovorisusetrebalinastavitisutradan.Unoinasje,
medjutim,uznemirilatutnjava,povici,kripakolaitopotkonjautrku:Kozacisu
odluilipokuatisreusamiteseprobitiu

174
HRVATSKI HOLOKAUST

Njemaku. Iz mraka su izvirale reske zapovijedi, zavijajui poklici i sone obscene

psovke, kojima su Kozaci bodrili svoje konje, urei se ususret sudbini. Bila je to
posljednja homerska trka divljih jahaa s Dona. Razbijeni dva dana kasnije, bili su
podpunouniteni.
Bugarisu,medjutim,utvrdilisatzanasastanaksnjihovimgeneralomiposlalinam
jednog satnika, da nas provede do njegovog stoera. Nakon kraeg dogovora, nai
generali odlue poslati Bugarima generale Servatzya i Metikoa, glavnostoerskog
pukovnikaN.imene.
Sporo napredujemo kroz nae mnotvo, koje je brzo prekrilo dio ceste, koju su
napustili Kozaci. Ljudi nam veselo mau. Vide nas naoruane, u pratnji Bugara, s
hrvatskomdravnomzastavomnablatobranu.Nijedakle,josveizgubljeno. Traaknade
osvjetljujeimlice.
Doskora nam je ostala iza ledja naa predhodnica: motorizirani odred pod
zapovjednitvom satnika Kazimira Kovaia, koji se je vratio s Istonog bojita. Mali
komad "niije zemlje", i stiemo do neke partizanske strae. Partizan zaustavlja kola i
zavirujeunjih.Bugarskimuasnikobjanjava.
"Tkosuti?"vienetkoshumka,nakojemjestraarnica.
"TosuodPavelievevojske",odgovarapartizanporednaihkola,iproputanas.
Ubrzo stiemo uselo,bogato okieno austrijskim crvenim zastavama, dok amerikih i
engleskihnigdjenema.
Bugarskom generalu, koji nas je odmah primio, general Servatzy je izloio na
poloaj i zatraio za nas kao politike emigrante slobodan prelaz preko jugoslavenske
granice.Uodgovorubugarskigeneralpoali,toosobnonemoedonijetinikakvuodluku,
jer se bugarske jedinice nalaze pod vrhovnim zapovjednitvom sovjetskog marala
Toljbuhina, istaknu, da oni imaju obvezu konzultirati takodjer svoje saveznike Engleze i
zakljui,dasepovratimosutradanu1satposlijepodne,dasesastanemosmjeovitom
bugarskosovjetskoengleskomkomisijom,ijijesastanakvebioureen.
Nae je vodstvo sve zabrinutije i trai grozniavo izlaz. Svi osjeamo, da prolaze
dragocjeni sati i da pod svaku cijenu treba prei im prije u Austriju. Sve vie
sazrijevamisao,datrebapokuatisreu,izbjegaviprelazpreko Dravograda,to vie,to
smo svi skeptini s obzirom na uspjeh naih razgovora s trojnom komisijom. Iz
pozadine stiu, medjutim, neprekidno nove mase izbjeglica i vojske, razlijevaju se po
kotlini, zbijaju du ceste. Mnotvo je neprebrojivo, a posljednji koji pristiu, izjavljuju,
dasekoloniizanjihneznaniduljinenikraja.
Zastojseiskoritavazaokupljanjeibrzureorganizacijurasprenihjedinicasvih
vojnihrodova.Iakojonismoimaliozbiljnijegokrajas partizanima,znamodase
moramopripremitizanajgore.Sasvihstrana izviruasnici,doasniciivojnici,u
skupinamailipojedinano,nevoljkoilioduevljeno:crneuniformebrzihsklopovai
Obranemijeajusestamno

Bleihurkipregovori zuivanja

175
plavim policijskim, plavim zrakoplovnim, sivomodrim P.T.S.a, sivim domobranskim,
utosmedjim Ustake vojnice. Usprkos meteu, sve se odvija mirno, bez oporbe, bez
neprilika, kao da se nalazimo u dvoritu neke nae vojarne. Iako je tehnika
dezorganizacija razbila mnoge jedinice, duh je ostao netaknut. Borbenost, svijest i stega
velike veine vie podsjeaju na pobjedonosne ete pred konani juri, nego li na
demoraliziranuvojskuupovlaenjubezpovratka.
Svanuojenovidan.Uzapovjednitvojeopetdoaoistibugarskiasnik,danaspratina
ureenutrojnukonferenciju.Iakojevrlodiskretanizatvoren, dajenamdragocjenusugestiju:
AkoidemoravnopremaDravogradu,bitemozaustavljeni,jerbugarskavojskaimatakav
nalog, nu ako skrenerno lijevo preko drvenog mosta prema Bleiburgu i mimoidjemo
Dravograd, bugarska nas vojska, po njegovu miljenju, ne e progoniti. Na konferenciju,
naravno,moramoii,kadjeveureena.
Vojnikojevodstvozakljuilo,daidernogeneralServatzyija,nakon tojegeneral
Tornaeviodkloniodaide.
BuduidasezajednosnaornodluivalaisudbinaCrnogoraca,njihovjepredstavnik
dr.Krivokapizatraio,dabudeukljuenuizaslanstvo,emujeudovoljeno bez diskusije.
Izaslanstvusujobiladodijeljenadvaviaglavnostoerskaasnika.
Cestajebilamaloprohodnija,jerjedobardioNijemacavebiopreao nadrugustranu
na putu u zarobljenike logore. inilo nam se, da prolazimo kroz opustjelo bojite, s
kojeg je poraena vojska pobjegla glavom bez obzira. Na sve strane vidjelo se
naputena kola, lutajue konje, prevaljene topove, razbacane puke, prosuto streljivo,
razbijene sandukehrane,vojnikekape,teleake,priborzajelo.
Prolismoopetkrozpartizanskopodrujenakonkratkogobjanjenjasastraarom.
Stigavi u bugarsko zapovjednitvo, bili smo uvedeni u prostranu gostinjsku sobu.
Doekalisunasiljubaznoprimilidvabugarskadopukovnika,obapolitikikomesari.Sjeli
smo za stol i bili poaeni sirom i pivom. Zaloili smo malo i upustili se u razgovor.
Glavnurijevodimladjidopukovnik,kojije,vidiseodmah,uvjerenikomunist.Rekao
namjemedjuostalim,danabijegnemasmisla,damoramonapustitinaduunekipreokret
povoljanzanas,jersekotapovijestinedavratitinatrag,tedanismosmjeli svojom
propagandom navesti na svijet, da naputa zemlju, jer e pod novom vlau narodu biti
sasvimdobro.
Iako nijebilouputnokornpliciratinadelikatnipoloaj,upaosammuurije
upozoravajuiga,dagovoribezpoznavanjastvari,jernikakvapropagandanebi
moglanavestitakosilnomnotvonatraginibijegunepoznato,prouzrokovanjedino
partizanskimzlodjelima.Narodhrvatski imaojedovoljnoprilikeupoznatipartizane,i
paninobjeanjestotinatisua

176
HRVATSKI HOLOKAUST

Ijudi,enaidjecerjeitodokazuje,ukakvomsusesvijetlupartizani predstavili.
Bugarinjepromijeniotemuidaosenaivahanopis"krasnogivotauSovjetskom
savezu".
"KolikostevremenaproveliuSovjetskomSavezu,gospodinedopukovnie?"
upitaosamga.
Pitanjega jezateklo,temi oklijevajuiprizna,danijeSovjetskogSavezani vidio, ali
doda,datonijenipotrebno, jerdasunjihovinavodi opepoznate injenice,nato
sam uzvratio: "ao mi je, to mi na dananji poloaj ne dozvoljava, da svoje misli
izrazimdokraja."
Drugi je bugarski asnik utio. Kad je prvi iziao, da se informira o sastanku s
nama,ovajiskoristiprilikudanamsepovjeri:"Vidite,gospodo,janisamkomunist.Jasam
Bugarin,iznam,damojnarodnevoliboljevike,aliminemamodanasdrugogizlaza,nego
snjimasuradjivati.Prihvatiosampoloajpolitikogkomesara,jerdrim,dajeboljedatu
budemja,negoli kakavboljevikdovedenizRusije."
ekalismovieodjednogsata.Prvisedopukovnikvraausobui javljanam,da
od ureene konferencije nema nita, jer da engleski izaslanik, koji je trebao stii iz
Klagenfurta, nije mogao biti na vrijeme obavijeten. Konferencija se stoga odgadja za
sutradanuistisat.
Ustajemorazoaraniismueni.Bilobinammnogodrae,dasmonetoizvelina
istac.Najgorejeovoneprekidnotapanjeumraku.
VozimsenapovratkusgeneralomServatzyemiizmjenjujemodojmove.Iznenadanam
kola zastanu upravo pred partizanskom vojarnom uslijed kvara. Nekoliko se partizana
priblii.Nepovjerljivoihladno,alinenapadaki.Bugarskimotorist,kojinasjepredvodio,ne
primjetivsinazastoj,nestaoje izaokuke.
GeneralServatzynagovoriihprvi:Izkojegste
kraja,momci?"
OnisuizVojvodine.MadariiRumunji.ImaiCigana.Teknedavnosumobilizirani i
malo razumiju od dogadjaja, u kojem sudjeluju. Jedan od njih veli: "Rat je gotov.
Dostajebilosvega.Mi smobilijai,isadtrebadaprestanesvakaborbaiprolijevanjekrvi.Ja
sam protiv ubijanja, koja nai vre. Treba nam mira. I vi i mi moramo se vratiti svojim
kuama."
Kolasunamkonanopopravljena.Nadvjestametaradoekanasmirno ukrajputa
bugarskimotorist.
Unaelogoritestiuetvoricamladihbugarskihasnil<a.Unjihovim sejedinicama
proulo,dajepredDravogradstigloogromnomnotvo hrvatskihizbjeglica,medjunjima
desetcitisuaenaidjece.Kodnjihjeto probudilovelikozanimanje,jerosjeajusimpatije
premaHrvatima.inilo imsevrlonevjerojatnim,dasusetolikeeneidjecaodluilina
bijeg,pasu

Bleibudka'pregovoriiizruL`ivanja

177
doli,dasenasvojeoiuvjere.Naezapovjednitvonemanitaprotiv,daoniproeukroz
mnotvoirazgledaju.Zamoljensam,daihnatojetnjipratim.
Simpatinisu,raspoloeniirazgovorljivi.Nijebilokrajanjihovimprimjedbama,
punimudjenja:
"PatojeiselilopolaHrvatske",uskliknujedan."Smijemoli
razgovaratisljudima?"
"Smijemolisnimati?"
Nemarazloga,daimsetosprijei.
Snimalisumarljivo,skupineipojedince,irazgovaralicijelimputem.Govoriosamim
oprijateljstvuHrvataiBugara,ozajednikimprobicima,kojinas povezuju. Oni se slau
samnom.Njihovjeposjetizrazsimpatijapremahrvatskomenarodu.Dolisunasvidjeti,
iakobimogliimatineprilika zbogtoga.
Izlaem im nadalje, da smo mi miroljubiv narod, koji tei samo za svojom
slobodom,kojineosvajanitizauzima,negoseboritekdaseobraniodnapadaa.
"Dalieteimatisrcanareditisvojimvojnicima",upitamiznenada,"da pucaju
u ovo nezatieno mnotvo, koje bjei samo zbog toga, da se spasi od metka i noa
Titovihubojica?"
Iakoimnijeugodnoodgovoriti,jedanodnjihipakpronadjeformulu,kojajetrebala
zadovoljitinjihovevojnikesavjesti:
"Gospodinepukovnie,mismovojniciimoramoizvravatinalogepredpostavljenih,
kakvigodbili."
Muka mi je, naravno, uti taj odgovor, iako sam ga oekivao. Nadoveem,
krijuiuzbudjenje:"Mibjeimopredpartizanskimpokoljemimoramo sebiprokritiputdo
EnglezailiAmerikanaca,makariuzcijenuoajnikihokraja.Bilibismosretni,kadsene
bismo morali s vama sukobiti, nu ako se to dogodi, znajte, da e to biti vaa najkrvavija
bitka."
Bugarinemoguskrivatisvojuneprilikuiizraavajuuvjerenje,daese toipakizbjei.
Naajeetnjazavrena.Joetiriotravojnikapozdrava,idoskoraihsakrijeoblak
praineudaljini.
12.svibnjaujutrodoaojeusjeditenaegstoerabugarskisatnikOrlov,kojijeizjavio,
dajenjegovposjetprivatnogkaraktera,idabineto htiouinitizadjecuiene.Biojevrlo
simpatianovajnoviznakbugarske panjepremanama,tejenasvenasvrlopovoljno
djelovao.Vojnikomejevodstvouputilona razgovorsasatnikomOrlovom,kojemusam
razloio nausituacijuismisaonaegpovlaenja,tenauvrstuvolju,dasene
sukobimosbugarskomvojskom.Buduidasejebugarskavojskanalazila podvrhovnim
zapovjednitvomsovjetskogmaralaToljbuhina,shvatiosam

178
HRVATSKIHOLOKAUST

zato satnik Orlov ne ulazi uope u razgovor o vojnikim problemima, koje situacija
postavlja. ivo se je, medjutim, zanimao za zdravstveno i prehrambeno stanje
izbjeglica,ponudivinampomoutompogledu.Rekaosammu,danaroitooskudijevamo
namlijekuzadjecuinakruhu.Satnikje Orlovobeao,daeuinititobudemogao,teda
utompogledumoemosasigurnouraunatinabugarskupomoO
Istogdanazapovjedniknaemotoriziranepredhodnice,satnikK.K.doveo je u na
stoerjednogpartizanskogsatnikaimotoristu,kojigajepratio.Tajjedonioultimativnu
poruku 51. vojvodjanske divizije, kojom se je traila naa kapitulacija, pod prijetnjom, da
emoinaesvi biti stavljeniizvan zakona. Traio je nau bezuvjetnu predaju u roku od
jednogsata.
Ultimatum je, naravno, bio odbijen i popraen protuultimatumom: ukoliko partizani
pokuaju sprijeiti na prelaz preko granice, mi emo sebi put prokriti silom, a oni se
izlaunajteimrepresalijamasnaestrane.
Ve je dan prije naa lijeva pobonica zarobila i poslala u stoer na presluanje
dvadesetak prljavih i odrpanih, na smrt prestravljenih partizana, to je ubrzalo ve
zapoetureorganizacijuzaborbusposobnihjedinica.
Cjelokupna je naa predhodnica stavljena pod zapovjednitvo generala Metikoa.
PrekotekliaupuenajezapovijedkonjikomodreduPoglavnikovihtjelesnihsdrugova,da
seprobijepremaelukoloneipripremizaulazuborbu.Naoblinjojlivadiodrasprenih
dijelovaiizgubljenihvojnika improvizirajusenovejedinice.
Sjedio sam u zapovjednitvu i razgovarao u etiri oka s jednirn zarobljenim
partizanom,nadajui se, da e mi, oslobodjen straha, moi neto vie kazati, kad upadne
teklizapovjednikamotoriziranepredhodnice,javljajui,dajesnjimauspostaviovezuneki
asnik amerike vojske, po rodjenju Hrvat, te da satnik Kovaevi trai, da dodje netko iz
zapovjednitva.
9

DranjeBugarapremanamabilojezacijelouvjetovanonjihovimneprijateljstvompremapartizanima,oemu
nalazimozanimljivepodatkeuknjiziRATPOSLERATA Pavelievgeneralisepredaju",izd.Stvarnost,
Zagreb,1963.,odMilanaBaste,partizanskogpolitikogkomesaraiglavnogpredstavnikauBleiburgu.Govorei
osastankusbugarskimgeneralom Atanasovom(biojeto,valjda,njegovstoer,ukojismodvaputaodlazili),
dabisprijeilidavotlipregozoresrzeprijatejem,naemujeoninsistirao", kaedaljeBasta: Ncanakizneracadjenje.
generalAtanasovjeposletogabladnoizjaviqdajenjegovomijenje,dabisesssta`esigurno njima
BzUgarimapredalilakge,jerneeledasepredajujicgoslovenskimpartizanima,sobziromnazakrujenostu
etverogodi,njojborbi.Objasnilismomv.,dajetosasvimproizvoljna predpostavkaidajenaemul'enje
steenonaosnovupriktspjenihpodatakaidosadanjegponaanjadaseneprijateljneelipredatininjimani
namavedapregovorimatciktizirakakobidobiouvremenudaizvdikoncentracijuiprobojpremateritoriju
zapadnihsaveznika..GerzeralAtanasovjeposletoga...rekao,dasmouobraenizboguspjehauoslobodilakoj
borbi...odmahzatimrcastaviojepateKnimglcuom:Svisnaomipodkomandomcruenearmijeinaistonom
frontureilasesudbinasvetapaiJugoslavije.tasevitumnogoprsitesavaomborbom..."

Bleiburki pregovori i izruivanja

179
Odluenojeodmah,daode'generalMetiko,kojijeionakotrebaoiiradireorganiziranja
predhodnice,ija.
Naelukolonenadjemonapetostanje.Kretanjenapartizanskojstrani dajenaslutiti,da
se neto sprema. Vojnici stoje kod svojih vozila, spremni na borbu. Oklopljena kola s
posadom svojih grenadira prva su na udaru. Dodje li do napadaja, ona moraju osigurati
nekolikodragocjenihminuta, potrebnihdaseostalirazvijuistupeuakciju.
Interesiramse,dalijebugarskiasnikzavezudoaodonaihlinija.Beznjega sene
moe na konferenciju, u ije odranje, uostalom temeljito sumnjamo. Nova situacija pred
namauvjeravanas,daenaevodstvobiti prisiljenonasilovitarjeenja.
Natratini,ispredstarogmlina,zaogromnimnapoltrulimstolomnadjemo
amerikogasnika.
"JasamrodomizokoliceZagreba",velinamravnoduno,kaodatozanjeganema
nikakvogposebnogznaaja.OnseosjeaAmerikanceminepokazuje,dabimuHrvatibili
blii od ikojeg drugog tudjinca. Bio je dvije godine ameriki asnik za vezu kod raznih
partizanskihodreda,iosjeamo,dasuinjegovesimpatijenaTitovojstrani.Sadjedodijeljen
engleskojvojscikaotuma,jergovorivrlodobrohrvatski.Doaojeuspostavitivezusnama,
informiratiseonaembrojuinamjerama,neimajuinikakvogodredjenijegzadatkauvezi
snama.
PripovijedamomugeneralMetikoijanaizmjenicemnogostvari,kojeoitonezna,
alikojega,inise,ostavljajuhladna.Uistinu,bilobipravo udo,kadbimiusamihnekoliko
minutarazderaligustotkivolai,kojeje okonjegagodinamatkano.
Uzpeenuribuivino,razgovortromiiumire.Prednamaseneujno zatvarajujojedna
vrata,ijedanhrvatskisin,neznajuistavljasvojmali peatnahrvatskutragediju.
Jasemoramvratiti.ValjaponijetiizvjetajisugestijegeneralaMetikoa: idejuo
konferencijisBugarimatrebaodbacitiibrzostvaratinoveodluke.
Okonaegzapovjednitvajevelikavreva.Skupljajuseljudi,eljnipodataka iuputa.
Poputstada,kojepredosjeaopasnost,mnotvoseinstinktivnozbijaugomilu.
Izdaljinedopirepjesma.Neoekivanaiuzbudljivaizazivakomeanje iagor:
"Oj,ustae,nebojteserana,
Nemasmrtidosudjenadana."
TopjevakonjicaP.T.S.akoja upravostieizpozadine.Usavrenom redu,uspravniu
sedlima,discipliniraniigordijaemomciipjevaju,kaoda idunasvadbu.Domahuju
svijetu,kojisestrao,daihgledasmijuse,dovikujuiale.Znaju,daiduubitku,teu
odsvihdosadanjih,ubitkubez

180
HRVATSKI HOLOKAUST

nade,ukojojnemogupobijediti,jerzanasuovomratuvienemapobjede.Iduusmrt,da
binaakolonamoglanastavitiputuneizvjesnost.Krvljuesvojom prokriti stazu, koja,
moda,samoupropastvodi.Tui esebez osiguranihledja,bezpouzdanepomoi,
bez izgledana pobjedonosni povratak.Akonadjaaju,vratiteseukolonuporaenih
akopadnu,ostatetrunutibezgrobaikriautudjojzemlji,skojomihnitanevee,
kojaimnitaneprua.
Mnotvoihgledazabezeknutoiupijaoimanjihovusnaguipolet,
kaodaupijasvojuposljednjunadu.Ijastojimkrajputaigledamihnetremice,
uzbudjenidirnut,poputdjeaka.
Uzapovjednitvoseplahouvlainekaseljanka.Urucinosipismo. "totrai?"pita
jestraar.
"Dalisumipismozahrvatskogkomandanta",odgovoriseljanka. Uvedujeusobu.
"Odakletitopismo?"
"Dolisunekivojnicidomojekueinaredilimi,daovopredamhrvatskom
komandantu."
"Agdjetijekua?"
"Goreuumi.Sathodaodavle."
GeneralHerenipismoitanaglas.Komandantnekakvepartizanske
brigade,kojaoperiranaovompodruju,dajeultimatumodjednogsata,da
musesvahrvatskavojskapreda.
"Neznamojonitidatabrigadapostoji,avebijojsetrebalipredati",
komentiranetkoprezirno.
Ultimatumjeostavljenbezodgovora.
Bugarskomasniku,kojinasjetrebaovoditiusvojstoer,nitraga.
Vojnikosevodstvosloilo,dasenematoekati,vedatrebapokuati
sreu,udarivilijevoprekodrvenogmosta,dasemimoidjeDravogradi
nastaviputempremaBleiburgu.
Razgovorisubiliutoku,kadtiinuranogposlijepodnevarazbitektanje
strojnice.Vatrajedolazilaizumovitihobronakasnaedesnestrane,alise
nijevidjelokamometcipadaju.
Isprednasnacestinastakomeanjeivika: "Pucajuu
kolone.BjeiteIjudisceste!"
Nizkolaisprednasokrenuoseipolazinatragpremanama.Panikase
irikaopoar.NacestuizadjegeneralBoban:
"Zaustavitekola!Nitkonesrnijevozitinatrag,jeresecestazakriti.
Lijevastranacestemoraostatislobodnazavojnikepokrete."Rijeimusegubeumeteu.
Nitkogapravonineuje. "Zaustavi!"vieBobancrvenodbijesa,itresamokres.Blijedi
uzbudjen,gledamtkoebitiprvartva.

Bleiburki regovori i izruivanja

181
Bobansesvlada.Spustirevolver,uperenuofera,iopaliuprednjegumekamiona,
kojijedolazio.ICamionstadeitakosprijeiputiostalima. Bobanspremisamokres:
"Ovamo,momci",pozvanekolikovojnika."Trebaoistiticestu.Sva kola,kojasu
krenulanatrag,u jarak! "
Vojniciodmahpriskoie.Jednakolazadrugimsvaljujuseugrabututnjeimuklo.
ujuseglasoviprotesta.Nekeeneplau.Nitkose,medjutim,neodupire.Doskorajelijeva
stranacesteista.
Relativnimirjeuspostavljen.Strojniceseopetjavljaju.Ljudisuuzbudjeni, alibezpanike,
sklanjajuseizakola,izakue,pojarcimaimalimkotlinama.
Novi odredi P.T.S.a, domobranski gorski sdrug generala Periia, dijelovi
Bobanove Crne legije, upuuju se prema poloajima, s kojih dolazi vatra. Pokret je
nemogu, dok obronci desno od ceste ne budu u naim rukama, jer partizani odanle
drepodvatromdrvenimost,prekokojegamoramoprei.
Bobanidecestomidomahujesamokresomvojnicima,dagaslijede.Krupanbojnik
Ustakeobranepredvoditrkomsvojeinalaeim,dauhodu nabijajuoruje.
Krozkolonujeputenglas,daseodmahspremizapokret.
Naisu vojnici vepregazilikotlinunaputupremaborbenimpoloajimai uspinju se
kozjim stazama i bespuima. Ne idu ravno na partizanske poloaje, nego se penju
desno,dabiihnadvisiliiondanapadali,sputajuisepremanjima.
Poputstonogeizvlaesenaijedanpojedannahrbat,razvijajuuirinui
nestajusonustranu.
Strojnicebijesnozateku.Odjekujupukeibombe.Sudarilisuse.
Vatra je sve ea. Cujem nesuvislo dovikivanje. Nai alju svjetlosne signale. Nove
snagepenjusepristrancima,sputajusdrugestraneiulazeuborbu.
Nekisevevraaju.toje?!Nisuvaljdapotisnuti?
"Tosusigurnoranjenici",velimiasnik,kojipromatradalekozorom.
Imaojepravo.Nijeproaosatvremenaodpoetkabitke,avesuprviranjenicistigli
uzgraduzapovjednitva.Jednisudolazilisami,okrvavljeni,blijedi,dreisezaranu,da
barem donekle sprijee krvarenje. Druge su nosili suborci, poprskani krvlju, koja je
ikljalaizrana,sopuiodumora.Jedaneparanjenubedro,drugisesavijajauui,trei
mirnoleiprostrijeljenihplua,veobiljeensmru.
Bolnikiodjelisuizgubljeninegdje,udubinikolone.Prirucijesamo jedanlijenik.
PomaemunekolikopripadnicaUstakemladei,kojese netorazumijuuprevijanjei
kojehrabrosavladavajuodvratnost,strahiumor.Kuajevepunaranjenika,koji
ispuniesvesobe,hodnike,stube.

1 8 2
HRVATSKIHOLOKAUST

Na sve strane traenje pomoi, jauci, miris krvi. Kroz kuu se ne prolazi drugije, nego
prekoraujuiranjenike,kojisusvakietvornimetarprostora ispunili.
U zaguljivu i munu atmosferu previjalita prodrijee neoekivano veseli poklici s
ceste. Istrimneugodno dirnut,ne shvaajui, to je utoj situacijimogloizazvatiizraze
veselja.Nacestikomeanjeistrka.Spoloaja jebezdahadotraotekliipriauskupini.
"Naisuveupartizanskimrovovima.Poslijepolaureotrepripremnevatre,poletjeli
smonajuri.Nijedolodopraveborbeprsauprsa,jernaspartizaninisusmjelinidoekatiu
rovovima."
Odzadovoljstvaiuzbudjenja,teklijezaboravio,damoraodmahpodnijeti
izvjetajzapovjednitvu.
Neobinombrzinomizvojevanapobjedanadpartizanima,elektriziralajesveprisutne.
Namnogimranjenikimustimazatitraojekrozbolsmijeakzadovoljstva.Lakeimje,kad
znaju,dartvanijebilauzaludna.
Jedinicamanapoloajuupuenajezapovijed,dasenanjemuzadre.Bilosebojati,
dapartizanineizvreprotunapadajiponovnoneugroze
most.10
Kolona konano moe krenuti preko mosta. Odlueno je uputiti naprijed sve
pjeake, a vozila tek sutradan. Cijelu no tekla je pored nas rijeka izbjeglica. Tromo,
potiteno,beskonano.
Uzapovjednitvusenijespavalo.Cijelusmonoproveliupomaganjuranjenicima
ipripremamazapokret.
Rano ujutro dan je nalog, da prodje automobilska kolona. Budui da nije bilo
ambulantnihkolazaranjenike,datesuuputevojnicimapomone slube,daihukrcavajuna
kamioneiprivatnakola.Izvrenjetezapovijedinije,medjutim,bilojednostavno.Jueranja
bitkadalajesvimanaslutitineposrednuopasnost,isvatkosejeurio,daimprijepredjemost
i odmakne od kritine zone. Uzalud su vojnici viui pokuavali zaustaviti kola, da bi
ukrcavaliranjenike.Vozaisutjeralidalje,mauibijesno,daimseuklonesputaoni,koji
suihhtjelizadrati.
"Neenitkodastane",dotraosepotuitinekivojnik,savoajan.
10

UspomenutojknjiziM.Bastaveliotimborbama, medjuostalim: "Poslenekolikoasovaborbeuspeoje

(neprijatej)dapotisnenagu6.i12.brigadunalevuobaluDrave...Uspelismovratitideoterenanalevojobali
Drave,kojismoranijemoralinapustiti.Neprijateljjeipakzadraotakvepoloajekojisumuomoguavalida
jednovremeisprilinojmeriparalgedejstvonagihsnagaizreonaDravograda.7.i8,brigadaidelovi1.
brigade14.slovenakedivizije,braneipravacGu`tanjPojana,bilisurasporedjeninasuvi3`egirokomfrontu.
Odbrananijeimalapotrebnedubine:nedostajalojesnaga...Zatoonenisuuspeleodbitineprijateljsktnapad.Posle
otreborbeneprijatejjeizvr`ioprodorpremaPliberku(slovenskoimeBleiburga,op.D.C.)potiskttjuina`u7.i
delove8.brigadeodnosnoodvajajttiihodglavninedivizije."

Bleiburki pregovori izruivanja

1 8 3
"Tkoneedastane?!"uzrujavajuseuzapovjednitvu."Ustaviteihsilom.Kakvi
stevivojnici!"
Vrijemejebilodragocjeno.GeneralHerenimezamoli,dainterveniram.
Izadjem,ustavimprvikamioniobratimsevozau:
"Ustavite,daprimitedvatriranjenika.Nemamobolnikihkola,aranjenikene
moemoovdjeostaviti."
"Namojimkolimanemamjesta,gospodinepukovnie.Otragadolaze poluprazni
kamioni,panekaoniprime."
"Priekaj,dapogledam".
Nuonnijepriekao.imsammuseukloniosputa,daojegasiodjurio.
Slijedeiseuopenijeodazvaopozivudastane.Treiistotako.
Panikaseiripoputolujeiradjaegoizamikukaviluk,kojisupriljepivipoputzaraze.
Jo juer su nai vojnici pjevajui poli u bitku, da vlastitom krvlju otvore put ovim istim
bjeguncima,kojidanasbijesnoodbijaju,da pomognuspasavatisvojeranjenespasitelje.
Izvadimsamokresiuperimuvozaaslijedeihkola.
"Stoj!Trebaukrcatiranjenike. Nositeovamoprvuetvoricu."Skamiona seujevie
glasova:
"Nemamjesta.Svejepuno."
"Vozinaprijed",deresenetkonavozaa.Neobilazimkola,daneodjure.
"Tkosevozinakolima?"upitam.
"asnici,vojnici,nekolikoena."
"Imaliranjenihiliinvalida?"
"Nema."
"asniciivojnicidolje,danapraveranjenicimamjesta."
Silaze nevoljko. Tu i tamo netko gundja, ali se pokorava. Svi ipak razumiju,da
nemajukud,negosii,kadsetraimjestozaranjenike.etvorica suukrcana.
"Naprijed."
Sadpredslijedeakola:
"Stoj!Svizdravimukarcidolje.Mjestazaranjenike.Ukrcajteetvoricu iodmahurno
dalje."
Vojnici iznose ranjenike i slau ih pored ceste. Tako e ii bre. Sad ve nema
nikakvaodporanidiskusije.Oniotragavide,dasenaprijedstajeiuzimaranjenike bez
prigovora. Neki ustavljaju i sami pomau. Drugi pronalazejomjestaipozivajulake
ranjene,dasepenju.
Pokrajcesteneleivienitko.
"Imalijo?"
"Nema.Gotovoje."

184
HRVATSKIHOLOKAUST
Automobilska kolona sada slobodno promie. Jutro je oko 9 sati. Ulazimoimi
ukolaiuvlaimoseukolonu.Gledamnepovjerljivopremavisovimadesnoodnas.
"Hoelinaspresjei ?"
Akoinezauzmuistepoloaje,partizanitopovimailibacaimamogu uzetipodvatru
most.Jedanpunipogodak,isvejedovedenoupitanje.
Automobiliiduznatnombrzinom.Ljudislute,dasemodaradioutrcisasmru.
Sobihstranajouvijekprolazekolonepjeaka.inise,datommnotvunemakraja.
Kolaskonjskomivolovskomspregomjoekaju.Oniesenadovezati naautomobile.
Primaklismosemostu.Kolasuisprednaszastala,jermostprelazejednapojedna
svom brzinom, da se smanji rizik. Napeto ekam na red. Nasred mosta motor poe
izdavati. Samih 50 metara poslije mosta stadosmo radi kvara. Znakova opasnosti,
medjutim,nema.Polasatakasnijepretiemo kolonu,dastignemozapovjednikuskupinu.
Prolazimokroznekoseloiuhladukestenavidimnekolikokola. Domahujumi
poznatiasniciiustavimsekodnjih.Jedanmipokazujeoblinjivrt.
"Tusmo maloprijezakopalinaegabojnika." "Kojega?"
Poopisugasesjetim.Danprijejeprolazeiporedmenenarediovojnicima,da
punepukeuhodu.
"Poginuojejuerkodnaegproboja.Nikadseuvatrinijeuvao.Doksmomileali
zaklonjeni,onje stajao, daboljeupravljanaomvatrom. Nismoimalivremena,daga
nosimonagroblje.Platilismo ovomseljaku,daga unjegov vrtzakopamo,aupnika
smozamolili,dagadadekasnijeprenijetinagrobljeidamustavikrisimenom,daga
moemonai,akose ikadaovamovratimo.Platilismomumisuzaduu."
Pogledamuvrtpremasvjeemhumkuinetomeugrlustegnu.
"Gdjelidodjekostiostaviti,junaino!"
Oko podneva zastali smo u kotlini, okruenoj visokim bregovima. Pjeaci se
trebajuodmoriti,acijelakolonaprikupitiipovezatiukolikojetomogue.Tamosamtek
stigaozapovjednitvokolone,ukojemsamzatekaoigeneralaPeriia.Njegovadivizija
napredujevrhovimabrda,lijevoodnaegrasporedatiteinambok.
Opetseodnekudosustrojnikavatra.Mnotvosenacestiuskomeainastatrka.
Ljudi bjee iza kola, smeteno se vrte po livadi, bacaju se u jarak, dozivaju, viu. Mnogi
asnici,naviklinatumuziku,promatrajumirno,dabiutvrdili odakle se puca i kud pada
tanad.
"Goresuuonomumarkupodvrhom",pokazujenetko.

Bleiburki pregovori i izruivanja

1 8 5
"Nijepotrebnogorevojskuslati.Dalekosuinevodinastamoput. Trebaihtopovima
razbiti."
U blizini je baterija protutankovskih topova. General Boban preuzima upravljanje
vatrom. VjetinomiskusnihveteFana,topdijeokreutopoveudatompravcuibrzoihpune,
dokzapovjednikbaterijeizraunavaudaljenost idajepotrebneelemente.
"Spremno?"pitaBoban.
"Spremno,gospodinegenerale."
"Pali!"
Grunuetopovi.Potresesezrak,ajekaseodbijaodbrjegova,gubeisepoput
dalekegrmljavine.
"Puniopet!"
"Spremno?"
"Spremno!"
"Pali!"
Partizanskihsestrojnicavieneuje.Ljudisupoustajaliizjaraka,izvukliseiza
kola i promatraju. Nai topovi utihnue. Na partizanskim poloajima ni traga ivota.
Svladanajejojednazapreka,putjeponovno slobodan.
"Nemavieopasnosti.Pjeacinekaidunaprijed."
Opetseprikupljanasvestraneratrkanomnotvo,slijevasepremacestiiutieu
gustu tamnosivu masu, koja danima tee slovenskim putovima i stazama, nosei sobom
hrvatskuupornost,strahinadu.
Usprkosopemmeteu,temeljnismisaozaposluhirednijenestao.Ljudisedaju
uputitiinagovoriti.Zapovijediprimajusapatijom,aliihizvravajubezprotesta.
Izvlaimo se iz doline, penjui se na brdsko sedlo, kojim nas vodi cesta.Uspon
nijenagao,alijedugipredstavljakunjuizdrljivostinesamozapjeake,negoizakola,
koja kripe, sopu, cvile, teko vukui svoj teret. Mnogi su motori ve davno zatajili i
automobilioviseomilostikamiona,kojiihvukuzasobom.
Stiunasnekakolaivozamepita:
"Imaliublizinicrkvailiupnidvor?"
"Neznam.toevam?"
"Vozimonaegsatnika."
Zavirimukola.Nastranjemsjedaluvidimdvaasnika.Jedanjenaslonjenna
drugogaiinisedaspava.
"Zarjeranjen?"
"Ne.Mrtavje.Poiniojesamoubojstvoprijenekolikominuta.Prevozimo gaovakoprikriveno,
daseljudineuzbudjuju.Htjelibismogakranskipokopatiiznatigdjemujegrob."

186
HRVATSKI HOLOKAUST

Pogledamopetmrtvaca."Sanjeslikasmrti",rekoestari.Ovdjejesmrtbilaslikasna.
Lijepomladenakolicenijebiloiskrivljenoninajblaimgrem.Smrtmusesmilovalaiuzela
gabezboli.
Veesepribliava,sputamosekrozproplanakudolinu,kojaseotegla prednama.
Ususretnamdolazimotoristijavlja:
"elonaekolonedoprlojedopoloajanekeengleskejedinice.Naisezaustavljaju,
ekajui naloge. General Hereni s jo nekim asnicima uri naprijed, da stupi u dodir s
Englezima. Kolona se razilaz: i smjeta po livadama, umarcima i pristrancima, koji
obrubljujunaput."
Stiem do vijugavog potoia, koji se sputa sa umovitih obronaka desno od nas,
sjee dolinu i nestaje u ipraju na protivnoj strani. U krugu generala i visokih asnika
vladaneobino,optimistiko,gotovosveanoraspoloenje.GeneralHereniizvjetava:
im su nam iz predhodnice javili, da su doli do prvih engleskih jedinica, poslan je u
engleskozapovjednitvousvojstvunaegtumaaiasnikazavezudomobranskiporunik
DeutschMaceljski.Onsejeubrzovratiouengleskomjeepu,dapovedenaeizaslanikek
Englezima. Po odluci naeg vojnog vodstva, otili su generali Hereni i Gregori. Bili su
odmahprimljeniodengleskogmajora,zapovjednikajedinice,nakojusmonaili.Prijemje
biovrlolijep,skorosrdaan.
Nai su generali saobili majoru, da su doli predati vojsku engleskim jedinicamai
stavitipodnjihovuzatitugradjanskopuanstvo.Majorimje odgovorio,daje obavijeten
o naem dolasku, te da trebamo obustaviti daljnje napredovanje, jer da se iza njegove
jedinice nalaze partizani, a budui da se sputa no, moglo bi doi do incidenta, koje on
svakako eli sprijeiti. Sutradan emo moi bez zapreka krenuti dalje. Moemo zadrati
oruje, a ako imamo tekih ranjenika, major nam sugerira, da ih naim kolima odmah
uputimouKlagenfurt.Potoipred elomnaekolone odredjenjekao granicanaeg
napredovanja,danedodjedonepotrebnogmijeanjaizbrke.
Obrativi se meni, zamoli me general Hereni, da se vratim kroz kolonu i
saobim svijetu novu vijest, da mu se malo podigne duh. Neki su, zaraeni
optimizmomlakovjernih,pomislili,dajekrajnaojkalvariji.Nitko nijeslutio,
da je to tek uvod unajtei dionaeg krinog puta, poetak pravograsipanjaismrti,
kojasenezasiuje.
Vraam se na motorkotau uz kolonu i dovikujem skupinama novu vijest. Nada
oaruje lica, ivne korak olovnih nogu, oko zasja smjekom zahvalnosti. Sve dublje u
kolonuprodireglasutjehe.
"Kudtovozite?!",dreknunetkoizmraka."Zarne viditeoznaku,daje tajdioceste
miniran?"Mojmotoristsilovitozakoiistadekaoukopan.Tektadaugledasmona
stupumrtvakuglavu,oznakuminskogpolja.

Bleiburki pregovori i izruivanja

187
Mrak se je bio ve podpuno spustio, kad smo se vraali natrag. itava dolina i
susjedni obronci bili su napueni tisuama ljudi, koji su zapalili stotine ognjeva.
Svijetlilisuumraku,kaoarobniicinekoggradaizpria. hnebusejedizaomrmor,u
koji su se stapali nesuvisli glasovi bezbrojnog mnotva. Glavnina hrvatskih izbjeglica
sleglasejenapoljepredBleiburgom...
General Metiko, zovnu me, da neto zaloimo. Vojnik nam upali vatru. Jedemo i
pripovijedamo. General je uvjeren, da smo dolaskom do Engleza izvrili zadatak, i da
e sve biti u redu. Prebire ratne uspomene, nagadja rok Titova pada. Kulturni svijet ne
moe prei preko uasa njegovog reima. Pobjedonosna demokracija prisilit e
komunizamnapovlaenjeizEvrope.Ta,radiseionjojsamoj.
Improviziramoleajnanekakvojvratnici,dijelaplota,toli.Hladnoa,neudobnosti
brigenedaju snuna oi. Dugo sluamsvetii agor glavnog grada Hrvatske u seobi,
kojimirnoekanesluenusudbinu,okupljenoko ognjeva,tihusudomuspaljenihsvijea
nagrobljuivih.

15. svibnja.
Probudim se rano ujutro. Mnotvo vrvi i bruji kao u konici. Dolina je napuena
dokle oko see. Kroz proplanak u daljinu jo uvijek naviru nove mase. Cestom
neprekidno promiu kola u oba smjera. Praina, sirene, povici. Neki asnici pokuavaju
unijeti maloreda,upuujuiautomobilena slobodan prostor, rezerviran za njih, a kola sa
spregom na drugi kraj. Improvizirani prometni straari trude se, da rjeavaju gordijske
vorove isprepletenog prometa. Zapovijedi se mijeaju s protestima, neartikuliranom
vikom, drndanjem kola. I opet sirene, koje zagluuju sve, i praina, koja se kovitla
zrakom,obavija,prodire,peeoi,suigrla.
Zovu me iz zapovjednitva. Tamo je zakljuenopoduzeti mjere, dabi se mnotvo
moglo predati Englezima, ukoliko je to mogue organizirano. Meni je povjereno
prikupljanje politikih dunosnika, preko kojih bi se sve gradjanske osobe svrstale u
skupinepremapokrajinamaikotarevima,izkojihpotjeu.
Usred dogovora s prvom grupom dunosnika, koji su se u prvi as sabrali, novi
urnipoziv.Vojnikojevodstvozakijuilo,daijaidemna razgovoresEnglezima.
"Predajteposaookosakupljanjadunosnikaprof.Katelanu,aViostaniteovdje.
Moratemosejosavjetovatiprijepolaska."
S engleske strane dolaze kola. U njima je na asnik za vezu, DeutschMaceljski,
kojijesinoprilikomprvogdodiraostaouengleskomzapovjednitvu.Ozbiljanjeiloeg
raspoloenja:
"inimise,dasejedranjeEnglezaodsinopromijeniloidanesluti

188
HRVATSKI HOLOKAUST

na dobro. Dok su me juer vrlo ljubazno primili, jutros su svi ozbiljni te izbjegavaju
razgovorsamnom.Dolisujutrosnekinjihoviasniciiz Klagenfurta,asreosami
neke partizanske asnike u engleskom stoeru. Saobeno mi je, da danas dolazi
engleskigeneralizKlagenfurtaidaeprimitinaeizaslanikeu1satposlijepodne."
Naelukolonejeivo.GeneralHerenidaojepozvatisvezapovjednike jedinica.
Na okupu je oko 6070 asnika. Medju njima je i stari general tancer,nadzornik
hrvatskih oruanih snaga. ivahna je diskusija protkana nedoumicom i kontradiktornim
planovima.
U umovitim pristrancima, desno od nas, zapoe neko komeanje i odmahnasta
strka. Pred nas ispadoe dva vojnika, zadihana. Pripadaju jedinici, koja je poslana u
umu,desnoodnaegputa,radiosiguranja.
"Gospodine generale,napadajunas partizani.Trae,da poloimo oruje, jer da je rat
svreni da semoramo svi predati. Zapovjedniknezna,bi liih napao,danamtonebi
otealosituacijukodEngleza."
"Englezi su nam odredili demarkacionu liniju, koju moraju potivati i partizani. Ne
smijeseizazivatisukob,aliakopredjulinijusnapadakim namjerama,trebasebraniti."
"Nesmijesenikakopucatiupartizane.Onisuengleskisaveznici,ami sadapodpuno
zavisimoodEngleza."
"Atoemostajatiprekrtenihruku,akonasnapadnu?"
"TrebatraitizatituodEnglezaijamstvo,danitkoneeprei demarkacionu
crtu."
"Nemoemotoekati.Akonapadnu,trebaudaritiponjima.
Miljenjaseneslau.Vojnicisuvraenisnedostatnomuputom,datrebaostatina
poloajuiizbjegavatisukob.
Nadnaimglavamazazujezrakoplovi.Doksmopodigliglave,vesuprohujali.Opet
se vraaju. Lete vrlo nisko, iznad samih glava, tako rei. Ljudi promatraju zrakoplove
znatieljno i veselo. Mnogi viu i domahuju. Svima se ini, da se radi o nekom
prijateljskom posjetu. Netko je saznao za nas, zanima se, alje zrakoplove, da vide o
emuseradi.Nismo,dakle,sasvimpreputenisamisebi.
Tekkasnijesmosaznali,dasuavioneposlaliEnglezinazahtjev partizana,radi
zastraivanja i moralnog pritiska na nae vodstvo. Bio je to samo jedan od naina, da se
skriteuporneitvrdeHrvate,kojinepolauoruje,iakosutovesviuinili.
Primaklosepodne.Javljajumi,dajevrijemepolaska.Unaesuizaslanstvo
odredjenigeneraliHereniiServatzy,ija.Pratinasmotorizirani odredzaosiguranje.
Prelazimodemarkacionulinijuivozimosepustomcestomkilometarkilometaripol.
PrednamasuEnglezi.Okokuanacesti

Bleibur3`kipregovoriiizruivanja

189
jeniznjihovihvozila,izmedjukojihvrljajuvojnici.Desnonarubuumarkaugledamnjihov
tenk. Blie cesti drugi, pa trei. S druge strane ceste nabrojim jo etiri, razmjetena u
stanovitojudaljenosti.
Predoveomkuomnasdoekanaasnikzavezuiudje,daobavijestionaem
dolasku.
Odvedeni smo u prvi kat. U prostranoj sobi, gdje smo trebali priekati, nadjemo
amerikogasnikaHrvata,skojimsamsevesreokodmlina.Onsepravikaodanasne
poznaineprihvaarazgovor,kojismosnjim pokualizapodjeti.
U sobu udje neki engleski asnik i saobi nam preko naeg Amerikanca, koji je bio
njihov tuma, da engleski general ne e doi u tu kuu, ve da se moramo odvesti do
glavnog stoera (radilo se je, sudei po svemu, o stoeru divizije), gdje e nas general
primiti.
Pitalismo,dalidapovedemonaegasnikazavezukaotumaa,natonam
odgovorie,danijepotrebno,jeroniimajusvogtumaa.
Silismo,posjedaliukolaipolizajeepom,kojinamjetrebaopokazati
put.
Nakondesetakminuta,stiglismodonekogstarinskogdvorca,gdjese jenalazio
engleskistoer.
U prvom smo katu u mranom predsoblju priekali, da nas engleski asnik, koji
nas je primio, najavi generalu. Konano se otvore vrata i asnik nam pokaza rukom, da
moemoui.
Soba je duguljasta. Na prostranom kraju je prozor. Dio do vrata je upolutami. Tamo
stoji nekoliko engleskih viih asnika. Generahl stoji u sredini sobe pored stola, a
pored njega ve spomenuti ameriki asnik. Uavi pozdravljamo vojniki. Nema
rukovanja ni predstavljanja. Saznavi tko predvodi nae izaslanstvo, engleski general
ponudigeneraluHereniumjestozastolom,isammusjedenasuprot,ledjimaprema
nama,kojiostadosmostajati.Izmedjunjihjestajaoamerikiasnikkaotuma.
GeneraldadeznakHereniu,damoegovoriti,natoovajree:
"DolazimoponaloguPoglavaraNezavisneDraveHrvatskeihrvatskedravne
vlade,dasepredamoistavimopodzatituzapadnihsaveznika."
Engleskigeneraluzvratibrzoisuho,danasengleskavojskanemoe primiti,dabis
nama trebalo postupati kao s ilegalnim bandama, jer smo pougovoru o primirju trebali
ve prije osam dana poloiti oruje pred partizanskim jedinicama, a mi smo nastavili s
borbom.
Premabrojnirnhrvatskimiseljenikimizvorima,tajengleskigeneralsezvaoHoratiusMurray.Medjutim,u
kolovozu1967.izForeignOfficeauLondonuprocurilajeinfonnacijadajeengleskivisokiasniknapregovorimau
BleiburgubiogeneralPatrickScott.
11

190
HRVATSKI HOLOKAUST

GeneralHerenidobaci,dasuzaNezavisnuDrawHrvatskupartizani razbojnike
bande,natogaengleskigeneralpresjee:
"Onisunaisaveznici."
NeoekivanakategorinaosudapogodilajegeneralaHerenia,koji nijenalazioprave
rijei, da nastavi razgovor. Nastao je kratki muni tajac, te se je bilo bojati, da engleski
general ustane itako zakljui sastanak. U tom se asu odluim intervenirati i obratim se
tumau:
"MolimVas,dazapitategospodinagenerala,dalimogujanetokazati."
Tumaprevedeigeneralklimneglavomodobravajui,temipokaza mjestodo
generalaHerenia,dasjednem.
Nisam bio siguran, to trebam kazati. Osjetio sam tek, da se ne smije samo tako
zakljuititajsudbonosnirazgovoridatrebanetouiniti,dasepokuanainekiizlaz.
Obilazeistolsmiljamuzbudjenoprvereenice.Nastojeibititosabraniji,
ponem:
"Gospodine generale, mi znademo, da postoje medju Saveznicima utanaenja o
izruenju vojnika. Medjutim, kod nas se ne radi samo o vojsci, nego i o gradjanskim
osobama,kojesudobrovoljnonapustilezemlju,dabisekaopolitikiemigrantiskloniliu
inozemstvu.Obiajjesvihkulturnihzemalja,daprimajuititepolitikeizbjeglice.Tu
zatitu i mi oekujemo od pobjednikih sila Velike Britanije i Sjedinjenih Amerikih
Drava."
"To supolitikapitanja,ukojajakaovojniknemoguulaziti",uzvraa
general.
General Hereni: "Problem je, medjutim, politiki, jer se radi o mnotwnaroda, koji
bjei pred komunizmom,imimolimo, da se zatraeupute od politikih foruma zana
sluaj."
"JaimamsigurnosasvimpreciznenalogeodgeneralaAlexandera,aonjesigurno
dobiopotrebnepolitikeuputeodpredsjednikavladegospodinaChurchilla."
"Mibismoeljeli",insistirageneralHereni,"danamseomogui stupitinabilo
kojinainuvezusgeneralomAlexanderom,daizloimonapoloaj."
"Tojenepotrebno,jergeneralAlexanderneenitapromijenitina vestvorenim
odlukama."
Englez je neumoljiv. Njegovi su odgovori postali neto nervozniji. On eli im prije
zakljuitituneugodnuraspravu.Mi,medjutim,navaljujemo makarbeznade,boreisedase
razgovornezavri.
"Nijemogue",udjemopeturaspravu,"daEnglezi,makarineprijatelji, izloeovosilno
izbjeglikomnotvozloinimapartizana."
Generalbrzouzvrati:

Bleiburki pregovort izruivanja

191

"Nai saveznici partizani priznaju medjunarodne ugovore12 i obvezali Iu se

postupati prema medjunarodnim zakonima, tako da se va svijet nema ega bojati
od njih. Vi niste trebali narod zastraivati svojom propagandom i navesti ga, da
napustizemljubezpotpore."
Sjetiosamsebugarskogdopukovnika,crvenogpolitikogkomesara, koji
namjeslinorekao.Uzvratiosamnastojeisauvatimir:
`'BijegpolamilijunaHrvataizHrvatskeposljedicajebezbrojnihpartizanskih
zloina,vrenihposvimhrvatskimkrajevimatokomcijelog rata,makargospodin
generalmodazanjihnezna.Odseobenarodado cianasnijebilosluaja,dabi
jedan narod bjeao iz svoje zemlje, kao to danas bjei hrvatski narod pred
boljevizmom. Ne samo da mi nismo trebali nagovarati, ili tjerati narod u
emigraciju, nego bi bilo uzaludno, da ga je itko pokuao zaustavljati. Mi sm o
tokom ovog strahovitog puta imali ve niz samoubojstava, nu nije nam poznat
sluaj,dabisenetkovrationatrag,jer oviIjudiiduradijeusmrtnegopartizanima.
Oni se danas utjeu Engleskoj, jer ona je u stanju odluiti o njihovoj sudbini, i
na nju pada moralna odgovornost, ako ovaj svijet bude izloen partizanskom
pokolju."
Tokom razgovora engleski general je izjavio,medju ostalim, danasne moe
primitivezbogtoga,tonemakamosmjestititolikisvijet,nitigaimaimehraniti.
Rekao samna to,da je zanas prihvatljivo inajoskudnije rjeenje, i da to, uostalom,
nijedostatanrazlog,danasseizloiunitenju.
GeneralHereni jedodao,daimamohranezatrimjeseca,teda bismo
jedinournotrebalimlijekozadjecu.
Engleskigeneral je uzrujanorekao,danema vie vremenanaraspolaganju,
tedajedaljnjadiskusijasuvina.Unatotome,uzeosamopetrije:
"Nema sumnje, gospodine generale, da e prije ili kasnije izbiti sukob
izmedju kulturnog svijeta i boljevizma iza kojeg e ostati ili kulturni svijet ili
boljevizam. Mi alimo, to smo doli prerano, da od kulturnog svijeta traimo
zatituprotivboljevizma,teezbogtogahrvatskinarodmorati pretrpjetinajteu
katastrofuusvojojpovijesti."
Ove su rijei ostale bez uzvrata. General nam je jo saobio, da emo u
njegovom prisustvu razgovarati s partizanskim predstavnicima. General Hereni
ga je upoznao, da smo izaslani izravno njemu te da nemamo vlasti s bilo kim
drugimrazgovarati,natojeEnglezodrezao:
12 Podizrazom"medunarodniugovori"generalScottoitomislinaenevskukonvencijuod1929.ozatiti

bolesnihiranjenihvojnikaiopravednompostupkupremaratnimzarobljenicima.20.sijenja1943.Nezavisna
DravaHrvatskapristupilajetojKonvenciji.Svedravepotpisnice,ukljuiviiUjedinjenoKraljevstvootomesu
bileobavijeteneodpolitikogodjelaMinistarstvavanjskihposlovauBernu,vicarska.VidiLa Tragedia de
Bleiburg (BuenosAires,1963.)str.214215.

192
HRVATSKI HOLOKAUST

"Zatosteuobedolazili,akonematepodpunepunomoi?", izakljuio razgovor,

uputivinas,daupredsobljupriekamoponovnipoziv.
Ustalismoiizalibezrijei,zajednosgeneralomServatzyjem.Upredsobljunas
jedoekaogeneralMetiko,poslan,daviditojenastvari,kadnastakodugonijebilo.U
nekolikorijeiizloilismomunapoloaj. Onjezaprepatenutio.
"Najradijebihseovdjeprednjimaustrijelio",dobacigeneralHereni.
GeneralMetikonampripovijeda,dajebilonekolikoincidenataspartizanimana
graninoj liniji. On jemiljenja, datrebatraiti odEnglezaposredovanje, da se incidenti
sprijee,danebidolodoteegsukoba.
Dogadjajisu,naalost,nadilitakvapitanja.Neradisevieoizbjegavanju
incidenata,negoostotinamatisuaosudjenihnaunitenje.
Predvodjeniodjednogengleskogasnikaulazeugeneralovusobudvapartizana.13
Nakonnekolikominutaizlazitumaikaenam,datrebamo ponovnouisamodvojica,jer
dasuispartizanskestranedolasamodvaizaslanika.
Ukratkomdogovoruodluenoje,daudjemoHereniija.Onkaovojniki
zapovjednikijakaopolitikaosoba.
PogledamgeneralaMetikoaiServatzya.Oninasgledajuozbiljno,tjeskobno,ne
nalazerijei.ekatenas,dokizadjemo.
Ulazim s osjeajem osudjenika, koji vri absurdni pokuaj, da promijeni neopozivu
osudu. Bez zakona, bez branitelja, bez nepristranog sudca, pritisnuti okrutnim
simbolom"Vaevictis!",kakvesunaeanse?Sadasepovuinemoemo.Nitibitoimalo
smisla, niti znamo, da li ta mogunost uobe postoji. Treba gledati stvarnosti u oi do
kraja.Trebauti,toseodnastrai,dabinaezapovjednitvomoglolakeodluiti,to
emo uiniti.
Da li smo mi ovdje ve bespravni zarobljenici ili jo uvijek slobodni
parlamentarci? Tko nam jami nau nepovrjedivost ili bilo kakva prava? Ne
znailiulazakuovusobustupanjeupredvorjesmrti?
Pribraosamse,ugledaviIjudeusobi.Okostolastajalisuekajuinas engleski
generalstumaemidvapartizana,obadopukovnici,politikikome
13 Basta o tome pie ovako: `Krenuli smo na razgovore u savezniCku komandu korptrsa, koja se nalazila u
raskonom f eudalnom dvorcu u divnoj borovoj 3`umi nedaleko od Pliberka. U predsob ju nas je doekao jedan
oficir i zamolio da asak priCekamo saveznikog komandanta. Zaprepaen primetio sam u jednom uglu velikog
mermernog predsoblja etvoricu ustakih generala. Ovaj susret nismo oekivali. Nismo pretpostav jali da su
predstavnici Pavelieve vojke ve ttihvatili kontakt i nttidili predaju saveznikim jedinicama... Poela me muiti
pomisao da sam napravio gre3`ku to sam se odazvao pozivu. Poao sam na razgovore sa saveznicima, a
oekujtc me pregovori sa neprijateljem i to uz asistenciju i verovatan pritisak saveznika. ve na prvom koraku sam
se oseao prevarenim. Pomislih kako bi bilo dobro da kaem engleskom k o m a n d a n t u kad dodje do
razgovora da ove neprijate jske generale lino pozrtajem. Na taj naCin stavio bib mu do znanja da e
jugoslovenska javnost saznati ako oni ostanu u inozemstvu pod okri jem saveznika. "

Bleiburki pregovori izruivanja

193

sari,jedanSrbin,drugiSlovenac.Srbinjeodmahuzeorije.Bahatadranja sprizvukom
ironijeuglasu:
"Najprije,gospodo,daseupoznamo.TkosteVi?"obratisegeneraluHereniu.
Pitanjejezvualodrsko.
"GeneralHereni."
"AVi?"upitameistimtonom.
"PukovnikCrljen."
Svojeimenijerekao.Umenejepoeoulazitibijes.Obratimmusetonom,kojimjeon
naspitao:
"AVi?"
Onodgovorikratko:
"Basta."
GeneralHerenishvati,daontomrijeju(kojanatalijanskomznai dosta)odbija
predstavitiseiupitaga:
"ZarVineetekazatisvojeime ?"
"JasezovemMilanBasta.jasamSrbinizLike." "Atako."
Slovenac je utio. Srbin je oito predvodio izaslanstvo. Na poziv engleskog
generalaposjedalismookostola.Zaudilomeje,danitkonijevodionikakavzapisnik.
Bastajepoeoizlaganjem:
"Gospodo, najprije da vam prikaem va poloaj. Vi se nalazite obkoljeni od naih
divizija,kojesuvaszahvatilesasvihstrana.Jazapovijedamjednomdivizijom,akaopolitiki
komesararmijenalazimseuzapovjednitvuskupine divizija.Imam,prematome,toanuvid
usituaciju.Vaasejeglavnina,kojusmoodrezalipredDravogradom,vepredala.Predaose
je i njezin zapovjednika Frane Sudar. Ja sam bio s njim cijelo vrijeme. Vi zapovijedate
predhodnicom,kojasejeuspjelaprobitiikojabrojisamonekolikotisualjudi."14
1" Ovo je izlaganje bilo vie upueno engleskom generalu nego li nama. Time je Basta htio u oima Engleza
umanjiti znaenje nae kolone, kao to je to ve uinio u predhodnom razgovoru s engleskim generalo m. O to me
Basta pie:
`7skoristio sam tada malu pauzu pre prelaska na razgovore i napomenuo da sam izneraadjen Sto vidim da su
ovdjeprim jeni Pavelievigenerali, a da o tome prethodno nismo bili obavesteni. Dodao sam da svu etvorlcu lino
poznajem (!) General je odmah odgovorio da su oni doli da se predaju i da me je zbog toga pozuao da se kao
saveznici dogovorimo.
Pred vama se nalazi 300 hi jada vojnika otpoe general, mirno svoje izlaganje. Ta vojka iz razuna jivih
razloga ne eli da se preda varna. tovise ona je spremna da u sluaju neuspeha ovih pregovora nastavi borbu.
Medjutim rat je ve zvaniCno zavren i nema nikakvog smisla da je prolevati krv. Oni ele da se predaju nama, a
pogto smo saveznici mi emo kasnije stvar
lako reiti.
Reagovao sam nenaviknut na ovakove razgovore prilino brzo i nervozno i izneo da ustakodomobranske jedinice ne
broje vi`e od 30.000 judi (tada sam stvarno verovao da ih nema vie, rraedjutim tek kasnije se ispostavilo
da je u toj pos jednjoj grupaciji bilo oko 100.000 Pavelievih vojnika, ne raunajui Cetnike, ni one koje smo
ranije zarobili). Dodao sarn vec

194
HRVATSKIHOLOKAUST

"Naisuuvjetislijedei:imsevratite,morateusvomlogoruizvjesitibijelezastavei
urokuodjednogsataizvritiorganiziranupredajuitavevojske. U tom sluaju, ene i
djecaidunatragkui,vojniciuzarobljenitvo, avioficirisasvojimkolimaistvarima
unaojpratnjiuMaribor.Tamoese istraiti,dalijetkotoskrivio,iliseonetoogrijeio
tokom rata, i krivci e biti izvedeni pred vojni sud. Vi ste, gospodo, zapovijedali
divizijamaiarmijama,irazumljivojedazasvojevodjenjesnositeodgovornost."
KakojeBastauzeorije,takojujeuimepartizanskedelegacijezadrao dokraja.
Slovenacjetekjednomzgodomnetobeznaajnoprimijetio.
Tumacijelovrijemeprevodiupolaglasaengleskomgeneralu,kojisluautei.
GeneralHereniuzimarije,obraajuiseEnglezu:
"Nema ni govora o tome, da bi se predaja mogla izvriti u roku od jednogsata.
Kroz to vrijeme ne moe se ni obavijestiti sve jedinice. Desetci tisua ljudi napunili su
dolinu,gdjesmoseustavili,ipruajuseukolonicestomsvedoDravogradaidalje. Mi
traimo,danamsedadu24satavremena."
Idejajebilajasna.Trebaprividnoprihvatitiprincippredaje,dasedobije
koncesijauvremenuitakoomoguibijegonima,kojisenatoodlue.
Basta,kojivjerovatnosluti,oemuseradi,odbijakategoriki:
"Mi ne pristajemo na nikakvo produenje roka. Upozoravam vas, ukoliko ne
pristanete na nae uvjete, nae e jedinice zapoeti obim napadajem kroz petnaest
minuta."
To znai, da bi napadaj poeo prije nego se uobe vratimo k naima, da ih
obavijestimo.Osjeam,danamjestavljennopodgrlo.Herenise opetobratitumau:
"Objasnite,molim, gospodinugeneralu,dasuuvjetigospodenemogui,te da se na
tojbazinedarazgovarati.Nijetono,dasmomisamo predhodnica,vesesnama
nalazinepreglednomnotvovojskeigradjanskih
mirnijim tonom da jegeneral pogreno obaveten o jaini neprijate jskib snaga i da na`protivnik, zato to mu je to
u interesu, uveliava broj svojib vojnika. On nema snage za borbu jer je desetkovan, demoralisan i pritisnud
sa svih strana naim snagama. Ukratko sam izneo na stav: saveznici ovo pitanje treba da tretiraju kao isto
jugoslovensku stvar. "

Bastijeglavnopostiipredajuhrvatskevojskepartizanimanamilostinemilost,teiskljuiti bilokakovuenglesku
asistenciju. Nain,na koji partizani primjenjuju medjunarodno ratno pravo, mora u prvom redu biti sakriven pred
stranim promatraima. Zbog toga je Basta itavim izlaganjem nastojao Engleze prevariti u vezi naim brojem,
moralom,rasporedomiznaenjem. Podvalioimje ak,dapozna osobno hrvatskeizaslanike, dabi mogaqakobi
trebalo,nastupitiodmahkaosvjedokprotivnas.Medjutim,samusvojojknjizineizravnopriznaje,danijenijednog
odnaspoznavao,jeraludirajuinaefanaedelegacije (generalaHerenia)kae:
"...Kasnije sam saznao, da je to bio Tomislau Serti, po ins general NDH i ustaki pukovnik. "

GeneralSertinije,medjutim,uopebiounaojkoloni.

Bleiburkipregovoriiizruivanja

195
osoba.Mibismoeljeli,dagospodingeneralpoaljeengleskepromatrae, daseuvjere
otome,ijisupodatcitoniji."
Ne dolazi u obzir. General se ne eli uplitati u stvari, koje se tiu samo njegovih
saveznika. Medjutim, uvidjajui nemogunost partizanskog ultimatuma, general se ipak
odluujenaposredovanje.Tumaprevodi, obraajuiseBasti:
"Gospodingeneralpredlae,daserokpredajeproduljinadvasata."Bastaodreza:
"Nesmatrampotrebnimtoproduenje.akjeijedansatprevie." Zatimnastavi,
obraajuiseHereniu:
"Vi zapovijedate organiziranom vojskom i sigurno imate svog zamjenika, kojemu trebate
samoporuitinalog zapredaju.Visesaminemorateuobe ~raatikvaimjedinicama,
negopoaljiteoficirazavezu,aviostaniteodmahovdjesnama."
Dalismoveuklopci,izkojenasneeviepustiti?Nastojaosamse pokazati
mirnimiravnodunim,dabimojerijeibileuvjerljive:
"Odluke takvog znaaja ne mogu se dojaviti preko posrednika. Osobna prisutnost
zapovjednikaneobhodnojepotrebna,dabimogaoitavimsvojimautoritetomdjelovatina
podredjene,jerjeprirodno,dareakcijanavae uvjetebuderaznolika."
Cekalismonapeto odgovor.Basta,medjutim,nijeustrajaonatome, da mimoramo
odmah ostati. Njemu je sigurno bilo svejedno, da li nas ima nekoliko sati prije ili
poslije.
Nekoliko puta tokom svog izlaganja partizan je naglasio, da mi zapovjedamo
organiziranom i discipliniranom vojskom, te da ne predstavlja nikakav problem izvriti
urednu predaju. Partizan je znao, da do organizirane predaje ne moe doi, jer e sama
vijest o predaji dovesti do bijega mnogih skupina i pojedinaca u umu, svijesnih, da je
predaja za velik dio jednaka odlasku u smrt. Partizan je htio, medjutim, engleskog
generala uvjeriti, da je mogue organizirano izruenje, da bi tako unaprijed opravda o
krvolone dogadjaje, koji su se spremali, davi im karakter represalija zbog neizvrenja
ultimativnogzahtjevapredaje.
GeneralHereniizlazisnovimargumentima,traeivievremena.Bastaje
uporan.
"Nemojte,gospodo,suvinozatezatirazgovor.Vineeteimatinikakvih potekoaza
izvrenjepredaje,jermiznamovrlodobro,dajevaavojskasitaborbeidajedvaekada
poloioruje."
Engleskigeneraltakodjergubistrpljenje.Saobujenamprekotumaa,daengleskooruje
stojinaraspolaganjupartizanimaidasunamengleskitankovivezatvoriliput,imajui
nadometusvojevatrenaelogorite. Tumasezatimokrenupartizanima:

196
HRVATSKI HOLOKAUST

"Gospodingeneralpita,dalinaimsaveznicimatrebajopomoiuoruju."
Bastauzvraaljubaznoioholo:
"Zahvaljujem gospodinu generalu na ponudi, ali mislim, da za sada ne e biti
potrebna daljnja pomo. Ukoliko ustreba, mi emo se gospodinu generalu naknadno
obratiti."
Nezaboravan mi je osjeaj ponienja i bijesa, koji je kod mene izazvala generalova
ponuda partizanima. Hrvatsko mnotvo iscrpljeno, umorno, gladno i nemono sleglo se
pred Engleze, traei od kulturnog pobjednika zatitu od pokolja, i nalo je engleske
tankove, odredjene, da ba taj pokolj omogue. Bilo je u generalovoj ponudi partizanirna,
uostalomsasvimsuvinoj,cinizma, koji onda jo nisam mogao shvatiti. Nestao je i zadnji
traak nade, da bi predajom Englezima i stavljanjem pod zatitu medjunarodnih zakona
izbjegli cr<ienim krvnicima. Medeni mjesec protuprirodnog i kobnog braka komunizma i
demokracije bio je jo u punom jeku. Englez je partizane upravo ostentativno nazivao
saveznicima, bio neprestano pun brige, da im pomogne, pun obzirnosti, da ih ne
povrijedi. Tada se jo nije mogla ni naslutitiChurchillovaizjava,da je pomaganjeTita
bilanjegovanajvea pogrjekatokomrata.
U tenji, da se pod svaku cijenu postigne barem engleska kontrola sudbinenae
vojske, general Hereni zatrai, da Englezi poalju komisiju, koja bi imala posredovati
kodrazoruanjaibitijamaczakonitogpostupka premazarobljenicima.
Englezseobratipartizanima:
"Dalinaisavezniciele,dapoaljemokomisiju,kojabiirnbilapri
rucikodizvrenjapredaje?"
Bastaglatkoodbije:
"Hvalalijepa.Neininamsepotrebno." General
Hereninatoreplicira:
"Alimiipaktraimo,daengleskakomisijabudeprisutna." Englezodsjee
suho:
"Vinematetotraiti.Tojestvarsamonaihsaveznika,ukolikoele
nauprisutnost."
GeneralHereninepoputa:"Minemoemojamiti,daepredajabitiizvrena",na
to Englez uzvrati prijetei: "Ako se to ne izvri, mi emo vas poslije jednog satapoeti
bombardirati."
Svasunamvratasilovitozalupljenaulice.Izlazanema.Jojednomuzimamrije,da
baremnekukoncesijuiupamoudramatinojborbiza vrijeme:
"Akovenemaodstupanjaodvaegroka,drim,datajsatultimatuma

Bleiburkipreg'ovori' i.zncivanja

1 9 7
nemoeprijepoetitei,negosemivratimonaojkoloni,zatonamjepotrebno20
minutavonje."
Biosamuvjeren,daeitobitibezdaljnjegaodbijeno.Zaudiosamse,kadsuna
tujedinukoncesijupristali.
Bastapogledanasat:
"Dobro.Rokultirnatumapoeteteido20minuta.Mismogotovi." Svismonaglo
ustali.Pozdravilismovojnikiengleskoggeneralaibez rijeipourilikvratima.
GeneralMetikoiServatzyproitalisunamistinusazemljanihlica.
"Imamorokodjednogsatazapredajupartizanima.Engleziperurukeodsvegai
podpunonaspreputajunjima.Idemournonatrag."ls
Blijedi,bezrijei,odemokolima.Udvorituprodjemokrajnekihpartizanai
partizanki.Gledajunasravnoduno,kaodaihsenetiemo.
Naelukolonedoekujenaspunanervozeiozbiljnostivelikaskupinadomobranskih
iustakihasnika.Medjunjimasuinekiustakidunosnici.Sviseodtnahskupeokonas.
GeneralHereniukratkoizloitokrazgovora,dranjeEngleza,partizanskiultimatum:

1 5 Beki katoliki list

Die Furche u broju 23. od 7. lipnja 1958. donosi iz pera svog dopisnika Aleksandra

Kellera lanak pod naslovom: 210.000 judizajedanautomobil",ukojem opisuje dramatinom ivou razgovor s
engleskim generalom i nae suoavanje s partizanima.
Uvodno kae Keller o hivatskoj vojsci:

"tvakontispje3`nihborbisbugarskimtrupamaiTitovimpartizanima,bjegtcncisupre.'IiTravts i15.svibnjadosegli
bleibur3`ku dolinu. Zapovjedajut generali htjeli su svoje jude prema odredbama enevske konvexxcije predati
Englezima...
Kasnijim tvrdnjama,dahrvatsketrupenisubile nikakva vojska, moraseuzvratiti,da je HrvatskaDrava
zaistapostajala tebilapriznataod trivelesile: Njemake, Italije iJapana,kao i da je bila priznata formalno od
vicarske. Ona je, prema tome, imala pravo postaviti svoju obranbenu vojskzc... Ova je vojska odgovarala
stanovi.itu ameri.kog javnog ttsiteostva Roberta H. Jacksona koji je u Nurnber`kom procestt zastupao tezu, da
svakadrava imapravo postaviti obranbenu vojsku, jer se logiCno jednoj dravi ne moe oduzeti pravo, da se
brani. "
U zaglavku svog lanka Keller govori o jezovitom otkriu, prema kojem je sam Bakari u pijanom stanju
tokom jednog primanja otkrio, da je engleski general dobio na dar luksuzni a uto Pa cka rd, za k o ji j e
p ro da o c i je l u h rva t sk u vo j sk u pa r ti zan i ma.
O dogadjaj ima kod B le iburga pisa o j e i n je mak i asn ik Ke m u sv ojo j knj izi "Generalvon Pannwitz
undseineKosaken", koja je objavljena prole godine (1965J u Njemakoj. Pisac posebno istic`e engleski cinizam i
bezdunost, koji su u tolikoj mjeri pridonijeli htvatskoj tragediji. S poznavanjem i simpatijama iznosi nastojanja
hrvatskog izaslanstva, da od engleskog generala postigne primanje u zarobljenitvo hrvatske vojske:

"Uzaludsuzaprepa`teniHruatipoku`avalirazloitiEnglezimanemogunostnjihovogpostupka.Zapovjednik
jeprimijetiosasvim mirno:"TitojeobeaoznadaluAlexandenipostupati Covjeatukisazarobljenicima."
"...U4satapopodneengleskisutopnicivestaliizasvojihbrzometnihtopova.Zrakoplovi Spitfireprelijetalisu
prijeteiuvisiniodsamih20metaraprekologora... "

198
H RV ATS KI HO LO KAUS T

"Englezinasizruujupartizanima.Jasekaoustaki asnikneupredati,ve idem u

umu.Mislimdajenajbolje,dageneraltancerpreuzme zapovjednitvoizajednos
vamaostalimadonosidaljnjeodluke."
GeneralBobannadovezuje:
"Nijasepredatineu,negoidemsmojimauumu."
Neki se zapovjednici vraaju odmah svojim jedinicama. Drugi stoje neodluno.
Ubitanakonsternacijazaustavljamozgove.Totalnostkatastrofejenesluena.
GeneralTomaevipredlae,daseponovnoideEnglezima.
"Neka ide jedan domobranski general zajedno s generalom tancerom, koji e kao
stariaustrijskiasnikitekiratniinvalidmodavieimponiratiEnglezima."
"Nistelivibilitamo?!Nikakvapromjenanedolaziuobzir.Proteie
ovajdragocjenisat,vietesenaijokodnjih,aondajesvegotovo."16 "Pato
moemo?Neuvaljda,kaostarigeneraliiuumu!""Menidrugonepreostaje."i7
Nekidomobranskigeneralveli:
"Jaznam,daseustakigeneralinemogupredati,jerimjesudbina
zapeaena,numidrugi,kojismobilisamovojnici,bezvezespolitikom,
16 General tancer je na elu nove delegacije ipak otiao Englezima. Izgleda, da ga engleski general uope nije
primio, nego ga je dao uputiti ravno u partizanski stoer, gdje ih je doekao Basta, koji o tome pie ovako:
"Tre je bilo prolo dogovoreno vreme za slanje nageg ultimatuma za predaju naprijate ja. Ali nisam estito ni
seo, ni upola isprlao rez2sltate pregovora, kada javise da neki novi usta`ki generali trae da dodju kodglavnog
komandanta... Najstariji od njib, general pukovnik Slavko tancer, komandant kopnene vojske IVDH, suv, visok
Ciica bez jedne ruke, ree da trae
engleskog ili nekog drugog komandanta s kojim bi bteli da razgovaraju o predaji. Obratio sam se novim
pregovaraima i rekao da smo mi ovde najstarija komandajugoslavenske armije i da se jedino nama mogis
predati...
"Sve to mogu da kaem o vaoj sudbini, nastavio sam, to je da ete biti tretirani po medjunarodnom
pravu. Da li e biti formirana meovita komisija u kojoj bi bili i predstavnici saveznika radi ispitivanja vae
odgovornosti i krivice ? Ne mogu vam nita sigurno rei. Ponav jam i mi smo regularna armija i draemo se
svih pravila... "
"...Pruanje otpora i posle objav jenog zavr3`etka drugog svjetskog rata moe se samo okvalifikovati kao
odmetniS`tvo. Mi vam pniamo pos jednju `ansu pa ete u koliko dodje do organizovane kapitulacije i izvrenja
naeg zahteva, bitno olakati vau sadanju i bisduati si t u a c iju . "
tancer je posle ovoga stao mirno, pozdravio, odgovorio da prlhvata uslove i zatraio da ga napustim.
Tako je 15. maja 1945. godine izmedju 16 i 16,30 asova prestao organizovani otpor neprijate ja i time
zavren dnsgi svetski rat na teritoriji Jugoslavije. "
Nedavno sam imao priliku usporediti moje zapise sa sjeanjima generala Herenia, koja se, osim u nekoliko
nevanih pojedinosti, poklapaju s mojim uspomenama. Na dva tri mjesta uzeo sam u obzir neke nadopune
generala Herenia u vezi s njegovim osobnim nastupom pred engleskim generalom.
17

Bleiburskipregovori izruivanja

199

nalazimoseipakpodzatitommedjunarodnogratnogprava."
Nemajasnepredobeotome,totrebauiniti.Usprkosmnotvu,koje nasokruuje,
inimise,dasesvatkoosjeasam,pritisnutozidisuoenspropau,upuennasvoje
misliiodluke.
Izadjemizskupineipourimustakimdunosnicima,kojisusebilikoncentriralipod
vodstvomstoernikaprof.Katelana.Unajkraimpotezima izloimnaestanje.
Nekisumiljenja,datrebaizvritiorganiziranupredaju,kojabinamosiguralazatitu
medjunarodnogprava.Drugismatraju,danasodpartizanskihzloinaneenitazatititi,kao
nidotada.Prvinatouzvraaju,daeseEnglezizacijelobrinutizasudbinuonih,kojeoni
samiizruuju,doke bjegunci,nakonpredaje,bitisasvimsigurnostavljeniizvanzakona.
Svi nastojimo sabrati misli, koje se kovitlaju, izbjegavaju nadzoru, sukobljavaju,
blijede. Usred mozga ekiem tue nevidljivi sat, odbijajui dragocjene sekunde kobnog
roka,kojivrtlogavopromie,troise,nestaje.
Kojaesudbinabitionih,kojisepredadukojaonih,kojibjee?
Diskusija je ubrzana,nervozna. Svatko osjea potrebu, da im prijezakljui,prekine.
Mojemiljenje,dajesudbinaviihdunosnikazapeaena,ako se predadu. Oni ne mogu
vienikomepomoi.Naprotiv,moguoteatisudbinuonih,skojimasenadju.
Dunosnici se razilaze. Moraju stii im prije do svojih skupina, do svojih obitelji,
rasutih po kotlini, prislonjenih uz obronke du beskonanog puta. Jedni su iskoristili
preostaleminute,dasesasvojimadogovoreiodluenabijeg.Drugiese,nevideiubijegu
nikakvaizlaza,bespomonopredati sudbini.
Kakvojsudbini?Neeli,moda,ipakoni,kojisepredadu,bitibar donekle zatieni
medjunarodnim zakonima i ugovorima o postupku sa zarobljenicima? Da li e Englezi
ostaviti hrvatsko mnotvo na milost i nemilost partizanskih ubojica, ili e osjeati moralnu
suodgovornost za sudbinu vojske i naroda, koji su se, konano, njima predali? Hoe li
bjeguncinaispasubijegu,ilietekpohrlitiususretkatastrofi,kojojbihtjeliizmai?
"KamoeteVi,profesore?",pitamenekidunosnik.
"Morampotraitinekujedinicu,kojaseneepredati,negoekrenutiuumu.Ne
vidimdrugogizlaza."
Ubrzoostajemsamiu nedoumici:"Komubihsepridruio?" Pogledamokosebe...Iz
grupeasnikasejeizdvojiogeneralBoban."Nakojuetestranu Vi?",pitamga.On
esigurnouumu,mislim.
Modaimenepozove?Oneseuumisnai.Njegovubiseiskustvu,ini
mise,ovjekmogaopovjeriti.
Bobansamomahnuuneodredjenojgesti:"A,idemovamo."

200
HRVATSKIHOLOKAUST
Neodluan,putamga,dapodje.Neelimmusenametati.Ta,birasedrutvoza
ivotismrt.
asnikuskupinunaputaiHereni.Iodecestomkrozkolonu,tegapresretnem.
"Idemjoobavijestitinekezapovjednike",odgovarami,"aondauskrenutilijevo
uumu.Tamogoremoemosenai."
Mjestosastankaisuviejeneodredjeno.Mogu,traeiga,ostatibezikoga.
Prolojepreko20minutaodultimativnogsata.Nakonkraegrazmi
ljanja,odluimsepridruitijedinicamaUstakeobrane.
OdnekudpredameispadebojnikObraneM,sazarunicom."Gdjesunai
najbliipoloaji",upitamga.
"Goreuuminalazisenaosiguranjulijevogkrilajednanaasatnija." "Dobro.Idem
gore,daimsepridruim.""IdemoimisVama."
Uzmemstrojopukuidvakomadadvopeka,tenastrojekrenemouza
stranu.
Do jedinica za osiguranje nije jo bila stigla vijest o engleskopartizanskom
ultimatumu. Satnija je mirno poivala, razdijeljena u rovove, koji su se bili razasuli po
pristrancima.Sizloenihtoakapazilisuskrivenistraari.
Satnijom je zapovijedao ustaki bojnik Vrban, koji nam izidje u susret.
Govorimoispodglasa,jertojepravilonapoloajimauvjerovatnoj blizini neprijatelja.
"Saobite, bojnie,momcima,danasEnglezihoedaizrue partizanima.Drim, da se
Vaajedinicaniukojemsluajunesmijepredati.Zatosamidoaopridruitisevamai
dijelitizajednikusudbinu."
Doskoraseokonasokupiearkari.BojnikVrbanukratkoimobjasni, oemuseradi,
inarediformiranjeskupinaoddesetakvojnikasvaka,kojebiseondasamostalnoprobijale,
bilonatraguHrvatsku,bilodubljeuAustriju.
Vojnici instinktivno tee, da ostanu uz svog zapovjednika. U skupini, kojom
kreemo u umu bojnici Vrban, M. i ja, ima nas ve etrdesetak. U brzini se unitava
oruje,kojetrebanapustiti.Samihnekolikominutanakonmogdolaska,vesmoupokretu
probijajuiseuKaravanke.
NadBleiburkimpoljemprijeteileteengleskizrakoplovi.
BuenosAires
DanijelCrljen

Bleiburkipregovoriiizrul`ivanja
201

Gornji iskaz, iako je on dosta dulji i iscrpniji od onoga objavljenog u

knjigama La Tragedia de Bleiburg (1963.) i Operation Slaughterhouse
(1970. i 1995.), doslovno prenosimo iz Hrvatske Revije od prosinca 1966.,
gdje ga nalazimo na str. 263297 pod lakonski kratkim, rjeitim naslovom
Bleiburg. Iz dubokog potovanja prema uspomeni na Danijela Crljena kao
uglednoga hrvatskog djelatnika jo u njegovoj ranoj mladosti, kao istaknutoga
odgojiteljadomoljuba u godinama Nezavisne Drave Hrvatske i kao vrlo
plodnoga pisca kroz punih 50 godina ivota u tudini, najvie u Argentini, ovdje
objavljujemo itavnjegov lanak,nemijenjajui aknineke biljeke,premdase
one tono poklapaju s detaljima iznesenim u Dokumentu 11. ovoga djela. Neka
izovogaDokumenta,iztreegaPoglavlja,izDokumentaLVIII.iizdrugihiskaza
hrvatski itatelji vide da je borbeni moral Hrvatske vojske uborbiinadljudskim
rtvama za Dravu Hrvatsku, ak i u predveerje najvee tragedije u hrvatskoj
povijesti,biozaistanazamjetnojvisini.

DokumentIV.

Sutradan 15/V kada se je svanulo, narod se je spremio za pokret i do

malovremenakrenulosejedalje.Alikadajepoet akkolonedoaopo sredini
polja, izdata je zapovjed, da se zaustave. A poslije kratkog vremena dodje
naredjenje, da se sidje sa ceste i krene prema sredini polja. Neka se cijeli
narodprikupiismjestinatompolju.AtojebilotraginoBleiburkopolje.Narod
je, i ne znajui o emu se radi, izvrio naredjenje i za 1 sat glavnina kolone je
prikupljenaipo poljurazmjetana. Sanestrpljenjem oekivalo se je daljnji razvoj
dogadjaja.
U 9 sati primjetismo na zapadnoj strani polja gdje pridolaze engleski
tenkovi t e su se posta vili jedan do drugoga, u ne velikom razmaku, sa
namjeromdanamzakreput.imsusetenkovirazmjestilizaujeseumaviona,
pak nakon nekoliko minuta nad nama je kruilo 12 engleskih aviona u vrlo
niskom letu. U narodu, i ne slutei o emu se radi, nastalo je neizmjerno veselje.
Narodjeodveseljarukamapozdravljaoavione,anekisuodradostiuzrakbacali
krpe.Pilotisuizavionamahanjemrukuodzdravljali.Hrvatske zastavesuviorile
nasvestranepakpjesmiiveseljunijebilokraja.
Tako je t o vesel je potrajal o do 2 sata posli je podne. A onda se je pronio
glas kroz narod da je engleska komanda pozvala nekoliko naih generala na
pregovore. Na te vijestizautjela je pjesma iljudi suse uozbiljili, nestrpljivo i sa
zebnjomoekujuirezultatpregovora.
etvrtsataprije4satadolajetunavijest,dasunaipredvodnici podpisali
predaju,tedasuoviuvjeti:cjelokupnehrvatskeoruanesnage

202
HRVATSKIHOLOKAUST

imaju se u cjelosti sa svom opremom i orujem predati engleskoj vojnoj komandi. A sa

tim uvjetom, da e ih engleska komanda predati Titu uz garanciju,daseneenikome
nita dogoditi. Svatko moe, koliko civili, toliko vojnici, bez ikakvog straha, povratiti se
mirnosvojimkuama.
Tono u 4 sata, izdato je naredjenje, od hrvatske vojne komande, da se poskidaju
nacionalnezastaveinanjihovamjesta,daseistaknubijele,u znakpredaje.
Natuvijestljudisuostalizabezeknuti,tesuuveiniodmahnazlopomislili,govorei:
"Svejeizgubljeno".
Kadsusediglebijelezastave,vesubilidoliengleskioficirisanekoliko partizanskih,
koji su sa zadovoljstvom osmatrali plijen. Par minuta poslije 4 sata zapoela je
predaja.Nedalekonasnalaziosejedanoficir,poznanikmogaprijatelja,pasamopremio
prijatelja do njega, da ga priupita, da li zna to detaljnije o pregovorima. Kada se je
povratio, kae mi: "Naao samga u atorugdjeplae,teje veposkidaosvesasebei
kod njega je ena i sin"n govori mi kroz suze: "Moj prijatelju, propali smo i sve je
izgubljeno! Englezi e nas izruiti Titu, a on e od nas raditi to ga je volja. Dobar dio
oficirasavojnicima,zakljuilisu,daseneepredati,veeradjeotiiuumu,patoBog
dade.I ja bihtoradijeuinio,kadne biimaosa sobomenuisina,alikudausnjima.
Zatosamodluiosanjimasepovratitinatragpatabude".
Moramnapomenuti,daza8dananaegpovlaenja,nijenanaspalo nitikapljekie.A
kratko vrijeme prije poetka predaje stvorili su se nenadano nad nama gusti oblaci, te je
zapoelapadatisitna,gustakia.Svakomeutovrijemebilojeuduisvesledjeno,akia
jenapravila,dajepostalojoledenije.
Utomoaju,ineznajuitodaradimo,primjetimjageneralaR.Bobana,gdjeprema
namaidesanekolikooficira.Prekoledjanosimajser, aurucitaku.Blijedjebiokaokrpa
ipreviezabrinut.Kolikoon,tolikoi cijelanjegovapratnja.Kadasudolinanekih
dvadesetakkoraajaodnas, zaustavilisuse.TadaseokrenegeneralBobannekom
pukovnikukojiseje nalaziosanjime,temunetostaogovoriti.PoslijeparasakaBobanmu
je pruioruku,apuk,jevojnikipozdravioipovratiosejenatrag.ABobansaostalima
produilisunaprijed.Ovajpukovnik,uinividvadesetakkoraaja, zaustavioga jejedan
satnikistaoganetopitati.Poslijeparminutadodjeknjimajedandrugioficir,ucrnoj
uniformi,autakvojjebioipukovnik. Mislim,dajetobiogeneralV.Luburils,tesestanes
njimrazgovarati.Nije prolomnogovremenadodjeknjimaprof.DanijelCrljeni
profesoricaIrenaJavor.Kadasuonidolikodnjihvrlokratkosekodnjihzaustave,a

Bleibudki pregovori izruivanja

203
ondasvi,osimsatnika,produeupravcukudajeotiaogeneralBoban.
Nakon toga odlazim u umu da donesem drva, odnosno, kolaca za ator, jer je
kiapadala.Nabrdu,obraslomgustomumom,bilesucrnogorske nacionalistikejedinice,a
jo vie po vrhovima, Bobanovi ljudi bili su osiguranje. Poslije toga gledaju kako se
odvijapredaja.
Kad smo doli blizu samog mjesta, kuda se vri predaja, vidimo gdje se uglavnom
predajucivili,starci,eneidjeca.Medjunjimanetovojnikaipokojimladioficir.Kakose
koji predade, odloi sve oruje na lijevu stranu ceste, te ga odmah svrstaju u
etverorednukolonu.Vesmobilidobroprokislii,toosmatrajui,skoromijedoloda
proplaem,pasampogledao premaoblacimairekao:"EvoinaBogplae".
Jodotadajasaprijateljemnisambiozakljuiotodanapravimo,pagatadaupitam
zamiljenje.Aonmenitadaodgovori:"Javidim,akosepredademo,danamseslaboi
crnosprema.Anepredatiimsesadaiotiiuumu,moramogorenegozvijeripatitiisa
partizanimastalnovoditiborbe.Prijeiliposlijesveenaspohvatatiipoubijati.Takoitako
teko,ipoudumoglibismoprovercovatiivotAzatosamjaodluiopredatiimse,jeri
ovako uslijed bolesnihnogunemogudalje pjeaiti. tome prije ubiju prijeemerijeiti
ovihpatnja!"
Jasamdotogaasaimaomisaonikakonedatisedobrovoljnopartizanimau
rukenegosaostalimotiiuumu,patoBogdade.Alikadasam,razumionjegovo
miljenje,dajeodluiopredatiseidasemoramo,akojaodbijempredaju,moda,
zauvijekrastati.Popustiosamusvojimodlukama,avidjevi,dasusepoeliiviioficiri
predavati,akidomobranski pukovnici,ustakisatnici,stariemigrantiiostali,zakljuim,da
useija predati.Kadasmosesporazumilizapredaju,uzmemosakonjauraneve nuniju
prtljagu,aostatakporazbacamopozemljitekonjepustimo.Natovarimonaledjaraneve,
pasmootilisastrane,najednumaluuzvisinu, daboljemoemoosmatratitokpredaje.Tuje
biloganutljivihprizoraza vidjeti.Dvadesetakmetaraodsamogmjestapredajetususe
rastajalimueviodenaidjece.Braaodroditelja,nejakabraaisestreodrodjakaiprijatelja i
svisuugrevitomplau.Muevisuposlalieneidjecu,dasepredadu,kaoisinovi
svojeroditeljeiostale,aonisuostalituikadajedolano,razbjealisepoumama.
Partizanisukaoljeinarisamovikali:"Oficirinaprijed".Kakobisekoji predao,odmah
sugaodvajaliodmaseipoveliunepoznatompravcu.
Namjestu,gdjesejebacalooruje,krozmalovremena,nagomilalasejevagonska
koliinaoruja,panepanjomeksplodiraloje nekolikorunihgranata,iteeranilo
nekolikoljudi.Jaiprijateljtuveernijesmosenikako mogliodluitizapredaju.Akada
jedolo6satinaveer,vesejebilo

204
HRVATSKI HOLOKAUST

poelomraiti.Englezinarede,daseprekidaspredajom,dasvakitunoprenoigdje
zna,asutrau8,daesepredajanastaviti.
Tuveer,od cijelekolonemodase je bilopredalo jednatreina.Kadje prekinuta
predaja, svatko se je gledao sa toga mjesta udaljiti to daije. Zato se je cijeli ostatak
ljudstvapovukaosadesnestranecesteubrdo,gdje jebilagustauma.
Midvojicasmjestilismoseupolabrda,tesmogledali,dabudemousredini,radi
opreznosti.
Kadasmoodrediligdjeemosezaustaviti,rastvorimoprtljagusasebetesjednemona
nju.Nanamajebilovesvepromoeno,akiajejouvijekpadalasaistimtemporn.Jo
smoimalinetohrane,mojprijateljjepoeodajede. Pokuam i ja, ali premda sam bio
gladan, nijesam mogao progutati. Kada je nadola crna no, zle slutnje su se
postostruileisrcejehtjeloodalostidaiskoi.
Nablatnjavuzemljuprostrlismoatorskokrilo,apovienjegadvijedeketenavrh
jojednokrilo.Ranevesmostavilizajastuke,aizmedju jastukajednukonutorbu,sa
ostatkomhraneitakomokrismolegli.
Premdasambiovrloumoranisavskrennijesammogaonikakodazaspem,jersu
misestalnozlemisliislutnjemotalepoglavi.Naposljetku,tekommukom,modaoko
12sati,ipaksamusnuo.
Kadasamseprobudio,vejebilosunceisteklo,skoimiuudugledamnaokolo,jer
okolonasnikoganikudanemoguvidjeti.Podignemse nanogeitektadaopazimmalo
podaljetuitamo,poparljudi.Tadaprobudim prijateljaireemmutojenastvari.Onbrzo
skoi,pospremimoprtljagu, alitadaprimjetismo,da namjeodneenatorbasahranom.
Gledamsvuda naokolo,dajenebinegdjeprimjetili,alinjojnigdjetraga.Pogledamo
jedandrugoga,ijamureem,daemobitilijepi,bezhrane.Ationmiodgovori,danam
jejotrebalodaseitodogodi.Metnemoranevenaledjaiuputimosenizbrdo,gdjesmo
opazilijednuskupinuljudi.Kadasmodolidonjih, upitarnoih,dalioniznajukudaje
otiaoostalinarod,kojijeprespavaoovuno,okolonasuovojumi.Onisunam
odgovorili:Tanijesteuli,kadasuposlijepolanoiobilazilinaioficiriiljudenagovarali
dasenepredaju,ve daidusanjima,padaesesviskupapovlaitiuume.Velika
veinaihjeposlualaiotilasanjima.Aonikojinisuhtjelisanjimaotii,imjesvanulo,
otilisudoljenacestusanamjerom,dasepredaduEnglezima.Aondajanjihupitam:
"Padobro,tostevituostaliineetedaidetedalje".Natomijedanodgovori:"Noas
kadasunaszvalinaioficiri,daidemosanjima,jasambiozatoijoneki,aveinajenjih
bilaprotivtoga.Ondasmoimida senecijepadrutvoodustalidaidemo.Asada,kadaje
vekasno,sadasesvikajutonismootili.Inekajesadakasno,daznamosakojimsu
pravcem naiotili,padasmosigurni,daneemonaiinajaepartizanskeodrede,

Bleiburki pregovori i izruivanja

2 0 5
krenulibizanjima".Tadapitajunas,tomimislimo.Mismoimodgovorili,dasmo uli
noas nae oficire, da bismo rado bili otili sa njima. A sada je ve kasno o tom
raspravljati, jer od toga nema nikakove koristi. Zato, nam ne preostaje drugo, nego otii
predatiseEnglezima.Tadasmosesanjimapozdraviliikrenulinizastranuupravcuceste.
Kadasmonapustilidotinuskupinu,onisusepoelisvadjatitkojekriv,danoas
nijesu otili i stali su bacati krivnju jedan na drugoga. Idui prema cesti naili smo na
nekolikomanjihskupinanaihljudi.Svisuse onimedjusobnoprepiralizatotonijesu
otilisoficirima.Sada,vidjevidanemadruge,iduioni,dasepredaju.Urazgovoru
sa njima izali smo na cestuikrenuliupravcukudasejesinovrilapredaja.Kadasmo
dolido togmjestanalismotujonaihdvadesetakljudi.Engiezimanipartizanima nigdje
traga.Sveorujejevebiloodvueno.Natommjestusmoostalijednoetvrtsata.Krozto
vrijemesakupilosenasoko71ljudi,jerionegrupe,nakojesmoprvenaili,vidjevida
venemadrugogizlaza,zakljuilisu da e se predavati, pa su se pridruilinama. Kada
nas se prikupilo tako lijepi broj, krenuli smo cestom u onom pravcu, kojim su sino
Englezislalinae ljude koji su se predavali. Tako smo pjeaili samo dva km., kada
prema nama dodje jedan vod partizana. Tu su nas zaustavili, postrojili u etverored i u
pratnjiodestoricenjihkrenulismodalje.Ostalipartizaniproduilisuupravcumjesta
predajesanamjerom,dakupeostatkeljudi.
Podpratnjompartizanapjeailismojojedankm.ipredmjestom Slovenjgradecstigli
smokolonu.
Kriniput
U Slovenjgradecu su se nalazili jaki odredi partizana, pomjeani sa Englezima.Tada
naspratiocipredadunjima,aonisepovratenatrag,Preuzelonasjenekolikopartizanasadva
engleskavojnikaiprikljuilikoloni.Kolonaje bilazaustavljenasinou tommjestuitu
nosuunjemupoulicamaprenoili.Poslijepolasatajojebiladovedenajednaovea
grupanaih,kojisuunamjeri,dasepridnieBobanovimajedinicamazalutaliiupaliuruke
partizana.
Oko10sati16.V.izdatajenaredba,dakolonakreneupravcu Dravograda.Kolona
jekrenulapostrojenauetverored,asaobjestraneiaojekordonpartizana,naoruanihsa
majserima,asamosejetuitamo moglovidjetipokojegEngleza.Ilismosadesne
stranerijekeDrave,teu11satidolidojednogdrvenogmosta,nakojemjebila
engleskastraa.Zapoelosejeprelazitiprekomostaumanjimskupinama,jerjemostbio
slabinesiguranzapodnijetiveiteret.NalijevojstraniDravedoekalisu nasjojai
odredipartizana,dozubinaoruanih,abiloihjedostana

206
HRVATSKIHOLOKAUST
konjima.Akadasmoprolimost,vieEnglezimanitraganijebilo.Tektadasmopotpuno
progledaliividjelikudasmoupali.Alitadajevebiloprekasnoza stvaranje bilo kakovih
planova.
Dok su bili partizani pomjeani sa engleskom vojskom, nijesu tako brutalno sa
nama postupali. Ali kada smo preli na lijevu stranu rijeke, gdje ve nije bilo Engleza,
doekali su nas partizani kao bijesni lavovi. Najprije su nas natjerali, da uurbano
mariramo,pakadabinetkoodiznemoglostimalozaostaoilinebipravilnoiaousvome
redu, tukli bi ga sa kundacima ili drvenimpalicama. Tako u tom uurbanom iprisilnom
maru,stignemooko5satiposlijepodneupredgradjeDravograda.
UDravogradunasdoekajunoviodredipartizana,kojinavalenanaskaoljeinari,
pa su poeli sa generalnom pljakom. Bili su postrojeni u gustom kordonu, sa obje
strane kolone, pa kako bi koji od njih na kome to primjetio, naime sat, prsten, ogrlicu,
nalivperoislino,munjevitom bibrzinomvlasnikuoduzimali.Uzjednostavnerijei:"Toje
tebi, drue, nepotrebno". U mom redu prvi od lijeve strane nalazio se je jedan mladi u
domobranskoj uniformi. Imao je na ruci prsten, uspomena od pok. oca i na istom mu je
urezanaoevaslika.Ontajprstenjepoeonositiod16godinainijeganikadaskidaos
ruke.Tekkakosejeposlijejorazvijaoprstisumupostalidebljipaposlije,dajeiimao
volju, da ga skine,nije ve mogao. I tako ga je morao stalno dratinaruci. im smo
doliuDravograd,akakojeonbionakraju,odmahje onupaouoiinjegovprsten.
Jedan partizan najuri na njega. Muio se je neko vrijeme okolo njega, ali kada je
vidiodaganemoeizvaditi,pustiogaje.Takojedomalonapravioidrugi.Poizgleduova
su dvojica bili sa granice Hrvatske i Slovenije. Ali kada je upao u ruke treemu,ve
nijebiloale.OvajjebioSrbijanac,pagajeodmahisrpskim najgorimizrazompozdravioi
nastavio je: "Bre, majku ti banditsku, skidaj to sa ruke". Ovaj mu deko prui ruku i
pokae,dabimuontoradodaqpremdamujemilauspomenaodpok.oca,alidasene
moeizvaditi.Utomuree:"Vidi,vesusedrugimuili,paganijesumogliizvaditi".Aon
ena to: to ga nisu mogli izvaditi. To ti lae banditu. Vidjet e kako u ga ja lako
skinuti".Tadamuuhvatirukuistanesemuitiokoprsta.Vrtiojeilomiosaprstom,alisve
bezkoristi.Akroztovrijemeovajdekoodbolavritiojekaozmija.Kadasejeizmuio
ovaj partizan i, vidjevi, da prsten nikako ne moe da skine, izvadio ga je iz kolone i
negdjepoveo,pagauopevienisamvidio.
Kadasmodolipremavratimajednogmagazina,meneuhvatezaramenaizarukedva
jakapartizanaitisnumekrozvrataunutra.imsam doaounutra,donijelisumipremaglavi
dvapitoljaizavikali:"Rukeuvis!"Kadsamdigaoruke,jednisumidepovepregledavali,a
drugiranac.Kad sumisvepokupili,toimsejesvidjelo,pustilisumevani.Kadsmo
doli

Bleiburkipregovoriiizruivan ja

207
usredgradanajednuraskrsnicu,gdjesenadesnojstraninalazimostpreko Drave,tadasu
nas razdvojili. Dva reda su ih hodila uz obalu Drave, a dva reda, u kojima sam se
nalaziojasaprijateljem,krenulisuprekomosta.Kadasmobilinasredinimostabacim
ja pogled na one, to su kretali uz obalu Drave,pauprijatelju: "tomisli,tkoe bolje
proi:miilionitamo?" Aonetimeninato:"Bogsamiznaiakonasonnespasi,nikada
neemosvojihvidjeti".
Kadasmoprolimost,pravosejeprualacesta,kojavodizaCelje,analijevojstrani
bila je druga ua, koja je vodila na eljezniku stanicu. A istase je nalazila u neposrednoj
blizini. Na poetku ceste, koja vodi na stanicu, bila su dva naoruana partizana, koji su
naredjivali, da ene, djeca, starci i bolesni odvoje se i krenu na stanicu. Ja predloim
prijatelju,dasenapravimobolesni i da pokuamo otii na stanicu, jer da bismo tamo
moda boljeproli.Onjeupoetkutoodbiosaprimjedbom,danamneeuspjeti,dabi
naslakomoglipartizaniiskundaiti.Nijesumenesmeletenjegoverijei,vekadasmodoli
premacesti,kojavodiputstanice,objesimsejaprijateljuoko ramena i stanem ga gurati
premastanici.Utomasuseizderenanasjedanpartizansarijeima:"Kudaetebanditi?"
Natoemumojprijatelj: "Olinevidite,daumire.Kudausnjime?"Apartizanenato:
"Baci ga tamona stanicu". Na stanicinas se je skupilo par stotina. Osimnas jo ih seje
dvadesetakprovercalomladjih,toboenarauntebolesti.Aostalisuproduiliupravcu
Celja...
JerkoUrsi
Rim,7.travnja1955.

DokumentV.
Dana6.svibnja1945.prijepodnedobiosamusmenonalogodsatnikaDjukeMarkovia,
kojijestigaoizZagreba,dasetokomnoisitavomspremomimampovlaitis
teajcimaizKerestincapremaCeljuisastatises asnikomkolomidrugimasnikim
kolamaiteajcima,adauuCeljudobitidaljnjinalogiupute.Pristupiosamodmah
organiziranjuteajacaza povlaenjeizKerestinca,tesam,uzspomenuteteajce,preuzeoidio
asnikekole,dioIV.iVII.zastavnikogteajaidioenskeRadneSlubesdravnog imanja
uKerestincu,iprekoHrv.ZagorjakrenuoputCelja.Kerestinacsamnapustio7.svibnja
ujutro,takosamsaspomenutimljudstvom,inimise,stigaouCelje9.svibnja1945.Put
krozHrv.Zagorjeprolismobezsmetnja,

208
HRVATSKIHOLOKAUST

ailismopjeice,dokjespremabilanatovarenanakonjakakolai2teretnjaka.
KadsmostigliuCelje,vesupartizanibilipreuzelivlast,htijuinasrazoruati,alimi
smosesilomoduprliiprodrliizvanCelja,putujuipremaDravogradu,kamosusekretale
i ostale kolone, koje smo stizali na putu. Moja je grupa sainjavala oko 300 osoba,
dokjepodorujembilo220vojnika,kojisubiliopremljenipjeakimorujem.
Sa svojom grupom putovao sam bez veih smetnja do pod Dravograd, gdje sam
stigao 13. svibnja 1945. i zatekao na jednoj ogromnoj poljani mnotvo naoruane
vojske,kaoigradjanskihosoba.Drimdaihjemoglobitioko80.000,aizamenestizalesu
nepregledne kolone vojske i gradjanskih osoba. Na tom mjestu zatekao sam generale
Herenia, Servacia, Bobana, Tomaevia, Metzgeral9, Gustovia, Metikoa, a ini mi se, i
generalatancera, kaoivelikibrojviihasnika.PrijaviosamsegeneraluHereniu,kojimi
je izdao nalog da podijelim hranu onim jedinicama, koje nemaju dovoljno, a zatim mi
rekao, da se prijavim generalu Gustoviu, kao operativnom zapovjedniku. Na upit,
general Hereni mi je izjavio, da se vode pregovori s predstavnicima bugarske vojske i
partizana, te da e sutra biti neka komisija od jednog engleskog, ruskog, bugarskog i
partizanskog generala, te naih predstavnika, na kojoj se konferenciji ima donijeti
zakljuak o slobodnom prijelazu naih oruanih snaga na podruju Austrije, koja se
nalazi pod okupacijom Angloamerikanaca. Primjetio sam generalu Hereniu, da je
nezgodno ekati do sutra, jer da bi to s njihove strane mogao biti trik za dobivanje
vremena, dok se skupe partizanske snage nego da je najbolje stavitirok od 2 sata i u
sluajuneodobravanjaslobodnogprolazaprobitisesilom.GeneralHerenimijerekao,
da e on ipak saekati sutra. Nakon toga prijavio sam se generalu Gustoviu, i on me
udijelio u IV. diviziju, kojoj je bio zapovjednik pukovnik Begi koji se nekao preuzeti
vodstvo predajui zapovjednitvo nekom opskrbnom asniku, tako da su zapovjednici
pojedinih odreda preuzeli vodstvo na svoju ruku. Istog dana naveer izdan je nalog za
pokret prema Bleiburgu, poto su partizani s oblinjih kota poeli napadati lakim
orujem. Tada su se organizirali generali Boban i Hereni, te pukovnik Sudar sa
svojimpostrojbamaidijelovimaPTSaiorunitva,zauzelinekekoteiosiguravalidaljnji
pokret,tejetokomnoi izmedjunaihipartizanavodjenaborba.PukovnikSudarzarobioje
preko stotinu partizana, uglavnom banatskih Cigana. Sutradan ujutro partizani su, uz
pomobugarskihtrupa,pojaalipaljbuiztopnitva,tejeborbabila
1

9Kaolanaustrougarskog Glavnogstoera 1914.1915.,Metzgerjebiouvelikeodgovoranza tekepogrek e

poinjeneuvodenjuborbiprotivRu saiSrba uprvirnmjesecirnatogarata.On sekasnijeistakaokao
divizijskizapovjednikuprvimborbenim linijama.

Bleiburki pregovori i izruivanja

209
prihvaena, i s nae strane je bilo gubitaka u Ijudstvu par stotina. Nekim naim
jedinicama uspjelo je djelomino slomiti napad neprijatelja i postaviti mostobran za
Dravograd, tako da su naejedinice poele probijati se cestom za Bleiburg, zapadnije od
Dravograda. Meni je s mojom grupom, bez povoza, koji je izbaen iz kolone usljed
ruenja mosta, i ostalim jedinicama uspjelo istu veer doi pred Bleiburg, gdje sam
zatekaomnotvonaih oruanihsnaga,alisvakakomanje,negopredDravogradom.Tu
su zateene engleske ete i partizani, koji nisu dopustili slobodan prolaz u Bleiburg
prema Klagenfurtubezodobrenjaviegengleskogzapovjednitva.Nalicemjesta stiglisu
i naprijed oznaeni generali, te su sutradan otili Englezima na pregovore generali
HereniiServaci,tepukovnikCrljen.Kakosupregovori vodjeni,ne znam,samo znam,
da su toga dana poslije podne izvjeene bijele zastave, to je znailo predaju. Medju
Ijudstvom nastala je pometnja i uzbudjenost, tako da su neki asnici htjeli sa svojim
jedinicama u umu, kao to sam i ja htio, ali u razgovoru s generalom Metzgerom i
dopukovnikom Bobincemreklisu,dajebolje,dasepredamo,jerdaeEngleziipartizani
otvoriti na nas paljbu i tako pobiti ene i djecu, koji su bili medju nama. Razgovarao
samisnekimasnicima,alisvisusebiliizgubili,atimvie, imsuspomenutipregovarai
saopili rezultat svojih pregovora s Englezima, nestali su. uo sam od drugih, da su se
generalBobanipukovnikSudar povratilipremaHrvatskoj,sakupljajuisvojejedinice,da
u Hrvatskoj daju otpor iz ume. Ja sam odloio svoje oruje, svrstao se u kolonu i
preko Bleiburgabiosamsostalima vraenuHrvatsku.
Videi, da partizani putem pljakaju i odvajaju pojedine asnike, kao to su i meni
opljakali sat, prsten i nalivpero, i htjeli me strijeljati, ali ih je u tom sprijeio neki
partizanskiasnik,odluiosambjeatiuumu,i,nakon 8danalutanja,doaouVillachi
prijavio se u hrvatski logor. U Villachu sam se zadra o ok o 8 mjese ci, a zatim se
prebaci ou Italijuistigaoulogor Fermo.

B.J. 20
Fermo,20.listopada1945.

20Ovajinekolikodrugihiskaza,zbogprisilnogpovratkadr.KrunoslavaDraganoviauJu gosla vijuuru jnu

196 7.,osta lisu podpoetnimslovima ilipodbrojevima .SDra ga noviem, sakupljaemmnogihiskaza

obleiburkojtragediji,izgubljenjesvakikontaktpajebffonemogue doidopunogimenanekihoevidaca.Unato
tome,odluilismouknjiguukljuitiinekolikodrugihnepotpisanihiskazajeroniupotpunjujuisadrajnose
uklapajuupotpunopotpisane dokumente.

210
HRVATSKIHOLOKAUST
DokumentVI.
PostupakEnglezasHrvatimazavrijemeizruenja
iulogorima21
Pisacjekapetandugeplovidbeizavrijemeratabiojemobilizirankao asnikhrvatske
vojske.Tokomexodusa1945.ikasnijeuraznimlogorimapodengleskomkontrolom,gdjeje
biotuma,imaojeprilikeposredovatizahrvatske bjegunce, osobito u asovima prisilnog
izruenja. Ovdje opisuje kako su Englezi u Lawamundu postupali drugije nego kod
Bleiburga.

Bilo je ope i neopisivo veselje austrijskog gradanstva,a pogotovo mojeitrojice

mojihsunarodnjaka(braaF.iM.),kadasmoseupredveerje9.V.1945.,putujuiprema
Koflachu,susrelisprvimengleskimizvidnikim kolima,kojaselaganoiopreznosputahu
cestomodAlpi.Onogtrenutkanestadoeiznaihoijusovjetskivojnici,psovke,zulumii
nasilja,testrahivikaaustrijskihenaidjece,koja,naputajuisvojekuepaninobjeahu
premabrdimapredazijatskimzvijerima,odijegpjevanjaneodnjihovihtankovamise
smrznukrvuilama,kadihpardanaprijeuhpjevatikodWidona...
Prvi moj razgovor s Englezima u Alpama nije na mene ostavio ugodan dojam,
jer,kadimrastumaihuzrokenaputanjanaeDomovine,tesumnju uTitovuikomunistiku
pravdu,odgovoriemi,daemosemiHrvatijednoga danaipaksTitommoratisastati.
Dne12.svibnjastigosmouWolfsberg,kojijebiozaposjednutpoveim jedinicamaengleske
vojskeraznihrodova.Ovdjesesusretosmosnaimsunarodnjacimadr.Milasomi,ako
senevaram,sg.Drezgom,kojinasobavijestie,daeupredveerjeistogadanastii
jednavelikaskupinahrvatskihizbjeglica,koji dadolazeodJudenburga,auimekojeoni
uzaludno nastojahuuspostavitivezuspredstavnicimaengleskevojske.(Drim,dani jedan
odnjihnijegovorioengleski.)Zbilja,upredveerjeistogadanapojavie seprvakolajedne
kolone,kojasesastojalaod, poprilici,kojih150raznovrsnihvozila,natrpanihs
otprilikekojih2500do3000hrvatskih izbjeglica.Iskoristivijedanmalizastojove
kolone,uspjelomijeuguratise ujednaodovihpretrpanihvozila.Laganom
vonjomnastavismoputprema

Bleiburkipregovorzizruivanja

2 1 1
jugu.StigaviuSt.Stefan,kojileikojih4km.junoodWolsfberga,kolona seje
zaustavila.Smjestismosenalivadamauzcestuipodvedrimnebom.
Uzoruslijedeegjutrapozvaomejeksebidanaspok,gen.TomislavRolf,kojimi
jerekao,dasuutokunoiengleskivojniciodvelinaeg ministramornarice,admirala
Steinfla, zamolivi me, da bih otiao u Wolfsherg i nastojao neto o njima saznati i
eventualnonetozanjegauiniti.
Obilazei jedinicu po jedinicu engleske vojske, naidoh na jednog doasnika
porijeklom Irca, koji mi je u povjerljivom tonu pokazao zgradu, u kojoj se spomenuti
nalaziozatoen.
Pristupio sam straaru te zgrade, zamolivi ga, da bi me predveo slubujuem
asniku,tojeovaj,nakonmalog krzmanja,iuinio.Slubujui asnikmejepredveojednom
bojniku.Ovomesamganutljivimrijeimaopisao,tkosamitosmomiHrvati,teiznionau
borbuzaslobodu,progoneipatnjunaegnaroda,zamoliviga,danastojiublaitinae
patnje. Isto tako sam mu obrazloio nae stanovite prema komunizmu i njegovu
predstavnikuTitu, te kako e na zatoenik i drugi snjime zatvoreni, bitina krvniki
nainpogubljeni,ukolikobuduprisilnoizrueniJugoslaviji,zamoliviga,dasvepoduzme,
danedodedoizruenjaniovihzatvorenih,ninasuope.Ganutmojimrijeima,otiaojeu
drugusobu,dabisekasnijevratiopriopivi mislijedee:
Va odlinik, za kojeg se zauzimate, nalazi se u ovoj jedinici, nije zatvoren ali,
naalost, ne moe na slobodu. Njegova sudbina se znatno razlikuje od sudbine vae
skupine neka vaa skupina ostane na mjestu, gdje se nalazite, ali nastojte se smjestiti
tako,daneometatepromet.
Nakon ovih rijei, izreenih ganutljivim ali odlunim tonom, bilo je uzaludno moje
daljnje nastojanje u korist zatoenih. Njihova sudbina mi je bila jasna, dok me je naa
ozbiljnozabrinula.Dabarnetopostignem, zamolihga,dabinampritekliupomo,jer
da smo bezhrane,na to se jevrlo rado odazvao rekavi mi, da svakog drugog jutra
poaljemojedankamion,aonidaenamauruivatihranuzadvadana.
Napovratkuobavijestiosamgen.Rolfaosvemuovome,izrazivimoju sumnjuunau
dobrusudbinu...
Upredveerje16.svibnjapristupiojenaojskupinijedanengleski nadporuniks
rijeima:
Sutrau8sativaaskupinamorabitispremnazapokret.Prijenegolietekrenutina
put,vojskaebitirazoruana.Daliimadetedovoljnovozila zapokretitaveskupine?
Uzaludsamnastojaodoznatipravacputa...Uskogrudnostinainprenoenjazapovijedi
odstraneovogengleskogasnikajoviesupoveavali umenisumnjuunaudobru
sudbinu.Odtogtrenutkabrojnaeskupinejebiosvemanji.Gen.Rolfjeinadaljebio
vrstoguvjerenja,daneedoido

212
HRVATSKIHOLOKAUST
izruenja,alijekaomjeruoprezaprihvatiomojprijedlog,dasediolakogorujasakrijei
dasenaelokolonepostavibojnikHodkosasvojom postrojbom...,kojidaseima
zaustaviti na raskru cesta WolfsbergKlagenfurtLawamundusluaju,danasbudu
vodilipremaovomeposljednjemu.
Tono u odredeno vrijeme, 17. svibnja 1945. pristupio nam je jedan odred
engleske vojske pod zapovjednitvom jednog satnika, svi irskog porijekla, koji je
izdaonalog,davojskaodloioruje,tojeodmahiprema dogovoruizvreno.Odloeno
oruje su ovi engleski vojnici pokupili i polomili, uinivi jedan letimini pregled,ali
bez osobnog pretraivanja,ostavivigen.Rolfunjegovsamokres.Doksejeovoobavljalo,ja
samnastojaood satnika doznatipravac puta. Odgovorio je, dane zna. Zautio je namoju
primjetbu, da bi se to moglo vjerovati onome sinonjem asniku, ali, kako je mogue
vjerovatinjemu,kojiimanalog,danassprovede,adaneznagdjenastrebaodvesti...
Premautvrdenomplanu,kolonajekrenulanaput,naelukojejeiaobojnikHodko
i njegova postrojba. Prevalivi kojih etiri kilometra, tj. u blizini St. Andra, i tono na
raskru ceste KlagenftutLawamund, kolona se je zaustavila: znak da nas vode prema
Jugoslaviji.Bezuspjenojebilosvakonaenastojanje, da se odupremonastavku puta,
budui je cesta prema Klagenfurtu bila zatvorena jakom engleskom tankovskom
postrojbom,pasuuzaludbileinaemolbe,danasradijepostrijeljajuengleskivojnici,alida
nasivenevodeuJugoslaviju...
Uvidjevinatragini poloaj,pristupiosam ovome engleskom asniku i ukratko mu
iznio nau povijest, nae patnje i nau borbu za slobodu, nae stanovite prema
komunizmu, pozivajui senakatolicizam, vjerunaihinjegovihotaca.Drim,dasambio
rjeit,amojerijei uvjerljive,jersenakonmojihrijeiovajIracnaaounemalimmukama.
Sjednestrane,dunost,asdrugestranesavjestiduevnost.Zamolionasje,dabudemo
uvidavni i nastavimo put, i time ga oslobodimo od upotrebe sile, dok nam on sa svoje
stranejami,dautokudananeemobitiizruenite,konano,daputdoLawamunda
vodikrozumiceisela,adanionnitinjegovivojnicinitanevide.
Nastavismoput,utokukojegajesveviemjestabilounaimvozilima.Okoetrisata
poslije podne stigosmo na rub umice, kojih 800 metara pred Lawamundom. Tu se
zaustavismo i smjestimo u umici kraj ceste itu sunasnadalje uvali isti vojnici, dok je
njihovzapovjednikotiaougrad.
Nakonkraegvremena,vratiosejeovajsatnikupratnjijednognadporunika,
pripadnikaIntelligenceServicea,ipozvaemeipredvedoe jednompukovniku,
zapovjednikuengleskevojskeuLawamundu,auiju dunostjespadalonaeizruenje.
Ovomesamponoviosveono,tosamnaraznimmjestimadotadavegovorioi,
apelirajuinanjegovuduevnost,

Bleiburkipregovorii izruc"ivanja

213
zamolih ga, da sve poduzme, da ne dode do naeg izruenja, nego da nas uzme pod
svoju zatitu, to je on,na kraju,i obeao. Nakontoga sepovratih skupini u pratnji istog
satnika.
Spomenutipukovnikjeunekolikonavratadolazioknama,ispitujuipojedinosti,te,
konano,oko9satinaveersaslijedeomizjavom:
Sutrau10sativojskaebitiizruena,dokcivili,kojineeledobrovoljnou
Jugoslaviju,ostajupodmojomzatitom.
Odgovoriosammu,dadvojimuistinitostnjegovihrijei.Ljutit,upitaomeje:
TkosteVi,danevjerujeteurijeijednogengleskogpukovnika?
Odgovorih:Nijeminamjeravrijedati,aliznam,dasteVivojnikidaimatesvoje
predpostavljene,ijanaredenjamorateizvravati.
Istinaje,aliipakVasuvjeravam,dacivilisutraneebitiprisilnoizrueni,nego
daeostatipodmojomzatitom.toebitisnjimakasnije,ovisioodlucivladeNjegovog
Velianstva.
Nakon ovih rijei, bio sam potpuno uvjeren, da bar civili ne e biti prisilno
predani.UovometrenutkupristupiojeI.Bogdan22 iprekomenezamolioovogpukovnika,
dabiuputioSv.O.Papibrzojav,kojegamuje predao,aukojemseobavjetavaloSv.Ocao
naempredstojeemizruenjusmolbomzaposredovanje.23Istijeprimiobrzojav,obeavi
gauputiti,alipremarijeimaprof.dr.DraganoviareemiparmjesecikasnijeuLienzu
ovajbrzojavPapanijenikadaprimio.Otprilikejedansatkasnijepristupio mijeIrac,satnik
i zapovjednik dotadanje nae pratnje, te se ganutljivim rijeima oprostio sa mnom,
uvjeravajui me u istinitost pukovnikovihrijei, dodavi, da je on predao dunost
jednom drugom satniku, koji pripada pograninim postrojbarna, dok da se on sa svojim
odredom vraa u Wolfsberg, budui da je njegova misija dovrena. Isto tako me je
obavijestio,dajesve,tojebilounjegovojmogunosti,kodpukovnikapoduzeo,kao
idajesvojegzamjenikaudetaljeupoznao,tekakojeovajdrugiduevanovjek,

22 Hrvatski novinar Ivo Bogdan bio je zbog svojega plodnog pera dobro poznat ve u vrijeme Nezavisne Drave
Hrvatske a poslije Drugoga svjetskoga rata svojim novinarskim radom isticao se u brojnoj hrvatskoj zajednici u
Buenos Airesu. Kao urednik revije "Studia Croatica" na panjolskom, uredio je i objelodanio knjigu od 400
stranica pod naslovom LaTragediadeBleiburgdelpuebloCroata (Buenos Aires, 1963 )
23 31. kol ovo za 1966., gla vni ured nik ovoga d je la obra ti o se p is mom Pap i Pav lu V I, j er j e on 1945.
predvodio poslove vatikanskog Dravnog tajnitva, zamoliai ga da mu javi je li taj brzojav stigao u ruke Pija
XII. Osim toga, gl. urednik je takoder zamolio Pavla VI. da mu Vatikan poalje dokumente o poratnim
pokoljima u Jugoslaviji. Ovih dokumenata, prema dnevniku dr. Giuseppe Masuccija, bilo je mnogo u
vatikanskim arhivima. Dva mjeseca nakon toga pisma, stigao je prekratak odgovor od Biskupa Egidija
Vagnozzija, apostolskog nuncija u Washingtonu, koji doslovno glasi: "It has been the policy of the Holy Seat
not to give out any documents from the Archives that are dated after the year 1870."

214
HRVATSKIHOLOKAUST

kojidaesezanasjednakozauzimati.Zaelivinamsvakusreu,vrlouzbudenrastao
se od mene. Ovaj satnik je zaista odrao svoje obeanje i uinio sve, da nas spasi od
izruenja.Premdasambiovrlozauzetposlomuovimokolnostima,aliipaknikadaneu
prealitipropust,daganeupitahzaimeiadresu,jernjemupripadanajveazaslugaza
naespasenjeodizruenja.
Odmahnakon odlaska ovog satnikai u asu, kada smo bili opkoljeni tankovima,
kojisupripadalidrugojpostrojbiengleske vojske,pozvao mejeksebizapovjednikiste,
poinutakoctersatnik,alineIrac,ionmijerekao slijedee:
Moetebitipotpunouvjereniupukovnikoverijei,tj.daesutrabitiizruenasamo
vojska. S moje strane Vas obavijetavam, da ove tankove, s kojima ste opkoljeni, ne
smatrate neprijateljskim, hou rei: svi oni, koji sesmatraju ugroenima, imadu itavu
novremena,tujeuma,te pokrivi oirukomdodao: mojivojnicinitanevide.
Ponudio me je ajem i dvopekom, to mi je dobro dolo, jer je to bilojedino,to
okusihtogadana.Razumljivoje,dasuoverijeibileiskoritene,jerjeslijedeegjutranaa
skupinabrojilatekkojih600osoba,toznaitekjednupetinuodpoetne.
Rano u zoru probudie me rijeima, da smo opkoljeni po komunistikoj Titovoj
vojsci,alidaseizmedunasinjihnalazijouvijekengleskavojska,tedasugen.Rolfi
gospoda popili otrov, dok da si je gen. Dragojlovz` prerezao ile na ruci. Otrao sam
engleskom satniku, koji je odmah dozvao onog nadporunika Intelligence Servicea, od
kojegasamnajenerginije zatraio,daihseurnoprevezeuWolfsbergkubolnicu,jerda
se umirueljude ne smije izruivati, bez da im se ne prui lijenika pomo. Isti je
izdaonalogzaprijevozubolnicusvetroje,itonamojzahtjevupratnjidr.Milasa.Moram
naglasiti,dasubiliuzaludnisvipartizanskiprotesti.Naputudo bolnicepreminuojegen.
Rolf, dok su njegova gospoda i gen. Dragojlov ozdravili i kasnije spaeni od izruenja.
Izakakosuspomenutiupueniubolnicu,pristupiomijedr.Gromesrijeima,dasejeR.,
obsjednutpanikom, otiaootrovati.Skoiosamknjemuzgrabivigazaramena,prodrmah
ga i upitah, da li je poludio, iznudih od istoga nadporunika dozvolu, da bi R. s jo
nekimamogaootiidooblinjegbunaraaizvandohvatapartizanapitivodu.Odoei,
naravno,viesenevratie,veproslijedieputuslobodu.Ovajistiengleskinadporunik
mejepozvao,daprisustvujempopisivanjustvarigen.Dragojlova,kojesusenalazileu
njegovom automobilu, dok je gen. Rolf, s vlastitimautomobilom i stvarimaprevezen u
bolnicu.Nekoliko
24 Mnogomjesecikasnije,generalDragojlovrekaojepiscuovogaiskazadasumuBritancii

samozaplijenjeninovacnegoinjegov automobilidrugestvari.

Bleiburki pregovori ' izruivanja

Austrijancivratiline

2 1 5
mjesecikasnije,azahvaljujuiminauinjenojmuusluzi,gen.Dragojlovmije rekao, da
mujebiopovraennovac,autoisvestvaridounajmanjusitnicu.

itavoovovrijemesunaspartizanipromatralikaogladnezvijeri,bezdasuse smjeli
k nama pribliiti, a ukoliko je koji od njih to pokuao, bio je nemilice po Englezima
odstranjen.
Konano 18. svibnja, neto prije 10 sati, pojavio se je onaj isti engleski pukovnik,
kojemujepristupiokomunistikidopukovnik,CrnogoracTomi,osoba,kojemuemobiti
izruenimiHrvati.Ovajengleskipukovnikpozvao mejeksebirijeima:
KakosamVamsinorekao,vojskaeovogasabitiizruena,dok
civili,kojidobrovoljnoneeleuJugoslaviju,ostajupodmojomzatitom. Upitaosamga:
tkoje ponjegovommiljenjuvojnik? Odgovorioje:
Svakionaj,kojisetakvimsmatra,dodavi: Svakionaj,kojieli dobrovoljnou
Jugoslaviju,nekaseodvojinastranu...
Kada su komunistiki vojnici opazili, da je ogromna veina naih vojnikih
osobaostalanastranionih,kojiseneelevratitiuJugoslaviju,digoedreku,dasuoni
oficiri,kojesepougovorumoranjimaizruiti.Ponovomejepozvaoengleskipukovniki
upitao,dalijetoistina.Odgovoriosam, da nije, nego da se tu radi o ljudima, koji se
vraaju iz njemakih logora, a koji zamijenie svoje prnje s odbaenim vojnikim
odorama. Ne vjerujem, da bi itko pametan mogao povjerovati u ovu moju izmiljotinu, a
pogotovoneovajengleskipukovnik.Ali,uzasveto,prekinuojepartizanskudrekurijeima:
Tosuciviliiostajupodmojomzatitom,daviistovremenonalogzapokret onih,
koji se dobrovoljno opredijelie za Jugoslaviju. Odoe, otprilike, kojih 450 do 500
osoba,uogromnojveinienaidjece,punivjereipouzdanjaukomunistikupravdu...
Englezi nas ponovo opkolie, ali sada ne da nas izrue, naprotiv, da nastiteod
partizana. Na njihovim licima se itala bitna promjena. Nestalo je s njihovih lica izraz
neugodnedunosti,kojasepretvorilauradost,jerihjezapalanovadunost,kojajeujedno
bilanaanajveaeljatogaasatj.dabudunaizatitnici,anenaikrvnici.
Istogadana,okotrisataposlijepodne,oporavljenibarasovitoodneugodne
neizvjesnostiiokrepljenihranom,naaskupina,kojajetadabiladoseglabrojkuodpo
prilici150osoba,bilajesmjetenaujednubarakuuengleskomvojnikomlogoru,koji
leiuLawamundu,sdrugestranerijeke Drave.Tomprilikomnasupozorie,dajeto
velikaiznimka,kojadase

216
HRVATSKI HOLOKAUST

protiviengleskimvojnikimpropisima,tj.smjetanjecivilnogpuanstvauvojnikilogor,ali
da suprisiljeni tuiznimkuuiniti,da binasna tajnainzatitili pred partizanima, ije 4
satnijesenalazeujednomtakomalenomgradiu...
Ovdjeprekidampausadaiznijetidrugidiomojegsvjedoanstva,tj.nekemoje
doivljajeopostupkupojedinihEnglezapologorima.
II.
Major Simcock, kao ef odsjeka za istraivanje, tzv. ratnih zloinaca u
logoruCasaNova,nijenipokuavaoistraiti,dalisedoistanalazeuskupiniHrvata oni,
kojejeonposvojojdunostiprozivao.Dapae,koddrugogprozivanjanisusejavilineki,
koji su to uinili kod prvoga, ali on nije nita uinio, da ih trai, nego je samo formalno
izvriosvojudunost.
MajorWhiteuFermunamjejavnorekaoslijedee:
Vi Hrvatiizvanzidina ovoga logoranemateza prijateljanikoga pa ak ni Talijane.
Jedinismovamprijateljimi.Alinezaboravite,dasmomi EnglezisavezniciTitaiStaljina,
premakojimaimamougovoreiobveze,kojemoramoispunjavati.tomionjimamislimo,
to jedrugastvar.Pokuajteseravnatipremanaojpolitici. Jadobroznam,tkosui tosu
mnogi od vas, premdame toninajmanjenezanima. Ali, zamislitemoj poloaj, kada se i
preko Radio Moskve tvrdi, da ja znam, tko su tu neki ljudi i da nita ne poduzimam
protivnjih...
DopukovnikSamsone,zapovjedniklogorauBagnoliu,jednojjeskupini Hrvata,kojusu
prisilnopremjestiliunepoznato,rekao:
toevampokriva?Akoideteuraj,tamojedobroinetrebavamga,medutim,
akovasvodeupakao,tamojevrakitoplo.
Itimeimjedaoznati,predkakvompogibeljistoje,panekaseravnaju(inaputu
pobjegnu)...
MajorD.C.Owen,treilanengleskekomisijeuGlavnomtabuTitovuzavrijemerata
(prvi je bioMacLean,drugiR.Churchill),smijui se,govoriomi je, kako smo mi Hrvati
lijepoutopiliuDunavruskutankovskupostrojbu kodVukovara,alidabijaonamabilo,
dasuseovibiliiskrcaliparkilometara sjevernije,dodavi:
JasamtogasabiosakrivenupodrumujednekueuVukovaru.
UBarlettisamsovimgospodinommnogorazgovarao.Imogurei,da jenausituaciju,
naenarodnetenjeiborbu,doutaninepoznavao,dapaeznaojeihrvatski.Isto
takobilasumudobropoznataisvaetnikaipartizanskazlodjela,izvrenanadhrvatskim
narodom.Onjeosobnoto svepromatraoiistraivaoteotomeslaoizvjetaje.Istiovaj
asnikjeuposlio kaoofere20hrvatskihdoasnika,smjestiviihizvanlogoraubive
nastambe

Bleiburki pregovori i izruivanja

217
poljskih asnika. Ovi su nai Ijudi, uz druge povlastice, imali potpunu slobodu kretanja u
svako doba dana i noi. Ekonomski su stajali bolje nego kod kue.Najboljesemoglo
vidjeti,kakosmomiHrvatiimaliunjemuprijateljaiztoga,to seje onak bio spremao
na tajni put preko Jadrana, da spasi jednuhrvatsku obitelj.Velika je,stoga, teta, to je
ovajengleskiasnikgod. 1947.naputuuLondonuzrakoplovupodlegaomnogimbolestima,
kojeje biozadobioubosanskimumama.
KapetanS.A.Hill,zapovjedniklogorauKlagenfurtu,daojedozvolu zaslobodanprelaz
graniceuItalijisvakojosobi,zakojusamgazamolio...
Moglobiseovdjenanizatijomnogotoga,tosamuoividio,tosamdoivio
iproivioudodirusEnglezima,alimiseini,dajezasadaiovodovoljno,dasemoe
rei,danamsviEnglezinisubilineprijatelji...

IlijaPeruina25

DokumentVII.
Dana 6. svibnja 1945., u 24 sata napustio sam Zagreb. Uz velike potekoe,
probijali smo se kamionom kroz nepregledne gomile svijeta, koji je pjeice iao
napustivisvojedomove,predpartizanskimruljama.Okopodne,7.svibnja,stiglismo
u Breice (Slovenija) i tu smo ostali do veeri istog dana, jer smo poslali kamione i
automobilenatrag,dapokupekolikojemoguevienevoljnogsvijeta,kojijepjeaio.
Naveeristogadana,krenuosamkamionompremaCelju.Tekosmoseprobijali,jer
su cestebileprenatrpanecivilimaivojskom.Takosmoujutro8.svibnjastigliuCelje. Tu
smo dobili zapovijed, da odmah krenemo dalje, jer da prijeti opasnost, da e nam
partizani presjei put. 8. svibnja u 16 sati, prispjeli smo bez naroitih potekoa pred
RudenubliziniVolkermarkta.Tusmostaliiopetposlalikamioneponae,kojisuili
pjeice,jersmovemistiglinaaustrijskopodrujeitouengleskuokupacionuzonu,
pa smo se osjeali sigurni.Naovommjestusmoostalidoiduegdana,kadasumnogi
odnaspolipjeicepremaKlagenfurtu,kakobiseimprijesrelisaengleskom

255. rujna1926.,IlijaPeruinainekolikodrugihmornaranajugoslavenskombrodu"Izabran"spasilisuod
brodolomaosobljeamerikelade"AlbertW.Robinson".SamamerikipredsjednikCoolidge,Peruinijeuruio
zlatnumedaljukaopriznanjezanjegovezaslugeutojnesrei. Nekolikodanaamerikenovinesupisale oherojskome
podviguIlijePeruine.

218
HRVATSKI HOLOKAUST

vojskom, smatrajui, da e tako sasma sigurno biti zatieni od partizana. Nai kamioni
nisusevratilisvedo9.svibnja(do11sati).Jedanostatakljudi,skojimasamdoaodo
ovogmjesta, ostaojeidaljetuekajuikamione.DalisusetikamionivratilinatraguAustriju
iline,nijemipoznato.
Kolona gen. Rolfa, sa kojom sam sada nastavio put, kada je dola na raskrsnicu
VolkermarktGriffen, krenula je prema Griffenu, jer je vodstvo bilo upozoreno da su u
Klagenfurt i Volkermarkt, kao i u tajersku uli partizani. Sada nam je bio cilj preko
WolfsbergaiJudenbergapobjeipremaSalzburgu.Istogdana,tj.9.V.prispjelismopred
Wolfsbergituseprviputasrelisaengleskomvojskom.Pok.gen.Rolf,poslaojejednoga
mornarikogaasnika,kojigovoriengleskiengleskomzapovjednikuuWolfsberg,da
mu javinadolazakizamoliozaobavijestiiupute.Nakonizvjesnog vremena,doao je
engleski asnik i sa nekom ironijom zapitao, tko smo i ija smo vojska. Kada mu je
reenoda smo Hrvatiidajetohrvatska vojska, onjeironino odgovorio, da mi nismo ni
vojska, ni drava, nego samo moemo bitineko drutvo,koje onine primaju. Nadalje je
rekao,da smo se trebali predati Titu, protiv kojeg smo se i borili. Pok. gen. Rolf mu je
objasnio, da smo mihrvatskinacionalisti i katolici, koji semogu samo protiv komunizma
boriti, a ne sa njim suradjivati. Dalje je rekao Rolf, da se Titu ne moemo predati, radi
barbarskeokrutnostikojompostupasazarobljenicima.
UjutrosmokrenulipremaJudenberguistiglioko15satidne10.svibnja uReichenfels.Tu
smoostalidosubote,tj.12.V.,kadasmoponaredjenju Engleza,krenulinatragu
Wolfsberg.Tusmoostalido19.V.KadasunasEnglezitogjutrarazorualiionajmali
diovojske,kojijeiaosaovomkolonom,prekrcalisuukamioneikrenulisanama
premajugu.Nismoznalikamonasvoze,anitadobrognismonislutili,tesmosa
zebnjomekaliraskrsnicukodSv.Andrea,davidimokamonasvoze,daliprema
KlagenfurtuilipremaMariboru.Nanaezaprepatenje,krenulismopremaMariboru.Mi
smosadazaustavilinaakolaireklidadaljeneemoii.Nakonnatezanjaodjednog
sata,saopionamjeengleskikapetan,porijeklom Irac(vojska,kojanas jepratila,imala
jenakapiplaveiljubiasteperjanice) daidemodoLawamundaidatamo
moemorazgovaratisanjihovimgeneralom.Kadasmostiglitamo,zaustavilismosena
jednojlivadi.Gen.Rolfjeposlaonekeasnikenapregovore.Nakonkratkogvremena,vratio
sespomenutiengleskikapetanirekaootvorenopok.gen.Rolfu,daimanalogdanas
izruipartizanima.Rolfmujenasvenaineobjanjavao,dasu ukolonivieoddvije
treinecivili,savelikimbrojemenaidjece,padasenjihovoizruenjeprotiviBojimi
ljudskimzakonima.Kadatonijenita pomoglo,ondajeRolfmolio,danasonisami
postrijeljaju,jerdaenamnatajnainpritedjetivelikemuke.TojeEnglez
odbio.Rolfjedaljemolio,danamvratebaremsamokreseinetomunicije,pada
emoseradijesami

219
postrijeljati.OvomeEnglezujebilopriduiveomateko,okrenuoseiotiaomalona
stranu, valjda da sakrije suze, koje su mu na oi navirale. uvi sada otvoreno iz ustiju
jednog engleskog asnika, da emo biti predani partizanima, to sam odluio sa svojim
prijateljemI.H.dapobjegnemo.Nakanusmoproveliudjeloinapustilikolonu 19. V.u17
sati.Kakosusestvaridaljerazvijale,znamsamopopripovijedanjuonihkojisukasnijedo
nasstigli,akojisusespasiliistobijegomiodonih,kojinisubiliizrueni.Napominjem,da
je u ovoj koloni bilo oko 800 mukaraca,enai djece. Vojskejemoglobitinajvieoko
200250, ostatakcivili.
Mirkoivkovi

DokumentVIII.
Ja sam sluio u Ustakoj eljeznikoj Bojni od jeseni 1944. do povlaenja 1 9 45 . Nae
povlaenje je poelo sredinom travnja, a vrilo se je preko Duboca, B. Kostajnice,
Sunje,Zagreba,Siska,PetrinjepremaCeljuidalje.BorbespartizanimaimalismokodB.
KostajniceiubliziniPetrinje.IzmedjuSiskaiPetrinjebiosamranjen,aovabrazgotinana
mojojlijevojnozipotjee odatle.
KodCeljanasoko3.000(Ustae,Domobraniicivili)skrenulismosglavnecesteiotili
prekonekogbrda,jersenismodaliprevaritiodpartizana,kojisuvenaprevarurazoruali
Nijemce,presjekliimkolonuizaustavili njihovopovlaenje.ProlismomimoteNijemce
uzsporazumnaekolone ipartizanskihjedinica,daneemojedninadrugepucati.
Nakon 24 sata partizanisuotvorilipaljbuimalokasnijesnjomprekinuli,jertunisubili dosta
jaki.ZatimsmostiglinajedaneljeznikimostblizuselaKamnika. Htjelismoproina
drugustranuDrave,gdjesusenalaziliEnglezi.Vodjenisupregovoriizmedju
engleskogihrvatskogkomandanta.Englezisuzahtijevalidaseodloiorujeida
seondaprelaziprekomosta.Notajhrvatskikomandant,nekidomobranskipukovnikili
dopukovnik,nijepristao narazoruavanje,jernamjevebilopoznato,dasuseiza
Englezanalazile prikrivenepartizansketrupe,kojimasuprvihrvatskiodredibilipredani,
imsuprelinadrugustranu.Poslijetogaodmaralismosenekovrijemenedaleko
spomenutogmostaiFelkemarkta.DoznalismodakodFelkemarktaimajedandrugimostpa
smonamjeravaliiiprekonjega.Medjutim,ulismood civila,dasunadrugojstranitoga
mostaEngleziidajemostminiran. ulesusedetonacije,aseljaci,kojisutudaprolazili,
rekoenam,dajemostdignutuzrak.Uovakvojsituacijinaasejekolonarascjepalana
grupe

220
HRVATSKI HOLOKAUST

igrupice:nijebiloviezapovjednitvaisvatkosejesnalazio,kakojenajbolje znao.Odluili
smou veimilimanjimgrupicamavratitiseudomovinu,daunjojpoginemonevezanih,
radijenego svezanihruku. To se je sve odigralo13. ili 14. svibnja. Na veer toga dana
(padalajevelikakiaipuhaojakivjetar)meniijojednomkolegiuspjelojesakritise
kodjednogseljaka,uijojtalismoprenoili.
Mojdrugijaiztalesmouli,danetkouseljakovojkuipita,dalituimavojnika.
Mislei, da su tonaiizali smo vaniiznadkue,ali ostavili smonaeorujeistvariu
tali. Najedanput iza nas povikae partizani: "Ej, drue!" Iza toga smo sili prema tali.
Partizanisuuzelinaeoruje,stvariiruksakereklisunamdatostavimonakonje.Tako
sunasodvelipodjednobrdo,gdjejebilakomandanjihovebrigade.Tusunasispitivala
etvoricanjihovihoficira.Najviesunasraspitivaliohrvatskimkolonama.Mojkolega,koji
je bio mlad ineiskusan, bio je neoprezan u davanju odgovora, dok sam sejaizmotavao,
kako sam najbolje znao. Jedan je pitao moga kolegu otkuda je. Odgovorio mu je: "Iz
Graanice kod Ozrena." "Oh, onda si ti moj zemljak, ja sam iz Ozrena", ree taj oficir.
Jedan drugi debeli i niski oficir meni je ponudiocigaretu:"Uzmiipuinaepartizanske
cigarete".Rekohmu:"Hvala,ja imam cigarete u ruksaku".On odgovori: "Ja znam, da vi
Ustaenevolitenaspartizane".Ajaunato:"Javolimsvakogaovjeka,bioonustaa
ilipartizan,akoimakarakterpravogaovjeka".
Izatihispitivanjairazgovorareklisunamdasjedimoiznadkueblizu njihovogbacalije
mina.Tadadodjejedanpartizanbezikakovaina.Izgledao jekaoprostivojnik,aja
mislimdajetobionjihovkomesar.Raspitivaojeo naimkolonima.Kadjeon
otiao,dovedoetu2530ustaaidomobranaimedjunjimatrienske.Utojskupinibiojei
jedanustakiporunik.Posjedoe ihsdrugestranekue,alinaiuvarihtjelisuvidjetite
Hrvate,painamarekoedaimsepridruimo.Tihrvatskivojnicibilisu naoruani.
Ustakog porunikaodvedoenaispitivanje.Medjutimjejedanmladipartizanvikao:"Ja
samSrbin!JasamSrbin!"Doaojetujedanvisokipartizanucrvenojkouljii
zapita:"ImaliijedanSrbinmedjuvama?"Nitkosenijejavio.Onna toree:"Da,viHrvatiste
sesamipodiglidabeite.alosnavampura,kojustejeliiopanciukojesteseobuli!Ne
znatetovaseka".Nekisuseodnjihotvorenoprijetilisasmru,doksudruginju
odnaskrililaskavimrijeima.Utosepovratiustakiporunik.Poslijeispitivanjagovorio
jesvojoj skupini,dasadatrebaizgradjivatidomovinu.Onjesvojugrupustavioupokret
inamadvojicirekao,daimsepridruimo.Medjutimpartizanskije komandanthtioda
sedmoricaostanukodnjegadobrovoljno.Javilisusesvi,alionjeuzeomene,moga
koleguijopetoricuskrajatehrvatskeskupine.Drugesuodvelirazoruaneprema
jednommalomjezeru.Nakonpetdanaulismoodciviladasuposlijesvakojakih
muenja,razapinjanjai

Ble ibu r3 `k i pre govo r i i izru iva n ja

2 2 1
urezivanjaslova"U"naeluiprsimasvibilipoubijani.
TunakomandupartizanidovedoeidvavisokaNijemca,kojimasupriispitivanju
obealipustitiihslobodnouNjemaku.Nakonispitivanjavodilisuihupravcuprotivnom
odNjemakepremaspomenutomjezeru.Nijemcisuseodupiralipozivajuisenaobeanja.
Partizani,kojisuihpratili,zvalisuglasno:"Druekomandante,onineedaidukudaje
naredjeno,negohoedaidupremaNjemakoj".Komandantjepovikaouzgrdnepsovke, da
ihvratenatrag,daeimonpokazatiNjemaku.TadvaNijemcasuondazabaciliruksakes
ledjaikrenuliuumicu.Partizanisuzanjimazapucalii namjestuihubili,akomandantje
rekao:"Eto,sadsudoliuNjemaku".NakonpolasatadovelisujoetvoricuNijemaca,
ispitivali ih, lagali im kao i onoj dvojici, odveli ih prema onom jezeru i tamo su ih
sigurnopoubijali.
Kasnijesudovelidvahrvatskadomobranaijednogustau,kojegasuucivilnim
odjelimapronalikodnekogseljakaiprisililidaobuesvojuuniformu.Usumraktoga
dana,sjedilismoporedaniispredneketale.Partizanajetubilavelikamasaipjevalisu
svakojakepjesmeprotivNDHi Njemake.Nasjeuvalaposebnastraa.Kakosamja
bioprviuredu,jedan straar,hrvatskipartizan,kriomicemijedaocigaretazasvenasda
zapuimo pokazujuivelikosaaljenjepremanamainaemudesu,kojinasjesigurno
ekao.Kadsejesmrailo,partizanisusebojali,daemopobjeipasunasposlaliu
talu.Najednojstranibilisukonjiikrave,nadrugojsvinjeikokoi.Ausredinije
biomaliprolaz.Nakonkratkogvremenadolasudvojicapartizanasamajserimai
baterijomireklinamdamoramodatisatove,nalivperaiprstenje.Jasamsvojsati
nalivperosakriouslamu.Iza togapartizanisunapalijednoga,dazatonijedaosvojsat,a
onjeodgovorio, dajedansatnijemogaodatisvimpartizanima.Kadsupartizanidoli
podrugiput,naredilisudasvuemosasebesveosimkouljeigaica.Onajnavojnik,
kogasudoveliodseljaka,govoriomije,damunijeaopoginuti uborbi,alidamuje
tekotoesadapoginutikaorobitouzstranomuenje.Sokoliosamgaigovorio,
damuneebitinita.Nijeprolonidesetminuta,odkadasunamdvojicapartizanasa
majserimaibaterijomotiliodnas,dodjoeopetdvojicasamajserimaibaterijom
irekoe:"Bosane,idinaispit!".Takoizvedoeonogustau.Onsejeprotivio,kadsu
gapoelivezatiicom.Tosamdobrouo,jersamstvarnosveprislukivao. Izatoganita
nisamuo,jerjetubilomnogopartizana.Onisupjevaliizabavljalise.Izasvojih
dvadesetminutanitkosenijepojavioutali.Onda dodjoeopetonadvojicairekoe:"Ajde,
jedanDalmatinacnaispit!"Izveli sugapazadvadesetminutanitkonijedoaoutalu.
NakontogadolisuopetpojednogaDalmatinca.Kadsugaizveli,uosam,daihje
netomolio,aodgovorjedobio:"Bre,uti!"Nakonistograzmakadodjoeirekoe:

222
HRVATSKI HOLOKAUST

"Adje,jedankojibilo!"Takojeetvrtinaovjekodveden,azanjimipeti. Sadasammisliona
bijeg,panekamepribijeguubijubezmuenja.Pogledao samprozoreividio,dasusviosim
jednogaimaliizvanagvozdenereetke, ataj bezreetki bio jezakovanavlima.Kadsu
nakon 2025 minuta odveli estoga ovjeka, te dok su ga zlostavljali i tako zabavljali
partizane, poupao sam avle, otvorio prozori i iskoio vani. Za menom su iskoila jo
trojica preostala. Kad su partizani doli po sedmoga u talu i nikoga nisu nali,
povikae:"Pobegli!"Poelisupucatiidvojicuubili.Jasamuaounekipotoi,pokrio
segranjemiekaosvojusudbinu.Kadjepaljbaprestala,potrbukesamseodvukaoujednu
umicu,nedaleko bateukojusamiztaleuskoio.Utojumiciutiosamcijelovrijeme.
Poslijepucnjaveizletjelisukomandiriipsovali,amodasustraarepoubijali.Kasnije
samuoodzvanjanjelopata.Zakopavalisupoklanepoubijaneljude.
Niuumicisenisamosjeaosigurnim,jersustrojniceunaokoloneprestanotekalei
ubijalehrvatskezarobljenike.Vukuisesvepotrbuke izaaosamnajednobrdo.Tusam
naaositnesmrekeiunjusezavukaoibiospremansvakiasnabijeg,akome
ugledajupartizani.Najedanputujem,danetkoprolazidostablizumene.Tosubili
vukovi,kojihsamsebojaodalekomanjenegosamihpartizana.Stvarnovukovimenisu
dirali.Poslijetestranenoi,ostaosamsakrivencijelidanbanatomebrdu.Proveo
samidrugunoidansakrivenmedjustablimaitosamoukouljiigaicama.Trpiosam
silnoodstudeniiktomuodgladi.Treenoiuputiosamsepremajednojkui.Zapravo
tonijebilakuanegocrkva,blizukojesamsespotakaoojedankip,uputiosamseprema
jednojkui,ukojojsejevidiofenjer.Utojkuisumiprialiopljakanjuiubijanjusastrane
partizana, paihjejednaenapredmenomnazvala"prokletimhudiima".Reklisumi
takoder,dasupartizanitogadanaotilinastarugranicu,kazalisumizajednogdrugog
Hrvatatuublizini.Oekivaosamdaemidatinetoobuialinisu.Doduedalisumi
netopojestiismjestilimenaspavanjeusvoju taludavimi,pukimsluajem,(tosamsutra
doznao)nekipokrivasav zamazanodkolomasti.Sutradansamnaaokodnekog
seljakaovogsvogkolegu,kojimisejezahvaljivao,tosammuivotspasio.Kazaomije,
gdje supoprianjuseljakapokopanionipoklanihrvatskivojnici.Uputiosamse prema
tomemjestu,akadsambioblizunjega,reernijedanseljak:"Eto, tamsuvdetelini!"Travai
djetelinaokotogamjestacrvenilasejekaodasijepoliocrvenombojom.Seljakmije
pripovijedao,kakosuEnglezireklida senediratomjesto,jerdaedoinjihova
komisijaiotkopatipoubijane ljude.Ja bihsamvidioteljude,dasenisambojaoEngleza,
kojimabiseljaci moglitustvarlakoprijaviti.Uztomjestonaaosamnekakovevojnike
gaiceicipeletineitostavionasebe.

Bleiburki pregovori i izruivanja

223
SiromaniseljacisuminaliposaokodJozefaPunika,kojisejeza nekolikodana
za mene brinuo, dok sam se ja jo skrivao od Engleza, da me ne biizruili partizanima
kao mnoge druge Hrvate. Englezi su me za nekoliko dana traili, pa stoga kod Punika
nisam ostao dugo. Sam Punik me je odveo k jednom drugom seljaku. Ovaj me je
prijavio opini prema propisima. Kasnije su doli Englezi, ispitivali me i pustili me da tu
radim.Nisumehtjeli izruivati,jersusamivrlodobro znalizapokoljehrvatskihvojnika
icivila.Kodtogseljakaostaosamdvamjeseca.
Za istinitost gore navedenih strahota ja priseem, a spreman sam dati prisegu i
predzainteresiranomkomisijom.Usvako vrijemespremansam akotiinalicemjestai
pokazati, gdje su izvreni gore navedeni pokolji. Naravski, u tom sluaju komisija bi mi
trebala platiti put. elim nadodati i to, da bi u tom sluaju mogao dati mnogo vie
detaljaotimstrahotama, negotoiznosimuovomeiskazu.
Iskaz mi je proitan dva puta. Prvi put ga nisam htio potpisati, jer su u njemu
navedene neke netonosti. Ovaj put u njemu nema netonosti nego je sve navedeno,
pazatodajemsvojpotpis.
PeroMarti
Sasluao:IvanPrcela
Cleveland,4,prosinca1960.

224
HRVATSKI HOLOKAUST

8.POGLAVLJE
"Marevismrti"
Dokument IX.

Kao pripadnik Hrv. Oruanih Snaga bio sam vodnik II. Pripravne Bojne u
Zagrebu ve promaknutpod krajrata u inzastavnika bio sam u povorci smrti preko
Bleiburga,Dravograda,MariboradoZagreba.
Nakon polaganja oruja kod Bleiburga, mislim negdje na 15. svibnja 1945., probio
samsekrozobrusaoko50hrvatskihvojnika.Nadaljnjemputuvidiosam,odnosnobio
svjedokomslijedeihdogadjaja.
Kad je dio povorke, u kojoj sam bio i ja, preao preko drvenog mosta kod
Dravograda, doekala nas je na lijevoj obali Drave grupa od oko 50 partizana,
naoruanih automatskim orujem. Oni su razdvajali asnike i doasnike od vojnika i
govorili nam, da emo ii vlakom u Zagreb. Kad smo doli do eljeznike stanice,
odvedoe nas nekoliko kua dalje, navodno da nas prebroje, uvedoe u jedno dvorite na
lijevojstranicesteizapovjedienamdasjednemo.Nismosmjelimedjusobnogovoriti.Bili
smouvjereni,daenaslikvidirati.Medjutimsacesteulisusepovici:"Bjeite,postrijeljat
e vas!"Petestpartizanapotraenacestu,dapohvatajuonekojiviu.Nato poskaemoi
mi, iskoristivi priliku i uletimo u gomilu. Partizani otvore vatru na cijelu povorku, te
ubie iz svojih automata oko stotinu ljudi: vojnika, gradjana i ena. Vidio sam svojim
oimanekuenu,kakoustrahubjeipremaDravi,vukuizasobomdjevojicustaru810
godina.Nijeuinilani50korakaodceste,kadjezahvatirafalizautomata,tepademrtva
zajedno sasvojomdjevojicom.
Isti dan poslije podne vidio sam na cesti izmedju Dravograda i Maribora u jednom
zaseoku, kako je neka djevojka izala iz povorke s bocom u ruci, da zagrabi vode na
bunaru. U asu kad je sila s ceste partizan na konju, na pratilac pokosio ju je iz
automatabezopomene,ispaliviunjumoda 10metaka.
DoMariborasmoilicijeladvadana.Naigoniipartizani,jauina konjima,poelisuna
jednommjestu,modanekih15km.predMariboromderatiseizsvegagrla:"Bando,
trkomnapred!"Pritomsupoeliipucati.Iakosmobilinasmrtumorni,austanamse
lijepilaodedje,jernismonita jelinipilivepunatridana,poelismosebregibati.
Nakon5060korakatranjamnogisuiznemogliispaliizreda.Onisuodmahbilipokoeni
metcima izautomata.Tekojerei,kolikojetuHrvatapalo.Jasamoznam, dajeu mojoj
grupitomzgodombiloubijeno40do50ljudi.Neznam,kolikoihje paloucijelojpovorci,
kojajebilanajmanje10km.duga.

`Marevi smrti"

225
Snamajebioijedankatolikisveenik,staroko65godina.Imenamu neznam.Kako
jebioiznemogaoodtranja,vuklisugazarukemladjiIjudi,danepadneinebudeubijen.
Nagovarali smo ga, da skine tvrdi sveeniki okovratnik, da ga ne prepoznaju kao
sveenika.Ontonijehtio.Moliosena glasBoguimisnjimedamognemoizdrati.Ipak
sugapartizaniotkriliinaveernekudaodveli.Neznamzanjegovusudbinu,alidrim,da
jesigurno ubijen.
Na mariborskim ulicama bilo je silno mnotvo hrvatskih zarobljenika. Na onom
dijeluulice,gdjesamijabio,naloseoko20Nijemaca.Medjunjimasubilitriasnika.
Njih su strahovito tukli, te zatim odveli u jedan vrt kraj same ceste. Najprije su ih
opljakali te jednomnali prsteni satpod kapom,drugommalukonzervuudepu,dok
treinijeimaonita.Prisililisuih,dalegnunatrbuh,zatimubili, okrenuliljeeveteim
razmrskalilica,daihnitkonemoeprepoznati.
U Mariborunisunas smjestilini u kakav logor. Prenoili smo na cesti. Oko
22 sata u noi poeli su partizani ponovo tragati po gomilama ljudi. Svakoga, tko je
imaooznakuinailibioobuenuboljeodijelo,odvedoenekamounepovrat.Tojetrajalo
kroz cijelu no. Ujutro oko 4 sata naredie nam, da ustanemo i krenemo. Poli smo u
pravcuPtuja.Krenulojemnotvoljudiutkeneznajuitoimnosislijedeaminuta.Na
izlazuizMariboraupravcu Ptujanalazises desnestrane cesterijedka borova uma.Ja
podjoh u umu radi vrenja nude (pripominjem, u poetku smo ili slobodno bez
partizanskih pratilaca). Preda mnom se ukaza jezovit prizor. Nekih 40 ili 50
koraka od ceste bila su tri kratera od zrakoplovnih bombi, udaljen jedan od drugog tek
desetak koraka. Sva tri su bila napunjena do vrha ljeevima poubijanih hrvatskih
vojnika.Nanjihjebilonabacanotekmalozemlje,tejenadostamjestavirilaiznjeruka
ilinoga.Legaosamnazemljunarubujednogkraterairukamaodkopaomalozemlje.
Ugledao sam pred sobom mrtva ovjeka, vrlo mlada i glave rasjeene na tjemenu
nekimotrim predmetom.Mrtvacinisuzaudarali,bilisu,dakle,ubijeniprolenoiili
prologadana.Nainimvelikiznakkriaivratimsenacestuupovorku.
Stigosmo do raskra ceste prema Varadinu na jednu stranu, a Krapini na drugu
stranu.Upoljuizmedjutadvakrakaceste,namjestuudaljenuoko40metara,lealojeoko
60hrvatskihljeevamodaodprolenoi.Nekojisuodnjihbilipotpunogoli.
NaputdoKrapinetrajaojedvadana.Prenoilismouzputnacesti. Putemsmoupaliiz
zemljekrumpir,kojijebiojoposvezelen,ijelidabiutailiglad.Nekisujelitravuisirove
pueve.Jasamnajviejeomladitekizniklikukuruz.Moramspomenuti,dajestanovnitvou
ovomdijeluSlovenije premanamabilovieprijateljskiraspoloeno,pasmodoivjeli,da
suznali dobacitikojikomadkruha.TojeusuprotnostisdranjemSlovenacana

226
HRVATSKI HOLOKAUST

naemputuizmedjuDravogradaiMaribora,gdjesuseseljacizalijetavali medjunas,tenam
podzatitompartizanaotimaliraznestvari.
Doaviu Krapinu obkolionas je jedan jai odred partizana.Tjerali su nas
dalje cijelu no preko Trgovia u Mirkovce, malo selo u blizini Trgovia.Tu su bile neke
barake,kojesusagradiliNijemci.ZatimsmootjeranidaljeuseloLuku.Tusmoprenoili
uzgradi kole i po prviputnakon6 dana dobilihranu:glavicumladoglukaikomadi
kruha.Tusunampartizani oduzelijopreostalestvarikaosatove,kutijezacigarete,depne
noie, itd. Prednama su ih bez ikakva stidamedju sobom razdijelili kao vojnici Isusove
haljine.OdavlesunasotjeralidaljeuzeljeznikupruguupravcuZagreba.Natommjestu
bilasuubijenaodnaihsprovodiocatrieljezniaraizpovorke.Bilisupoletjelizakomadom
kruha,kojiimjebacioizvlakanekieljezniar,dokjevlakpolaganoiao.Svatrojicasupala
mrtvakraj jednevokeuzsamueljeznikuprugu.
Istoga dana stigli smo u logor Jankomir kod Vrapa, nekada vonikrasadnik. Tu
smoostalidvadana.Medjunamajebiojedanmladi,Hrvat,tako bolestan da nije mogao
stajatinanogama.Po vremenumujecurilaizustakrv.Drugimladi,kojijestalnobiouz
njegazatraiojeodstraedamudovedulijenika.Namjestotoga,dodjoedvastraara,po
govoru Srbina, dovedoe bolesnog mladia do ograde, te mu pukamarazmrskae glavu.
Ljesumubaciliuoblinjipotok.
Neki hrvatski doasnik u logoru kuhao je u limenoj posudi od konzervelie, koje je
padalosdrvea,jerhranenismoviedobivali.Pristupimunekistraar,poeosederatina
njega, da mu odmah preda ibice i ugasi vatru. Kad ga je pogledao iz bliza, postao je
pravazvijer,oboriogaudarcernkundakanazemlju,temu opetzapovjedio daustane,
imjedoasnikdoaoksvijesti.Natogaodvedeujednuzidanuzgradu,tezajedno
s drugim partizanom poe tui tog nesretnog vojnika eljeznim komadima. Nesretnik je
ostaomrtav.Natogaonizanogeodvukoeibacienasmetite,odkud ga je tokom noi
nestalo.UJankomirusmoostalidvadana.
Nakon toga otjerae nas u Preko. Tamo smo stigli na 24. svibnja, koliko se ja
mogusjetiti.Potojelogorbioodviepretrpan,ostalismou njemutekdvadotrisata.
Tusuoko300naspoelivezatiicom.Potoimjeicenestalo,moralisusedrugidrati
za ruke, dok smo prolazili kroz Zagreb.StiglismoulogorMaksimir.Tunasjeekalo6
teretnihautomobila.Unjihubacieodmahoneicompovezaneljude,njihoko250,dok
nas nevezane utjerae u logor. Znali smo, kuda voze nau nesretnu brau.
DvadesetakminutakasnijeulismotekanjestrojnicaizpravcaStareCiglane.Miizmolismo
jedanOenazapokojnjihovihdua.
Slijedeihnekolikodana uMaksimirusmoostali6ili7dana dolazio jeutajlogorneki
vrlomladkomunista.Moralismostajatiu stroju,aonje

.Llarevismrti"

227
obilazeivadioizstrojapojedineIjude,kojesuodmahvezaliicomiodvodiliunekubivu
staju,50metaraizvanlogora.Tusuihstrahovitomuili.Svakodnevnoulismootuda
bolnozapomaganje.Kadasuihizmuilina mrtvo,tovarilisuihnateretnjakeistrijeljaliopet
tamoublizini.
IzlogoraMaksimirodvelisumenevezanasajonekih200Hrvatau logor"Kanal".Tu
samostaosvedo29.lipnja1945.Reimulogorubiojevrlostrogisvakazgradazase
bilajeogradjenagustombodljikavomicom.Naputuizmedjulogoraistambenihzgrada
stajaojestraarnasvakih50 koraka,dokjeponoituneprestanoprolazilaiobhodnja.
Jednogaprijepodnevaprolazilajetimputemkrajlogorajednastarijaijednamladja
ena. Neki mladi zastavnik povika s prozora barake: "Majko!" ena zastade i
mahnusinurukom.Natostraaruperinazastavnikaautomat, adatoovajnijeniprimjetioi
ispali u njega nekoliko metaka. Mladi zastavnik pade mrtav pred oima svoje majke i
sestre ili moda zarunice. Ne da se opisati strahota ovoga prizora. Odmah je dana
uzbuna,pojaanastraaitaj dannitkonijesmioizaiizbarakeiliprimitipaket.
DannakontogadovedoepartizanijednogmajstoraizZagreba,dapopravipokvareni
nudnik.Trojicalogoraabilasuodredjenadamupomau.jasambiomedjunjima.Mismo
muukralikarezarezanjelima.OnsenijeIjutio,areimunitanismosmjeli.Tunosmo
gagledaliionnasjerazumio.Naodlaskunamree:"Punosree!".
Nastrojespremalismobijegkrozkanalzaprljavuvodu.Tajnijebio pokrivenitekaoje
premaeljeznikimradionicama.Jasamdobropoznavao tajdiograda.Mismoekalina
namapogodnorunovrijeme.Bilasmosamodvojica,jersuonogatreeganoprijetoga
bili odveliistrijeljali.Taj treizvaoseIvanHerceg,soboslikarskiobrtnikizZagreba.Onje
osudjennasmrtistrijeljan,kakosamdoznaozajednospravoslavnimmetropolitom
GermogenomizZagrebakodStareCiglane.Jatomjestodobropamtim,jersupartizani
namazatvorenicimautzv."ustakim"barakamalogora"Kanala" govorili:"Zavasjeteta
kugle.Sveemovaspoklatinaumarskomfakultetu!" StaraCiglanaupravojeizaumarskog
fakulteta.Jednemranenoiskiom ivjetrom,ujedansatizaponoipodjosmopuuiiz
barake,tejakojisam bioprvikaramanainihotvornajprvonaprvojogradi,pana
drugoj,tesesvaiismoukanalpundubokogmulja.Krajnasjeprolaobhodnja,adanas
nijeopazila.Za5minutastigosmodozadnjebarake,kojajeujednonajopasnije
mjestonanaemputu.Opazimkakoizbarakeizlazenekiljudi.ujemnaredjenje:"Kada
budegotovo,jedanstraarnekaostaneovdje!"Zatimpoeeizvlaitiljude,njihoko20
svezanih,ujednunapravuodbetonanaliknabunker.Dvojicasautomatimastadoe
navrataiopalienekolikorafala.ulosestrahovitozapomaganje,psovanjeizazivanje
Boga. Opetnetkonaredjuje:"Raspalijo!"Natodvojicaunidjuubunkeriispale

228
HRVATSKI HOLOKAUST

dva do tri rafala. Nastade tiina. Od groze me oblio znoj, te nisam vie osjeao ni
noguniruku.DoaosarnksebiistomkadmejezanogupovukaoLuka,mojdrugkojije
izameneplazio.Puemodaljedozadnjeogradena rubu veeg kanala. Za par minuta
smo na slobodi. Zaprepastimo se. Ova zadnja zapreka bila je od debelih eljeznih
ipaka. Nae lcare vie nisu koristile. Mi nesretnici vratimo se "sretno" natrag u nau
barakuprijenego tojesvijetlobiloupaljeno.
Dana 29.VI.1945. biosam odvedensajodrugih 19 HrvataiIIrvaticauzatvortzv.
OZNA 11. u Zagrebu, Gjorgjieva ulica broj 2. Tusambiozatvorensajodvojicomu
nekojrupibezprozoradvadana.Kroztovrijemenismodobilinikakovehrane.Dne2.srpnja
19 45 . bio sam odveden u sadanji Kotarski sud u Amruevoj ulici broj 2. Tu je bio
sudzatzv."povredunacionalneasti".
TusambioujednojelijisastricernodV.Maine,kojijebiovlasniktvornicearapau
Zagrebu,kolikosejasjeam.uosam,dajebiostrijeljan, nosigurnoneznam.
Izovogzatvorabiosamprebaendne8.srpnja 1 9 4 5 . uOkrunisudnaZrinjevcu,
gdjejesudioVojnisudII.armije.Tadasamvebiotekobolestanuslijedzlostavljanja
igladi,pamejeusudniciizprizemljanadrugikatnosiomladiizSrijemskihKarlovacasa
jednim domobranskirn bojnikom,kojemu sam ime zaboravio, ali je zvualo kao talijansko
ime(kaoMartini, Zorini,Doriniilislino).
Usputnapominjem, kako se je u logoru "Kanal" sastavljao zapisnik omojoj"krivici"
kojegjesastavljaomoj"isljednik"nekiIvan"uster"(vjerojatno samonadimak"uster").Tu
me je spomenuti uster tri puta na mrtvo isprebijao,jernisamhtiopodpisatizapisnik,
kojegjeonnapisao.Onnijeuniomojeizjaveuzapisnik,vejenapisaozapisnikposvojoj
volji,punlai,takodabihjanatemeljutogzapisnikabezuvjetnobio osudjennasmrt,da
samgapodpisao.OvakosamdoaonaVojnisud,adamojzapisniknije biopodpisan.
Poslije rasprave bio sam doneen u eliju, gdje se je nalazio odvjetnik Dr.
Kumii, ravnatelj opere Lovro Matai, general Luki, Pukovnik ani i
jedanmladisveenikizSrijema.Sviovdjespomenutibilisusamnomsudjenidne17.
srpnja19 45 . uvremenuodnepunogjednogsata.
Sudionasjesudsastavljenodetirilana,apredsjedaojeVladoRanogajec,po
inukapetan.Evo kakosejesudilo:
Biosamodvedenpredsudupraznudvoranu.Dolazesudci.Tuitelj,nekiporunik
(reklisumi,dasezoveMolnar)itaoptubu,izavravarijeima:"Nekamusesudi
polanu1ili3ilipolanu13." Tojeilovrlo brzo.JedanlanSudskogvijeavie:
"Bandite,jesilirazumio,glavudolje,sadaebitiodmazda".Drugisudacvie:`Branioca
nema,asamsenema

Marevi srnrti"

229
pravo braniti". Konano progovori Ranogajec, kao predsjedatelj: "Poto jeutvrdjeno, da si
narodni neprijatelj, i po svom uvjerenju Ustaa, nema mjesta medju estitim ljudima".
"Straaru, vodi ga!" Odveden sam natrag u eliju oko 4 sata poslije podne. Oko 6 sati
poslije podne istog dana ponovo sam bio priveden u neku drugu sobu pred nekog
porunika, koji me je samo upitao, da li znadem, koliko je ulaza bilo u logoru
Jasenovac.Odgovoriosam,daneznam.Vraensambioopetueliju.
Drugi dan ujutro u 8 sati dolazi Ranogajec sa jakompratnjom i ita osude. Meni je
proitao 8 godina tamnice. Bio sam sretan, jer sam spasio ivot, premda sam si elio
umrijetiirijeitisesvihmuka.
UokrunomsuduuZagrebu,bilojevrenovjeanjeudvoritusvakenoionih,koji
subilinasmrtosudjeni.Njihsustraarijednostavnobacilinizstubite,takodasumnogi
odnjihumiralislomivikimunastubitu. Nasostaletjeralisusvakojutro,daperemo
stubite,kojejebilopunokrvi.
Slijedeih dana poslije moje osude bio sam odveden sa gore spomenutom
grupom u Sesvete kraj Zagreba, pred drugi Vojni sud. Tu su se samo pregledavali
spisi. Dr. Kumiia i generala Lukia ponovo su presluavali, te psovali Lovru
Mataia, jer nije navodno htio ii u Moskvu davati Koncert. Dne 19. srpnja 1945.
odvezlisunasuPopovaunarad.Bilismosmjeteniuzgradunekogstarogmlina.Kako
nije bilo dosta mjesta, te smo spavali na ledini kao stoka. Radili smo na ienju
eljeznikepostaje,kojajebilatokomrataoteena.
Jednogdanadovedoepartizaninekogsnanogovjekasvezanog,tesugaobjesilio
granujednoghrasta,koji sejenalazionedaleko odlogorskezgrade.Naveeristogdana
odvezali su ga od grane,na kojoj je visio, te su mu svezali ruke i noge, tako da se nije
mogaomicati,nitibranitiodmravi,kojisumuulaziliunosiuha.Onjenekovrijemevikao,
azatimjeprestaovikati.Ujutrosumuodrijeilinoge,noonnijemogaonitistajati.Jedna
enanijemoglagledatitomuenje,negojenavalilanastrau,jednogjepartizanaogreblapo
licu.Partizanisujunekudaodvuklisvezavijuprije toga,tejeposlijenismovievidjeli.Na
svepsovkepartizana,tajovjekimseulicesmijao.Reenonamje,dajetajovjekbioveliki
upan bjelovarskokrievake upanije. On je bio odpremljen u Zagreb na ponovno
sudjenje.
IzPopovaesambio odpremljensajo200osudjenikanaraduseloStruec.Tu
samponovnoobolioodzlostavljanjaigladi.Tusamsevukaodo 15.kolovoza1945.
te sam tada bio odputen na kunu njegu, jer u bolnicamanijebilomjesta.Bilomije
dozvoljenokretanjepoZagrebu,alinakona.mnestije,dobiosamizgonizZagreba.
NakonizgonaizZagrebapreseliosamsesasvojomobiteljiuOsijek.Tusamradiokao
dimnjaar.

230
HRVATSKI HOLOKAUST

UOsijekususestrijeljanjaipokapanjavrilauvijeknouutzv.Staroj Tvrdjavina
lijevojobaliDrave,nabaranjskojstrani.
Tu su se vidjeli prizori, kako su roditelji, braa i djeca dolazila te pokuala
obilaziti svjee grobove ubijenih tokom noi oko zidova tvrdjave, te uz put, koji vodi
prema Kisdardi. Blizu tih grobova nije se moglo doi, jer je partizanska straa branila
pristup. Rodbina je bacala cvijee preko ograde na grobovima, amogi su klealina
tomputuimoliliseBogu.
Kao dimnjaar imao sam pristupa i u zgrade zatvora, te sam mnogo toga vidio. U
zgradi zatvora u Osijeku vrio je pokolje neki partizanski asnik sa nadimkom
"Bubalo", koji je klao Hrvate na taj nain, da je vezane rtve polegao potrbuke, te je
jednom rukom podigao glavu, a drugomrukom jeprerezaogrkljansvakojrtvi. Neznase
kolikojetajkoljaHrvatapoubijaonatajnain,alisezna,dajetajbrojvrlovelik.Jednog
dana,zimi 1945.taj"Bubalo"jepoludio.
UistomzatvoruuOsijekuujesen1945.osudjenojenasmrt48hrvatskihintelektualaca.
Onisustrpaniujednueliju,tebombamapoubijani.MedjunjimabiojeivrliHrvateper.
Tojebilouinjenozato,jersuobiteljiovihnasmrtosudjenihekalinaulicama,kadaeih
komunisti izvesti u spomenutu Staru Tvrdjavu i tamo ubijati, jer je bila svima poznata
smrtnaosuda.
Zaovogorenapisanojamimsvojombitnou.
IvanHrvojv.r.
Dalbywagen,vedska
15.svibnja1963.

DokumentX.
PovlaiosamsenahrvatskimetamaodDoboja.Biosamzastavnikpripadnikom11.
Bojne11.Udarnedivizijepodzapovjednitvomnadporunika FranjeLukia.KodKostajnice
sambiouvratranjendvadanaprijenjemake kapitulacije.Zagrebsamnapustioukamionu
svieranjenikausriedudne9.V.1945.,kadsuvepartizaniulaziliugradiborbasena
nekimtokamaperiferijevodila.DoavivozilomuKrapinustiglismopredveer
usliedzakrenostiputovaponarodu,kojisepovlaio.Tusmoodmahbiliprekrcani na
njemakitransport,kojijeprimionasHrvataranjenikapreko250.Sliedeeg danaujutroprimili
smohranunastaniciCeljeikrenulipremaMariboru.NegdjeetiristanicepredMariborom
zaustaviosevlak.Iznjegasupucali zdravinjemakivojnici.Mislilismo,dasuRusi,austvari
subilipartizani.

lfarkvi smrti"

2 3 1
Oni su odmah zapoeli s pljakom u prvim vagonima, a isto i sa pokoljem ranjenika. To
znam odakle, to su se iz vagona uli strahoviti jauci i esti osamljeni hitci. Osim toga
kasnije je do nas doao Marko Kljuevi iz Komarice kod Dervente, koji je bio medu
lakeranjenimljudimauprvim %agonima.NanjegoveoisudotinipartizaniSrbijanci, kojisu
doli iz Maribora, najprije ljude pljakali i mlatili kundacima, a kasnije ubijali ranjenike iz
samokresaimajsera,arjedenoevima.Utomvlakuhrvatskihinjemakihranjenikadrimo,
danijenitkoivostao,tkonijekaolakiranjenikilizdrav ovjeknavriemeumakaouumu.
MeduubijenimranjenicimabiojeKrajinoviJozepok.FranjeizFoe,AnteGrli,Boiniz
Foe,zastavnikizJajca Ljubo Nikoli, teki ranjenik prostrieljenih leda i noge te
mnogi drugi. Raunam, da je Hrvataranjenika poklano i poubijano oko dvije stotine, a
Nijemacamanje,modastotinjak.Pribiegusamvidio,kakosenetoNiemacaborivatromiz
jedneumicedesnoodpruge.
Kaonetolakiranjeniksaokopetnaestdrugovaizistogvagonapobjegaosamu
pravcuCelja, gdje je jo bilanaahrv. vojska. Medu ostalim biojesamnomnabiegulaki
ranjenikMijoKurtui,BoinizselaFoeteIvanGali,pok.Joze,sinistogasela.Istoga
dananaveer, idui cestom i preko brda lievo od pruge u Celju, stigao sam u sam grad
Celje.VidiosamkakorazoruavajuNiemce,alisenekinisudalirazoruatinegosupucali.
Ni naa se hrv. grupa nije dala razoruati, te su slov. partizani rekli: Hrvati mogu poi s
orujem,aliNiemcine.Proaosamkrozgrad,ijimsucentromvladaliHrvati,aperiferijom
partizani, i noio s hrv. vojskom izvan grada na cesti prema Dravogradu. Uz neto
pucanjai borbe stigli smo za dva dana doDravograda.Jasamiaonajviekamionomi
kolima.PredDravogradomsmoodbilipredajutesmoprobilipartizanskeredoveipolise
povlaitipremaBleiburgu.Pregovore,kojejezapoeogeneralHereni,odbio jegeneral
Boban i zapovjedio, da se stupi u borbu. Tako su mi barem tamo bili rekli. Naih je
predmojimoimabilomalopoginulo,jedvadesetak.
Pred bleiburkim poljem na 34 km ponovno je nastala estoka borba puanom
vatrom, bacaima i topovima. Nai su bitku dobili i kolona je krenula prema bleiburkom
polju.800mnakonprobojavidiosamkolonuod1520spaljenihkamiona,nakojimasu
lealeizgorjeleIjeinenjem.vojnika,doksusekamionijopuili.Bilisuprijepobienii
kasnije spaljeni s kamionima. Bio je straan zadah spaljenog Ijudskog mesa. Prizor je bio
uasan.
Ostalismotucielunoidrugidando4sataposl.podne.GeneralHereniizdao je
zapovied,dasepredaodmahbrojnostanjesvakejedinice injemudostavi,anadjedinicom
izvisibielazastava,poto"smosepredaliEnglezima".Jasamsjediosazapovjednikombojne
Fr.Lukiem,kadjeta zapoviedstigla.Odmahsampoletiodonaesatnijeizbrojio76
ljudi(sa

232
HRVATSKI HOLOKAUST

Cera izmedu Doboja i Dervente krenulo nas je 220, 15 danaranije). Najvie ihje
bilopoginulouborbamaokoZidanogMosta,gdjesmobilizalaznicahrv.vojske.Tumije
posvojprilicipoginuoibratFranjood19godina.
Zapovjednikbojnejeodniobrojnostanjezapovjednikuzdruga.Vojsci jerekao,
valjdapoviojzapoviedi,dasepredamoEnglezimaidaemodobitinovo,boljeoruje
zaborbu,jereposvojprilicibitidaljeborbasRusima.
Jednisupoelipozapoviedidizatibielezastave.Ljudibacajuorujeikidajusasebe
odlikovanjaiplaukodtoga.NadporunikvodnikAntunKriiizJohovacaimapunaprsa
odlikovanja: kida ih, plae i ljubi majsericu. A tako i mnogi drugi. Kad se je kolona
pokrenula, uli smo eksploziju mine: neki hrv. asnik podbacio je minu pod svoja
kola i je sa enom i djecom bio razkinut. Sigurno je bio uo, da se zapravo predaja
obavljapartizanima.
Kolona se stavila u pokret i prolazila kraj hrpa odloenog oruja. Predveer
ulazimo uneki iroki ogradeni prostor. Prednama se vidio jedan velikiengleskitenk,na
kojem je engl. vojnik mirno puio lulu. U njemu smo gledali svoj spas, ali uzalud. Svi
drugi su bili partizani. Ponaali su se dosta pristojno u poetku, dok su bili blizu
Englezi.Iste veeridalisu zapovied:"Svioficiriipodoficiriimajudoinaveeru".Meni
porunikJele ree(plauiiopratajuiseodmeneipitajuime,daliuijanaveeru):
"Dragi moj gavrane, otidi mojoj kui, ako ostane iv, i reci mi eni, da mene vie
nema". Bio je rodom izmedu Doboja i Tenja. Znao je, to znai partizanski poziv na
veeru.Miteljude,asnike,vienismovidilisasobom.
Sutradan prole su ogromne kolone natrag, u pravcu Maribora i Celja. Pred
Dravogradombilajeprvavelikapljaka.Diglisunampartizaninalivpera,satove,prstenje,
bolja odiela, cipeleitd. Otimali sunampodnosei samokrespodnosi prietei.Tusu i
meniuzelimojedobroasnikoodieloidalinekopoderanocivilnoiuijivo,govorei,
da emo kasnije dobiti bielo, zarobljeniko. Odmah nakon pljakanja zali su posebni
partizani, koji su "prepoznavali" Ijude, odvodilina stranu,u umuiubijali. Ljudesuneke
ubijali blizu ceste, kraj kua, a druge malo dalje od puta u umi. Dobro smo uli
pucnjeijauke,avieputasvojimoimavidjelisamoubijanje. Umommalomodsjekukolone
vidiosamtakoubienih6ili7ljudidosamogDravograda.NamostuuDrav.doekalisu
nasnekipartizanskiciganisglazbom(harmonikama)ipjevajuipogrdnepjesmeprotiv
nas.
KodDravogradadielilasekolonatejednapolovicailapremaMariboru, adrugaprema
Celju.JasamiaouCelje,bojeise,dameneodveduuRusiju.Tusamnastanici
Dravogradsusreogrupuhrv.aviatiara,kojisume zvalisebi.Nisamhtiopoi.uosam,da
sukasnijepolovinupoubijalimalo kilometaraodDravograda.Tomi jerekaopilotPenjakiz
Brkog.Zapovjedili

Marevi smrti"

233
suimdalegnuuzriekuDravutesuponjimarazpaliliizstrojopuaka.Tosupripoviedalii
drugisvjedoci.
Preda mnom su nam neki partizani sprovodnici govorili: Tko je iznemogaoili
nemoeii,nek'seodieliiideuvlak.Iznemoglaiizgladnjela rajajavljalasenjima,makarda
sumnogimislili,daetobititransportsmrti.Meflutimihuopenisuutovarilinegoihodveli
izaDravogradakrieciiizmajserapostrieljali.Ljeinesubaciliurieku.Meflupostrieljanim
bilojevieenaidjece,jertenajvienisumogleii.Njihovomubijanjuprisustvovaojevojnik
P.T.S.kojiseodatlespasio.Imenamutononeznam.Onnamje topripoviedaoukoloniiza
Dravograda, da je svojim oima gledao ubijanje, ali ih je bilo vrlo mnogo. Ja sam svojim
oima gledao,kako itave iznemoglekolone javljaju se za specialni vlak, koji je vozio na
drugisviet.
Iznemogle, gladne, gole i bose kolone pratili su obiesni partizani na konjima.
Pratiocinosilimajsereinijeihbiloodviemnogo.Usvakomselu,kodsvakegrupekua
bilesupartizanskezasjede,kojesunasponovnopljakale,tukleiestoizkoloneizvodili
naubijanje.Ubijanisusviljudi,kojibipaliiznemogliiliranjenikrajputa.Partizanodmah
puca s konja bez opomene i ubija. Vidio sam vie desetaka puta takvu tunu smrt
svojihdrugova.Snamasuukolonibiledostaputaieneidjeca.Parputasamvidio,
dasunatajnainubiliiiznemogluenu.Hranenismodobilicielogputaodosamdanani
jedanjediniput.PravuhranusudobililjudiulogoruuZagrebuilikaojauSiskuito
aku kukuruznog brana bez vode. Inae smo na putu kupili prosute sitne krompire iz
njemakih kamiona ili konjsku zob, koja je vie puta bila pomieana sa eernom
repom i prema tome slatka.Nisudozvoljavalinivodepiti iubijali suIjudekraj vode.Pili
smo vodusamokriomiuvelikomstrahu.Krozmjestasuzapoviedali,datrimo, danaspred
narodomosramoteidatopopadapoubijaju.U Hrvatskojjenarod iznosio vodu i hranu
pred nas, ali u Sloveniji nigdje. Pae su esto odrieili konopce s bunareva ili odnieli
kante,dasenitkonemoenapiti.UHrvatskojjedoekodstranenarodabiodirljivimase
sunamizkazivale najveuljubav.
Put nas je vodio preko Dravograda u Celje, Zidani Most, Breice, Samobor i
Zagreb. Pobjegao sam 7 km pred Zagrebom po danu, ali me je s drugom odala neka
partizankatesunasnakonprogonaodjedandanuloviliujednomselublizuVel.Gorice
iodveliulogorV.Goricu.Tusamizjavio,dasamciviliradnikizNjemakepodtudim
imenom. Napola su mi vjerovali te me opet pjeke tjeraliu logor Sisak, gdje samnaao
ostatkenae jednekolone.
Putemsamvidiomnogemrtvaceiubijanja.Takosamnpr.kodZidanog Mostauzsamu
cestusdesnestranevidio15ljudiuuniformamaUdarnedivizijeistompostrieljanih,
krvavihipokrivenihgranjem.IduikrajSavinje

234
HRVATSKI HOLOKAUST

nie Celja vidio sam na dosta mjesta mrtvih ljudi u samoj vodi. Mislei, da mi tu brat,
povlaio sam u zgodnoj prilici ovo ili ono mrtvo tielo u naoj uniformi, da bih prepoznao
brata,aligatunijebilo.
UjednommjestancuuSloveniji,gdjesunaspartizankedoekivalesasvojimdivljim
pjesmamapunimmrnje,poliegaojeumorniiizgladnjeli narodipospao.Dodoepartizanii
gazei izmama po ljudima odbrajali su grupe po 20 Ijudi i odvodili od nas daleko
stotinjak metara. Pred naim oimasuljudestrieljali.Odvelisupredamnomtriilietiri
putaodkadasamsebioprobudio,aprijetoganeznam,kolikosugrupaodveli.Sasvojim
drugom bjeao sam prema sredini uspavanih ljudi, da i mene ne odvedu. To je bilo ve
prve noi nakon Dravograda kod gradia, gdje eljeznika pruga siee cestu. Mjesto bih
mogaolakoprepoznati.Takosuinilisvakuno,gdjesmonoivali,neizuzeviakni
gradaCelja.UCeljusmobiliupravounedjelju,neznamkojegadatuma.
PrijeCelja,nanekih10km,sdesnestranekrajputaodnjega3do4metra,vidio
samvieizkopanihirokihgrabajedne vezasute,adrugesuekalesvojertve.Unjih
ukapalipoubijanezarobljenike,NiemceiHrvate,avieputaimrtvekonje,kakomimnogi
rekoe.
USamoborujebilonajstranije:ugradunaulicamavrilisupartizani"prepoznavanje",
kakorekoe,Ustaaiodvodenje. Svakijevodens4straara. Vidiosamvodenjedvajunaih
asnika,kojesvezaeiodvedoeunekukuu.TiseIjudinisuviepovraali.
U logoru Sisak boravio sam tri dana. Ve prvoga dana naveer odveli su na
strieljanje grupu od 120 ljudi, sve pripadnike izvjesne hrv. vojne jedinice ("Crna
Legija").Medunjimasubilimojiuizemljaci:AdamToli, JurinizFoe,StipoPeriiIvan
PeriizMiinaca,AntoMandiizKomariceidrugi.Odvelisuunoi,neznam,dalisu
vezani.Vodenisuupravcu,odakleseetvrtsatakasnijeuoprasakpuaka.Prialisu
midrugoviulogoru,dasusvakuno odvodiligrupeIjudinaubijanje premanekom
prozivu. Mnogi su se dragovoljno javljali na strieljanje, da skrate svoje patnje od gladi i
trpljenja.
Odpoetnih4.500logoraa,kojesamzatekao,odvelisutreidanoko 700ljudiudrugu
icu.MedunasdoaonekikapetanSrbijanacsnjemakimsamokresomuruciismijuise
pitaopojedince,gdjesusluiliiborilise. Smjeeiseubijaojeljude,svakogdrugogili
treegpremaonome,tojetajizkazao.Mismookolostajaliiekali,dadodenanasred
izpitivanjaodnosno ubijanja.Kadmujenestalomunicijeupitoljupuniogajeizdepova,a
kad jeioveizpraznio,rekaonamje,daostanemo,alidaeizanasdoinaas.
Izpitivanjejevrenoprijepodneitrajalojebaremdvasata.Pomomraunupobiojetaj
neovjek6070ljudi.Predmojejenogepaomladi,zapravodjeakod1617godinaubijen.
Nisusedugopatili,jerjekomesar

.t1argevismrti

235
pucaopremapotrebiidvaitriputauovjeka.Tomuje odpoznatihprisustvovao
mojdrugIvanGalipok.JozeizFoeimnogodrugih domobrana,legionaraiustaa.
etvrti dan su preostali ljudi odvedeni u Karlovac, odatle u Ogulin. Iz tog sam
mjestapobjegaosaetiridruga,sviiviuItaliji(dvauFermu:NlirkoBodruiiIvan
Fuek,teMatoGadauNapulju).
Osvemugornjemizkazaosampunuistinu,kojusampripravanizakletvom
potvrditi.
MijoGavran
Rim,dne5.rujna1947.

DokumentXI.
Povlaio sam se iz Zagreba,ne sjeam se tono kojega dana,na motocikludo
Celja, gdje sam bio zarobljen zajedno sa gen. Brozoviem i jednom manjom kolonom
P.T.S.ovacaodceljskemjesnestraepod zapovjednitvomjednogpartizana,alismoiza
par sati bili oslobodjeni od hrv. eta, koje su kasnije nadole pod zapovjednitvom gen.
Servacija. Tahrv. vojska nije u Celju uinilanikakvanasilja, osim to je polomila i popalila
zastavesacrvenomzvijezdom,dapaeisatornjacrkve.Pregovoreispred Hrvatavodili
suprofesorCrljen,generalSudarinekidrugi.
OdCeljaidemodalje s kolonomgen. Bobana,do Dravograda, probijajuise
lake nego do Celja kroz partizane. Imali smo tee borbe tek ujednomklancu,krozkoji
prolazimalarjeica,gdjesmoseborilijedno cijeloposlijepodne.Dalijetobioklanac"Huda
Lukna", ne znam. Doli smo uz lake borbe do Dravograda, ali Dravu nismo preli,
vjerovatno zato, to nam bugarske ete to nisu dozvolile. Bugar. pregovarai, doli su na
konjima do stoera gen. Bobana i Herenia, a ja sam imao dunost, da bugarske
parlamentarce(triasnika)prihvatimidovedemdogl.Stoerai kasnijenatragpovratim.
Unoiod14.na15.svibnja1945.,stiglismonaoveepolje,zakoje samkasnijedoznao,daje
kodgradiaBleiburga,alisamog gradianisam vidio.Poljejebilopunohrv.vojnika,alii
masehrv.civilasmnogoseljakih kola,punihenaidjece.Bilojetuipunoeljezniara,a
sreosamimnogo crnogor.etnikasobiteljima.Nadpoljemsuniskoletjeliengleskiavioni,
kojimasumnoginaisapoljamahali,akinekimengleskimiamerikim

236
HRVATSKI HOLOKAUST

zastavama (oko 11 sati prije podne). Vidio sam i engleske tankove, radi kojih sam
odustaoodbijega.Jasamsebionapoljuprikljuioasnikojkolihrv.oruanihsnaga
(zapovjednik gen. Petanjek, prof.) radi eventualneprehrane. Bio sam medju masom hrv.
mladiaod1618godina(njihprekostotinuasnikihpripravnika),kojisujouvijekbilina
visinivojnikog morala.
Znam,dajemedjupregovaraimabiogeneralHereni.Tajjenakonpregovoradoao
danasinformiraisazvaoasnike(ustakeidomobranske).Stajaosamtek34modnjega,
a okolo par stotina asnika. Rekao je, da su Englezi postavili kao uvijet predaje, da
odloimo oruje. Nije ni rjeju spomenuo,da semoramo predatipartizanima.>Vii smo
beznegodovanja,kaonormalnustvar,prihvatili,dasepredamozap.saveznicima.Nitkood
nas nije ni sanjao, da nas predaju partizanima i da nas kao roblje vode natrag u
Titovinu.Nisamnapoljuvidiouopepartizana,osimdvojice,kojisuupalimedjunas,ali
smoihodmah"zarobili",oduzeliimorujeistrgaliimoznake.Gen.Herenidaojenato
zapovijed jednomustakom asniku(M.Lj.),daim sve tonatragpovratite se s mnogo
utivostiizvinuozatajincidentnatosuobapartizana jedanodtedvojicebiojebivi
ustakiasnikuvelikojurbisjelanasvojmotoriizgubilasejednomcestom,kojajebila
slobodna.
Nakon toga svaki asnik se povratio svojoj jedinici i zapoelo je odbacivanje
orujanasamornpolju.Bilojetooko4ili5satiposlijepodne,15.V.1945.Mojaskupinai
nekedrugepolesuukoloniumeninepoznatompravcu.Isteveeri,nekakouzzapadsunca,
proli smo kraj logora engleskih vojnikatenoili u jednom selu. Koliko jaznam,nijenas
prationitko:niEnglez,nipartizan.Partizanesmosusretaliusput,alibezoruja,kojiuope
unasnisudirali.
Sutradan smo proli kroz mjesto, okieno austrijskim zastavama, naravno bez
partizanskihzvijezda,tomeutvrdjivaloumisli,daneidemou Jugoslaviju.Naaje
kolonabilanepregledna,vrlovelika.Medjutimnakontogsela,partizaniokonaspostajalisu
sve ei i brojniji, te ve pod orvjem i s nama sve energinije, ali jo uvijek pristojni.
Dravusmoprelikrajnekeelektrinecentrale.
Ilismopodanuiponoi,mislimtridanaitrinoi.Najprijesusilomodijelili od
naseneidjecu,dokjevojskaiodraslimukarcicivili,nastavili putdoMaribora.
IlismoneprestanolijevomobalomDravedoprelazakodspomenutecentraleiprelina
desnuobalu.
Pljakajepoeladrugogdanaitoupoetkupoluuljudno,akasnijeje uasno:diglisu
najprijeboljekabaniceicipele,kasnijeprstenje,satove, nalivperaidrugo,anakoncu
kouljeidonjerublje.Jasam,dasespasim,noemrasparaocipeleihlae,aprstensruke,
darroditeljazamojumaturu,

:Uarevismrti"

237
natakao sam na drugi prst lijeve noge, pa mi je ogulio meso i kou do kosti,ali sam ga
spasio.Nismodobilinitazajeloskoro89dana(jeosamnekukouodslanine,odnosno
sisaouustima).SveIjude,kojisuodiznemoglostiilisnazaostajalinaputu,naipartizanski
pratiocisuubijali.Moraosamsvog17godinjegneakaamarati,odnosnoukamadrati
budnog, da ne bude ubijen. Cijelo to vrijeme bili smo u pokretu prema Mariboru uasno
izmoreni,edniigladni.
Par kilometara pred Mariborom izabrali su po drugi ili trei put iz kolone
eljezniare,zakojesuimaliposebaninteresipotrebu,anas,onakoizmuene,kasomsu
tjeraliuMariboribezpardonapobilione,kojisunaputupali.Potosuljudiradilakeg
tranjaodbacivaliruksake,dekeitd.,to smoprekotihstvariiprekomrtvacapadaliiizlagali
se smrtnoj pogibelji. Pred mojim oima, bio je na zemlji ubijen nadsatnik Knez, upravitelj
Odjevnog Zavoda H. Oruanih snaga. Ja sam vidio, iako sam bio dosta naprijed, par
desetakamrtvacanatommjestu.
Prt7idan,nisunaspratilinegokrajnassevraaliistomcestombugarskiodredi, koji
nas nipoto nisu progonili, nego smo ak s njima "trgovali", dajui im nae vrijedne
predmete(satove,nalivpera,itd.)zakruh.Naprotiv, kasnijinaipratiocipartizanigovorilisu
ekavicomibiliodredaSrbi,ne znamkojepartizanskejedinice.
U Mariboru smodoli oko 10 satiujutroitoupredgradjeMaribora.Sprovedeni smo
odmah dalje te smo poslije podne bili pred jednom zgradom na 2 ili 3 sprata, vrlo slinu
Sveuilitu u Zagrebu. Pred njom je bio park Tu su nas dijelili na asnike, studente i
vojnike (ve pred Mariborom, prije naredbe, odijelili su civile od vojnikih osoba)
asnike su dalje dijelilina ustake i domobranske prve su uvali vojnici s bodovima na
puci,doksusadomobranskimpostupaliblae.Jasamsjednomgrupomdornobranskih
asnika bio odveden u jednu modernu trokatnu zgradu,neku uglednu njemaku kolu, u
kojojsubilemaleklupicekaouzabavitu.
Tusamostao45dana,alijouvijekbezikakvehrane.Postupaks namanijebio
odvielo.Nijemipoznato,dasukogaodvodilinaubijanje,aliznam,dasmomislilida
nasodvodena likvidaciju,kadsunaspoveliu drugi logor, tj. u neki veliki dravni
magazins23industrijskakolosjeka.Uovojzgradipisalismosvojegeneralijeimorali
ujednonavesti,dasmobilizarobljeniodteitepartizanskearmije.Mismopokualiuvjeriti
partizane, danismobilizarobljeni,alioninisunatopristali,vesmomoralipotpisatisve,to
suonitraili.
OdmogdolaskauMariborsvedoodlaska,neprestanosepucalookoiuMariboru.Mi
smomedjusobnoaputalidatapucanjaznaeubijanja naihdrugova,tosmovesavie
stranabilidoznali,iakooubijanjudirektno nitaneznam.

238
HRVATSKI HOLOKAUST

Ulogorumagazinu,poprviputsmodobilinekiajuzmalenkomadkruha.
O dranju civilnog puanstva Maribora, spominjem, da smo nakon onog
katastrofalnogtranjapredgradom,bilidoekaniodmnogihmaribor.enakojesunosile
vodu u kafovima i posudama i davale nam s mnogo saaljenja da pijemo i da se
osvjeimo, iako su partizani gurali ene i prijetili pukama. Medju njima je bila i ena
nadsatnikaKneza,isamaMariboranka,kojamejepitalazamua,alinisamimaosrca,dajoj
reknem,dajemalo prijebioubijen.
Nakon to smo proivjeli nekoliko dana u Mariboru u navedenim logorima
izmedjuivotaismrtiiosobnoustalnomstrahudameponovonetkoneizda,napokon
smoseukrcaliuposebnivlakuvagonezablago (stoku),otprilike5060povagonu.
Prilikesubileoajne,jersenijemoglonitisjeditipopodu,ljudibolesni iiznemogli,zrak
smrdljivineizdriv,jersmomoraliobavljatinudetakozatvoreni, unutar vagona. Neki
su imali proljev, a jedan stari satnik je gubio ikrvu"stolici".Takojednomueljida
uini to bolje, ne imajui ni papira, ni ostalog ime bi se pomogao, zamazao je sebe i
polovicu vagona i osoba. U toj strahoti polazimo nakon nekoliko sati ekanja, poslije
podne(dne?)izMaribora!Kuda?Utamu,strahineizvjesnost!DrugidanstiemouZidani
Most, Zaprei i napokon poslije podne Zagreb Glavni kolodvor. Tu opet stojimo
nekolikosati.Opetnakonneizmjernodugogputa,pretresvegolihioperuanih"mizerija".
Drugovisubijesni,jernemavieniega,egabi nasjomoglirjeiti.
VlakidepremaKanalu(predioZagreba),paseopetvraanaGl.kolodvori
napokondrugidanuzorustiemouPreko.
Tusuistotakooajneprilike.Sreaje,tosudanivetopliji,jerselei nazemljiito
napokonodkuestignepokojipaket,pasejede.Svebisepodnijelodanepostoji
opravdanrazlogdatenetkoneizda.Uzsveuasne prilike,svetofizikipodnaam,ivci
me,bojimse,naputaju.Opetme netkoizdaje,doznajemdom.satnikRai,napadaju
me,traeigone.Sakrivamse,aliosjeamdaneudugoovakoizdrati.PrijateljU.,
zastavnik Dusperidrugimesavjetujunekavidimkakojeuustakomlogoruilidrugdje (svi
smoujednojiciimijeamose).Odluujemse,inouodlazimdame neprimjeteiz
barakedomobr.asnikaimjeamosemedjudruge.Tusenastojiminformirati,gdjesui
kakojesaustaama.Nesimpatiannagovorijezazasvakoga,ali napokondoznajemza
jedntibarakupostranilogora.Podraznimizlikama,pribliavamsetojbarakiiopazimkako
"drugovi" iznaajunadrugojstranimrtvaceitovareukoenekaodrvaukola.U
barakiutaminisamprimjetioivota,vesamoprnjailimrtvaca(?). Tomije bilodovoljno
dastvorimodluku vratiosamsenazad.uvaosamsedame

.llarevi smrti"

239
neopazeinadju,akasnijeukolonisamdoznao,dasumeidameneprestano trae.
Nakon nekoliko dana, na moju sreu, krenuli smo iz logora Preko opet u
neizvjesnost.Kasnijesumirekli,dajetobilakolonaod10.000veinomhrv.asnika,
koja je prola iza zamraenja kroz Zagreb. Najprije su nas vezali telefonskom icom, a
poslijesuodustaliodtenamjere.
UnoismonapustiliZagrebiproliDubravu.Hodalismobezprestanka doazme.Tu
smonacestistali.Opetsubiliubijesnojpotrazizaustaama,kojiseskrivajuukoloni.
Taj me strah moralno ubijao. Bojazan, da li e me netko prepoznati, da li u se spasiti?
Uzdu kolone za svaku nepredvidivu sitnicu, zastoj ili ako se netko eli napiti vode ili je
iznemogao, ubijaju! L"bijaju po danu, a u pozadini kolone divljae i tamane zvjerski.
Nastavljamoputpredveer,takoreibezodmora.Nisamvidioazme.Sadadolazigrozotai
Kosovo" naeg puta. Zakreemo u umu, poima kiiti, zatim uasna tua koja jemogla
trajati23sata.umomteevoda,kojajedosezaladokoljena, padaseujamudoprsa,terenje
ilovaast i sklizav, partizani na konjima, a i pjeke, bijesni pa i oni pokisli, reetaju svojim
"arcima"(strojnice)bez milosti.Tamosmolutaliibilitamanjenidodrugogjutra,uiniviu
tojumi "krvavoslovoO".
Kolikojepalo,kolikojeuspjelopobjei,kolikojeranjeno,nebihmogaonitiodprilike
rei. Vidio sam samo mnogo desetina mrtvih (poginulih).to je uasno djelovalo, pucali su
svjetleimmetcima.Govorilose,dasuutojumi"likvidirali"upozadini,onotojebilo
u masi odredjeno. Tako prorijedjeni, izmoreni i naliivi ludjacima, izoblieni od straha,
pojavilismosepredBjelovarom.Nausukolonuzvali"utakolona",jersmobilizamazani od
azmanskeilovaeiprokisliodstrahovitekieitue.
Niti pred Bjelovarom, a niti u samom gradu, nisu prestala ubijanja i zlostavljanja,
kundaenja imrcvarenja. U neposrednoj mojoj blizini ubili su nekolicinu,navodno,
jerjeprednamajedanjadnikuivanojkrizi,skoionajednogkomesaranakonjuunamjeri
da ga srui sa konja i da mu otme strojnicu. U samom gradu, bio je ubijen jedan mladi
Bjelovaranin,spazivimajkuiunamjeridajuzagrli,biojeubijenprednjezinimoima,anije
mi poznatokakojeprolaionasama.Nakontogsluaja,poelisunastui,danegledamo,
ve samouzemlju,agradjanstvo se jemoralopovuiukue,spustitizastoreinapustiti
ulice.AkojeistinadajeBjelovarsjajnodoekaopartizaneisavelikimslavljem,nadamai
iluzijama, nakon svega par dana i to naim dolaskom, sve je propalo i gradjanstvo je
osjetilogoluigorkuistinu!
Tusejedogodiloudo!IzZagrebajestigaonekivisokipartiz.funkcioneropsa
najviimnalogom,daizkoloneodijelineke,vjerovatno '`zaslune"ljude,medjukojesam
seijauvukao,fingirajui(tominijebilo

240
HRVATSKIHOLOKAUST

nimaloteko)dasambolestan.Uurbidao jenalogedrugimaiotiao,anasmislei
da smo svi "zasluni", uputili u O.Z.N.u. Nakon 23 dana,postupak se poboljao, pa
smoakdobiliidozvoluzakretanjeugradu.
Drugi je dan kolona proslijedila put! Kuda? Saznao sam kasnije prema
Osijeku.Nakonnekolikodanaiposjetivipoznateugradu,svejebilopripremljeno.
Bojom pomou, lanim dokumentima i novim odijelom eljezniara stigao sam
vlakomuZagreb,6.VI.1945.
Skrivao sam se u podrumu jedne kue 106 dana u nadi bijega i spasa. Bile su
kombinacijesaPapukom,jerseprialodatamoimabezbrojizbjeglicaipravih"kriara",ali
hvalaBogu,sluajnoineoekivano,prijateljisume"opskrbili"novimdokumentimaitako
sam se bez ikakvih potekoa uputionanovi put bijeg,kojisejeuspjenozavrio,preko
Rijeke u Trst, 22. IX.1945., sa voljom i dobrotom Svevinjega, koji je prekinuo tako moj
gorki putiotvoriomivratanovogivotainovihmogunostiispasenja!
Ikoari
Trst,Italija
1.I.1956.

DokumentXII.
Dne 6. maja o.g.nazahtjev mog predpostavljenog g. Dr. Nikole Mandia,Predsjednika
Hrv,dr.vladeimojomvoljom,prikljuilasamsejednojkolonikojujepredvodiog.pukov.
Joso Mrmi, dopukov. Dr. Kamberl i jo jedan gospodin po inu bojnik (ije ime ne
znam).Dne7.V.45.ujedansat popodnesaekajunasetnicipredalpskimtunelom,
nekoliko kilom. obino drumski, sa strano naoruanom vojskom, koju je vodio
neki pukov. Jovanovirazoruajunauvojsku,kojajebilaslabonaoruana,oduzmusva
prevozna, ivena i odjevna sredstva, te nas ostave na ledini sjediti pod njihovom
straom,maloposlijeionisepovuku.Tusenaakolonarazasu.Mnogiodnassesretnu
sutra sa istim etnicima, opet nam bude zatvoren prolaz. Noili smo pod jednom
umom u stranom strahu, etnici su se dogovarali kako e otvoriti vatru im svane,
minismoznalinakogasetoodnosianismomoglinikudmaknuti,jerjebilanjihovastraa
okolo.8.V.
1

Dr.DragutinKamber,kojijeumromaloprije negojeizaloprvoizdanje Operation Slaughterhouse, bioje

ezdesetihgodinaupnikMarijeKraljiceHrvatskeuTorontu uKanadi.Uvrijemebijegapripadaojekatolikoj
nadbiskupijiuSarajevu.etrnaestsveenikaijedan sjemenitaracovenadbiskupijeubijenisuodpartizana.

a9arevismrti"

2 4 1
krenulismosaistomkolonompremaCelovcu,tuhtjedosmoseprikljuitijednojNjemakoj
koloni,alietnicinaszaustaveikau,dasenesmijemoodnjihdjelitinavodno,danamse
nee nita dogoditi. Istog dana u 3 sata po podne zarobe partizani etnike inas deset
kilom.predCelovcom.
Bili smo potisnuti u jedan uski prolaz, morali smo sve od sebe baciti, no ve nita
nismo imali, ali ipak jo barem dokumente i koji mali paketi, tako nas strpaju nekoliko
stotina u jedan prostor vrlo mali, tu dodoe mnogi mukarci razbijene glave, naroito
jedanRuskisveenik,zasuenassa stranimpogrdamaiprijetesmru,ponekojeituku
predsvima.Situacijaje vrloloa,svakiutiikidasvetojeimaokodsebe:papirnenovce
i sl. U 5 sati popodne donesu nam jesti svakom jednu licu tjesta u ruku, pri tom
poberusvesatove,nakitisvetojeimalovredilo.U8naveedodekamijonivozi
nasunepoznatompravcu,krozumuisela,zaustavimose naHorukojBistrici,gdjenamje
hrana bila prilina, a noi uasne. Dvije noi, uo se je grozan jauk, udaranje kundaka,
pucanjemetaka,nakoncuotvoriseautomotoriviesejasnonijenitaulo.Tekpred
zoruopetseujejedanglas,onajkojismoskorocijelenoiulizapomagati,"baciliste
mekrozprozor,kaetedasamsampiopraak,dasampoludione,braoHrvati,nisam
ja lud, mene su bacili kroz prozor, svega izprebijanog, cijelu no molim, da me ubiju
metkom,ubijteme(tosmosviuli:dajemoliosmrtodmetka),jaimamenuidvojedjece,
mehanikisamradnikuZagrebu, Palmotievaul.25"(utosamseuvjerila)tojetrajalodugo,
dokjednom opetmotorzuji,kojisubiliprizemno,ulisukakogadotukoesjekirom,zatim
nasta tiina a i zora je svanula. I mnogo, mnogo prerezanih ila, raznih bolesnika u
svimsobama.
12.V.nasreukrenemovrlonaglopremaVillachu,zaustavimose10kilm.pred
Villachom,tojebilokasnounoi,tuostadosmodvadanaadanitkonepitazahranu,
spavasmosviujednojprostorijiviestajasmojermjestanijebilo.Odavlekrenemopar
kilometaranapred,tamosustambene prilikedobre,alihrana,umrijeti,tusepoveava
brojanostanje,postajesve goreigore.Svakidansasluanje,tuitamobatine,ivise.
Izgubilasamvezu sadatumom.Jednogjutrakrenemonatragteupoladanaprevalimoput
odVillachadoRozenbagdjenasukrcajuuvlakiprevezudokrajasvihprelaza
svihtunelaimostovapadoJesenicapjeice.Takosmotunekolikodanaproveliopet
podistimokolnostima.Ljudijesvevieivie(naihHrvata).Iz Jesenicakrenemoprema
Kranju,tamojehranadobra,moesereidasmo seoporavili,opetnassvevie,velika
kolonakreneukofjaLoku,doli smogorenabregunekobiv.sjemenite,spavalismona
vodiidubretu,jeliuopenismo,jersmotamobilisamodvadana,tujebilopo
obiaju odvodenjeizsobeujednusobugdjejebilosasluanje,mnogisesasasluanja nije
uobevratiousvojusobu,anitiseznazanj,tusmoinformirani,daza

242
HRVATSKI HOLOKAUST

nasnemamjestajersemoratusasluavativojskai razdjelititkoekuda, bilojemedunama

skoro sama vojska ali se je sve presvuklo u civil i kamufliralokakojetkoznao.Na
prvomkatuizpodnasbiloje400ljudi naihHrvatakojisunamnizprolazdoaptavali,da
jeovdestrano,daihgroznotuku.
Moja kolona krene prema ent Vidu kod Ljubljane doli smo kasno u vee,
mjesta nije bilo za spavati, tako nas enske u neku kapelicu smjeste a vojska osta na
vedromnebu,nastrahovitojkiiinevremenu.Kadjesvanulo,trailismose,jedvasamnala
mojugrupu, vani pod drvetom mokri, smrznutisjede u blatu. Kad sam prola po dvoritu,
koje je bilo naokolo zgrade,rekli su mi da je tu oko trideset tisua naih ljudi, tamo
sam i ja nala puno svojih znanaca. Saberem ih oko dvadeset i pet, te sam molila
slubujuegastnika daihpustiuzgradu,takosamuspjelasmjestitiihujedankutdasemalo
zagriju,tujebiopukov.MesiJosip,nadpor.Dr.Rukavinainjegovbrat,zastavnik Zrinjko
uperina,nadpor.Slavujevi,drugaimenaneznam.Takosejeinaeuzgradismjestilo
joparstotinanaihvojnikaaostalojesvebilonapoljunakiidanino. Kuhalase je
hranadokojesenijemogloodsilnogasvjeta,kroznoidanjeumiraloponekolikoljudi
odgladiizime, jednogdanajedoaojedandioP.T.S.akojijesasobomdoveoipoljske
kuhinje, pa su prema uputama lijenika kuhali lipovo lie na taj nain si je mnogi
spasio ivot i na koncu je to postala svakidanja hrana. Svaki dan su ili po sobama i po
popisima pobirali ljude, tako je i iz moje susjedne sobe odvedeno sedam za koje vie
nismonikad ulinitidoznali zanjihovu sudbinu.Aonotosetamonijemoglovidjeti
jersunaskljualidanevidirnoi da jedan drugome ne pomognemo to se neda opisati,
jerjetosamobiojedankrik:glad,glad,molimkruha,molimvode...itd.
Tojebiocentralnilogorukojisejeskupljalavojskaodsvihstranai kratkosasluavalai
odpremalauraznamjesta.Mojomspretnostisamse kradompridruilaonojgrupikojaide
doskorazaZagreb,tosubileeneidjeca,sa kojimasejenjenopostupalo.Opetjednog
danapostrojenasustrojuetirisatapopodne,takosmostajaledotripoponoi,onda
smokrenulizaZagreb,gdjesmostigliutripopodne,bilonasje62bezdjeceu
marvinskornvagonu.Zatvoreniizvana,vruina,nesvjest,glad,edizapara uas.Molimo
zamalovodeilizraka,nitkoineuje,naime,needauju.Tusunasvidjeliprolaznicikoji
suprolaziliprekotrnjarskogmosta,takosmokrozonajmaliprozoruspjelinekojijaviti
svojimadasenalazimouZagrebu.UsedamnaveeodvedunaslijepoustrojuuMaksimiru
logor. Tunakontridanapustedjecuizpod14godinaienevan,doknasjodostaostade.
TakosmosepodijelilinakotareiZagrebakikotarjehranioonesvedrugekotareve,
jerjepuanstvodonosilohranekojenijeimalonikogaulogoru.Jednogdanaopetustroj
nasvusreuinaslobodu.Neukusnoje,

itar,ier,ismrti"

243
ai nemogudanespomenemiovo:tozatojerpartizanikaudaoninikoganemueida
nisu uinili ono to ovjeku nije dostojno. Prije nego izadjemo ,asvim na slobodu,
kaudamoramoiinarazkunizavod,natomesenitkonijeprotiviojerzaovajmjesec
dananitkosenijepraoosimmoda
Kadsmotamodoli,strpalisunasokostopedesetujednupraonicuod:noguedeset
praonica,svukliiodijelaodnijeliananasodnosnopraonicepustilivreluvodu,zajedan
asjetamobiopravipakaoodonepare,tojetrajalotakododvasata:malojebiloenakoje
nisupale unesvjest,anamoje oi sam vidjela troje male djece na umoru, onaj krik
majke i ono prevrtanjeoicatonikadneuzaboraviti.Zovemo,zapomauene,osobito
kojesuimaledjecuuzasenigdjenikoganema,doknijeiztekaojedansat.Ondasepojavi
nanaezaprepatenjedvadotridekiaod19do20godina,i:ojisasvimslobodnoulazek
namaiakonismoimaleninipiauzase,takonaspustieujednudrugusobuipoeenam
dijelitinaaodijelakojasu nambilajedinapaitaizgorjelaupari.
Takosamsevratilasvojojkui,gdjesamostaladodvadesetakdana,poslije sam se
samnogimaodonesvojegrupeponovonalaulogorunaSavskojcesti.Tamosmobile
kakokoja,janaprimjer23danaadanisamznalazato.Etotakojesvakiovjekmoraoproi
krozOznuitojouvjeknijezadnjiput.Zakojidandodudvagosp.odOzne,dadumina
znanje, da li hou im predati stan sa stvarima ili e me privesti u Oznu. Jasno da u se
odreistana,jeroniimajunalogiakonemajurazlog.Dodueimarazlog,janisam
bila uobe zapisana u ulinom odboru. Nisam dala niti jednu haljinu, sudja, posteljinu,
zlatnine,nitikomadinamjetajanitakadsejesabiralo zapostradalepartizane,neodlazim
na sastanke, ne suradjujem, bjeala sam pred njihovom vojskom, bila sam u slubi
Predsjednitvavlade,simpatiziralasatistaamaokupatorima,uglavnomnisampoudna
iakonisamnitakriva.
Ovakosepostupaskorosasvakimgradjaninom.TojetaTitova demokracija.
VekadimamprilikuigovoritioprilikamauJugoslaviji(Hrvatskoj),a tomijebioglavni
cilj,da iznesemprilikenaevojskeokojojsemora govoritinaprvommjestu:Dogadjajeoko
SamoboraiDravogradadrimda Vamjepoznato,ukolikonije,moesereimasovno
klanje,enekojeimaju posjedsvojtamo,kaudajeumasamapoubijaniljudipoprivatnom
zemljitu posto,stodvadeset,stotridesetujednujamupokopano,notomesebrojne zna.
NahiljadeihiljadevojnikajemuenohodanjemizKorukedoBeograda panatragu
Zagreb:kakojeputomtoizgledalo,tosenedaopisati.Zavrenjeoveslubebilaje
odredjenanekapartizanskaRadievabrigada, kojajeubilasvakogovjekakojinije
mogaohodati,kadsukrenuliizLjubljane:Zagreb,Bjelovar,NovaGradika,Osijek,
Petrovaradin,Zemun,

244
HRVATSKI HOLOKAUST

Beograd,BelaCrkvainazadZagreb,paopetBogznakud.Toserazumijekolikojebilo
ljudikojisutajtrapacmogliizdrati:bezhrane,vodeiodmora.Prodavalisupartizani
vodu po 5.000 Kuna jednu au a najredovitijesu pucali u grupu koji su riskirali glavu za
gutljajvode.Osimsvegatogabilisugoliibosi,dronjavi,izbezumljeni,naivotinjesu
vie sliili nego na ovjeka, kad su ulovili koji kukuruz pa su ga pojeli zajedno sa
odpadkom,svijetjebjeaodaneviditestrahotejernijesmionitkodatinitaodhraneili
bilo kakve okrijepe. To je samo jedna vrsta sistematskog ubijanja naih Ijudi. Pripovijeda
jedan mladi, koji je pobjegao iz logora iz Martinovca kod Koprivnice. Kad su ih poeli
klati,paihprikoljetakodasuskakalikao zaklanopile.IzVirovitikoglogora ihjeodvedeno
800uumuzvanaBorovozakojenitkonikadnezna,takosumnogiimnogizakojese
nikadnezna,jersejejaviosvakitkojeivpamakargdjebio.
Spomenut u i rad Ulinih odbora i organizaciju za izbore: Ulini odbor je vrhovna
vlast,kojojnemoeizbjeinitijedanovjek.Ujedanodbor spadadvijedotriulice,taj
odborimapododbor,kojivoditemeljitokontrolu, tosukunestarjeine,kojidajupodatkeo
svakoj osobi kako je politiki razpoloena, koliko daje pomo za odbor i slino.
Prijavljivanjezaizboreistovriuliniodborkojipodnosipodatkerajonu.Rajonodluuje
tkoeimatipravoglasa.Naupisezaizboresejejavilo1/2glasaa,odtepolovineseopet
polovinaodbilajernemapravoglasa,takoekonanoglasatisamopartizani.Producirase
Tito nosioc liste "Republika", Gai "Seljaka stranka, sad se puno govori o Radievoj
stranki,nojojenitkonezastupa.NarodjezaTitaiizboriebitidemokratskiprovedenia
g. Ivica Kasunovi iz Ogulinajerekao da e Maekovci dobitina izborima, paga je Ozna
odmahzatvorila, takoinaenitkonesmijenipisnutiodmahmusezametnetrag.
Unatosvegatogajeorganizacijaodlina,svesusestrankezbileujedneredove,
utiseiradi.Istinanemanijednogovjekakojijavnozastupa udomoviniinteresereakcije,
narod je preputen sam sebi veza sa umom je izvrsno povezana sa gradom i selom,
nitkosevienehranilaima,svegledaistiniuoiatakoinasvakommjestunastupa
partizanisevrstajuunaeredove,pomau nasvakomkoraku,Oznanamjesklonasvagdje
i na svakom koraku se osjeti trulerazpadanje njihovih redova, to onih ljudi koji su
godinamaradili zanjih a simpatizeri oni koji sunjihpomagalito su sadanajveinjihovi
neprijatelji,gorkosusepokajaliivrlosumarljiviu koristreakcije.
Narodjejednoglasnonastupiozaobranuvjere,NadbiskuppresvjetliDr.Stepinacjejedini
kaoslubenavlast,kojanarodsabireivodi,nodravna vlastgazlostavlja,astavljanapred
Ritiga,kojijeizkljueniz sveenikih redova,samogajeTitopostaviozaupnikacrkve
Sv.Marka.Ritigasepredstavljakaoreprezentacijusvakojstranojvlasti.Sveenstvoje
strahovito

_1larevfsinrti"

245
ugroeno,borisesvakisveenikpodcijenuivotauBjelovarujecrkva zatvorenaiuBanja
Luci,sveenicisunamasezatvarani,mnogoihjeuumuotilo,iinaesejerazbjealo
nasvestrane.
Samo jedne veeri oko 10 sati vidjela sam i brojila jednu grupu sveenika kad su ih
partizani vodili prema Novoj Vesi, bilo ih je oko dvijesto. Dali su to bili iz Zagreba ili
odkuddrugdjeneznam.
15.IX.kadsamjaotilaizZagreba,ostalojeoko600naihastnika osudenihna
smrttukodRarnogsuda.DoksambilauMaksimiruulogoru,vidjelasamja,aisvionikoji
suhtjelividjeti,kakojeponekolikoputanadanprovedeno ponekolikosvezanihljudiu
lancepremamaksimirskojumi.
inovnitvojeodputeno,skorosve.UMinistarstvutrgovinegdjeje najvieostalou
slubi pa ih nema prema 50, eljeznica, Pota, Ministarstvo vanjskih, Unutarnjih,
Predsjednitvovladetihnema,podravneidravne ustanovetojesveistoodputeno,to
senijerazbjealotoetapoulici,ozaposlenju niti govora. Trgovine su otvorene ali
uobenerade,robasemoekupitisamonadoznakeministarstva,adoznakedobijusamo
partizani, koji robu plate samo po maksimiranoj cijeni. Trgovci su obavezni platiti velike
poreze,namjetenikedobroplatitiadnevnoimajuprometa200do500Din.Odseljakase
oduzima hrana, samo se ostavlja neka mala koliina po osobi dnevno tko ima dvije
krave, jedna se oduzima i dade se onom koji nema ni jednu to sve narod ini
dobrovoljno...Svakiovjekkojiimabilokakvuimovinu,krivjeimoradoiulogor,zato
vrijemeseoduzmenjegova imovina, dotini se pusti na slobodu i nikornnita. Narod
sesili,dajednodrugogtui,tojeizprvaiinio.
Prjetnjesuvelikezastrogouigeneralnoienjeposlijeizbora.
EvotakvesuprilikeuJugoslaviji(Hrvatskoj),ovojetekponeto.Akobise
svepisalo,tobi bilacjelaknjiga.
FranciskaBlaevi
Rim,4.X.1945.
DokumentXIII.
NapovlaenjuHrvatskeVojskepremaAustriji,stigohdoKrumpendorfa. Utomelogoruse
pronesoeglasinedaEngleziprimajudobrovoljcekojie seboritiprotivkomunizrna.
Utrpae nasuengleskekamioneisnamauSt.Jakob.Tusunamujednomeljiviku
oduzeliostataklakogorujajersu rekli:"Dobitietenovomodernoorujekadstignete
uUdineItalija".

246
HRVATSKIHOLOKAUST

Englezinasstrpaeuvagone,toboedaidemozaItaliju,anajednomsepartizanipojavie
navlaku.IskrcaenasuKranjuisnamauicu.Tusambiotridanaisamojednomdobismo
malohrane.
Nakon tri dana otjerae nas u ent Vid kod Ljubljane. Tu u ent Vidu2 sam vidio
pravekomunistikezloine.Prvojutropartizanisuhodaliizmedjunas. U one, koji su se
potuili da su ranjeni ili bolesni, odmah je puka prasnula onako hladnokrvno pred
masomnaroda,vojnikaicivila.Nakonnekolikominutastigoekamionidapokupetjelesa.
Uz svakog mrtvoga ila su i dva iva. Nakon dva sata ti isti kamioni su se vratili i
natrpalidrugugruputoivihtomrtvih.Takosejetonastavilopunihjedanaestdana.
Tih dana Bog dadekiupa je ito povealo trpljenje. Nakon pet dananije nam bilo
vie stalo kada emo umrijeti jer i tako vidimo da nam je svakako umrijeti. Ljudi su
kidaligranesadrveaijelikoru,alisumnogizatoizgubiliglave.Koruodkrumpirasmojelis
bunita.Utihjedanaestdanasamosmodvaputadobilijesti.Javienisammogaostajatina
nogama.Ostataknas,kojismopreivjelistrpaeopetuvlakuzatvorenevagoneisnamana
put. Pomiljali smo najgore. U vagonima je bio uas jer smo bili nabijeni kao srdele. Na
putovanjusmoimaliujednomevagonuetirimrtva.
StigosmouZagrebnazapadnikolodvor26.ili27.svibnja.imjevlakstaoisreom
se vrata otvorie, iskoristih priliku i pobjegoh. Povukao sam se ispodice te sam upao u
prvukuunegdjenaKustoiji.
Poslije,partizanisupohvatalinasokodvadesetiest,povezaenasuicuipoee
nas tui. togod je nanama bilo vrijedno, skidoe s nas, ali nisusepunookoristilijer
smo bili blatniimnogi odnas poderani. Ve namgovore kako emo se noas najesti i
napitizavjeno.Kakosunastvrdopovezaliitukliteotvorenogovorilidanamnijedugo
ivjeti, pomirili smo se sa sudbinom. Povedoe nas preko jedne livade, kad izdaleka
opazismosvjetiljkupremanamapomiljalismo da sutonai grobari.Tada jedan oficir s
dva vojnika zapita vodnika, gdje nas vodi. Vodnik odgovori: "Drue porunie,
vodimihucentralnukomandu"."Ne"odgovoriporunik:"vodiihukolunaKustoijipa
uihjaispitatisutraujutroividjetikakvesuzloinepoinilipaemoihondakazniti".Onaj
jevodnikkripaozubimaodmuke,valjdazatoto munijeuspjelodanasdotue.Posvemuje
izgledalo,da je onaj vodnik bio Srbin iz Korduna a onaj porunik jedan Hrvat jer
sejemogloprimjetitiposamomegovoru.
SutraujutronasodvedoeuPrekoisamonasstrpaebezikakvepredaje.Tunas
postrojieuradnebrigadetesmoradiliokoSaveiistili.Onajvlakizkojegasamja
pobjegao,tj.Ijudikojisuunjemubiliikojesam

titar,ievismrti"

247
poznavao zanjihsevienikadanijeulo.eljezniarisugovorilidasu
otieraniprema Kozariitamosubilimueniodsrpskogastanovnitva.
JasamuZagrebuimaodvarodjakapasumioniparputadalihrane.
Oni su imali jednu radnju na Jelaievom Trgu "Zalogajnica Jelai". Obadva _i hrata,
Marko i epo Mui, po noi su odvedeni i nikad se vie nisu :,)iavili na sunce.
Komunistisuihsmaknulibezikakvasuda.
Poetkomsedmogmjeseca1945.uspjelomijedoikui.UHercegovini .eizgledaloda
je ratno stanje. Kriara je bilo mnogo po umama mnogi od njih su hili moji osobni
prijatelji. Nakon par mjeseci, moja sestraima i ja smo bili obtueni da smo davali hranu
Kriarima.Jednojutrosublokirali kuu,dameuhvate,alijemeniBogbioupomoipasam
nekimudomuspiopobjeiituistuveerpridruiosamseKriarima.Sreom,moja ~estra
imasejenalazilaondauSarajevupajunisuuhvatili.Odmahjojje iavljenoionajeostala
uBosniokogodinudanadrugegodinesepreselilauHercegovinu,alinekui.
Umojojsukuiuhvatilimojusestrinu,kojusuosudilinadesetgodina tamnice.Moju
majkusutakoderzatvoriliapokojnogamiocaestokoisprebijali,tomujedaloiumrijeti.
Kada su mi majku zatvorili a nas dvoje nisu mogli uhvatiti te i oca isprebijali, onda su
napastovalimojunajmladju sestru kojoj je bilo samo 17godina.Tumojunajmladju sestru
Jelusuganjalipobrdimadamenenadu,alijadnanijemoglazameznati.Onajepocijelu
nobivalanakiitesujeituklidokkonanonijeobolila.Ustrahuibijedi jeiumrlatoimne
mogu nikada oprostiti. Nju vie alim nego sve ostale i mene samoga. Starijeg brata
Martina su ubili u Beloj Crkvi. Dva zeta su mi takodjer poginula u povlaenju. Dakle,
mojusurodbinuprilinounitili.
UumisamkrstarioodirokogBrijega,BrotnjaiaktamodoPopovaPoljatejedno
vrijemeuDalmacijiblizuStona.Mnogosamseputasorujem snjimasreoibilojeljutih
borbi.KadjepokojniGrgoVasilj(Kekui) poginuoiNikolaJerkovi(Zovkui)ranjen,
tadasamjabioubunkeru. NikoZovkuibiojeprilinotekoranjenijasamgaprevijao
okomjesecdana. Hvala Bogu, eto on je ozdravio i sada se nalazi u Kanadi. Uveljai
1947. godine bili smo obojica, Niko i ja, bolesni: on ranjen a ja dobio stranu
prehladu.
PartizaniizdadoenaloguBijakoviimamojimkomijamadae, akosenasdvojicane
predamo, oni cijelo selo izseliti. Neki od komija su znalizanaspanas je bilo strahda
nasneizdadujer,kadadodedoselenja,ondasenepoznakomija.
Utodobaizidjeamnestijaiposavjetumojihseljananasdvojicasmo sezbogamnestije
predalinijebilodrugogaizlazabuduidasmobilionesposobljenizabilokakvo
kretanje.
ja

248
HRVATSKI HOLOKAUST

Nakonkratkogvremena,poeejednogapojednogakupiti,tj.onekojisuseprijavili
naamenstiju.Menijeprijateljapnuodamoramnegdjebjeati.OdmahsamotiaouRijeku,
odaklesamgledaoprilikudapobjegnem. Dne30.travnja1948.,pobjegaosamuItaliju.
IvanIvankovi
LosAngeles,California

10.kolovoza1961.

DokumentXIV.
KaohrvatskivojniksluiosamuDornobranskojsamovoznojbojniuZagrebu, Ilica
207. U vojsku sam pozvan dana 9. veljae 1942. U I. Domobranskoj samovoznoj
bojnibiosam1944.,kadasampopotrebislube,premjetenuSamovozniodsjektehnikog
odjela, Ministarstva oruanih snaga. Tamo sam ostao na slubi sve do svibnja 1945. 8.
svibnja1945,dobilismo nalogdasepovlaimoizZagreba,prekoSlovenijeuAustriju.
Opovlaenju uSloveniju,odnosnokrozSloveniju,neunavadjatidetalje,negobihelio
svjedoitiopovraanjuuHrvatsku.
Smatram,dajezaovakovupredajukrivonaevodstvo,generaltab,jer onako visok
moral, koji je vladao medju vojnicima i mladjim asnicima, toga nikada ne bi
dozvolio.
Dana15.svibnja1945.,okoetirisataposlijepodnedobilismonalog,da praznimo
oruje,zatimda gapredamopartizanima,anasdaepreuzetiEnglezi. Nalazio sam se
na elu kolone oko 1.500 ljudi, to vojnika, to civila: mukaraca, ena i djece. To je
bilopredselomPrevalje.
NakonpredajeorujaupuenismocestomzaPrevalje,aodatlezaBleiburg.Negdjeiza
Prevaljavidjaosamsvevieiviepartizana,kojisunas poelisprovoditi.Upoetkusmo
bilibezikakovepratnje.Kadasmodoli donekogmostanaDravi,zatvaraosejes
obadvijestrane,moralismouinamost,pakadjemostbionapunjen,zatvorilisuvratai
izvrilipremetainu depova,prtljageidrugog.Svevrijednijestvarisuuzelikaonpr.satove,
lanie,prstenje,medaljice,kriie,novacitd.Kolonaukojojsamjaiao,a
brojilaje4 4500osoba,krenulajezaDravograd.Ponoisunaszaustavljali nacestii
dozvoljavalinam34sataodmora.Zatovrijemestrijeljalibi1520 ljudizakojesupodanu
posumnjalidasubiliustae(tojebiosamoizgovor). KadsmodoliuDravogradpoelisu
djeliticivileodvojnika.Dapaesuizvriliiregistraciju.Moralismodati svojepodatke.Iza
togasuformirane
Alarevismrti"

249
koloneiupuene,jednazaMaribor,adrugazaSlovengradeciCelje.Bilonasjeoko4000.
Samenom se jenalazio: Alfons Knez(kasnije je bio vraen i poslanu Maribor), Marijan
Jerbi,ZvonkoRonevi,JosipRogina,Sreko Osrecki,DragoSautnerinekiMajstorovi.
Doli smo u Slovengradec oko osamna veer. Smjestili sunas u jednupilanu gdje smo
trebaliprenoiti.Upravo kad smo nali mjesto iza sloenih dasaka, pristupio mi je neki
partizan i rekao da me pozna iz Domobranske samovozne bojne, gdje je i on
svojevremeno bio vojnik, te neka se sklonim na drugu stranu, jer da je ovdje
opasno, poto e po noi biti strijeljanja. Tako smo se mi svi preselili, kako nam je
ovaj rekao. Po noi sam uo da su budili i dizali ljude, odvodili ih,azatim smo uli
pucanje i povike: "stoj". Oko osam sati ujutro krenula je kolona za Celje. Vidjeli smo da
naihnedostajebarem200ljudi.Svisutibili tenoipoubijaniuonojpilani.
NaputuzaCelje,ubilisubarem1520ljudi.Jednostavnoovjekaizvukuizredau
jarakitamoubiju.Zavrijeme,kadanisudozvolilinikome,dabiobavljaonudu,aakoje
tkoipakizostao,tajjebiobezmilostiubijen. DolismouCeljeokodvasataposlije
podne.Smjestilisunasnanekulivadupredgradom.Izmedjunassuopetizabrali
pedesetakljudiiodveliuCelje,daetoboenetoraditiidobitijela.Ovojebiovetrei
dan,abezdasmoitadobilijesti.Nitijedanodovihnesretnikanijesevratio,amismo oko
osamsatiposlijepodnedobilinalogzapokret.Iovisuvienegosigurnobili
pobijeni.KrenuviizCeljazaZidaniMost,dolismookodesetsatiujednuumicu.Tusu
namdaliodmoridamoemospavati.Drugogdanaujutrookoetirisatadanjenalogza
pokret.Diiseinegovorinita.Tusumnogiostalispavajui,jernisuuliovukomandu.
Nas,kojismose digli,svrstalisuukolonuipovelinaprijed.Kadsmoseodmakli
nekolikostotinametara,ulismopucanjeizautomatskogorujaipuakatejauk nekolicine
ljudi.Jedanjeuspiopobjei,jednogkojegasamjavidjaoigovorio snjimairekaomije,dasu
svioni,kojisuspavaliubijeninacesti,ujarkuza ivicomiuumici.Tujepalooko150
Ijudi,aodigralosejeubliziniZidanogMosta.Tusamnaaojojednogpoznatog
asnika,g.ZdenkapeheraizVinkovaca,ukolikosenevaram.Odavlesmokrenuliu
SevnicunaSavi.Doaviovarno,poelisunasgrupiratiunekakovebataljone.Poslije batina
idrugog,uspiosamseprikljuitimojojskupiniteslijedeegdananastavitiputprema
Samoboru.KadsmodoliuSamobor,umjestusunasopetlegitimirali,aonaj,kojinije
imaovaljanogdokaza,danijebioustaaili danijebioasnik,biojenemilosrdnotueni
zlostavljan.Tususnamauredovalimjetani komunisticiviliipartizanskavojska.Oko
estpopodne, otpratilisunasnanekelivade,gdjesmonaliprijenasdotjerane"zaro
bljenike".

250
HRVATSKI HOLOKAUST

USamoborusumnogoIjudiodveliuzatvor,akakosusvrilitoneznam.USamoboru
smoostalidvadana.IzatogasunasodvelinaVelikuGoricu.SmjetenismonaSajmite
itunamjereenodaemodobitiveeru.Ipaknisamuspionitadobiti,jerjebilopremalo.
Slijedeegadanasunas odveliuSisak.Ovdjemoramspomenutiito,dasunas
komunisticiviliuGoricituklitapovima,askupa saenamasuponamapljuvaliivikalida
smoizdajniciidrugepogrdnerijei.KadsmostigliuSisakbilojedevetsati naveer.U
Siskusmodoekanisbatinama.IzkolonesuizbacivaliIjude, tukli,amnogisevienije
vidiomedjunama.KadsmodolinamostuSisak,vidiosam,kakosupucalinaljudeu
vodi,kojesupobacaliprijeuvoduive.Takosuihuvodiubijali.Smjetenismoulogor
Viktorovac.Tamosamdobiookojedankilogramkukuruznogbrana,alinismoimali vode
dabimoglikuhatipalentu.USiskusustrogopretrailisvakoga,asvakognepoudnog
zatvoriliubarake,kojesubileopkoljenepartizanima, asvisuimaliurukamastrojnicekao
inamjetenemitraljeze.Izlogorasuna kamionimaodvaaliljude,toboezaPetrinju,aznam
sigurnodasuihujednojumici,izmedjuSiskaiPetrinjestrijeljali.USiskujeostalobez
ivota mnotvoIjudi.Mojakolonajetadabrojila2 2500judi.Drugogadana poslijepodne
nastavilismoputpremaBanovojJarugi.Usputsamopetvidio,kakosuubili trojicu
Ijudi,otprilike5km.odSiska,jersuizaliizreda davrenudu.Istotakosamvidio,dasuna
putuzaDaruvarubilijednog sveenika,starogoko50godina,jernijemogaoii.Mi
smoganosiliimojimledjimasugaskrivaliipostavilidasjedneujarak.Kadje
sjeo,jedan gajepartizanudarionogomueludac,akadsejesveenikskupiou
klupkoipritomesagnuoglavu,ondagajeizrevolverauzatiljakubio.Sve ovosuvidjele
naprijednavedeneosobe,asadaijojedanprijateljvieIng.Vedrina(izZagreba,
Tkalieva ul.).Utovrijemebiojeionlannaeguegkruga.KadsmostigliuDaruvar,
donijelesunamenejelo,alipartizani nisudozvolilidanamdajujelo.Tojebio
jedanaestidanpjeaenja putovanja.Bos,napolagol(jer sumipartizanisveoduzelijou
Dravogradu) itajdansmodobilikruh.Kruhjebioodprilikeoko2kg.adijeljenjena26
ljudi.UDaruvarusmoopetbilinaSajmitu.Tusmoostalipetdana.Poslije toga
premjestilisunasnanekulivadu.Odavlesudnevnovodilioko10ljudidaiste
Daruvar,alisenatragnijevraaonijedan.Kakosusvravali nijemipoznato.Sigurnosmru.
Natojlivadisunamkuhalikukuruzuzrnu idobivalismodnevnookojedandecilitar
vodeikukuruza.Tojetrajalodvadana.Istomtamosmodobilihranu,iakoneradostnu,
alitopluidvaputnadan.Drugogdananaveer,pozvalisunasiotpratiliuDaruvar,a
odatleprekoGrubinogPoljazaBjelovar.UDaruvarusuponovnodvojiculjudiodvelina
"narodni"odborinisusevievratili.Tudvojicujetrebalajedna parizanka,aDraguSautneru
susilomhtjelioduzetivjenaniprsten.Kad

_tlarevismrti"

251
smo doli u Bjelovar, smjeteni smo u vojniki logor, Vojnovi kasarne, sasluani od
OZNe,tenakontogarazvrstaniuradnikebataljone.JasamhiouIV.radnikombataljonu,
kojijeiaonaraduVaradin,zatimuSarajevo, BanjaLuku,Prijedor,Palanite,Jajceiponovou
BanjaLuku, odaklesmodemobiliziraniulistopadu(1.listopaa,1945.).
Od Prevalja do Siska,pratili sunas Crnogorci. Od Siska do Daruvarapripadnici XII.
krajikebrigade,aodDaruvarauBjelovarneki domai partizani.UBjelovarusunasopet
preuzeli Crnogorci. Komandant bataljona mi je bio neki Rade Uzelac, a komandant Sava
Savanovi.ObojicasubiliizRajia.

MatoStankovi
26.travnja,1952.
LeFraschette

DokumentXV.
PoimamoddolaskanapoljanukodKlagenfurta,gdjesmostigli14. svibnja1945.
Duina Klagenfurta moe biti 56 a i vie kvadratnih kilometara. Na toj poljani bilo je
nepreglednomnotvo vojnikaizraznihrodova vojskei mnotvo civila. U tom mnotvu
nisu bili samo Hrvati, nego je tu bilo i pripadnika raznih inostranih jedinica. Ja sam
sudim a i drugi priaju, daje tu togadana bilo 80.00090.000,alito je mnotvo ipak bilo
rasporedjenonaime,po engleskimiTitovimplanovima odredjeno jeukojemdijelu poljane
morajustatiHrvati,Njemci,Slovenciidrugi.Tevelikeskupinebilesusvrstanepokrajglavne
ceste.
Dne16.ili17.svibnjamalosamboljerazgledaopoljanuiprimjetiosamokolo
navedenepoljanemnotvotenkova.Bilisuodnasdalekooko23km,panisamvidio
njihovemarke,alisamkasnijepoprianjudoznao,dasutobiliengleskitenkovi.Govorilo
seje,dajetubiloiTitovihtenkovaskupasengleskim.Nitkonasnatomepoljuzadva
dananijenitapitao.Na 17.svibnjau9satiujutropojavieseengleskizrakoplovinjih6
letilojevrlo nisko,modasvojih200m.iznadnas.Uinilisuiznadnastrikrugaiotili, ali
nikakvaznakanisudavali.Izatoganastalojemedjunarodomivojnicima negodovanjei
nagadjanjetaesadabiti.Naiviioficiribilisuvrlonezadovoljni,tosejasno
vidjeloiznjihovogdranja.Nijeproloodtogani 2sataiprekovelikemaseproirila
sevijest,dasusenaiprobiliidasu

252
HRVATSKI HOLOKAUST

pregovorisEnglezimauspjeli.Togaasasmosemaloraspoloili,alimaloposlijecijela
narnjestvarbilasumnjiva,kadasmovidjeli,danaiasnici skidajuvojneoznake.Radi
ovogasmobilisvizaprepateni.Nakon15minuta dolazinaredba,odkoganitkonijeznao,
daseispranjavaoruje.Ni10minutanijeprolostiezapovijed,odkoganeznamo,
da se diu bijele zastave. Dizalo se je sve to je netko imao bijelo kod sebe. Zbog
ovogajenastalaitavavikakodnaihoruanihvojnika:"Komedasadadiembijelu
zastavu,atolikosamsevremenaborioikrvsvojuprolijevao".Isamsam takomislio.
Takojenastalavelikaguvaibilojesvegaisvaegajedniidu
u umu na desnoj strani, a drugi se prepiru oko predaje, i sl. Najedanput masa se je
poela micati naprijed uz tu veliku poljanu. Poele su se davati eksplozivne mine i razne
granatenaimvojnicima,alinismoznalitosedeava. Mislili smo da se radi o nekom
napadu, pa smo se poeli uriti naprijeddapriteemou pomo.Konanonailazimona
jednupartizankusjednestranecesteinapartizanasdrugestranesamajserimakaoda
sunamrtvojstrai.Izanjihjebilo6hrparaznogoruja.Nasvakojjehrpibila ogromnamasa
oruja, koje ne bi stalo u nekoliko transporta. Sa obadvije strane, suelice tim
partizanskimstraarima,nalazilesuseEnglezkejedinice gledajuipremanamaipatrolei
oko nas. Sa strane nae vojske tu se je poelo s unitavanjem i onesposobljavanjem
oruja.Spomenutastraanitanijegovorila,osim:"Odloioruje!".Svesejetobacalo
kaocjepanicenagoleme hrpeinaslage.
POETAKKALVARIJE
OdspomenutogmjestarazoruanjaprolazimodaljeukolonamaudubinuAustrijei
pomaloprilazeknamaEnglezi,kojisasvojimtenkovima krueokonasgovoreinam:
"Sadjeratzavrio.Svatkoidesvojimkuama.Nitasenebojte!Sadasteslobodni".
Tajdansuilisnamanekolikokilometara,ifinosusnamapostupali.Naveeroko5
satidodjeI.Srpska Proleterskabrigada,alineznamtkojebionjezinglavnikomandant.
Zavrijemeputovanjadoznaosamzaimekapetana,komandiranekeprveete,drugog
bataljona.ImemujeKrnjoNikola.OdEnglezanas,dakle,prihvatie pravihajduciikrvnici.
Onisusesvinalazilinakonjima,tesmoplatilikiriju. Poeenarngovoriti:"Mislite,dae
vasuvekdaprateEnglezi.Sadaste doli,gdetreba!Sadaetedavidite,toznai
komunistaipartizan!"Vesutupoelitui,alisamoone,kojisubiliupozadini.
Poredalisunaspoetiri nacesti.Predpostavljam,danasjebiloutojkolonioko35.000.
Putovalismoneprestanoiskorouvijekutreemkoraku.Partizanisuilinakonjima
usporednosnamatukuinas.Dne19.svibnjauzorupredsamimMariborom odsjelismo
poprviputzajedanmaliodmor.Tujebiloodstranjivanje

:Warevismrti"

253
asnikaidoasnikaporodovimavojske.Tujebilacijelatragedija.Odvojilisuoko4.500
tihljudi.TusamnajboljeupoznaokapetanaKrnjoNikolu,koji je izaao pred njih i
govorio: "Ah, vi ste ti, koje sam ja morao terati i za koje sammoraodase danas
patim.Tolikostemijadazadavali kroz4 godine.Jauvamadasesadaoduim."On
jepozvaokomandirasvogaodjeljenjairekao,dasetiIjudimorajunabakaodmoriti,dase
stogaodstraneodobinihvojnika,jerjeratzavrio.Spomenutikapetanjeotiaosastotinjak
svojih partizana, oboruanih naim orujem. Nae su asnike odveli od nas nekih 300
metaraujednuuvalu,kojasejeprotezalapokrajcesteubliziniMariborauvalajebiladuga
nekih5km.Nastadekrikaivika,alinismoulinijedanmetak.Tojetrajalosvoja2sata.
Onda su se partizani povratili, svizapuhani i kau nam: "Nije za vas bolje pripremljeno
negoinjima".Jedankae:"Onisuotiliprijekuinegovivojnici.Onisuoficiriinjima
trebaprijeastdati".Tajprviznakstrahotainaetragedijeostatemiuvijeku pameti, da
ivim100godina,jerjetuizginulooko4.500naeslavneiborbenemladosti.Nijednom
odnjihnijebilopreko40godina.Svisubili poklanikaojanjciiostalituleati.Utiskeotoj
tragediji nemogunikada zaboraviti,posebnoraditoga,tosamuoodnekihodnjihpovike:
"Zbogom miostaj,mojadragaHrvatska!"
U Maribor smo doli u 10 sati ujutro dne 20. svibnja. Bili smo dovedeni u zloglasni
logor.Otvarasevelikaogromnakapijanamjestudananje"Crvene Kasarne".Nakapijiseje
vriodabomestrogiiokrutnipretres,danebikomeostaoudepusatilinalivperoili
prsten. Moj prvi utisak u logoru: vidim na desetke tisua bijednih zarobljenika. Mislio
sam,daunijednoj hrvatskojkoloninijebilotolikoHrvatairupe,kojesuostaleodavionskih
bombardiranja. U praini nije se moglo razabrati, da li su tu leali ljudi ili ivotinje
takojetoizgledalostrano.Vladalajestranaglad,golotinjai bosotinja.Punosamihvidio
samo u gaicama, jer su partizani s njih skinuli odjeu,kadasuihdoveliutajlogor.U
tomlogoru je bilo mnotvo Hrvata i Njemaca. Tu sam proivio svata od 20. svibnja do 5.
lipnja:bilisurazni prozivi,sakupljanjapostarostislubovanja,razvrstavanjapokotarevima,
itd.Najveaje skupinabilaizkotaraMostarskoga,kojajepartizanimanajvie mukezadavala
kroz4godinepostankaNDH.
TROVANJEROBLJAUMARIBORU
Dne25.svibnjaotvarasekapijalogorainanjuulazejednakola savolovskomspregom.Na
kolimasenalaziojedanogromnibadanj,ukojernjebilonekolikotisualitaragraha.Grah
jebiostarmoguemjesecdana, a unjsustaviliRICINUS,dastimeotrujuljude.Jadni
zarobljenicineslutei nitauiniepravijurinato,jerimjedosadilaglad.Bilojevie
nego

254
HRVATSKI HOLOKAUST

oajnopromatratitosastrane.Nasvojesamoividiodvojicu,gdjesuse udesiliutome
grahu, na kojem je bila pjena kao na grodju kada se saspe u kacu. Tu je taj civil
Slovenac,kojijetodoveo,jedvauspiodasivoloveizbavi.Gladnemaoiju,pasmou
toj masi i guranju prevrnuli badanj, pa onda po onoj pustoj praini kupili smo grah
rukama, prste lizali kao da si neznam to pojeo slatko. U tom logoru bilo je nekoliko
stabalasjabukama,kojesubilesitneizelene,jersusetekzametnule.Urokuod2sata
natimstablimanijesevidjelonitijednogalista.Svejeotilokaodasugagusjenice obrstile.
Nastajestranabolest:zavladalajekugaodonogaotrova,gladai edji.To jebio jedan
uas. Na desetke je dnevno umiralo u onim avionskim grabama,auistegrabesmoih
moralizakopavati.
UBIJANJA
Dne27.svibnja1945.u4sataposlijepodnezapoelojeprozivanje.Tkojesluiou
Ustaamamorao je izainadrugu stranu.Tu se jeizabraonajljepi cvijet mladosti, medju
kojimasejeimojbratnalazio.Odvojilisu ih oko5.000.Istogadananaveertajegrupa
odvedenau oblinju umusvojih4km.odMaribora,gdjesejeuo velikipucanjoko
12 sati. Dne 3.lipnja organizirala se je jednagrupanas oko 200na bijegkrozicuprema
Dravinadesnustranulogora.Planiralismopotuistrau,kojajeopreznouvalavanice.
icejebilotriredajedanizadrugogaanasvakatrikorakastraarsastrojopukom.Tonas
nije ni najmanje strailo, jer i onako smrt nas je ekala. Za glavne organizatore imali smo
StankaK.,zastavnikaMarka B.,rojnikaPeruK.,VencuZ.,StankaB.,idostadrugih.Naili
smo goloruki na icu, koju je bilo nemogue istrgati. Medju nama je bio takodjer jedan
njemakivojnik,kojijeuzeojedandrvenitapinjimeudariostraara.Straar je viknuo i
takosejediglacijelahajka.Jednostotinuljudiuspjeloje pobjei,alijasamostaou
ici.Naosnovuteistenoipoubijanojebilooko40ljudi,alisamseuspionekakozavuiu
mijurupu.
ODLAZAKIZMARIBORA
Kolonaodsvojih32.000polajeizMariboradne6.lipnja.Iznemogli odgladi,edjiibolesti
krenulismopremaHrvatskoj.Sadajenastalaprava oajnaikrvavaKalvarija.Pratilanas jeVI.
Bosanska Brigada,naelusRadomorakom,Srbinom.KodKoprivnicekolonujepreuzela
Slavonska Brigada,naelusJosipomMihajlekom,kodkojegasam1949.sluiou
VaradinuikojisesadanalaziuvojnojUDBi,azovuga "KOS".Onje ujednoefvojneUDBe
uXXXVI(36)ProleterskojDiviziji.Tojeborac odg.1942.NaputkrozSlovenijui
Hrvatskubiojeogoreninesnoljiv iod

Margevisnarti"

255
32.000dolonasjeuLudbregkodVaradinaoko26.000.Drugisuostaliu jarcimaipoitima.
Biloihje,kojisuuspjelipobjeiiivotesauvati.U nekimselimablizuKoprivnicezarobljenici
su ugledali na jednoj njivi nekakav zeleni luk. Narod je od gladi tamo hrlio, pa je nastalo
ubijanje. Narod je tamo trao, jer za 25-27 dana nita se nije dobivalo za jesti. ivi sam
svjedok, kakosutukosilipartizanskiarci.Takojeoko40ljudiizgubilotusvoje glave.Uza
svetodoksujednipadali,drugisunavaljivalinalukitraliprekomrtvaca.
Dne 10. lipnja prolazi naa kolona kroz grad Varadin. Tu je od naroda bilo krike i
plaa,jersuukolonividjelisamokostureodljudi.Naredilisuda se pred svakom kuom,
kudaemoproi,iznesekafsvodom,danatajnainmoguboljetuibijednerobijae.Na
svakikafnasjenavalilopo20, anaiprogoniteljiimuiteljiudaralisukundacimapo
tim skupinama. Tu je bilo dosta slomljenih rebara i kimi i k tomu razbijenih lubanja.
NaroduVaradinuiokoliciradojedonosiohranuivodu.Krvnicisutozabranjivalisamoda
skapamo od gladii od edji. Dolazimonapoljanu Ludbreg, gdje jehilodostaoajno.Na
poljusmoprenoili.Ponoijebiloneopisivomuenje.Tusamsenaposebannainuvjerio,
kako ovjek moe izdrati i strahote da je to zbilja nevjerojatno. Tu su nam se partizani
nasladjivali, dajeuas. Tenoisunekiodnaihjadnikadolibausvojeselo.Pokualisuse
sakriti u ra oni ih opazili i u toj ih rai ubie. Ujutro smo na tome polju bili
razdvajani, pa su neki mladji spasili svoj ivot. Srea, da sam i ja bio mladje godite.
Dodue,sluiosam3ipolgodineuhrvatskojvojsci,alisambiodostamlad.Razdvojili
sumladedomobrane,medjukojesamseijanekakouvukao.VratilismosezaVaradini
tu nas obukoe u partizanske odore, a poslije smo morali tjerati svoju brau Kriare po
varadinskojokoliciipolepoglavskimumama.Unjihovojsamvojsciostao4mjeseca,jer
supustili one,kojisubiliodvemladiiliodvestari.
VelikaveinanaihvojnikaostalajenapoljanikodLudbrega,atamo jeostaoimojrodjeni
rodjak. OnisunastaviliputzaSrbijuuBeluCrkvuu zloglasnilogor.Mojjerodjaktamoostao
jednugodinu.Kadajedoaokuibilojeunjemusamo35kg,adoaojesaetiri
polomljenarebra,kojesumuslomiliuVaradinu,kadasmoizonihkafovavodupili. On
mijerekao, dajeizLudbregakrenulagrupaUstaaod12.000,adoPanevaihjedolo
samo5.000.OdPanevadoBeleCrkveodtegrupejestiglosamo2.400.U logorujenaao
oko8.000.TuuBelojCrkvibilisusamiUstae,kojisusvaki danumirali odgladiibolestiito
utolikombrojudaihnisumogliiznositi,negosuihpokopavaliusamomdvoritu.Iu
njegovojjebaracibilajedna graba,ukojusutakodjersahranilinjegovanajboljegkolegu.
Konanoje doputenoonojakipreostalihnaivotunjihoko150!! daidusvojim
kuama.Tisuedrugihizumrlisuuslijednajgroznijihmuka.

256
HRVATSKIHOLOKAUST

God.1949.ponovnosamuzeturedovituTitovuvojskuidolazimujedinicegore
spomenutoga Krnjo Nikole, koji je toliko vremena traio svoje rtve u Sloveniji. Iz
Titove vojske nakon obuke osudjiva me Vojni sud V. Vojne oblasti u Zagrebu, pod koju
spada i Varadin, gdje sam unovaen. Osudjuju me na Novoj Vesi na kaznu od 8
godina i 3 godina gubitka gradjanskih prava. Kaznu radi "neprijateljskog rada protiv
naroda i drave" izdrao sam 6 godina. Nakon toga odlazim opet kui, pa onda
opet nadosluujemsvoj vojnirokuSrbiji,uBoljevcupodzapovjednitvom kapetana
Krnjoa,kojegasupremjestiliunjegovorodnomjesto.Kadsamodatleputenkui,naao
samnainazabijeguemigraciju.
OdboruzaIstraivanjeBleiburkeTragedijeuClevelandudajemsvoju adresuipotpis
uzuvijet,datoostanesamokodOdbora,jerimamrodbinuuzarobljenojDomovini,pane
biheliodanjihprogoneradimene.3tosetiemojegaiskaza,jasamganapisaoba
onako kao da se sveeniku ispovijedam. Stoga ja na sve izjavljeno i ovdje napisano o
strahotamapartizana nadhrvatskimvojnicima jamimipriseem.

PreivjeliboracizTjelesnebojne

IlijaKordi

SastavljenoinapisanouClevelandu1.
prosinca1960.

DokumentXVI.
3.V.1945.biosampozvanuglavnistanP.T.S.anatrguKulinaBana,jersepripremalo
zapovlaenje.5.V.1945.,krenulismoitopotpunoopremljeniioboruani.Krenuli
smoautobusom,alismodolisamodoPodsuseda,jerseautobuspokvario.Jasamse
ukrcaounjemakitransport,kojijeiaozaSloveniju,tesnjimestigaodoCelja.Ovdjesu
nampodijelilihranu,tesmopresvukliuniformeinastaviliputkamionom.Vejebila
formiranajednakolonaijasamtakoiaooko30km,alijenastaodefektna kolimaimorali
smostati.Nailajenjemakakolonaautomobila,jasejosa jednimprijateljemukrcam,tese
takoprebacimdopredDravograd,gdje samdoao7.svibnja1945.Tujenastaookrajs
partizanimaijapredjemujednunaukolonu,kojaseprobijalainastaviosamiiza
Austriju,svedonekognaputenogaerodroma.Tamosmoseodmoriliiujednosaznali,
da

aladevismrti"

257
jeNjemakakapitulirala.Drugidanprelismodalje uKrumpendorf.No prijeKlagenfurta,
zaustavilisunasiopkolilipartizaniidoliEnglezisadva tenka.Nastaloje
pregovaranjestime,danaspustedalje,alidabacimoorujeugrabe.Netose
orujabacilo,alinesve.Kadasmodoliu Krumpendorf,tamosmosesmjestilikod
eljeznikogkolodvorauprivremene barakeoddasakaipapira.Tamojebioiglavni
dionaevojske,kaoi vodstvo,ministriioficiri.13.maja,pokuavalisupartizaniizvriti
napadna logor,alisuihEngleziotjerali.Oko1516.maja,dolojenaredjenje,dasesvi
spremimo,jerdaseidedalje,tesmokrenuliuVillach.Tamosenalazio porunikBabii
jonekinai.Zatimsunasizvelidaljenanekulivaduitamosunampodjelilinetosuhe
hraneinovaca.Poslijetoga,ukrcalisunasopetukamioneiprebacilinaeljeznikustanicu,
gdjejestajalakompozicija teretnihvagona.Zatimsunasukrcaliuvagoneizatvorili.Ja
sambioudrutvusastarimprijateljem,ustakimzastavnikomuranZvonkom,kojije isto
radioutabu P.T.S.a. Vozilismoseoko16satiikadasuotvorilivrata, nalismose
opkoljeniodpartizanananekojeljeznikojstaniciuSloveniji.Zatimsunasiskrcalii
prelismoprekomostaumjesto,padaljeujedanlogorkojijebioopkoljenicomi
uvanstraama.Ovdjesunassvukliioduzelisvetosmoimalikodsebe.Tusamse
opetsastaosaporunikomBabiem,kojijebioadutantgen.Mokova,amojkomandant.
Ovdjesmo bili5dana.Hranenismodobili,tektreegadananeto.Menijepozlilo,ai
Babijeobolio.Mnogoenajeobolilo,jernasnisuodjeliliodnjih,atakodjer jeumrloi
mnogodjece.Bilojevrlogadnihscena,jersupljakalisve,amnogisuzakomadkruha
dalisvojenajmilijestvariiuspomene.Jednogdana,doaojenalogdasekree,pasunas
po4poredaliukolone.Mjestoukojemsmodosadbili,biojeKranj.IzKranjakrenuli
smopjeicena hiljadeiscrpljenihljudi opkoljenihpartizanima.Prilikompjeaenja,nije
seulonitadrugo,vesamouzdasi,kletve,udarciipokojihitac.Oni,kojisubilislabije
fiz.konstrukcijeikojinisumoglihodatiiizdratiput,bilisu ubijeni.Kadasmodoliut.
Vid(Ljubljana),strpalisunasudvoriteneke bolniceitusmolegliumorninazemlju.ene
suveprijeodjelili.Tusamse sreosabratiemodurjakainjegovimrodjakom,kojisu
bilinaioficiri,te smoostalizajedno.Hranusudavaliteksvakogdrugogdanaitoje
obinonastalatunjavaigrabe,jernijebilodovoljno,ahranajebilavrloloa.Nakon
treegdana,doaojenekipartizanskioficirirekao,danamnee vienitauzimati,anas
mladje,daeposlatiuRusijunaizobrazbu.Medjutim, nakondvadana,odvajalisuovdje,
civileodvojske,oficireodvojnika,pakonanoone,kojisurodjenido1927.Partizanski su
oficiridolazilimedju nasiestoputanekogaubilinalicumjesta,apartizanke
(enske)suutomeuivale.Odatlesunasjednogjutranatovarilinavagoneitomladjeod
18godinaiuputiliupravcuHrvatske.KadasmostigliuZagrebnaZapadni

258
HRVATSKI HOLOKAUST

kolodvor, jedva smo mogli stajati na nogama i tako su nas otjerali na Samoborski
kolodvor. Tamo su dole nae majke i sestre i donijele nam hrane, ali partizani nisu
dozvolilidanamsetodade.NatovarilinasnavagoneiuputiliprekoSavskogmosta
upravculogoraPreko.Tamosuubilimnogeprijatelje,amedjunjimaimojegaprijatelja
LonariIvicu,raditoga,tojeuzeohranuodnekogseljaka,kojinamjenaputupoklonio.
Ulogorunije bilo mjesta i zato smo krenuli pjeice u pravcu Samobora. Ne mogu se
tonosjetiti,kojijedanbio.Zatimsunasdovelipredludnicuu Vrapeituudvorite
zatvorili. Drugi dan, bilo je ispitivanje, te su nam dali propusnice, ali mog prijatelja,
NovakIvicuiFarkaJosipa,zatvorilisuiposlijeihvienisamvidio.Kadasamdoao
kui,legaosamukrevetjersamoboliooddizenterije.
S.B.

DokumentXVII.
Dok su zadnje borbe bjesnile za Slovengradec i most na Dravi zvani Dravogradski
most, Hrvatske Oruane Snage istile su sebi put od partizanskihjedinicaiprobijalese
prema granici Austrije, u susret saveznikih snaga, da se predaju kao regularna vojska
regularnojvojskianeTitinoj umskojbandi.
KadsmostiglinaBleiburkopoljebilojeoko4sataposlijepodne.Prouoseglaskroz
jedinicedasedaljenemoe,jerEnglezinedaju,vedasuokrenulisvojeorujeprotivnas,
to jest, tenkove, topove i avijaciju, i da moramo ekati rezultat pregovora naih
pregovaraasanjima.
Takosmoekaliitawnododrugogadanaopodne.Konanodolojenaredjenje
dasepredamo,alinesaveznicima(Englezima),venanaunesreuTitinimkrvopijama.
Tajdanpredveerpoelajepadatikiainastaojeopimetemedjujedinicamakada
suulioemuseradi.Nekisuizabraliumu,nekisuodluilidasepredaju.Medu
ovimaposljednjimaisamsamekaopredaju.Utommeteugladnivojnicipoelisuklati
stokukakobiimalitozajesti. Istogadanapredveerdolisumedjunasprvipartizani.
Izgledalisubijedno, mravi,goli,bosiigladni.Te istenoidoaojemedjunaspartizanski
kapetanPecikozi,biviprotiavijonskidomobranskinadporunik,kojijejonegdje 1943.
godineotiaoupartizane.(PecikozijedanasinovniknaMinistarstvu prometaR.
HrvatskeuZagrebu).Sjeamgasedobro.Imaojenakapivelikucrvenuzvijezdu
petokrakusasrpomiekiem.Govorionamjedaseneplaimocrvenezvijezde.

_Slarevismrti"

259
Te iste veeri sluao sam prepiranje jednog ustakog vodnika i partizanskog
komesara. Taj istikomesarnamree: "Kome se vi predadoste! Nama aki partizana. Vi
tolikiljudi,dobroobueniinaoruani.Dasupredvamavrataodeljezaitoodnebapa
sve do zemlje, vi biste ih morali dii i kroz njih proi a kamoli ne kroz nas aku
partizana".Kasnijesmosesamiuvjerilidajetajkomesarimaopravo.
Drugidanujutrouslijedilojepredavanjeoruja.Poelismoskidatisvojeznakovesa
kapa a asnici svoje inove, ali odlikovanja nisu mogli ,kidati. I tako sjedei u
kamionu i ekajui da predamo onije jeo sam iednukonzervu.Dopolasamjepojeoa
drugo bacio. Uzima ju jedan partizan i prstima vadi meso napolje, jede i prilazi k meni i
pita:"Drue,imalimalokruha,tridananisamnitajeo".Daosamsucvibaka,jerkruha
nisam imao. Pitao sam ga otkuda je. Reeda je Srbijanac, to je odgovaralo istini, jer je
umadijskibioobuen.
Oko12satidoaosamnarednacestiupravcuMariboradapredamonije.Siao
samsakamionaipokrajpartizanskihoficirakojihjebilomnogo,predao sam svoj majser
najednustranuasamokresnadruguzajednosa parnjemakihrunihgranata.Takosvi
redom. Nakon toga smo jednostavno produili put prema Mariboru. Nekoliko kilometara
prije Draverekli sunam da napustimo kamione to smo i uinili, i stupili u kolonu,
zvanukolona smrti.
Tu je poela odmah pljaka od partizana. Odmah skidanje uniformi i cipela,
oduzimanje satova i novaca i ostalih vrijednih stvari. Dok smo se na jednom mjestu
odmaralikrajDravesvusamsvojurobubaciouDravu,tekjedino sam ostavio ono to je
bilonameni,itosamrazrezaoipoderaosailetomsvojehlaedamiihneoduzmu.Toje
primjetiojedanpartizanpamejestrahovitoudariopukomuledjadasampaoukanalkraj
cesteiree midajasabotirambuduidatolikipartizanskiborciidugoli.
Kolona je krenula naprijed u pravcu Maribora. Iz kolone odmah vade nadsatnika
Sindeka, otjeravi ga u suprotnom pravcu, gdje je sigurno doivio sudbinu kao i tisue
drugihhrvatskihboraca.Kolonajekretaladalje,iuonojvelikojegiitranjuposuncubili
smostranoednitraeiodSlovenacavode.Slovencisupitalizaauvode1000cigareta.
Tkogodjeimaocigaretatajjepiodoksudrugiostaliedni.Konanopredveerstiglismou
Maribor.Zatvorilisunasujednukasarnugdjenasjebilopreko40tisua,itusunamdali
jestiukiseljenigrahizbaavatakodagamnoginisujeli,adrugi,kojisu tojeliodmahsuse
razbolili.DrugogadanakrenulismodaljeupravcuZagreba,ananaamjestadolazili
sudrugi,itakoputemgladniiedniubijani odpojedinihpartizanainjihovihkomesara.
PoslijepodnestiglismouNovoMjestogdjesunasnatovariliuvagone ieljeznicom
prebaciliprekoZagrebazaDugoselo.Tusmonasajmitu

260
HRVATSKI HOLOKAUST

ekaliruak:malojuheikruhasmodobiliprviputaposlijedvadana.
Istoga dana krenuli smo u pravcu Bjelovara, i itavim putem pratili sunashrvatskii
slovenskipartizani.IduipremaBjelovaruprenoilismonajednoj livadi, gdje su poela
masovna streljanja. U zoru je doao jedan samovoziiznjegaizaloparoficirakojisu
naredilidasestreljanjaobustavei da se krene dalje. Tako su nas istoga dana oko tri
sata poslije podne dotjerali u Bjelovar u oruniku vojarnu na Vojnicu i tu smo ekali tri
dananapratnjujervienisuimalisvojevojskedanasprati.Zaovatridanananarodnamje
nosiojestiipitialinamnisumoglidatijersuimstraebranile,alisunamoniprekoplota
bacalihranu.Straarisuvikalinaljudeodbi,aakobikogastigaoudariobigapukom.
Kolone su stizale svakogadanasa svihkrajeva, jedne dolazileadruge odlazile,takoda
smo i mi treega dana uveer krenuli iz Bjelovara u pravcu Osijeka, a za pratnju
dobili smo crnogorskubrigadu.NisamsenadaodasuCrnogorcitakohumaniljudi.Prije
polaskaodraonamjekomesargovor,irekaodabudemoposluniidobri,jerkaotosu
oni(partizani)vojnicitakosmoimivojnici,idanamaneepastinikosasaglave.Takoje
ibilo.Gdjebinasgodtkohtiodaudariilidakogaubije,oninisudali.Uvijekseuoglas
pratnje:"odbiodkolone,jermizaIjudeodgovaramo,dokihnepredamodrugima".Atoje
stvarnotakoibilo.DrugogadanastiglismouOsijeknazelenopoljeitusmo ostalidva
dana. Dok se je naa crnogorska pratnja odmarala, uvala nas je straa logora, veinom
slavonski Srbi. Tu je poela pljaka ostatka ostataka naeg novca, satova, prstenja i
fotografijakaoinaerobekojajejonetovrijedila. DolazilisumladiSrbijanci,moglisuimati
1517godinakojisunassabatinama tukliakojisupripadaliSlavonskojbrigadiukojojjebilo
veinomSrbainetoeha.Oko4sataposlijepodneproaojevlaknedalekoodnas,a
uvagonimavozilisepartizani,neznamkojajedinica.Poelisupucatinanastakodanas
jeparstotinaostaloleati,tomrtvihtoranjenih.
NikaddokivimneuzaboravitinaemnaroduuOsijekuiokolicina njihovojrtvizanas.
Tolikohrane,voaivodesunamnosili,asatakoudaljenihmjesta.Naalost,nismomogli
jesti,jersunamseposlijesvega togaelucistisnuli.IzmedjunasbilojedostaOsjeana,
ijesuihfamilijetraile,alistraanijenikomedopustiladasesasvojimsastanei
porazgovara. TreegasmodanakrenuliprekoKrntijeiPapukazaSlavonskuPoegusa
istompratnjom,azanamajeostajala kolonaenaidjecekojesuplakalei vikale:"Tata,vrati
se!".Mnogusudjecuienestraarinasilurastaviliodnjihovihoevailimueva.Kao
dasuljudiznalidaseneevienikadavidjeti.IduizaPoeguprekoKrndijeiPapuka
dolismouseloCeringdje veinomiveSrbi.Tusunamdavaliotrovnomlijekoinapadali
eljeznim vilama.Danijebilonaecrnogorskepratnje,bilibinasovdjemnogopoubijali.
Pratnjajepucalauvisdaihzastraialipokrajsvegatogamnogisunai nastradali.Naveer
smostigliuSlavonskuPoegu,alogorjebioGlote,

Marevi smrti''

261
biva vojna radionica i skladite. Skupilo nas se ovdje oko 40 tisua, i tu nas je pratnja
predala.Ovdje je vladala strahovitagladitifus.Ljudisuumiralijedan drugomenarukama.
Vodenamnisudalizapitiiakopotokteekrajlogora,jedno20metaraodice.Straari
stajae izvan ice, a unutar ice ljudi juriaju na icu traei vodu kao slijepi. Partizani
pucajuuljude,pobijudeset, dvadeset, i itava se procedura nastavlja. Na narod nosi
hranu a straa uzima to za sebe. to je bolje, to zadre za sebe, a kad se pokvari,
bacajunarnkaopsima.Takojejedankolegauhvatioglaviculukaenjaka,padaoimeni
dajedemdanedobijemtifusakakojetekobiloenjakjestipoonojvnrinibezvode
i k tome jo i gladan. etvrti dan smo krenuli iz Poege u pravcu Pitomae. Dobili smo
novu pratnju: Zagorsku brigadu. Oni na konjima a mi pjeke i to goli i bosi, gladni i
edni. Tjerali su nas treim korakom i tukli korbaima. Mnogi su padali, jer vie nisu
mogli izdrati,a tko god je ostao iza kolone bio je likvidiran, jer su ili partizaninamotor
kotaima iza nas i ubijali, naredivi seljacima da kopaju mrtve. Tih 33 kilometra od Sl.
PoegedoPitomaeprelismovrlobrzoitekmalibrojodnas.Narodnamjenosiovodu
dasenapijemo,alikogodjepoletiodasenapijebiojeubijenkaopas,aoninogama
prevru kante i viu: "Ne treba toj ustakoj bandi vode!" U Pitomai smo se zadrali
svegadvasata,itusupojedince poeli voditi iz kolone, jer su neke prepoznali da su
sluili u Ustakoj vojniciiodmahihstreljalipredvratimacrlcve.Nikadneuzaboravitina
svijetapogotovoonehrvatskemajke,kojesuplakalezanamaivikalestraarima:"toih
ubijate sada, lako vam ih je sada ubijati kad oni nemaju oruja. Gdje ste bili kad su oni
nosilioruje!?"
Sjeam se jedne grupeena koje sunamdavalekruha i mlijeka i plauinam
govorile:"Dekinai,dekinai,komustesevipredali,tojuljivojumskojbandi".
KasnonaveerstiglismoonakoizmueniuKoprivnicu,gdjesunassmjestilina
sajmite.TusupoelitraitiizmedjunasBobanoveborceizcrnelegije,kojesudobro
upamtiliivjerujemdaihnikadneezaboraviti. Nanamjenaroditavunonosiohranu
ipokrajstraeubacivao,dasemalookrijepimo.Ujutrosmokrenulipodistompratnjom
krozsvaPodravska sela.Svugdjenasjenaroddobrodoekao.UDjurdjevcudoekalonas
okostopartizanaipartizankiitoveinomciganigdjesunaspoelituikamenjem itapovima
takodasumnogiostalileatinazemljigdjesuostalizauvijek.Putjedaljevodiokroz
itavuSlavonijuitoprekoLipika,PakracaiDaruvara zaSl.Brod.Ljudisupadali,spavali
idui,amojprijateljDrageckojiidanasiviuZagrebunijemogaohodatipasmoganosili
vieod35km.Nismoga dalidagaubijuanajviemoezahvalitistoemomnaredniku,
momeprijatelju izibenika.USl.Broduostalismodvadana.Zajestismodobilimalojuhe
odgrahaikruha,alinitkojestinijemogao,jersmosvibolovaliilioddizenterijeili
tifusa.PutjedaljevodioprekoPrijeora,Dobojaidolinom

262
HRVATSKIHOLOKAUST

rijeke Bosne, tako da je mnoge i ona odnijela u nepovrat. Poslije jednog tjedna kroz
bosanskegradoveiselastiglismouTuzlu,gdjesmosmjeteniuistonilogor(bivavojna
kasarna).
Tu smo ostali sve do mjeseca prosinca, gdje smo radili najtee fizike poslove.
Preanjesijena,radnaputevimaiuumi,asvegajednomdnevnojesti.Akrajsvegatoga
bilismostalnoizloenisvakenoinapadajimaetnika,kojisujobilipoumama.Teksmo
poslije saznali da su ti ljudi po danu bili partizani a po noi etnici. Skoro svake noi
netko je od naih nastradao. Jedna je grupa bila odredjena za Sl. Brod da demontira
njemaketopove,ukojojsambioija.PozavretkuposlabilismoopetvraeniuTuzlu.
Jouvijekusijenjusmospavalinaledinipodotvorenimnebomiliubivimkonjunicama.
Bilajevelikahladnoa,takodasumnogiobolili,kaoiodtifusa.Posaosmozavrili,ali
smo ipak morali vjebati na igralitu nogometnoga kluba Slobode, gdje nas je jedan
partizanskipukovnikbezruke tjeraodamoramopjevati,aminismomoglinitihtjeli.Onda
nam je psovaomajku Hrvatsku i izdajniku. Jednoga dana su nas postrojili i rekli da
idemoprimitiuniforme.KadsmodolipredbolnicuuTuzli,tojebilarobaodmrtvih
partizanasvakrvavaiizbuenaodnabojatosuihnaejediniceuborbipotukle.Nitko
nijehtiouzetiteuniforme,koje suse sastojale od srbijanskih opanakaipantalonaod
ohekakojeonizovu.Konanosunaspostrojiliireklidaidemozajedinice(vojsku).Kad
smo se pogledali imali smo to vidjeti. Od 40 tisua ostalo nas je jedva tri tisue.
Istogadanakrenulismosavlakomitouteretnimvagonimauraznimpravcima.Amene jei
jo nas 300 dodijelilo zloglasnoj VII Banijskoj diviziji, koja je sama na jednom mjestu kod
NoveGoricepotukla15tisuanjemakihzarobljenika.Satimesusehvalilinjezinioficirii
vojnici, a isto tako kako su klali ustae. Toj diviziji bio je zapovjednik pukovnik Gruber,
bivietnikikapetando 1943.godine.Moetesimislitikakosunasgledalitirazbojnici
kadsmodolimedjunjihuIdriju,gdjesejeitavadivizijanalazilapokazni.Poslije 6mjeseci
stigaosamkui,vauijedva48kilograma,takodamenitkonije mogaoprepoznatiaisto
tako i mojamajka. To je samo dio moga sjeanja natutragediju,adatumasenemogu
tonosjetiti.
MoliobihVasdamiimeiprezimeostaneutajnosti,radimojeobitelji,kojajezanjihi
unjihovimoimabanda,samozatotosmoHrvatiiKatolici,itovolimosvojuDomovinu
Hrvatsku.4
FranjoVrkljan
Chicago,3.rujna1962.
4

Imejebiloutajnosti,alisedanasmoeobjaviti(napomena urednika).

_Ylargevisnarti"

263
DokumentXVIII.
Povlaila sam se s muem iz Zagreba u nedjelju 6. svibnja 1945. sa kolonom
vojske pjeke preko Savskog Marofa, Celja, Slovenj Gradeca doDravograda te smo, uz
borbu i pucanje, stigli do Wolfsberga. Tamo su Englezi odbilinau predaju inaloili
nam da se vratimo prema Dravogradu 17. svibnja. U Dravograd na most smo stigli 18.
svibnjaokopodne,nepraeniod Engleza, ali je 12avionakruilo nadnama. Namostu je
stajalaengleska straa,najviedesetakljudi,kojisusvelikomstrogounasupuivalina
mjesto predaje oruja, nekih 400500 m od mosta. Tamo je stajalo 50tak odrpanih
partizanaakrajnjihjednavelikahrpanabacanogoruja.Naihjebilobar4.000ljudi,vrlo
dobro opremljenihi pripravnihna borbu. Videi kome se predaju grizu se i ile im od
mukeskaunavratu,ljubeorujeiplau.Mojsemuhoeubiti,alivelimisatnik
Robert Merki, koji se borio kao dragovoljac u Rusiji i koji je kod Dravograda vodio
pregovore s bugarskim partizanima: "Sariu, ne budi lud, nisi se s tim orujem ni
rodio,odloiga!"ioduzimljemuizrukupitolj.
Dok se jo odlae oruje, pristupa koloni odred, bolje obuen, u njemakim i
domobranskimodjelimaiboljeoruan,zakojinamrekoedajetoodredKoePopovia.
Onisustrogisnama,alinepljakajusvedoknezavikae:"asnicinapred".Ja,gdjatefica
Merkiinekolikodrugihena asnikamolimodamoemoiisasvojimmuevimatonam
idozvole.OnistavljajuIjudeuredaelokoloneizadvapartizananakonjuijedanredod
45partizanabilisuhrvatskiasniciinjihoveene,bilioniustaeili domobraniili
orunici (ustae nisu rastavljali od drugih). Poela je pljaka asnika i njihovih ena:
zlatninu,satove,izme,kabaniceislino,alijonisutuklizarobljenike.
KolonajekrenulaizDravogradapremaMariborunakonzalazasunca18.svibnja1945.,
praenaodredomKoePopovia.Kolonasemicalavrlo spororadizakrenihcestai
pokuajabijegamnogih,kodegasurazneIjudeubilikolonajesatimastajalana
cestitesmo20.svibnja1945.biliodmakliodDravogradaoko10km,stigavidoneke
ciglane.Tada,oko11satiprijepodne,odijeljenesusveeneodmueva:onisuukoloni
potjerani naprijedaenesilomzaustavljeneiprikljuenetogposlijepodnevaskupini
ustakeenskemladei.Potosenisamhtjelaodvajatiodmua,tomeje partizanudario
kundakom,dadvadananisamutilaruke(imalasamtada18godinaibilasamu
drugomstanjutrimjeseca)isilomotrgaoodmua.Ubacilisunaseneuetirivagonana
otvorenojpruzi,medjuenskuustakumlade.Bilesutodjevojiceuuniforminajvie1416
godina,rijetkood2022godine,odkojihsumnogeizgledalekaodjeca.Bilesuod
Virovitice,Osijeka,Bojakovine,Krievaca,Zagrebaitd.,medjukojimasmougledale

264
HRVATSKI HOLOKAUST

menipoznatuVilmuKuzmekizBojakovine.Bilasusilnonatrpanaetirivagonadjevojaka,
dasmomoglesamostajati,vrstostisnutejednauzdrugu, mueneodedji,gladaiumora
jer ve tridananismonita jele.Masa djevojicapadalajeunesvjesttesmoihdraleu
narujunemajuimjesta daihpoloimo.
Istidannaveer,okozalazasunca,stiglesmonaglavnustanicu Maribora.Pred
vagonomstajalajeIvankaCarini,suprugaustakogporunika odBihaa,iugledame.Ona
mivie,glasno:"Silazisvlaka,sakrijsepodvagone,stradate!"Svemitoujemo,ali
nam nije od ivota nita ostalo i ne izlazimo dok ona nije poela spominjati moju
mamu,zakojuseimam brinuti.Sakrilasamsepodvagoneiobuklahaljinuodkolegice
jer sam bila u hlaama i vindjakni, koje sam stavila pod vagon, a sa mnom zajedno
Senjanka Maja Budjov i zarunik joj Mirko Slikovi, nadporunik iz Hercegovine.
Gdja Carini je to uinila, jer je ula razgovor partizana, da e ubiti svu tu
ensku omladinu. Jo za vrijeme mog boravka u vagonu, i kasnije na stanici,
partizani su glasno govorili: "Vas e noas nositi Drava!" etvrt sata kasnije
odvuenisutivagoninaprijedijasam,jouMariboruula, dasusvete curice pobijenei
pobacane u Dravu, to smo ule od partizana, osobito gdja Ivanka Carini i ja, dok smo
traile vodu izvan logora, poto su nam bili pumpe zakljuali, usprkos stotina sitne
djecekojasuplauitrailavodu.Takonpr.gdjaMarijaMikelrodomizVrlikekodSinja
isnahajojKrista sapetoro djece od512 godina,kojima su ocaTomislavaMikelaubili
etnici kao prvu rtvu kod Bosanskog Grahova, plakale i jaukale za vodu. Nikada kroz
desetgodina,iako samseraspitivala,nisamuladaje ostalanaivotuijednadjevojka
te ustakemladei.
Jo je jedan transport ena i djevojaka, bilo ustake mladei bilo asnikih
obitelji,nemilosrdnopotuen.Transportnapovlaenjujepoao uzadnjiasizZagrebai
stigao pred Maribor. U njemu je bilo dosta vagona, a medju njima putnicima i
djevojka Ljubica Soen iz Zagreba, Nevenka Cigi, svast generala Marka Pavlovia,iz
Mostara, DanicaTomas, djevojka i sestraene ustakog bojnika Tomasa, Mira Matkovi,
ena Ivice Matkovia, Ankica Kardum iz Prijedora, te neka Hercegovka Boica,
prekrtena pravoslavka, koja je iz etnika prela na hrvatsku stranu. Sve su ove ene i
djevojke bileskinuteuMariborusvlakaipobijeneteihdanasnemavienaivotu(Miru
MatkovisuobjesiliuNovojGradiki).Ovosumipripovjedale DarinkaMiloimajkajoj,
koje su dovedene u Zagreb iz transporta na sudjenje i oslobodjene (zauzimanjem
idovadr.Spitzera).
Na23,svibnja 1945. ujutrodiglisupartizanicjelokupnostanovnitvo logoranastanici,tj.
ene,djecu,starceinetomaloinvalidatesvrstaliupovorkuiuputilipodpratnjom
premaZagrebu.Polismooko10sativrlosporimkorakomiskroziznemogli.
PredveersmocestompremaPtuju

alargevismrti"

265
stiglido antitankovskih jaraka koji su seprualiu cikcakdesno od ceste. Bili su duboki
moda dva i pol metra a tako iroki, da su njihovim dnom komotno mogli prolaziti
kamionidnojebiloposutobijelimpjeskom.Vodilisunasnekih800do1000metarakraj
jarkapremanekimvojarnama:etirivelikedvokatnezgradeiparmanjihzgradanjimana
istokunastavljalisusespomenutiantitankovskijarcisistonestranevojarneonisedalje
penjunabreuljak,obrastaoniskomumomiposijanvrtovima.
IduipremavojarniprestiglasunasdvojakolaCrvenogKria,dupkompunaljudi,da
su vrata bila slabo pritvorena ananjima je stajao partizan sa majserom.Parmetarapred
nama ila je mladja ena sa dvije curice, blizakinje od oko dvije godine starosti. ena je
prepoznala na vratima autoambulantesvog mua vezana,ostavila je djecu u grabi kraj
puta, primila se za kola i htjela naprijed sa svojim muem. Partizan ju je sruio s
kolaionajepalana put,upajuikosuiplauizamuemkogavodenastrijeljanje
(vidjelismo,biojemladhrvatskivojnik).Mismodjecuprinijelimajci,aisamesmo plakale
govorei:"Tue bitiinaistrijeljanibaremznamo,kudaemoimnagrobdoiplakati."
IstotakojeenaFranjeVolievia,asnika,prepoznala muaukamionuinapitanje,kudaide
pokazaojeznakomispodvrata,tj.daidenaklaonicu.Tujeoniubijen.Nekakouzzapad
sunca uvezli su nas na eljezna, glavna vrata vojarne i postavili uz proelje prve zgrade,
obojene utombojom.Zgradesubilepunezarobljenika.Odvremenadovremenastigaobi
veliki kamion i onda su ga napunili ljudima koje su, icom vezane, vodili iz zgrade. Iz
pogrdnihizrazavidjelismodasutouglavnomhrvatskiasniciapartizaninitanisukrilipred
nama civilima, da ih vode na strijeljanje. Kamione su vodili uz breuljak i malo zatim
sluali smo rafale strojnica iz blizine, moda jedan kilometar daleko. Vezani ljudi u
kamionima su gdjekada jaukali, tuei se na icu na rukama koja ih stegnuta ree.
Vidjela sam baremdesetkamionaljudizastrijeljanjeadaljenisamradimrklogmraka,ali
sam ula i dalje buku motora i strojniku vatru sve do zore. Nitko u naoj jadnoj koloni
medjutisuamaenaidjecenijebioadanijeznao,datuginunaimuevi,braa,oevii
djecapasmouglavnomproplakalino.Kakosmobiliuvojarnismrtnihrtavaikakonisu
nitaprednamaskrivali,vjerovalismo da e i nas te noi postrijeljati te smo se molili
Boguipredavalimu
svojedue.
Sutraujutro24.svibnjaizaizlazasuncauzobiajnepoklike:"Diitese,banditi!",krenulaje
izmuenakolonanaistomjesto,gdjesmoseodijeliliodcesteinjomsmopoliprema
Zagrebu.Nacestijestajalakolonamladia, estoputadjecaod1618godinaasne
radneslubeanosilisulopateiradnipriborsvojeslube.Mnogimedjunjimabilisu
izudaraniikrvavi,a posebnomojznanacMarko Kardum,kojijebiouprvomredukolone.
Imaojerazbijenuglavupovieokaikrvmujeobilnocurila.Htjelasamzaustaviti

266
HRVATSKIHOLOKAUST

krv,alinisammoglasasebeskinutinitikomadikrpe,jersambilaopljakana,danebigola
ostala.Rekaomije,dasuihtuklemariborskeene,partizanskesimpatizerke,kamenjemi
zakljuavaleprednjimabunarevodeuzpovike:"Ustae,ustae!"Imojojkoloniena,kad
smo gdjekada molili kruha u kojoj slovenskoj kui, odgovarale bi: "Neka Vam da kruha
Paveli!"
Ili smo cijeli dan do Ptuja i tu noili (24.25. svibnja), zatim slijedei dan do
KrapineteondazadanuOroslavljeaetvrtidan27.svibnjastiglismouZagreb.
Nae putovanje je bilo pravo muilite: devet dana od Dravograda do Oroslavlja
nismo dobili ni hrane ni pia. Samo na stanici Maribor provercao nam je jedan kruh
franjevacdr.PetarGlava5apodijeljennapetnaestosoba,svakoj jezapaloparzalogaja.
Jedna naa grupica pojela je par kuhanih krumpirana breuljku kraj Ptuja, kamoih je
nekimilosrdniSlovenacposlaonasvojposjed,alijanimojedrutvonismomogliizai
iz kolone. edj je bila jo gora od gladi te smo na brzinu pili vodu mutnu i neistu iz
lokvicapocesti.
Pljakeipremetaineputembilesuneprestaneistrane:doKrapine jemojadrugarica
M. S. nabrojila tono stotinu. Najstraniji su kod toga bili neki iptari a ti su isti vodili iz
spomenute vojarne ljude na strijeljanje, po jeziku se uope nismo mogli s njima
sporazumjeti.Takojenpr.jedaniptar htioskinutiizmesoteklihnoguMarijeKepiiz
Travnika,alinijemogaopajetolikobijesnoupaoizme,danamseinilodaejojnogu
otkinutiaonastranojaukalabilajetrudna,ikasnijejepobacilamukodijeteuSunji.
Mnogoenajeputempobacilodjecu,medjunjimaijautreemmjesecu.Teenevukle
su se dalje polumrtve i krvave, ali nisu smjele zaostati na putu jer bi bile bez
milosrdja ubijene. Mi smo cijelim putem kraj ceste nailazili na tako poubijane ljude,
obino u vojnikoj uniformi a bilo je i civila. Pred mojim oima starac Lianin,
iznemogao,biojekrajputairekao danemoedalje.Partizannakonjuzapovijedioje
partizanupjeaku,svompodinjenom,dasevratiidagaubije:ubiogajeizpitolja.
Ovdjespominjemjodvijetekezgodesatogputa:enajednogasnika, izmedjuvojarne
iPtuja,zahvaenaporodjajnimmukama,rodilajeugrabikrajcesteblizance,jednomukoi
jednoensko,alijenisupratiociubilinego se koloni kraj nje nisu dali zadravati. Ona
nam je rekla, da e se s novorodjenadi sklonuti u oblinju seljaku kuu, ali ja sam
moralanaprijedineznam,tojedaljesnjombilo.
KadsmostigliuPtuj,prelazeiprekoDravskogmosta,vidjelismorijekudostakrvavu
imnotvoljeinakakonjomplove.Izkolonetrideset
5Dr.Glava,lanfranjevakeprovincijeBosneSrebrene,kasnijejebioubijen,pridruivise takoetrdesetorici
drugihmuenikatezajednicekojepoubijae jugoslavenskipartizani.

1far~eLismrti"

267
metarapredamnom,izdvojilasejednaodmukaioajaobezumljenaena:skoilapreko
ogrademostaurijeku,vukuisasobomsvojedvojedjece,,i%ijemalecuriceblizanke
od23godine.ZvalaseJelenarodomjebilaiz~koliceNovskeasuprugaporunikaViceN.
izSplita.Straarijenisuprijeili unaumu.
UKrapini,naputu,bilojestrogoispitivanje,zatosmobjeale,ali namhraneopetnisu
dali.NakonjednenoiuOroslavljuprvanaatoplahrananaputuito odstanovnitva
stiglismou Zagreb27.svibnja1945.Namitnici kod Vrapa odijelili su iz kolone Maju
Budjov,inovniculogoraStaraGradika,izarunikajojMirkaSlikovia,ipardanakasnije
ih objesili u Zagrebu. Ja sam s prijateljicom M. S. izdvojila se iz kolone i preko Tukanca
kriom ula u grad. Moj stan su ve bili oduzeli partizani. I za 6 mjeseci dobila sam
izgon iz Zagreba. U Garenici, radi veze s Kriarima (Nikola Vuli i drugi) bila sam
uhapenaiodvedenauBjelovarimnogomuenaodefaUdbeuBjelovaruSrbinaGudia
izDinikainjegovogzamjenikaLazia (izistogmjesta).SudjenasamnaDivizijskomvojnom
suduuZagrebu,uNovojVesi,nadvijegodineistiglauKaznenopopravnizavoduPoegi,
gdjenas je bilopet tisuaenskihkanjenica,po brojnom stanju(premjeteneiz logora St.
Gradikabatihdana).Upravitelj,pravazvijer,biojeJovanRadiizKistanjaauznjegamalo
mukih straara i veina enskih milicionerki, okrutnih i nepismenih ena iz Banije i
Korduna,kojesemnogostranijeponaajunegomukarci.
Idui na vanjski rad imala sam prilike nekoliko puta prolaziti kraj naputenog
mukog logora, izmedju "esme" i imanja "Trenkovo"6, 3 km od Poege. Naa kolona
vidjelajekrajsameicelogor,400500metaraodrijekeOrljave,ruke,noge,glave,odijelai
slino,kakovireizzemljeu samojicilogora.Viestotinaenasvjedokomjetoga.
Medjutim u Poegi, C. S. i Milan Grelj pripovijedali su mi, da su glavni
masovnigroboviu"Poekomjarku",prosjekukodsestarskihvinograda.Tamosukroz
dosta dana kamionima vozili nesretne hrvatske rodoljube i strijeljali u masama. To zna
cijeligradipsisurazvlailitebrojne ljeine.
Proitanomiipotpisano,natomogupoloitizakletvuoistinitosti.
MarijaaiSari

268
HRVATSKIHOLOKALIST

DokumentXIX.
PolismoizZagrebavlakompremaMariborudne7.svibnja1945.,okoetirisata
ujutro, dok su se unaokolo ule eksplozije vojnih objekata, koje je hrvatska vojska pri
naputanju grada dizala u zrak. U vlaku su bili vagoni (barem 45) s ranjenim hrvatskim
vojnicima, oznaenicrvenimkriem,enskaustakamladeizZagreba,Krievacaidrugih
mjesta, civili, ene, djeca, starci obino dravnih i ustakih fukcionera te nekih
pedesetak sveenika i bogoslova. Bilo je tu i ljudi, koji nikoga vanijeg nisu imali u
obitelji,negosu bjealiistoizstrahapredpartizanskimnedjelimakaonpr.jedanstarac,
kojisijekrajCeljaprerezaoileiostaotumrtav.Prijeprelazahrvatskegranicestarijiljudi
izlazilisuizvlaka,ljubilihrvatskuzemljui uzimalisobomgruduzemljenaput.
Radi estih napada iz zraka kao i radi osiguranja vlaka po hrvatskim etama, vozili
smo se puna dva dana, tj. do srijede 9. svibnja 1945. u etiri sata ujutro, kada smo na
staniciCeljebiliizbaeniizvlakaponjemakimjedinicama,potojebiloreeno,daje
sklopljenoprimirjetedasamonjemakejedinicemogunastavitiputvlakomuNjemaku.
Ili smo pjeke do St. Petra u pravcu Maribora i tu se formirali u kolonu za povlaenje u
Austriju.ZapovjednikjebiogeneralAjanovi,anjegovzamjeniksatnikili dopukovnikMini.
Tu kao i ranije odigrale su se razne tragine scene. Tako je u St. Petru namjetenik
"Merkura"7 Stahuljak, sin prof. Stahuljaka iz Zagreba, ubio iz revolvera svoju zarunicu
MarijuDevideiondasebenaoigledmaseizbjeglica.
Kolona,formiranaodnasizvlakaosimranjenika,kojesmoostaviliuCeljuizaiju
sudbinuvienitaneznam,teodP.T.S.a,kojijeujedno davaoosiguranjekoloni,zatim
asne Radne Slube, domobrana, djevojaka iz Ustake enske loze i vrlo brojnih
gradjanskihlica,brojilajeiznad5.000ljudi.Vidiosamukoloniviesluajeva,gdjemajkai
otacnoseunarujupo najmanjedijete,asvatkoodnjihvodijopojednodijetesasobom.
Bilo jesluajeva,dasunekistarijiljudiiznemogliiostalikrajputa,gdjesusirezaliilei
umirali.
OdSt.Petrakrenulismouglavnomnazapad,zaobiliCelje,ilidolinomSavinjeistiglivisoko
naAlpekodnekihrazruenihjugoslavenskoaustrijskihkaraula,ostavljajuiuvijekvrh
Grintovcaudaljininamanalijevo. StiglismouAustrijuueleznuKaplju(Eisenkappel)14.ili
15.svibnja,stranoizmueni igladni,jersmousputjelibukovolieinetomalo
konjskogmesaodubijenihkonja.

"Marevismrti"

269
Sutradan smo doli u vezu s engleskim etama na putu prema Klagenfurtu.Englezi
traeorujeitobezuvjetno.NakontogaprebacujukamionimastarijeIjude,eneidjecu,a
glavnina grupe nastavlja put pjeke. Dali su nam za hranu dvopeka i kutiju mlijeka na
trojicu,doksmopreostalekonjepobili ipojelikaoglavnidiosvogobroka.
16.ili17.svibnja,stiglismoumjestoGrafensteinilealinanekotnpolju,dokje
stalnopadalakia,aminismoimaliatorekaocivili,dokjevojskaimalanetoatora.
Kroz to vrijeme tjei nas engleska komanda, da emo biti prebaeni u izbjeglike
logore u Italiju preko Villacha. To nam poruuju preko onih par naih ljudi, koji govore
engleski,napr.Dr.MatijeKranjeca8,b.upnikOzlja,nekifranjevacisveenikK.J.,koji
jedanasuinozemstvu.
Usubotudana19.svibnjaranoujutrostiglisuprviengteskikamioni,kojisupoeli
najprije tovariti vojsku, kako vele, za Italiju. Vojsku prebacuju u subotu i nedjelju, dok
gradjanskalicaprebacujuuponedjeljak21.svibnja. Obiteljskegrupeipojedincecivile
poinju prebacivati oko osam sati, dok kao zadnja grupa idu sveenici i bogoslovi te
preostalicivilinegdjeiza jedanaestsati.Ilismoveseliukamione,sretnitoputujemoza
Italiju,to daljeodTita.Kaonaeosiguranje,navodnoprotivpartizana,iaojetenkna
elukolone,istotakavtekiengleskitenknakrajukolone,aokonasengleskavojnapolicija
namotociklima.Naasumnjaonaojsudbinipostalajeivatek kada smo na cesti susreli
poluvojniki obuena ovjeka, koji je dolazio iz suprotnog smjerai koji se je uhvatio za
glavu,oajnonamdovikujuihrvatski:"Joj,kamoidete!"
Stigli smo na neko polje u blizini eljeznike stanice, koja se, kako sam kasnije
mogao proitati, zvala Bleiburg i tamo smo skinuti s kamiona. Tu smo poredani dva po
dvauredsntkamauvisbilipretraeniodEngleza.Pripretrazioduzimalisunamvojnici
fotoaparate, satove, zlatninui slino, arniprotestirali.Odgovorilisunam:"Boljedanama
dadete nego partizanima. Nama je situacija postala sasvim jasna, ali kasno. Neki su se
poelisakrivatipoitu,kojejebilodostavisoko,aliimvojniciprijete,daeihubiti,jer
da imajunaredbu, dana bjegunce iz kolone pucaju, i tako su se ovi povratilinatrag. Dr.
Kranjec odlazidozapovjednikaimoliga,daostavikolonu,dasesamabrinezasebei
osigurava, a ovaj veli, da ih moraju po naredjenju izruiti Titu, pa ako im se togod
dogodi u Zagrebu da imaju tamo engleskog konzula, kojern se mogu potuiti. U koloni
medju izruenim spominjem ovdje nekoliko poznatih, koji danas vie nisu na ivotu,
odnosnokojimase
8

Dr.Kranjec,sveenikzagrebakenadbiskupije, kasnijejebioubijen.Onjejedanod56sveenikate
nadbiskupijekojesuTitovipartizani poubijalizbognjihovevjernostiBogui Hrvatskoj.

270
HRVATSKIHOLOKAUST

"zameo svakitrag".Tisunapr.:sveenikDr.MatijaKranjec,upnikizOzlja,dr. Ribi&,

gvardijan samostana franjevacau Karlovcu, bogoslovi ibenske biskupije Anta Dunatov i
Martin Macukak, jedan bogoslov splitske biskupije Ivica B. te jedan bogoslov senjske,
Kuliak10.
UprvisumrakbilismodovedeninaeljeznikustanicuBleiburgipredaniuruke
partizana,kojisunasstrpaliuteretnevagone,izvanazatvoriliipovezlivlakomuzpucnjavu
majseraipuka,valjdadanasprestraei odvrateodpokuajabijega.
U Maribor smo stigli oko dva sata ujutro dana 22. svibnja. Odmah smo pjeke bili
prebaeniunekivelikilogorkodpolurazruenevojarne,gdjesmonali vrlo velikumasu
vojnikaigradjana.Tusmoostalisvedosubote 26.svibnjadodesetsatiujutro.
Leali smo na otvorenom po kii i bez pokrivke te smo sabirali opeke razruene
kasarne,daneleimodirektnonablatu.Tunijebilorazlikeunaemcivilnomodjeljenju
izmedjuljudi,enaidjece,svisusenaistinain patili.Hranajebilastranomizerna
i nedostatna. Traje nemilosrdna pljaka, ali postupak nije bio najgori. Komesari su nas
osiguravali, da oni,kojinisu"okrvavili ruke", idu svojim kuama. Po noi su iznad
nasialiizstrojnica, danismosmjeliniglavepodignuti,danebudemopogodjeni.
Ulogorusmodoznalioddrugihlogoraa,kojisuduljevremenabili, dasusvakenoi
kamionimaodvozilivelikibrojljudiinegdjeuumici ubijali. Svakenoi su vrena
masovna ubijanja i sluali su pucnjavu automatskog oruja. Ubijana jenajvie vojska,
takodjericivilikaoiene, osobitoizUstakeenskeloze.
TemasakrevrilisuvojniciVI.jugoslavenskearmije,uglavnomAlbancill,naravnona
zapovijedsvojekomande.
Starijilogoraisunasupozorili,dasigurnasmrtekaone,kojesmjeste ukasarnu,gdje
ih se onda svue i kamionima Crvenog Kria prebacuje do gubilita. Oni su s grozom
prialiotisuamatakopoubijanihljudi,odkojihsenitkonijeivvratio.
Na na uas, naveer, 25. svibnja nau grupu, nakon to su ene i djecu bili
poslali u Zagreb, premjeste u kasarnu. U velikoj dvorani nali smo naokolo masu
razbacanihasnikihivojnikihkabanica,ruksakaidrugih
9
Dr.Ribi,lanfranjevakeprovincijeSvetihirilaiMetoda,kasnijejebioubijenod jugoslavenskih
partizana.Onjejedanoddesetsveenikatezajednicekojesupartizaniubili.

10DvadesetsveenikasenjskebiskupijebilisuubijeniodTitovihpartizana.
Uknjizidr.OtonaKnezoviaPo ko jHruats ke vo js ke, str.90i91,Ivanivkovioptuuje13.crnogorskubrigadu
zapokoljekodMaribora.DrugioevidacpripisujetezloineraznimsrpskimjedinicamaTreeArmijekaoi
vodeimsrpskimkomunistima,naime,KoiPopoviu,BlauJankoviu,UrouKukolji,NikoliVraaru,Milanu
Sekuliuitd.Ustvarinejedna,negomnoge Titovebrigadebilesupotrebnezapokoljvieod40.000
zarobljenika.
11

tlarevisrnrti"
271
stvari,kojesunamdalinaslutiti,danasekaistasudbina.Bilismosigurnizasvojusmrtte
noitesunekiprisutnisveeniciispovjedaliljudeidavalioprostekaonaasusmrti.Oko
jedan sat iza ponoi doista su bili doli kamioni, ali na nae zaudjenje nas nisu odveli.
Doista je bilo nekog razgovora ~aptom izmedju komandanta i nekih asnika i nama je
izgledalo,da suse,%adjali.
Kojoj sretnoj okolnosti imamo zahvaliti svoj ivot, doznao sam kasnije od jednog
poznatog mi partizana L. P.,koji je kao vojnik VI.armije bio tada u Mariboru. Onmi je
izjavio, da je od svojih drugova, uglavnom Albanaca, doznao, da je masovno ubijanje
vojnika Hrvata i Nijemaca te etnika vreno neprekidno u masama od asa zauzea
Maribora do Titovog rodjendana (24. svibnja, ili pak 25.). Navodno je bila uslijedila
engleskoamerika intervencija u korist tih zarobljenika, atomu je ondadana formaneke
milostioddanaTitovogrodjendana.Istimijedobropoznatiinasilumobiliziranipartizan
pripovjedao,dasuizvodilinastrijeljanjeobinopo100ljudi,kojisupolugolimoralikopati
sebigrobovete biihondapostrijeljaliautomatskimorujem.Slijedeagrupaihjemorala
zakopatiisebiiskopatigrob.
Ja sam isto jutro 26. svibnja imao priliku, da razgovaram sa straarom naeg
odjeljenja. Dosta smo se teko sporazumjeli, jer je slabo govorio hrvatski. Njegovo sam
povjerenje dobio tim, da je nastupila jedna povoljna okolnost, koju ne mogu ovdje
spominjatiradiosobnesigurnosti.Onmijerekao,dasuovatridana,tojeonovdje,bez
prekida strijeljali i dan i no zarobljenu vojsku i civile. Tom istom vojniku, ije sam
povjerenjeinaklonostbiostekao,uruiosamjednopismo,ukojemseopratamodsvojih,
atojepismo,kakosamsekasnijeuvjerio,doistaistiglopotomnaoznaenuadresu,iako
dostakasno.
Ujutro26.svibnjaokodesetsatiupalisuunaeodjeljenje vojnicisamajserimate
nas,zajednosonomalopreostalerobe,potrpaliukamioneuzprijetnjuasnika,daesvaki
onaj,kojipokuavadiizastorbitiubijen.Kasnijesmodoznalirazlog:vozilismosekraj
mjestamasakra.
U Zagreb smo stigli preko Varadina isti dan na veer oko osam sati na veer.
ZaustavilismosenaJosipovcuitusunamoduzeliizadnjestvari.Dovedenismookodeset
naveeruzatvornaSavskojcesti.Umomkamionusjediojemedjunamamladipartizan,
rodomHrvatizLike,kojinamjeuzsuzerekao,danaakolonaidepremaBeograduiAdi
Ciganliji,gdjeemobitipobijeni."Zamislite,kakomijeteko,toumoratiubijatisvoje
Hrvate,kojinikomnisunitazlanapravili.Jasambioustaa,alisambiozarobljenispasio
samsetako,dasampostaopartizan.Partizanisumiubilioca,majkuicijeluobitelj.Jasam
ostaosamnaovomsvijetu."
Mojagrupa,nasoko80,bilajesmjetenaupodrumskusobu,otprilikepetputaestmetarai
tuostavljenibezhraneivodeibezmogunostida

272
HRVATSKI HOLOKAUST

idemonazahod,svedoponedjeljkadana28.svibnja.Odponedjeljkapoinjunekasumarna
presluavanja, koja najvie ispituju, radi ega smo bjeali i tko je organizirao na bijeg,
eleikodtogaoitodazakvaetoveibrojitovanijihosoba.Veuponedjeljakje
putenprviodnas(Z.N.),doksamjabiomedjunajduljezadranim,tj.oko40dana.
Osam iz moje grupe, koliko sam kasnije mogao provjeriti, bilo je ubijeno i to etiri
direktno sa Savske ceste, a etiri prevezena na trg N., dok o ostalim, koji su
premjeteniizZagrebauprovinciju,nemamdaljeevidencije.
Ovdjemoramspomenutidvadogadjaja:
1. Svake noi oko devet sati dolazili su kamioni i odvozili utamnienike i to na
ubijanje, kako je to cijeli zatvor vjerovao i kako sam kasnije sam mogao provjeriti.
Najprijebistraariprozivalipoimeniceposobamaljude,vezaliihitukliteihondatrpali
u kamione. Jedne noi su tako vodili na strijeljanje jednu trudnu enu, koja je glasno
jaukalaimolila,dajenetukuidablaepostupaju,potojeudrugomstanju.Onisubez
obziranatoi daljeistotakosnjomnastaviliuzkletveiprosterijei.Doksutrpaliljudena
kamione, nama su pred prozor stavljali neke sanduke i daske, da ne vidimo koga vode.
Odvaanje jetrajalo u vienavrata oddevet dodvanaestsatiunoi.Tako jeto trajalo
svihdesetdana,tosambioupodrumu,odaklesunajveibrojljudiizveliusmrt.Kasnije
sampreaonaprvikatinisamviemogaotonopratititoodvodjenjeljudi,avjerujem,
da se je tako i dalje nastavilo. U svakom sluaju svih etrdeset dana bio je zatvorna
Savskoj cesti prepun zarobljenika: odvaanjem iubijanjem ljudipo noinastalo bi neto
slobodna prostora, koji se preko dana uglavnom popunio i opet na veer, novim
odvaanjemi strijeljanjempraznio.
2.Okrvolonostipartizananekasvjedoiiovajmalidogadjaj:uzatvoru,u moju sobu,
jednoga dana su dola dva partizana Dalmatinca, prvoborci sa spomenicom, stari preko
etrdesetgodina.Ispitujuiljude odakle su,naili sunasvogbliegrodjakaM.M.ipitali
ga:Martine,totiraditu?Odgovori im: Htio sam bjeati iz domovine. A oni: Dok
smosemiborili,tisisneprijateljskimreimomsuradjivao(M.M.jebioudomobranima).
Ne misli, da emo te spaavati. Narod e ti suditi. I doista M. M. je odveden iz samog
zatvoraituubijenkaojedanodonespomenuteosmorice.
Koliko je povrnoi pro forma biloispitivanje, vidi se po injenici da su ubijeni razni
moji drugovi civili, koji nikada vojsku nisu sluili nit se ogrijeili ni o kakav partizanski
zakon,potosupronadjeniuvojnikimcipelama,kojesukaojaeipodesnijeobulidok
smomi bilinadugom putovanju,reenoimje,dasubilivojniciizatoubijeni.Takosu
ubijeniD.A.iK.V.kaoiprijespomenutiM.M.,a sigurnoimnogodrugih.
Nakonetrdesetdanatamnovanjabiosamputennaslobodutemijestavljenona
biranje:estmjeseciprisilnogradailivojnasluba.Odabrao

`Marevismrti"

273
samovuposljednjuiotiaouSamobor,praennegativnomkarakteristikomuaktima.Zato
samostajaoukancelarijieteinisamsudjelovaouakcijamanaterenu,kojesuvrilisamo
starijipartizaniipovjerljiviIjudi.Tisuondailina"ienje"naterenukaoinaevakuaciju
sela Ruda, koje je, isto tako hrvatsko, radi svog njemakog podrijetla vailo je kao
njemako. Iz moje su ete povjerljivi Ijudi evakuirali to selo i svakom stanovniku
ostavljenotekpolasatavremena,dasespremiiuzmenajnunijestvari.Ljudi,eneidjeca
potrpanisuukamioneiodvueniunjemake"folksdojerske"logore,gdjesuumasama
poumiraliibilizatrtikaoiostaliNijemci"Jugoslavije".
UmomkasnijemboravkuuZagrebuiokolicidoznaosamodneposrednih
svjedoka,uglavnomseljaka,slijedee:
Kada sam godine 194 8. bio u selu Graneini i prolazio s meni poznatim seljakom
mimorubaMaksimirskeume,reemitaj:"Umjesecusvibnjui lipnju 1 9 4 5 . ubijalisu
partizanisvakenoiljude,kojesukamionimadovezliizlogoraizatvora.Ubijanjasuvrena
u Maksimirskoj umi kaoi krajsela Graneine, nekih 500 metaradaleko od sela upravcu
Maksimira.Ubijanjasuvrenastrojnicamaitosvakuno.Istotakoponoidizalisu
grupe seljakaiznaegaidrugihsela,dakopamorakeipokopavamopostrijeljeneljude.
Ja sam vie puta pokopao te nesretnike u masovne grobove. Evo takav jedan grob!"
Odveo me na jedno od onih mjesta, gdje su vreni masakri, 500 metara od Graneine, na
blagimpadinamajednogizdankaZagrebakegoreipokazaomimjesto,gdje je vreno
strijeljanje i pokapanje rtava. Gledajuisamomjesto,obraslotravom,nebisereklo,
datuleestotineljeina,touostalomznasvatkoizoblinjihsela.
Znamtakodjer,toizneposrednogiskustva,toizprianjaoevidaca,dasunakon
ulaska partizana u Zagreb postojali veliki logori u Prekom, na Kanalu, u Maksimiru (za
ene, djecu i starije ljude), u Kalinovici kod Samobora i samom Samoboru kod sadanjeg
Domakulture.
Iz tih logora i zatvora vodili su Ijude na strijeljanje u Rakov Potok kod
Samobora, Anindol (Samobor blizu kapele Sv. Ane), estine, Graane i Dubrancu.O
tomeznajumnogiZagrepani,ajovieseljacikojisumoralizakapatiljeeve.
Gornjizapisnikmijeproitan,pronadjentonimipotpisanuzizjavupotpisnika, da
sam ja pripravan pred svakom medjunarodnom komisijom pod zakletvom posvjedoiti
istinitostnavodauzpotrebnegarancijezaosobnusigurnostimojihobiteljiuDomovini.
RozarijeG.Glasnovi
Rim,16.sijenja1955.
Izjavadanapred:
Prof.K.Draganovi

274
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentXX.
Nadanpovlaenja,6.svibnja1945.trebaosamletjetizrakoplovomuKlagenfurt,alimise
zrakoplov,prilikomuzletapokvario,pasamkrenuo zrakoplovnosamovoznomkolonom
premaKlagenfurtuistigaodoBleiburga. Tusmoostalijednuno,adrugogdana,doaoje
naojkoloni,partizanskimajorTei,bivizrakoplovnisatnikHrv.Or.Snaga,kojijeizdao
nalog,da kolonekrenunatraguZagreb.Istinamjerekao,dajeonzanasuredioidase
netrebamoniegabojati.Ovomeseusprotivionazapovjednikkolone pukovnikDal,
navodeidakolonuimapredatiEnglezima.Doksuseovadvojicadokazivalaiprepirala,
jasamuzeosvojestvari,tesjednomgrupomodoko60ljudi(asnika),krenuoumom
premaKlagenfurtu.Utojgrupibilisuizmedjuostalih,braaVladoiBrankoMari,te
njihovotac,komeneznamime,akojijebioustakinadsatnik,zatimbojnikGavea.Nekih
15 km.odovogamjestanailismonajednupartizanskuzasjedu,kojanijeznalaza
kapitulacijukodBleiburgaikojanasjezarobilaipostavilanajednulivadu,gdjesmo
moralisvaodijelaskinutisasebeisjestinazemlju,doksupartizanimalodaljekopalijamu
zanas.OvaophodnjapripadalajeXIII.topnikojpartizanskojbrigadi.Tadajenaiaona
nasjedanpartizanski major,kojemuneznamime,aliznademdajebiolijenikuZagrebu.
Onje saopiosvimpartizanima,dasmomiveizvrilipredajuipredaliorujekod
Bleiburga,padanenassmijustreljati.Onnasjepreuzeoispratnjom uputiopreko
DravogradazaMaribor.Kadsmostigliublizinu Maribora, nailismonajednuvelikukolonu,
kojajemoglabrojitioko20.000ljudii kojajebiladugaoko12km.PutemdoMaribora,
vidiosammnogoljeevauzcestu,apredsamimMariboromdoiviosamividionasvoje
vlastiteoi,kakosunekolicinapartizanaizveliizkolone,etirimladesveuilitarke,odveli
ihuoblinjukuukrajceste,skinuligoleitakogolepredkuom,naoigledsvijunas
strijeljali.KadjepokrajnaekoloneprolazilazaOsijekXII. proleterskadivizija,potpunonas
jeopljakala,odnoseinamodijela,novac,satove,prstenjeitd.Bilojepartizana,kojisu
nosilipunevreenovaca.Ovi partizanisuzatimsjelinakonje,jahalipokrajnae
kolone,tesuiz strojopuakapucalinanaukolonu.Nakontogasunasprisililidacijela
kolonatriasupravcuMaribora,asnatrag,takodasumnogi,kojisubilislabije
tjelesnekondicijepopadali,amasajeponjimagazila.Mnoge,ovakoiscrpljene,
partizanisustrijeljalinamjestu.Tadasupozvalidasejavesvi asniciintelektualciijavilose
navodno3.000,tesuodvedeninaprijed,a kasnijesmouli,dasusvipostrijeljani.Tusam
vidionasvojeoimnogostotinaubijenih,pripadnikacrnogorskenarodnevojske,kojase
povlailazajednosnama.SlijedeegdanasunaspustiliuMaribor,aodatleuZagreb,
bezoruanepratnje.Tekkadasamvidiodamnogiizkolonebjee,saznao

Marevismrti"

275
samdanemamopratnje.JasamsesjonekolikomojihprijateljauputiopremaKrapini,jer
nam je u Mariboru reeno, da smo mi sada slobodni i damoramo ii svaki u svoj kotar,
gdjeemobitiispitani,odnosnosudjeni,akojenetkonetokriv.Nakondvadanaputakroz
Sloveniju,stiglismouKrapinu,gdjesmoseprijaviliradidobivanjapropusnicezaZagreb.
Napominjem,danampuanstvoSlovenijenijehtjelo dati nivode,akamolihrane,tesu
nas neljubaznotjeraliizkuasrijeima:"ZaHrvatenemavode!"
UKrapinismobilizadraniulogoru,smjetenomukoliiokokole,sedamdana.Tuje
zavladaotifuspajemnogoljudipomrlo.Napominjem,danamjepuanstvoKrapine
donosilohraneipomagalonasusvakompogledu,kolikojemoglo.Nakonsedamdana,
biojecijelilogorpremjetenuMirkovcekodSv.Kria,bivilogornaeRadneslube.
Tusuodijelilidomobraneodustaa.Ovdjesambiodesetdanaizatovrijemeuope
nismodobivalinivodunihranu,takodajenatisueIjudipomrloodedji igladi.
ZapovjednikovoglogorabiojenekipostolarizKrapine,aimaoje inpartizanskog
porunika.Nakondesetdana,ulismo,daedomobranskiasniciiiuZagrebnasud,a
premaneodredjenimizjavamapartizanskih zapovjednika,ustakeasnikeidoasnike
postrijeljati.Zatosamjauspio uvjeritipartizanskogzapovjednikalogora,dasam
domobranskiasnikionmeprebaciomedjudomobrane.Drugogdanakrenulismo
vlakomzalogorPrekokrajZagreba,doksuustakiasniciostaliuMirkovcimaizanjih
se vienitanijeulo.UPrekomsmoostalipetdanaitusmodobivaliprviputhranu.
Napominjem,dasusvakogdanadolazilispopisimaiodvodilipojedineskupinekoje
sevienikadanisuvratileizakojesmokasnijedoznalidasustrijeljani.Drugogdana
ukrcanismonasokoeststotinanavlakikrenulismoprekoZagrebadoSesveta.Tu
nasjeuhvatilano.Uteretnimvagonimabilo nasjepo80ljudi,takodanismomoglini
leati,nistajati,anudusmoobavljaliuvagonimajedannadrugoga.Kadsmo
trailidanamseotvorevratavagona,kakobimogliizaiiizvritinudu,poelisu
partizani,kojisupratilivlak,nasumicepucatiizstrojopuakapovagonima takodajebilo
mnogomrtvihiranjenih.ZatimsunasistjeraliizvlakaipjekegonilidoSesveta,pa
daljepremaBjelovaru.Putemsupartizaniubijali, bezikakvograzloga,takodasuodstraha
sedmoricapoludjelaibaciliseubunareuzcestuitakoizvrilisamoubojstvo.UBjelovar
smostiglidrugog danaokopodne.Sjeamse,dajetobilo7.lipnja1945.Prolazei
krozgrad,pribliilasenaojkolonijednaenasdjetetomunaruju,kojajeprepoznala
medjunamasvojegmua,tegajehtjelapozdraviti.Jedanodpartizana, izvukaojetog
ovjekaizkoloneiprednjegovomenomgaustrijeliorekavi: "Evotimua!".Drugog
danakrenulismopjeke,zajednosonimzarobljenicima,kojisuvebiliuBjelovaru,
premaVirovitici.Bilonasjeoko 4.000.IzViroviticesmokrenulidrugogdanazaDaruvar,
paprekoPakraca

276
HRVATSKIHOLOKAUST
zaPoegu.Putemsmoproivjelinajteazlostavljanja,kakoodstranepratioca,takoi
odstanovnitvapojedinihpravoslavnihselakrozkojasmoprolazili.Prijenegobistigli
ukojeseloilimjesto,partizanibiunaprijed obavijestilipuanstvo,takodabistanovnici
izalinauliceiprilikomprolazanaekolone,prepoznaliasnikeidoasnikeiizvlailiihiz
kolone, a njihova sudbina nam je ostala nepoznata. Pratioci kolone da bi nam ubili
svakuvoljuinaduzabijeg,nousunaslijepopucaliuzkolonuupravcukretanjaisvaki
onaj, koji bi samo malo izaao lijevo ili desno, bio prostrijeljen. U Poegu nas je
konanostiglooko3.000.UPoegismo ostalitridana,pa smonakontoga,samomi
asnici, krenuli vlakom preko Nove Kapele za Vinkovce. U Vinkovcima smo se
zadrali jedan dan, ekajui na vlak za Osijek. Tu nas je puanstvo osobito lijepo
primilo. ene su nam donosile pakete s raznim namirnicima. Naveer istoga dana
krenulismozaOsijek,gdje smo ostalikrozpetdananaotvorenomnebuitopokii.
Tu se opet pojavio u naem logoru tifus, pa su nas dezinficirali. Iz Osijeka smo upueni
vlakom u Mitrovicu. Odatle smo nakon dva dana nastavili put za Petrovaradin. U
Petrovaradinusmoostalipetnaestdana.Bilonasjeokotisuusedamstotinaasnika,aneki
odnjih,bilisutuveokomjesecdana.Interesantnojenapomenutiito,dasuovamo
dolazileakeneizDubrovnika,kojesu
traile mueve, donosei hranu i odijela za svoje. Nakon petnaest dana prebaen je
cijeli logor preko Dunava, te smo upueni najprije pjeice, zatim vlakom u Vrac.
Putemsmoprolazilikrozpotpunoopustoenaselaukojimanijebiloniivedue,akojasu
prije nastavali pripadnici njemake narodne skupine. U Vrcu smo se zadrali oko
petnaest dana i tu nam je saopeno, da svaki od nas, ako je imao ikakve veze s
partizanima, da moe to sada navesti u jednoj molbi, upuenoj Komandi Jugoslavenske
armije, pa da e biti ranije puten iz logora. Svakog dana se dogadjalo, da su po deset,
petnaestasnikaizvedeniinikadsevienisuvratili,nitinamjeitaonjimapoznato,
alisepredpostavljalodasustrijeljani.Zapovjedniklogora,sastranenaih asnika, bio je
domobranski pukovnik Miri, pravoslavac, koji je prijavljivanjem pojedinih asnika,
mnoge otpravio na drugi svijet, a on je sam za nagradu puten iz logora. Nakon
petnaest dana, krenuli smo u Kovin,gdjejezapovjednitvologorapreuzeosatnikBarbir,
koji jeu Vrcuzamjenjivao pukovnika Miria. Tamo smo ostali sve do 8. kolovoza, kada
nas je zatekla amnestija. Partizanski politiki komesar u ovom logoru bio je neki Serti,
mladi od nekih dvadeset godina, inae seljak. Tu smo dobivali dobru hranu, primali
novine,slualiradio,tonasjesveveomaiznenadilo.Kasnijesmosaznali,dasutemjere
zavedene radi engleskog i medjunarodnog povjerenstva, koje je trebalo stii radi kontrole
logora(zarobljenika).Uistinutopovjerenitvojeposjetilonalogor.IzKovinakrenuosam
8.kolovoza
prekoBeogradazaZagreb,gdjesamnaaosvojuobitelj.Veinamojih

Marevismrti"

277
drugova, koji su sa mnom amnestirani, bili su ponovo uhvaeninaneke denucijacije,
pa sam se i sam osjeao ugroenim tesam odmah poeo raditina tome, da se prebacim
nekamouinozemstvo.Zatovrijemenisamuopeizlazioizkue,nitiseigdjeprijavljivao.
Osim toga, nisam imao sredstava za ivot, a nikakvog namjetenja nisam mogao dobiti.
Dana11.rujnakrenuosamizZagrebazaTrst,kamosamstigaobezikakovihneprilika.
NakontrodnevnogboravkauTrstu,upuensamulogorFermo(Italija).
N.G.
Fermo,Italija
20.listopada1945.

DokumentXXI.
Kaomladdeko1941.godinedoseliosamsaroditeljimauKukujevac,kotar id.Urujnu
mjesecu1944.napozivvojnihvlastiN.D.H.javiosamse uid.Nakon
komisijskogpregledasaostalimnovacimaupuensamuZagreb.KaovojnikP.T.S.a
zavriosamtromjesenuobukuuZagrebu.Poslije zavreneizobrazbeizakletvedodijeljen
samuIII.BojnuStraarskogSklopa PTSa,kojasenalazilauVaradinskimToplicama.
Koncemveljae1945.vratilismoseuZagreb.UZagrebusmobilirasporedjeniza
odravanjestraekodvojnihskladitaislino.Jasambiousastavujednogvodavojnika na
straizauvanjeskladitahraneuVrapukodZagreba.Prilikom povla enja
1945.nastavi osamputpremaSlovenijiusa sta vu11.SatnijeIII. Bojne
StraarskogsklopaPTSa.Zapovjedniksatnije,ukojojsamsejanalazio biojesatnikMate
Vodopija.Osmogsvibnja1945.,kadjebilakapitulacija Njemake,nalaziosamsepred
Celjem.Tusunjemakivojnicipredavaliorujepartizanima,ijajeveondabilavlastu
Celju.Mismoprolazilidalje itakodoZidanogMosta.NaZidanomMostusunas
blokiralepartizanskejedinice,kojesustigleizJugoslavije.Poznatomije,dajetraeno
odstrane partizanskihrukovodiocadapredamoorujeidaondamoemonastavitiput
dalje.Ovajzahtjevzapredajuorujanijeprihvaen.Napadipartizanskihjedinicapoelisu
sasvihstrana.Bojna,ukojojsamsejanalazio,imalajedostavelikegubitke.Tuje
poginuoisatnikMateVodopija,kojijebiozapovjedniksatnije,ukojojsamsejanalazio.
Joteejebilozacivilnukolonu,kojisusepovlailisanamazajedno.Onisubilina
poljanikodZidanogMostaitakoizloenipartizanskimtopovima,kojisuneprestanotukli
najvie poovojkoloni.

278
HRVATSKI HOLOKAUST

Bilojestranogledati,kakotopovskegranatebacajuuzrakdjecu,ljude,ene,konje,
kolaiostalo.Svakoje bio ogorengledajui ovajstraanprizor.Nakonparsatirazbijeni
su partizanski obrui i produili smo dalje preko brda nosei ranjenike. Razbijene
partizanskejedinicepripucavalesunakolonuiometaleprolaz.Stiglismonajednupoljanu
kodgranice Austrije. Ne sjeam se blizu kojega smo mjesta bili. Na ovu poljanu sam
stigaooko9sati16.V.1945.Ostalismonaovojpoljanido4sataposlijepodne.Preko
veze prenosila se komanda da svaki vojnik isprazni oruje. Malo iza toga ula se
komandadasepodignubijelezastave.MislilismoigovorilosedadolazeEngleziidase
njima predajemo. Odmah je slijedio preko veze naredjenje, da pjeadija krene napred, a
vozilaisveostalodaostanenamjestu.Tektosmokrenulinapredslijedilojenaredjenje
za odlaganje oruja, i tako smo predali oruje. Tu su ve bili partizani. Mnoga vojska,
asnici, doasnici i vojnici sad su zbijani u kolonu zarobljenika i okrenuti nazad prema
Mariboru.
Kaoprvobilojeskidanjeuniformi,cipela,oduzimanjenovaca,satova,prstenjaisveostalo
tojeodgovaralozapartizane.Akosenadjekojidase protivipartizanskomzakonu,bioje
ubijen.Prviasovizarobljenitvapokazali sunam,kakoemoproiitoemodoivjeti.
No,tanaazamisaobilajestranijanegotosmomizamiljali,odnosnobilojestranije
negotosmo mislili.Odmahjenastalotoboepoznavanje(prepoznavanje)iubijanje.U
bliziniMariborastraanadnamasejepojaala.Pratnjajebila partizaninakonjima.
Moralismoputemtratiane iikorakom.MnoginisudoekalidastignuuMariborna
glavnuklaonicunegosuovusvojuobavezudaliranije.PredsamimMariboromsunas
sprovodnicitjeralitreimkorakomsadnaprijedsadnazad,takodasmomoralibaciti
svestvari,tosmojoimali.Naulazuumariborskilogorbilesupokazanetableustae
lijevo,domobrani desno.Otiaosamnalijevustranu.Bilojemnogozarobljenika,koji
sudoliprijemene,aikasnijesustalnostizalinovi.Biojetosunandaniprilino vrue.
Nesjeamse datumakadsamdoaouovajlogor.Ulogorujepostojala esmazavodusaoko
desetpipa.Nemoguejebilodasesvakinapijevode nijedanputnadan.Sutradanjepoela
raditipartizanskaadministracijaili boljereenoklaonikaregistracija.Partizanski suvojnici
vriliupisivanjeza hranupo120ljudiujednuetu.Ovi,kojisubilipopisani,dobilisu
hranu1 kgkukuruznogkruhana10ljudi.Idoksukruhdijelili,sprovodniciekajuivode
ihdaljeizovogalogora,naimeudrugi.Nikomeodzarobljenikanije bilopoznato,kuda
oviljudiodlazeikakoizgledatajdrugilogor.Okretaosamsepardanapologoruikad
mijeutaioglad,upisaosamseijaujednuodoviheta.Nakontosamdobio10dkg
kukuruznog,pobjegaosamizisteete.Iskrenoreenonisamznao,kudoviIjudiidu,
nikakoizgledatamo,kudoniodlaze,nitijemogaomatkodrugiznati.

1larevi smrti"

279
Jasam biomladdeko,17 godina.Ako bise gledalonasnalaljivost,ondabiimali
prednost stariji i asnici, koji su prije rukovodili jedinicama. Ja sam i dalje nastavio isto.
Upiemseujednuodeta.Dobijem10dkgkruhaiodvojimsedalje.Nisamiaozatimda
dobijem vie nego drugi, to moeposvjedoiti ovaj primjer: Nakon to sam se upisao u
jednu etu, naao sam tu svoga ujaka od mame brata. I pored tekog ivota i
neizvjesnostibilonamjetee.Plakalismoobadvojica.Kadjebilodaovaetaodlazi,jasam
murekao,dajaneuiiidasemenineda.Uzaludmujebilo,tomejemoliodaidem
snjim,dasamjamlad,daseneuznatsnai,daupoginut.Njegovo zalaganje da me
privueksebibilojeuzalud.Jasamostaoprisvojojodlucidaneuii,negonekai
onostane.Ovajrazgovorbiojeaptanjedaneujusprovodnici.Ipredsampolazak,
kadsenismomoglisporazumiti,dalismorukujedandrugomesasuzomuokuzaelili
sretnojedandrugomirastalise.Zanjega vienisamnikadauo.Onje ostaonavjek
uMariborusatisuamaitisuamaostalih,kojisutamoostavilisvoje ivote.
Znamkomeovopiemitkoeitatovajdoivljaj.Zato ubitiiskren kao da sam
na Svetoj Ispovijedi. U logoru je bilo sve manje i manje zarobljenika, a pucnjevi
okoMariborasuseneprestanouli,anoijovie.Brojsesmanjio,takodasmomogli
svi piti vode. Neprestano su odvodili zarobljenike, koji se vie nisu vraali u logor.
Meni se nije dalo ii. Mogu samo da kaem, da me je uvao Bog i da mi nije bilo
sudjeno,dazauvijekostanemuMariboru.
Jednogadanaestogamjeseca(nesjeamsedatuma)biojepolazakzasveone,kojisu
joostaliumariborskomlogoru.Postrojeniuetiriredakolonajekrenulaizmariborskog
logora.Sprovodnicinaekolonebilisudobrovoljci.Svakakooni,kojisuznaliubijati.
Njihovusposobnostutome pogledusunamusputdobropokazali.Oko5000do6000
zarobljenikajepoloizMaribora.Svakanojenosilazanasnetonovo to,daneemosvi
doekatiiduegdana.Nesjeamsemjesta,kudsamprolazio.Svakiodnasjebioizgubio
svakunadu,daeostatividaepriatikudjeprolazio. Ispaeniodgladiiedjipadalisu
putemunesvjest.Svakionaj,kojipadneinemoedalje,pridjemupartizaniopaliionako
vepolamrtvogubije. Akopokuanekidapomogneonome,kojinemoedahoda,
ondabuduobastrijeljana.Viesenijebojaonitkoodnas.Svakijevidio,danemoe
izbjeismrt.Mnogisusjeliirekli:"Nemogudalje.Ubijteme!"Tuusluguje odmahdobio
bezmolbe.Prenoitenamjebilonavaaritimapokrajsela.Odjutradomrakasmoili
svakidanprosjeno50kmnadan.Kadbiusputimalinekadmaloodmora,mnogizaspu,
kojisevienikadineprobude.Sprovodnicisveono,toseodmahnedieubijaju,
pucajuionekojisuve mrtvi,dasenebipotajioiostaoiv.Pratilisunasna
konjimainosili

280
HRVATSKI HOLOKAUST

municijukaodauborbuidu,kojusuusputkoristilizasvakipogodak.Krozselaprolazei
seljacisunambacalikruh,slaninuiostaluhranu.Akojekruhpaodvametraodnaeg
stroja kokoraidalje,svakijeubijen.Noi,kadsmonavaaritimailinanjivi,ondanas
nabijuujednugruputakodanemamjestanizasjeditidovoljno.Okolosumitraljezi.Kose
podigne gore poslijekomande, lei bez opomene. Na njega se puca i ako promai njega,
drugoga e sigurno pogoditi, jer smo nabijeni kao ovce u oporu. Seljaci su nam
dovozili hranu na kolima u buradi. Veinom kukuruzno brano kuhano bez soli ak i sa
mekinjama.Zanasjetobilodragocjeno,jersmostimproduivaliivot makar i za jedan
dan. Nije bilo nita novoga, ako po 23 dana ne dobijemo nita osim partizanskih
kundaka.
Svakenoismonedalekoodnasulipucnjeve,kojinisuuzaludpucali.Sutraseodmah
razgovaralo,dasuodvodjenizarobljenici.Itakoodmjestadomjestamismonastavljali
kriniputprekoTitoveJugoslavije,ostavljajui ivotenasvakomkoraku.Doksmoprolazili
krozkatolikasela,bilojejo dobroubijalisunassamosprovodnici,adaljejebilojo
gore.Skidalisusa nasodjeuiobuu,kojejoimaotadavrijedi.Takosjednog
mjestadodrugogstiglismopreko Varadina,Koprivnice,ViroviticeuPodravskuSlatinu. U
PodravskojSlatinikrajprugeujednojrupaiimalismojedanodmor.Tusmoekali
gutmanovvlakdanasvozizaOsijek.Kaoinadrugimmjestima takoiuSlatinibiloje
strano.OvdjenasjeposjetilaTitovaomladina.Dola napraksudauekakosekoljeiubija.
Dolisumladiisorujemistrijeljali kolikosuhtjeli.Ovonisuzamislinegostvarnost,koju
samjagledaoipreivio. Skidalisuodjela,cipele,oduzimalisveono,tosenjimasvidjelo.
Nesjeam senitisammogaoznati,kolikosuubili,jerjepucalonaviestranaiuose
jaukodonihkojeudarajukundacima.Netrebasakritnionotonamdobro uinie dali
sunamjesti!Stiglajekompozicijateretnihvagonaimismopoelisaukrcavanjem.
Kompozicijanijebilavelika,alimoralojesvestati.Sveono,tonestane,bitepobijeno.
Psovalisunasigovorili,dabijopobili,alidaimajudostaiovozakopat,toje
pobijeno.Takosmomoralisvistatiuvlak.Bilismonatovarenikaokladejedanna
drugome.DokjevlakstigaouOsijek,poumiralisumnogi.Onotojeivo,otjeralisunas
na zelenopolje,navaarite.Navaaritujebilojozarobljenika,kojesmonalitamo.
Tujeformirananovakolonaod5000zaPanevouBanat.Sadsmoznali,koliko
moramojopjeaiti.Takosmoznalikrozkakvaselamoramoproi.Nesjeamse
datumaznam,dajebiosedmimjesec,kadsmopoliizOsijeka.OdOsijekasmodobili
novesprovodnike.Svatkoodonih,kojisuednikrvi,doVinkovacasuioniuinilisvojei
ubijalikoliko suhtjeli.Nemogureitonoogranienbroj,jernisambrojio.Nijeme
mnogointeresiralodazapamtimbilotosovogaputa,jersambiopotpuno uvjeren,da
ovoneumoinikadaispriatinikome.Onotonisamvidio

.llar`evi smrti"
281
oima,tosammogaouti.Svakipucanjdoniojejednusmrt,apucnjevisuseredalijedan
zadrugim,avidiosammnogemrtve,kojisupoginuli,ispredmene.UVinkovcimasu
nas smjestili na jednu staru ciglanu ogradjenu bodljikavom icom. Tu su nas oiali i
odijelodaliuparu.Takosmoserijeiliuiju,kojihsmoimaliprevie.Naciglanismoostali
dvadanaikrenuli dalje.UVinkovcimasmodobilinovesprovodnike.Svegoriizagorih,
aliovisunadmailisveostale.
Od Vinkovacadalje prema Mitroviciprolazei kroz pravoslavna selaubijali su civili
vienegopartizani.Vepriulazuuseloekalisunascivili.Vienismoiliukolonietiri
po etiri, nego jedan po jedan. Seljaci su na poziv vlasti obavijeteni par dana ranije da
emo proi, da nas ekaju, kakoznaju. ekali su nas sa motikama, vilama, sjekirama,
drvetima, to je ko naao, da mu je zgodno. rtve su padale kroz sela i izvan sela.
Namjernosunaszaustavljalidaseodmorimokrajsrpskihsela,takodaimajuvremenada
skidaju odijelo, obuu i sve ono, to njima odgovara. Selo Laze nedaleko od Vinkovaca
nosi prednostnad svim ostalim. U ovomselu je ostaviloivoteparstotina,tosupobili
civili.Bilismogoli.Partizaniiciviliposkidalisusa nassveonotojevrijediloinajmanje.
Gladni,goli,bosi,umorniodtakodalekaputa,nastavilismodalje.Nasvakomkoraku
ljudijesvemanjeimanje.Itakosmostiglidoida.Uidusunastakodjerdoekali
seljacisamoumanjojmjeri,jerjebiovemrak.Kraj idaujednurupausunas smjestilina
prenoite.Rupaajebiladubokaiznjejeranijeizvoenazemljazaciglanu.Tusmo
ostali itav dan. Jaka vruina u rupai bez malo vjetra. Bilo je strano vrue. ene su
donosilevodu.Kodnjihsustajalipartizaniiudaralikundacima.Beztogasenijemoglo
dobit ni vode. Iznad rupae stajali su sprovodnici i civili, koji su doli da nas vide.
Malokojedoaoodonih,kojineeubitipokojegazarobljenika.Okonasiponamaje
pucalokaoda jeneko veselje,iako jesvakipucanjdonio po jednu smrt.Vie senismo
bojalismrti.Smrtuonimdanimabilajespasodpatnji,kojenasjoekaju.Vienismo
izgledalinaljude,kojiimajukrvimeso,negona kosture,kojiimajusamokoupreko
kostiju.
OnogvremenamojafamilijajeivjelauKukujevcima12kmdalekoodida.Moja
mama je dola i donijela mihrane. Zamolila je jednog od sprovodnikadamiontoda.
Bilo mi je teko prii. Ovaki susreti sina s majkom ili mua sa enom zavravali su se
veinomubijanjemnaoiroditeljailislino.Nisamsebojaosmrti,negodameubijeba
predmamom.No, ipaknijebilo onako,kakosamja oekivao.Kadsamdobiohranu,
mamamejezamoliladatodamnjenomsinu,jermenijemoglapoznat.Kadsamjojrekao,
dasamjanjezinsin,gledalamejemaloipalaunesvjest.Ovomogudakaemdami
jebiloteenegosveostalotosampretrpio.
Izidasmopolidalje.Nesjeamsekojejedobadanabilo,samo

282
HRVATSKI HOLOKAUST

znam, da je bila jaka vruina. U rupai je mnogo ostalo mrtvih i ranjenih. Kad je kolona
pola,mojamamajeilapozadiigledalaodjednogdo drugogmrtvog,daliemene
nai.Mrtvacasejemoglonairedomuzdu putakudsmomiprolazili.Takosmostiglido
Kukujevaca,gdjejeivjelamojafamilija.Ovojekatolikoselo.Unjemujeiviosamojedan
pravoslavac.Stanovnici su ovog sela bili obavjeteni od strane vlastida prilikomnaeg
prolaskanitkonesmijebitinaulicinitiprozoru.Njimajebiozabranjen izlaz,jersutoHrvati
i oninasnee tui ni ubijatnego davatihrane. Zato su imzabraniliizlaz. Dok prolazimo
krozsrpskaselamoglisuubijatikolikosuhtjeli.KrozKukujevacsmoprolimirno.Jedan
je skoio odzarobljenikaujavnibunar,koji je biokrajputa.Ovaj jeubijenubunaru.Iz
togabunarajenosiloskoroitavoselovoduzapie.Odondavietajbunarnekoristi
nitkojonidanas,nitievieikada.
OdKukujevacadoKuzminaima7kmtakodjermejematipratilaovimputem kao i
ranije gledajui medju ubijenima, gdje e mene nai. Na kuzminskom vaaritu smo
imaliodmor.Tujedolomnotvocivila(svakako Srba).Tujepoelonekoprepoznavanje:
samosusebiralioni,kojiimajuboljeodijelo.Itakojenastaloubijanjeisvlaenje.Civili
su hodali iznad sa komadima drveta i udarali redom. Ako se ko protivi, bio je odmah
strijeljan.ProduilismodoMitrovice.Svakiassvemanjaimanjakolona.Zarobljenicisu
padaliodgladiiedjiiodmahubijaniodsprovodnika.UMitrovicismoimaliodmorod
jednoga dana. Tamo kao i obino bilo je prepoznavanje i ubijanje. U Mitrovici smo
dobili nove sprovodnike iz neke srpske brigade. Oni su bili jo gori od njihovih
predhodnika. Ovi su do sada ubijali iz puaka i pitolja, a ovi iz Mitrovice su klali
noevima. Dobro se sjeam jednoga sprovodnika naalost, ne znam mu ni ime ni
prezime.Biojevisok,crn,sbrkovima.Vikaoje:"Bre,poravnajetriietri".Automat
je nosioprekoledja,aurukamajeimaodvijekamei otrio jednuodrugu.Razgleda po
zarobljenicima,pajednogapovuezaruku,sruigadoljeionakonapolamrtvaklekne
muna prsa,zabode u vrat kame, jednu s jedne strane a drugu s druge strane. Povue
otricama prema naprijed i rtva je gotova. Kad je posao zavrio, oblie krvave
kame,takodasumuprsakrvavaodkrvi,kojakapljesakama.Takoseredartvajednaiza
druge. Kad mu se ovo zgadi, onda kame ostavi. A uzme automat. Izvlai jednog po
jednog i ubija. Ovo ne piem da sam odnekoga uo,nego sam ovo vidio i preivio u
onojsredini,gdjesejeovoodigravalo.
OdMitrovicepremaRuminailismonajednogaamiakrajceste,ukojemjebilomalo
vode.Vodajebilanetaknuta,ausedmommjesecuvoda,kojasenalazilaubaraci,moe
sezamislitikakovaizgleda.Biojetovrudan.Utuilaedja.Zarobljenicisezalijeupovodu.
Kojiiuspijeda zagrabivodepopitiinemoe,jerbudeodmahubijen.Najedanputse
sve

_Llarevi smrti

283
razletilo, i u amac po vodu. Partizani pucaju iz automatskog oruja i dok mrtvaci nisu
pokrilivodu,nijebilomira.Kad sevienijevidjelavodaodmrtvih,ondasejeumirilo.
Od Vinkovaca do Mitrovice nismo nita dobili za jesti, osim ako je neko to
uhvatio, to koji seljak baci u kolonu svakako Hrvat, jer Srbin nee nita baciti. Usred
ravnoga Srijema ostavili su ivote zarobljeni hrvatski vojnici. Bilo je po 45 dana da ne
dobijemonitazajesti.Svakidansmopjeailiprosjeno4050km.OkoStarePazove
nesjeamseblizukojegamjesta protjeekanal,auljetnodobaimaunjemutekuevode.
Krajtogakanalasunamdaliodmor.Iakojekanalbiosasvimdonas,svakionaj,koje
pokuaodauzmevode,biojeubijen.Kaoinadrugimmjestimaiovdjesu mnogi ostavili
ivote. Van svake zatite bili smo preputeni Titovim koljaima.Takonaakolonaod
napolamrtvih zarobljenikakretalise bosi,poderani, gladni,izmueni od silnoga puta,
bezhraneivode, povruimljetnimdanima.
Krajputa,kadbiimaliodmor5ili10minuta,travejeodmahdozemljenestalo.Pojeli
bi je mi zarobljenici. Poslije svakog odmora ostali bi oni, koji vie nemaju snage da se
dignu.Onisuodmahpobijeni,jerzanasnijebilonikakvemilostiodstranepartizanskih
sprovodnika. I tako svaki korak po koji manje, stigli smo do Zemuna i produili do
Beograda. Prevezli su nas kampom preko Dunava na drugu stranu. Lako je bilo prevesti
prekoDunavazarobljenike.Vienijebilo5000,kakojepoloizOsijeka.Smanjiosebroj na
oko1000zarobljenika.ProduilismodaljezaPanevo.UBeogradusunaspreuzelidrugi
sprovodnici,koji valjdanisuznali,kakosusnamapostupalinjihoviprethodnici.Onisubili
bolji:osimkundakadrugonisuupotrebljavali.Kojisupadaliinemoguvieii,vozilasuih
seljakakola.TakosmostigliuPanevoulogor.Ulogorusmodobilihranu.Iakojebilo
maloislabo,zanasjetobilodosta.Spavalismoujednojvelikojsali.Doljebeton,koji
seribaosvakidan.Nitanismoimaliodposteljine,negosmonabetonuleali.Nakon56
danaodvezlisunasvlakomuBeluCrkvukodrumunjskegranice.Tamo smo smjeteni u
logor, ogradjen bodljikavom icom. Ovdje je bilo spavanje bolje. Imali smo dosta
slame.Hranajebilamizerna.Sutrasmoimalicrnukavubezeeraupodneiuveer
redovito, svaki dan, bii, graak. U svakom zrnu crv. Kad primamo na kazanu, crvi
isplivajunavrhiprekrijusvusupu.Ondalicombacimocrveijedemo,azrnomalokoje
da nemacrva.Kruhasmoimali30dkgnadan.Kruhjebiocrn,daseneznaodegaje.
Morali smo kopati vinograde to su oduzeli od vabskih obitelji. Bolesti su razne
navalilenanas.Mnogisu odnijelirane,koje sudobilinakrinomputu.Ljetnavruina
ranjenicibezlijekova,bilojestrano.Postojalaje
ambulanta,gdjesubilismjetenibolesnici.Samonijebilonilijenikani

284
HRVATSKI HOLOKAUST

lijekova.Ljudisuivismrdiliraneseucrvaleumiranjejebilomasovno,takodajeumiralo
prosjeno10dnevno.Bilisuodredjenionikojizakopavaju mrtve.Onigrobarisumipriali,
a i sam sam vidio. Mnogi su izgubili vid, sluh,razum.Tamo smo radili jedno vrijeme:
okopavaliloze,istilikanaleiostalo.
UrujnumjesecupovratilisunasnazaduPanevo.Naamnestijusmobiliputenioni
kojisurodjeni1926./27.pamladji,akojisusenalaziliulogoru.Jasamotiaokuisa
oko jo 150 a ostalo je starijih, kojih je bilo jo 150.Takoje5000zarobljenika,koji
supoliizOsijekasmanjionabrojodparstotina.Daljeminijepoznatonitaoonima,
kojisuostaliizameneulogoru.Bilisutotekiisudbonosnidanizaone,kojisusenalazili
zarobljeni kodTitovearmije.Tekojebilogledationejadesvakompotenomovjeku.
DoksambiouDomovini,sluaosamemisijuradioParizanahrvatskomjeziku. Kad
ita listu traenih lica, koji su 1945. oko Maribora vidjeni, onda sam se teko
osjeao, sjeajui se stotine mrtvih, koje sam ja vidio. Za njihove grobove ne zna
obiteljnitieikadaznati.Jatakodjerneznamni imenaniprezimenanijednome,koji
jezaglavioutimstranimdanima.Janiostalinismoseinteresiralidazapamtimobilo
kojeimeodonih,kojisuubijeni,jersmoseiminadalismrtisvakidan.
ivio sam u Domovini, gdje vlada komunizam 13 godina. Nadao sam se da e
jednoga dana doi kraj reimu, koji je preko volje nametnut svakom potenom ovjeku.
Kadserasteglo,atkoznaidokada,odluiosamsedanapustimDomovinusaeljomda
senevratim,dokunjojvladakomunistikouredjenje.Skupasabratomnapustiosam26.
X.1958.godine.SadaivimkaoizbjeglicauCremoni,VillaGlaribr.8.
Ivankoro
(PredDr.MilanomSimiem)
Cremona,oBoiu1958.

DokumentXXII.
Bilajesubota5.V.1945.kadsmosepovuklisaGeneralskogStolai VinskogVrhapreko
rijekeDobreupredgradjegradaKarlovca.Borbajebila upunomjeku,aujutrooko11sati
bilismonapadnutistrojakomvatromizdvaspitfeira,kojisubilipartizanski.Ukopali
smosenarijeciDobridonedjeljeujutro6.V.1945.,odkudasmosepovlailipostupno
premasamomKarlovcu,kojegasmonapustiliunedjeljunaveer,ikrenulizaJastrebarsko,

,tlarevismrti"

285
odkuda smo slijedeeg dana, nakon kratkog odmora krenuli za Samobor, preko
Prigorja. U Samoboru smo se pridruili ostalim hrvatskim jedinicama, koje su bile u
povlaenjusdesnestraneSavepremaZidanomMostu,doksusejediniceHrvatskeVojske
povlaile s lijeve strane po kolniku iz Samobora preko Breica, gdje smo noili, ili smo
premaZidanomMostu.OdZidanogMostaiaosamjednovrijemesakolonommoganeaka
premaCelju,bilojeto10. V.i prednjim se odvojio od njihinastavioputsam.Pred
Celjem sam prespavao,islijedeidan,11.V.,prekoPrgarskogstigaodoMaribora.Iz
Maribora u pravcu Dravograda, gdje smo bili napadnuti od strane partizana u jednom
klancupredjednimmostom.Prebaciosamseprekotogmostakojijebiopodvatrom.12.
ili13.V.iaosamsajednomgrupom,kojisubiliistemojesudbine.Bilonasjeizrazliitih
jedinica,aakidomobrana.Vodionasjejedansatnik.ZnamdajebioLianin,odakleje,ne
znam.Takodjermuneznamimena.Krenulismosacesteionjevodio,kuda,tovamne
biznaorei.Slualismogaslijepo,jersmoznalidajenaasudbinauBojiminjegovim
rukama.
JodoksmobiliuBreicama,skupionasjejedansatnik,kakosezvao neznam.Govor
namjeodraouutorak,dakledvadanaizakakosmosepovukliizKarlovca.Usvom
kratkomgovorurekaonamjemedjuostalimiovo:"Brao!RatizmedjuNjemakei
Engleskesasaveznicimajezavreniotpoeojeponovodrugirat,aliovajputzajednikiprotiv
Rusijeikomunizma. MiidemosadauAustriju,gdjeemoprimitinovonaoruanjeizajedno
sa SaveznicimakrenutinazaduDomovinudajuoistimoodkomunizma."To istonamje
govorioisatnikLianinkojinasjevodioistogasmoilizanjim. Prilikomprelazajedneuke
rekaoje:"Evocesta".Igledajuikrozdalekozorponovnojerekao:"EvokonanoEngleza".
Bilismosretni,alismotusreupoalilivetuistuveer.Spustilismosenizukudolje
ikadsmosili,opkolilonasjeparEngleza.Satnikjesanjimagovorionjemaki,izgleda
sajednimoficirom.Orujenijenitkotraiodaostavimoiposlijepolasatanakon
odmorakrenulismonazad,alibezsatnika.Onjeotiaosoficirominijesevievratio.
MismoiliaiEnglezisnama.Predveersmologorovalikrajcesteuumi,gdjenamje
jedanEnglezgovorioipokazivaomimikom dajedemoispavamoidasenebojimo.Mi
smosmatralidasenalazimounjihovojzoniidaeseispunitionotosunamrekli,da
emosevratitisnjimaudomovinu.Raskomotilismose,ekajuineeliodkudadoi
satnik, danamse pridrui,aliposlijejedanaestprimjetilismodaiEnglezanema. Bilismo
zbunjenipoelismosekupitiipakovati.Nismoznaliukompravcudaidemo,
naprijedilinazad.Idoksmotakoneodlunistajali,doao jemotorsaprikolicomiunjemu
partizanskioficir.Mismooiizvaliliprosto nevjerujuitadanamjedankapetanree:
"Drugovi,ratjegotov,moeteii kui,neevamnitabiti.Iditeslobodno,nitkonesmije
davasdira."Mi

286
HRVATSKI HOLOKAUST

smostvarnoiliivenadvakm.smonailinapartizanskuprethodnicu,kojanasje
razorualairekladasmoslobodni.Samovemalokasnijepoelajepljaka.Prvo
ranci,pasatovi,poslijeodijela,pasveostalo,azauzvrat partizanskekrpepuneuiju.
Sada,kadasmoshvatilikolikojesati,bilojekasno.Poelajekolonasmrti.Kolikosam
primjetiobilisuCrnogorci mjeanisaDalmatincima.Doaojejedanirekao:"Drugovi,
tkohoeujugoslavenskuarmiju?"Javiloihsenaalostdostaiodnaihioddomobrana.
Odrediloihuneki13 bataljon,toondanismoznalitoznai.Bilisusretni,ali
kolikodugo,jersuihodmahodveli.Tosubiliprvidobrovoljcismrti,kojesamvidiou
ivotu,premdaonitonisuznali.ulosepucanjepuakaautomatairevolverakaoi
araca.Nismomogliznationdaodakledolazi,doknismoposlijeosjetilinasvojoj
koi,apogotovoonikojisuzastajaliukoloniradiumora,vrenjanudeipijenjavode.Tri
partizanana zaelju,50modkrajakolone,kojisurevnomelionotojezaostajalo.
Osjeaosamsestrano,takodasamijahtiojavitiseuarmiju.Tadamijedanree:"Ne
idi,jer13.bataljonubijaju".Teksamondashvatio,kolikoje sati.Najednommjestunebih
znaokazatigdje,dokjekolonaila,pogledaomejejedanpartizanipoeovikati:
"Komesare,evotabornikaizmogmjesta." Jatogovjekanikadaniuonividio,
pogotovonisamznaoodakleje,ataborniknikadanisambio,akniustakemladei.
Izvukaome,paudri.uosam,kakojekomesarrekao:"13.bataljon".Mojmesenavodni
mjetanin nijemogaookanitinegojelupaoimjestigao.Biosamuguranujednugrupu
ljudi,kojajebilaistotakokrvavaiispremlaenakaoija.Gonilisu nasujednuumu
uzbrdo.Tonomjestoneznam.Znamdablizuteumenijebilokua.Utojgrupi,kojoj
sambiopridruen,nalaziosejedanstarac koganikadaneuzaboravit.etiripartizanasu
ilizanama20m,odnassaengleskimautomatima.Starinamjerekaodaenaspobiti.A
zatimree:"Ja useokrenutiipremanjimaipoetitrati,avibjeite,kudznate."Istvarno,
stariseokrenuipoletipremanjima.Jedanjeviknuodastane,alionnijehtio,ami
kudkoji.Poelisupucati.Nisamseobazirao.Mislimdanasjesvegaetiridopetglavu
spasilo.uosammetkeokosebe,alinisamobraao panju,negosambjeaosajednim
kolegomtosunasnogenosile.Poslijeotprilikejedansattranja,skroziznemoglii
iscrpljenipalismo.Poslijeskoro tekdvasatasmoprogovorili.Ilismolutajuiumama
gladniiednipokrajsela,bojeisejavljati. Doksmobjealinismoopazilinikakvekue.
Iza onogodmoraprimijetilismoselonapodnojubrda.Sutradanprijepodne primjetili
smoprekopetselairaznihrasijanihkua,alismosveizbjegavali.Dravenismo
primjetilidoMaribora.Hodalismocijelidan,alipokojim mjestimatoneznam.Pred
Mariboromoko9do10satismoseprikljuilijednojkoloni.Nanajmanje12mjestasmo
naliubijene,posvojprilicinae.Bilisusvigoli,arijetkokojijeimaonasebisamo
koulju.Najednom

Marevismrti"

287
mjestu smo nali mrtvih sedam ljudi. Bili su icom vezani, poslagani jedan do drugoga.
Orujaje bilopo umi,akipancera.Odmojegrupemislim dajeplatiloglavomoko
20 ljudi. Dakle, pred Mariborom smo se prikljuili jednoj koloni. Prije toga smo ostavili
oruje,kojesmonaliprilikombjeanja. Nadalismosedaneebititakostranokaoprije.
UMariboru,uKorukojCestisunastrpaliujednodvorite.Takua nijebilanikolani
kasarna, jer nije bila tog stila. Kua na jedan kat, sliila je na jednu veu gospodarsku
zgradu sa vie stanova i sa prilino velikim dvoritem. U to dvorite smo dotjerani
ujutro, poto smo no proveli na jednoj poljani blizu Drave, uzvodno sat hoda od
Maribora.Udvoritejedoaojedankomesar,kojijeodraogovorukojemjerekaoda
moramo odsluitivojskuuArmijiprijenegotonaspustekui.Nojasambio vesitte
armije,pasamutiokaoiostali.Nijesenitkosamjavio.Rekaojedamoramosviii,i
daemoseposlijepodneoblaitiunoveodoreiostavitisvojefaistike.Tojebilooko
11 sati ujutro. Oko dva, pol tri doao je red na mene i ostale sa mnom da se odemo
presvui.Ilismougrupama,po10do15.Vodilisunasdvastraaraprekonekenjive
do jedne tale. tala je bila udaljena pol sata od kue gdje smo strpani, uzvodno s
Dravom,samotojerijekaostalalijevo,amismoilidesno.Predtalomna700do1000m
samprimjetiookoestkamionadasudolikaoitolikodasuotili.Kolikosuodvezlito
neznam.Samosamprimjetiodakamioniodlazepuni,a dolazeprazni.Mislilismoda
vieneemotrebatihodati.Predtalomsmo predalidokumente(kojejetkoimaoihtio)i
jedan po jedan u razmacima od dvije do tri minute ulazili u talu. Kad je doao red na
mene, uniao sam. Doekao me jedan Crnogorac sa crvenom trakom i jednom
zvijezdomi pitaokakosezovem.Kadasammurekao,uzeomepodrukuirekaomida
se nita ne bojim. Odveo me u jedan odjel pregradjen daskom. Tu zateknem sedam
partizana. Jedanree da se okrenem, aCrnogorac je stajao preda mnom. Kad sam se
okrenuo, ree mi Crnogorac, da metnem ruke otraga, to mi i sam pomoe, a ostali
prihvatie, i za as su me svezali icom. Bilo mi je jasno to dolazi, ali opet kasno.
Crnogorac mi metne ruku na usta i odvedoe me na drugi kraj u kamion, gdje me
ubacie. Ugrizaosamgaurukuihtjedohvikati,alimeudarijednombatinompoglavi.U
kamionu subili oni koji su prije mene unili,kao i oni koji su doli poslije mene. Leali
smoonakokakosunasubacili.Tadajeunilojoeststraarasaautomatimai krenusmo.
Kudasunasvodilineznam,anisamsetajaszatestvariniinteresirao.Znamsamo
da je bilo uzvodno. Nakon 20 minuta vonje, dodjosmo u blizinumariborskog otoka.
Tusunasizbacilikaovree.ulismoiranijestrojnikerafaleipojedinanupucnjavu,
asadasmoznalitonotoje.Kadasunasbacili,jasamsretnopaonanoge,pogledao
sam
predsebeizapanjiose.Vidiosambajednugrupukojusustrijeljali.Biloih

288
jeoko30.Mjestostrijeljanjabilo jesdesnestraneDrave,uprilinorijetkoj umi,anena
otoku.umasejeprotezalapremabrdu,imjestobihidanasmogaotonopokazati.No
opisatigatononeznam,jertajasnisamimao nimalovoljepregledavatiokolicu.
Rupesuvebileiskopane itodvijeurazmakujednaoddrugedvam.,akolikoduboko
toneznam,jersuskorobilepune,prostaprocjenanaoko,usvakojpo300ljudi.Vidio
samjonavrhuone,kojisujobiliivi.Tekojeznatikolikosutuljudipostrijeljali,jer sam
opaziodadovodeljudeizdrugihkrajeva.Nomislimdasumoglipotuidnevnooko
2.000Ijudi.Svakakobihsemogaozakleti,dasamosimuovimjamamavidioukolonii
bjeeiiznjeoko2.000itourazdobljuodKarlovcadoSiska.IzsamoglogoraLukisu
kola odvozilaoko50do80 ljudiplusonotosuodvodilinoupojedinano,atose
deavalosvakenoi.Medjutim,vratimosejamipredkojomsestrijeljalo!Izjamesuse
ulipovici:"Brate,ubijme!""Pucajjo".Izsvegadrugog,jerjebiloitakovih kojisupadali
samoodsebenepogodjeni.Kasnijesunanjihpaliljeevistrijeljanih,ionihivih
zakopanih.Bilomijedapoludim.Nekisupoeliodmahbjeatiiubijeguubijeni,aprije
nasjetrebalabitistrijeljanajojedna grupa.Kamionisusamodovozili.Poelajeneka
guvaipucanje,jersunekipoelibjeati,aija,kaodamenekarukauhvatilaza
kragnu,poeosamtakodjerbjeatitomenogenosezavezanihruku.Bjeeiprema
Draviizagrmovapucaloseponama.Paosamspotaknuviseojednugranuidoksam
gledao,kakodasedignem,primjetiosamjednoganaegagdjelei.Vidiosamgdjese
die,jerjeviepuhaonegodisao.Viknuosam,dodjiburazere,dameodvee,nato
sejeokrenuo,pasmosezajednoodvezaliibjealipremaDravi.Tusmougrmuivodi
bilidonaveer,primjetivietiriputapartizane,kojisusigurnotrailionekojisu
pobjegli.Ilismonaveermalovandaseugrijemo,pasmorijeilidasepustimoniz
vodu,doknevidimodasmosigurni.Skinulismopantaloneicipele iplivajuinizvodu
preliispodtrimostakaoionogzidanog,tesezaustavili,iizalivantekdoljekodneke
tvornice.Kasnijesamdoznaotekstilne,alismolutalisve doizaCelja.Tusmose
ponovnovratiliukolonuismrtvihsmoskinulipantalone.PratilanasjeOsma
krajikabrigada,kojujesmjenilanekadalmatinska.Ubijanjeputemkaoiprije,brzi
marevibezodmoraivode. OdCeljadoSamoborajotriputasambiou13.bataljonu
odaklemesamaprovidnostspasila.Spominjemsamojedansluaj:iduiukoloni,
sretohjednogstarogovjekapedesetinekolikogodina,kojijevozionjemakukomoru.
SilompodignutizVareaiaojesanamajednakokaoimitrpei muke.Jedanodmojih
mjetana,kojisesadanalaziuZenici,AsimPojaki,biojepratiocnaekoloneionmeje
tuiosvomekomesaru,dasamubijaouZenici.Iopetsambiou13.bataljonu.Pred
prolazomkrajkolone,ukojoj senalaziostariVareak,dotinimeprepoznaipone
vikati,temepovue

289

u svoju kolonu. Zaustavili su kolonu i traili me, ali stari mi dade brzo svoj
koni kaput, eir i naoale, a poto su pantalone bile bijele njemake
kuharske,slagalosebardonekle,jerjeionakobilopunocivilasnama.Takome
nisu pronali. To mogu potvrditi zakletvom, poslije ni par sati dodje jedna
dalmatinskapartizanka,iupitastaroga:"Jelistari,jesiliseiti boriosaokupatorom?"
Rekao joj je: "Drugarice, ja sam bio u komori. Nijemci su me digli. Ja se nisam
mogaoboriti."Tadajerekla:"KadasitimogaovuiNjemce,moraimene"pagaje
uzjahala na ledja. Rekao sam joj: "Drugarice,najai mene, a ne staroga, jer nije
kriv." Reklami je samo to: "doi eina tebered!". utiosamigledao,kako je
starinosi, osjeajui kako se iznemogloosjea. Poslije km. i pol je pao, na to je
izvukla revolver i ubila ga. Uzjaila je potom mene, a prije toga sam morao
uzetiranacodjednogadaona ugodnijesjedi.Jahalajejednotrikm.doksamu
prolazu dobio batina kao konj od prolazeih partizana sa povikom: "Hija!"
Kajievi od ranca su pukli, pa se drugarica nala skupa s njima na podu i sa
akommojekose,potoseza njudrala. Bjeao sam kao lud i uletio u jednu
kolonu, ne znajui ni sam, da je to taj famozni 13. bataljon. Iznjega sam opet
sretno umakao. Ili smo preko Samobora za Karlovac, gdje smo bili u Luki
logoru.Dobivalismotriputadnevnovodu(na50ljudi11vode,2kg.krumpira,
malo kukuruza na osam ljudi po pet dkg.). Iz Karlovca smo ili preko
Korduna, Banije, Gline u Sisak u logore. Teslieva staklana u Galdovu. Tu smo
vadiliizKupeljeeveikako jetkoizvadioljetako jeiaonanjegovomjesto. Iz
SiskasmoiliponovnouKarlovac,samo ovajputkrozPokuplje,gdjesmojako
lijepoproli.IzKarlovcaposlijedvijenedjeljeprekoGlineuSisak.Opetbatineod
Kordunaa, a u okolici Gline, Srpkinje su zatrovale bunare, ali smo na
vrijeme doznali, tako da ih mnogo nije nastradalo. Ne samo da su trovali
bunare nego su esto bili u akciji i batine: kao motike, lopate i sjekire.
Jednako smo patili i u Glini nedaleko od jedne poruene kole. Kada smo
ulazili udvorite koleu Glini,morali smo proikrozkordon skojevaca, koji
su mlatili sa opasaima i kopama, kao i sa drvenim palicama. To isto se
ponovilo i pri izlasku. Kada smo spavali na razvalinama zgrade, svaki as je
netko jauknuo pogodjen kamenom sa strane srpskih mjetana mjesta Glina.
Taj pozdrav nas je doekao du cijeloga puta u srpskim selima Korduna.
Naprotiv, hrvatski seljaci su nas doekali svagdje sa velikim saueem i
iznosiliprednashranui pieimnogiodnasimadetimhrvatskimseljacimazahvaliti
dajeostaoivuonimstranimtekoama.
USiskusunamreklidaizgradimopruguSisakNovska,kojusmosruili,padaemo
poslijeiikui,nonismojegradili.IlismoprekoNovske SlavonskogBroda
Zenice SarajevazaMostar,ijasampobjegao kuiuZenicu.Svesvojeputovesmo
zabiljeililjeevima,samonegdjevienegdjemanje.MenesuuZeniciusijenju
1946.pretuklinamrtvokao

290
oficiri Trinaeste krajike brigade, na elu sa naelnikom taba poru. Antonijem
Noiem, hrvatskom izdajicom, koji je bio 1943. domobranski nadporunik i u borbi kod
Banja Luke predao svoju bojnu partizanimai stekao dananji in. Sam je rekao u lice:
potukaosam9.000ustaa,tie biti9001. Samotomu senijeispunilo,aao emi
biti,akonetkodrugidodjenamojemjesto.

FranjoKratkij,izZenice

DokumentXXIII.
Krajemmjes.aprila1945.god.povlaiosamsepremaSlovenijiusastavu HrvatskihOruanih
SnagaodmjestaZlatar(Hrv.Zagorje)krozmjestoPregradu,RogakuSlatinuprema
Celju,gdjesmostigliumjesecumajucca5.ili6.maja.Natommjestuvesusenalazili
partizani(jediniceTita),kojisupredveliinomHrv.Oru.snagamoralidopustitiprolaz
krozgradsvimakojisusepovlailiizHrv.Drave.Drugidan,6.ili7.majakadajenjemaka
vojskapoloilaorujeanaavojskaveuglavnomprola,zatvorilisuprolaz ipoelisa
oruanomborbomprotivnejakihena,djeceimukaraca,kojisusetakodjerpovlailisa
jedinicamaHrv.Or.Snaga.NamjestuGutanj Slovengradec(Soteska)uspjelisu
zatvoritiuobruzadnjedjelovekolone,kojusuuglavnomuspjeli,osimvojnika,unititi
uklancu"Soteska"oko2500Hrvata,civila,enaidjece,kaoioko300vojnika.Glavnina
oruanihsnagaprobijalasijesama(mislimnazadnjidiokolone)putprekoplanine prema
Slovengradecu(Windischgraz)gdjesejepoelaopetdakoncentrira idakaocjelinalake
probijaputpremagranici,tj.premagraduDravogradu,gdjejebiloreenodapostoji
slobodanprilazuAustrijuzasvepripadnike Dr.Hrvatske.Kadasmonakonpunogdana
hoda(alijouvijekseprobijaliborbomput)stiglipredmjestoDravograd,vidjelismo
daseovdjenalazevelikekoncentracijenaihsnagaupunomnaoruanju,bilo namje
lake,alitasreabilajekratka,jersejesveviestegaoobruokonas.Saledja
jediniceTita(NOV),sadesnestranenaprijedjediniceRusa saelajedinice Engleza(ili
Amerikanacatoneznam,jerihnisamvidio),salijevestranejednemanjerijeke(imete
rijekeneznam)nalazilesusejediniceBugara,mislimusastavuTitovevojske.Natom
prostoruunutarobruanalazilosecca60hiljadatovojsketocivilaupotpunom
naoruanju.Aliuzalud, nismosmjelidavatiotpor,jersunamrekli zapovjednicijedinicada
sevode ovdjepregovorisaEnglezimaiRusima.TkojevodiosastraneEnglezane

`Mar3`evismrti"

291
znam.SastraneRusamaralTolbuhin.AsanaestranegeneralSudar.Odrezultatatih
pregovoraznademdajetraioTolbuhindasesvipredamoipoloimooruje,zatimu
neki logor koji nosi njegovo ime "Tolbuh". No, za to vrijeme ve su poeli Titovi
partizanipucatiizsvihorujapotomprostoru,gdjejebionabijenovjekdoovjekabez2
m2 slobodnog prostora. Svaka mina od bacaa imala je puni pogodak, tj. svoje rtve.
Nokadasmouvidjeliozbiljnostsituacijeaujednosvojgrob,poelismoprotunapadoma
ujedno i probijanjem naprijed prema Austriji plivanjem i na silu prelaz preko
rijeke kojusamveranijespomenuoupravcuBugarskogfrontakojegasmolakoprobili
jernasjebilovieibilismojaiuborbi.Aliovimputemnisusvi poli vesamonas
cca15.000vojnika,takodazasudbinuostalihneznam.Jedino mogu rei da kada sam
sa prvog brda pogledao u dolinu, odakle smo krenuli, vidio sam da je dolje nalo
grobcca2do3hiljadeljudi.Zakljuujempotome,jerjeupravo,biovojnikilicivil,jedan
prekodrugog leaomrtavuostatcimavozilatomehaniaratokonjskesprege.
Nakonuspjelogprobijanjakrozbugarskifront,poelismosekretatiu nepoznatompravcu
bezkompasa,bezzvijezdaimjesecazaorijentaciju, zalutalismojojednomukrunicina
bugarskifront,gdjesmoopetmoraliokrenutipravac.Tomzgodomizgubilismoteko
oruje(bacae)icca1500vojnika,kojisubilimedjuzadnjima.Takosmoseprobijali
slijedeunoi daniposlijepodnestigliprednekudolinu,gdjesmovidjeliglavninuHrv.
OruanihSnaga.TomjestozvaloseMarenburg.Tusubilesvejedinice,kojesuse
uspjeleprobitisasvihstrana(cca90.000ljudi)Slovenijepremagranici.Tususenalazile
takodjerpokretnebolnicepuneranjenihhrvatskihvojnikaupovlaenju.Odluilismo
ovdjespojitisesanjima,jerbilojereenodaseekaodlukaengleskevlade,danas
pustesveuAustrijusapunimnaoruanjemradiformiranjanovihHrvatskihsnagazaudar,
aujedno povratakuzemlju.Tajdankaoinoprovelismounadidobrogarjeenjanaeg
pitanja.Alidrugidanuranuzoruprimjetilismoupravo(nadporunikZlatkoKova,kaoi
njegovbratZvonko)daseizalinijaengleskihtenkovakojih1500met.kreevojska
nepoznateodorekaoioznaka,idase koncentrirauvenapravljenebunkerekaoi
streljakegrabe.Veistoposlijepodnetogadanaznalismooemuseradi,tj.prevarisa
straneEngleza, kojisureklidaseneenikomenitadogoditi.Anakon3sataposlijepodne
poelojeodbacivanjeorujaprednogeengleskevojske.Azatimukoloni6po6odlazilisu
premaunutranjostilinijeEngleza.Nonakonnitipunih2 km.,jednostavnoumjesto
Engleza,preuzelisunasTitinipartizani,kojisu istogmomentazapoelisapljakommedju
redovimahrvatskihboracabezoruja,kojegasupoloilinaprevaru.Oduzimalisusveto
jebilovrijedno poemododijela,nalivpera,satova,prstenja,kaoinovaca.Azadobra
odijelakojasuskidalidavalisusvojapunauiju,kojesukasnijebaciliu

292
HRVATSKI HOLOKAUST

grob opet nekoliko hiljada Hrvata, jer te ui bile su zaraene sa pjegavim tifusom,
(Egseutematycus), a nikakva lijenika pomo nije se pruala tim Ijudima. Kada smo
uvidjelimi,kojismosenalaziliubrdimaiznaddoline,toseodigrava,uinilosejesve
dasetovieljudipovueubrdasa orujem,danenastradaju,alibilojekasno,jer
takovu masu ljudi se ne moe informirati o opasnosti u nekoliko sati, koliko smq jo
imalivremena.
Ovdje se desio jo jedan straan momenat. Kada je dola na red koja bolnica, tj.
ambulantnakolasaranjenima,urukepartizana,bacalisuvanizautomobilasveranjenike
nazemljubeznosila,asaistimnosilimanosilisunjihovoorujeuteautomobile,anjih
ostaviliigazilipozemlji.
Potosmoodluilidasenepredamo,vedaemopokuatinanekinainteIjude
spasiti iz nekih logora, poli smo u brda u ume prema dubini Austrije. Medjutim te
ljude nisu vodili u nikakve logore, ve prema klaonici hrv. naroda, u luku prema
Jugoslaviji preko Bleiburga, gdje su veina tih boraca nala smrt sa hitcem ili noem,
goloruk, bezrijei.Tajstraanzloin dogodioseopetnapolju,tj.udolininetoprije
Bleiburga,sadesnestrane nekogmalogsela,znaosammuime,aligodinesuproleod
tada i nisam uspio zapamtiti. Na to mjesto doli smo kada je ve palo hiljade hrvatskih
boraca.Srelismonekeskupine,kojesuuspjelepobjeiuumu.Njihova licanisuvie
sliilanaovjeka, venaljude,koje je ostaviorazumiivci.Priali su da su nou i danju
ubijali i strijeljali bez cilja, ve jednostavno pozatvorenojmasivojnikaicivilakojisuse
nalaziliudolini.Podizgovoromdasuhtjelitiljudinavalitigolorukiipoubijatipartizane.
To se je dogodilo u polovini mjeseca maja (od 12. do 16. V.). Nemogu odrediti toan
datum,jerutovrijeme,modanakontogatosamdoivioividionebiznaonaupitreini
kakosesamzovem,tj.ime iprezime.
Zatimsmoopetbeztoneorijentacijepolinaprijednascca1500ljudi,kojismojo
ostaliucjeliniaostalesunastoputemrazbilitozalutali usuprotnompravcu.Takosmo
dolidomjestaVolkermarkt,gdjesmonailitakodjernakrvavejosvjeetragove
zloinapartizana,kojisusepovlailisazarobljenicimapremadananjojJugoslaviji.Utom
mjestubili smomalosigurnijiidobilipravacputazaKlagenfurt,grad,kojisenalazio veu
dubiniAustrije.Opetprekoume,nakondvadanainoistiglismoupredgradje
Klagenfurta,gdjenasjedoekalaEngleskavojskaismjestilau "Jagerkasarnu".Tusunas
nakon11ili13danarazorualiivratili,tj.predali partizanima(vojskaTita).Tusmo
nali,utomlogoruprijepredaje,cca6.000i nas1.300.Itakosmozapoeliopetkrvariti
podkundacimaipljakom Titovihvojnika.Natajnainsusvojjadbacalinanas,jersu
moralidapjeaezajednosanamapo30do40km.nadan.Vetajdioputaprema
Dravogradubiojestraan,jersmohodali bezhraneivode,bosiigoli,jersu namsve
oduzeliidalinjihovaodijelaicipele.KodDravogradasunasraz

Mar3`evismrti"

293
dvojiliijedneposlaliunamanepoznatompravcu,anascca3.000vodiliu Maribor.Kadasmo
doliuMaribor,smjestilisunasudvoriteispredtakozvane zgrade"Kadetenschule",gdje
smovenaliiznemogleibolesnehrvatskevojnikepomijeanesacivilima.Sadanasje
bilosamookotezgradecca15.000ljudi.Dokusamojzgradisenalazilocca3.000
ranjenika,kojisusluajnosenalaziliilipaliunjihoverukeubliziniMaribora.Tusuleali
napodovimasobaihodnikabezprozoraivrataibezlijenikepomoi,jersudozvolili
jednomlijenikudr.LovriZubovi,vojnomlijeniku,poinusatniku,daobilazi
ranjenike,alibezikakovihlijekovaimogunostipomoioperacije.Utojzgradikadaste
polikojomsobomilihodnikom,osjeaose zrak,kojipodsjeaovjekanatruleleeveu
stanjuraspadanja.Kodranjenika raznidijelovitijelapoelisutrunuti,potpunocrneboje.
Crvisuprelaziliod ranedoranetihranjenika,kojisulealinepokretninapodovimatih
soba.Nekisuisamivriliamputacijudijelovatijela(ruke,noge),kojisuseraspadali, azatim
uslijedotrovanjabezprevijanjaumirali.Nemogurjeimaopisatistrahotetihslika,koje
sumiuvijekbilenaoima.Jernemogurei,gdjeje bilastranijailiuzgradiilipred
zgradom.GladjetjeraoIjudedapokuaju doidohranekojaimjebilaoduzetaposlije
predajeiutimmomentimagubilisvojeiznemogleivotepodhitcempartizana,kojisu
mogliubijatii predzgradomkadaimsesvidjelo.Teknakon4dananaegboravkadobili
smo,kojijestigaonared,1obroknavodimalozamuenogkukuruznogbranai
prekuhanogbezsoli,iakosinaaokakovustarukutijuodkonzerve. Akonisteimalitoga,
ondavamjestaviotajobrokurukeiliukakavkomadkrpeilidioododijela.Tojebila
svahranakojusudalionitimIjudimakroz7dana.Drugidanpoelisusa
najstranijimzloinom,kojegsamvidioidoivio.Odredilisudasvioni,kojisustupili
uUstakiPokretod1928.do 1941.,ukljuiviiranjenike,dasesmjestenaprvisprat
zgrade.Zatim,god.1941.1942.,nadrugispratzgrade.Potom,1942.1943.,natreisprat
zgrade.Zatimdomobraneiustaeod1943.1945.udvoriteizazgrade,acivileispred
zgrade.Kadasutoizvrilinanajbrutalnijinain,kaonpr.guranje ranjenognogomipitali
kadajedoaouustae.Za"njih"jesvakiovjekmoraobiti"Ustaa".Zatimsuveistu
veer,tojebilo 3.VI.1945.,kazalidasviranjenicimorajuseukrcatinavlakoveiuputitiu
Zagreb.Mismotuvijest primilisanepovjerenjem,jersmoznali,danepostojieljeznika
pruganitijedankm.,vesuNjemcikodpovlaenjasvemostoveiprugeunitili.Nije se
moglouinitinita,zaspastihljudi.Vesudolazilaseljakakolasakonjima,nakoja
subacaliranjenikekaovreebeznosilailibaremmalo slameukolima.tosejedaljesa
njimadogodilo,nisamvidio,negounavestiizjaveoevidaca,kojisubiliodredjeni,
daeihsmjestitiuvagone nakolodvoru,(elj,stanici).EugenRajhl,voj.Hrv.Oru.
SnagaizZagreba,VolovicaLL,br.7,FabijanMedar,voj.Hrv.Oru.SnagaizZagreba,
Velebitska

294
HRVATSKI HOLOKAUST

26,IV kat: "Kada smo bili odredjeni za tu slubu zaudili smo se, jer smo znalidaje
prije nas otilo ve mnogo bolniara sa ranjenicima na takozvanu stanicu, ali se nisu
vraali. U prvi mahmislili smo, da su otili snjima u Zagreb.Nojoiste veerisuse
osvjedoili,kakovajetostanica.Tojest,svisuseranjenicivozilinarijekuDravu,gdjesuih
ubijaliel~eznimipkamailiodmahbacaliuvodu,kojisubiliugipsuiliranjeniunogeili
ruke.Aostalibolniarimoralisuguratisadrvenimmotkamadaljeodobalepremastruji
vode.Njih4poslalisunazavoj,kojijebiodalekooko100met.odmjesta,gdjesuubijali,
datamogurajuleevekojisuisplivaliilizaostalikrajobale."
Uglavnomneznajutosedogodilosaostalimbolniarima,jerkadasudojutraradili,
ostali su sami, zaboravljeni od tih zloinaca, to su nedaleko od njih ubijali nemone
hrvatske vojnike i asnike. Drugi dan su se vratili u logor, gdje su nam priali to su
vidjeli.Polismotraitiostalebolniare,kojisubilisanjima,alitraenje jebilouzaludno.
Vjerujemo,dasunalismrtsaostalimatestranenoi.Pokualismoizraunatirtvesamo
te noi, koje biiznosilecca1.1001.200,jerdrugidancijelispratbiojeprazan,osimkoje
ruke,nogeiglave,kojesulealenapodupunemuha.
Tajdanbiojestraanzasve,kojisusenalazilinatommjestu,kadasusaznalitose
dogodilosanaimasnicimaidjelominovojnicima.Dvadanakasnijezapoelisusa
odvadjanjem,veunaprijedrasporedjenimlicima,kojesutrpaliuteretneautomobile
2030ljudiujedanauto,bezikakveprtljageioduzimalijopreostalevrijednosti,kao
npr,nalivpera,lisnice,prstenjeislino,takodavenismoznalitodainimoodlazesvi
redom,a nitkoneznakamo,nitisenijenitkovratiodabinamznaoreitose
deavasatimljudima.Kadasuistoposlijepodneodnaegrupeodredili20ljudi,kojisu
polisajednimkolimaivjerojatno60straarskihvojnika,pobiraticestomostatke
telefonskeicekaoiostatkenjemakihkablova.Zatimsutuicu cjepaliukomade11/2 - 2
met.Nakontogaistumetnuliukolonuautomobila,naprijedukabinukodvozaa.Toga
momentabiloimjejasnozatoesluititaica.Naime,tomicomsuvezaliljude,tj.nae
vojnike,kojesuvozilinastreljanjeuumu.Tono,izagradaMariborapoinjese
protezatigorje"Pohorje".Uklancu,kojivodipremaselu"RibnicinaPohorju",nalazilase
"skarpa"tj.protutenkovskazaprekacipelinogoblika. Natommjestuuduljiniodcca4km.
pokopanisuhrvatskivojnicikojimaje na zvjerskinainoduzetivot.Tajzloinizvrilaje
XIII.Proleterskabrigada. 1947.god.nalaziosamseuzatvoruukaznioniciuMariboru,
Pohreskacesta20,osudjenna3god.prisilnogradaradipokuajabijegaprekogranice
Titovogpaklaizloinakeruke.Zatovrijemebiosamodredjennaradustarigrad
"Pohorskidvor"(DanasHotelUDBE),datamoradimkodzidara.Utomvremenuodlazili
smouume"Pohorja"daizradjujemodrvenugradju

`Marevi smrti"

295
zatajhotel.Tomprilikompribliili smoseklancuukojemleekostihrvatskih boraca.Koliko
sam mogao vidjeti taj je klanac ogradjen bodljikavom icom a unutar ice bilo je
posutosvekreom.Zemljakaodajokipi,vrije.Na jednommjestuupala,aparmetaradalje
podignuta sa jasno vidljivim raspuklinama u zemlji. Da su se ovdje vrili zloini nad
hrvatskimnarodom,to e potvrditi svi seljaci sela "Ribnicana Pohorju",kaoi pokazat
mjestogdjejeto,kaoipoimenusvjedoci:FrancUmeti,JanezHaluan,tefanGolob.Svi
sustanovnici mjestaPohorjeRibnica.
A sada se vratimo ulogor "Kadetenschule". Kada je bilo odredjeno samo od nas
cca7.000Ijudi,nakon3do5dana,poelisunasformiratiu bataljoneivoditinacestu
premaPtuju.Stranelislike.Izmuena,izgladnjelamasabezodjeeiobuesainjavalaje
sve veu kolonu smrti, koja je bila dugakanakonnaputanjaMariboraoko14km.,au
redupo6vojnika.AsastranekodsvakogredajedanTitovvojniksamitraljezom(arac)ili
ruskimautomatom.Takosmozapoelisahodanjem, bezhraneivode.Gladnii edni,
poelismopadativenakonparkilometara.Kadajekojizarobljenikpokuaoskoitikraj
ceste u jarak da uhvati kap vode, istog momenta pao je mrtav od prvog straara koji su
odmahpucaliiliudaralikundakompoglaviilitijelu.Cijelimputemlealesurtvekrajceste
kojesuseborilezakapvodeilikomadikrumpirakojegsubaciliseljacinacestunamaza
hranu. A ni to nisu dopustili straari. Ceste, sela, gradovi kroz koja smo proli od
Maribora do Ptuja, Varadina, Ludbrega, Koprivnice, Virovitice, Podr. Slatine, Donjeg
Miholjca,Osijeka,pasvedoVrcauSrbiji,punisugrobovaznanihineznanihrtavaHrvata
iHrvatskecca9.000,jerizMariboraiokolicenasjepolo15,000ljudi,auOsijekjestiglo
samo 6.000 ljudi potpuno izoblienai ispaena lica. Od Osijeka do Vrca ne znam put
kakavjebio,jersamjaostao,tj.uspiopobjeiiz"KoloneSmrti",kakojunazivacijeli
hrvatskinarod.
Natomputudeavalesusestraneslikeiprizorisastranekomunistapojedinihmjesta,
kojisuizvadjaliljudeizkoloneiubijaliihpredoima njihovihroditeljainjihovekue,
kaotosumasovnoiniliumjestuDjurdjevcu,Virovitici,Pitomai,SpiiBukovici,
Rasinjiidrugima.Kadaje doaomrak,ljudetekolonesmjetalisunasnapoljakrajcesteda
prenoimo.Cijelenoipucalisustraaripomasiradizabaveilidaistecijevioruja.Na tim
poljimaljudisukopalinaizmakusnageprstimazemlju,samodabuduurazinizemlje.A
svakojutro,kadasmodolaziliopetnacestu,ostaloje poljepunotomrtvih,topotpuno
iznemoglihljudi,kojimasuodmahoduzimaliivote,jernisumoglinaprijed.Natom
putuodMariboradoOsijekadobilismojednomjedankruh1kg.na20ljudi(kod
Varadina)i kodPodr.Slatine1porcijukuhanogkukuruznogbrana.Tojebilasva

296
HRVATSKI HOLOKAUST

hrana, koju su pruali nama do Osijeka. Vodu, koju su postavljali seljaci kraj ceste to su
odmahstraariprolijevalisarijeimadasmobandaidatrebadasvipokrepamoodgladii
edji.
ZvonimirSkok
Kaiserslautern,6.III.1953.
P.S.Ovopiemdanaszato,jerprijeuJugoslavijizaovihnekolikoinjenicaistine
platiobiivotom.

DokumentXXIV.
Stupiosamuhrvatskuvojsku15.sijenja1942.god.itouustakuObranu.Nakontri
mjeseca vojnike izobrazbe, bio sam dodijeljen strai za uvanje logora. U svojstvu
straara logora, ostao sam godinu dana. Poslije toga naa I. Bojna dodijeljena je kao
borbenimjedinicamausastavborbenihjedinica,kojesuvodileborbunaKozaripoetkom
1943 god. Zadatak nae bojne bio je tititi nae posade oko Jasenovca kao i samog
Jasenovca od partizanskihnapada sa Kozare. Imali smo na tom sjeverozapadnom dijelu
Kozaredvadotriputajaeborbespartizanima,tesmosejednommoralipovuipred
nadmonijimneprijateljem itom smo prilikom imali oko 10 mrtvih a vie ranjenih,a
neprijatelj je imao svakako vei broj i mrtvih i ranjenih.Poslijetogasvakogputasubili
potisnuti nazad, kada su god pokuali napad na nae postave. Kroz cijelo vrijeme sve do
povlaenja,sluiosamupostrojbiustakeObrane, biododjeljivanuraznimmjestima
uraznimsvojstvima,kaoborac,kaoupravljakolaitd.
Dana 6. svibnja 1945. zatekao sam se u Vel. Gorici kao upravlja kola Djala. 8.
svibnja doao sam u Zagreb, gdje se je skoncentrirao brzi oklopni sklop Obrane i 8.
svibnja u osam sati krenula je kolona povlaenja iz Zagreba, pod zapovjednitvom
pukovnikaMatkovia. KolonasenesmetanokretaladomjestaBreica,gdjesmonailina
partizanskinapad.Borbajetrajalatrisata,itoulinaborba,tejebilomrtvihiranjenihs
jedneidrugestrane.
Nakonborbepartizanisusepovukli.Napominjem,dajeovobilapartizanska
vojvodjanskabrigada.NakontoganaajekolonakrenulapremaZidanomMostui
nesmetanodoladopredsamigrad.Tusmostali,jerjeputdaljebiozakrentekim
njemakimorujem,kojejenekanjemaka postrojbanapovlaenjuunitila.Ponalogu
generalaLuburia,mismosav

`Marevi smrti"

297
svojprijevozunitiliikrenulipjeicedalje premaCeljupodzapovjednitvompukovnika
Petrovia.DoCeljasmodolinesmetanoitujepukovnikPetrovi vodiopregovores
partizanimadanaspustekrozCelje.Onisutrailidaodloimooruje,paenas
pustiti,alipukovnikPetrovinijehtionatopristati,tesmoobiliCeljeikrenulidaljeu
pravcuKlagenfurta.Natomputu ilismodoHajrenKapele,gdjesunasdoekaliEnglezii
dalinamjesti.Tom sunamprilikomrekli,daenasnapastipartizani,dabudemooprezni,
tesuskupinipukovnikaMesia,kojusmotusustigli,dalimuniciju.Togistogdana
zaistajedolodopartizanskognapadaoko5satinaveer,tesmouspjeliodbiti
partizaneuzgubitaknaih6mrtvihi2ranjena.Odnasnaudaljenostiod2km.nalazili
suseEnglezi,anjihovesukoloneiledalje,doksmomilijevoodcestevodiliborbus
partizanima.Oko8satinaveerborbajeprestala,alismomiostalicijelunona
poloajusvedoujutrodrugidan,kadasmooko9satikrenulipremaKlagenfurtu.
NapominjemdajegrupapukovnikaMesiaotiladanprijenas,alineznamtonou
kojempravcuinikakoihnismonistigli.IstidanposlijepodnestiglismonaDravuoko
2sata,alinanaunesreumostprekoDravejedignutuzrak.Tkogajedignuouzrak,
nismotonomoglisaznati,dalisugadigliEngleziilipartizani.Uovojnaojskupini,
osimnaegsklopa,bilojemnogocivilaidrugevojske,takodanasjebilooko20.000.
Nakontonamjeovajmostdignut,mismokrenuliuzDravukrozumepremaVerlachu
idolismodo nekogvelikogmostaprekoDrave,donekogmjestazvanogKapela.
OvajsumostuvalisjednestranepartizaniasdrugestraneEngleziinisunashtjeli
pustitipreko.Nakondvadananaegboravkakodovogmosta,partizani susepovukliimi
smotadapoloiliorujeEnglezimatesunastadapustiliprekomosta.Odatlesmo
krenulipremaKlagenfurtuiumjestuFipningudoekaonasjejedanengleskimotorista
ismjestionasnajednupoljanu,gdjejebilonetonaihioko10.000Rupnikovaca.Trei
dansunasEnglezi kamionimaprevezliumjestoMariaElena.Nakon23satadolisu
praznivagoni,tenamjepukovnikPetrovisaopio,daponaloguEnglezaidemou
vagoneidakreemopremaItaliji.Minesluteinita,negoveselitosmo izaliiz
partizanskeopasnostiidolikEnglezima,polismoveselouvagone spjesmomikitilismo
vagoneuznakveseljadasmospaeni.Kadasmouli uvagone,predsvakivagondoaoje
jedanengleskivojnik,zatvoriovrataodvagonaiuvratastaviokljuanicu.Sviasnici
dobilisujedanvagontreeklase.PostalonamjemalosumnjivotonamEnglezizatvaraju
vagone,ali nismotomemnogopanjeposvetili,jersmosmatralidasmoengleski
zarobljeniciidatakomorabiti.Nakonkratkogvremenadolazilokomotivasjednim
vagonom.Izvagonasuposkakalipartizaniiveijedioopkolio vagongdjesusenalazili
asnici.imsudolipartizani,Englezisusepovukli ipartizanisunaspreuzeli.Tadasmo
uvidjelidasmoprevareni.Urokuod

298
HRVATSKI HOLOKAUST

polasatakompozicijaje,valjdaponalogupartizana,krenulapremaJesenicama.Naputu
prema Jesenicama, partizani su u jednoj umi zaustavili vlak i izveli oko 10 asnika,
povezali ih u icu i jedno 500 met. od vlaka opljakali ih do gola i postrijeljali, a mi
smotogledalikrozreetke vagona.Medjutimasnicimasubili:puk.Matkovi,boj.Josip
Mataja, satnik Tiho Kordi, nadpor. Borievi, nadpor. Kolari, por. Stanko kegro, zast.
Lukaop, a trojici nisam znao ime. Tada je vlak krenuo dalje prema Jesenicama i doli
smodogradiaRadovljicaposlijeJesenicaituiskrcani.Sastanicekrenulismoukoloni
po etri u redu kroz gradi. U prolazu napadali su nas Slovenci i pljuvali po nama uz
povike: "Gdje vam je Paveli i drava?". Nakon tri km. doli smo u jedan logor,
ogradjen troduplom icom i tu smo smjeteni. Dalje od Zidanog Mosta nailazili smo na
ljeeve naih suboraca ustaa i domobrana, koji su prije nas ili, a koje su krvoderne
partizanskehordeuhvatilenaputuosamljene,teihopljakali,azatimmuiliiubili. Nailazili
smo na ljeeve odrezanog nosa, vadjenih oiju i isparanih noem po licu. Pred samim
Celjem nailazili smo na pojedinane ljeeve njemakih vojnika, kao i naih, isto tako
nagrdjenih. Tu je general Pavlovi izvrio samoubijstvo, kada mu je general Luburi
narediodakreedaljepremaKlagenfurtu.Pavlovijeodgovoriodanemasmisla,negoda
setrebavratitiudomovinuinastavitiborbu.KadjegeneralLuburiostaouporankod
svog naloga, velei, da im prenosi zapovjed Poglavnika, tada je general Pavlovi
izvadiopitoljiispaliometaksebiuglavu.
JedanustakidovodnikseubiokadasmokrenuliuzDravupreko brda.Kodsela
Kapelenailismonajednogustakognadporunika,izgrdjena noemipokrivenagranjemi
atorskim listom. Tu je jedna ena bacila svoje dijete u Dravu, kad je pukovnik
Petrovisaopio,danaspartizanihoerazoruati,idanamnepreostajedrugo,negoda
sevratimonatrag.NaputuodCeljapremaDravividiosamkakodesetogodinjedijeteplae
nadsvojim ocem,kojijebespomonoleaonatraviiumiraoodgladi.
KadsunaspartizanismjestiliulogoreRadovljice,tusunastupileprvemuke.
Gladniiizmueni,nisunamdaliskoronitajesti,osimnekakovevruevodeukojojsu
sejedvapronalazilazrna.Cijelunosuizmedju nas lutalipartizani,budiliiotimalivrjednije
stvari,kaosatove,prstenjeisl. Poelisuodmahtuistunoodvoditigrupupo1520
ljudi,kojise.vienikadanisuvratilimedjunas.Poslijeodvodjenjanakonnekolikominuta
ulismopucnjavuivrisku,ibilonamjejasnotosedogadja.Sutraoko11satidoaoje
jedanbalavacpartizan,15godinastar,svukaosapukovnikaPetroviahlae,oduzeomu
satiprsteninakontogasugapartizanivezali iodveliiviesenijepovratio.Skoroisti
sluajsedogodioispukovnikomAvdomHasiemdankasnije.Krozpetdanamoga
boravkanagoreopisan nain,nestajalesugrupezagrupom.Vidiosamjedansluaj,kakoje
jedan

`tYlarevismrti"

299
domobran traei po jarku otpadke jela, naao jednu runu granatu i odmah je vratio
nazad.Opaziogajepartizanidaogaodmahvezatibezobzirananjegoveisprike,daje
on to naao u jarku. Ovako vezana bacili su ga na ledinu, gdje je ostao tri dana bez
hrane. Sav je bio natekao. Poslije tri dana natovarili su ga na kola i odveli ne znam
kuda,alisevienijepovratioulogor.
MedjupartizanimasenalaziloiFrancuzabivihnjemakihzarobljenika.
Onisutrailiodupraviteljalogoranekolikoljudi,daimistenastambe,te
samimaosreudaijabudemmedjuonim sretnicima.Kadsamradiokod
Francuza,jedanmijeFrancuzskinuogojzericeitakoostaobos.Drugidan
poslijeovogaradakodFrancuzajasamimaosreudaodemjednom
privatnikunagradnjumlina.Tusamradiookomjesecdana.Kadsamdoao
ulogor,nisamnaaomnogoodnaih,panibrataniene.Jedanmije
njihovkomesar,Slovenac,inaeRupnikovac,alisekodnjihprebacio,rekao,
dajetosvepoubijano.Takojeoko1.400hrvatskihivotazaglavilood
krvodernepartizanskebrigade,kojojjezapovjedaoinekiMostaracKonjdi.
BojaProvidnostjehtjela,dasmomibiliodmahpovraeninatragna
istiposaopozahtjevubivegposlodavca.Nakondesetdanaopetsunas
trailinatragulogor,alisamjatadauhvatioprilikuipobjegao.Ostalih
mojihdevet supatnikasevratiloulogor,alizanjihovusudbinunisamsaznao.

AnteMarkoti
Fermo,Italija
8.svibnja1946.god.

DokumentXXV.
Poloiosamoruje15.V.1945.kodBleiburgasvelikommasomdruge vojske:nas
Crnogoracabilojenaokupuoko6000Ijudi.ProvedensamprekoDravogradau
Mariborituostaodvadanaulogorunapoetkugrada,blizurijekeDrave.Dio
logorabilesueneidjeca.Tupoinjerazabiranjeasnika,intelektualaca,raznih
rodovavojskeicivila,temalozatimiubijanjeumasi.Medutim,samsamdostabrzo
izdvojenizlogorasagrupomoko1000Crnogoracatepjekeudugojkoloniiuz
mnogemukesprovedenpremaCelju.NegdjeokoLakogbilismodovedeniunekuveliku
zgradunaviekatova,kojajesdvoritembilapretvorenaulogor.Kasnije smobiliprebaeni
ubarakekodnekogrudnika,mislimpoimenuHrastnik,

300
HRVATSKI HOLOKAUST

jersumnogibjealiizslabouvanezgradekodLakog.Tusuodvojilioko300studenata
idrugihintelektualaca,kojisusamipriznali,dasutakovi,i"nekud"odveli"narad".Tih
ljudinemanidanasnigdjeamismokasnijedoznali:poubijaniipobacaniunaputene
rovovetogrudnika.
NassuondasprovelidaljedoZidanogMosta.TumonailinaveliklogorNijemaca,
CrnogoracaiHrvataoko1kmnieeljezn,staniceZid.Mosti ostalismotamojedan
dan ino. Tu nas je od dosadanjih naih pratilaca preuzela V. Crnogorska brigada
(tu je bio i tab III. divizije i predsjednik Vojnog suda Mirko ukovi iz blizine
Kolaina).Onjedoaomedunasipoeosezanimatizasvakogapojedincainjegovu
obiteljiprolost,anakonnjegaidrugiCrnogorci,danas"prepoznaju".Malozatimdoao
je oficir i poeo prozivati prema nekom spisku, koji je valjda ukovi sastavio, i
odvoditiugrupamateodmahprekocesteuumistrijeljatiskoroprednaimoima.Prva
prozvana grupa bila je oko 50 ljudi (npr. arija Drakovi, Milovan Mini iz Lipova,
uitelj, Petar Vlahovi kapetan umiroviniiz Kolaina, Rade Radovi, uitelj iz Ravne Gore
itd.) General Jaukovi iz sreza abljaka (Drobnjak), kako su mi drugovi oevidci
pripovijedali,prije mogdolaskaulogor,naaojetrojicusvojerodjenebraeteveibroj,
veledo40,blinjihidaljnihrodjaka,teihsvedaokodZidanogMostapostrijeljati.Naroito
bijesni i opasni bili su komesari kao neki Mini i drugi, koji su "prepoznavali"ljudei
slalinastrijeljanje.SamihCrnogoracaizmojegrupeidrugihmnogo vie,koji su veprije
biliulogoru,bilojepostrijeljanonekoliko stotina.
Mipreostalibili smosprovedeniukolonipremaSamoboru.Nakon10kmpreuzela
nasjeV.Kozarskabrigada,sastavljenauglavnomodSrbaokoKozare,alijebilounjoji
Muslimana,Crnogoracaikatolika,kojimasekasnijebrigadapopunjavala.Tojebilanaa
najstranija patnja: ekali sunas partizani pod orujem na konjima, a nosili su i debele
dugakebatine,kojimsunasnemilosrdnotukli.Sililisunas,dadrimotreikorakiljudi
sustranopadaliiznemogli,osobitoonislabogsrca.Svikojinisumoglida dalje tre,
bili su ubijeni na licu mjesta. Taj dan opazio je neki partizan depninonacestimale
veliineipitao,ijijetono,jerjetobilozabranjeno. Zaprijetioje,daakonenade"krivca",da
eubiti4ovjeka.Ikakosenije nitkojavio,izveojeetvoricuupravo ispredmeneiubioih
izmajsera.SvaetirisubiliCrnogorci,Bjelopavliani.Nasvakihparmetaraleao
je ubijen ovjek. U bijegu smo odbacili sve svoje stvari. No smo proveli na nekom
velikom polju, koje je bilo nekad aerodrom. Te noi su odvojili veliku grupuIjudii
negdjeublizinipobili.
SutradansmostigliuSamobor.Odmahsmopoznali,dasmoprelihrv.granicu:
stanovnitvonasjedoekivalosamnogoljubavi,dobacivalohranuidralikantevode
krajceste,daIjudimogupiti,tosupartizaniotro

`Mar`evismrti"

3 0 1
zabranjivali,nemilosrdnoubijajuione,kojisusezaustavilidapijukaonpr. nekogPerovia
izLipove.
Doveli su nas u samoborski park, koji su bili pretvorili u logor. Park je bio
pun,ovjekdoovjeka,velise oko6000ljudi.Okolo je bilaica,alijeoko 5 mispred
ice s unutarnje strane bila kreom povuena crta, preko koje se nije smjelo proi, jer je
straaodmahpucala.Ubijenihjebilovie osobitoonih,kojisuprekorailicrtuhvatajui
odenadobaenikruhihranu.Dostaljudiumrlojeodgladiiiznemoglosti.Toboeda
nas zatite od dizenterije, donijeli su neku tekuinu u bocama i davali svakom po
jednu licu. Oni, koji su to uzimali, pobolili su se i bili odvedeni u bolnicu, odakle vie
nisuiviizali.Takosuutamanjeninpr.mojipoznanici:arijaMini,Slobodanepovi,
NoveljaIliniidrugi.
Ovdjejeuinjenoprvo,provizornosasluavanje:trailisuime,prezime, mjestorodenja
iotkadajenetkouetnikojcrnogor.vojsci,nerazlikujuikodtogacrnog.federalisteod
etnika, zovui i jedne i druge pogrdnim imenom"dikani".Najprijesuodvelinekih 150
Ijudi,kojisuizjavili,dasubiliuvojsciod 1 9 4 1 . i postrijeljali ih vie Samobora u umi
ispodnekeruevine,zapravouguduriizmedustaroggradainekeruevine.Negdjesedmi
danpodolaskuulogorodvelisumene sgrupomod 140 ljudi,kojisuizjavili,dasuse
boriliod 194 3. Izvelisunaspoddostaslabomstraom"narad",alinasjeodmahiza
grada preuzeo neki drugi, jai odred s automatskim orujem, njih oko 50 , poveo u
guduru prema mjestu strijeljanja najprije cestom, a kasnije poljskim putem. U blizini
gubilita dostigao nas je na motoru potpukovnik Vlado Dapevi, brat generala Peke
Dapevia,itraio,dasevratimonatrag,dabudemopodrobnijeispitani.Nastalajeteka
svadaitrzanjaorujaizmedunjegaikomesara,kojinasjevodionastrijeljanje, kojijetvrdio,
da jenas preuzeoipotpisaonau likvidaciju te damora izvriti"naredenje".Odatle
smo jasno vidjeli, da nas vode na strijeljanje. Nakon dulje svade, komesar, po inu
porunik,pokoriosei vrationas protivvoljeulogor.Nakontoga,kakojecrnogorska
grupa bila uglavnom likvidirana, poeli su voditi Hrvate na ubijanje, u toj istoj guduri.
Nakonnekihotprilike 12danauspiosampobjeiizlogoraSamobor.OdCrnogoraca, kojesam
ostavionakonbijegaulogoru,valjdanitkonijeostaoiv,inikadakasnije nisam uo za
ikoga od njih da je iv. Pobijena je bila i ona grupa, koju je Dapevi bio uspio, da
privremeno spasi.
Proitanomijeipronadenovjernomomiskazu.
DaniloBoji
Rim,dne6.XI.1955 .

302
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentXXVI.
PovlailismoseizZagrebanegdje7.ili8.svibnja1945.,itoIlicomnaZaprei,pana
ZidaniMostCeljeSlovenjGradec.Bleiburg.Borbenijebilomnogotesmoseprobili,
zarobiviakijedanodredod6070partizanakojisunasbilinapali,alismoihopkolilii
doveli u Bleiburg, gdje su bili oslobodjeni.Pripominjem,dajeCeljebiloupartizanskim
rukama,alisuhrvatske ete slobodno prolazileneznamzatodoksuNjemciodlagali
orujepotosubilivekapitulirali.
Koliko sam mogao konstatirati, u naim jedinicama bio je vojniki moral na
velikoj visini. Medju nama se govorilo od usta do usta kao poruka naih dravnih
vrhova da je s Englezima uglavljena asna kapitulacija, odmor od nekoliko dana,
primanje novog oruja od Engleza te nakon toga dobrovoljan pokret, zajedno s
Englezima i Amerikancima, u borbu protiv Rusa i partizana, dakle, protiv svjetskog
komunizma. Znam da je vladalo veliko oduevljenje u naim kako ustakim tako i
domobranskim(medjukojimasevenijepravilanikakvarazlika)jedinicamazatunovu
i tako simpatinu borbu koja je imaladonijetinovu slobodu Hrvatskoj, iakoje vojska bila
izmuena i izgladnjela. Bilo nam je reeno, navodno s pouzdane viSoke strane, da
povlaenjem komandira general Boban, pregovore vode Hrvatska Vlada na elu s
Poglavnikom i Englezima, a u domovini ostaje Nadbiskup Stepinac kao nepolitika
osobanaelunarodakaozatitniknjegovihinteresa.
StiglismonamalopoljedodvakilometrapredBleiburkimpoljemna15.svibnja
1945.,kadjevesuncebiloizalonasamopoljekodBleiburga,nakonodmora,dolismo
izmedju 9 i 10 sati. Bleiburko polje bilo je puno vojske i gradjanskih izbjeglica na
povlaenju,mnotvoenaidjece,smnogokolaiakstoke,akgdjekadakoza, ovacai
prasadi. Nadlijetali su nas engleski avioni koje smo burno pozdravljali, kliui i
bacajui kape u zrak. Jedan hrvatski zrakoplovni asnik upozorio nas je, da je to samo
vojnika demonstracija da nas prisile na predaju. Letjeli su vrlo nisko nad naim
glavamaiparputasevraalinatrag.
Predaja,odnosnonjezinpoetak,poelajeistogadanaposlijepodne.Nitkoodnaih
asnikanijebiouznasnegonamjesamodoaoglasdaizvjesimobijelezastave,
zapravokrpenatapovima.Zatimnamjedolazapovijeddaidemonaprijedipolaemo
oruje.Utompokretuopaziosamprvepartizaneuzrubumeuvrlorijetkomrazmakuod
2030 metara.Bili smovrlozbunjeni,zapravoprestraeni,tesunamprijateljskiibez
prijetnjagovorilidapredamooruje,jerjeratsvrioiidemomirnosvojimkuama, dane
idenitkouumudanebinastradaopotojesveminirano.Imismopoelivjerovati
njihovimoitimlaima.

Margevi smrti

303
OpazivipartizanekojimaseaneEnglezimamoramopredati,nastalojeneopisivo
zaprepatenjeirazoaranjemedjunama,timvietojebilosveuivojprotivnostisonim
bajkama o Englezima i borbi protiv komunizma. Vidio sam, dodue, i neto malo
engleskih vojnika kako, naslonjeni na tenkove (vidio sam ih dvojicu ili trojicu) pue
lulice i, smijui se, promatraju scene odlaganja oruja. Mogu rei, da je trajalo izvjesno
vrijeme,modaaki do jedan sat, dok su pojedine grupe unajveoj zabuni i smnogo
pitanjapoeli u veem broju odlagati oruje. Pred mojim oima, 15tak metara dalje,
ubioseuoajunekimladidomobranskiporunik,tojeostavilonasvemuandojam.A
znamdasuseidrugiubijali.
Bilo je ve pred veer, kad smo odloili oruje i poredali se u beskrajnu kolonu, u
etveroredove.Ilismovrlopolaganouprvovrijemeizaustavilisekodjednoggradia,
valjda Bleiburga, gdje smo se odmarali 24 sata te oko pola noi nastavili put dalje.
Preavi Dravu te proavi lijevom obalom Drave, idemo kraj nekog manjeg mjesta,
gdjesmovidjelinekuelektrinucentraluiengleskevojnike.Susrelismoiruskeibugarske
vojnike(ruskena topovima)kojisuiliprotuvodnimsmjeromodnas,doksutopovibili
na poloaju pripravnina borbu. Lijevom obalom Drave, od Bleiburgado Maribora,
ilismoetiridanaietirinoidakle,vrlosporo.
Pratenaspartizani,aliseupoetkuponaajuvrlofairiblago,alinerazgovarajus
nama. Kasnije, odkada smo susreli Ruse, poeli su partizani po malo pljakati ljude iz
kolone,osobitonjihovesatove,prstenje,boljuodjeuiobuu,itd.
O koloni zarobljenika prema Mariboru ne mogu rei, koje su nas partizanske
jedinice pratile. Znam da smo do Maribora ili oko 4 dana i stigliugradiza10sati.U
povorcisubilislijedeiasnici,kojihseidanasiza14godinadobrosjeam:Ust.bojnikJosip
Kuzelac, zapovjednik VIII. UstakogZdrugazatim satnikKatelan,zapovjednik Kostajnice
1945. Josip Dagen, ust. nadporunik Boo Mostovac, asnik i svreni pravnik Pavao
Vidovi, ust. orunikpovratnik i njegova ena (u povorci je bilo i neto malo ena)
domobranski porunik Karlo Starevi iz Zagreba i neki drugi. Od partizanskih
maltretiranja zarobljenika znam, da smo istom 5. dana po prvi puta dobili neto jela, tj.
komadi kruha zatim, da su neke iz povorke tukli kao na pr. pred mojim oima jednog
mladjegdomobranskogasnikazatim,dasuiubijalipojedinanoljude,kojisuklonuliod
umorailisemaloodstranili izpovorkeizraznihrazloga.
UMariborsmostigli18.V.1945.oko11satiprijepodne,prelipreko Dravskogmosta
(predmojimoimaskoiojedanmladjiustakiasnikuDravuzakojimsurafalima
pucalipartizani),provelinaskrozgraddojedne ledinenaperiferiji,valjda1kmdaleko.
Molilismo,stojeiugradu,vodeod

304
HRVATSKI HOLOKAUST

jednog starijeg Slovenca (oko 50 god.), a on ree: "Nema vode za faistiku bandu".
Jedan mladi, hrv. asnik, mu odgovori: "ujte prijatelju, a da li smo bili faistiki
banditionda,kadjeHrvatskaprimalanahiljadeprotjeranih(odHitlera)Slovenaca,kojisuu
Hrvatskoj dobili sklonite, kruh i slubu? Slovenac je utio jedan as, a onda zapita: "Od
kudasteVi,izkojegmjesta?'"Odgovorimuistiasnik:"IzsvihkrajevaHrvatske."Nato
Slovenacdade nalogjednommalianu,danamdonesevoduunekolikoveihlonacate
smomoglinesmetanogasitiedj.Donoenjevodeponekojkolskojdjecinastavilosei
naledini.
Naledinisunasrazvrstalinaustaeidomobrane,aondadaljenaasnike,doasnikei
vojnike.Jasamsejaviokaodomobranskiasnik.Nasdomobranskeasnikeaktivnei
priuvne,odvelisudaljeslivade(moglonasjebitioko2000,jersuseraznijavilikao
"domobranskiasnici")opetprekomostaitonateretnikolodvoruMariboru.Stiglismo
tamopredzalaz suncatesmosenastanilipomagazinima(umojojjesobimoglobiti60
80ljudi).Sutradansmodobilipoprviputhranutj.komadkruha(810dkg).Istoga
danaposlijepodnebilismodovedeniuveliku,34spratnuzgradu,kojaseprostiralanasve
etiristranejednognutarnjegdvoritaulismodajenavodnodjevojakagimnazija.Negdje
na2.ili3.katustajalojelimeno bure(oko200kg)punonavodikuhanoggrahau
fermentacijimnogi,osobitomladji,grabilisuakamagrah,dabrzonakontogadobiju
greveiproljev.Tuprenoimoisutradan,20.V.,poredajunasukolonu,rekavinam,
danasvodenavlakikuiuHrvatsku.Naprotivtoga,odvelisunasprekozelleznike
pruge upravcuistokailijugoistoka(suncenamjeupiralo uledja).Ilismo,kakose
sjeam,oko3/4satailivie.Kolonujenatozaustaviojedancrnomanjastipartizanski
asnik,major,kakonamrekoe,i upitanaegsprovodnika,kudavodeoveljude:
"Kuda,bre,sovima?"Sprovodnikpokazasobjeruke,znak,kaodadiepukuza
pucanje.Jasamvidio iparnaihbliih gestu,kojajeznaila strijeljanje.Ovajmajor
Srbijanac,bivikraljevskiasnik,reepoluglasno:"KoVamje,bre,todozvolio?"
Zato utnjaipitanje:"Gdjejekomesar?""Nazaelju".Nato, komesar,davidi,radiegaje
stalakolona,dojahadotogasnika,sidjeskonja,tesuonineto,apui,razgovarali.
Izarazgovoratajasnikpristupiipitanas,kakovasmovojska.Jedanasnikmuodgovori:
"Mismorezervni iaktivnioficiridomobranstva."Pitadalje,izkojihkrajeva.Doznavi,da
smo izraznihkrajevaidaprekoZagrebamoramosviproi,reenam:"Jau,bre,
kolikojodanas,zavozdasepobrinem,dabudeteotpremljenizaZagreb,najkasnije
sutraujutro.Tamoetebitismjeteniulogoriiinasud.Kojebiokolja,odgovarat
ezasvojadela,atkopoteniborac,iiesvojojkuCi."Komesarjedaozapovjed,dase
kolonaokrene,tenasjenatrag

`Marevi smrti"

305
doveoukolu.Stiglismoumrklimrak,prije4sataunoiumarvinske,10tonskevagone,
teotpremljeniuZagreb.
AnteDragoevi
Rim, 8.9.svibnja1959.

DokumentXXVII.
Koncem rata bio sam u Bosanskoj Dubici zapovjednikom Opkoparske satnije I.
ObrambenogZdruga.PoviojzapovjedipovuklismoseizDubicenegdje3.ili4.svibnja
1945.premaSunji,padaljeuSisak,Ivanigrad,KerestinaciSv.Nedjelju,gdjesmoimali
dosta otru borbu spartizanima. Tadasmovedoznali,daje ZagrebpaouTitoveruke.
Odatlesepovlaimo naZidaniMost,gdjesmosilomprobiliputigdjejepoginuobojnik
Miro Matijevi. Na daljnjem povlaenju doli smo u Celje i tamo zatekli veliku koliinu
njemakih kamiona kao i razoruanu njemaku diviziju, koja se bila predala
partizanima. Mi smo odbili da se predamo tim slovenskim partizanima te smo
zaobili Celje i stigli u Maribor. Grad je bio ve u partizanskim rukama, te iskien
jugoslavenskimislovenskimzastavamascrvenomzvijezdom.Mismopokidalizastave
i naili na neznatan otpor slovenskih partizana, koji su se odmah bili razbjeali.
Odatlesmopoli cestomuzDravudoDravogradabezikakovihborbi.Zapovjednicisu
namtubilidomobranskipukovnikPetrovi,rodomHercegovac,teustaki pukovnik
AvdagaHasiizKladnja.
StigaviuDravograd,nalismocijelopoljepokrivenovelikimmnotvom ljudstva:domobrana,
ustaa,netoNijemaca,etnika,vojnihpredstavnika, gradanskihosoba,mnotvoseljakasa
seljakimkolima,enaidjece.Nae sejedinicenemijeajusmasomnapolju:nego
smosezaustavilina breuljcimadesnoodgrada.Mnotvonijemogloproimosta,
jersutobraniliEnglezi,kojisustajalinamostu.Kakosmooddrugihljudiuli,
vodenisutupregovori,ashrvatskestranekaopregovarabiojegeneraltancer.Pri
naemdolaskupredDravograd,padalesugranatepohrvatskoj masiupoljutejetudosta
poginulovojnikaicivila.Misenismomnogozaustavljali,negosmoseprebacilipreko
ceste,dohvatilibreuljakaslijevestranegradaipolinaprijedunamjeridastignemou
Klagenfurt.Naseput medutimotegao,potosmomoralisjeiumuipravitisplavza
prebacivanje prekoDrave.Kakosmobilibezhranezaklalismoputemnekolikokonjai
pojeli.TrebalismootpriliketridoetiridanadoKlagenfurta.

306
HRVATSKI HOLOKAUST

NakonodlaskaizDravogradapridruilisunamseizvjesniodbjeglihrvatski vojnici i
asnici, koji su ve bili u koloni zarobljenika, koje su partizani vodili iz Dravograda
prema Mariboru. Priali sunam, kako su zadnjiaspobjeglisastrijeljanja.Partizanisu
naime,biliodvodiliizkolone izvjesneIjude,obinouskupiniod50do100ljudi,odveli
biihuumuipoelituisamajserima.Rijetkisusespasili,sretnopobjegavidubokou
umu,dokjenajveaveinapalapodpartizanskimmetcima.Nijebilonirazabiranjanisuda,
negosupartizaniodsjeklidiokolonebezrazlike,odveliuumuipobili.Rijetkisretnici,koji
suizbjeglitusmrtnuopasnost,uspjeli suseprobitidonasiupozoritinas,daseniukojem
sluaju ne predajemo partizanima. Medu njima se nalazio, ukoliko se jo danas sjeam i
Stanko Petrina, ustaki zastavnik iz Hercegovine, zastavnik Stipe Medi, takoder
Hercegovac,vodnikMietiimodadesetakdrugihvojnikadoasnika. Uostalom,nije
tobiosluajsamounaojjediniciiudrugimjedinicamapristupalisupojedinibjegunciiz
partizanskihlogoraikolona,kojisupobjeglisrubamasovnihgrobova,uasustrijeljanja,a
nekojiodnjihnosilisuna sebijoiranezadobivenetomprilikom.
Pred samim Klagenfurtom susrela nas je jedna engleska ophodnja na motorima, koja
nas je sprovela do logora za sabiranje zarobljenika. Tu smo istom predali oruje i
odloiliganasred ceste. Logor je bionavelikoj, neogradenojlivadi,aengleskavojska
uope nije uvala logor, nego je tek pazila, da ovaj logor ostane odijeljen od drugoga
prekocesteukojemje bilotakodjeroko3.000ljudi,kakosamjatoocijenio,aunaem
logoru jo i vie. Nad logorom se vidjelo, moda stotinjak hrvatskih zastava a
vojnika se hrvatska pjesma orila kao da istom sada stupamo u rat. Nitko nije ni
slutio, kakvanas sudbina eka. U logoru smo ostali moda desetak dana, alineznam
nikakoodkadadokada,potosmonaputuvedavnoizgubilisvakikalendar.
Jednoga dana oko deset sati ujutro, izdao je pukovnik Petrovi zapovijed, da se
postrojimo u pravilnu vojnu formaciju, poto e nam engleski pukovnik drati govor i
saopitivanestvari.Biojevelikioptimistiuvjeravao nas,danamsespremaputuItaliju,i
daesvenajljepesvriti.
Doaojeiengleskipukovnik,visok,crvenkastekose,blijedaispijenalica,staroko50
godina. Rekao nam je da nas alju u Italiju i prikljuuju ostalim naim jedinicama. Oni u
Austriji nemaju mogunosti ni spreme za nae daljnje uzdravanje. U Italiji emo biti
preformirani i obueni u nove uniforme i spremljeni za nove zadatke. Njegov govor
prevodio je pukovnik Petrovi nahrvatski. Svi smo bili zadovoljni i oduevljeni i posve
spremni.
Sutradanjestiglovieengleskihkamionaulogor,da nasprevezuna stanicu.Jasambio
ukrcanmedjuprvima.Neznam,dalijesavnalogorbioposveispranjen,apogotovone
znam,dalisuislovenskidomobrani

307
gen.Rupnikatadabiliukrcaniuvagone.Znam,dasuihEnglezimnogoloijegledali,
negonasHrvate,alineznamradiega.Uvagonesmoulidragovoljnoibezikakovih
sumnji,jedinosmovagonemoralidupkomnapunitikaokutijesardina.Kasnijesunas
zamolili,dauvuemounutra noge,kojesuvisileizvanvagona,tosmobezdaljnjega
posluali.Odmahzatimuistiasvratasunasvimvagonimabilazatvorenaizakljuana,a
dakodtogazapravonismovidjelinijednogEngleza.Sadasevekodnekihradjaju
sumnje,kojeopetdruginainastojenasvojnainrastumaiti.
Nismoznalikojimnas pravcemvoze.Znamo,dasmosevozilidvado trisataida
smostajalinaparstanica,kojedakakoiznutranismovidjeli.Kad sukonanovagonibili
otvoreni,nalismoseopkoljenisasvihstranapartizanima.Stajalismonegdjena
otvorenojpruzi,vienasgolemobrdo,asdesnestranedubokponor,prekokojegjevodio
betonskimost.Odmahjepoelanavelikopljaka:satova,nalivpera,boljihkomada
odjeeiobue.Partizanisubiliarolikoibijednoobueni,agovorilisuveinomsrpski
inosiliopanke kljunae.ManjidiosainjavallisuiptariiMakedonci.Odmah izatogaizveli
supartizaniizprvihvagonaokostotinjakIjudipremanjihovom izboru,valjdapofizionomiji,a
kupilisunajvieasnike,kojijonisuuspjeli odbacitioznakesvogvojnogina.Osimnjih
odstranilisutakodjeribrojne doasnikeiobinevojniketesuihodvelinakrajvlakai
tuostavili,doksmodaljevlakomkrenulinaprijed.Kasnijiizborbioimjelaki,jersuu
nekimvagonimabileskupineasnika.Ujednomvagonubilisuskoroiskljuivo
samoasniciinjihoveobitelji,ukolikojekojatusnjimabilakao npr.puk.Petrovisa
enomikerkom,AvdagaHasisaenom,zatimdopuk.Matkovi,dopuk.Orekovi,
zvaniGandi,zapovjednikBrzogsklopa PTSa,bojnikHadijaiz Prijedoraitd.Medju
odijeljenimborcimakaoprvi bilisuizvedenibojnikHadija,dopuk.Matkovi,porunik
MartinKordiiz Hercegovine,zastavnikStankoPetrinaitd.Mismobilinaisto,dasutuljudi
ostavljenizaklanje.Veprednaimoimatuklisuih,davili,skakalinanjih imaltretirali
nasvedrugenaine.Nikadanijeseulonizajednogodtihnesretnika,danegdjeivi.
Uvjerensam,dasenikadazanjihnineeuti, potosuodmahtunedalekobilipobijeni.
Takodjernasostalebilisuskinulisvlaka,potovlaknijemogaodalje radioteene
pruge.Ilismomoda5ili6satipjeice,tekoizmoreni,poredaniuosmeroredove.
Ilismocestom,amedjunamabilojepodostastaraca,civila,enaidjece,kojisuili
zajednosasvojimroditeljimanapovlaenje.MedjuostalimabilojeMuslimankiuzarovima
uzboksvojih muevaisdjecomu naramku. Takodjer nije falilo ni trudnih ena u zadnjim
mjesecima pred porod. Sve to je palo na cesti, bilo to muko ili ensko, staro ili nejako, bilo
je na licu mjesta majserima ili pukom ubijeno, dok su nekojeubijalinaprostokundakom.
Svijetjepadaonajvieodiznemoglosti

308
HRVATSKIHOLOKAUST
i od edje, svakako daleko preko stotine. Naa je kolona bila dugaka oko jedan
kilometar,a ili smo u osmeroredovima. Pratinasneka srpska partizanskajedinica,
todobrorazabiremoponjihovomgovoruiopancima.Tukubezmilosrdjasvakoga,tko
ne moe dalje ii, bez razlike da li je to staracilimladi,enailidijete,zdravovjek,
invalidilibolesnik.
Posebnomijeostalaupametiscenanaodmoru,negdjeusrediniputapremalogoru
t.Vid.Sprovodnikkolone,partizanskiasnik,daojenalog dasestanekaoza odmor.
Jednaskupina,naelukolonenijesjelanacestuilikrajnje,negojepola1015metara
daljeuneki vonjakpunkrasnezelenetrave.Natotajistiasnik,kapetan,zapovjedi
dase odmahkrenenaprijed,dokjenekolikopartizanaizstrojopuakaotvorilovatrui
pobilosvedozadnjegaodonih,kojisubilizaliuvonjak.Vidiosamhrpemrtvaca,jedanna
drugim,pokoeneimnogukrvnatravi.Ubijenojesigurnostotinjakljudi,enaidjece,dok
smo mi bacali deke preko glave da tu strahotu ne gledamo.Drugidogadjajstogputa,
kojimiseurezaoupamenje,bilojeumorstvosnahe(bratoveene)ustakogporunika
MarkaStojia.NjojjeMarkopredaosvojaodlikovanjaidiplomu,simesenijemogao
rastati. Ona je to sakrila, svezavi te predmete oko noge. Prilikom pjeaenja to se
razvezalo i ta odlikovanja rasula su se po cesti. Partizan, koji je s lijeve stranepratio
kolonu,izveojetuenuitraiodakae,ijasutoodlikovanja.Onanijehtjelaodatisvoga
djevera i partizan ju je na zvjerski nain dotukao kundakom pred cijelom kolonom,
razmrskavijojlubanju.
Pred zalazak sunca stigli smo u neki lijepi i isti gradi, u kojem su nas Slovenci
napadali pogrdnimrijeimai kamenjem. Na breuljku iznad mjesta bio je logor, zapravo
nekebivenjemakebarake,njihoko15,uraunavitukonjuniceispremita.Biojeto,
kakosamo saznali,t.VidkodLjubljane.Okologorajebiladvostrukaicatestraaotra
i jaka. Zapovjednik je bio neki partizanski major, Slovenac. U logoru smo zatekli
mnogoIjudi,pohvatanihputemizraznihrazbijenihhrvatskihjedinicakaoiizruenihiz
Klagenfurtaidrugihmjesta.OsimHrvata,vidiosamtuiizvjestanbrojSrba,barem500ili
600ljudi,mahommladiaizLjotievihformacija,tosamsaznaoizrazgovorasnekim
odnjih.
Isteveeribilesueneidjeca,odvojeniodnastesmjeteniuposebnubaraku.Teveerije
takodjerizdanazapovijed,daseprijavesvezanatlije.Prijavilosepreko50ljudi,odkojih
izsamemojebarake10itopekara,mehaniara,brijaaitd.Medunjimajebioneki
mladi,mojuizemljakiz selaGnjilavcakodCazina, nekiKlii.Neznamotojestim
ljudimabilo, alismouvjereni,dasunaprevarubilidignutiipobijenikaouostalomi
tolikidrugilogoraiizt.Vida.Utommejemiljenjuutvrdiokasnijerazgovor sbratom
spomenutogKliiagod.1946.uokrunomzatvoruuBihau.Rekaomije,damusetaj
brat,star1920godina,nijenikadajavio,tedase

`Marevi smrti"

309
onitjee,daonivinegdjeuinozemstvu.Jasamnatoispriaosvojsusret snjegovim
bratomut.Vidu,natoseonuvjerava,damubratanemavie naivotu.
Sutradan su nas postrojili u krugu logora, da nas razvrstaju po naim mjestima i
kotarevimateuputitikuama.Namjestotoga,razvrstalisunasporodovimaoruja(ustae,
domobrani,zrakoplovci,mornari,andari,policijaisl.)tegradanskalica.imsunastako
razvrstali, potjerali su nas u barake, a skupinu koju su sainjavali ustae izveli su van
kapije.MedjunjimajebionekiKrnjetaDragoizDaruvara,vodnikMilasinoviizokolice
Okuana, dovodnik Ante Abramovi iz Orahova (Bosanska Gradika) itd., sigurno
barem250300ljudi.Tisuljudisvakakobilipobijenisostalimrtvamalogorat.Vid.
Nasvakinain,odgorespomenutihustaadanasneivinijedanjedini.
etvrti dannakon dolaska u t. Vid, izveli su dobar dio zatvorenika (Ljotievci
su ostali) iz logora te pod straom proveli u logor u Ljubljani, koji je bio blizu
kolodvora, bez baraka, neka poljana ogradjena bodljikavom icom. U jednom
posebnom, ogradjenom i jako zastraenom prostoru, bili su neki visoki hrvatski asnici i
njihoveobitelji,alisnjimanijebiloslobodno govoriti.Medjunjimasamvidiopukovnika
Avdagu Hasia i gospodju pukovnika Petrovia, gospodju i ker zatim ustakog
nadporunika Ahmeta Kapetanovia iz apljine i druge. Koliko ja znam, ne ivi od njih
danas ni jedan, a niti njihove ene niti kerke. Tako se je dogodilo i s dvije kerke
ministraIng.IviceFrkovia,objemladedjevoke,kojejeunitilakomunistika mrnja.
U Ljubljani smo ostali svega tri dana. Nakon toga smo potovareni u teretne
vagone,odkojihsunekibiliiotvorenikaonpr,ionajukojemsamjabio,tepodjakom
straom slovenskih partizanaprevezeni u Hrvatsku. Bilismotakonatrpaniizbijeni,da
nitkonijemogaosjediti,negosmo,gustostisnuli,stajalijedanuzdrugoga.Kompozicijaje
bilavelikatecijenim,danasjebilooko3.000.
Iskrcali su nas negdje na otvorenom polju te nas pjeke dopratili do Samobora.
Ili smo od prvoga sumraka do pred zoru, valjda oko tri i pol sataujutro.Bilismou
tolikojmjerigoli,bosi,premrzli,gladniiizmueni,dasu mnoginai drugovi iznemogli i
pali,tojeuvijeksvravaloneposrednimubijanjem.TakojedoSamoboraubijenvelikbroj
ljudi, medju kojima i nerijetki mladii od 18 i 19 godina, koji su od umora padali.
Redovitojetubilopotuenoiviejadnihenaidjece.
Zailustracijustrahovitihubijanjaljudiukolonamanaputudonosimovdjerijei
partizanskogporunikaOmeraHerbaaizTurijekodBihaa, kojimijepripovjedao
prilikomdoksmozajednolealiukaznioniciuFoi,kakosamjadoaokao
antikomunistikiborac,aonkaoprivrednikriminalac.

310
HRVATSKI HOLOKAUST

Pripovjedao mi je, kako je on sprovodio jednu kolonu iz Zagreba do Daruvara. "Mi

smo htjeli pobiti ljude putem te smo tim zarobljenim hrvatskim vojnicima, za koje smo
vjerovali,daeuvijekostatiprotivpicimakomunizma, ispriali,daihvodimokaoregruteza
nekepartizanskejedinice.Putemsmodopunjavalikolonuidrugimzarobljenicimatenasve
moguenaine ubijali. Raunam, da smo ih pobili nekih 5.000. U Daruvar smo doveli
nepoznat broj ljudi, koji su ondatui do kraja pobijeni." Namoj prigovor,kako su mogli
tako zvjerski ubijati, rekao je: "To smo radili bez ikakove grinje savjesti. To su za
nasfaistiizakletineprijateljikomunizma,kojetrebaapsolutnoistrijebiti!"
Jo pred ulazom uSamobor, doli smo uprvi dodir spartizanima Srbijancima,
mislim iz 25. srpske divizije. Doekali su nas pogrdama, pljuvanjem, vuenjem za
kosuiudarcima.Proavikrajnekoglogoralijevoidesnoodceste,dovelisunasu
veilogor,naneogradenulivadu,ali strogosmitraljezimauvanojiopkoljenoj.Bioje
sdesnestrane ceste vrloblizu Samoboru. Logor je bio velik, snekoliko tisualjudi, a
ostavljao je muan i bijedan utisakradi gladi, golotinje,zaputenostiitekeneizvjesnosti
sudbinetihnesretnihIjudi.
Ovom zgodom spominjem jedan doivljaj, koji e mnogo osvijetliti tadanje
prilike.Nekimladiod16godina,slabunjavikrljav,rodomiz SlavonskogBroda,po
imenuMato(neznammuprezime), bio jese snamapovlaiokaoratnosiroe,doimje
ranijeradiokaopomonikupostolarskojradioniciPTSauZagrebu,naugluDrakovievei
Juriieveulice.Predobiven odsvogjednoguegzemljakapartizanskogporunika,preaoje
nastranukomunista,staviopartizanskukapuipoeootkrivatiljudeizlogora,kojisubili
zatajili,dasupripadaliustakimjedinicamatesusebiliiskazivalikaodomobrani.Odaoje
tono30Ijudi,medjukojimaimene(jasambiouzeoimejednogsvogpoginulogvojnika
Mehmeda atovia iz Viegrada, promjenio svoje generalije i iskazao se kao pripadnik
rijenemornariceizSiska,ainosiosamnekumornarskubluzu).Strpalisunasupodrum
jedneprivatnezgrade,dvokatnice,koja je imala dvoritenie od ceste i unjemu dvije
trenje. Leali smo pod cestom u podrumu, s vrlo malim podrumskim prozorom s
reetkama. Dva dana nitko nam nije donio nikakove hrane ni vode pa ni posudu za
nudu, kao da smo bili ivi zakopani. Iz susjednog podruma, koji je imao svoj
poseban ulaz, javili su nam se drugovi i rekli, da su dosada svi bili pobijeni, koji su
proli koz ove podrume, te da i nas i njih eka ista sudbina. I tako i mi ekamo
neminovnu smrt. Tu je bio takodjer i porunik Marko Stoji, zastavnik Gali, oba
Hercegovci, zatimofergenerala SertiaizLiketeostaliizovegrupe.
Drugidannaveer,negdjeoko10satinaveer,pojaviosenaprozorunepoznatovjek
biojetonekiSamoboranin,krojaizkueprekoputa

"tVlarevismrti"

3 11
zatvora te nam je, leei u gustoj koprivi, apui javio, da je sreom prestala
opasnost daljnjeg ubijanja. Sluao je radio i govor Tita, koji je izriito naglasio, da ima
prestatisvakotvz.neodgovornoubijanje.PotosumedjutimigradjaniSamoboraprituilise
viim vlastima, da postoji opasnost od zaraze uslijed cijele jedne poljane kraj grada pune
ljeevauraspadanju,toimjeodgovoreno,daubijanjadaljenema.Tajplemenitiimladi
ovjekdonionamjenetovruekukuruzeureetu,isjeenenakomadieazatimkantu
vode, iz koje smo pili pomou dulje cijevi, po prvi put iza toliko dugo vremena. I
doista sutradan bili smo puteni u dvorite kue i po prvi put dali nam kukuruzova
kruha za jelo, jer smo do tada, ukoliko smo uope neto jeli, jeli smo neku neslanu i
nezainjenukukuruznukaukaosvinje.Tomzgodomsunasponovopopisaliiuzelinae
pobliepodatke,jersudvadanaranijevriliprvipopisulogoruSamobor.
Pripominjem, da se je stanovnitvo grada i okolice prema nama, zarobljenim
hrvatskimvojnicima,krasnoponijelotesunamdobacivalihranu,cigareteidrugo.Partizani
sustrogobranili,razgoniliiakuzatvorodveli jednu"nepokornu"grupuenaidjevojaka.
U sumrakistoga danadolazi tzv. "delegat" snaim spiskom, proitanas, stavi u
strojiotpremipodsrbijanskompratnjomzalogorPrekokodZagreba.Kakosusnama
zvjerskipostupali,pokazujenajbolje injenica,daje na kratkoj relaciji SamoborZagreb
odnas30straaubilatonodesetljudi,odkojihjednogavepredsamimPrekim.Nanas
30biloje12pratilaca samajserimaruskeproizvodnje.
LogorPrekobiojesmjetenubivimbarakamahrvatskeCasneRadneSlube,alisu
icom bili obuhvatili jo i dobar komad polja te je veina spavala izvan baraka pod
vedrimnebom. Logor je bio razdijeljen na tri dijela,odkojihjejedanbiorezerviranza
njemake zarobljenike. Sutradan nas je kap. Kaji, sin Stipe Kajia, biveg upravitelja
jugoslavenskog zatvora u Bihau, koji je (naime sin mu), bio radi kriminala u domu
maloljetnikazaJugoslavijete kasnijeistoradikriminala,biopobjegaoupartizane,postigavi
ast kapetana, premjestio medju hrvatske zarobljenike. Logor je bio strog i opasan, ali u
samomlogorutadanisuubijali.Osimneslanekukuruznekae,dobivalismoovdjei
po1/4kukuruznakruhabezikakovedrugehrane,tojeipakbilobolje,negoudrugim
logorimadosada.
Najstranijastvar,kojusamulogorudoznao,jestslijedea:
Nekietnik,seljakizNevesinja,pripovjedaomije,kakojenekomzgodompo
zapovjediupravelogora,radioblizuSavenaprudovima(mislim, dajesjekaogranjeza
logorskemetle).Tomzgodomnaiaojenamasovnegroboveubivimbunkerimai
rovovimakrajSave,kojisubiliplitkozatrpani zemljom.Odgurnuviplitkuzemljunaiao
jenasvjeeljeeveljudibezrukuilinogutesadrugimtekimtjelesnimnedostatcima.
Bilisutosigurno

312
onihrvatskiinvalidi,kojesupartizani,brzonakonulaskauZagreb,odveliizinvalidskog
doma na Sv. Duhu. Tono mi je pokazao mjesto gdje su sahranjeni, te mi ga ne bi
nikakobilotekopronai.Tu istustvarmijeprialoiviedrugihlogoraasgrozom,
spominjuiposebnonekehrvatskeratneslijepcenaobaoka,njihoko50,kojisutakodjertu
bilizvjerskiumoreni.Priali sumitakodjer,da sunekeinvalidenaprostonakonubijanja
bacili u Savu, pa su onda kasnije komunisti prikazivali narodu te ljeeve kao "rtve
ustaa". U vrbikukraj Save,nadjenjeizvjestanbrojtakaitapova,na kojimasuse
tekommukomnaokolovuklititekiozlijedjenici.
OovomzlodjelukrajlogoraPrekog,400500metaradaljeodlogora, imadeidanas
dostaivihsvjedoka,kojiestvarimoitonoiskazati.
Trei ili etvrti dan boravka u Prekom, doao je medju nas jedan komandant
logora,nekimajor,saspiskomuruci,tejeproitao imenasvih30dovedenihizSamobora
ovamo.Dakako,desetihjebiloputemdotueno.Njihovaimenatakodjermajorita,ami
ustrahuodgovaramo:"Neznamo zanjihostalisunaputu!"Majornampsujemajkuivie:
"Banditi, od 30 vas je 10 pobjeglo!" Trebalo je samo dodati "Na drugi svijet!"
Povratio se natragukancelarijuiubacionaihdvadesetimenananekidrugi,zajedniki
spis. Bili smo po njemu prozvani, postrojeni i odvedeni na kolodvor, gdje smo
utovareninateretnevagoneiposlaniputKarlovca. Uvagonusammedjuostalimnaao
isvogsusjedaizBihaaSafetaAlijagia,krojaakojije idanasiv.Zamoliosamga,dane
spominjemojeime,negodamezovemojimilegalnimimenom"atovi",tojeiuinio.
Doavi u Karlovac, sprovedeni smo kroz grad u logor, koji je bio smjeten u
barakama PTSa izvan grada, povie ceste KarlovacDuga Resa. Nas je novih dolo oko
2.000, dok smo u logoru zateklimoda do 1.500 ljudi, mahom pripadnika Likog Zdruga
generalaRukavine.
Drugogdanaboravka,dignutjeveibrojljudi,preko100,dakupimosuhogranjeuumi,
kojaseprostiralaizalogora,izmedjurijekeMreniceiDobre(nakartisamvidioumu,
kvotu196,dokimesameumeneznam).umajebilavisoka,pobreuljcima,nakojimasu
takodjerbilitalijanski bunkeriizobrambenogsistemagradaKarlovca.Prilikomkupljenja
suvarika, nailajejednagrupalogoraaunekojdolini,punojbunja,napartalijanskih
bunkeratestreljakejarkeucikcakuizmedjunjih.Vidjelismostrahotu:u bunkerimai
streljakimjarcimanalazilasemasaljeevahrvatskihvojnikaudomobranskimi
ustakimodorama.Nisuuopebilizakopaninizemljom nagrnuti.Lealisujedanpreko
drugogiispunilijarke,odnosnodubokerupezemljanihbunkera.Nekisuleali
naglavce,nekinaledjimaiinae.Po smrtnimranamazakljuujuirekaobih,daveidio
njihnijeubijenvatrenim orujem,negotupimpredmetima,jersumnogimabile
razmrskanelubanje.Krozsvelogoreizavrijememogaetverogodinjegaratovanja,
nisamvidio

Marevi smrti"

313
takostranogprizora.Mismogledalitoprijeudaljitisestogkrvavog mjesta,bojei
se,dainasnezadesiistasudbinakaoitenaemrtvedrugove.Partizanskistraarinisubili
odmahuznas,negosuokruilitajdioumeustreljakomlancupasunasizaizvjesnog
vremena,optereenimnogim drvljem, vratili u logor. Nikako ne mogu znati, koliko
jetubilomrtvacaipodrugimbunkerima,alisigurnomogurei,dasamjasamvidiotu
najmanje 500 ili 600 ljeeva. Osim mene ovaj prizor promatrali su i slijedei
logorai: IvanBarbir,narednikdomobranstvaizMostara,ustakiporunikDragutinPezi
iz Ivanjske kod B. Luke, Helim Malko, bojnik Handardivizije iz Bihaa Husein
Fajtovi, ustaki logornik iz Bos. Novog Idriz Deli, ustaki bojnik iz Bihaa Edhem
Karikovi,ustakiporunikPTSaizSarajeva(dakako,dasubilizatajilibilosvojini
rodvojske)tenekidrugi,kojisusigurnoidanasdijelomnaivotu.
UlogoruuKarlovcuostalismomodadesetakdana.Kroztovrijemedralisunam
politiki komesaripolitikapredavanja i vrili snama vojnikevjebe ("zanimanje") sve
toboe radi toga, to e nas unovaiti u titovske jedinice. Medjutim, jedne noi,
pobjeglojenekolikostotinaIjudi,najvielikihustaa,izlogorateodnijelisobomaki
kuhinjuirezervekukuruzovagrizatakodaslijedeegjutranismoimalitojestinitiuemu
sprematijelo.Istidantajjelogorbioispranjeninamabiloreeno,daemobitipremjeteni u
Zagreb. Medjutim, nas su dodue doveli u Zagreb, ali i odmah dalje produili za
Srbiju,tosunamisprovodnicirekli,pasmosebiliuznemiriliizabrinuli.Zbogtogasmo
bjeali, gdje je tko mogao, jer smo i onako bili u otvorenim vagonima. Tako sam ja te
noi pobjegao u Okuanima. Jedan moj bivi ratni drug iz hrvatske vojske, nekad iz VI.
DivizijegeneralaMetikoa,asadapartizanskiofer,kriom meprebaciodo Zaluanakod
BanjaLuke.
Preskaemovdjevrlozanimljiveidirljiveepizodemojegskrivanjau Banja Luci.
Iza 15 dana bio sam uhapen, izdajom svog sumjetanina i konfidenta UDBE, Azisa
Midia.Dovedensam23.srpnja1945.utzv.Crnu kuu,okrunizatvoruBanjaLuci.
Isputajui doivljaje po zatvorima i na sudu pripominjem samo da sam 26.
sijenja1946.doaouokrunizatvorOZNEnaponovnoispitivanje.Tu se dogadja stvar,
kojuelimsvakakoispriatiidatijedoznanjairokojjavnosti.
Dana13oujka1946.unaupodrumskusobubr.1,ukojojjebiloosimmenejo13
mukaraca,najvieseljakaizokoliceBihaa,okojedansatposlijepodnebilajeubaena
odstraejednaasnasestrauredovnikomodijeluscrvenimpasomokosebe(dakleiz
DrubeSestaraPredragocjeneKrvi).Bilajesvausuzama,stranoprepadnutaistajala
jebezrijeisasklopljenimrukamaodmahkrajulaza.Mismoostalizaprepateni,
videimedjunamaenu,tovie,asnusestru.Jasnonamje,daeonastanovati

314
snama,amiznamo,daak svesvojetjelesnenudemoramdobavljatiu kiblusobe,
jedan pred drugim. Pristupio sam toj jadnoj eni, predstavio se i rekao: "Ja sam Hasan
SelimoviizBihaa.MolimVas,sestro,nemoetetustajati.Visteuzatvoru.Prematome,
izvolitesjestina"palau"(nekevrstepodijazaspavanje).Sestro,nemojteplakatiinita
senebojte.Sudbinajetakovaimoramotrpjeti".Onasemaloohrabrilaiprogovorila,alije
toliko bilaizvansebe,darukenijespustila,negoihjeidaljedralasklopljenenaprsima.
Rekla nam je, da je ona Mara Jeli, ki Ivana Jelia iz egara, redovnikimimenom
Majela,tedajejueruhapenanavodnotojeslalauumu,uPljeevicu,bojnikuIdrizu
Deliu i bivem uitelju sanitarski i kancelarijski materijal te pisai stroj. S njom je
uhapeno jo tri asne sestre te tri ili etiri ovjeka, svi iz egara, medju kojima i cipelar
Andrija Konjevi.
SestraMajelanijedonijelasobomapsolutnonikakovihstvarinizapresvlakuniza
prenoivanja. Ja sam joj rasporio svoje tvz. iljte (duek), koje mi je majka bila poslala, te
samjojpolovicukaoijednuodsvojedvijedeke dao. Svismozajednikispavalinaistom
podijuoddasakapunmjesecipoldanaitotako,dasamjabioneposrednodoasne
sestre,paondaAndrijaKonjeviiostali.Susretalismojesnajveimpotovanjemkaosvoju
rodjenu sestru ili majku. Zamolio sam ljude, te smo jednom dekom ogradili kiblu za
obavljanje nude, dakle toliko skriveno, koliko je uope mogue. Uza sve to je asnoj
sestri moralo biti strano pri dui, jer je vie dana plakala i odbijala da primi bilo
kakovu hranu. Moram istai, da je ponaanje tih naih utamnienika, estitih hrvatskih
seljakamuslimanskeikatolike vjere,bilodirljivoidostojnosvakogpotivanja.
Zagornjidogadjajmoguposvjedoitisvistanovnicinaesobe,kojisuidanasivi,a
znam ih ipo imenu, jer su moji sumjetani. Spominjemih nekolicinu:RamoAmidi,
seljakizPokoja,sudjenna16godina,sadakodsvojekueuselu,Rasimavki,seljakiz
Cavkia, b. seoski muktar, kasnije sudjen na 10 godina, Mehmed Kulenovi, trgovac iz
KulenVakufa,sudjen8godina, sada u Derventi, Andrija Konjevi, obuarski radnik
iz egara, sada u obuarskojzadruziu BihauMaso Mijanovi, seljakiz Pokoja, sada u
Pokoju,sudjenna12godinaHasanLjubijanki,zavrijemeratanaelnikuBuzimu,sudjen
10godina,danasuBos.Novom,tebratmuHuseinLjubijanki,trgovac,sadauBos.Novom,
nijeosudjivan.
Jednakusudbinudoivjelesudrugeasnesestreususjednimsobamamedju
zatvorenicima.Komunistisuihradisvojihprljavihraunainamjerakaoiradijavnesramote
bilistavilimedjusamemukarce,anebaremnjihsveetirizajedno,toboezato,toza
vrijemeistragenisusmjelebitizajedno uistojsobi,kaodanijebilosobaodredjenihzasame
ene.Miosudjeniisvi gradjaniBihaa,kojisuzatodivljatvodoznali,najotrijesmo
osudiliovo

Marevi smrti"

315
komunistikozvijerstvoinepotivanjeenskeasti.
Sestra Majela i ostale sestre bile su kasnije sudjene i odvedene na izdravanje
kazneuStolac.Jajenisamvidiosvedosijenja1961.,kadasamnakonputanjaizzatvora
pohodioS.Majelu,danasuiteljicuunjezinomrodnommjestuegaru.Tomzgodommi
sejenajsrdanijezahvalilanabratskomivitekomponaanjuzavrijemeonihstranih
danauzatvoru.
Gornjiiskazpripravansampredsvakimzakonitimforumompotvrditi prisegom,jer
sadrajeistuistinu.
HasanSelimovi
Zapisniar:KrunoslavDraganovi Rim,25.
travnja1961.
DokumentXXVIII.
JasamizZagrebakrenuouponedjeljak7.V.o.g.u20,30saorunitvomitopjekeu
pravcuKrapinaKraiprelazuAustriju.Odprilikeusubotu12.V.stigaosamsacijelom
postrojbompredDravograd.Tusuzapoelipregovoriopredajinaevojskepartizanima.
Pregovore s nae strane, koliko je meni poznato, vodio je general Hereni a kasnije je
sudjelovaoipukovnikSudar. Raspoloenje vojske je bilo borbeno i mi smo mogli dati
uspjean otpor. Predaja nae vojske ovako kako je izvrena bila je stoga suvina i na
prevaru iznudjena, odnosno poivali su ti pregovori na krivim pretpostavkama i
informacijama. Drugi dan tih pregovora saopio je Sudar nama astnicima da vojnicima
preporuimodauvojnimmanjimformacijamaidemouume,kakobistupilimakarikroz
borbu u kontakt sa engleskim jedinicama, koje da nadiru u ovaj kraj. Inae da nam
samopreostaje,dasepartizanimarazoruamoidanasonizarobe.Utojeveveina
naih jedinica prela Dravograd upravcu Zapadanakonborbe sa partizanima, koja je
uspjeno zavrena za nas. U vjerovanju, da su prave nae jedinice ve u kontaktu sa
Englezima anaa da je vladau Klagenfurtu zajedno sa Poglavnikom, poli smo i mi put
Zapadaneznajui otome,dasuprvenae postrojbe ve od partizanarazoruaneida
smomizapravoprevareni.
Uutorakilisrijedu(1516/V)odprilike15kmodDravogradapoeli smoimidaodlaemo
oruje.Raspoloenjemedjuvojnicimaiastnicimabilojeoajnokodmnogihsam
konstatiraodaodsramoteplau,anekimmalobrojnimjeuspjelodapodorujemutekui
zanjihovudaljnjusudbinu vienisamnitasaznao.Dajekojiastnikimaoviesabranostii
inicijative mogaojeznatnoIjudstvodadobropovede,nonajgorejeustvaribilo,dasu
zapovjedniciiviiastniciustanoviviprevarubilisasvimizgubiliglave.

316
HRVATSKI HOLOKAUST

im su jedinice odloile oruje, odmah je zapoela pljaka kako od partizanskih

vojnika, koji su nas pratili tako i od partizanskih posada na putu, kojim su nas vodili.
Pljakalosejeiotimalosve,poeviodprtljage,kojusupojedincinosilipadaobue.
Depovi su pretraivani i sve je oduzimano. Uputili su nas u Dravograd, gdje su nas
okupljali. U Dravogradu je izdat nalog, da svi astnici izadju i tako isto zrakoplovci i
protuzrakoplovci. Ovi su svi upueni u pravcu Maribora. Napominjem, da je ostalo
dosta astnika, koji nisu poli u Maribor, jer su ve bili toliko opljakani, odore im
izmjenjane,daihnitkonijenismatraovieastnicima,aonisamiusvojtojpredslutnjinisu
sejavili,negosuostalisasvojimvojnicima,takosamostao ija.Oni,naime,kojisuupueni
uMaribornikadasevienisupojaviliniujednom sabiralituzarobljenikapaopravdano
drim,dasuputemsvipoubijani,tosamkasnijeidoznaoodonih,kojisuiztegrupe
uspjelidapobjegnu.
OdDravogradaupuenismopremaCeljuprvih10kmbezpratnje,kojajeusput
dola i toboe nas vodila. Ova pratnja kao i usputne posade nastavili su pljaku nad
nama.NakondanipolputastiglismouCeljeiprolismokrozgradutreemkoraku.
Hranenamnije(niko)davao. Usputsunasitukliaako bitkoizostao, jermnogisu ve
bilibosi,togabipratnjaodmahnalicumjestaubila.Istotakonijebilodozvoljenousput
pitivode.Nanekolikosammjestavidiopredesmamaibunarimaubijenevojnike,jo
sauturamauruci,jersupolipovoduitubiliustrijeljeni.Nekimajejokrvteklaizzatiljka.
NatomeputunamojeoiubijenjenadporunikMaras,ukojegjejedanSrbijanac(topo
nainugovorazakljuujem)ispaliocijeli aner.
IzCeljasmokrenuliupravcuZidanogMostatajputsmoprevalilibez inajmanjeg
odmora.Ilismocijeluno.NastavilismoupravcuBreica.Tu smosekratko
odmoriliiokopolanoinastavilipremaSamoboru.UBreicamasuodvelinekeljude
unepoznatompravcu,alizanjihovusudbinu vienisamnitasaznaoidrimdasu
pobijeni.Ucjelosticijenim,dajeizDravogradamogloovimputemkrenutioko35.000
ljudi.Ovocijenimpodubinikoloneigustoiredova.USamoborusmosezadralidan
inonalivadama.Tusuodvojiligradjane,eneidjecu,kojesuodveliunekeposebne
logore,anasvojnikesredjivalisupovojnim okruzima.Nassuuputilicestom prema
Zagrebuinakoncirca10kmpjeaenjaopetvratilinastaromjesto.Jouvijekne
dobivamonikakvehrane.Pogdjetkoimajokojukonzervuilikockueeraitakose
odrava.Naizgledteopakondicijapostajesveoajnija.USamoborusuizdvojena
nekamladjagodita,jerdaidunavodno uvojskutojesnjimabiloneznam.

"tllarevi smrti"

317
IzSamoboraodredjenismouVel.Goricu.Tusmosmjeteniujedan otvorenitor,
ogradjenicom. Bilo jemjestazacirca2.000ljudi,ali je cijelakolonaodsadacirca30.000
ljudi silom utjerana utaj tor,tako da suljudi morali stajati, jer nije bilo mjesta ni da se
sjedneakamolizaleaj.Utjeranismokrozjedanpalirpartizana,kojisunastoljagama
gonili.Tusmotakostojeiprenoili.Tusunamtrebalidadadnuoko5dkgkruhai
alicu orbe. Veina nas tu hranu nije primila, jer je tokom dijeljenja izdan nalog da se
prekineispremizapokret.KrenulismopremaSisku.Kakoje bila uasnaega,traili
sumnogiusputvode,notejepartizanskapratnjftubijala kaozvijeri.
U Sisku mi je uspjelo, da pobjegnem iz kolone. Neke ene su me iz samilosti
primile, no kako me je netko vidio, uspio sam tek da se operem i malo odmorim i
odmah sam po organima OZNe odredjen u zatvor, gdje sam ostao 3 dana i opet
vraen u logor. Tu sam zatekao i oko 2.500 zarobljenikaTalijanaiNijemaca,medju
kojimaje bioijedannjemakigeneral.U Sisku sam imao priliku da vidim iambulantu, u
kojoj su pored bolesnika leala i tri mrtvaca, koje nitko nije odnosio. Tu se je pojavio i
pjegavitifus.Tujenarododsebedonosiohranuzarobljenicima,nostraaihjebatinom
odgonila. Iz Siska su odvodili prema vojnim okruzima razne kolone za Srijem, a
jedna je odtih,kako samnaknadno saznao,dospjela i do Makedonije.USiskusu
izdvojeni domobrani i civili i novopozvani civili iz kotareva Sisak i Samobor, s kojima
sam ja upuen u Karlovac. Kako su nas sada smatrali ve pripadnicima IIL
jugoslavenskearmije,pritisakjenatome putuneto popustio.Dobilismoihranu,ali
odnaroda,kojijujedragovoljno davaoadapratnjatonijekaodosadbranila.
UKarlovcuizdvojenasugodita19141928aostalikaoibolesnici,gdjesami ja bio
napose. Nas su poslali u logor u Lukiu, gdje su nas opet tretirali kao roblje. Tu smo
zatekliipripadnikanjem.PrincEugendivizije kaoinekolikostotinanjemakihasnika,koje
suEngleziizruilipartizanima,jersuihuTrstuzarobili.Ovdjesuizdvojenisviastnici,te
smotakozajedno sanjemakimasnicimaiosamtalijanskihasnikaopetvraeniuSisak.
TajputizSiskabiomijenajteiitomsamprilikomdoivionajteadivljatva.Pratnja
ikomesarbilisuSrbiiztihkrajeva.Njemakiastniciimalisusasobomjonetorobe,
kojusuimpratnjainarodtihkrajeva,sve prijateljiirodbinalanovapratnje,na
najbestidnijinainpootimali.Noubi oboruanikolcimadoliunaeprenoiteinas
mlatiliisveoduzimali.Tomprilikomjedotuenonekolikonjemakihastnika.Mnogisu
izranjavani takodasuihnjihovidrugovinaatorskimkrilimasutradanmoralidanose.
Kolazaranjenikenamnisudaliosimudvamahapoetvrtsata.Putjetrajao do6iskadva
danaitrinoi.Odmorsunam,davaliee,aliizgledami,

318
HRVATSKI HOLOKAUST

samoutusvrhudanasprilikomtihodmorasrpskostanovnitvo okolnih sela(Vojni,

Vrgin Most) to bolje moe da opljaka. Jedan talijanski astnik bio je mlaen kolcem
debelimsigurno10cmimoraojedavie:"ivioTitoidobropartizani".Sililisu nasda
pjevamo, podrugivake pjesme. Naputuizmedju Gore i Petrinje, gdje je veinahrvatskog
stanovnitva, htjelo nam je stanovnitvo da donese hrane, ali ih je pratnja batinom
odgurnila, govorila im "niste nama tj. partizanima htjeli da donosite". Medju naim
astnicimaoveskupine bila je veinaonih,koji su odbilipartizanskepoziveu vojsku. U
Siskusmoostali3danaitusmozateklinetoeha,kojisusluiliunjem.vojsci,Francuzai
VlasovljevihRusa.Hranusmodobivalidvaputadnevno.
Iz Siska smo upueni u Bos. Dubicu. Nain obhodjenja prema nama bio je kao i
dosad. Zatim u Staru Gradiku, gdje smo prenoili, a sutradan nas je narod okolnih
hrv.selaobilnonahranio.PrekoOkuanaupuenismouNovsku,gdjesmoulogoru
prenoili.Itunasjeposadatukla. Napominjem,dasmouovomeprenoituosjetili,
kakopodnamazemlja poputa. Reenonamje,dasmosmjeteninadnekimzatrpanim
jamama,ukojesubilibacanipobijeniljudi.IzNovskeupuenismouNovuGradiku.Tu
smo ve primili neto bolju hranu, tj. neto zamaen grah. No, ovaj put prevaljen je
pjeice. Od Gradike smo prvi put transportirani vlakom do Osijeka. Tu smo zatekli
nekoliko tisua hrvatske vojske, i medju njima oko130 astnika. Narod je tu, van oko
logora,nastojaoda namostavinetohrane,iakoim jestraato branilatukuiih.Tu
smo dobili neto neslane hrane. Unutar samog logora nastavljala se pljaka nad nama,
ukolikojejotabilodaseopljaka.UOsijekusamvidio,gdjestraabraniasnimsestrama
donoenje hraneiznemoglima.
IzOsijekasmovlakomotpremljeniuMitrovicuitosamohrvatskiastnicii
doastnici.OdavlesmoposlatiuIndjijunavodnozato,danastamonovodoseljeniSrbi
izistoneBosnepregledaju,davideimalitko,dagaonipoznaju.Nisunikoga
prepoznalialinekesumlatili,jerdasuihtoboeprepoznali.Uzputjevepoelada
haradizenterija.NisunamstogauIndjijidalivritinududaljeodmjestaspavanja.IzIndjije
smovlakom dolidoPetrovaradina,gdjesmozateklioko2.000hrvatskihastnikate
netonjemakihitalijanskih.Tusamzatekaoinekolikopoznatihastnika,kojisu
drugimputemovamostigli,alisamponjihovomprianjuvidio,dasuodprilikedoivjeli
istegrozoteiistamasovnaubijanjakaoija.Tusmo ostali12danatesmoseuputiliopet
pjekedalje.UPetrovaradinusamvidiomnogoenaimajkitraesvojepripadnikei
doivioneuvenesurovosti partizanasatimenama,kojesunesamopsovalinegoi
ukaliitukli.PjekesmodolidoBakogJarka.Ubaeniuotvorenevagonepod
kiomotpremljenismouVrac,gdjesmobilismjeteninasoko2.000hrvatskih
astnikaujedannaputeniavionskihangar.

"Nlarevismrti"

319
Objavilisunam,daemodobivatipunipartizanskiobrokhrane,alikakonije bilo
vode, nismo dobivali snage od toga, nego obino ili samo ruak ili samo veeru.
Dnevnosutupristizalekaounekoglavnosabiraliteskupineastnikaizraznihkrajeva.U
Vrcusubiliudrugomlogoruinaidoastnici.Prialisunam,daihvodenaradkodRusa,
gdjeihRusimlate.Vodenizapienijebilodostaakamolizapranje.Tujeodvojeno
oko 80 domobrana i oko 100 ustakih astnika i zadrani a mi ostali poslani smo u
Korilj kod Smedereva. Ustaki su mi astnici priali, da su se oni spasili sakrivise
kaoobinivojniciabilisusvjedocimasovnogubijanjauMariboruipokazalisumitragove
narukama,kakosubilivezaniicom.Tujebiloiastnika,kojisuizVillachapoEnglezima
upueni u Udine, ali su ih partizani na treoj postaji primili i odveli u t. Vid, gdje su
odvojili aktivne domobrane i ustake astnike od priuvnih. Priuvni su se spasili i
dospjeliovamo,doksuaktivninouodvodjenikamionimaivieimnitraganiglasa.
Napominjem,dasuodnasastnikaneki,kojisubiliodlikovanibili odvodjenii
odmah likvidirani. U Kovinu smo bili oko 25 dana. Hrana je bila pristojna i tu je stigla
komisija, koja je trebala da ispita nau prolost, pa da eventualno neke uvrsti u njihovu
vojskuilikao vojnikeilipostrukamapodnazoromdavide,dalismosepopraviliida
pokazujemovoljuzanjihovustvar.Komisijajevrilapresluavanja,alijeutokutogarada
doaokurirsanalogomdaseradobustavi,jerdajeizalaamnestija.Danprijetogaodvojeno
je 40 astnika i pod jakom pratnjom poslati u Vrac. Sada su zapoela odputanja,
alitakodasuzadraliastnikeodbojnikanavie,glavnostoerne isudskeastnike,sudcei
ako nisu bili u vojnosudskoj vlasti, potonike i jo neke, koje su smatrali sumnjivim.
Puteni su dobili nalog da idu svojim kuama, gdje da e odgovarati za eventualne
civilnekrivnje.uosamdasuzadranikasnijeodpremljeniuBeograd.Doznaosam,da
su mnogi, koji su kuama odputeni sa nalogom da se jave ponovno od OZNe
uhapeni.uosamdakodpartizanskihjedinica,kojesuprimilebivehrv.vojnike
istiunoijednostavnonestanu.
Napominjem,dasu2sveenikaZagodariEterovi12,kojisusnamabili,mlaeniza
to jer su sveenici, osim to su kao i svi ostali dobivali batine. Putem smo svugdje
osjetili, da li prolazimo kroz koje srpsko naselje po osobnoj surovosti i zloradosti nad
naimpatnjama.Izrabljivalisunaunududanamizmameizadnjipredmetodvrijednosti.
Menijenpr.jedna srpskaseljankazakomadikruhauzelajedinukoulju.Uzimalisucipele,

12PotovaniJerkoEterovipreiviojeovaj"marsmrti", aliodposljedicamukakasnijeje dostamladumrou

franjevakomsamostanuGospeLurdskeuZagrebu.PisacdokumentaLVIII.jestfraJerkinrodjenibrat.Njegovbrat
jedr. MirkoEterovikojemubeogradskaarijai njezinipodupirateljinedajumiraninapragutreegatisuljea kao
daimjeaotonijeionzavriokaortva"marevasmrti".(urednici)

320
HRVATSKIHOLOKAUST
velei,danamionakonetrebaju,misleipritomeiizraavajuisekaodaemoionako
bitipobijeni.Pratnjisugovorili"voditeliihtouBeluCrkvuiliu13 bataljon",atoznai
likvidiranje. Naprotiv, prolazei krozhrv. sela, znala su pojedina selanahraniti kolone od
modai10.000Ijudiiporedtogatobipratnjatobranila aksuimaludjecupomagali
donoseivodeislinimuslugama.

SeadZubevi
Rim,20.IX.1945.

DokumentXXIX.
Za vrijemerata1941.1945. ja sam bio civilnidravljaninDrave Hrvatske. Kao civil
napustio sam Zagreb 7. svibnja,namjeravajui skloniti se u Austriju.Nalaziosamseu
koloniodoko20.000vojnihicivilnihizbjeglica.
Stigli smo do Dravograda, gdje smo napadima partizana bili odsjeeni od glavnine
hrvatske vojske. U naoj koloni bilo je deset kamiona ranjenika koje vojnici nisu htjeli
ostaviti na milost ili nemilost partizana. Da je ovo bilo uinjeno, vojniki dio nae
skupine vjerojatno bi se bio probio naprijed, premda su bugarske trupe dole u pomo
Titovihvojnika.
Tajitakavraspletbiojestvarnodokazomnaeganeuspjeha.Janemogurei,da
su nai vii asnici pokazali dovoljno prisutnosti duha u toj nesrei koja je zadesila
na narod, ali oni se ipak ne bi nipoto predali Titovim jugoslavenskim ili srpskim i
slovenskimpartizanima.No,naiasnicisumislilidaemoipregovaratisBugarimajeroni
njihnisusmatralipravimkomunistima.Godine1945.Bugarisuuinilijednostavnoono
to su neki Hrvati eljeli da na narod kao cjelina uini 1918., tj. prijei na stranu
pobjednikadaizbjegnukaznetosuse zavrijemeratanalinastranigubitnika.
NakonrazgovorasBugarimanaiasnicinamrekoedanampreostaju triizbora.Mogli
bismosevratitisvojimkuamainapovratkuokuatisudbinu podkontrolompartizana.
MoglibismoserazbjeipoumamateodatlezapoetigerilskiratprotivTitovom
reimuilipokuatiuinozemstvukaopojedinciiliuomanjimskupinama,rasprivise
slobodnimsvijetom.TreiizborjebiopredatiseBugarimakojiobeaedaesnama
postupatikaosratnimzarobljenicimakojisuzatienimedjunarodnimzakonima.U
posljednjemsluaju,BugaribinassprovelidoMariboraiisporuilinasu

`Marevi smrti"

3 2 1
sigurnosturukeredovnouspostavljenevlastinovogareima.Natajnainpartizani,kojibi
moda zahtjevali osvetu nad nama, ne bi imali mogunosti to initi. Izgleda, da su nai
asnici mislili da emo iz Maribora vlakom biti prevezeni svojim kuama u Hrvatskoj.
Naravno, tu bismo bili ispitivani da se pronadje da li smo poinili ratne zloine, tj,
jesmoliuproleetirigodineubilikojegapartizanailikomunistikogasimpatizera.
VeinanasodluilismosepredatiBugarima.Ovaodlukajebilaglupa,jernakonto
smo odloili oruje, slovenski i drugi partizani neprestano su po nama pucali i prije
nego su nas Bugari preuzeli, ubili su oko 2.000 razoruanih vojnika i civila. Sedam
kamionaranjenika,prevezenihizZagreba, bilisuutomebrojurtava.
Predajasedesila11.ili12.svibnja.Naibugarskistraaripostrojilisunasukolonu
iotpremilinaspjeicepremaMaribora.Omanjeskupinebugarskihvojnikabilisunam
dodijeljeniza pratiocea po jedan vii ilinii bugarski asnik bi smjeten u svaki od tri
kamiona preivjelih ranjenika. Oni su tako titili ove bespomone invalide od daljnih
napadaTitovacakojisu izminuteuminutupostajalihrabriji,saznavidasunjihovisaveznici
zanjihpobijediliovajrat.
Budui da smo jo bili pod utiskom da emo iz Maribora biti poslani svojim
kuama te da emo putem lako pobjei, ako vidimo da nas prilike u domovini sile na
takvuakciju,promailismoprilikuizbjeibudnimoimanaihbugarskihstraara.Oninisu
imalinitaprotivHrvataivjerovatnobinaspustilipobjei,dasmosenatobiliodluili.
No,mismosadabilibezorujainismopoznavalislovenskekrajeve,aliznalismodasmo
prolazilikrozslovenskaselakojasusepridruilaTitovimpartizanima.Kaotoobino bivas
novacima bilo koje ideologije, ti su se Slovenci natjecali jedni s drugimau oitovanju svojih
marksistikihuvjerenjapajezatonabijegutimprilikama bionesiguran.
OdDravogradaBugarisunaspratilioko40km.Ondanasjepreuzelajednavelika
skupinadobronaoruanihjugoslavenskihpartizana.Odtogaasanadalje,na"mar"je
bio ubrzan. To znai, da smo morali ii naprijed velikom brzinom a svakih desetak
kilometaradonoennamjebiopredah od5minuta.Partizanisupoubijalisveonekoji
nisutralitimtempom.
KadajeglavninanaekolonestiglauMaribor,bilismosmjeteniudvoritejednevelike
vojarnetujenekobilaaustrougarskaasnikakola.Cimsmouliutodvorite,jedan
velikibrojpartizanskihvojnikadodjoe medjunasdaispitujuiidentificirajupojedine
zarobljenike.Timprocedurama oniodvojieustaeoddomobrana.Buduadasamja
imaodomobranskuiskaznicu,proaosamkaoasniktegraneHrvatskihOruanihSnaga.
Tako sampostupio,jersamvidio,dasusvivojniciuustakimodoramailikojisu

322
odpartizanabiliidentificiranikaoustaebiliodvedeniizlogoraipredpostavlja sedasuubijeni.
TokomprvogadanaiprvenoikojesmoproveliuMariboru,10.000ljudi tako sunestali.
Samipartizanisusehvalisalitimetosuonipoinili.Govorilisu:"Boljejeinititako
jerevassadabitimanjeilakeetedaljeputovati!"
Te rtve su nadomjetene novim kolonama zarobljenika koje su pristizale u
Maribor.Moramspomenutidasustraarinagovorilijednoga13godinjegdjeakadapred
naim oima tu u dvoritu automatskim samokresomustrijeli100zarobljenika.Oito,taj
zloinjeiaozatim danamulije strahukosti.
Izmedjuubijanja,partizanisuodnaspljakalisvetosmojoimali.Svojimoimasam
vidio kako straari sijeku prste nekih zarobljenika, iji su vjenani ili kolski prsteni bili
pretijesnizanormalnupljaku.
NakondrugogadananaegaboravkauMariboru,20.000nasbilismotjeranipjeice
premaZagrebu.Sveoddanapredajenismoprimilinikakve hranenipia,alinasreuneki
su zarobljenici imali konzerve ili paketie hrane i to su pojeli prije nego su ih straari
opljakali. Oni koji nisu imali tih zaliha te openito slabunjaviji zarobljenici nisu mogli
izdratitaj "mar" i bili su ubijeni im bi se putem zaustavili ili na zemlju pali. Nai
partizanskisprovoditeljiubijalisuizportakaodasupripadaliskupinilovacanavjeverice ili
zeeve. Nekada bi upitali zarobljenike da li ih "mar" izmara. Ako je odgovor glasio
"da",odmahbiihubijalinalicumjesta.Predpostavljam,dasustraarimislilidaonitako
olakavaju patnje zarobljenika. Moram takodjer istai da svako jutro, kada smo napustili
podrujegdjesmoprovelino,izasebesmoostavljalipostotinumrtvihzarobljenikakoje
supartizaniprijanje noipoubijali.
PrijenegosmostigliuZagreb,straarisudoznalidasesaaljujuepuanstvonije
obaziralo nanikakveprijetnjeidrugimlinijamauzduulica mnotvopukajenastojalo
uinitisvetojebilomoguedazarobljenicima pruepomo.Daseizbjegnutakve
demonstracije,naakolonajebilazaustavljenaiondasprovedenaokograda.
etvrtogadananakonodlaskaizMariborastiglismouDugoSelo.Ovdjenamjedano
malohrane prvi putnakonnaepredajepredpunadvatjedna.Onotosmoprimili
bilajenekagustakaakojanijebiladovoljnanizajednutreinunaszarobljenika.Moda
jetajnedostatakbiozanaedobrojersumnogi,kojisupojelitukau,oboljeliod
dizenterije.KadsmoizDugogaSelanastavilisvojputpremaBjelovaru,totrpljenje
jenekezarobljenikejovieoslabiloiprouzroiloimdaiznemognujobrenegobiim
setoinaedesilo.Naravno, onisubililikvidiraniimsuizanasizostali.Natajistinain
nestaloje200 asnikakojibieodvedeniuumukadasmosepribliavaliBjelovaru.

`1Llarevismrti"

323
Medjutim,naovomedijelunaegaputanaepatnjebilesuponetoublaenejersu
namjunakehrvatskeseljakinjeuzducesteprualepomo,dajuinamkoarekruha,sira,
slanine i velike ae toploga mlijeka. One su ovo uporno inile usprkos prijetnjama
partizanadaeihsveubiti.
U Bjelovaru smo bili smjeteni u dvorite Redarstvene kole. Po prvi put u dva
tjedna ovdje su nam dali kruha. Slijedeega dana, nakon to smotu stigli, danonam je
malo toplehrane, ali ito malo, bilo je dovoljno za naesmanjeneeluce. Nakontoga
obroka, zapoee "sasluanja". Svi oni, koji su imali domobranske iskaznice, bili su
odvedeni od onih koji su bili bez njih. Zarobljenici bez ikakvih iskaznica bili su opet
ispitivanipaim jebilo reeno da emo od njih biti ustrijeljeni jer se sumnja da su oni
ustaeiliinae"ratni zloinci".Onizarobljenicikojitunisubililikvidiraniproduilisusvoj
"mar"premaPoegi.Nekiodnjihsumikasnijepisalidasuutome graduuveliketrpjeliod
gladiibolesti.
Skupina od nas 350 zarobljenika, koji smo imali domobranske iskaznice, bili smo
postrojeni u Radni bataljon te nam je bila dodijeljena dunost popravljanjaoteenih
zgrada u Bjelovaru. Dan poslije nego nas je zapala ova dunost, stigla je jedna nova
kolonazarobljenikakojajebrojilaoko10.000.Medjuovimzarobljenicimabilojeoko
700njemakihasnikaivojnika.NakonjojednogadanauBjelovarumismosradana
zgradama bili pridrueni toj novoj koloni i proli smo kroz Viroviticu, Podravsku Slatinui
kroz druga mjesta. U Podravskoj Slatini jedan crnogorskimajor odraonamjegovori
zamoliodaistupesvionikojidobropjevaju.Nekizaglupljeni jadnici,misleidaepartizani
organiziratijedanzborpoputonihkojisunaovimpodrujimatolikopopularni,urnosu
posluali Crnogorew molbu. Kada su se oni predstavili kao dobri pjevai, taj major je
trijumfalno povikao: "Dodjite ovamo i pjevajte zadnji put!". Svojim vojnicima on je
zapovjedio da na stranu izvedu te patetine "ptice pjevice" i tu su ih smjesta postrijeljali.
Novodoljaci, s kojima smo mi stariji zarobljenici "marirali", nama rekoe da su se
partizani,prijenegojetakolonastiglauBjelovar,sluilislinimtrikovimainatajnain
sudecimiralinjihovukolonu.
IzPodravskeSlatinesmootilikrozPapukisilisnjeganadrugojstraniitusmo
proveli no kod jednoga uzletita. Tu u blizini ima prilian broj srpskih sela.
Partizanski straari su nas prisilili da tu polegnemo na zemlju, dok su srpski seljaci
pljakali nae pokrivae, cipele, koulje i sve drugo to nai prijanji straari nisu
smatrali upotrebivim. Zbog ove nove pljake veina nas ostali smo praktiki goli i u
ovomestanjusmostigliuSisak.
USiskusmoostalisedamdana,gdjesmosvakidanprimilipojedankomadi
kukuruznogkruhaipojednulicukukuruznogbrana.Buduida

324
nismoimalinikakvogloncaukojembitoskuhali,mismotobranopriliili samo onako
gapojeli.Naipartizanskistraarinisunamdavalitoplehrane,alihrvatskopuanstvo
davalonamjesve ono to sunammoglidati.No, tonisumogli zadugo initi jer suih
partizanizlostavljaliamnogeipozatvaralizbognjihovevelikodunostipremanama.
IzSiskasmokrozFrukuGoruotputovalizaPetrovaradin.Naovomputusmobili
strano zlostavljani od srpskog puanstva koje je ivjelo u ovome dijelu Hrvatske.
Nai predji nisu nikada smjeli dozvoliti njihovim da tu nadju utoite u danima
turskihosvajanja.Srbisunanasbacaliopekeikamenjeituklinasbiloimetoimjedolo
podruke.
Kad smo doli u Petrovaradin, mnogi zarobljenici su pomrli od tifusa. U ovome
tifusomzaraenomlogoruostaosam14dana.Utovrijemeuzimalisuseosobniislubeni
podatci o naoj prolosti. Jedan takav dokument onaeproleetirigodineposlanjena
uredeOZNEunaimrodnimmjestima.Drugidokumentjeposlanumjestoilimjestagdjesu
pojedinizarobljenicibiliaktivnizavrijemerata.Izdatajetakodjerposebnazapovijeddase
prijave svi prikriveni ustaki asnici i vojnici. Svakako tko je kasnije otkriven kao ustaa
morao je ivotom platiti to je prikrivao da jebio pripadnik tezakleteprotukomunistike
organizacije. Unato svemu onome to se je ustaama desilo nakon predaje, 160
zatvorenika je istupilo i izjasnilo se da su oni bili pripadnici toga pokreta i glavnoga
neprijateljakomunizma.Nanaeiznenadjenje,oninisubililikvidiraninegosuostalisnama
preostalimaukoloni, alimoralisuvritisveposloveokologora.
UPetrovaradinutrebalismodnevnoprimatihranu,aliukomisarijatuuvijek je neto
bilo u neredu. Jednoga dana nije bilo hrane a slijedeeg dana bilo je hrane, ali nije
bilo vode. Bili smo sretni, primajui svaki dan po jedan topli obrok. Petrovaradinski
sveenici su nam pomagali, aljui nam voa i povra. Partizanski straari nisu ih
ometali,alibudnosupazilidashranomnebuduprokrijumareneporukeilipisma.
Poslijedvatjednabilismopodijeljeniudvijeskupine.Ujednojskupinibilo je 1.200
zarobljenika, od kojih 200 su bili asnici Hrvatske vojske. Ja sambioukljuenudrugu
skupinu od 1.960 zarobljenika. Medju ovima je bilo 160 ustaa a ostali su bili stvarni ili
prikrivenidomobrani,medjukojimasamijabio.Dakle,naivotunasjeostalojo3.160
odukupnih8.500nadannaputanjaBjelovara.Buduidajebijeg,poslijenegosmo
otiliiztoga grada,bioskoronemogudijelomradifizikeiznemoglostizarobljenikai
dijelomradibudnostidobronaoruanihpartizana,vieod5.000izpoetnekolonebilisu
poubijaniilipomrliodgladi,edjiidrugihuzroka.
MojaskupinajeotilaizPetrovaradinauVrac,gdjesuustaebiliodvojeniod
domobrana.Oviposljednjibilisusmjeteniuhangarimakoji

`Marevi smrti"

325

su bili vlasnitvo Hrvatskih Zranih Snaga. Reeno mi je, da je u Vrcu postojao jo

jedanlogor,osimonogagdjesuzatoenicibiliiskljuivoniiasnici.Usvakomelogoru
bilojeoko1.000zarobljenika.Nekedomobranezapalajedunostiinaradoveublizini.
Onisuprimaliboljuhranuodonetojebiladavanaostalima,aliitanjihovaracijabilajeza
polovinu manja od racije za straare. Mi koji nismo bili poslani na rad provodili smo
ivot onako kao i u Petrovaradinu. I u Vrcu smo rnnogo trpjeli zbog nestaice vode.
Svakidanujutrosmoprimalipolalitrevodeizoblinjihbunaraitosmodraliumalim
posudama.
NaboravakuVrcutrajaojeokodvadesetdanaaondasvidomobranisubiliposlani
uKovin.Medjunama je biloiest ustaakojima je bilo uspjelosakritisvojidentitet.
StotinuiezdesetdrugihidentificiranihustaaostalisuizanasuVrcu,alijavieneznamo
njihovojsudbini.
U Kovinu srno primali dobru hranu, ali mi smo tako dugo gladovali da su nam
normalniobrocipravilismetnjesaprobavom.UKovinusmoostalido8.kolovoza,kada
smoTitovornamnestijomputeninaslobodu.DoksmobiliuKovinu,stiglisuonekim
zatvorenicima iz raznih okruga, gdje su na OZNU bili poslani njihovi podatci, opisi
njihoveprolosti.MnogiodtihbilisunavodnoposlaninatraguVrac.Velim"navodno"
jerznademzaskupinukojajeuVracotilaatamonijenikadastigla.
Maralovaamnestijanijeobuhvatilaslijedeekategorijezarobljenikapasuonimorali
ekati na njegovu slijedeu blagonaklonost: zapovjednici bojni i njihovi zamjenici
zapovjednici posebnih jedinica, kao npr. "Leteih" divizija Crne Legije, itd. osobe iz
GlavnogStoeraHrvatskihOruanihsnaga isucivojnihsudova.Tipojedincimoralisu
napisati detaljne iskaze o operacijama njihovih jedinica izmedju travnja 1941, i
svibnja 1945. a u medjuvremenu su oekivali Titovu odluku da li e biti ubijeni ili
potedjeni. Svi rezervni asnici, koji su sluili u Dravi Hrvatskoj, nisu mogli dobiti
zaposlenjeukomunistikojJugoslaviji.
Mi, koji smo u kolovozu 1945. bili puteni na slobodu, nismo smjeli ivjeti u
veim hrvatskim gradovima, osim u onima u naim rodnim kotarevima. Meni je bilo
dozvoljenodase vratimuZagrebbezosobitih smetnji.NovimvlastimauKovinubio
sam dao izjavu da jemoja obitelj ivjelau Zagrebu. Ovdje sam ostao samo osamdana
jersammoraootiiuTuzlu koja je bilaumojemrodnom kotaru. Prilike u Zagrebu
su me uvjerile dajezamenebesmislenoosobnoseprijavitiuTuzli.UZagrebujebilojo
mnogouhienja pa samzato odluio pobjei uTrst, to sam 3 rujnaiuinioetiri
mjesecanakongubitkanaedravnenezavisnosti.
Zavravajuiovajiskaz,moramjednustvaristai:osimzlostavljanjasa stranepu2nstvau
slovenskimkrajevimakrozkojesmoprolazili,svazvjerstva

326
opisana u ovome izvjetaju o mojim osobnim iskustvima bila su poinjena iskljuivo od
srpskihpartizana.Ukolikojemenipoznato,odonogadanakadasunasBugariostavili
blizu Dravograda pa sve do vremena naega boravka u Kovinu svi straari su bili po
narodnostiSrbi.

V.V.
Fermo,Italija
9.rujna1945.

DokumentXXX.
Poetkomsvibnja1945.,kaoranjenikHrvatskeVojskebiosamprebaensaranjenikim
transportomdoZidanogMosta.KodZidanogMostabiojeporuenmostprekorijekeivlak
nijemogaoiidalje,pajeveidioranjenih,kojinisumoglihodati,njih1.300,ostavljenu
bolnikom vlaku, sa predpostavkom da e partizani postupati sa ranjenicima po
medjunarodnim propisima. Ja sam se prikljuio vojsci, poto sam bio lake ranjen, i
nastavio put prema Dravogradu, dok su ranjenici koje smo ostavili bili po mojim
informacijamaodmahpodolaskupartizanapobijeni.
Kadjekolonaukojojsamsekretao(15.000vojnika)stiglauDravograd, naisuasnici
polikodEnglezaunamjeridaimpredajuvojskuuzarobljenitvo.asnicisuse
ubrzovratiliisaopilinamdaEngleziodbijajuprimitinaupredajuidaporuujudase
predamopartizanima.Potosmobiliopkoljeni,isprednasEnglezisadesnaRusislijevestrane
istragapartizani, tenaimasnicimanijepreostalodrugonegodapovedupregovore
sapartizanima.Onisutouiniliinakontogadolisupartizanskioficiriiodrali
govorukojemsukazalidapredamoorujeidapodjemokuamajerdajeratgotov.
Opkoljenisasvihstrana,videiruskeienglesketopove itenkoveuperenenanas,mi
smoodloilioruje.Odmjestagdjesmoodloiliorujesprovedenismozatimjedno
40kmpremaMariboruituskupljeninajednopolje.Ovdjejeodvojenaprvagrupaod
1800ljudiiuoblinjojumipoubijana.Natommjestuostalismojedandaninoizatim
smokrenuliopetpremaMariboruinaudaljenostiodoko10kmodMaribora zaustavljeni
radinoenja.Tujeopetizdvojenagrupaodoko600ljudiiublizinipobijena.Naaje
kolonazatimkrenulaupravcuZagrebaestdana nismodobilihraneiIjudisupadaliod
iscrpljenostiiodmahnacestibiliubijani.Iscrpljenostjebilapojaanatimetosmoveliki
dioputaprelazili

`Marevi smrti"

327
treim korakom kojeg su naredjivali partizanski pratioci kolone koji su jaili svi konje.
TakojeitavputdoZagrebaidaljebioposutljeinamahrvatskihvojnikajerjesvakikoji
je pao bio odmah ustrijeljen ili zaklan. Ublizini Celja odvojena je grupa od oko 2000
ljudi i poubijana. Na put zatim je iao kraj Zagreba do Bjelovara pa natrag u
Zagreb,paSlavonskaPoega, Osijek,Vukovar,Samobor,BakaPalanka,NoviSad,
RumaikonanoPanevo.
PredSlav.Poegomprolazilismokrozdvasrpskaselaijihseimenatonoviene
sjeam,gdjesunasseljaciudaralisjekirama,bolivilamaiuprvom od tih sela ubijeno je
oko350audrugomoko200ljudi.ZatimkodciglaneuRumi,urupamakojesuostaleod
kopanja zemlje, pobijeno je oko 700 ljudi. Tuda je tekao jedan potoi iz kojeg su
edni ljudi pokuavali piti ali je svaki bio na mjestu ustrijeljen tko se je je samo vode
dotakao.Kadje kolonastiglauPanevobilonasjepreostalo 5400.UPanevusm o
radili tri mjeseca na lepovima i tu su ljudi dosta umirali od loe hrane, iscrpljenosti i
nehigijenskihuvjeta.Jednunojetamoustrijeljeno70Ijudi.Kadsmotri mjesecaprebaeniu
Kragujevac,ostalonasjesvega4800.Tamosmoradiliurudnicimainapoljimaiodatle
sam ja nakon sedam mjeseci prebaen u svoje rodno mjesto i vie ne znam to se je
odigralosaostalima.
LjuboKonda

UNiirnbergu,30.listopada1954.

DokumentXXXI.
Jasamstupiouhrvatskuvojskudne28.II.1942.,tesambiouvojscidokoncarata.S
vojskomsamsepovlaioikodDravogradasambiozarobljen odpartizanaitood56.
banatskebrigade.Tombrigadomzapovjedaojejedanbividopukovnikhrvatskevojske
kojije1944.biouSremskojKamenici uobkoparskojkoli,ikojije1944.pobjegaou
partizane.KodDravogradasunamskinulivojnikaodijelaidalinjihovastara,iuzeli
svestvari.OdDravogradasujednuskupinuvodilipremaMariboru,ajasamupaouskupinu
kojajeilapremaCelju.PutemCeljasmoilipremaZidanomMostu.Tamo nasje
doekalaslovenskapolicijasatapovimaituklinas.OdavdesunasvodilipremaKrkom.
Tunasjebilooko10.000svebivihhrvatskihvojnika. Tusuvodilinamasovnastreljanja
ugrupamaod500do1.000Ijudi.Imenesuvodilinastreljanje,alisamuspiopobjei.
Njihsutjeraliuumespramnekihtunelakojisupostojalijoodprijeprologarata.
Tujesvebilominiranopakadjegrupanadolaonisuminepodpaliliiotilojesveu

328
zrak. Mene je spasio jedan Hrvat Slavonac, koji je bio u partizanskoj vojsci.
Ovaubijanjavrilaje10.krajikadivizijaito2.bataljonVIILkrajikebrigade.Ovombrigadom
je zapovjedao major Rade Brki. Komesar jedne ete toga bataljona porunik Milenko
umi,rodomizMajkiJaprekodBanjaLukeubiojepreko300vojnika.uosam,dajeu
Krkomubijenooko8.000ljudi.Kadsampobjegaoodubijanja,uspjelomijekasnijedase
prikljuim jednoj skupini domobrana, koje su pratili za Vrape. Tu sam doao u logor,
gdje su nas jo naveer strpali u vagone a drugi dan u 4 sata po podne smo bili
odpremljeniuKrievce.Tusmobiliiskrcaniipuanstvonamjedonijelo hranunaSajmite,
kuda smo prolazili. Partizani su spreavali narodu da nam daje hranu, ali je narod
navaljivaoi uspio danam dadu jesti. Onda smokrenuli pjeice spram Bjelovara. Ja sam
obolio,tesamiaodaljevlakom,aostalipjeiceuViroviticu.UViroviticisuopetpartizani
tuklinae vojnike. Ja sam dalje iao vlakom do Daruvara, a odatle pjeice u Poegu,
dok jekolonaizravnoizViroviticekrenulapjeiceuPoegu.UseluSirauopetnasje
narod doekao hranom. Na cijelom tom putu uvijek su nas pratile jedinice 10. krajike
divizije. Putem nije bilo masovnog ubijanja, ali su mnogiumirali od gladi i izmorenosti, a
ubijalisuone,kojisuseizkolonemaknulidatraevode.UPoegisambioulogorudo17.
VII.1945.Utomlogorubiloje30.000ljudi.Dnevnoihjeponekolikoumiraloodgladi,a
vrila su sei ubijanja i to prema prepoznavanju. Tako je streljano oko 500 ljudi i to
veinomDalmatinacaiBosanaca.
Izlogorasamuvrtenu7.krajikubrigaduuizvidjakuetupritabubrigade,ajo
preko100svesamihdoasnikaistojebilouvrtenouovubrigadu.
Dana 13. III. 1946. bio sam premjeten u I. proletersku diviziju, koja jeusklopuIV,
armije. Bio sam u I. brigadi 3. bataljona u mjestu Materija u Istri. Odatle je bio pokret u
Razdrto (Prevallo) na poloaj kod mjesta Donja Vas i kad sam bio smienjen, onda sam
pobjegao.
Pobjegao sam zato jernisamhtio daivim pod takovimreimomi jer sam se uvijek
bojaodamenelikvidiraju,jerunasnisuimalipovjerenje,nazivalinasbandom,koljaima,i
akojekojibioudjeljenukancelarijunakakovu slubu, bio je odmah smienjen. Mi smo
bilistalnopodnazoromSrba,kojisuuivalipovjerenjezapovjednika.
NeelimsevratitiuJugoslaviju.Kadsubiliizbori1945.,janisamimao pravoglasa,ali
sumenatjeralidasammoraoglasatizanekogmuslimana,kojegnijeviebilo.
KomandiretejenekiRadjan,a komesareteRadeBrklja.
DeziderUjhazi
Fermo,12.travnja1947.

`Marevi smrti"

329
DokumentXXXII.
Mjeseca kolovoza 1944. partizani su mene i tri druga (Ivan Busija, Branko
Kosples i Zvonko Kovaevi) na prevaru odvukli od kue pod izlikom da idemo u
svatovenaemdrugu,inaepotajnomkomunistiMirku Turinoviu,HrvatuizSl.Broda,i
touseloBukovakoBrdo,3kmdalekoodgrada,gdjejebilanjegovadjevojka.Nassuprije
prijetnjamaiobeanjimamamiliupartizane,tosmomikaosvjesniHrvatiiantikomunisti
odbijaii. Kad smo stigli pred kuu te djevojke, mjesto mlade izadoe iz kue naoruani
partizani.Njimasepridruieodmahpetoricanaihpratilaca,potajnih partizana,koji
sutusvadbuotmicuorganiziraliito:JovoPejnovi,VasoVujnoviiStevoigizvani
aruga, sve trojica Srbi te Slavko Pokaz i M. Turinovi, Hrvati. Nas su odmah tukli
kolcima,aKosplesimjesluiomjestobubnjauzglazbu,kojajekaousvatovimasvirala.
Nakondvasata povedoenasdaljedomjestaCrniPotok,gdjesunastavilisudaranjem
Kosplesa i Busije na straan nain te su ih konano dotukli hitcima iz pitolja. Medu
ubojicamajebilaijednapartizanka,Brodanka,imenomMilkaKnatar,Srpkinja.Dokseto
dogadalo,Kovaeviijasmostajali50takmetaradalje, auvalisunasnaibividrugoviiz
Broda, koji su nas prevarom doveli u partizane. Videi sudbinu svojih drugova, poeli
smobjeati,potonaiuvarinisuimalioruja.Jasamuspiopobjeinatragkui,dok
jeKovaevibiouhvaenipremlaen.Ostaojekodpartizanaoko2mjesecauzprijetnje,
da e ga smaknuti, ako pokua bjeati. Njega su stavili u neku doasniku kolu u
Papuku i pokuali "preodgojiti". Kad je zavrio obuku i partizani su mislili da su uspjeli
s"preodgojem", poslali su Kovaevia u pratnji partizana Zolareka u selo Bukovlje u
blizini Broda, da "dokae svoju vjernost partizanima" na taj nain, to e ubiti svoju
majkuisvogujakaDoenakaopoznate"faiste",doksuustvarinjihobojebilivrlihrvatski
rodoljubi, koji uopenisu pripadali Ustakom pokretu. Doavi do svoje majke, on joj je
ispriao, kakav je neljudski nalog dobio te je ostao sa Zolarekom kod kue. Zolarek je
kasnijeuhvaenodpartizanaiubijen.
Osjeajui se u pogibelji kod kue,preao samu Osijekitamo doekao pad grada u
partizanske ruke poetkom mjeseca travnja 1945. Malo zatim pozvan sam na vojniku
komisijuzaregrutacijuiprimljenuvojsku.MojdrugIvanKosovel,doavipredkomisiju,
od straha se zaboravio i podigavi ruke pozdravio sa: "Spremni!". Radi toga je proglaen
"umno nesposobnim" te malo kasnije zatvoren u Brodu, gdje je odleao 67 mjeseci.
Usprkostogaslijedee je godine primljen u oficirsku kolu u Osijeku i promaknutna
rezervnogpotporunika.
Uvrtensambioudopunskibataljonisa20drugovaposlanuMaribor. Izamunog
putovanjaeljeznicom,kamionominajviepjeicestiglismo

330
do Maribora danasmeni ve nepoznatogadana umjesecu svibnju1945. (Akosluajno
dodemdo svojihputnih biljeaka,moi u tonorekonstruirati moj put i datume). Preli
smo preko pontonskog mosta u samom gradu Mariboru i ostavljeni na odmor pod
drveem na jednom breuljku daleko od grada neka 2 km. Taj dan nismo nita radili.
Dobilismohranu,alisu inaesnamanenaoruanimpostupaliloete sunamnaoruani
"drugovi" oduzeli bolje cipele, rezervno rublje, satove i bolje komade odijela. U kotlini
izmedunaegbreuljkaiDravevidjelismomasunekihvojnika,uvanihodpartizana,ali
nismoznali,kakovajetovojska.Kasnijesamvidio, dasuobueniusvemoguehrvatske,
njemake, etnike i druge odore. Na kraju toga improviziranog logora bila je
velika skupina starijih civila, ena i djece, moda preko 1000 osoba. Svih
zajedno, s vojskom i mladim mukarcima, koji su bilimeflusobno pomijeani, bilo je
barem,naoko5000.
Sutradanbilismoodredeni,dazakapamomrtvenapodnojunaegbrda.Nanaupit,
upravljennauvare,tkosutimrtvi,reklisunamjedni: "topitazatubandu!",tobi
znailo,dasuto"banditi"tj.neprijatelji.Drugisuopetgovorili,dasurtve
bombardiranja.Mismopristupilinasamomjestoividjeli,tojepojedinano,tou
manjimskupinamaokojednogdrveta,mnotvomrtvaca,svakakoviestotina.Mukarci
subilitosvuenidogaa,tounekimpoderanimkomadimaodijelatakodanijedanod
njihnijebiokompletnoobuen.Osimtogabilojemnogoenskihidjeijihljeeva
veimdijelomugradanskim,amanjimuseoskimodijelima ukratko,oitobjegunaca,koji
susepovlailipredTitovomvojskom.Jedandiomrtvacanijepokazivaonikakvihrana
nasebi,dokjedrugidiobioizranjennpr.ubodimanoa,priklanidapaebezglave.
Mnogoihjebilo izreetanopuanimhitcimailirafalimaautomatskogoruja.Biloje,
dakle, vienegojasnodasetuneradiortvamabombardiranjanegoosiromanim
logoraima,kojisubilipomrliodiznemoglostiilibolestiulogoru,bilonaraznenaine
poubijaniodsvojihpozvijerenihuvara.Okosamogmjestanijebilonikakvihtragova
bombardiranja.Jaimojidrugoviimalismonositiljeeveibacitiihuoblinjestreljake
jarke,kojiseseucikcaklinijiprotezali napodnojubrda.Mojimdrugovimapridruilisuse
naiuvari,joskoro tolikodrugihljudi,takodanasjebilo3040kojismonosiliipolagali
ljeeve jedneprekodrugihujarkeizasipaliihzemljom.Jasamtajdanzakopaopreko
20,amodai30tjelesatomukaraca,toenaidjece.Doksmoobavljalinaalobni
posao,dotlejejednadrugaskupinaljudikopalajednuveujamu,irokubaremtoliko,da
seu njumoepoloitiljudskotijelopo duljini.Tadugajamanalazilasetamo,gdjesu
prestajalicikcakstreljakijarci,ukojesmotrpalimrtvace.Gledevremena,kadsutiIjudi
pomrliili poubijani,nebihznaonitapoblierei,aliznam,dajebilotu ljeinasa skoro
svjeomkrvinaranama,aliihjebiloiposveukoenihiliveustanju

"Marevi smrti"

331
raspadanja,osobitoubijenihipred8do10dana,jerjevrijemebilotoplo.
Radilismotakodopredveer,oko17satikadajedovedenajednagrupazarobljenika
odprilikeokostotinuireenoimjedaeioniskupljatiizakapatimrtvace.Postrojenisu
iznadnovoiskopanejame,opljakaniizatimpoubijanirafalimaizmitraljeza.Jasam
togledaoizdaljineodnajviestotinumetaraavjerojatnojoblie.Nekiodstreljanihnisu
bilizahvaenimitraljeskimrafalima,negosusesamopretvaralimrtvim,pritajivise.Partizani
suoitovepoznavalitupraksupasunakonstreljanjailiodIjeinedoIjeineisvaku
jo uboli bajonetom kod ega su oni koji jo nisu bili mrtvi obino viknuli i na to bi bili
dotueni.Poslijesusveteljeinepobacaneujamuijojenanjihispaljenonekolikorafala.
Sutradan bio sam prisutan kad je vreno formiranje kolone smrti. U tu su kolonu
ulazilihrvatskivojnicitenetoetnika,doksusviasniciteNijemciodvojeniionisu
ostaliuMariboru.tosejesnjimadogodilotojaneznam,aliznamdajebilosluajeva
da su se neki asnici pritajivali i da su ih poslije traili po naoj koloni a bilo je i
Nijemacakojisuuliutukolonunadajuisedaesitakospasitiivot.Prijenegotoje
kolonapola, dola jetoboenekakomisijasastavljenaodparpartizanaoficiraivojnikai
ona je izvodila iz kolone pojedine Ijude proglasivi ih ustaama ili oficirima i
namjestuihubijali.
NakoncujetakolonapolapremaCeljupazatimkrozZidaniMostuZagreb. Ja sam
hodao na zaelju te kolone pa sam tako imao priliku vidjeti mnotvo ubijenih koji su
leali sa obje strane ceste. To su bili oni koji su iznemogli te oni koji su pokuali
obaviti nudu ili se napiti vode. Kod jednogizvoraubliziniCeljavidiosamskupinuod
oko 20ljudikako se jenatiskala oko nekog izvora svi su oni bilinamoje oipoubijani
rafalimaizstrojnica. Kolona je hodala danino do Zagreba bez veeg zadravanja. Tui
tamosudavaliodmoreod10takminutaalitosamozatodabisekolonazbila,jersuu
toku hoda nastajali vei razmaci izmedu zaelja i ela kolone. Pratioci su se
izmjenjivalisvakidanosimonihnakonjimaituitamokojegapjeaka.Pomomemiljenjui
procjeninatomejeizginulonekolikostotinazarobljenika,itosamodoZagreba.
UZagrebusamnapustiotukolonuipoaozaIvanigrad.UIvanigradusmozajednosa
cijelommojomgrupomprimljenikonanoupartizanskuvojskuitamosamdobioikao
oznakupartizanskukapu.Odijelasmonosilisvojacivilna.DoksmojorualiuIvani
graduzaulismounaojblizinipucnjavu.Bilismoiznenadjenijersenikoganijevidjelo,pa
smosedigliiilipogledatitkotopuca.Dolismotakodoizacrkvekodjednogapodruma
gdjesmonalidvadesetakpartizanakakopucajunavrata togapodruma.Predvratimaje
lealooko10takIjeevaasamasuvratabilazatrpanaljeinama.Nakonnekolikominuta
dolasukolasadvojicomoficira

332
HRVATSKI HOLOKAUST

kojisupitalitustrau:"tobandahoe?"Straajeodgovorila:"Zraka imismoimgadali".
Na to su dola etri kamiona i mi smo mrtve i ranjene natovarili na njih nato su
kamioni otili. Tada je jedan od tih oficira viknuo onima u podrumu: "Izadite na
zrak".Onikoji su bilipozadiguralisuone blie vratimanapolje, jer je podrum bio
prenatrpan.imihseskupilonekoliko,predvratimaopetsubilisvipostreljaniitose
jetakoponovilojodvaputa.Poslijetogasujopucalipovratimajervienitkonijehtio
izlaziti.Nastalajetiinakojujejedinoprekidaosmijehpartizanaijedanodnjihjeotiaona
vrata podruma i viknuo zarobljenicima: "Vidite, sad je dobro, imate zraka dovoljno.
KadbudetehtjeliVisamokaiteimiemovamopetuinitiuslugu".tojebilokasnijesa
onimaupodrumutovieneznam,jersmomikratkoizatogapoliuVaradin.
U Varadinu smo bili dodijeljeni u XII. brigadu XII. divizije. Sa tom jedinicom
dodjeljensamkaostraarsprovodnikjednekolonekoju smopratilidoVirjagdjenasje
smjenila, ja mislim 16. krajika brigada, sastavljena od samih Srba medju kojima je bilo i
iptara.Imojajedinicajeimalaupravoneznatanbroj HrvatauglavnomsamiSrbianeto
MadaraiSlovaka.PrijenegotosmouliuVirjeprolazilismokrozjednoseoceukojem
su seljaci pripremili vodu da bi dali zarobljenicima piti. Mnogi od zarobljenika koji su
pokuali piti bili su na licu mjesta ubijeni a otvorena je i vatra na seljanke koje su
bacaleukolonukruh,tekolaeitrenje.
Na tome putu, bio sam i svjedok kad je jedan partizanski vodnik zaklao jednog
zarobljenika.Prijateljtogzarobljenikavidjevikakojevodnikgurnuotomovjekunouvrat
skoiojenaubojicuizaklaoga.Ionjebionalicu mjestaubijenapartizanisuzaprimjer
streljalinatomemjestujookotridesetakdrugihljudiizkolone.
U Virju na nekoj velikoj poljani gdje je opet bilo odvajanja iz kolone i streljanja,
izvrenajesmjenanaejediniceitojeposlijebilosatomkolonomneznam.Naajedinica
dobilajeodmoroddvamjesecakojegsmoproveliuVojvodini.
Kadsamusijenjumjesecu1946,doaokaopartizanskivojnikuOsijek naaosamkod
artiljerijskekasarneujednojvelikojkonjunicizatvorenenjemakezarobljenike.Oni
subilivrloslabohranjenipasumnoginaradovimakudasuihgonilipadaliod
iznemoglosti.Postupaksanjimabioje grozan.Ponoiihnisupustiliizkonjunice
napolje,navrenjenudeaako jekojiizvrionuduuprostorijamaisaznalosekojijebio,
tajjetomorao pojesti.Akopaknijehtioondabigaubili.Medjutimzarobljenicima
prepoznaosamjednogsvogprijateljaToniVligerakojijekaonjemaki vojnikradiou
pekariuSlavonskomBrodusvedosvretkarata.Joprvom

`Nlarevismrti"

333
polovinom1946.godine,tisuljudinekamoodvedeniinamajereenodasuotiliu
Njemaku.
Napominjem jo ovdje da sam bio svjedok kad se je koncentracioni logor iz
Tenjskog Antunovca blizu Osijeka selio u Tenje. U tom su se logoru nalazile samo ene,
djeca i starci najveim dijelom Hrvati. Svi oni koji nisu mogli hodati, bilo da su bili
bolesni ili izcrpljeni, zadrani su u logoru i poubijani.Moglojetubitinekolikodesetina
ljudiinjihovesuljeinepobacane usvinjceijesuliihkasnijezakopaliiline,toneznam.
Kad je konano formirana ta alosna kolona koju je trebalo preseliti, ja sam bio
sprovodnik.Jonedalekoodlogorasruiosejejedanstaracizkoloneimoliomedaga
ubijem da mu skratim muke, jer da ne moe vie. Ja sam ga podigao no nakon par
korakastarisejeopetsruio.Tojenanesreuprimjetiokomandanttoglogorakojijejaiona
konjuidoao je kmeni viui:"to eka, ubijga!". Ja ga nisam htio ubiti i na to je on
pozvao etvoricu vojnika koji su stajali pred logorom i naloio da staroga bace k
ostalimausvinjac.Inaenisamvidiodabiutojkoloninekogaubilialisupostupali
prema tim starcima ienama sa krajnom okrutnou.Tako na primjergonili suihda
prelaze preko leda na smrznutom kanalu, kod ega su mnogi i do pasa propadaliu
vodu. A zima je bila strana i ti nesretnici su se jedva vukli dalje u na njima smrznutim
odijelima.Osimtogatempomaraje bioprilinojaktakodasustarciistaricevueniod
mladjihenaidjevojakajedvauspijevalidagaodre.Kolonajeprevalilausvemuoko15
km.
PoslijetogadogadjajasamdoaouVinkovceibiosvjedokomkako jenavaaritu
poslijeodranogmitingapredmasomsilomdotjeranogsvijeta,objeengradonaelnikiz
doba Hrvatske, imenom Tolj ili Toth. I dok su mnoge ene iz mase plakale jer su tog
ovjekaosobnopoznavale,partizanisuokovjealaigralikolo.
Zapisnikmijeproitanitvrdimdajesvetoistinapasamspreman svakogasa
potvrditi to i sa prisegom i eventualno povjedoiti pred kakvom internacionalnom
komisijom.
ZdravkoLazari
DokumentXXXIII.
BiosamHrvatskidomobranskizastavnikprvehrvatskeudarnedivizije. asnikukolusam
zavriouStockerauiNeusiedlamSeeuAustriji,odstudenog1943.dostudenog1944.
PopovratkuuZagrebdodijeljensam22ojpukovnijiprveudarnedivizije,kojaseba
formirala.

334
HRVATSKI HOLOKAUST

Dne 6. svibnja 1945. pjeke sam naputao Zagreb u pravcu Klagenfurta (Austrija).
Izmedju Celja i Maribora (ali blie Celju) bilismo zarobljeni odpartizana oko 10. do 15.
svibnja 1945. Na mjestu razoruanja vidio sam nekoliko engleskih oklopnih kola sa
engleskim vojnicima, i neki nai asnici su sa njima razgovarali (prolazei pokraj njih)
engleski.
Kakosupartizanizapovjedalidaasnicikrenunaelopovorke,tosamseijasa
drugima na elu uputio. Tu sam sreo nekoliko poznatih asnika iz moje bojne i
pukovnije. Partizani su se poeli otimati za nae samokrese i strojnice. Na jednoj
partizanki sam primjetio nekoliko satova na ruci, a za pojasom nekoliko samokresa.
Nedalekomjestapredajeprimjetiosammnogobacaaminailakihtopova.Miljenjasam
danaovommjestunikakavotporpartizanimanebiimaosmisla.
Ilismodaljeividiosam,dajenadiokolonebiosastavljensamo oddomobranskih
i ustakih asnika. Na putu su nam uzimali jo preostale satove i druge stvari od
vrijednosti. Do Maribora smo spavali dvije noi pod vedrim nebom. Za hranu nismo
dobili nita. Jedno pet kilometara pred Mariborom morali smo stalno trati.Zato smo
bacili sve, to smo sa sobom nosili: naprtnjae, pokrivae, kabanice itd. Ovako smo bili
lakipritranju.Oni,kojisupritranjusmalaksali,bilisuodmahubijeni.Osimtoga,tu
itamosmovidjelimrtvevojnike,kojisuvjerovatnolikvidirani izprijanjih kolona.
UMariborsmodoliokopodneujedanpark,gdjesmosemidomobranskiasnici
morali drati na okupu na jednoj strani, a ustaki asnici na drugoj strani. Medju
ustakim asnicima su se nali i moji kolski drugovi, i to: Nadporunik Pero
Peradinovi,izSlavonije,ZastavnikZlatkoVolak,radiotelegrafistaizBanjaLuke,panjegov
rodjakzastavnikVolak,kojemu samimezaboravio,zastavnikAnteOtkovi,izelinca,kotar
BanjaLukaijoneki,ijaimenasamvezaboravio.Mislimdajetumoglobitioko500
ustakihi2000domobranskihasnika.
Predveersunasdomobranceodveliujednoskladiteteretnogkolosjekagdje
jevebilooko300asnika.
Onaskupinaod500ustakihasnikabilajelikvidiranaodpartizana, jernijedanodonih
mojih poznatih kolega i prijatelja nije doao kui. Nijedan se od njih nije javio pismeno
kui,niti se je to o njima ulo.Tih500 asnikalikvidiranisuod15.svibnja1945.pa
nadalje.Kadasamsenakontriipolmjeseca vratioizlogorakui,raspitivao samse o
njima usmeno i pismeno kod njihovih roditelja i poznatih, ali nitko nije za njih
nitauo.Ni poslijedo1952.,doksamjoiviopodTitovimreimom,nisamsaznao
nitaodotinima.Neznamonjimanitanidandanas.
Kadasamdovedenugorespomenutoskladite,sreosammedjuostalimajednoga
prijatelja,ijegaseimenadanasnesjeam(njegovomsam

"Nlarevismrti"

335
ocusvjedoionasudukadajesudtrebaodotinogaproglasitimrtvim,radiostavtine).Sreo
sam i moga zapovjednika bojne, bojnika Tonkovia i znam da je on bio rodom iz
Zagreba.
Utomskladitusmospavali2do3noi,aondasunasodveliugradMaribor,pred
jednu kolu Madchenschule sa dva ulaza. (Zgrada je na dva ili tri kata). Tu nam
rekoe da se razdijelimo, i to djelatni asnici na jednu, a priuvni asnici na drugu
stranu. Slutili smo, da neto nije u redu. Otiao sam na desnu stranu medju priuvne
asnikeinassuuvelinadesni ulazkole.Mislim,danasjemoglo bitioko400ugrupi
priuvnih asnika. Na drugu stranu su otili gore spomenuta dvojica i jo neki meni
poznati.Djelatnihasnika,nalijevojstranizgrade,moglojebitioko1900do2000. Tagrupa
domobranskihasnikajetakodjerlikvidiranaodpartizana.Mojprijateljsenijevienikada
javio,nitisunjegoviitaonjemuuli.Raspitivao samsekodnjegovaocaisestrenamome
putovanjukrozBanjaLuku,aliod njihnisamnikadadobionikakvuvijest,dajeonnaivotu.
Zadnjevijestio njemuprimilisuodmene.
Ni bojnik Tonkovi se nije vratio kui. Kada sam prolazio kroz Zagreb ili boravio
kraevrijemeunjemu,raspitivaosamsekodnjegovesupruge,daliimakakvihvijesti o
njemu.Naalostnikadanita.Napomenulajedaje doMariboraulaonjemu.Poslije
musezameosvakitrag.
Kakosenidrugiizteskupinenisuviejavljali,smatram,dajetaskupina
likvidiranaodpartizanaod20svibnjapanadalje.
U zgradi Madchenschule ostali smo par dana. Prva dva dana nismo dobili nita
jesti.Nakondvadananaaonasjenakuharsateretnoga kolosjekaidoniohranu.Na
pitanjezatonijedolazioranije,odgovorioje, danasnijemogaonai.Pitalismoga,dalito
znaoonima,kojisusanamabiliu istome skladitu. Odgovorio je, da jo nitanezna.
Dobilismograh, kojijeraditoploteiekanjabiosasvimkiseo.Stekommukomsmoga
jeli, jersmobiligladni.Ktome,biojeineslan.
U toku noi partizani su nas upravo opljakali. Sve, to su pojedinci jo imali,
otelisunam:satove,nalivpera,bluze,hlae,cipeleitd.Tosuodnosilikakodanju,tako
inou.
Jasamspavaoujednomrazredu,ukojemunasjebilooko50.Toliko ihjemoglobiti
iudrugimrazredima.
Krajemsvibnja1945.odvelisunasnastanicuiutrpaliuteretnevagone oko50ujedan
vagon i dobro zatvorili. U vagonu je bila strahovita vruina. Iznemogli i isprepaeni
dolismouZagrebulogorPreko.Tusmosezadralinekolikodana.
Jedneveerisunaspostaviliukolonu.Onepostranisupovezalitelefonskom
icom.Odustalisuoddaljnjegavezivanja,jerilinisuimalidostaiceilijekolonabila
preduga.

336
HRVATSKIHOLOKAUST
UlogoruPrekosamsreosvogaprijateljaizasnikekole,zastavnikaNinu Skarpa
(rodomizDubrovnikaisinpomorskogkapetana),kojijejoivpazastavnikedvabrata
Daudbegovia i zastavnika Arnautbegovia, sva trojica su iz Travnika. Krenuli smo iz
Zagrebaskupaibilismozajedno, doknasnisupustilikui.
Od Zagreba do Bjelovara pratila nas je partizanska karlovaka brigada, najgora na
momkrinomputu.Tusamutojbrigadividioirazgovaraosasvojimbivimkolegarna
izasnikekole,bivimzastavnicimaasadapartizanskimborcima,kojisunaspratili.Ti
su: Ljudevit tefan, rodom iz Karlovca, i Boro Bjelkanovi rodom iz Ivanjske, kotar Banja
Luka. Ovaj Boro Bjelkanovi je bio partizanski ato. Ta karlovaka brigada ubijanjem je
smanjilabrojukoloninapolovinu!!Kolonajemoglaimatioko5000hrvatskih vojnika.Naelu
su bili asnici, zatim doasnici, i na kraju ustae. Mi smo ili od Zagreba do Bjelovara
ovako: Od Zagreba do Ivanigrada ili smo dravnom cestom. Mjesto da smo od
IvanigradaidaljeproduilidravnomcestompremaCazmiiBjelovaru,mismonapravili
jedan velikizavoj kroz same ume, u kojima je nastalo masovno ubijanje. Ja sam bio
odprilike u 20tom redu od ela kolone i nisam mogao vidjeti, to se dogadjalo u
pozadini. Znam samo, da je svaki pucanj iz puke ili strojnice oduzimao ivot jednom
mladom Hrvatu a pucalo se stalno. Tu je svaki partizan ubijao, a najvie njihov
komesar, koji je u tome prednjaio i druge hrabrio. Jednog jutra, prije nego smo uli u
azmu,izvuklisuizkolonenekolikoasnikainamojeihoiubilibezikakvograzloga.
DopodnesmoulaziliuBjelovar.JopredsamimBjelovaromjedandomobranskipukovnik
malose jeotrijeraspravljaosakomesarombrigade.Ongajenamojeoiizvukaoiz kolone
inajednomprelazuprugeprekocesteubiogasamokresomu zatiljak.Ulazeiugrad
Bjelovar, dobili smo naredjenje da gledamo u zemlju, jer su nas mjetani radoznalo
promatrali.KadjejedanasnikizBjelovaravidiosvojusuprugu,pristupiojojjeizagrlioju.
Komesargajegrubootrgnuo odnjeiprednjezinimoimaubio.
UBjelovarusunasodveliubivuorunikuvojarnu(kolu)itusmobilipardana.
Jednogadana,iduinaruak,moralismoproiporedjednogubijenoghrvatskogvojnika,
kojijeleaoudvoritu.Tusamuoponekadponoipucanje,tojeznailo,dasusei
tuvrilalikvidiranjanaihljudi.
Poslije par dana smo bili odvedeni vlakom preko Donjeg i Gornjeg Miholjca
prema Osijeku. U sam Osijek smo ipak doli pjeke. Sigurno je i na tom putu bilo
pojedinanih likvidiranja. U Osijeku nisam uo pucanje, ako nisu moda na drugi nain
ubijali.
Tusmobilipardananajednojpoljanipokrajpruge,ublizininekeciglane.Nakontoga
smovlakomodvedeniuSrijemskuMitrovicu,uprizemlje kaznionice,gdjesmoprenoili.Ite
noijebilolikvidiranje,tosamkasnijenadaljnjemputuuo.

Mar3`evismrti"

337
Sutradan smo stigliutvrdjavu Petrovaradin,ito samo asnici. Tusu naspo prvi
put popisali i po prvi put se vodila neka provizorna evidencija, ali nekog dnevnog
prozivanjanije bilo.Tusenalazilajednasatnijaustakihasnikaidoasnikakaoineto
domobranskih asnika. Ustaa je moglo biti oko 200. Bili su odijeljeni od nas ostalih.
Uglavnomponoiulismojauke, jersuistetukliimuili.Namasutooniprialiitako
je to bila "javna" tajna. Tu sam prepoznao zastavnika Zvonka Harazina, rodom iz Banja
Luke,kojegasamkasnijevidionaslobodi.tosejedogadjalosostalimaneznam,alije
vjerovatno, da ih je vei dio bio likiviran. Moj dobar poznanik ustaki natporunik
IvanGilming(odBanjaLuke)nijesevratiokui.
TujesanamabiloinetoNjemaca,amedjunjimaidvagenerala.Tusmo uPetrovardinu
bilioko15dana,doknasnisuprebaciliuVrac,itopjeke.
Bili smo tu sami asnici i tu smo ostali oko mjesec dana. Iz Vrca su nas prebacili
teretnim vlakom u Kovin, kraj Smedereva, gdje su bili uglavnom domobranski asnici.
Odatle sam nakon kraeg ispitivanja bio amnestiran i puten kui. Ispitivanje se je
sastojalo iz slijedeih pitanja: ime i prezime, mjesec i godina rodjenja, mjesto i kotar
rodjenja,inuvojsci,slubakojuse jeobavljalo.
Zastavnici su veinom biliamnestirani, dok su vii asnici bili ve 1945.godine
osudjeni. Tako je satnik Joso (prezime sam mu zaboravio) imao je sestru i stare
roditelje osudjen na 20 godina robije, bez ikakve naroitekrivice.Moramspomenuti,
dasusetasudjenjavrilajo1945.Jasambioulogorutriipolmjeseca.
Napominjem, da bi Ljudevit tefan i Boro Bjelkanovi (njih sam gore spomenuo),
pripadnicitekarlovakebrigademoraliznatiimekomesaratebrigade,jertadvojicajo
danas ive. Oni bi trebali znati i imena ostalih asnika te brigade, koji su tako
nemilosrdnoubijali.Imenaostalihbrigadasenesjeam.
Brojeviasnikaivojnika,kojesamgoreopisao,priblinisu.Mogloihjebiti
vieilimanjenegotosamjauovomezapisnikuistakao.
Godine 1946. uhvaen sam od partizanskih vlasti i od vojnog suda osudjen na
dvije godine robije radi "protudravnog rada" i kao "neprijatelj nove Jugoslavije".
Oteavajuaokolnostmijebila,dasambiohrvatskiasnik.Kaotakavsamvodjenkao
nepopravljiv.
Teknakonsedamgodina,itripokuajabjegstvaprekogranice,uspjelo mijenacrno
prei granicu prema Austriji itako sedoepatiudnjene slobode,kojusadauivamu
Kanadi.
AlojzRidolfo
29.prosinca1962.

338
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentXXXIV.
U noi izmedju 23. i 24. travnja 1945. partizanske jedinice podpomognute od
komunistaizSovjetskogSavezanavaljivalesunalinijiVirovitica Osijek Vukovar idsve
doDrine.UtojoajnojborbiHrvatskavojska,premdaslabijenaoruanajunakiseopirala,
jer je htjela zadrati komuniste, branei hrvatski dravni teritorij. Medjutim hrvatsko
vojnikoosoblje,kojeje vodilo te borbe, nije bilo u stanju da izdri te borbe, te se
dalonapovlaenje.
MojajedinicaII.bojnaV.lovakepukovnijebilajesmjetenanacestiuseluVuka,izmedju
OsijekaiVukovara.Ranoujutrodolazilesuvijestiiz Osijeka,dasupartizanskejedinice
zajednosaruskimjedinicamazaposjele Osijekipoelepljakati,unitavatiiubijati
stanovnitvo.Mismoodmah primilizapovijed,dasepovlaimopremaDjakovuidatitimo
gradjanskostanovnitvo,kojesesnamapovlailo.Bilajetoogromnapovorkagradjanskog
stanovnitva,kojejeostavljalorodnaognjita,prikljuujuisehrvatskoj vojsci,dasauva
goliivot.HrvatskavojskajezaposjelapoloajkodDjakova ioekivalanapadajsvakog
asa.Oko9satiprijepodnepojaviloseoko20zrakoplova,kojisunosilioznaku
SovjetskogSaveza.TisuzrakoplovinadlijetaliDjakovoibombardiraligarazornimi
poarnimbombama,koje suizazivalebrojnepoare.Hrvatskavojskabilajesmjetenanarubu
Djakova, tejedobilanapad7kmistonoodDjakova.Hrvatskavojskajeprihvatila
borbu,kojajetrajalaokotrisata,tomprigodomjebilaoteenaiDjakovaka katedralana
viemjesta.BojnikIvanKliekizdaojezapovjed,dasepovlaimodoselaSelce.Sa
vojskomkrenulajeiogromnapovorkagradjana kojaseusputpoveavala.Ujednomselu
nedalekoDjakovanalismo31vojnika(hrvatskihdomobrana)kojisubilivezaniicom,
okrvavljeni,te zaklaniuvrat,aspolniorganibilisuimodrezani.Biojetoalostanprizor,
alitojedaojoveimoralhrvatskojvojsci.Povlaeisedaljedolismouselo
Kondri,gdjesmonalikodseoskogzvonika15zaklanihseoskihstanovnika.Idui
daljedolismouseloMajar,gdjesmonalinapoetkuselasedmoricuzaklanihseoskih
stanovnika.Bilojevelikoogorenjemedjuvojskom,alisenijemoglopomoi,jersmose
moralipovlaitiupravcuLevanjskeVaroi.ULevanjskuVarostiglismopredveer,tesmo
imalikratki odmorizauzimanjepoloaja.UjutrosmosepovukliprekoSlobodneVlasti,te
stigliuseloRuevo.TujebilosredjenjeborbenihpoloajaRuevoMigalovci.Utoku
danapristiglisuipartizaninaoznaenuliniju,alibiloje tuibugarskihpartizana,kojisubili
pomijeanisainstruktorimaCrvene armije.Borbajebilaprihvaena,tejetrajalacijelidani
cijeluno,tejebilo izvrenosedamjuriaiprotujuria.Utokusedmogajuriahrvatska
vojskajemoralaodstupiti,jerjebilougroenokrilokodselaaglina.Navapaj

`Markvi smrti"
339
stanovnitvaselaaglin,kojegasupartizanistaliklati,hrvatskavojskadobila jezapovjedza
protunapadaj. Selo aglin bilo je oslobodjeno za kratko vrijeme. Spasili smo
stanovnitvo, koje je gorilo u kuama, i tko je mogao povukao se je s nama. Od sela
Rueva prema aglinu prolazili smo kroz ume i tu nas je napadalo zrakoplovstvo
nepoznatihoznaka.Jesulitobiliruskizrakoploviilioniodzapadnihsaveznika,nijemi
poznato. Kako se otopio snijeg, naila je silna voda dolinom rijeke Lonje. Voda je bila
dubokaoko70cm,tujujejetrebalopregazitiitujenajviestradalogradjansko stanovnitvo.
Djeca su se utapala, te ih u mnogo sluajeva nije bilo mogue spasiti. Sa oblinjih
breuljakapartizanisuotvaralivatru,teubijaligolorukostanovnitvo.Useluaglinubilaje
smjetenaIII.bojnapodzapovjednikombojnikom Leo Graanom.13 On se junaki drao
sa svojom bojnom, te kad smo i mi pristigli, borba je bila jo ea. Narod je dolazio iz
okolnihsela,te akizDjakova,Osijekaiizdrugihmjesta.Nastalajeogromnapovorka
gradjanskogstanovnitva,tese vienisavojnikestranenijemogao odravatired, ali je to
dalo nama podstreka, da smo jae odbijali navale partizana, koji su navaljivali u
ogromnim valovima. Moram spomenuti, da je medju partizanima bilo u prvim redovima
golorukogpuanstva,tj.bezoruja.Partizanisu,naime,prijekratkogvremenamobiliziraliu
BakojiSrijemuhrvatsko stanovnitvo, te ga poslali u borbu bez oruja s namjerom,
da budeunitenouborbishrvatskimoruanimsnagama.Pozadinjihbilisu partizani,
te je to goloruko stanovnitvo moralo neminovno biti uniteno. To su partizani inili s
razlogom,daimsenebimogaopredbacitigenocid,kojegasuoniizvrilinaovajnain.Na
tajnainjenatisueHrvataizBake iSrijemabilouniteno.
UdaljnjempovlaenjupremaPleternicinijebiloveeborbe.UPleternicusmo
doli pred veer. Tu smo se odmah organizirali i zaposjeli smo borbenulinijunarijeci
Orljavi prema Poegi i Slavonskom Brodu, iz razloga jer se htjelo zatiti povlaenje
hrvatske vojske iz Bosne. Istoga dana kao i tri slijedea dana IV. Gorski Zdrug
vodio je ogorenu borbu s partizanima danju i nou. Toga dana u jednoj vatri bila je
Slavonska Poega. Borila se vojska kao i stanovnitvo, da ouva goli ivot. No je prola
relativno mirno.Ujutroslijedeegdananavalilisupartizaniuogromnimvalovima,aliveim
dijelom bilisuto bugarskipartizani.Miimnismomogli odoljeti,tesmo se povlaili preko
Jakia. Kod pravoslavne crkve uJakiunali smopoklanih40stanovnikaJakia.Nije
bilovremenadasesnjimabilotouini.Poglednapoklanestanovnikebiojegrozan.
Iduidaljepreko
13KaoratniizbjeglicaLeoGraanjetihoipovuenoiviouMunchenu,odaklejeezdesetihgodinasuradivaos
glavnimurednikomovogadjela,prouavajuisnopoveiskazapreivjelihizbleiburketragedije.Onjetakovrlo
iscrpnorazradioizruivanjahrvatskihrtava,uglavnomizAustrije.Njegovvelikiduhiviu4.poglavljuAnalize.

340
HRVATSKI HOLOKAUST

planinskog grebena Poeke gore, doli smo u Kapelu Batrinu. Na samom raskriju
Poega KapelaBatrina SlavonskiBrodnalismooko30zaklanih stanovnika.Odkudasu
onibilinijemipoznato.
Moja jedinica imala je zadatak, da krene prema Novskoj. Napor je biooajan, jer sa
hranom nismo bili redovito snadbjevani, a streljiva nam je nedostajalo. U Novsku smo
stiglinaveerslijedeegdana.Nismoseodmarali nitidvasatakadjedolaodredba,dase
vratimonatragnarijekuOrljavu kod Brodskog Stupnika, dazadrimo komuniste,a
da semogu povui zadnjiostatcihrvatskevojskeizIstoneHrvatske.Zadnjasepovukla
Vraja Divizija, preko Save i zajedno s nama se povukla prema Novskoj. Moja
jedinica je krenula dalje, te smozaposjeli poloaj u selu Grabovac, ispred Novske.Tu
se vodila borba kroz 5 dana, jer se radilo o tome, da se omogui povlaenje hrvatske
vojskeizBanjaLuke.UtomevremenusupartizaniprovaliliuselaagliiBijeluStijenu,
te su poubijali gotovo sve stanovnitvo tih dvaju sela. Povlaei se prema Zagrebu,
spustili smo se premarijeci Savi, te smo morali graditiprovizorni most preko rijeke
LonjekodselaPiljevine.Uselusmonali25ubijenihgradjana,tosupartizaniuiniliprije
naeg dolaska. To je bilo 5. svibnja, kada se sve vie govorilo da e Njemaka uskoro
kapitulirati.No,hrvatskavojskanijeizgubilamoral,jerjebilasvjesna,dajenjezinneprijatelj
saistoka,tejenastavilaogorenuborbujomnogojae, nego to su dozvoljavale same
prilike. Jo uvijek se raunalo, da e zapadni Saveznici doi i zaposjesti hrvatski
teritorij,tedasetakoHrvatskaizvueizkomunistikihpanda.
Idui dalje, stigli smo na rijeku Savu, te uzdu savskog nasipa krenuli smo prema
Zagrebu. Kod sela Oborova stali smo nekoliko sati radi odmora, te radi priekivanja
kolone gradjanstva, koja je bila ogromna. Po mome miljenju samo na tome dijelu
kretalosejeoko80.000do90.000gradjana.Istogadanatj.5.svibnja1945.oko10do11
sati prije podne nadlijetalo je oko 20 zrakoplova, koji su imali oznaku Crvenog Kria.
Nitkoodnasnijenanjihotvaraovatru,jerjetopomedjunarodnomugovoruzabranjeno.
No tisuzrakoplovi23putanadlijetaliteotvorilivatruizstrojnica,tejetom zgodomstradalo
mnogo civilnog puanstva. Ne mogu tono rei dali su to bili ruski zrakoplovi ilineiji
drugi. Idui dalje od Oborova prema Zagrebu vidjeli smo u rijeci Savi kako plutaju
velikeskupineubijenihljudi.Jesulitobilipriklanihrvatskivojniciilistanovnicioblinjih
mjesta,neznam.Vidjeli smotosvakidaniduipremaZagrebu.
Iduitako,dolismodoIvanjeRijeke,kojasenalazinedalekoodZagreba.Bilojeto7.
svibnja1945.Tusmoimalivelikuborbusazadatkom, dazadrimopartizane,tedase
sastanemosajedinicamaI.i11.divizije,pod zapovjednitvomgeneralaRafaelaBobana.
GeneralBobanjeimaooajnuborbunalinijamaVirovitica Djurdjevac Bjelovar Velika
Kopanica

Marevismrti"

341
Grdjevac,gdjejezadaoRusimaipartizanimaogromnegubitke.Tusemoglovidjeti,kako
hrvatskavojskasaslabimnaoruanjemodolijevanavalamakomunista.SajedinicamaI,i
11.UdarnedivizijekrenulismopremaZagrebu.MojajedinicadolajedoparkaMaksimiru
Zagrebu. Iz grada nismo imali nikakvog pouzdanijeg glasa, ali se moglo primjetiti, da su se
partizaniilegalno dovukliuZagreb,tesvakipokuaj,dasemanjaformacijahrvatskevojske
provuekrozZagreb,bilajenapadanarunimbombamailakimorujemizkua.
Bilajezapovjedodviihasnika,dasegradZagrebnedira.Mismosemogliprobiti,
alizboghistorijskogznaenjasamoggradanismotouinili. Povlailismoseporedbolnice
na Rebru prema selu estine. Na tom putu naili smo na skupine gradjana, koji su
nosili na lijevoj ruci oznaku NZ (Narodna zatita). To je bio partizanski trik. Hrvatska
NarodnaZatitaodigrala jevelikuulogu1941.godinerazoruavajuisrpskuvojsku,pasuse
partizani posluili tim trikom, da sada razoruavaju hrvatsku vojsku. No kada smo mi
primjetili dasutopartizaniidasupoeliubijati,nijenampreostalonitadrugo,nego
da im vratimo milo za drago. Moja jedinica bila je na lijevom krilu, te smo doli na
zagrebako groblje Mirogoj. Tu je bila velika borba, a mnogo stanovnitava bilo je
sakriveno na groblju, raunajui da tu nee biti borbe. No kako se je hrvatska vojska
povlaila,partizanisuubijali,nepitajuidalijetkovojnikilinije.Bilojetuklanjaijauka,da
setonemoeizgovoritiniti opisati. Prekonoi povlaili smo se te stigliu selo estine. U
sredini sela je crkva a kraj nje groblje, gdje lei Otac Domovine Dr. Ante Starevi.
Mnogihrvatski vojnici skinuli su kapena poklon velikomhrvatskom sinu, od crkve oko
200metaradaljepojavilisepartizani,kojisupoeliklati.Osobnosamgledaoprimjer,
koji se je odigrao kojih desetak minuta prije nego to sam stigao u tu kuu. Jedan
eljezniar povukao se je u estine svojoj kui, jer nije mogao ostati u Zagrebu.
Partizani su upali u kuu i rekli mu:"uje,drue,zato tinosieljezniku odoru?"
"Zarneznate, gospodo,da sam morao iz Zagreba pobjei" odgovori on. "Hoe li se
prikljuiti nama?" pita ga partizan. "Drugovi, odgovorio je ovjek u strahu, vidite da
imampeterodjece,panemogu".Natomuodgovoripartizan:"Atoimaunaprtnjai?"
"Imam23kgeera"."Dasitipravidrug,tobitinamadao" reepartizan azanagradu
evo...iubijega!alostanprimjer.enajaue, aokonjepetorodjece,najstarijebiloje
9 godina,anajmladje 78 mjeseci. Ubojicesu pobjegli.Toje biloglavno oruje partizana,
kojimsusesluili, ruei4godinehrvatskudravnusamostalnost.
SputajuiseobroncimaZagrebakegore,stiglismoujutrouzapadno predgradjeZagreba
uVrape.Gradjanisunaputaligradkaobujica.Hrvatska vojskanijesemoglapovlaitiu
redu,kakojetrebala.Ilosezatim,dasespasigolorukogradjanstvo.Nedaleko
Zagrebanalazise,krajPodsuseda

342

HRVATSKIHOLOKAUST
tvornica cementa. Moda naom nepanjom partizani su zaposjeli tu tvornicu, te smjestili
automatskooruje,strojniceistrojosamokreseibrzometnepuke.Partizanisuotvorilivatru,
te za nepunih 15 minuta lealo je na cesti 600 do 700 mrtvih gradjana, ubijeni konji,
plaua djeca. Jedna postrojba hrvatske vojske u jaini jedne satnije vojnika krenula je na
juri,premdasupartizani bilizaklonjeniutvornici.Za10minutabilojetopartizansko
gnijezdo uniteno. Pristupilo se ienju ceste, da se nastavi promet. Prikupljao se
ranjenike, koji su molili da ih se ubije, da ih partizani ne kolju. No, to nije nitko mogao
uiniti,ubijatisvojnarod,svojegbrata,svojumajkuilisvoje dijete.Iduidalje,stiglismou
Podsused.TusejecestaodvajalapremaHrvatskomZagorju,dokglavnacestaideprema
Zapreiu.Jedandiovojskekretao je u nepoznatom pravcu. Kod Savskog mosta vidio
samalostan prizor.MajkesubacaledjecusmostauSavu,teskakalezanjimauvodu,jer
nisumogledalje.Nijebilomoguespaavatiih,jerihjevodaodnosila.Partizanisuiz
oblinjihbreuljakaizzasjedepucali,daporemetesmjer povlaenjahrvatske vojske. Ne
mogu tono rei koliko je hrvatskog gradjanskog stanovnitva bilo pobijeno na tom
mjestu iz zasjede, ali ih je moglo biti 500600 i tonajvie ena sa djecom. Bio je jedan
sluaj, koji sam vidio, majka je bila ubijena, a dijete joj je bilo na prsima ivo, te su
partizani dotrali te zaklali dijete, i do kraja priklali enu ukoliko je jo i bila
malo na ivotu. Bilo je vie takovih sluajeva, to mogu posvjedoiti i ostali preivjeli
svjedoci.
PrelazilismodaljeodPodsusedapremaZagorju.MostprekorijekeKrapinebioje
oteenbombardiranjemodstranesaveznika,teseprelazilo usporenije.Iduiprema
PuiBistribilajeuzputikara45km.Tususeprimaklipartizaniteizblizinepucali
nagradjanstvo,alinavojskusenisuusudili,jersusvagdjebiliuniteni.Utojkol'onibiloje
nacestimodaoko 150do200tisuacivilnogstanovnitva.Bilajetopravaseobanaroda
kaoizavrijemenajezdeHunaiAvara.Prolajeuzburkanano,ukojojnisam mogaotono
znatitosedogodilonaputuizPueBistrepremaKlanjcu.Nailismoputemujedno
selo,kojemneznamime,kojesupartizanizapalili zajednosastanovnitvom,kojeje
veinomizgorjeloukuama.Izgorjeloje takooko80kua,dokihjeoko20ostalo.Tu
nisammogaonitapobliesaznati.Izatogastiglismonaslovenskugranicunarijeku
Sutlu.UaviuseloReichenburg,nalismogapusto,bezstanovnitva.Dalije
stanovnitvootiloupartizaneilijelikvidirano,tj.poubijano,nijemipoznato.Odsada nema
viemogunosti,dasehrvatskavojskasnabdjevanihranomniorujem, nitistreljivom.to
jegradjanstvoponijelosasobombilojeizcrpljenoipoelajevladatiglad.Djecasu
padalaunesvjest,aroditeljibilisuoajni,jerimnisuimalitodatijesti.Usputsuse
hranilikorijenjemodrepe,toje

"Marevi smrti "

343
ostaloodprolegodine.Poelisusejavljatiznakovitifusa.Hrvatskavojska
nastavilajepovlaenjepremaCelju.Partizananijetu bilo.
Nama je bio cilj, da se glavnina hrvatske vojske povue prema engleskoji amerikoj
vojsci, da dobijemo zatitu prema medjunarodnom ugovoru kao svaka vojska, jer smo
raunali, ako nas zarobe partizani, onda smo osudjeni na smrt. Po medjunarodnom
pravu bili bi zarobljenici kao i drugi zarobljenici drugih zemalja dok po komunistikoj
teoriji, mi smo bili osudjeni da nas se pokolje, jer je komunistika misao jugoslavenskih
partizanabila,dasehrvatskinarodpobijetovie,daseistrijebitoviehrvatskogdomaeg
stanovnitva, kako bi se te zemlje mogle naseliti srpskim stanovnitvom i reikasnije
kakojetosrpskapokrajina,tojedanasHrvatskazemlja.Tusmobiliumorni,nospavanja
nijebilo.Penjalismoseuzbrijegdostaslabomcestom.IznemogliIjudisupadali.Djeca
suumirala,aenetakodjer,nomukarci su bili otporni i bolje su izdravali napore.
Dolismonavrh planine.Tusmomaloseodmorili,azatimsmosespustiliujednoselo,
kojese zove Sv. Petar. U tom selu smo prenoili. Ponekim vrhovimai drveu vidjeli
smo partizanske zastave, crveno sa petokrakom zvijezdom. Tu je bila VI. banijska i VIII.
kordunaka divizija, koje su bile na zlu glasu radi pokoljahrvatskog stanovnitva i palenja
hrvatskih sela. U jednom meteu tu sam se izgubio od svoje jedinice, koja je otila u
pravcu Maribora. Tako sam se prikljuio jedinici, koja je bila pod zapovjednitvom
generala Vjekoslava Luburia. Tu je bilo mnogo hrvatskih Domobrana, ali veina su bili
hrvatske Ustae.Partizanisunadirali,dapresjekuglavninuhrvatskevojske,tedajoj zakre
put prema Dravogradu, koji je bio najprikladniji za prebacivanje u Austriju. Nadiranje sa
istokavrenojeodpartizanakaoiodruskeCrvenearmije, dok se je sa druge strane od
TrstaprobijaopartizanskiklinprekoLjubljanedanasukljijeteiunite.Drim,dajetu
bilo 25.000 do 30.000 hrvatskih vojnika, ali veinom sa lakim naoruanjem i to najvie
automatskim.
Partizanisuvezaposjelisveoblinjebreuljke,kojisustratekibilivrlodobroleali.
Od generala Luburia bila je izdana zapovijed. "Ili proiiviilipastijunakimrivi".Teka
borbavodilaseizblizaprsauprsa.Partizana jetubilotadadvostrukovienegonas,jersu
pristigliizMaribora,teizLjubljane.Borbajetrajalaoko 6satiitounoidopredzoru.Tuje
lealona stotinehrvatskihvojnikaizmjeanospartizanima.Partizanskigubitcibilisu mnogo
vei.Raunase,dajetuhrvatskevojskepalooko3.000vojnikadoksegubitcipartizana
cijenena6.000do8.000vojnika.
Partizanisubilidobrooboruani,orujem,kojesuimdalizapadnisavezniciEnglezi
i Amerikanci na propast hrvatske drave i za jaanje komunizma u srednjoistonoj
Europi.
ProbijajuisedaljeodCelja,ulismodasusedijelovihrvatskevojske, kojisustiglido
mjestaBleiburg,predaliEnglezimaidasuzatrailizatitu,

344
HRVATSKIHOLOKAUST

alidasutoEngleziodbilipodizlikom,dazatonisunadleni,jerdajeveodavnauinjen
ugovor, da sesva hrvatska vojska mora prema tomu ugovoru predati partizanima. No mi
nismogubilinadu,premdasusesvevieprenosilitakoviglasovi.Ilismojodaljeidoli
do rudarskog mjesta Velenje i dalje nismo ili. Tu smo susreli jednu hrvatsku kolonu
zarobljenika,kojasevraalanazad.
Mi smo ih pitali, gdje su partizani, a onirekoe da su od Engleza prihvatili to vie
hrvatskih izbjeglica. Rekoe ve su zapoele operacije "ienja" tj. ubijanja hrvatskih
vojnikanateritorijuDravograda,Ravneidrugihmjesta.Drugapartizanskaskupina,kako
se prialo vrila je u isto vrijeme ogroman pokolj hrvatskih vojnika zarobljenika kod
Maribora.TapovorkakrenulajepremaCelju.Mi,drugapovorka,saorujemurucikrenuli
smoupravcuAustrije.DolismodokrajaselaVelenje,gdjesunamnailjudi,kojisuse
vraali, rekli da nam je uzalud ii, jer da e Englezi sve izruiti Titu. Tada se je poelo
unitavatioruje.Jednisupoelibjeatiuumusaorujem.asnicisutuzapovijedilidase
snalazimo sami kako moemo, jer da smo izdani ve odavna. Jedni su se prikljuivali
kolonismrti,adrugisupoliuumuiizgubiliseunjoj.
JasamstupioukolonuSmrti.ProlazeinatragpremaCelju,ljudisunaputuumirali,
gladjevladala,tifusjetakodjerpoeorijeditinaeredove.Partizananijebilomnogo.Jurili
sunakonjimaimorampriznati,tunasnisudirali.Tajmirtrajaojesvojih45km,dokse
partizanskapratnjanaekolonenijepovealaizformacije45.srpskeudarnedivizije.Tosu
bili ljudi mrkog izraza, itragovi na licuim govore o njihovoj prolosti. Odmah supoeli
grdnimklevetama,batinanjem,tejetotrajalocijelimputem.UCeljusunaspostrojilisobje
stranecesteimoralismostajatiustavupozor.Tusupoeliskidatiodjeuiobuu,poelisu
tuiiubijati,svakogatkoseimalosuprostavljao.
Menipridjejedanpartizaniree:"uje,banditu,tiimadobrecipele".Ionpoemjeriti
svojunogusamojom.Nisammisliodaemiskinuticipele,aliihjeonskinuo.Zatimje
poeomjeritisvojaramenauzmoja,skinesvojubluzuiuzmemoju.Moraosamskinuti,da
neizgubimglavu.Doaojetreiipipaodglavedopete.Uzeomijesat,nalivpreoidruge
vrijednosti,alinisuuzimalinovac,ovajputa.Ostaosamuhlaamaikouljiimisliosamda
neeviedirati.Kadsampreaonadrugikraj(plonika)uliceskinuemiikoulju.Sunce
jebilojako,ajasambioslabiumoranpoelomisevrtitiuglavi.Kadsamsemalo
pomaknuoustroju,jedanmipartizanopsujegrdnukletvuizavie:"Nemiiseustroju.
Znadai8satimoegledatiusunceitoneebitidosta".Naravno,utiosam.Tadaje
poelaulicompovorka.Nosilesusezastavespetokrakimzvijezdama,slikeStaljina,Titai
drugihkomunistikihvodja.Naprijed,upovorciilisu

"rYlarevismrti"

345
partizanski oficiri a pozadi partizani u svakoj vrsti odjee i obue, dok su na kraju ili
gradjaniCelja.Pjevalisupjesmu"AmerikaiEngleskabitiezemljaproleterska".Cudilismo
sekakoEngleziiAmerikancitolikegodinepomaukomuniste,asadaimovistvarnoprijete,
daeionibitiproleteritj.komunisti.
Civilisuizlaziliizsvojepovorke,udaralinas,pljuvaliponama,aminismosmjeli
nitirukommaknutidaseobriemo.Najednomjetapovorka prestala,amismokrenuli
premaGrobelnom,kojih1012km.istonoodCelja.Toseloimaeljeznikuprugu,koja
vodizaPragersko.Tujebila smjetenacijelajednanjemakadivizija,kojasepredala,uz
pismeneuvjete.Koliko smo mogli vidjeti, Nijemci su proli bolje od nas. Dobivali
su makar i miernu hranu, dok hrvatska vojska nije dobivala nita osim gladi, edji i
ubijanja. Najednompartizani zaustave kolonuna putu,koja se kretala upeteroredovima i
etveroredovima. uli smo povik: "Krenite nazad, kreni bando". Krenuli smo nazad
prema Celju. Poeli smo padati na cesti, i tko jepao nije se vie digao, jer je slijedio
metak u glavu. U Celje smo stigli drugi dan.Mislim,dajetobilo17.ili18.svibnja1945.
Dotjerali sunasnanogometnoigralite u predgradju Celja. Tu smo i nali oko 14.000 do
15.000 hrvatskih vojnika, koji su bili goli, bosi i ve umirali. Dva po dva ulazili smo s
rukama u zraku i partizani su nas pipali, uza sve to nisu vie imali to da nam
oduzmu. Kod koga su sluajno to nali, odmah su uzeli. Kod koga su nali pitolj ili
dijelovepitolja,odmahsugaubili.Utojmojojkoloni,kojasevraalaizGrobelnau
Celjebilojeubijenopreko1.000vojnika.Kakosekolonavraala,partizanisuvikali:
"Ubijonogatojezaglavuvii,skinionogatojezaglavunii,ubijonogatoimajaku
bradu,skinionogatojebezkoulje".Tosubiliznakovizaprepoznavanjeitojebilo
sudjenje.Izvuklisuljudeizkolone,iondasurekli,dajetetaubijati,negodajebolje zaklati
ih.Utomeklanjumnogosuprednjailepartizanke.Hrvatskiasnicibilisutakodjerutoj
povorci, ali se vie nije moglo znati tko je asnik, a tkonije, jer suto bili ve samo ivi
stvorovi,kojisusesamomicaliinitadrugo.
Tusmobilidvadana,atreidanjedoaojedanpartizanskipukovnikiligeneral,neznam
tono,jersumibilinepoznatipartizanskiinovi.Onjestaonatribinuiodraogovorpo
priliciovako:"Visvikojisteovdje,viste naikrvnineprijatelji.Mismovamsada
gospodari.MismodobiliodobrenjeiodEnglezaiodAmerikanaca,daradimos vamato
hoemoizatomoramo prijesvegaznatitkojetko.Viiasnicinekaseskupeujedan
krug,niiasniciudrugikrug.Ustaenajedankrug,domobraninadrugi,aposebnooni
domobrani,kojisubiliuvojsciod1941.1943.,nekaseskupenajedno mjesto.Zatim
hrvatskaseoskaobrana,hrvatskoorunitvo,najednuskupinu, ahrvatskogradjanstvona
drugu".TujebioijedanmalidioUkrajinaca,kojisuseborilipodgeneralomVlasovom
kojisuraunalidaeimsepruitiprilikazaoslobodjenjeUkrajineiodcjepljenjeodRusije.
Nadaljebilajei

346
HRVATSKI HOLOKAUST

jednagrupaetnika,neznampodkojimvojvodom,jerjetihvojvodabilo mnogo,ijedan
vrlomalibrojslovenskihdomobranazvanihBjelogardisti.
Nakrajusvogagovoratajkomunistikiglaveinarekaoje:"Tkosene budegrupirao
premaodredjenom,bitieodmahstrijeljan".Togrupiranjetrajalojeokodvasataibilo
jezavreno.
Kako sam naveo, grupacija je bila provedena, te je odvodjenje i ubijanjeteklo ovim
redom: najprije se odvodilo i ubijalo hrvatske ustae, jer su komunistividjeliunjima
najveu zapreku i poto su ustae predstavljali najvei borbeni moral hrvatskog
nacionalizma. Komunisti su ih udarali kundacima od puke, pljuvali po njima, udarali po
njima, lomili im rebra, i onda su ih bacali u kamione i vozili prema rijeci Savinji.
Nedalekoodnas400500metaraulismodanju,aosobitonoukrikove,psovke,tesmo
mi ostali ekali kad e doi red na preostale. Kada su bili poubijani hrvatski ustae,
doli su na red hrvatski asnici. Njih je bilo oko 150. Svakih 1520 minuta doao je
kamion,darSaveznikapartizanima,kojegsu oniiskoristilidobrousvojesvrhe.Potosu
bilipoubijanihrvatskiasnici,doaojerednadoasnike,azatimnahrvatskeorunike,teje
poslijenjihpoubijanohrvatsko domobranstvo,tj.onikojisusluilihrvatskuvojskuod1941.
1943.Ostalisustarcigradjani,eneidjeca,ostalismomimladiiod17ili18godina.Ostali
suimladjiodmene,kojisuimali15ili16godina.
Kad je sve bilo prorijedjeno i poubijano, dolazile su druge kolone hrvatskih
zarobljenikaovamo,dabudupoubijane.Tojebilonekakokoncemmjesecasvibnja1945.
Nogometnoigralitejesluilokaologor.Tojebiodostavelikistadionsairokim
prostorom,gdjenijebilopitkevode.Ogradjenjebiovisokom ogradom34metra.Izvan
ogradebilajeica,anadicomstrojnikagnijezda.Ovasubilanavisiniod4metraituje
bilo postavljeno automatsko oruje i glavnina partizanakoljaa, koji su bili vrsni u svom
krvavom poslu.Tu jebila iskopana i jedna jama po prilici 10 metara dugaka, 5 metara
irokai3 metraduboka.KakosuIjudiumiraliodgladi,edjiitifusa,bacalisuteljude mrtve
iumirueutujamu.
Partizanisuulaziliulogorivrilitakozvano"prepoznavanje".Dolazili suiznalirei:"uje
ti,banditu,tisiiztogilitogmjesta".Ljudisuodgovarali uudu,daoninisuiztogmjesta.
Partizanisuihpsovaliitvrdilidajesuodatle,gdjesuihonisvrstali.Ljudisubili
zaprepatenitim"prepoznavanjem". Imojsluajbiojetakav.Dodjekmenijedanpartizan
jednogdanairee. "uje,tisiizLjubukog?".Jamuodgovorim:"Janikadnisam
biouLjubukom".Onjetvrdio,dasamjaizLjubukog.Jamukaemsvojeime, noonje
ostaokodsvojetvrdnje,premdasepodijalektuvidjelo,danisamizHercegovine.Onme
jeuhvatiozakosukaojanjeiviknuo:"Naklaonicu".Ljudisuseuklanjali,ajasambio
osudjennapropast.Kakosambiouvjeren

`Nlareuismrti"

347

dajetokonacmogivota,trgnuosamsesvomsnagom,aunjegovojruciostalesumoje
vlasi,teodletiomedjuljude,daobranimgoliivot.Onmejetraio,alimenijenaao,jer
sam se skrivao. Takovih sluajeva bilo je mnogo u tih est dana boravka u tom logoru u
Celju. Odvodili su partizani skupineIjudi 2030 a na izlazu trpali u kamione i odvodili na
ubijalite.
NedalekoCeljanalaziserijekaSavina,aublizininalazesetankovskijarci,kojisu
biliiskopanizavrijemerata.PartizanisuvodiliIjudedotihjarakaitamoihubijali.To
jebiogrozanprizor,isvakiodnasulogoruoekivaojeistusudbinu.Zarobljenikabiloje
svemanjesvakogadana,ali sudolazilanova"pojaanja"drugekolonesmrtiizMaribora,
Bleiburga,LjubljaneiizHrvatskogZagorja,odaklesuvodililjudenasmrtuSloveniju,da
uzmognukasnijerei,dasuSlovenci,aneSrbipoubijaliHrvate,idasetakostvoridublji
jazizmedjuHrvataiSlovenaca.Nomismoznali,dajeto djelo45.srpskeUdarneDivizije.
Neznamtonotkojebiozapovjedniktedivizije,dalijebiogeneralNadjilinetkodrugi.
Takojeprolotihstranih6danautomlogorunanogometnomigralituuCelju. U
toj krvavoj partizanskoj igri ubijeno je najmanje 20.000 do 25.000 hrvatskih
vojnika, te je tako nestalo snage, koja je bila glavna zapreka za komunistiko
uredjenjeJugoslavije.
IzCeljakrenulismoupravcupremamarju.Kakosamsenalaziosajednimdijelomte
kolonenabreuljku,vidiosamdajetakrvavakolonabila dugakaoko45km.Povorkaje
ila u petoredovima, a negdje i estoredovima te je zauzimala cijelu irinu ceste. U
povorci je moglo biti 35.000 do40.000 hrvatskih vojnika i gradjanstva. Tu povorku su
doekivali gradjani Slovenci, koji su pomagali partizanima u sadizmu nad hrvatskim
stanovnitvom i vojskom. Udarali su nas kolcima, eljeznim predmetima itd. Partizani su
naravno imali glavni udio u tome. Preko iznemoglih se gazilo. jedne se nosilo, ali se
sruioionaj,kojijenosio.Mismobilisvjesni,damoramopomoisvakomutkopadne,ako
jemogue.Padnulidvailitri,moralismoobilaziti,danepogazimoiznemoglogbrata.
Time smo se rairili do ruba ceste. Zapartizanebilo jeto poremeenjereda,te su odmah
otvarali strojniku vatru. Time bi pobili cijelu kolonu u duini od kojih 20 metara.
Ostatak kolone bi se prestraio zastao te su to partizani kanjavali daljnjom vatrom iz
strojnica.Nakontekaznemoralisuljuditrati,dastignudiokoloneprednjima,ostavivi
nacestimrtvuiranjenubrau.
Kadsmostigliblizumarja,naakolonaseskratilazakojihpolkilometra,toznai
dajeputempoubijanobilonekolikotisualjudi.Odmarjakrenulismodaljenekom
sporednomcestompremaRogakojSlatini.Tujebilouzputikareiume,paseiztih
umapucalopokoloni,tesupartizaniodmahvikali:"toseplaite,paznatedabanda
pucanabandu".Timesuhtjelireidajedandionaevojske,kojajetoboeskrivenau
umi

348
HRVATSKI HOLOKAUST

pucanakolonu,neznajuitoradi.Ustvari,partizanisubilisakriveniutimumicamate
ubijaliljudstvoukoloni,daublaesvojemetode.Kolonaje bilasvemanja.Jedandio
temoje kolonekrenuo jeupravcuSlovenske Bistrice,tedoaodoKonjica.Bilonasje
tu 6.000 do 7.000. Ne znam, zatosmo morali ii ovuda a doli smo u jedan logor na
jednu poljanu, gdje je bilo "prepoznavanje" i ubijanje. Na toj poljani smo i prenoili.
Tu je bilo ubijeno 500 do 600 Ijudi, koji su bili sve mladji domobrani. Ovdje je dola
naredba:"NazadprekoSlovenskeBistriceuRogakuSlatinu".Uurbanimhodomdostigli
smo ostale dijelove hrvatske kolone, koja je iz Reichenburga kretala u pravcu Hrvatskog
Zagorja.
Reichenburgjebioprazan,kadasmosepovlailiizAustrije,alisada,kadsmotuda
prolazilina Krinom Putu, to selo bilo je puno stanovnika. Neznam kako i zato se sada
napunilo.Tusunampriredilivruu"dobrodolicu",motikamaidrugimeljeznimidrvenim
predmetima, te su nas time udarali. Tu nas je primila VIII. Kordunska Divizija, koja je
preuzela dunost od 45. srpske udarne divizije. Ti ljudi u VIII. Kordunskoj Diviziji bili su
veinompravoslavciizHrvatske,tesusezavrijemestareJugoslavijesmatraliSrbima.Svoj
protuhrvatskibijessujorazvilimedjupartizanima.Kadsunasonipreuzeli,poeo je
pravipakao.Poelisukletvamainajpogrdnijimizrazima,tukui,kundaeiiubijajui.
Lomilisupukenanama.Idjecusuubijali,kaodasutonekeigrake.Uztosmodolina
tlo Hrvatske. Ove nepodnosive muke bile su ublaene od hrvatskog gostoprimstva, jer
kad smo prolazili kroz hrvatska sela, Ijudi i ene bacale su nam kruha u kolonu te
drugehranedanepoumiramoodgladi.Onibibacalihranu,apartizanisuihtukliipucali
po njima da im to zabrane. Gladni Ijudi otimali su se za komadie kukuruznog kruha,
alosnojebilogledatitootimanje,daseproduiivotzakojisatvie.Iduitakostiglismo
uKlanjec.
Tujebilo"prepoznavanje"teodvodjenjeljudikojisenikadnisuvie vratili,jersubili
poubijani. Poslije munog putovanja preli smo most na rijeci Krapini, te stigli u
Podsused.Tusmozastalitejestiglanaredba:"Nemoemodalje!"Bilajeneizvjesnost
velika, jer se govorilo da enassadatu poubijatiiliivepobacatiuSavu.Svatkoje
topovjerovao.NadalismosetakodjerdaenasodvestiulogorPrekokodZagreba,no
kakojetajlogorbiopun,odvelisunasupravcuSamobora.SavskimostkodPodsuseda
bio je blokiran partizanima na svakih 5 metara. Povorka je ila preko mosta u
etveroredima, i tko je pri tom prolazu bio na domak partizanima, dobio je mnogo
udaraca pukomilistrojokresom.Udarcisubilitakoteki,dasumnogipadalimrtvi,a
drugionesvjetenitesegaziloprekonjih.
Kadsmoprelimost,doekalisunaspartizanipostrojeninasvakih15do20metara.Iz
kolonesuizvlailione,kojisubilinjima"simpatini"iispitivaliihoraznim
podatcima,iondaihpoklalinoemuvratilisrce.

`Nlarevi smrti"

349
PredveersmostigliuSamobor.Tusmopoprviputdobilitopluhranu,ato jebilo,mislim
poetkom mjeseca lipnja. Benzinske bave od 200 litara bile su prerezane na dvoje i u
njima se kuhalo pokvareno kukuruzno brano, te se je ta kaa davala svakome u ruke
kakosejetreiprolazilo.Nekisujeli,anekinisumoglipodnijetinititogmirisa.Nakon
kratkog vremena dosta ljudi je poumiralo od te hrane. U Samoboru sunaszatvorili u
nekidvoracgdjejebilooko7.000do8.000ljudi.Ljudisutujelilie,upalitravu,gulili koru
sa drvea da utae glad. Partizani su ulazili u taj logor i"prepoznavali", pljakali ljude,
odvodiliihpremaOkiu,toboenaprijekisud.Onibidoli2do3kmizaogradeibilibi
poubijani a da Okia nikada nisu niti vidjeli. Tu smo bili tri ili etiri dana. Jedne su
partizaniodvodiliiubijali,adrugesudovodiliiovdjeihspremalizaklanje.Jednogjutra
partizanisunasizveliiztogdvorca,tenaspostrojilietiripoetiri,iodredilinamdaidemo
pravcempremaJastrebarskom.Dolismodoeljezanike postajeu Zdenirni.Tusunas
ekalistonivagoni.Naperonusunassvrstaliirasporedili.NekikomesarpoimenuStanko
anak najvie se isticao svojim "herojstvom". Imao je samokres njemake marke i
tukao njime ljude tako, da je svaki pao od udarca, a potom bi ga gazio nogama. U
vagone trpali su po 80po 100,a uneke vagone po 120ljudi. Vruina je bila i onako
strana, a u zatvorenim vagonima nesnosna utovarivanje je bilo sporo radi tobonjih
razloga, koji su jako smetali partizanima. Razlozi su bili: jedan je bio neobrijan, drugi
nepristojnoobuen,netkorunefizionomijeislino.Tisubilitueniraznimpredmetima,
kojihjebilopoeljeznikojpostaji,tekonanopoubijani."Herojstvo"partizanabilo
je tako veliko, da su pucali pozatvorenim vagonima,ukojimasubililjudi,datoboe
daduljudimazrakauvagonima, tesutakostrijeljaliljudeu vagonima.Od9satiprijepodne
do7satinaveerbilisuvagoniprenatrpaniljudimaizatvoreni.Uvagonimaseumiralo
od slabosti, gladi, edji i vruine. ekanje je bilo neizvjesno te se u medjuvremenu
pronioglaspovagonima,daeoveskupinezarobljenihvojnikabitidarzaRusejersmo
seprotivnjihdraliotro.GovorilosedaidemouPetrinju,gdjeenaspoklatisveaneki
sugovorilidanasvodeuGlinu,nekipakdaidemouSisak,anekisugovorili,danasvode
u Sibirna prisilnirad.Zatim je dola lokomotiva, te prikopala vagone i vuklanas od
7.30 sati naveer do 5 sati slijedeeg jutra. Vozilo se naprijed i natrag. Doli bi do
Dragania,paopetnatraguZdeninu,teuJastrebarsko,padoIlovcainatrag.Ljudisu
mislili, da stiemo u blizinu Budimpete. Strah je bio panian, jauk ranjenih uo se
neprestano,apomoiodnikuda.Ujutrosubilinakolodvoruvagoniotvoreniimismo
mjesto u Budimpeti bili u Karlovcu, 40 km daleko. Kod vagona, partizani su ekali
poredani,a do njih bili su svrstani stanovnici Kordunai Banije,te su slijedili"slavni
primjer"VIII.
kordunakedivizijetukuinas.Moralismoprolazitidvapodvakroztaj

350
HRVATSKI HOLOKAUST

partizanskipalir,aonisunasudaralisvimmoguimsredstvima.Nekisu padalimrtvi,
neki ranjeni, a neki su padali u nesvjest i kasnije se dizali kad su dolazili k svijesti te
produili dalje. Doli smo do rijeke Kupe i tu smo preko provizornog mosta (jer je
most bio za vrijeme rata sruen) prolazili kroz partizanski palir dug oko 100 metara u
kojemsubilisvrstanipartizanipodkomesaromMarkomPoloviem.Polovijeimaoin
komesarapukovnikaiuKarlovcuseradilosvepremanjegovojzapovjedi.Prelazilismo
preko mosta dva po dva odjedanput, jer su partizani govorili da most ne moe vie
podnijetinego samodva(premdasu akipartizanskakola ilaprekonjega).Tojebio
znak,daenastupoubijatitoveibroj.Udaralisu po ljudima, a kako most nije imao
nikakvihbranika,tisuonesvjeteni padaliuKupu,teseutapali.Doeknadrugojstrani
mostabiojeslian,akjobrutalniji.Tusuudaraliiznemogleljudeitjeraliihdatreidalje,
to nije bilo mogue, jer smo trali cijeli kilometar prije nego to smo doli na most. U
zlostavljanjuosobitoseistaklaVIII. kordunakadivizija.Izatogasmoprolaziliulicamagrada
Karlovca.Gradjanisubilialostni,anekisubacalikruh i ostaluhranu kroz prozor, koje
smomihvatalipocesti.Poljudimakojisupobiralihranupocesti,pucalesustrojnice,
te su mnogi ostavili tu svoje ivote. Od izlaza iz eljeznikih vagona pa preko Kupe
stiglismoudomobranskuvojarnuusreditugrada.Vojarnajebilanapolizgorjela,a
nassustavili50do60uizgorjelesobe,gdjesuakipodoviizgorjeli,tejebilo opasno,
da e tko pasti kroz pod. U dvoritu pred kasarnom bio je ljunakipijesak,gdjeseje
moralostajatiilisjediti,kadabikojipartizanuniaoiliprolazio.Partizanskioficiridolazilibi
k onima, ija fizionomija im se najvie "svidjela". Jednog dana dodje jedan takav
partizanskioficirkmeniireemi:"Odkudasiti?".JasamizN.B. odgovorimmu."Bre,
tinisiodanle, ja tebe poznajem, ti si bio u Sarajevu". Rekoh mu da ja nikada nisam
bio u Sarajevu. "to nisi, majku ti faistiku...". Ja mu na to odgovorim: "Ja uope ne
poznajemideologijufaizmainatonemogunitarei.JasamHrvatikaoHrvatbilami
jedunostsluitiusastavuhrvatskihjedinica"."Pakad si ti tako mlad, i mi smo imali
omladinu, koja je u prve redove ila". Na to mu odgovorim: "Da sam otiao u
partizane,jasigurnodananjegdanane bidoivio".
Ovosamrekaojersamznaomnogosluajeva,dasupartizaniodvelipoetkom1944.
mnogomladiaizVoina,Slatine,Drenovcaidrugihmjesta. NaobroncimaPapukatisu
mladiiizgubilisvojeivote.Hrvatesestavljalouprveredove,slabonaorualo,te
akonisupoginuliuborbamaprotivhrvatskevojske,ondasupaliodhitacakomesara,
kojisuihtjeralinaprijed.Akotonisuuinilikomesari,ondasuuinilitotzv,delegati.
Delegatjepaziokodpartizanana2030vojnika,kojejeodmahubijao,imjevidio kakav
sumnjivpokretzavrijemeborbe.Nakontogaslijedilajepartizanska

`Nlarevismrti"

351
porukaroditeljimadotinih,daimjesin"slavnopoginuouborbizakomunizamcijeloga
svijeta". Takovih mladia bilo je veoma mnogo, koje su partizani silommobilizirali u
godini 1943.1945., te od njih skoro nitko nije ostao iv, bila je rijetkost nai u
partizanskimredovimamladierodjeneod1920.do1931.
Kadsampartizanu rekao,daneznamideologijufaizma,onmiree:"Klekni,majkuti
tvoju...".Kadsamtouiniostaviomijesamokresnaustairekao:"Ovotijezadnjias!".U
tomtrenutkureemudrugipartizan:"Pavididajetojodijeteidamunemaniti17godina!".
Ovajjetekommukomstaviosamokreszapojas.Poslijetogaostaosamleatibezsvijesti
dva sata u praini. Iste veeri sreo sam jednog ovjeka, kojeg poznam osobno Gjuro
Kranji iz Bijele Stijene, ikoji je bjeao skupa sa svojom enom. Partizanisuizvukli
njegovu enu i pitali: "to ti tu radi, drugarice?". Odvukli ju od njega, silovali, te joj
odrezali genitalije i grudi, i ostavili ju onako izmrcvarenu.Priovomuasnomprimjeru
mislili smo na tisue hrvatskih ena i djevojaka, koje u ovim danima proivljavaju istu
sudbinu.
Tusmobilijodvadana,tesmozatimmoraliproidaljeiuinitimjestazanove
skupine,jerkakosupartizanigovorili,dajeovajkrajsada"proien"odonihnajopasnijih.
PovorkazarobljenikakrenulajeizvojarneprekomostanarijeciMreniciiprekomosta
narijeciKupiiprekoitavoggradaKarlovca,tesmostigliuTuranj.Ovdjesunassmjestili
u jednu vojnu zgradu. Tu smo nali oko 2.000 hrvatskih vojnika, golih kostura ili
boljereenoivihmrtvaca.Ovdje jebilotee,jernijebilodrvea,tesmobiliizloeni
suncu,kiiivjetru.Hranusmo iovdjedobivalikuhanuurasjeenimbenzinskimbavama,u
kojima se jekuhao pokvareni grah i kukuruzna kaa. Ovo smo dobivali jedanput na
dan, a kukuruznog kruha dobivali smo dnevno 10 dkg. Tu su nas podijelili na njihove
eteibataljone,tesamjadopaouVI.dopunskibataljon.Ovdjesusmjeliulazitiigradjani,
ali ne Hrvati, ve samo oni, koji su imali svoje sinove ili rodbinu ili prijatelje u VIII.
kordunakojdiviziji.Onibidolaziliiza komadikruhauzimaliizadnjikomadirublja.Ovisu
takodjer "prepoznavali" a"prepoznate" su partizani vodili na obalu Kupe, gdje su ih
poubijalimetkomuglavuilinoemuvrat,tebacaliurijekuKupu.Tujezavladaotifus,ali
moramspomenuti,datunijebiloenanitidjece,jersuoniveprijepoumiraliilibili
pobijeni. Ostali su samo mladii od 18 do 35 godina, koji su mogli najvie izdrati. U
logorimaDubavaciTuranjzaklanojeilinadrugenainepoubijanooko1.500vojnikaipo
kojiasnik,kojinijedovlebiootkriven.Odavlesmobiliodpremljeniulogorvara.Taj
logor bio je ogradjenbodljikavomicomutrireda,auvisiniod3do4metra.Iznadice
bilisupodignutitornjevi,autornjevimabilisupartizanisastrojnicama
idrugimautomatskimorujem.Logorjebionapoljaniibeznaseljaoko

352
HRVATSKIHOLOKAUST

njega.Zarobljenikesupartizaniuvalivrlooprezno,takodasuupleliakielektrineice
oko bodljikave ice. Tako su prolazili dani. Partizani su odvaili ljude iz logora i ubijali ih
nedalekologora,adovodilisunoveIjude,sumnjive partizanima,atisuljudizavravalisvoje
ivotedoskorajersuimpartizani"sudili".
Ulogoruvarazadralismosejonekolikodana,doknije stigla naredba,daseoni,
kojisupreostalinaivotupremjesteudrugilogor.Izlogoravaredolismonajednu
poljanu na kojoj je bio stadion za portske igre. Tu su nas postrojili, a mi koji smo
preostalinaivotumislilismo,danamjesadadoaokonac.Tusurasporedjivalimladje
ljudepremagodinamai prema vojnim okruzima (vojni okruzi bili su isti kao i oni
za bive Jugoslavije). Ja sam doao u osjeki vojni krug. Tu sam naiao na nekoliko
mojihznanaca,aliimenaimneuspominjati,jerjednisuostaliivi,adrugiimajurodbinu,
kojajeuvlastidanasvladajuihpartizana,pabiovidoliuopasnost,akobiimspomenuo
imena.Neizvjesnost jetrajalado veeri.Biosamdosadau16.dopunskombataljonu,a
sada sam doao u III, dopunski radni bataljon. Tu nam je govorio jedan partizanski
pukovnik, istaknuvi, da mi nismo vie zarobljenici, nego slobodni ljudi, poto nema vie
opasnostiodbanditai faista.Na jednomje bilaizdanazapovijedzapokret: "Odmah se
svrstati u etveroredove i krenuti". Pred veer smo krenuli u pravcu Generalskog
Stola. Po danu nismo krenuli, kako bi partizani po noi mogli vie i slobodnije ubijati.
Okopolanoimoralismostati.Tusejekuhalaveeraalijemnogiodnasnijedoekao,
jersubiliodvedenimedjustijenenaobalirijekeMreniceitamosubilistrijeljaniilizaklani.
Tujebilopoubijano oko250osoba.Veerusunekiokusili,aveinanita.OdGeneralskog
Stola krenuli smo prema Gornjoj i Donjoj Dubravi. Izmedju Donje Dubrave i Tounja
biojesruenmost.Raditogasmomoraliskrenutisredovitecestenaeljeznikimost.Tu
je bila provalija duboka nekih 200 metara kuda smo morali proi. Partizani su nam
govorili,da cestomnismo ili, jerda je odviepraine, pa bi nam mogla praina koditi
pluima. Nomi smo bilisvjesni, dajeposrijedinetodrugo.OdDonjeDubravemorali
smo prolaziti dva po dva preko provalije. Tu su preko stijena mnogi popadali od
iznemoglosti, doksudrugiproli.Onestragajepartizanskazalaznicajednostavnopoubijala.
Iduidalje,stiglismoprekoTounja,Jezerana,Skradnika,Josipdola,Otarija uOgulin.
UOgulinunasjedoekalostanovnitvolijepo,bacajuinamhranuukolonu,apartizani
sutukligradjaneiubijaliihkaoinas.NostanovniciOgulinanisumarilizato.Jednisu
poginuli,drugisubiliranjeni,alisuuzasvetonamaidaljebacalihranu.Mismobili
odvezeniuvojarnu,kojajebila usredinigrada.Tusunasstjeraliudvoriteimislim,da
nasjebilooko3.000ljudi.Jednesuodmahstaviliugimnaziju,kojavienijebila
gimnazija,

`Marevi smrti"

353
nego muilite hrvatske vojske. Tako se biva gimnazija pretvorila u klaonicu hrvatskog
naroda. Tu smo bili zatvoreni u prostor ogradjen visokom bodljikavom icom.
Moramspomenuti,daspomenuti, danasjecijeliovaj putpratilaVIII.kordunakadivizija.
Unutrasudolazilinjihovioficiri,podoficiriivojnici,teciviliizraznihselasaKordunai
Banije,davidetkoimjenainioviezla.Napominjemdasusionisaminainilinajviezla,
jersusemnogiodtihstanovnikabilijozavrijemeprveJugoslavijeetnici,kojisuimalisve
povlasticeaizlostavljali iubijaliHrvate.
U Ogulinu nas je bivalo sve manje svakog dana. Jednog dana donesoe nam
partizanskevlastinekiplavipapir,nakojemusmotrebalinapisatisvojepodatke.Neki
odnasnapisalisutono,uvjerenidanikomunisunitazlauinili,premdasubranilisvoju
domovinuutekimborbama.Mnogiodnasnisu ispunjavalitono, jer su slutili zlo. Ti
listii su ilina opinska poglavarstva. Kako su veze bile prekinute, te su obavijesti
stizavale sa zakanjenjem. Svakog dana se pozivalo pojedince u tab divizije na sasluanje,
nakonkojegaebiti"poslankui".Ljudisuodlazili,alisenisuvievraali.
Ogulin se nalazi uz rijeku Dobru, koja ponire kod Ogulina. Ta se provalija nalazi
nalijevoj straniceste,anadesnojstranijepovijesnigrad Frankopana,kojijedanas
uloemstanju.StarodrevnigradFrankopanapretvorenjeugroznomuilite.Buduida
jegradzidanoddebelihstijena,tosejaukivriskanjemuenihnijemoglouti.Kadabirtva
vebilapolumrtva ilimrtva,ondabijubaciliuponor,kojisezoveGjulinponor.Poprilici
500metaraiznadOgulinanalaziosejejedanodjelNijemaca,posvojprilicinekistrunjaci,
tehniari ili slino. I kod Nijemaca bilo je stanje oajno. Vladao jetifus, i od njega su oni
umirali, ali su umiralitakodjer izistihrazloga, kao i unaojskupini,tejeikodnjihbroj
mrtvihbiodostavelik.
tonisupartizaniuiniliuGjulinponoruiFrankopangradu,tosuspremaliuiniti
na drugommjestu. Izveli sunasizvangradaipostrojili u blizini crkvice Sv. Petra prema
Otarijama.Tunasjebilooko800do900.Postrojenismobilipoetiriijedanpartizanski
glaveina izdao je zapovijed po prilici ovog sadraja: "Vidite drugovi, vi vie niste
zarobljenici, vi ete biti svrstani u nae borbene redove. Moda i znate, da se po
planinama nalazi veliki dio bande (mislio je na hrvatske jedinice, koje su otile u ume,
nadajuise,daeZapaduskorouvidjetisvojustranupogrekupomaganjakomunizma).
Mitrebamovas,mismouvijekraunalinavasizavrijeme borbeiposlijeborbe.Vistebili
na krivom putu. Vi morate znati, da hrvatski nacionalizam ne postoji, da je Hrvatska bila
uvijek kolonija ili pokrajina Madara ili vaba ili Talijana. Moe se rei, da niti stara
Jugoslavija nije vam bila bolja, ali vi ete nai mjesto u ovoj novoj Titovoj socijalistikoj
mislimo
komunistikojrepublici,toedoitekkasnije.Mitrebamoodvassaznati,

354
HRVATSKI HOLOKAUST

tkoje biomaijedansatuustakimjedinicamailitkosejesamoupisaonijemorao
ni biti, neka izadje. Vi ste svjesni drugovi, da e vas narodni sud suditi. Vi znate
dobro,datajnarodnisudnijenikadapogrijeioonnegrijeinikada.Mismoistrijebili
izdajice, petukolonu i sve drugo. Nama u stvari nisu ni smetali Nijemci, mi ih nismo ni
napadali mnogo, nego smo ih samo ubijali, gdje smo ih se dohvatili. Frontalnu borbu s
Nijemcima nikada nismo ni imali. Nama je glavno bilo da pobijemo ustae, orunitvo, a
osobitomlade formacije domobranstva, koje su nam stvarno bile trnu peti. To senajvie
odnosilonaV.iVIII. Lovakupukovniju,11.iIV.Gorski Zdrug,kojivie nepostoji". No
ljudisuzatajilijedinice,ukojimasubili.Navodiloseje,dajebioukakvojposebnojjedinici
iliuininjerskojilizdravstvenojjedinici.Ovdjesuseljudipoeliisprsivatiiaputati:"Vemi
jedostatihmuka,i idemoseprijavitikaoustae".Ljudi,kojinikadanisubiliustaeikojise
ak nisunitiupisaliilikojisubiliciviliovogaputasuseprijavilikaoustae.
Poeloseisamnom.Biosammlad:imaosamtono18godinaijedanmjesec,pasu
minailjudigovorili:"Idi,tisimlad,pazatonebiiao". Mislio sam,dause ondje
javitigdjebudeprevagnulovieljudi.Poelose ljudesvrstavatisjedneisdrugestranei
javilosevejednastotinaodnas900.Jedanmepovuezarukavizvaomedaidem,
a taj je bio iz mog mjesta. Sadanije iv, pa mu moguspomenuti iime. Zvao se Ivo
afar,Jasammurekao:"Ivo,janeidem,janisamnikadabioustaa,auostalomvidi,
danasjejodalekovie,kojisenismojavili.Moevjerovati,danataj nainneemoostati
ivi."Onmejeposluaoinijesejavio.Vratiosenazad,apartizanskipukovnikpovie:"Ne
miise.Tkosejepomakao,nekaizadjevan!"Jedanjebioodluaninatoree(toje bio
MarkoLazareviizLikogPetrovogSela):"Pa,gospodinepukovnie,nisamseuopeni
pomakao."
Zatim je jedan nepismeni brojio ljude na prste te biljeio deset po deset, i
nabrojio183.Natoepukovnik:"Jeliimajotko?Nekasejaviimoeiisvojojkui,
svojojeniidjeciiroditeljima,jerpartizanbititoje jakotekoitrebapreisvakogdana5060
kilometara".Javilosejoetvorica itakojebilosvega187.Onisusvrstaniuetveroredove
ibilisuotjeraniupravcuOgulinaidaljecestompremaKleku,doJasenika.Drugidan
se je prouoglas,kojismo provjerilipreko jednog iptara,kojinamjerekao,dasu svi
naidrugovi bilinoaspotueni.Dolesuidruge vjerodostojnevijesti,dajetih187
Hrvata bilo potueno na Kleku kod Jasenika. Nas je u Ogulinu ostalo oko 1.500 to u
gimaniziji,touvojarni.
Usuprotnojzgradi,tj.uzgradiupanije,bilojeosudjeno17Ijudi,kojisubiliu
dravnojupraviOgulinskeupanije.Svisubiliosudjeninasmrt. udnobitiosudjenna
smrtipjevati.Onisupjevaliuzgradicijelunoisaveseljemekalismrt,alionisu
spremalinetodrugo:jednimkomadomeljezaprobilisupodinasvojimkouljama
polakosusesputaliupodrum.

"tYlarevismrti"

355
Njih16sespustilo,asedamnaestije ostaogore,kakoganitkonijedraotejenespretno
pao,anjegovpad je uzbudiostraara,koji jedoaoupodrum,alijestraarbioudavljen
odosudjenih.Ljudisuondapoelibjeati.Jednomodpartizanapaojesamokresteispalioi
takouzbudiocjelustrauimoesereiitavgrad.Bjeanjeipotjeratih17Ijudiizazvali
sutolikubuku,kaodajerevolucijaizbila.Govoriloseak,daedoiBracoTomljenovisa
svojim ljudima,kojisusenavodnonalaziliuVelikojiMalojKapeli.Mislilismo,da edoi
i nama u pomo. Pukaranje je trajalo cijelu no. Nije se nita desilo od naeg
prieljkivanja,vejedolosamoveepartizanskopojaanje.Sutradansmosaznali,da
jeetvoricaodtihljudibiloubijeno,11ranjenoajedanjebiouhvaen,dokjesedamnaesti
bioubijenuhodnikuupanijskezgrade.Tajostatakivihbilisuodmahpotueni.Vjerujem,
dasuteosobe bilevanezaitavonajkraj.
Iz logora su nas izvodili prema nekada pomonom zrakoplovnom pristanitu
izvangrada.Tusunasvjebaliakioni,kojinisunitaznaliovojnojobuci,osimklanja
iubijanja,alidaspasimoivotemoralismosluati ludjeodsebe.Vjebalisunas23sata,
a neki su padali od iznemoglosti i onda su bili odneseni ambulantom za prvu pomo
batine! Moram priznati, da ovdje nisu ubijali. No Ijudi su ipak nestajali i govorilo se o
njima,dasu"prekomandovani".Tinestalinisusevienikadvratili.Uzvojarnusunekiod
nas ili na strau, da straare s praznom pukom uz partizana. Partizanisu se mijenjali
svakisat,anaizarobljenicisumoralistajatinaIjetnomsuncu45satinastrai.
Dolazile su idruge formacije naih hrvatskihzarobljenika,osobito onih, koji su bili
zarobljeniuIstri.NassuotjeraliuseloOtarije.Tojemaloselo,krozkojeprotjeerijeka
Mrenica, sa kojih 80 kua i jednom crkvicom na brijegu, u kojoj je ostao na sreu jedan
sveenik, upnik. Medju nama bio je jedan sveenik, koji se nikada nije izjasnio kao
sveenik.Ovajjeotiaodoupnikaizamoliogadalimoeodsluitisvetumisu.Od
nas zarobljenika prisustvovalo je nekoliko svetoj Misi. Partizani su za kratko vrijeme sve
saznali.Uhapsilisutogsveenikazarobljenikaione,kojisuprisustvovalisvetojMisiitaj
dannjihjenestalo bilisu"prekomandovani"tojestubijeni.
UbliziniOgulinabilojedostaostatakahrvatskevojske,kojajeoperirala podimenomKriari,
tesudostaometalipartizanima.Odpartizanajedolanaredba,danitkonesmijena
nikakavnainpomagatiKriare.JednogdanasudoliKriariuSkradnikuljudnotraili
hraneodstanovnika,aovisuimdali,jersumorali.Svakavojnafomacija,paihrvatska
moglaim jeuzeti ivote,pasuseljudibojali.Drugidansuljuditoprijavilipartizanima,jer
sumoralipremanaredbi.Nakontogapartizanisuuzeliizkuepojednogtaoca.
OdvelisutetaocedosamecrkveuOtarijamapredjedanvelikizid.

356
HRVATSKI HOLOKAUST

Tusunabrzinuiskopalidesetgrobova,apartizanisubiliodredjenidastrijeljaju.Na
svaku osobu bilo je po 4 partizana. U toj grupi desetorice bila je i jedna djevojka od 18
godina,te9mukaraca.Djevojkasezvala,mislim,BoieviizSkradnika.Zastrijeljanjeove
djevojkebiojeodredjenjedanpartizanskivodnik.Strijeljanjesvijusejetrebaloobavitina
licumjesta,amilogoraigledalismotosvesagalerija.etvoricanisumoglaizdrati,nego
su kleknuli, dok je estorica izdrala i gledala smrti u oi. Vodnik se najedanput
odlui, danemoeto uiniti,to jest strijeljati djevojku, pasu iskopali jo jedan grob za
njegaitakoih11padneovdje.
PoslijeovogainainajmanjavezasKriarimaznailajesmrt.Nassuinadaljevjebali.
Muili su nas tim vjebama, a u tom muenju najvie seistakao naelnik divizije izmi.
Ljudisusenakontihvjebionesvjeivali,adrugetorturesuihekale,kadbiseosvijestili.
Svakidanbioje,"politikisat"ukojemsunasuili,dasmofaisti,dasmoseboriliza
naciste,dasenismoborilizahrvatskinaroditomeslino,aonidasuseborilizanajvee
ideale. Svaki dan jedno te isto, ali smo ih morali sluati i to glavom okrenuti prema
suncudaseboljepamtikakosuonigovorili.Nakondvatrisatasluanjaljudisupadali
u nesvijest, jer su bili iznemogli. Partizani bi uzeli onesvjetenoga i odvezli u kamionu
premaOgulinuna"terapiju",toznaibatine.UOtarijamasmosezadralijonekoliko
dana, a onda smo krenuli preko Josipdola, Plaki, do Likih Jesenica. Sa sobom smo
nosilikotlove,vreekumpira,grahaitd.tesmobilinekavrstakaravana.Jednisupadali,
a drugi su ih onda morali nositi. Kada smo doli u Plaki, naili smo na oteenu
pravoslavnucrkvu,kojanijebilaunitena.Partizannasjepitao, tomislimo,tkojetopoinio.
Mismoodgovorili:"Banda".OdLikihJesenicakrenuli smo dalje strmom cestom prema
Saborskom.OdOtarijabilojeubijeno15ljudi,kojisuiznemogli,tenisudaljemogli
ii.Dolismou Saborsko,planinskoselo,kojeseproteeoko4kmuduljinu.Kuesu
biledostarazbacane,anassusmjestiliusredituKiseljak,gdjesubileizgorene pilane,to
suihpartizanizavrijemeratazapalili.Tusmovrilipokamenjuraznevjebe,akadbiih
zavrilipravilismobarakezaKNOJ.Tojebila njihovaelitnavojska,inekavrstaorunitvada
uvaredimir.
KoncemkolovozakrenulismopremaPtitvikimjezerima.Prolismo seloSertiPoljanu,
tedoliuPoljanak,maloselosmjetenoblizurijekeKorane.Tusmogradilineku
barakunapolagoli,tesmoradilidanjuinou,doknismobarakudovrili.Ondasmo
vjebali,uzasvetotosmobiliizmueniijedvasedralinanogama.Naemukesu
sepogoralekadajemedjunasdoaokapetanMarkoPolovi.Onnasjepratiosvedo
Ogulinai naojskupinizadavaostrahitrepet.Ispitivaojeoraznimpodatcima,tesejei
ovihdananaloparslabia,kojisumurekliistinuohrvatskojjedinici, ukojojsusluili,pa
takoiovidrugi,kojejePoloviodrediobiliodvedeni

Marevismrti"

357

navodnoudrugujednicu,amiteljudenismovievidjelinitiulizanjih.PoloviMarkobio
je kapetan K.O.S.a (kontra obavjetajna sluba), koja je bila organizirana po svim
partizanskimjedinicamazato,daispitujuisaznajutajneizprolostihrvatskihvojnika.Ljudi
sumalopomalobiliodvajaniiznaeprijanjegrupe,alisupridolazilinovinanjihovamjesta,
tenasjebilosada2503001judiuseluPoljanku.Iodovihljudisupartizaniznaliodvoditi,
muiti i ubijati one ljude, koji su se usudili usprotiviti ma i jednom rijeju njihovim
barbarskimprocedurama.
Oko Plitvikih jezera obilazili su partizani sa svojim brojnim i dobro naoruanim
patrolama, jer su se bojali ostataka hrvatske vojske, koja se nalazila u okolnim
umama.Takosedesilosredinomrujnamjeseca,dasupartizaniorganiziralijednuzasjedu
kodvodeniceuzvodopadPlitvice.DrugipartizanibilisunajezeruKozjaktesutusaekivali
Kriare.Najednomse zaujeumodlomljavedrvea,apartizanejeobuzeostrah,tesu
poelibjeatisvedonaebarake,kojajebiladvaipolkilometradalekoodtogamjesta
partizanske "zasjede". Nas su partizani istjerali, te smo moraliii predpartizanima,da
budemousvakomsluajunjihovazatitatj.usluaju pucanjailiusluajuobzirasastrane
Kriara,kojisuznali,dasmomibilipartizanskizarobljenici.Jednisuekaliuzvodenicu,
drugi uz jezero Kozjak, dok nije svanulo jutro. Ujutro smo otkrili, da je od partizanske
pucnjave za vrijeme noi pao jedan medvjed i nekoliko partizana, pa su se na raun
togazbijaleale,kadsmosevratiliunastambu.
Nekolikodanaposlijetoganastalajeobuka 'predizbornekampanje",okojojsunam
dralipredavanjesvakidan.NajvietihpredavanjadraojenekiMiloKokir,kojinijeznao
niitatinipisati.Zanjegajenetkodrugiitao iz "Borbe", a on bi nepismenjaki onda
tumaio.Nekisuiznaeskupinepostavljalipitanja,nakojaKokirnijeznaoodgovoriti,a
onda je ove nakon predavanja stigla kazna smrti. Za svoju "smionost" platilo je
ivotomnekolikoijudi.
Dne11.studenoga1945.postrojilisunasranoujutro,aondajedoaoMiloKokir,
tenamjerekao,dasvakionaj,kojineebacitikuglicuzamaralaTita,bitiestrijeljan.
Nanjegoverijeinastalajegrobnatiina,to jeonuzeokaoznak,danamjesvebilojasno.
Na izbore ili smo 20 po 20, jer je ustvari bilo samo 20 pari boljih cipela, te smo treim
korakomilipremaizbornommjestu,datoprijedodjemo tamoidasetoprije vratimo.
Drugidanjenestalo401judi,kojisuseusudilibacitikuglicunezaTitanego ucrnukutiju.
UPoljankusmoboravilidokoncamjesecasijenja1946.Dne29.ili30.sijenjadobili
smonalog,dasespremimonaput.Dvapodvaovjekakrenulismoipravilistazupo
debelomsnijegupremaSertiPoljani,kojaje 45kmudaljenaodPoljanka.Daljesenije
mogloii,jersuljudibilipomrzli

358
HRVATSKI HOLOKAUST

ipopadali.Ondasupartizanidigliseljakeizapovjediliimdarazistesnijeg nacesti.Mi
smoimonakoiznemoglipomagalibacatisnijegsacestedoSaborskog.Tojetrajalodo
5ili6satiistogadana.USaborskomsmobilismjeteniunekezgrade,jerjebiloIjudi
nesposobnihdadaljekrenu,buduidasuimsepromrzleui,nosidrugidijelovilica.
Krenulismoodavlenakonparsati,aseljaciizSaborskogmoralisunamistitiputprema
Jesenicama.Ljudisusesmrzavaliipadaliputem,nonismoimmoglipomoi,jersmoi mi
drugisvakiasgledali,kademopasti.PredzorustiglismouLikeJeseniceiodatle
smomoraliodmahkrenuti,tesmostiglinaeljeznikupostajuBlata.Prozebliigoli
ekalismocijelidanicijeluno,dastignevlak izOgulina.Vlakjestigaoujutroslijedeeg
dana,asastojaoseodlokomotive i8otvorenihvagona.Biojesamojedanzatvoreni
vagon,zapartizane,zanjihoveoficireipodoficire,kojisunasuvali.Takokroz
snijenuolujukrenusmoprekoPlakogiOtarijauOgulin.Doksmoekalicijelidanna
kolodvoruuOgulinu,nekisupartizanigovorilikakopoljskigeneralAndres navaljujeiz
TrstaidaezauzeticijeluJugoslaviju.Ujednosugovorili,dae naszarobljenikestavitiprve
inekamiginemo,jernismovrijednikaooni, partizanskiborci.TrebalismokrenutizaIstru.
Ovajputabilismosmjeteni uzatvorenevagonepo60do80ljudiusvakomvagonu.
DolojehrvatskihzarobljenikaizOgulinaiBihaa.Kompozicijaod3540vagonakrenulaje
prekoVrbovskog,DelnicanaRijeku.UjutrosmostiglinaRijeku,gdjesmo bilismjeteniu
jednuvojnuzgraduicijelidansmoekalitoesedogoditisnama.Tujedoneseno
raznogruskogoruja,anamasudijelilidanosimo 300400nabojakaopomonoosoblje
partizanima.OdRijekedaljekrenulismokamionima.Dugapovorkakamionakretalaje
prekoplanineUke,te smostigliuPazin.JedandiopovorkeostaojeuPazinu,dok
drugidio,ukojemsamsejanalazio,krenuojeupravcuTrsta.Zaustavilismoseu
Pazinu.PartizanisutadazauzelioblinjebreuljkeodPoreapremaKopru, amismoostali
uzgradama,ogradjenimvisokimzidomiekali.Tusmopo prviput,odkadasmopostali
zarobljenicidobivalipolkilogramakruhasvakiitobijelogkruhainetoboljuhranu.
Dadoenamlopateipripikete smokopaliraznejarkeiizgradjivaliutvrde.Takosmocijeli
mjesecveljau kopaliteraznejame.Engleskikamionisuprolazilicestom,apartizanisu
stajalinabreuljcima.Dne3.oujkaunoiopalilajenekacrvenaraketai namajebilo
zapovjedjeno,dasespremimoidaodmahkrenemopremaPazinu.Iduitakoprema
Pazinudoznalismo,dasunekinaipobjegliiotilikEnglezimauTrst.Poslijeovoga
tvrdilosejeizaone,kojesupartizanipoubijali,dasuioniotilikEnglezima.UPazinunasje
stiglo320Ijudiod 400.NekisuodtihljudiotilikEnglezima,anekesupartizaniubili.
Odavle smokrenulipremaRijeci,aondaiznamanepoznatihrazlogaupravilisu nasu
Kanfanar.Tusmotoboeekalivlak,alizanasnijebilovlaka,jersu

`Nlargevismrti"

359
partizani bili u pokretu, da se brane protiv Andresa. Odavle smo krenuli prema Rijeci,
noseikaorobljepraznooruje,tetakopomagalipartizanima.NasamojUkiplaninismose
zaustavili,gdjesunamodraligovor,dase netrebamobojatifaisteAndresa,niEngleza
ni Amerikanaca, jer e se njima junaka narodnooslobodilaka vojska oduprijeti. Osim
togaizanas stojivelikamajicaRusijainjezinaCrvenaarmija.Nekisuupitali,zatose onine
odupiruEnglezima.Ovapitanjabilasupopraenaubijanjemtih "reakcionera":Onisu
biliubijeninekih200metaradalekoodnas.Namasurekli,daeinasdrugeekatiisto,
budemolise vladalikaonacisti,faistiikapitalisti. Prizori ubijanjadeavali su se vrlo
estosvetamoodmjesecasijenja1946.
SplanineUkesilismouRijeku.Naulicamasunailjudipadaliod iznemoglosti,a
partizanisutadadavalidrugimadanosepodvijeilitripuke,naravnoprazne.
GradjanisunaspitalizaAndresaizaokraje,eleidaEnglezizaistadodju,jerpod
partizanimabilojeneizdrivo.Izatogasu nasporedaliuselukrljevu,nedalekoodRijeke.I
jasambiojedanodonih, kojisupalinaulicamaRijeke.Leaosamnaploniku.
Jedanpartizanmejeudarionogomizapovjediodasedignem.Jasammurekao:"Ne
mogu,ubij me!".Onjeotiao,adrugipartizanidolisukmeni,udarilimenogom,dase
diem.Mojodgovorjeglasio."Nemogu!".Nakonudarcaimogodgovora onisuodlazili.
Dolajekmenijednagospodjaiupitalame:"Sinko,totije?"Odgovoriosam,danisam
sam,negodanas imamnogoleeinazemlji.Rekaosamjojdasmomibilihrvatskivojnici.
Onameupitadalisamgladan. Rekaosam,dajesam,aonamijedonijelahranu.Nisamse
usudiojesti,jer samsebojao,daemepartizaniubiti,akomevidedajedem.Razgovarao
samnaokolo,tesamseoduljaoudvoriteovegospodje.Onamijepriala, dasu
komunistiubiliinjezinogmuaisinamojihgodina,aneznanitinjihovegrobove.
Reklamije,dasamjojjaprizvaoupametmukenjezinog muaisina,kojisumodaprije
smrtiprelikroztekemuke,kojeimisadapodnosimo.Zatimmijepriala,kakosu
partizaniumasamaubijalipoRijeci,imsujuosvojili.Nakontomejedobragospodja
nahranila,uputio samsepremakrljewinaravnozakasniosamkaoimnogodrugih,koji
supopadalipoulicamaRijeke.Kadsamstigaoiprijaviose,jedanmejepartizan udario
odmahtakojako,dajekrvpoelateinanos.Kadsamrekao,tomisedogodilo,oni
jodrugaetvoricapoeemeondajogoretui.TujebiodobropoznativodnikBranko
VukobratiidelegatDraganLapevi.Nedalekoodmenebiojejojedanpartizanvodnik
LjubanMuti.OvisvisubiliizVIII.kordunakedivizije.Menesuprestalilupati,kadsu
pristigli druginaizarobljenici,ondasuprelinjihtui.Ljudisupridolazili,jernije imalo
smisla,dabjeebilokudaonakoiznemogli,jerbitakojogorenastradali.

360
HRVATSKI HOLOKAUST

Ukrljevusmosenalazilidvadana,atreidanjedolaeljeznikakompozicija.Dok
smo se ukrcali, partizani su lupali po nama, a kasnije su nastukli u vagonima, to jest u
stonim zatvorenim vagonima kad su nas prebrojavali. Ili smo u Brko te smo na putu
prolazilikrozvelikitunel,kojisenalazinedalekoodRijeke.Tusmoseutuneluguili
oddima,tejenastalavriskaivika.Natajnainsunaspartizanimuili,aisprialisuse,da
ekajudrugulokomotivu,jernasovanemoeizvui.Drugalokomotivanijeuopedola,
pa smo nakon dva sata guenja u tunelu krenuli ipak dalje preko Delnica, Vrbovskog,
Ogulina, Karlovca i drugi dan stigli smo u Zagreb. Tu su govorili, da su zarobili jo
hrvatske vojske, ali da se medju zarobljenicima nalazi i Engleza, Amerikanaca i drugih
kapitalista,zarobljenihuborbamasaAndresom.Mismoutjeli.Nakondvasataboravkana
kolodvoru u Zagrebu krenuli smo dalje preko Dugog Sela i Novske. Vode nismo dobivali,
hranenismo dobivali,nudu smo morali vriti u zatvorenim vagonima. Putovali smo
cijeli dan, te proli Brod na Savi i stigli smo u Vinkovce. Nakon par sati boravka u
Vinkovcima, krenuli smo preko Privlake, Otoka, te smo stigli u Brko. Na izlazu iz
vagona partizani su nas tukli, te smo morali brzo napustiti vagone prema njihovoj
zapovjedi.Smjestilisunasunekuvojnuzgradu,gdjesmo moraliistitirazneodpatke od
zarobljenika,koji su tu bili prije nas i od jedne partizanske jedinice KNOJa, koja je
odavleotilapremaplaniniMajevici,jerdasejepojavilomnogoKriara.Tu smokopalirazne
jame,kojepartizaninisutrebali,negosunassamomuili.JedandionasotiaojenaSavu
graditiprivremenimost.BuduidajeSavabilanabujala,amismoimalinajprimitivnijialat,
bilojejakopogibljenoraditi.Tujedostavelikibrojnaihzarobljenikanalosmrtuhladnoj
Savi. Radilismotakoovdjejedanmjesecdana,aondasamkrenuouskupiniod250ljudi
useloGornjiabar.Tusmobilismjetenipokuama,negdjepo 10negdjepo20Ijudi.I
ovdje se je nalazio Marko Polovi, koji je i sada poiljao Ijude u"prekomandu" to jest
daoubijatibaremdvojicunatjedan.
Spomenutiujedansluaj.NalazilismoseukuinekogovjekaStakia, Dolismoukontakt
saetnicimaponoi,jerpartizanskepatrolenisubiledostajake,apartizanisuserazili
pokuama,zabavljalisesadjevojkamaili medjusobno.Takosmojednenoietvorica
drugihzarobljenikaijauudaljenostiodkojih50metaraopazilidasepribliavaju4
naoruanaovjeka. Pitalisunas,dalipripadamoIILpomonojbrigadiVIII,kordunake
divizije. Odgovorjeglasiodajest.Mismosehtjelinjimapridruiti,alisunasoni
odvraali,jerimpomonestieodnikuda,pajestreljivaihranesvemanje,aukuene
smijuzalaziti,dapartizanineubijajuljude,kodkojihbiseoni navraali.Onisunadalje
govorili,dauzasvemukeipaksehrabroboreiizdravaju,jersuuvjereni,daedoido
sukobaizmedjuZapadaikomunista. Nassuoniipakodvratili,daimsenepridruimo,a
one,kojisuiznae

`Mar`evismrti"

361
grupeknjimapobjegli,Kriarisuprihvatili.
Partizani nisu uspjeli, da pomou nas izvre misiju, a osim toga nai Ijudi su
bjealiuodmetnike.ZatojeMarkoPolovi odredioda se vratimou grad Brko,gdje
smo ostali dva dana, a onda smo bili prebaeni u Brezovo Polje,14ili15kmdaleko od
Brkoga u pravcu prema Bjeljini. Marko Polovi nam je ovdje odredio, da organiziramo
diletanskegrupe.Kakojemedjunamabilotalentiranihljudi,tonijebilotekopoeti.Tako
sam i ja doao u diletansku grupu, gdje smo na brzu ruku nauili neke skeeve i to
predstavljali za stanovnitvo u Brezovom Polju. Puanstvo to nije primalo, pa su Marko
Polovi,DraganLapeviiMiloKokirbiliogoreniiodustaliodtoga,ami smoopetmorali
kopatiraznekanale,bunkere,jameislino,asvetobidrugidanopetzatrpavali.
Za vrijeme "politikih asova" jednom zgodom je Milo Kokir upitao jednog iz nae
grupe,toonmislioprijateljstvuizmedjujugoslavenskog narodaiBugara.Ovajovjekbio
jestudentidaojeodgovoriopisaotosedesiloposlijeKumanovskebitke,naime,da
su Srbi preuzeli vlast nad Makedonijom i zanijekali joj narodnu osobnost, te da
poslije toga nema prijateljstva izmedju jednih i drugih. Poslije tog "politikog asa" taj
studentsejemoraoprijavitiukancelarijuMiloaKokira.Kadse jeprijavioutojkancelariji,
naao jetamoMarkaPolovia,azatimjebiosvezaniodvedenuBrko.Kasnijesmoulida
jebiostrijeljanukomandidivizijeuTuzli.
U Brezovom Polju gdje su nas stanovnici lijepo primili, ostali smo dva mjeseca.
Partizanisuneradogledali,kakonasstanovnitvopotuje,pajedolodonaepromjene
iztog mjesta. Prijenaeg odlaskaiz Brezovog Polja stigao je jedanzatvoreniauto. On je
staopredkolskomzgradom,gdjesejenalazila skupina od 120 ljudi. Marko Poloyi i
jo nekoliko naoruanih partizana opkolili su tu zgradu. Ja sam se nalazio u drugoj
zgradi,udaljenojoko50metara.Iztezgradeodvelisupartizani171judi,kakosmotouli.
Te sveosobesunestale,aglavnimedjunjimabiojenekiKelavaizMostara.
KasnijesamjabiopozvanuuredKokiragdjejebioiMarkoPolovi. Onisumeteretilida
samimaovezesaKelavom.Jasamodgovorio,danisamimaosnjimanikakoveveze,
natomejeMiloKokirtakojakoudario,dasamodletiouzid.Onstadepsovatisve
mojesvetinjeimajku,tvrdeidasamod17godinaotiaouustae.Jasammurekaoda
nisambio ustaa.Onmijeodgovorio,daontozna.Odgovoriosammu,damujelako
znati,jersamispuniopodatke.Onmijerekao,dasamsvelagaoumojimpodatcimai
dasamotiaouustaeumjestou"narodnooslobodilaku vojsku''.Odgovoriosammu,
daminijebilotomogue,jerumojemkraju nijeuopebilopartizana.Rekaosammu,da
biimojotaciaoknjima,daihjebilokodnas.Natosumepoelaobojicalupati.
Kodtakovogzlostavljanja,oblivenkrvlju,paosamunesvjest.etiripartizanaodnijelasu

362
HRVATSKIHOLOKAUST

meonesvjeenaunekukuu,gdjejebilatrgovina.Jaotomeneznamnita,jersambiou
nesvjesti,ve znamsamo izprianjajedne djevojke.U predveeristogdanadodjupo mene
dva partizana sanoemna puki,temeodvedu k Poloviu i Kokiru. Nouza sveudarce,
nisam nita htio priznati. Mislio sam da me ispituju o sastanku sa Kriarima u Donjim
abarima i da u to mijeaju Kelavu, kojega su strijeljali u Tuzli. Poslije zlostavljanja
odvedu meponovnou prijanjeskladite, gdjesam ostao 4 dana. Ona djevojka i njezina
majkadonosilesumihranu,pamogurei,dasamseovdjenajboljenajeosveoddanakad
sampaoupartizanskorobstvo.Izatogasumeodvelinatragujedinicu.Namojusreubio
je Kokir Milo promijenjen, a na njegovo mjesto je doao neki Fuad Rei iz Bihaa.
Rei je izgledao mnogo bolji i kulturniji od Miloa Kokira. Rei me jednog dana
pozoveksebiireemidajemojivotu opasnosti,alidanikomtonereem,jer dajeu
tomsluajuinjegovivotuopasnosti.Onjenaimebiohrvatskivojnik,kojemujeuspjelo
uguratiseudanimaprijepovlaenjamedjupartizane,tejepostaokomesarom.Usvojstvu
komesara, kako mi on ree, titio je hrvatske zarobljenike svugdje, gdje mu se pruila
prilika.Onmijenadaljerekaodaetititiimeneiostalezarobljenike,daneidemodalje
prema bugarskoj granici, gdje emo doi u krvnike ruke. Njegovim posredovanjem
premjeten sam medju pomono osoblje u Bjeljinu kod vojnog odsjeka. Ja i I. C. iz
Karlovca bili smo zajedno tu premjeteni,te smoribali podove, sjekli drvai slino. Neki
vodnik Mehmed orbi nas je nadzirao, ali nije s nama loe postupao, dok nas je neki
porunikSrbin,nazivaouvijekbandom,tenjeganismomoglizadovoljitinikakovimradom.
Tu sam prezimio i spasio se da se ne smrznem kao mnogi u jednici, koju sam s pomou
Fuada Reia ostavio. Tu su dolazili novaci iz raznih krajeva, te smo s njima ja i moj
prijateljLC.razgovaralioraspoloenjumedjunarodom.Jednomodetvoricepartizanskih
oficira nije se to svidjelo, i on dade uhapsiti mene i mojeg prijatelja. Istog dana smo
odpraeniuTuzlu,gdjesmobiliispitivaniodK.O.S.aVIIIkordunakedivizije.Naravno,
danismonita priznali, osim da smo sanovacimarazgovarali stvarimomakenaravi.Tu
smouTuzliostalipardana.
IzatogakrenulismouSarajevouestibataljon,VI.Vojneoblasti.OdTuzledoSarajeva
pratilasunasdvojicapartizana.USarajevusunassmjestiliuicukaoi1945.godine.
Upravalogorapitalanasjeosvimpodatcima.Izatogabilismododijeljeniujednusobu,
gdjejebilojomnogodrugihIjudi,alisenismosnjimauputaliurazgovor.Krozdvadana
saznalismo,dasutotakodjersupatnicikaoimi.Ovdjesamdobionetoodjee,tesampo
prviputodkadsamupartizanskomzarobljenitvuobukaokouljunasebe.Bilismoovdje
uSarajevudvatjedna,nakonegasepostrojavalavelikaformacija.Partizanisuprimali
raznooruje,amitirvatskizarobljenicilopate,

"Marevi smrti"

363
krampove i slino. Pod jakom pratnjom bili smo otjerani na eljezniki kolodvor u
Sarajevu.Trajalojeparsatidoksunassvestrpaliuvagoneuskotraneeljeznicepo
50ljudiujedanvagon.Iranjenicisumoraliii s nama,jerdaese oporavititamo
gdje idemo, jer je bolji zrak. Vlak je krenuopreko Romanijeplanine,te smo stiglina
rijekuDrinu.DolismouViegrad,gdjesmosezadralisatdva.Tusunamdonijeliaki
vode, takoda su partizani nama sada posvetili vie brige nego do sada. Krenuli smo
preko Uica, aka, Velika Plana, te smo stigli na beogradsku stanicu, gdje smo se
zadravalisatdva,a onda smo krenuli prema Poarevcu. U Poarevcusu nas smjestili na
jo ui kolosjek, te smo na koncu stigli u Petrovac na Mlavi. Tu smo se iskrcali, a
stanovnicimjestapoelisunastui.Trailismozatitu,apartizanisusamovikali"Odbij",
"Odbij",alinisunikogaodbijali.Stanovnicisunastukli,jerdasmozavrijemeratamisve
njihovo potuklii poklali,aminikadanismo bili u Srbiji.Tu sunas tukli batinama,raznim
komadima drveta i drugim raznim predmetima, a odatle su nas otjerali u drugi dio
mjesta,gdjesenalazipristaniteumskeeljeznikepruge.Tusunassmjestilinaumske
vagone,jednostavnonagredebezzatite.
Utokuputovanjanekolikoljudi je ostalo bezruku, beznogu,aetvoricasu pala pod
vagon, jer je pruga bila gradjena vrlo primitivno.Takosmo putovali 12 km, te stigli
podno Homoljskih planina. Iskrcali smo se, te krenuli vrlo slabim i uskim umskim
putem u pravcu Hladnih Voda. Stupalo nas je oko 200 zarobljenika tim strmim putem.
Prolazeitimputemnailismonasvakomzaokretunasvjeeljudskeljeeve,atkosubili
tiIjudi,nije mipoznato.Partizanisutuklinaputusve one,kojisupadaliodiznemoglosti, ali
nisu ih ubijali. Doli smo na odredite, na Hladne Vode, nakon 4 sata putovanja. Tu
protjeeplaninskarijekaMlava.Bilojetuinekolikoprovizornihbaraka.Nedalekonalaziose
manastirsrpskihkaludjera.Okobarakabilaje icabodljikavaijakastraa.
Nakondvasataodmora,zapovijedienampartizani:"Diisebando,jertrebapopraviti,to
steporuili".Tusmopoelidovoditikolica,adobilismoraznealateitd.Opazilismotu
nekolikoNijemaca,skojimanismomoglidoiukontakt,jersubilipraeniod
partizana.TusmomoralivaditipijesakizrijekeMlave.Moralismonapravitiput,dase
uzmognerunim kolicimadoidopijeska.Ljudisubiliiznemogli,napolagoliibosi,vadili su
pijesakizhladneplaninskerijeke,kojipijesakjemoraobitiposebnoist radivanosti
objekata,kojieseovdjeraditi.Bilismopodijeljeniugrupe po101judi,anasvakihnas10
zarobljenikabiojeodredjenpojedanpartizan, kojinasjemotrio,abiojeijedandrugi
zarobljenik,kojijebiljeiokoliko svakagrupaizvadipijeskatj.kolikokolica.Normajebila:
svakizarobljenik moradnevnoizvesti200kolica.Prvidanjenekakoilo,alikasnijesu
ljudipadaliodiznemoglostiiondasubilitueni,uemuseistakaoBranko

364
HRVATSKI HOLOKAUST

Vukobrati i Dragan Lapevi kao i Stevan i Nikola Potkrojac, koji su eto opet doli za
nama.SvasreajebiladanijeopetovamodoaoiMarkoPolovi.
Hranili su nas ipak neto bolje nego do sada. Nije bilo dosta, a niti je hrana bila
masna, ali je trebalo sve izdrati. Tu je bilo nekoliko partizanskih oficira, koji su
imali"partizanskubolest"iprijenegoihjesavladalobjesnilo, pjenilisuseiurlikalinanasi
tukli nas, a kasnije u najkritinijem momentu te bolesti vikali su svata o njihovim
zloinima.Mismoipakizsamilostiskakaliakurijekuipazilinatezloince,daseutim
momentimane utope.Tu su dola i nova pojaanja KOSa i pazili su na nas. Na tome
pijesku ja sam radio dva dana, a kasnije su me premjestili kao, dosta jakog na drugi
posao.Nasje40biloodredjeno,daprobijemotunelkrozjednuliticu.Nekisutuizgubilii
ivote,nekioi,dijelovetijelaneki,amnogisubililakeozlijedjeni.Tusmoradilido
koncakolovoza1947.Poginulojetu3040naihzarobljenika,adostaihjeostalosakatih
i hromih. Partizani su ipak tukli te rtve, od kojih su kasnije mnogi od tog rada i
zlostavljanjaumrli.
S ovoga mjesta bilonam je dozvoljeno pisati kuama,aline dapiemo o onome
toradimoilikakosepostupasnama,negodajesvenajbolje,aliakopiemotonokako
je ovdje, da nas eka smrt. Ljudi su pisali, a pisma se davala na komandu otvorena.
Neka pisma su odlazila, a druga nikada, jer je bilo ljudi,koji su pitaliza malo kakljivije
stvari.Pisaosamija,ali tako,dajemojepismozbiljastiglomojimroditeljima.Znaosampo
tome,to me je jednog dana uprava pozvala i pitala o mojem ocu. Tu sam primiodosta
udaraca, ali nisam bio ja sam, jer je tako bilo i sa drugima. itanjepisma obavljalo se po
raznimosobama.Namenesejeoficirrazvikao,jerdajemojotacpisao,dasamsiijabolje
mjesto mogao izabrati, nego da radim za bandu, koja je sve nae popalila tj. u"narodnoj
miliciji".Mojotacjeistakaotakodjer,damijeonkazao,gdjemijebilomjestotj.uhrvatskoj
vojsci,anekodpartizana.
"Partizanska bolest", koja je navalila na neke oficire i koji su se trgali i
vikali, spasila me je od daljnjih udaraca. Ja sam se odatle povratio u strahu, da u biti
strijeljanijaimojotac,kaotosumnogidrugiizgubiliivoteraditihpisama.Moralismo
ak pisati svojim roditeljima i nagovarati ih, da se upiu u zadruge, u seljake radne
zadruge. Morali smo pisati takova pisma, jer inae smo lako mogli nastradati ivotom.
Pisao sam ocu s adresom, koju su namnaznailina prijemu od strane komandira, koja je
glasila:"Borac,imeiprezime,StanicaMilicije,PetrovacnaMlavi,NarodnaRepublikaSrbija".
Mojotac,pungnjeva,napisaomijesvatakaoodgovornatopismo,ikakosamsemogao
ja u to vrijeme tako promijeniti, te s partizanima sudjelovati. Ispitivan sam opet u istoj
kancelariji,gdjesumirekli,dasambandajaimoj
otac.Josunaglasili,dasuonipotuklibandugod.1945.,atoseodnosilo

`Mar3`evismrti"

365
nahrvatskuvojsku,adaimsadajopreostaje,dapotukuireakciju.Isticalisu,daimnitko
zatonemoenitauiniti,daimtonemoguzaprijeitiniEngleziniAmerikancinitiitko
drugi,jerizanjih(partizana)stojivelikiSovjetskiSavez.Bilojezaistastranotrpjetinaovaj
nainkroznekolikomjeseci,nakontosamudvijegodineipetmjesecinapisaosamo
tadvapisma.
Koncem kolovoza rnjeseca dobili smo naredbu, da se sakupimo za odlazak na
drugo mjesto. Hladne Vode u Hmoljskim planinama napustili smo i tamo smo ostavili
skladita vojne spreme komunistike Jugoslavije. Ovo e nam mjesto ostatiti u alosnoj
uspomeni, osobito zbog muka, koje smo morali podnositi radi pisama svojim roditeljima i
prijateljima. U Petrovcu na Mlavi strpali su nas u eljeznike vagone i uputili prema
Poarevcu,ondadoKraljeva,paaak,Viegrad,Sarajevo.
Raunali smo, da je doao kraj naim patnjama, ali smo se prevarili, jer smo bili
smjeteni u logor engivila kod Sarajeva. Odatle su nakon ispitivanja odveli oko
40ljudi,zakojesmoraunalidaeihstrijeljati,alinijebilotako.Onisubilipremjeteni
u disciplinski bataljon, koji se nalazio u Butmiru kod Sarajeva. Tamo su bili smjeteni
radi"neposlunosti"oni,kojiseosobitozavrijeme"politikihasova"nisumoglislagatisa
svime to su partizani inili, kao npr. ubijanjem, isticanjern komunizma,
bezbonosti i slino.Akojetkoitamoostaonepopravljiv,biojeodvedennaRomanijui
tamo ubijen. Ostali su moraliraditirazne teke poslove i vjebati nekolikosatinadanis
praznimorujemstraariti.NjihsuvodilinaRomanijuplaninu, jerdajemnogopartizanatamo
poginulo, i oni se za to moraju osvetiti. U tim disciplinskim bataljonima bili su hrvatski
asnici, razne strune osobe, intelektualci, koji su bili daleko jai intelektualno nego
partizanskikomesari.
PoetkommjesecarujnakrenulismovlakomizSarajevaprekoHadia,IvanPlanine,kroz
MostaridolismouTrebinje.TusudoliSrbiizokolnih selana"prepoznavanje".Nikoga
nisuprepoznali,alisunastuklianakontogakrenulismouzatvorskimvagonima
prekoBilea,testigliuNiki.Tu sunasstanovnicigledalikaodanismoljudi,ali
doistaizgledalismokao prispodobe,jersmosebrijalisamojedanputmjesenoitoonda
kadasunasialidokoe.Partizani,pratiocituklisunaspredstanovnicima,daovivide
kakosuvojniciNarodnoOslobodilakevojskehrabri.Tusmosezadrali, doksunas
prebrojilibilonasjeoko400osoba.Krenulismousjevernompravcuuzplaninu
pokrajrijekeZete.Tusmostaliujednojkotlini.Ublizinismoradilinajednom
vojnomuzletitu,kojesejeizgradjivalo.Ovarnosu dolaziliraznicrnogorskikomunisti,koji
sunastukliondakadanaspartizanski vojnicinisutukli.Tusmoradilinetovieodmjesec
dana,tj.do5.listopada 1947.Utomvremenubilasuetvoricaodnasodvedenau
Niki,ionisenikadavienisuvratili.Medjunjimajebioijedanlijenik.

366
HRVATSKI HOLOKAUST

Za vrijeme rada na tom aerodromu, prigodom jednog "politikog asa" komesar je

pitao jednog zarobljenika, to on misli o Englezima i Amerikancima, na to je ovaj
odgovorio da su oni dobri i jaki i da su pomagali N.O.V. Upitao ga je, to misli o
Sovjetskom Savezu, ovaj je odgovorio, da Sovjetski Savez nije tako jak kao Englezi i
Amerikanci,auostalomdanisu dalinipukuN.O.V.zavrijemerata.Poslije,kadasmodoliu
barake, tajzarobljenik bio je pozvan u komandu, gdje su ga tako muili, da je iza
svega glasa vikao i zazivao pomo. Nakon toga je odveden u Niki, gdje je
zasigurno ubijen. Poslije mnogo dana straha i panike na ovom radilitu, rekoe nam, da
emoiiuSarajevo.KadasmostigliuSarajevo,svismosemorali slikati i dati otiske
prstiju kao kakovi kriminalci. Bilo je tu i posebno ispitivanje. I ovdje su neki iz
nae grupe bili odredjeni, da idu na komandu VI. vojne oblasti. Oni se nisu nikada
povratili,posvojprilicisuionibiliubijeni.
Dana 10. listopada 1947. svaki je od nas dobio vojnu knjiicu, na kojoj su bili nai
osobnipodatciidajesluiouN.O.V.2ipolgodine.NanjojjebiopodpisankomandantVI.
gradjevinskog bataljona major Blamia, a uz to je bilo naznaeno, koliko je tko vremena
sluiouhrvatskoj,njemakojiliukojojdrugojvojsci.Togadanasvakijeodnaskrenuou
pravcusvogarodnogmjesta,oekivajuinovuneizvjesnost.Menijepaklebdilapredoima
uvijek slikaMarkaPolovia,kojijeakugodini1946.i1947.daomnogezarobljenike poubijati.
Ovojesamojedaniskazodmnogih,kojisupreivjeli,patnjei muke jugokomunista.
DragutinSchlat
Cleveland,dne9.srpnja1961.Iskazdat
predsvjedocima:
IvanomPrcelomiIvanomDebom

DokumentXXXV.
Prigodom ulaska partizana u Zagreb 8. svibnja 1945. oko 10 sati prije podne, bio
sam uhvaen i zatvoren u logorna Kanalu u Zagrebu smnogo drugihbivihvojnikai
asnikasvihrodovaorujaigradjanskihosoba.
Postupaksnamabiojestraan:bezlijenikenjege,skorobezikakve hrane,puniuiju,
terorizirani.Sjeamse,dabihnaveersvezaookoruku, noguivratasvojuportskukoulju,
aujutrobihstihmjestaistresaomasu uiju,kojenisuuspjeledadaljeprodju.Podanusu
vrenaispitivanjaod

`tYlarevismrti"

367
strane partizanskih vlasti: traili su "faiste" i njihove simpatizere, dok su ih po
noikamionimanekudodvoziliamismovjerovalinaubijanje,tosamtada,iosobito
kasnije,uosviestrana.
Od stranih prizora u logoru na Kanalu spominjem posebno jedan: medju brojnim
enama,majkamaidrugimposjetiocima,kojisuprekoice trailioimasvojemileidrage
u logoru te im u zgodan as, dok straane bividjela,dobacivalisvjenjiehraneiliega
drugoga,bilajei jednagospodja,koja je ve bila dodala svom sinu, osmokolcu, visoku i
razvijenu, svjenji hrane. On je majci doviknuo na upit, to da mu slijedei put
donese: "Palainke!" Straar se na to okrene i iz daljine od 12 m opali revolver na
djeaka uz povik: "Evo ti palainke!" Mladi, pogodjen, pada na zemlju, jo
jednom u zadnjem trzaju, od zemlje odskoi i izdahnu na uas svoje majke i svih
prisutnih,natologoraiuzmaknuodiceatakvihprizorabilojedosta.
Logorsuuvalenekesrpskeimakedonskejedinice13.ili19.brigada,doksunas,
kasnije,pratilepartizanskekordunskejedinice.
Prebacivali su me par puta te sam konano 12 dana kasnije (oko 20. svibnja)sa
svojim supatnicima odveden izlogora Preko upravcu Bjelovara. Na kraju bila je poljana
velikaoko5670m2 punaljudi,spremnihzapokret,alikasnijejoupovorkuuvrstilisuljude
izlogora.Raunamodaje bilo8.000 do10.000ljudit povorci. Partizanipratioci bili suna
konjimaami smoilipjeice.
Mismoneprestanoili,uzkratakprekidodjedansatuazmanskoj umi,doBjelovara,tj.
79kmprugom,dokjenaputbiostvarnobar90km.IlismoprekoDugogSela,
IvaniGradaiazme.Polismooko7satinaveerastigliuBjelovaroko5sati
poslijepodnesutradan.Naredbajebila,daebitisvakiubijen,tkosepokuamaknuti
nastranuizkolone.Potosmopoliizlogoradostaumorni,tosuljudi,osobitostarijii
bolesni,poelipadatiiznemoglisvevie,imsmoduljeili.Hitcisuseulisveee
tesamisvojimoimavidioubijeneijudeizkolone.aksunakonulaskauBjelovar,
predoimasvegastanovnitva,ubiliblizu40ljudi.Na putusunamseljacipokualidavati
vodu,alisuraditogapartizaniubiliparljudiizkolonepajenarod,zaplaen,odustaood
toga,npr.uIvanigradu.Najstranijejebilouazmanskojumi,kamosmostigliukasnu
no,moda oko2sataizaponoi.Tamo sunamdaliodmor,alisunamstrogoprijetili,da
senesmijemomicatiizskupine.Mismobiliuvjerenidaenastenoiuumipobiti.To
senijedogodilo,alijeipaktulikvidiranvrlovelikbrojljudikojisubilinemoniza
daljniput.Predmojimoimabilisuubijeniljudiiz revolverajerseizasnanisuodmah
digliiliuopenisumogliustati.Neznam,kolikojeljudiubijeno,aliznamdajekolona
dolavrloprorijedjena,

368
HRVATSKIHOLOKAUST
tejeuBjelovarulogorunakrajuZagrebakeulice(mjestozvanooduvijek"Logor")bilo
nasnajvie6.000ljudi.
Ostao sam tu 6 dana te sam kasnije stigao pod pratnjom u logor Petrovaradin
eljeznicom (kolona je do Osijeka ila eljeznicom a kasnije pjeice). Logor je bio izvan
tvrdjaveubarakamabivehrvatskeZrakoplovnejedinice.Tujeharaotrbunitifusmedju
nama, od kojega je umiralo dnevno 10do201judi,bezikakveljenikenjege.tovie,
poto su partizani tedili metke, to su mrtvace i bolesnike odvukli za ruke ili noge iz
logora na neku stranu. Ne zna se, da su koga inae ubili u logoru, osim to su neki u
tekojgrozniciodstraaratrailivoduaovajihnatoubio,valjdaustrahu.Tusamostao2
tjedna.
Kasnijeseformiralapovorkaodpartisualjudi,teseprekoNovoga SadaiTitela
uputilapjekeuVrac.Bilismouvjerenidanasvodenasjever,uRusiju,pasamnapisao
kartueniisakriopodkamenkrajdunavskogmostaanetkojekartunaaoiotpremioteje
stiglamojojobitelji,aliihjeivrloprepalajersampisaodaidemouRusiju.Pratiocisublae
postupali snama,alisujouvijekiznemoglelogoraekrajcesteubili.IzVrca(biosam2
tjednatamo)doli smo u Kovini tamo ostali dvai pol tjednate sam otpu$tenkui
nakonzadnjihpresluavanja,doksumnogemojesupatnike idaljezadrali.Uobalogorajo
uvijek harao je tifus i Ijudi su padali kaosnoplje mrtvi. I sam sam, kako izgleda, prebolio
lakuformutifusa,alito nijenitkoslubenoustanovio.Menisuodkuevieputapisali,
alinamnijenijednakarticapredana.
Pripominjem, da je obitelj jednoga bojnika domobranstva, koji je leao u zatvoru u
Zagrebu,dobilanakonnjegovog"nestankaizzatvora"slubenuobavijestodvlasti,dajeN.
N. strijeljan kao "ratni zloinac". Medjutim,obitelj je iza mjesec dana dobila karticu iz
Rumunjske, s poznatim muevim rukopisom bez potpisa, uz rijei: "Sa malog izleta,
javljamse,dasamivi zdrav".

I.Svob
Hrvatskizrakoplovniasnik
Rim,3.listopada1954.

9.POGLAVLJE
MjestapokoljauSloveniji
DokumentXXXVI.

Unedjelju6.svibnja1945.sumeobavijestiliprijateljiairadiojeto javljaodasetreba
spremitinapovlaenjeizZagreba.Popodneoko6satisamkonano bio spremljenis
nekim prijateljima se zaputih na sabirno mjesto u neku vilu u Moinskoj ulici. Tu je
bilaskupinazadnjihdvailitrirazreda gimnazijalaca iz Koprivnice i Krievaca, koji
su tu dobili neke stare puke i bili zapisivani u neku knjigu. Dobio sam i ja puku.
Ovamo sam dospiojerjemojkolskidrugAleksandarZibrat,koji je bioustakiasnik,
vodiotuskupinuajaseusvojujedinicu(Prosvjetnikabojna)nisamsvojnikestrane
pouzdavao.Ustvarisamcijeliputiaou"vlastitojreiji".Odlazeiizmogstanauviluu
Moinskojuliciprolaziosamporeddr.Maeka ibataj assamvidiodr.Maekakako
izlaziizsvogstanaikakosjedaujedanautomobilavratatogautomobilajedraoustaki
pukovnikAnteMokov.Samainjenicajedjelovalanameneprilinoozbiljno,doksamsve
ostalepripremecijelogdanasmatraokaonekimpiknikom.
Vjerovaosamtojeveinaljudivjerovalada se ide samo do zapadnih saveznikai
tada e ti preustrojiti i modernije naoruati nae vojnike te e se tada nastaviti borba
protivkomunista.Tojemiljenjeprevladaloukolonidozadnjegadana,premdajesvaki
danbilonovihdogadajakoji,daihseje kritikipromatralo,moralibiovouvjerenjenetek
pokolebatinegoisruiti.No Ijudi su vjerovali da su hrvatske vlasti dole u kontakt s
Amerikancima i Englezima i da se sve to radi po nekom sporazumu i planu. To
jedino razjanjava da je na putu bilo vrlo mnogo ena i djece. Naime, pored svih
bojazni od komunizma, mnogi od tih ne bi se odluivali na takav put, da nije pred
oimabiobatajmomentisusretsAmerikancimaiEnglezima.
Hrvatskugranicusampreaouponedjeljak7.svibnjapredveeroko5sati.Prviput
samsreopartizanepredCeljemuSloveniji.Tusubiladvakamionamladiaidjevojaka,
naoruanihsmnogonjemakogoruja,kojisuiliuprotivnomsmjerunegonaakolona
na neki miting. U mom dijelu kolonenije bilonita posebnas tim susretom, osim to su
djevojkepartizankezvalesa sobom ba spomenutegimnazijalce obeavajuiimdae
iisnjimaspavati.Jedanodtihgimnazijalaca,tojaznadem,poaojesnjima.
DrugisusretjebiopredsamimgradomCelje.Naulazuugradstajalo jeparpartizanaapored
svakogpojedanhrvatskivojnik.NatommjestususviNjemcimoralipredatiorujea
hrvatskivojnici(asnici)sutustajali,da

370
HRVATSKI HOLOKAUST

se hrvatska vojska ne razoruava. Mislim da je bio 11, ili 14, svibnja, kad smo stigli u
Slovenjgradec (Windischgratz). Trebala se itati Misa i ba sam ja bio pronaao
crkvui zvonarana zahtjev sadanjeg dakovakog pomonog biskupa Stjepana Bauerlaina,
kojijeucijelojkolonibrinuosezabolesneiranjenetedapaevodioputnumaticuumrlih.
ZakratkovrijemeprijenegolijepoelaMisa,najavljenojedaseurnonastavljaputjerda
dolazejake partizanskejedinicezanama.Jasamtekkasnijedoznaodasamsenalaziona
repu kolone. Proavi Slovenjgradec, na par kilometara od mjesta naili smo na jednu
zapaljenukuukojasejepuila.Tojeprviijedinisluajtosamsusreozatovrijemedabi
hrvatskivojnicibilibilotozapalili.Istu veerkaoiprijesmonoilinapoljupokrajceste.
DoznalismodajeprednamaDravograd.
Kasnije smo doznali da je pred nama rijeka Drava i na njoj most kojoj na drugoj
stranistojeBugariinedozvoljavajuprolaz.Govorilosedasuhrvatskipredstavnicina
pregovorima.Tojetrajalookotridana.Treiilietvrtidanjebilanekauurbanostiprije
podne sunajednomnamjestili poljsketopove, to sam ja vidio: jedna jedinicapoznate Crne
Legijegenerala Bobanaijednajedinica11.ustakogSdrugapukovnikatira.Dapaeje
opaljenoinekolikoudaracausmjerugdjesmozakljuilivojnejedinicekojesunatajnain
tetiletisueena,djeceicivilaatakoderivojnikaukotlini.
Tada je zapoela kao neka uurbana jurnjava na most. Ne znam zato, ali svaki je
zaelio biti to vie naprijed, ali nigdje nikakve promjene. Doli smo do jednog omanjeg
mostia.Kolanakojimajebilamojaprtljagastalasuustranukojihdvijestotinemetaraod
mostaslijevestrane.Suncejevebilonazalazu,kadjeproaokrozkolonujedanustaki
asnik(povratnik),crnomanjasti,kotunjav,visok,opaljenodsuncaividiosamgaupravo
nauzvisinitogmostiairekaoje:"Brao,prevarenismo,tkosehoepredatimoe a tko
neenekaidesnamauumu...".
Jasepartizanimanisammisliopredati.Odluihdakleodmahdauu umu.Tekmoja
jedinica(Prosvjetnikabojna),kakoverekoh,vojniki nijenitavrijedilaaodnekih300
Ijudimodajenekih80polosnama drugisuostalikodkueuZagrebujersuimtamobile
familijeiprijatelji, mnogiizatojersubilipotajnoveodprijeuveziskomunistima.
Ovihosamdesetakpripadnikamojejedinicetosusenalazilinaputubilisuraspreni
namodadesetakkilometarapocestiurazliitimskupinama.Odluihstogapotraitineku
dobruvojnikujedinicu.SjetihsevespomenutogustakogSdrugapukovnikatira,od
kojejedinicesudvijesatnijebilenekihosammjesecinaposadiumomrodnomseluitako
samjapoznavao mnogemomkeiasnike.Nakonvieodjednogasataprobijanjakroz
masuljudi,iduipremanatragdoaosammedupripadniketejediniceizakratko

MjestapokoljauSloveniji

371
naaobojnikaKocia,kojijezamjenjivaopukovnikatirajerjeovajbioranjen.Rekohmuda
elimuumuidaimademnajviepovjerenjaunjegovujedinicutedabihpoaosnjima,te
upitao da li me prima. Odgovorio je da me prima i poslao me je odmah da izvidim put
premaBleiburgu,jerdajeon pokuao proi prema Dravogradu, ali nije mogao. Moje
izvidanje je potrajalomodaidva sata.Vraajuise ve se smrailo.Iao sampolako i
oprezno, posebno radi toga, jer su kako sam ustanovio hrvatske jedinice koje su se
nalazilenapoloajimanabrdimarazilesesvakanasvojustranuapartizanisuzaposjeli
vrhove,tesukadjenastupiomrakpoelisilazitibacajuineprestanoraketnenaboje.Na
cesti se ovjek ne bi mogao maknuti da ne bude zapaen. Radilo se o nekom "pro
eljavanju"cijelogtogprostora.Zapravo ni sam ne znam, kad su proli mimo mene i
kako sam ja ostao izvan obrua. Dospjeh nekako do mjesta gdje sam se raziao s
bojnikom Kociem da mu kaem da se moe proi ali tu sam opazio da je izmedu
hrvatskihvojnikaimenepojaskomunistikihpartizana.Ostadohugrmljuekajuitoe
biti.Najvanijejebilotodasukomunistisvimatimvojnicimagovorili:"Ajde,drue,baci
puku,idemo kui...".
Zanimljivojetodaihjeveinatoiuinila.Onikojinisuhtjelizavlailisuseumrak
ne bi li izmaknuli, kad sam vidio da vie neu moi doi u dodirspoznatima,odluih
samkrenutipremaAustrijiisaveznicima.Nadoh nekanaputena kola inapipah u mraku
konzerveunekojvreiuzehtosveskupabezogledanjatesezaputihnalijevucestu
u umu i brieg. Morao sam proi neki dosta duboki potok. Ne znam koliko sam dana
zapravo hodaoovakopoumi.Kasnijeustanovihdasambezkarteikompasaiaovrlo
dobro.Susretohdapaenekeskupine,kojesuimaleikarteikompasikojesuutroilena
isti put za malenkost manje vremena od mene. Kad sam bio pred selom Kopriva naiao
sam na jednog slovenskog seljaka, koji nije volio komuniste i taj mi je rekao da je to
zadnjemjestopredgranicom.Odluihstogadaseodmorimidatakosigurnijesavladam
ovaj najzadnji i najopasniji dio puta. Prvi put za sve ovo vrieme zadoh u jednu kuu,
nekogseljakakomesesjeamsamokrsnogimenaJakov,kojimijedvadanadaokonaki
hranu to je sam imao malo. ena je otila bila u susjedno mjesto koje se zvalo rna
(njemaki Schwarzenbach) gdje je bila komunistika "komanda" s glavnom nakanom da
pokua nabaviti brana za kruh. Drugi dan naveer se vratila brana nije dobila, ali je
donielaviestidakomunistisveHrvatetovarenakamioneialjuuHrvatsku.
Biosamuprilinojzabuni.Predamnomjebioopasnidioputa,jako uvanaprilino
neprohodantamogdjenijeuvan.OsimtogauosamdaEngleziljuderazoruavajuitada
vraaju.Nijemibilojasnozatotoine. BaukuitogSlovenca,gdjesamsesklonio,vidio
samtrihrvatskavojnika

372
HRVATSKIHOLOKAUST
(odjeveniuplaveodoreodFinaca)kakosubjealiodgranice.Sveovomejemuilocielu
no. Ujutro sam konano premda nevoljko, a moda najvie radi prevelike izcrpljenosti
odluiobiopoikomunistimaijavitise.Raunaosamnadvijestvari jednojedaaljuIjudeu
Hrvatsku tamo samimao poznanacaiprijatelja pasambio uvjeren doinasigurno,a
drugopredpostavljaosamsadapotojeratsvren,daeprestatiizvanrednostanjeidae
se obine ljude poslati to prije kui da se pone to prije s normalnim i redovnim
ivotom a ostale da e se podvriredovnim sudovima i postupatipo zakonima. Ovo je
bilamojanajveapogreka.
Na putu u rnu susreo me jedan crnomanjasti mladi s duguljastim licem i s
partizanskomkapomnaglavi.Izkratkograzgovorarazabraosamdajedomaiidajeiz
dobre katolike obitelji. Dospio je u komunistiku vojsku tek radi Niemaca. On me je
vrlopaljivoiopreznoupozorionaneke stvari,kojesumikasnijebileodkoristi.Neto
kasnije je izmedu nekih kua doao neki mladi od kojih petnaestak godina. Mlad,
svietlekose imaoje nasebinjemaku"Parabelu".Htiojesmeneskinutimojkaput,alimu
drugi nijedaoitadagajemladiupitao:"JelitoTvojzarobljenik",natojeovaj odgovorioda
jest.
Zaassmobiliu"komandimesta".Pretpostavljaosamdaebitikakav postupak,zapisnik,
ispitivanjeinetoslino.Umjestotoga nekolikoljudi odjednomizpraznilisumisve
depovetemejejedankojijebiouslubiodveounekipodrum.Imaosamprisebi
svesvojedokumenteitojobataj slubujuioduzeo,ajopardananisambiostim
posvenaistu,tetakosvakiputkadjetaj"slubujui"biodoao,pitahgakademe
izpitivatiikademivratitimojepapire(dokumenteikolskesvjedobe).Nisamdobio
nikakovaodgovora.Mislimdasmoovdjebiliokotjedandana.Utomzatvoru bilajeprema
suprotnomziduodulazajednadaskasnetoslame.Trisuovjekamoglaleitakoda
imnogestreivisenapod.OsimmenebiojeveunutrajedandomaiSlovenacradi
nekekradeinekiNiemac.Kasnije sudovelijotrojicuHrvataunekimcrnimodorama.
Jelosudonielijednomdnevno(anekadnitito)itosvakiput samozanasprvutrojicu
alijasno dielilismosasvima.Napodrumbiojeprilinonizakivratasusenajmanje
jednomotvaraladnevnoitokadjenetkonosiovan"kiblu".Kadbiovjekstaonanae
daskedosegaobidonekogprozora kojih40x25cm,nakojem jebilaprikovanalimena
ploasrupicama.Jednogjutrakadsamzauoagorpodprozoromodluihse
pogledatikroznjega.Biojejedanplitkidostairokipotok,aunjemususebakrajnaeg
podrumapralikomunistiki vojnici.Porazgovoruiposebnopoakcentuustanoviosamda
suizBanataidapaedajemedunjimabiloMadara.Vidjehitodaovinisudobrovoljnou
tojvojsci(razumiosamvetadanetomadarski).Pomiljaosamdaimse

MjestapokoljauSloveniji

373
javim,aliodustadoh,posebnokadsamvidio daitevojnikeuvajedandrugi pravi
komunistikivojnik dobrovoljac.
Zadnjidannaegboravkadoaojei opetisti"slubujui"uzeoobepodatkete i
opet otiao. Iza toga su se za kratko vrieme vrata ponovno otvorilaiuaojeonajisti
mladi od petnaest godina koji mi je htio skinuti kaput. Taj je poeo najprije grditi onog
Slovenca to je bio unutra radi krade zatim ga je tukao a poslije toga je zapovjedio
Niemcudaseonpostavii daenjegatui.KadjesvriosNiemcemnastaviojesnama
drugima.KadjesvriosazadnjimpoeojeiznovasSlovencemitoredompodrugimadok
se nije umorio. Vrata su sve vrieme bila otvorena i Ijudi su izvana dobacivali
primjetbe, ali nismo nita uli ili zapamtili. Sjeam se da je u sredini te skupine bila
nekajaka,krupnacrnaenaposvemusamimao dojamdajeBosankaikadsuovivani
vidjeli da se je mladi tukuinas umoriopoticalisuje:"Ajde,Savka,sadatimalo...",no
onajeodgovorila:"Ne,vemisegadidanas!".
Zakratkovriemesamrazumiooemuseradi.Uistojzgradiuistompodrumubio
jedrugiodjeltamoihjebiloivie.Naime,zamodadvasataizvelisunasprviputvan
itadanamsepridruilajednaveaskupinaiztogdrugogodjela.Tosuveinombiliustae
iliastnici.Bilisuizpremlaivaniiprilinotupogdranja.Savkaje s ostalimbilasve ovo
vrieme,njihtuklaizatojerekla,dajojsevegadi.
"Komandamesta"jebilalokalnaustanovaiunjojsubilisamidomaipartizani.Nas
suzakratkoodvelinadrugidiomjestaunekuliepuzgraduukojojjebilanekaoperativna
jedinica. Tu su bili iskljuivo Srbi najveim dielom momad iz Vojvodine a astnici iz
Bosne, i drugih dijelova zemlje. Bili smo svi u jednoj sobi i ja nisam jo uviek mnogo
razumio. Prepoznadoh lica nekih mladih ustakih asnika koji su neto medu sobom
aputali.Noniovdjenismoostalidugo.Modakojisat.Natovarilisunasunekikamion,a
ovaj nas je prevezao do mjesta Prevalje (ili neto slino), tamo nam se pridruila jo
nova skupina i jo poslije jednom jedna skupina i mi smo pjeicenastavilidalje.Pred
Dravogradomsmonetostali.Nekakosmogaiobiliadausamomjestonismouli.Iza
Dravogradasmoseiodmaralitojebilobanatomprostorugdjesambioprijenekog
vremena i gdje se jesva tadanja hrvatska vojska razila. Znam da je tada bilo ostalo
stotine ili i koja tisua seljakih kola medutim sada je sve to bilo pokupljeno i
pospremljeno. Bio je udan sluaj kola na kojima je bila moja prtljaga jedina su bila tu
ostalaodtisuadrugihkola.
IstuveerkonanosmostigliuSlovenjgradec.Odvelisunasudvorite nekevile,gdjejebio
neki"komandant".Onjespavaoiekalismonanjega najmanjejedansat.Izvileseuo
sviratiradio.Kadjeustao,doaojek

374
HRVATSKI HOLOKAUST

nama mi smo bili vojniki postrojeni. Medu nama je bio i neki djeak kojemu su pred
namaodmahsvelikomgestomdalijestiiodvojiligaodnas.Nekimomcimedunama
iznekeustake jediniceprepoznali suu "komandantovuvozau"svogzastavnika,koji
se tako snaao i spasio glavu. Dao je dekima znak da ute to su ovi i nainili. Taj
"komandant" bio je mladi ovjek, plav, mislim da su ga zvali "Prika". Drao nam je
govor kako se nikome nee dogoditi nita, kako emo samo malo raditi za obnovu
sruene zemlje i tada ii kui. Naglasio je da nas ne smije nitko dirati i dapae je
zapitaodalisemoemopotuitidanasjetkodirao.Javiosejedanustakisatnikna
kojem su se poznali tragovi batinjanja. Bio je sav natekao i plav po glavi aimao je i
rebra slomljena. Za njega sam doznao jo kad smo se odmarali kod Dravograda, i
oprezno mu se pribliio. Bio je obskrbni astnik u nekoj jedinci u Lici (trideset i
nekoj). Roden je u slavonskomseluBabinaGredaiimaojenjemakoprezime.Nizaksa
abljim oima, pripadao je goditu eljeznog trolista (to su prvi ustaki astnici
formirani u NDH). Ovaj isti satnik upozorio me je za vrieme komandantova govora
na jednog drugog komunistikog oficira, koji je ini mi se bio politikikomesar. Jo prije
toga na primjetbu tog ustakog satnika komandant jeodgovorio prilino neodredeno
danassevieneedirati.
Onajpakpolitikikomesarnakojegmejeupozorioustakisatnikrazgovarao je s
nekimdrugimaatadasepribliioi onom vojnikutonas jedopratio u Slovenjgradec i
rekaomuje:"toihvodi?Tositrebaosveuumipotuiireidasuhtjelibjeati.Vie
ihnemojdovoditi,aoveemomi noas".
Ne znam ime tog ovjeka, samo se sjeam da je imao na sebi odoru nekog
domobranskoggenerala(prepoznaosamjepozlatnimgumbima)biojeonizak,debeo,
tipinisrbskitipainimisedasamuodajebiouSriemuprijeratauitelj.
Odavdesunasokrenuliisnetoviestraepoveli.Jasamovajputdospiouzadnji
red.Tumezapazijedanodstraaraikaemi."Ej,tiveliki, ajdedamipeva...".Rekao
sammudaonisamznadedanamanijedopjevanja.Onmedutimponavlja:"Oudami
peva!".Pronalazipjesmekoje nekamupjevam,ajazasvakukaemdajeneznam.Tada
mejepoeotuikundakomibakandamaiprietitise:"ekaj,pevatetimeni
noas!".Takojetobilodoknismostigli,izgledanegdjeusreditugradaubivu
glasbenukolu.Tusunasuveli,aonajstraarkojimiseprijetiobiojezastaojergaje
zadralanekaenskaipovelasasobom.UtojzgradismjestilasebilaOZNAtenekanjena
specijalnajedinica,kojusuzvali "razvijotka". Momadsubiliskoroizkljuivovojvodanski
Srbi.Uvelisunasujednuoveusobu,kojajevjerojatnobilakolskasoba.Tujevebilo
nekihstarijih

MjestapokoljauSloveniji

375

a takoder i nekoliko Niemaca. Donieli su i jedan kruh te ga izrezali i podielili. Bilo nas je
neto preko sedamdeset. Svaki si je izabrao mjesto na podu i ispruio se. Ja sam
neprestanobiouzustakogsatnika,inekakosmosiuzeliprvamjestadovrata.
Razliiti vojnicii oficirisudolazili cielo vriemeknamaipripoviedalinam, izpitivali
nas.Mismocielovriemeekalikadedoidaseizvriprietnjakomesara.Medutimdo
jutra nije nita bilo. Svietlo je gorilo cielo vrieme i cielo vrieme su bila bar dvojica
komunistikih vojnika snama u sobi. Puke nisu imali, ali su imali pitolje. Kasnije
saznamdasuimalimitingiplesizatosunaspustilinamiru.
Tokom sliedeeg dana dolazili su nekoliko puta k nama i nekoliko putanainili
popissinovimaijedinicamakojojjetkopripadao.Naime,mislim da su bila dva ili tri
takova popisa tog dana a osim toga su i usmeno neprestano sad jedni sad drugi isto
zapitkivali.Svakiputbiodlazili,kaodanitanijebilo.Danasmijejasnobilozatosu
tako inili. Znali su da svikojisuimaliinoveilisupripadalinekojodjedinicakojabibila
progonjana nebiseizjasnili.Potrebnojedaklebilokodnaspobuditipovjerenje daetoi
nakonizjavada je ovajili onajimao inilitodrugonitamusenedogodi padase
tako i svi ostali ohrabre rei pune podatke. Ja osobno sam imao sline misli, ali u ovim
njihovim postupcima i nisam toga tada vidio. No ipak sam za sve vrieme rekao tek da
imademdesetarskiin,austvarisamimaonaredniki.Tekkasnijesamudrugomlogoru
priznao razvodniki pa onda vodniki in. Takoder istu svrhu je imao postupak s
ustakim satnikom.Njegasuprednamaposebnohraniliidonosilimukruhanebilii
drugi od gladi rekli da imaju ovaj ili onaj astniki in. Medutim isti satnik mi je
apuipripoviedaokakosugaponoiuzimaliksebiusvojeprostorijepasugatukli,
nogamagaziliponjemuitakomuirebraslomili(neznamtonodvailitri) adokje
bio jo u podrumu zatvoren (sam s nekolicinom slinih) znali bi ga poslije
"presluavanja"svrhastepenicasvezanihrukustrmoglavitinizstepenice.
Negdje poslije podne dolo je k nama nekoliko partizanskih oficira. Oni su takoder
pitaliistestvarikaoiostali.Jedanpartizanskioficir,kojegsu zvali"CrniMarko"porieklomiz
Like,visok,jak,kotunjav,irokalicaiela, (mislimdabihgamogaoprepoznati)jepronaao
medu nama zarobljenicima neke ustake vojniare iz svog sela. Jo ih je sarkastino
zapitkivaogdjesuimdrugiizapovjednik.Tosubilisluajnomladii,kojisuprijenegolisu
bili zarobljeni jo bili pruali otpor, pa je jedan od njih bio ranjen. Sam si jepreko rane
privezaoprljavirubi,doksepartizaniuobenisuzanimaliza njegovuranu.
Iovisunamreklidaemo"naraduVojvodinu".Kadsmokasnijena

376
HRVATSKI HOLOKAUST

slobodi razgovarali s drugim koji su proli kroz sline doivljaje i njima su esto
govorilidaidu"naraduVojvodinu" onikojisejeodrediloza strieljanje.Prijenegolisu
otilijojeranjeniustakivojniarzapitaosvogsuseljanina partizanskog oficira Crnog
Marka,kadmislidaekuisvojima,anatojeovajodgovorio:"Joprijenegolimisli
bitesnjimaipozdraviihsveodCrnogMarka".
Naveerkadsejesmrailodoaojeknama"ekonom"tenjegovejedinice.Davao
jedojamovjekakojijeluckast.NevaramliseimemujebiloTomaevi,biojeizokolice
SlavonskogBrodagdjemujeotacbioeljezniar.Kakosugasvizvali"Pope",jasamga
zapitao zato ga tako zovu, na to je odgovorio da on to i jest. Poslije sam se zanimao i
doznao da je to istina (naime, u emigraciji sam se sreo s ljudima koji ga poznaju jo iz
kolskih dana i opis se slae). Nizak, duguljstog lica s prili(!no zlatnih zuba. Imaoje
nasebiizmeistalnonosiojednuibuuruci.imjedoaousobu,poeonasjeobilaziti
itraiodamupokaemocipele,hlae,kaput.Ja,vjerujemnimnogidrugi,nismoizprva
shvatili o emu se radi. Tada nam je rekao svakom ponaosob to da skinemo jedan
cipele,drugihlae,kaputtojenakomebiloboljeiupotrebljivije.Menisuskinulicipelei
kaput.
Kadje"ekonom"takoobiaocielusobuinakupionasredsobevelikukoliinusvega
toga, dolo je nekoliko komunistikih vojnika, koji su sve to odnjeli za "ekonomom".
Kratko vrieme iza toga dolo je nekih 2030 novih komunistikihvojnikaprilinodivljeg
izgleda,kojisuprilinostrahazadavalisvojimizgledom.Nonisunasuobedirali,teksuovi
nastavilisvlaenjem, tosuodmahnasebeoblaili.Ovisumiskinulihlae,alimijeisti
vojnikdaosvojepoderane.Takosamostaoukouljiipoderanimhlaama,doksumisve
drugoodnieli.
Kadsuoviotili,bilojevrlokratkovriemezatijeitadajedoaoponovo"ekonom"
teodbrojaoprvuetvoticuilipetoricuodvratadaidusnjim.Jasammisliodaemo
iinekudanaposaopasenadahdoidozalogajakruha.Medutimprodohprekodva
hodnikaunekusobu,kojaje izgledabila"kancelarija"togistog"ekonoma".imsam
uao,zapitaojetoimademudepovimatenekatoizvadimipokaemnastolu.
Naaojejednunovanicuod5.000kunatomijeuzatvorudaoonajSlovenacu
rnoj,zatimniranceodcipela,kojesamizvadioiimaosamdvarubia, kojesamdraou
ruci.Usamrubisamsakriosvojrunisat,nadajuise,kasnijegapromienitizakruh.
Novanicukaoiniranacmijeoduzeoahtio jeirubieatadajerekaonekagazadrim.
Uzadnjiasjedanodstraaratojebiosnjim(biojejojedan,dvojicailitrojicanahodniku
nekihpetmetaraudaljenostiodnaesobesvinaoruanipukamaosim"ekonoma")mi je
rekao:"Davidimonisilitosakrioumaramicu!?".Tejeproaorukom

MjestapokoljauSloveniji

377
kroz onaj dio maramice to je izvirao izruke. Dobio je dojam danema
nita i sproveo me u sobu natrag, i ve su sliedei bili vodeni
"ekonomu", a uviek jeprostorizmedunaspregledanihiostalihbiotoliki
kolikosuzauzimali onitosubilinapregledu.
Jasetadajouvieknisamsjetioemusluesvionipreglediioduzimanja.Premda,znao
sam da je komunistiko pravilo da je teta da odjea trune u zemlji. Moglo je biti nekih
devetsatinaveer,kadsudolisvioficiri,kojisunas tog dana posjetili i jo neki te su
nas postrojili. Tada je neki mladi porunik iz Bosne rekao nek nainimo posebnu
skupinu koji smo bili u domobranstvu i posebnu koji su bili u bilo kakvoj ustakoj
jedinici.Jasambioudomobranskojskupini.CrnomMarkujeokozapelonameni radi
umjetnihzubakojesamimao.Naime,kodnassuumjetnizubistajalidostanovacairiedko
bibilodasuobiniljudidonjihdoli.Znaiimatiumjetnezubeznailojedajeovjek
i imuniji. Dapae jo su neke bez ikakova komentara tek sudei po inteligentnijem
izgledu lica odvojili od skupine civila i domobrana i poslali u skupinu ustaa. Dakle,
ponavljam,bilasudvakriterijajedandajeovjeksamrekaodajebioustaa,adrugidaje
imao netointeligentnijufizionomiju.Kadsamvebioradisvojihumjetnihzubiuskupini
s ustaama (kamo su bez pitanjapostavili i Niemce),zapitame opetCrniMarko:"Tisi
istomoraobitiustaa!?"(dakakoradizubi).Odgovorih mudaimajumojuvojnikuknjiicuna
"komandimesta"urnojpamoguvidjetidasambiouProsvjetnikojbojni atajedinicanije
postojalakodUstakevojske.Biojestimzadovoljanipovodomjednedoskoicemeje
povratioiopetumanjuskupinugdjesubilicivili,domobraniionisglupljimizrazomlica.
Utojnasjeskupinibilookodvadeset,auonojdrugojprekopedeset.
Maloizatogaodredilisunaojmanjojskupinidapoctemozajednimvojnikom.Ovajnas
jekroznekutreusobuihodnikodveoususjednusobukrajoneukojojsmodotada
bili.Tajesobaimalaprozornaulicu,alinismototadagledali.Bilasuijednadvostruka
vratapremaveojsobi,gdje sudrugiostali,alizakljuana.Odmahkakosmopreliu
tudrugusobu,doaojezanamaonajporunikBosanactenamjerekaodanesmijemo
nikudaiztesobe.Predvratimajebiostraar,azanudusunamdalinekulimenu
posudu.Ovasobaionadrugaveabilesunaprvomkatu.Par vojnikajedolok
namaiizalosvakijenetorekao samosmoustanovilibrzodasejenainrazgovoras
namapromienio.Prestaojebititolikoironian inastojalisunamtakogovoriti,dabismoim
vjerovali,dakledasteknunaepovjerenje.PorunikBosanac,kojijeizaao ponovose
vratio,smjestiose nastolicuipoeonamtumaitinjihovuideologiju.Govoriojeesto
vrloglupoibezsmisla,alimismosluali,klimaliglavama,odobravali.

378
HRVATSKI HOLOKAUST

Medutim,u susjednoj sobi,takorei odmahnakonnaeg odlaskaulismokako je

ula ovea skupina vojnika, koji su onih pedesetak Ijudi poeli tui. uli su se udarci,
dapae,ulismoudarcekojisupromailipalupiliuzidilikojipredmet.Takodersamjasno
uo u vie navrata, kako su trali u vojnikim bakandama s jednog kraja sobe na drugi
vjerojatno lovei one koje su tukli. Isto tako su se nakon ovakovog tranja uli skokovi.
Uobe niz razliitih zvukova prema kojima nam je svima jasno bilo da su na tih pedesetak
zarobljenika pustili veu skupinu komunistkih vojnika, koji su ih tukli kako im se
svidjelo i kako je koji dohvatio. Ba ti zvukovi su uz veliki umor i izcrpljenost a
posebno radi poputanja ivaca bili uzrok da smo uz pripoviedanje porunika posvema
zaspali.Tadanasjeonnapustio iprviputodkakosmoovdjesuugasilisvietlo.Tektada
susenekiodnasjavilikratkimkomentarimadaoneprekotuku.Mismobilivrloumornii
spavalismoalismoodstrahabiliuvieknekakopolubudni.
Modajebilookopolanoi kadsmoulikakoteljudeizvodevanizsobe,kako
silazenizstepenice(dvoritnastrana)azatimsmoihulipodnaimprozorom.Tamo
susepostrojavali,prebrojavaliikomunistikisuvojnicijednidrugimadavaliuputekako
daihpazeiuvaju.Naulicisuih takoder tukli cipelama i pukama. Tada su konano
otili,itousmjerugradakudidecestapremaDravogradu.
Dva dana kasnije radili smo u mjestnom "Sokolskom Domu", gdje sam naiao na
glasbenike,bivedomobraneizOsiekagdjesampronaaonekeljude,kojisupoznavali
nekemojeznance.Pronaaosamposvesluajnodapaejednogakojijetuno biopred
Sokolskimdomomnastrai,tajmijerekaodasuihprotjeraliizprednjegaidasuih
kao i druge ranije izveli izvan grada, gdje su bile pancergrabe te su ih potukli.
Takoderkadsuizprednjegaprolazilituklisuihineprestanotjeralidatre.tosepaknas
tie jozavriemepripoviedanjaporunikaBosancaovajjeodrediodvojicuizmedunasda
odu u drugu sobu u pratnji straara te da skinu odiela s nekih od onih to su bili
odredeni za strieljanje te da donesu za one kojima je bilo zima. Radilo se o najloijem
odielu to je ostalo iz svih venabrojenih pregleda. Porunik je tom prilikom primietio da
njima vie nee trebati. Ja sam u istoj sobi pronaao jedne dosta dobre cipele i bez
pitanjaobukao.
Sutradan,odredilisuponovodvojicudaoduidadonesujopreostalaodijelazanas,
po emu smo zakljuili da su sve oneprije strieljanja posve skinuli (osim donjeg rublja).
Zatimsunasodveliutusobudajespremimoipoistimo.Sobajebilazaprskanakrvlju
toprijenaegodlazkanijebilo.Istotakosuzidovinauskimstepenicamauvisiniglavebili
okrvavljeni.
Netokasnijeodredilisunasnadrugiposaodaistimopartizanskebakandeodblata
istotakoinekolikolopata,temislimdvabicikla.Naime,

MjestapokoljauSloveniji

379
prolunojepadalakiaasvetosmoistilibilojeimalonasebi
prilinislojsvjeeg,daklenoanjegblata.
Mislimdasuproladvadanauzsitneposloveutojzgradiiususjedstvugdje je bila
neka kuhinja. Tada su nas odveli u Sokolski dom, kojeg je trebalo urediti i oistiti,
jersepopodnespremalanekazabava.Dvoritejebilopunokonjskihizmetinapasmoi
tomoralioistiti.Jasamnajprijeradio udomu,praopod,aposlijenadvoritu.Upodne
su nas odveli u njihovu kuhinju i dali dobre hrane, mastne i dobro zainjene s mesom
kolikojetkoodnashtio.Miveinanajmanjetjedandananismotakoreinitajeliosimpar
zalogajakruha.Posljedicaovogobilnogobrokajebiladasmosvibilibolesnidasmose
jedvamicaliinatajnainnitkonijemogaonipomiljatinaikakavbiegilinetoslino.
Sutradansunasopetodvelinaistiposaoi istuhranu.Tadvadanakodjelasuseponaali
premanamakaopremajednakima.Naposlunasnisuprevietjerali.Danasjemojeuvjerenje
dajeovo bilopromiljenoiproraunatotakobanainjenodasesprieisvakibieg.
Jednog dana zapovjedie nam da istimo dvorite i da ribamo unutranjost zgrade
gdje smo bili zatvoreni. Kad je to bilo dovreno, odvedeni smo bili u radni logor na
prisilnirad.Zavriemeovogaradapribliionamsejedankomunistikivojnikdraojepred
sobompitoljtenamponosnorekao:"Ovimpitoljemsampoubijao1.200ustaa!".
Poslie nekoliko dana na tom prisilnom radu, bili smo strpani u teretne
vagone i, kako nam rekoe, bili smo odpremljeni prema Mariboru. Poto je s
nama bilo samo dva straara, mislio sam da nas moda alju kui. Kad smo
stigli u Maribor, opet smo bili smjeteni u jedanzatvorpod bojnom straom.
Doksmotubilizatvoreni,podanusmoradilinaeljeznikimtranicama.Na
boravakuMariborutrajaojekratko.Naskorosmobilistrpaniukamioneiodvezeni
premaaustrijskoslovenskojgranici.OsimHrvata,unaojjeskupinibiloRumuna,
Madara i Niemaca. U Alfentzu Njemci su morali graditi podzemnu tvornicu. Tu
tvornicusustrogouvalimnogistraari. akiseoskojdjecibilojezabranjenodase
namapriblieiprokrijumare nampaketehrane.Jednogdanaknamajedoveden
jedan novi zarobljenik iz sjeverne Hrvatske. Poto je govorio drugaijim
dijalektom nego ostali hrvatski zarobljenici, komunisti su ga oito smatrali
"neprijateljemnaroda"izatogaustrielili!
Ovajiskazmogaobihnastavitiad infinitum,tjubezkonanost.lNo
gorenavedenidogadajisusenajdubljeusadiliumojepamenjepasam
ih
1 MirkoMehe,kaoplodanhrvatskipisaciprimjeranhrvatskidjelatnik,opisaoje svoje

doivljajeuposebnoj
knjizikojanosinaslov Da preivjelisvjedoe. Onjezaista posvjedoiosvojimivotomdajeuvijekbiouzoran
vjernik,prekaljendomoljub,vjeranmuiportvovanotac.Ostaviviizasebesuprugu,brojnudjecuijobrojniju
unuadteimnogeprijatelje,10. oujka1999.jesmirenouGospodinupreminuo.

380
HRVATSKI HOLOKAUST

zato ovdje opisao. Vidio sam i iskusio te uasne prilike dok sam bio partizanski
zarobljenikidokjemojadomovinaproivljavalanajkrvavijedane komunistikog uspona
na vlast. Moja iskustva su bila manje bolna nego ono to su iskusile tisue i tisue
mojih sunarodnjaka. U ime Boje, sve to sam opisao jest istinito i spreman sam
prisegnutinaistinutostgoreopisanihzbivanja.
MirkoMehe
Sudbury,Ontario,Canada
31.oujka1953.

DokumentXXXVII.
Negdjeurujnu1944.dolisunaveeroko10satiuseloDravackodZadra,gdjeseje
mojaobiteljbilasklonila,nekinaoruaniIjudisoznakom"U"nakapi,njih6070oito
kamufliranitesuljudeostaviliukuamai gostionicama.Toboekupilisu pomoza
"domovinu",doksuustvaripljakaliipitoljimaprisiljavaliljudedadajustvari.Natovarili
sutrojakolaodijela, plahta, itd. dok su posebno kupili prstenje i zlatnine. Vidjeli smo
jasno,dasutobilietnici.Nisunikogubili,negosuodvelinekogstudentaZeleniakao
taoca i kasnije ga pustili. Kasnije smo se potuili njemakoj komandi u Zadru te su
opljakane stvari pronadene veinom u pravoslavnim selimaSmokviai Poliniku. Slino
tako su ti isti ljudi i drugi pravoslavci iz okolice Zadra odlazili u grad i razbijali vrata
evakuiranihkua,kraliipljakali,ee puta u ustakim i domobranskim znakama. Ne
iskljuujem,dajeipokojikatolikHrvatpljakao,alimitakavsluajnijepoznat.
Mobiliziran sam u partizansku vojsku u listopadu 1944. i to u autoeti 19.
dalmatinske divizije, jer sam po zanimanju mehaniar. Proao sam neto Hercegovinom,
Dalmacijom, Likom, Hrvatskim Primorjem i Istrom pratei iz izvijesne daljine operativne
jedinice.
MalodananakonzavretkaratadolismouIlirskuBistricuituostali desetakdana.Krozto
vrijemevidiosammnotvonjemakihratnihzarobljenika,amalodomobranaustaai
etnikatunisamvidio,jersupartizani urazgovoruspominjali,dabizarobljeneustaena
licumjestaubijali.Priali sumidrugovi,dajebilooko20.000njemakihzarobljenika.Te
suljude vodilipremaRijeciidaljeuunutranjost . Stranosuizgledali,izgladnjeli, poderani,
estobosi.VraajuisenatragodBistricenaRijekuvidiosam

MjestapokoljauSloveniji

3 8 1
desno i lijevo od ceste pojedine ljeine njemakih zarobljenika, neke ve u stanju
raspadanja.To su bili oni, koji su bili iznemogli i nisu mogli dalje ii te su ih ubijali.
Naprotiv, idui prema Ilirskoj Bistrici iz Rijeke vidio sam na mnogo mjesta
masovnegrobniceuoblikutrokuta, nekedugake10,15i20metara,atvrdilisuzanjih,da
sutoljudipaliuborbi.Zarobljenikesupratililjudi iz V.Dalmatinske brigade, anjihov
mar do Rijeke i Zadra pjeice tumaili su tim, da su toboe nju (V. brigadu 19.
Dalmatinske divizije) kaznili radi loeg postupka prema zarobljenicima, to nee biti
istina jer im je to bez daljnjega bilo dozvoljeno, to vie naredeno od njihovih
zapovjednika.

BrankoBabin
Rim,25.svibnja1955.

DokumentXXXVIII.
UCeljusunasrazorualipartizaniiodvelidoKamnikauzobeanje,daenaspustiti
kui.Dne13.svibnja1945.uKamnikuistogdanasakupilisunasujednojsobi(nasoko
600),opljakalinasdokouljaigaaivezalipoetiri.Bilojetuioko300enaidjece,
kojesujednakoskinuliivezali. Iste veeri nas sve bez obzira (i ene i djecu) odveli
na strjelite u umu, postavilinas u krugi zapucali. Kod toga sui dva partizana bila
ubijena,advaranjenasasuprotnestranekrugaodvlastitihpuaka.Odprvihmetakabio
sam pogoden tri puta iznad ela (vidi se brazgotina u duljini od 4 cm, svjeazasada).
Paosam,kadsamseosvijestiouosamzapomaganjeividio partizana,kojimejeobasjao
svjetiljkom te mislio da sam mrtav. Tu su poginula i moja tri brata. uo sam
zapomaganje djece i ena i njihove molbe, da ih utuku, to su partizani i uinili.
Ujutrosamvidio,dase23diu,pasamijaskupiosnaguirastrgaoicu,tepobjegaou
umuidospiouAustriju22.svibnja1945.SvistreljanisubiliCrnogorci,aususjedstvu
istogdanabilo jestreljanoi400hrvatskihdomobrana.
IskazanozaizaslanikaSvetestoliceKrunoslavaDraganoviauPeggetzlogorukodLienza,
28.VI.1945.
MiljanMarsenic

382
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentXXXIX.
U vrijeme kapitulacije Njemake (6. 5. 1945.) prolazile su kroz Celjerazne vojske u
povlaenju: Nijemci, Hrvati (oni najvie od svih), srp, etnici, slovenski domobrani
("belki") iz tri pravca i to od Zidanog Mosta, od Rogake Slatine i od Mariborat.
Jurja, te se povlaili uglavnom u pravcu alcaSlovenjgradeca i VojnikDobrna
Slovenjgradec.Partizanskiterencisuupoetkusamopucalibezpraveborbe,akasnijesu
borbepostajaleee.Uhvaenojedostazarobljenika,alikasnijesuihjoviedovodiliiz
raznihpravaca.Vidiosamodsvojekuemnoge kolonezarobljenikaunajbijednijemstanju,
poderani, gladni, izmueni... Skroz cestom su leali mrtvi i ubijeni tj. svi oni, koji
nisu mogli daljeiiili su sehtjelinapiti vode pa ih je straa poubijala. Terencima je
komandiraoneki PalekizDramlja, a tabim je bio naZgorneSlemekod Dramlja.
Kasnije su im stizale ostale partizanske ete, medu kojima posebno znam neku
bosanskubrigadu,anjezinkomadantpostaojezapovjednikCelja,alisenijeznaopotpisati
negojestavljaomjesto imenanekucrtu.
ZarobljenikesunajvievodiliulogorBeigradpriSvetojAnidaleko5kmodCeljau
pravcusjeveroistoka.LogorsubiliizgradiliNjemciiostavili gaskoroneoteena.Partizani
su ga odmah pojaaliicomna sve strane, dajebijegbioskoronemogu.Logorleina
"hribu"izmeciuBeigradaiSveteAneoko1,5kmpodjednakodalekoodobatamjestai
okonjegaidecestasaBeigradauBlagonu.Biosamvieputaulogorukasnijenakon
naputanjapopartizanimaibrojaoje78barakaoko30mdugih.Medunjimajebilai
neka betonirana cisterna, koja je virila iz zemlje oko 40 cm. Pristupalo se k njoj s obje
stranesaetiristepeniceacisternasedobrozatvaralanekimvratima.Osimtogabiojeu
jednojbaracitab(komanda) logora.
PrveIjudesuvodiliulogor10.ili11.maja1945.,45dananakonkapitulacije.
Ubijanjasuzapoelavrlobrzo,modaodmahprvidan.
eflogorabiojeSotoekFranc,2830godinastar,sinkrojaaizBlance kod
Rajhenburga.KasnijejeonbioefUDBEuLjubljani,pauCeljuiposlije efKmetijske
obdelovalnezadrugeZaret,alijeprodaosveibiosudenna18mjeseci.Poznajemga
osobno:visok,vrlojak,jednookopokvareno.Zamjenikmujebioame(ume)Anton
izLjubene.Meduostalimmilicijonerimazloincima,kojisuvrili ubijanjaumasi,bilisui
BeneekN. izDobja("Luka"popartizanskomimenu)itefanKni,izDobja,danasu
AustrijiuWolfsbergu,postRuden,naciglaniUlmanna.
Ubijalisuzarobljenikenavienaina.Ucisternusuutjerali100200 ljudi,stisnuliihtesuse
moralisagnuti,jerjecisternabilaniska.Ondasu polakoputalivoduunjuisveljude
potopili.Kasnijesuljeinedrugi

Mjesta pokolja u Sloveniji

383
zarobljenici nosili i kopali zajedno s ostalim, koje su u meduvremenu postrijeljali.
Strijeljanjasuvrenatako,dasuIjudeulogorusvukliskrozdo gola,izveliispodlogorau
jednu prodolicu, koja je ravna i protee se od ispod ceste BeigradBlagona i oko
logora prema Svetoj Ani. Zarobljenici su morali kopati sami sebi grob i onda su
masovnopostreljaniizautomataidrugihvrstaoruja.Mrtveieventualnonekejoivesu
zakopali dosta plitko, jernematumnogozemljei jer su seurili. Drugih vrstaubijanjane
znam,osimtosujoimaliulogorumuilite,sagradenojoudobaNijemaca, tejepokojina
mukamaumro.
Potojelogorbiokrcatimnogisustanovaliizvanbarakazbijeni,tejeulogorubilo
2 do 5.000 ljudi, a one, koje bi poubijali, odmah bi novim kandidatima smrti
nadomjestili. Ubijani su najvie hrvatski domobrani i ustae, zatim slovenski domobrani,
neto etnika zarobljenih kod alca, malo Nijemaca, a konano raznih civila medu
kojima i vei broj ena. Ne znam broj ubijenih, ali narod govori preko 10.000, veinom
Hrvata.Zataubijanja,podanuinoivrena,znaitavoCeljeijoboljenjegovaokolica,
osobito Ljubena, Blagona, Sveta Ana, Zaret i druga. Neki su vidjeli ta ubijanja svojim
oima, aneki i fotografirali. ak su osude izricanenekim (na 15 godina)radinadenih
fotografija poubijanih rtava. Masovna ubijanja su vrena u maju i junu u masi, a
kasnije lakim tempom i sve manje do septembra 1945. Logore je jugoslavenska
vojskanapustilaumartu1946.
Jasamkruiookologoraimjestaubijanjajoutostranovrijeme,alijeapsolutno
bio zabranjen pristup tamo. Kasnije sam sabirui za sebe municiju, od marta 1946.
bioulogoruinaubijalitu.Sadaseeevremanervivojskenatimmjestima.Ubijalita
igrobovinalazesenaspomenutoj ravnojprodolici.Tuleioko10iliboljereenodeset
masovnih grobova, dugihcirca250mairokihjednuljudskuduinu.Oneiduparaleno
jednasdrugomiispunjavajujedandiospomenuteravnice.Jodandanasseujesmradi
terenjeskoroneprolazan,potosegibainesiguranjepodnogama,dasenepropadne u
grobove.Jasamsamvidio,kakoglaveskosomvireizgrobovailirukeinogeikakopsi
razvlaekostipoubijanihljudi.
Nasvegorenavedenoividenojednimdijelomvlastitimoimamogusezakletiidati
siguraniskazpodsvakomsankcijom.O samimdogadajimaulogoruznadempoprianju
svogastrica,kojije4mjesecaproboravioutom logorui bio svjedokom stranih scenai
sadaivikodsvojekue.
Osimtogabiosamikodmasovnihgrobnicablieaustrijskojgraniciitotono4kmod
PrevaljakodraskrijacesteizPrevaljauMeicukodkmetijskeradnezadruge
"Kraljeva"iblizuseljakekueVodep,aublizini jeipoluporuenacrkva.Tamoimamanje
grobovanegokodBeigradatemislimdatuleioko2.000sahranjenihrtava,pobijenihod
jednebosanske brigade,akaozadnji,priajuseljaci,ubijenjekomandanttehrv.vojske.

384
HRVATSKIHOLOKAUST
Proitanomijeinadenoispravnoitonozabiljeeno.
Pridodajem da o svemu tomupostoji opsean fascikl (oko 15 cm debljine),na
UDBICelja,zgradanekadanjegRavnikarakodPoliklinike,odjelAgitProp,sobnibroj
4.,policaslijevestranedrugipregradak.Imaosamtouruci.
K.L.V.
Rim,21.srpnja1954.

DokumentXL.
Koncem1944.bilojepozvanogodite1928.uasnuradnuslubu.Takosamstigao
sa transportom iz Sarajeva u Zagreb. Da ne moram ii u Njemaku, javio sam se
dobrovoljnouustae.Jonisamimaonipunih16godina.Biosamdodijeljenunovaku
Opkoparsku satniju, s kojom sam se povlaio od Hrvatske Dubice do Zagreba. Grad
smo ostavili zadnju no prije ulaska partizana u Zagreb. Povlaili smo se preko
ZidanogMostadoCelja,kamosmobezborbestiglizanekaetiridana.Umrklojnoi
naili smonapartizanekrajsamogCeljanamostiuprekomalerjeice.Snjimajebio
jedan tank. Rekli sunam: "Rat je svrio, predajte se, idete kui i nikomenee nita biti.
Vae ranjenike stavit emo u bolnicu". S nama je bila jedna autoambulanca s etiri
ranjenika.PartizanisubilinekiSrbijanci,kakoihje govorodavao.Nazapovjedniksatnik
imenom Branko poao je s njima na pregovore.Medutim,onisugaprednaimoimaiz
pitoljaubili.Mismosenakontogapredali, jer sunamrekli, da smo opkoljeni sa svih
strana.Bilonasje110do120mahommladiaispod20godina,ajaznam,dajevelik
dionasimaood14do16godina.
TenoisunasprovelikrozgradCeljeiujutrosunasuveliunekedvijevelikebarakekraj
samoggradatesunamrekli,daenassprovestiuZagreb. Pokretsedogodioistom
predveeroko6sati.Ilismonasuprotnustranuodone,odaklesmobilidoli,itos
lijevestranenekepruge,krajkojejebilodostajamaodavionskihbombi.Ilismo5
6sati,alinismomibilisamiiznovakesatnijenegoimnogidrugizarobljenihrvatski
vojnici,nassvihzajednovaljdadoblizu1.000ljudi.Bilismostranoumorniiedni.
Sjeamsedasumnogeslovenskeseljankeiznijeleotvoreneposudevodetesunam
aamadavalevodudapijemo,tosupartizanizabranjivali.Primarusuubilioko20
naihdrugovaizisteosvete,jersupartizani,svesamiSrbi, biralinajstasitijemomkemedu
nama.Nekisuubijaniradinovogodijelana

MjestapokoljauSloveniji

385

njima,pasmomitrgalinanamadobraodijela,dasispasimoivot.
Iznenada doletio je za nama tekli na motoru i naa je kolona vraena natrag u
Celje. Stigli smo oko pola noi i smjeteni na portsko igralite. Ujutro je sa tribine
igralitanekikomesarSrbindraogovorirekaonam,dasenitanebojimo,jerjepotrebno
radi kategorizacije2 prema godinama na ustae, domobrane, etnike i Nijemce te
razdijeliti prema godinama, kada su stupili u vojsku tj. 1941., 1942., 1943., 1944, i 1945.
Svaku skupinu smjestilisu u poseban kraj igralita. Nas je bilo toliko, da smo u noi
manje vie prekrili cijelo igralite. etiri dana nismo dobili nita za jelo niti je
imaotko hrabrostidatraihranuodpartizana.Bilajednamalapumpazavodunaigralitu,
alismomoraliitavdanekatiuredu,doknanasdodered.Medunamajebilopreko100
Nijemacai56etnika.
Ostaosametiridananaigralituipetenoipustiomejejedanzemljak, znanaciz
Sarajevadapobjegnemprekoogradeiigralita.
Svakenoisuodvodiliod80do120Ijudipremanjihovim"kategorijama",koji
sevienisuvraali.Netovieodsatvremenakasnijeulismonajprijehitceizdaljineina
kraju rafale iz automatskog oruja. Znali smo, da ubijaju nae drugove, to sam
doznaoizrazgovorasonim partizanom,kojimejepustiodapobjegnem.
U grmlju kraj igralita doekali smo dan te se ujutro javili partizanima u njihovu
kasarnunapoetkugrada.Slagalismo,dasmoostaliizanaejedinice,aonipitaju,da
li Kozarake brigade, mislim osme, to smo mi potvrdili i tako postali partizani
Kozarake brigade. Nahranili su nas, ali nisu dali odijela: ja sam nosio njemaku
bluzu, ustake pantalone i domobransku kapu, kojoj sam otkinuo "strehu" i priio
crvenuzvijezdu,napravljenuodnadenogfesakrajigralita.Utojvojarnibilisuskorosami
SrbiiponekiCrnogorac.
Iza veeri, u prvi sumrak, postrojili su kraj nastambe jednu etu od 6070 ljudi i
poslaliihnaigralite,dapratehrv.zarobljenikenaubijanjeizakapanje.Vratilisuse
tek oko 2.00 sata u noi i donijeli sobom dobre robe, cipele i odijela od ubijenih
zarobljenika.Jasamtenoiostaonastraikodnastambe.
Sutradan, u isto vrijeme,digli suimene sa6070 drugihpartizana.Izzarobljenikog
logora izveli su stotinjak Ijudi i svrstavali uvijek tako, da su u peteroredu stavili tri
zarobljenika u sredinu medu dva partizana s kraja, dok su na kraju kolone bila dva
partizanasaautomatima.
Ilismosazarobljenicimaokogradanekih3do4kmistiglidonekeveezgradena
jedansprat.Tamosusdvoritaodvodilidvapodvau

386
HRVATSKI HOLOKAUST

zgradu,kojesutukliitamoskidalidogaaigdjekadadogaaikouljetevezalirukena
ledimaiondadvojicupodvojicuzamiiceicom,doksupredzgradomrezalisjekirom
icu.Uzgradijemoglobiti50do60ljudi,medukojima12do15oficiraikomesara.Svi
suonibiliSrbi,amedunjima ijednaDubianka,kojajestranovikalanazarobljenike.Ona
je bilaispodruke, na momente, s jednim drugim Dubiancem imenom Sakibom, dok
muprezimeneznam.
Izzgradesuizvodilinadrugavratanesretne,svezanezarobljenikei ubijaliih60
do 100 m daleko od zgrade medu nekim rijetkim drveem. Prve dvije noi (svega sam
etiri noi pratio Ijude na strijeljanje) nali smo ve iskopane jame duge 67 m,
iroke oko 2 m i duboke oko 1 i po do 2 m, uvijekpodvije jame.Zadnjedvijenoi
smomisamikopalijame,aliznatno manje,svegapo4ili5.
Ubijanjejevrenoovako:najprijesuljudevezaneutjeraliujametesutamo kleali
ili stajali. Ubojice su im pucale u tjeme ili uzatiljak ilirevolver stavljaliuusta.
Manjidiosuklalinoemispodvrata.Radiklanjapostaoje "popularan"nekimladiSrbinod
18godina,kojijeurlikaoodveseljatraeirtve.Nekisuostajaliiviijaukaliizjame,daih
dotuku.Sjeamseposebno, kakojejedanranjenikispodhrpemrtvacajaukao,dagaubiju,na
tojejedan partizanumrakuprobadaoljeinetraeitogivogdokganijenaaoiubio.
Sve sam ja to gledao iz najblie blizine, nekad 10 ili 15 m, a jedanput sam bio nad
samomrupomtraeilopatuigledaoljudekako kleeu jamii kako ih ubijaju. Zadnje
veeri im je jedna rtva pobjegla, jer nije bilo doteklo ice, na to nam je komandir
strogozapovijedio,daotomenikomnegovorimo.Odsvihpartizanaizzgradestvarnosu
ubijalinjihdvadesetak,odkojihveinaoficira.Poslijesvegatoganajeposao bio,da
zatrpamozemljomgrobove,obinotekjednupodlanicuzemlje.Kasnijesunamgovorili, dasi
izaberemorobeodubijenih,kolikohoemo,tosunekiiinili.Vidio samusvemu4vee
idesetakmanjihjamakrozetirinoi,alijebilosvjee prevrnutezemljeigrobovajodalje,
zakojesenisamusudionipitati.U mojojetisjeamseposebnodvojicebraeblizanaca
odnekih20godina,kojisuse,kakomislim,zvaliStipetiibilisuizImotskog,astricimje
drao nonilokaluSarajevu.
PetidanprebaensamuZagrebubarakekrajzoolokogvrtaikasnijedoaou
tenkovskujedinicu.
SaidP.
Rim,dne2.X.1955.

MjestapokoljauSloveniji

387
DokumentXLI.
Jasamkaoofersluiouhrvatskomorunitvu,tesamsesaostalimorunicimaiz
Zagrebapovukao7.svibnja1945.premaSloveniji.
Dne12.V.predalasecijelakolona,ukojojsamsenalazio,EnglezimauTamsweguu
Austriji. Istom 17. V. oduzeli su nam Englezi oruje, a 21. V. zapoviedio je engleski
komandant logora, da svi Hrvati ostave svoja kola u Tamswegu, jer da e nas popodne
istoga dana svojim kamionima prebaciti u hrvatski logor, kojima je bila jedna
treina civila, u Rosenbach, kamo smo stiglioko23 sata.Tusunas odmahizruili
partizanima,kojisunamodmahzapoviedilidaudemo uvlak,kojijetuvenanasekao.
VozilismoseupravcuLjubljane.NatreojpostajiizaJesenicabilisuizvlakaiskrcani
sviosimastnikaiofera.Sveastnikeinasvozaesmjestilisuujedantransportnivlak
punkamionai oklopnihkola, tenas dovezli do KorukeBele.Tu su astnicima oduzeli
sve vrijednije stvari, te su tu astnici i ostali, dok su nas vozae odvezli kamionima u
Ljubljanu.
Tusmoprenoili,adrugidanujutrobiliprevezeniuSeanukrajTrsta. Tusuoferibili
dodijeljeniuradionicuiostalitudoknijebilonaredenopovlaenje30kmodTrsta
istono.Tomprilikomdobiosamprekomanduu autoetuuDonjiLogatackraj
Ljubljane,kamosamstigao20.VI.Tusamprimioja,istotakokaoimojidrugovi,koji
subilisamnomzarobljeni,kamione,kojesmovozilisvedo5.VII.Togadananavee
doaojeugaraujedanpartizanskivodnikirekaodasenaspetoricaspremimo,jerda
smoprekomandiraniudivizijuuistomsmjeruidaodmahidemoonamo.Prijepolazka
moralismosejavitiu komandiete,gdjenasjeupisarniekalopetpartizananaoruanih
majserima.Tunamjekomesaruruiouputnulistu, kojajeglasiladaseupuujemou
diviziju.Jasamjeodnjegaprimioiodmahvidiodananjojnemanikakvogiga.Tomi
jebiloodmahsumljivo,apogotovokadasunamoduzeliradnikaodijela.Saspomenutom
petoricom partizanakrenulismopremaizlazusela,uprotivnompravcu,negolijebilo
sjeditedivizije,pasamstogaodmahpitaojednogaodnjih,kudanasvodi.Odgovorioje
danasvodiulikudiviziju,zakojuznam,dauobenepostoji.Nakrajusela,kod
predzadnjekue,zaustavilisunas,tesunajprije odvelidvojicustime,daiduprimiti
kamione.Nakondesetakminutadolisupodrugudvojicu,adaprvudvojicunisuvratili
natrag.Jasamostaosamsadvojicompartizana,kojisuminamojponovniupitpriznali,da
emobitistrijeljani.Natosambioodvedenijaitouzadnjukuuuselu,gdjemeje
komandantOZNEljubljanskeokoliceispitivao,gdjesambiozadnjeetiri godine.Kada
sammurekaodasambiooferuorunitvu,odgovoriomije,dasamdosta4godine
voziobanduidaneuvie.Natosumioduzelisatisavnovac,tesuhtjeliiprsten
skinuti,nonisugamogli,jerneidesa

388
HRVATSKI HOLOKAUST

prsta.Odmahsumizatimvezalirukenaledimaitoicom,temeizveliizsobe. Kad sam

doaonadvorite,uosamdvarafalaizmajsera.Odmah samrekaopartizanima,koji
su me vodili, da sada moje kolege strijeljaju, na to su mi rekli, da e sada i mene.
Budui da je moja pratnja ila nekoliko koraka iza mene i neto medusobno
razgovarala, odluio sam pokuati pobjei. Na tridesetak metara od kue poeo sam
bjeati,natosupartizani ispalilizamnomjedanrafal,kojimenijepogodio.Svezanihruku
bjeaosamkolikosamgodmogao.Rukesuubrzonatekleaiznjihjeteklakrv.Nakontri
sata, kada ve nisam mogao vie izdrati zbog boli na rukama, uspio sam razkinuti icu.
BjeaosamupravcuTrsta,kamosamstigao9.VIL,aodatlekrenuo12.1945.uUdineu
logor.Izovogasabirnoglogorakrenuosam16.transportomdaljeistigaouRim21.VII.
U onoj skupini petorice ofera, u kojoj sam se ja nalazio, kako je prije reeno,
nalazilisuse: oru. vodnik Pero Mikuliiz okoliceMostara,roden 1913.god. orunik
Marijan Dijaniz okolice Brkog, roden 1914. god. orunikMato BalenizSlavonskog
Kobaa, roden 1919. te ofer u P.T.S.u Nikola Kurtov iz Zagreba, roden 1917. Sva
etvoricabilasustrijeljaniuDonjemLogatcudne5.VII.1945.,kakosamtonapriedve
spomenuo,ada nikomenijeunapriedbilosudeno.
ZavriemedoksamsenalaziouDonjemLogatcunestalojeviemojihkolegaofera,
zakojesamuodasuihnaoruanipartizaninouodvodili"uprekomandu".Buduidaza
njih nisam poslije vie nita uo, predmnijevam da su strijeljani na isti nain kao i
etvoricamojihkolegagorespomenutih.
Ovaj mi je zapisnik proitan, te izjavljujem da odgovara u cijelosti mojem
iskazu, na iju se istinutost mogu prema potrebi i zakleti. Dodajem, da mi se jo danas
videnarukamatragoviodvezivanjaicom.
IvanMolnar
Rim,21.kolovoza1945.

DokumentXLII.
Godine 1945. poslije kapitulacije Njemake i Hrvatske, vidio sam vlastitim
oima, kako komunisti postupaju prema svojim protivnicima. Poinie bezbrojne i
neopisivezloine.
Nastojatuopisationotoznamitosamspremanubilokojemasupotvrditi.Onoto
znamitosamvidio,zbilosejeuglavnomnakon

Mjesta pokolja u Sloveniji

389
kapitulacijeNjemake,kadsusekomunistidoepaliviasti.Muko,enskoinejako,toje
bjealopredpartizanskimnapredovanjemibilonaaustrijskoj granicipredanoizarobljeno,
vrativi se u svoju domovinu (veina su bili Hrvati), bilo je zlostavljano i poubijano na
neopisivnain.Ubijalisusvakoga,ne pitajui tko je tko. Znam gdje se nalaze grobovi
nepoznatih,kojisusmaknutipodbilokakvomizlikom.Njihovbrojbiojevrlovelik.Bilisu
masovnopokopanionotojemenipoznatojedinonatrimjesta.Jednabrojnaskupina
bilajeubijenauLakom,urudniku.Tamosuihodvodilikamionomcijelogjednogtjedna,
nou, stavili su ih u jamu jednog rudnika, duboku 100 metara. Ispunili su jamu do vrha
mukima,enskimaidjecom.Biloihjeoko3.000.Uvodilisuihive,azatimzasvakom
skupinom od 20 do 30 osoba bacali bi rune granate, koje bi ih raskomadale. Kad bi se
jamadubokomnapunila,obzidalisujesgornjeidonjestrane.Tosamvidiovlastitim
oima,jersamposlijeradioutomerudniku.IstotosuuiniliuHrastniku.Ujednuupljinu
rudnika bacili su 7.000 ljudi, dok su gornji dio pokrili tankim slojem krhotina i zemlje. U
Konici,blizuCelja,zaklalisuskupinuod100 osobaiplitko jezakopali,takodasuim
kosti raznosile divlje ivotinje. Ono to se zbilo s manjim skupinama, nemogue je
ispriati, jer ihjebilobezbroj.
Ovuizjavusamspremanpotvrditipodzakletvom,moralnomimaterijalom
odgovornou.
JoeFrece
LeFraschettediAlatri,11.rujna1952.

DokumentXLIII.
Koncem svibnja 1945. godine kretale su se kolone zarobljenika hrvatskih vojnika iz
Slovenije u pravcu Zagreba. Kod mjesta Hrastnik (dva kilometra sjeverno) nalazi se
naputenirudnikugljenakodkojegjeizvrenpokoljoko7.000tihzarobljenika.Njihova
tjelesabilasutadapobacanaunaputenaoknarudnikaizatimjesveminirano.Jedanod
glavnihkoljaakodtogpothvatabiojeLojzeOvnik(sadanamjetenustaklaniHrastnik).
Na mjestu pokolja nalazi se jedan izvor iz kojega je poslije jo danima tekla krvava
voda.
FrancSimerl
Nurnberg,28.listopada1954.

390
HRVATSKIHOLOKAUST
DokumentXLIV.
Ja sam svrio etiri razreda gradevinske kole u Veloj Luci te sam boravio kod
kue,kodsvojihroditelja,svedokmepartizaninisuprisilnomobilizirali10.rujna1943.
Bio sam u 26. partizanskoj diviziji, dalmatinskoj, te sam bio prisiljen na rad u engleskoj
bolnicinaVisuradimojemalodobnosti.Uoujku 1945.biosamprikljuenXI.dalmatinskoj
brigadikodGospia,nakonnjegovapada.Odatlesampoaou borbekodTrsta,tenakon
njegovapada,daljeuzSoanskudolinusvedoselaKranjskeGore,gdjesmostigli15.ili
16. svibnja 1945. Ostao sam sa svojom jedinicom jedan dan, dok se nisu predale neke
njemakeete(Vlasovciunjemakimodorama)nasedlupremaKorukoj.UKorukojsam
ostao est dana, bio u Klagenfurtu i okolici. Tu sam bio prisutan kad su engleske ete
predale hrvatske vojnike, koji su im se na vjeru bili predali, te ih izruivali naoruanim
Titovcima.Nakontoga poslanismo vlakom u Jugoslaviju,kroz tunel u Jesenice, jer
nam saveznicinisuviedoputaliostatiuKorukoj.Nakonjednogdanaostankaprebacili
smo se pjeke uKranj(oko 24. ili25. svibnja 1945.). U Kranju,i totonije u Primskovu
preko mosta, ostali smo opet jedan dan. Tada je stiglo naredenje od taba 26. divizije
tabu XI. dalmatinske brigade da se izaberu iz cijele brigade (imala je 4 bataljona)
najpouzdanijikomunisti,kakoasnicitakoivojnici,zanekipovjerljivzadatak,odkojihbi
stvoriliposebnuetu.
OdmahmijetadapovjerljivosaopiomojmjetaninDanielJokovi,potporunik,da
su ljudi izabrani za ubijanje zarobljenika hrvatske, slovenske i njemake vojske. Moja 3.
eta,ijaosobno,bilismoodredenizapratnjuiosiguranjeovenovoformiranejedinicekojaje
brojala6070ljudi:zapovijedao imjekapetanNikolaMari,nekadzamjenikkomandanta2.
bataljona,komesar ete bio je Ivica Boke, Crnogorac, a glavni komandant bio je major
SimoDubajiizLike,naelniktabaIV.armije,Operativniodsjek.
Sutradan,t.j.25.ili26.svibnja1945.,krenulajeovaubijalakaeta praenaod3.ete3.
bataljonauLjubljanu.IskrcalismoseizkamionaulogorpredLjubljanomsdrvenim
barakama,gdjejebilamasazarobljenika,vojnikaicivila,dapaeenaidjeceicijelih
obitelji.DoznaosamdaselogorzoveentVid,gdjejebilabiskupskagimnazija,a
ogradenjebioicom.Namanisudalipristupamedulogorae,alijeonaizabranaeta
ubijalacaulazilaulogoripljakalasatove,nalivpera,prstenje,zlato,itd.Mismostigli
tamooko5satinaveerkamionomiprenoiliubarakama.Sutradan,oko6ujutro,po
svojprilici27.svibnja1945.poaojejedankamionubojicaietirizatvorenakamiona
("crnamarica")sazarobljenicima.Mismoznali daihvodenaubijanje.Nautreuetu
povezlasudvakamionaoko10satiistogadanaradikupljenjaiotpremerobepoubijanih
zarobljenika.Vozilisu nas45kmTrakomcestom,kojaideupravcuTrsta.Ilismo
najprije

MjestapokoljauSloveniji

391
natragpremaLjubljanii1,5kmtesmo ondaskrenulidesno,irimpoljskimputem,iili
oko3km.Tusmodolidoseljakekueuvonjaku,izakojeje bilaumicainjivate
nekajamaoko100mdalekoodkue.Doavitamovidiosamskupinuzarobljenika,oko
50 Ijudi, koje skidaju i veu icom za ruke po dva i dva, za miicu, te su ih opet u
parovima povezali i izmedu sebe icom. One, koji su padali od iznemoglosti ili
straha,natovarilibiizmedudvojicejaihdaihnosedojameitukliih.Zapovijedalisuimda
pjevaju:"Sjenoslama,kuajama".
Skidali su i vezali zarobljenike oni koji su ih i ubijali. Ljude su prevozili kamioni s
pratnjom slovenske kurirske jedinice pod komandom nekog visokog plavokosog
kapetana Slovenca, sa spomenicom borca od 1941. Kamionima je stizala svaki sat
otprilikejedna"tura"itocijelidan,ukupnooko40kamiona.Naveer susehvalilidasu
ubili 8001.000 ljudi. Da se slabije uje pucanje, metali su na cijevi engleskih runih
strojnica od 20 metakatzv."glunik".Ubijanjejevrenonajamiitouglavnommetkomu
zatiljak, a neki su i ivi skakali u jamu, duboku bar 50 m. Mnogi nisu bili izdahnuli,
nego strano jaukali u jami, na to su partizani od vremena do vremena bacali englesku
bombu u jamu. Te rtve su bili najvie Slovenci teneto Hrvati, i to svi mukarci. Ja
samseoko11satidovukaodojameipogledaounju, alisenijenitavidjelo.Natosumi
BokeiMariudarilipoamarijasampaookrvavljenunesvijest,jernaojprateojeti
nije bilo slobodno to gledati. Tu smo ostali do veeri i pakovali robu ubijenih ljudi
(nekezelenkasteodoreidrugo).Vratilismoseoko8satinaveerulogorentVid.Te
veeristiglojenaredenjemajoraSimeDubajiadaseubijanjevienevrikrajgrada,jer
narod moe tako saznati tajnu. Govorilo se da e jamu "prengovati" zajedno sa
mrtvacima,dasetakosnjimapokopaitajna.
Zavrijemeubijanjaposipalisuivimvapnomkrvokojame,dase muhenekupeikrvne
zaudara.Krejedonionekiseljak(prisutnisvjedocivele,dasetomjestozovePodgora
krajPodutika).SutradansmopolivlakomuKoevjekojejebilojako razrueno.Mismo
senaseliliuneku polurazruenuvojarnu,oko800mizvangrada,gdjesunekadbile
njemake ete.Ubilakaetabilajestiglaprijenas,alijenismovievidjeli.Onisu
popripovijedanjudrugovabiliotiliuumu,dalekodvatrisatahoda,alijato tonone
znam.Znamsamodasutamobilipartizanskilogorizavrijemerata.Taumasezvala
KoevskiRog.Zadatakmojeetebilojedanajprijeu vojarnuprimimoonekojesu
dopratilislovenskikurirskiodredi,kojisuujednousobamasnjihskidalirobu,traili
orujeizlato(bilojenatajnainnakupljeno56kgzlata,azadragocjenostijebio
odgovorankomesar3.eteLjuboBarbari,Hvaranin).Mismoslagalirobuubaleiodvozili
jena eljeznikustanicukamionom.Reklisunamdaeserobapreuredivatiuvojnika
odijela.Mismotrebaliuvatizarobljenikedodolaskakamionai

392
HRVATSKI HOLOKAUST

tovaritiihnakamione. Zapovjednik ete bio je PeljeaninIvo Frankovi. Bili smo punih

osamdanauKoevju.Stizalojednevnopo10ivievlakovasaplombiranim,zatvorenim
vagonima,uvijeknajmanjedesetagdjekadipodvadeset.TesuIjudedovoziliizLjubljane,
amodaiizdrugihkrajeva.Skorosvisubilivojnicimukarci,aliinekolikoena,kojesu
silovalikodjameprijestreljanja.Bilojenetoinedoraslihmladiaod15do16godinate
znam za sluaj da je kapetan, plavokosi Slovenac, sprijeio strijeljanje jednog takovog
djeaka, valjda jer ga je poznavao. Od onih, koji su prolikroz moje ruke, bilo je vie
Hrvata nego li Slovenaca, ali je bilo i neto srpskih etnika. Ne znam koje su ete tu
bileubijene.Sveubijeneodvelisunadvijejame biloihje3040.000u8dana.
KadasuubojicepolazilenaBlednaodmor,nakonosamdana,bilaje upravonedjelja.
Uoitogajeusubotu, biopriredennekipleszanjihsa enama.Naplesususehvalili
kakosulikvidirali3040.000neprijateljau8dana.Premaodijelima,kojesmospremaliiz
Koevja, bilo je preko 30.000 vojnika. Mi smo poslali iz Koevja preko 20 vagona
robe,adnevnosmoslali2ili3vagonarobe.
Glede ena mogu izjaviti da sam ih vidio 1015, ali i kako sam ja vidio za
vrijeme svoje slube tek jedan dio tih nesretnih zarobljenika sigurno je tih ena bilo
vienegoli15.Njihnisuskidalikodnaevojarne,negosuihdogubilitavodiliobuene
njihsusilovalikodjamaikasnijesetimdjelomhvalili,naposenekiHvaraninBooKai
poinuTitovzastavnik.enesuposebnojadnoizgledaleineprestanosuplakale,abile
surastavljeneod svojihmuevakojisubilihrvatskiasniciikodKoevjaubijeni.Snjima
nije bilonijednodijete.enesubileobinoobueneugradskaodijelaanekesunosile
vojnike hlae i izme, i to valjda radi lakeg putovanja. Nama uope nisu dali doi
blizuena,jersuoitoimalisnjimasvojenamjere.
Osimena,vidiosammodado200djeakaod1416godinakojisunosiliustaku
odoru. Mislim, Ustaka Mlade. Njih su potukli sve, oim prije spomenutog djeaka,
spaenog od kapetana Slovenca. Svi su govorili da su nevini i da nisu nita uinili, a
mnogisuiplakali.
Vagoni sa zarobljenicima izgledali su strano budui da im nisu dali ii izvan
vagonanastranu,tosuvagonibilizagadeniipunismrada.Nadalje,nisudobivalihrane i
vodenaputunikako,aneznamnikakosuihhraniliulogoru.Svakakojeistinadasuiz
vagonaiznosilionesvijeteneigdjekudludeIjude,adrugisuodslabostiiegeposrtalii
padali putem. Te su onda pratioci tukli ili eventualno natovarili na leda zdravijih i
jaihdrugovazarobljenika.Neznamdajekodtogabionetkoubijen.
Odstanicedokasarneilisupjeiceijoobueni.Onisubilisvjesnidaiduusmrt.Neki
odzarobljenikasuglasnoprotestiraliigovoriliubojicama daedoidanpravedneosvete.
Drugisuopetplakali,spominjuienu,

MjestapokoljauSloveniji

393
djecu,majku...Nekisugovorilidasuinilidobroispaavaliakipartizane,
temolilidaihpotede,alinitkonijedobiomilost.Ispitivanja,izabiranje
meduzarobljenicimailisudenjanijebilo:svidovedeniuKoevjeimalisu
umrijeti.Zajednosuubijenidomobrani,ustae,etnici,Rupnikovivojnicii
svidrugi.Bilojeakinetomalonjemakihvojnikauodorama,posebno
asnika.Ubijenasutui23ustakapukovnika,alisenesjeamkakosezovu.
uosamdajevieljudipobjegloispredsamejamekadasuvevidjeli
daezakojiaspoginuti,tesuondariskiraliivot,anekisuseispasili,ali
sudrugeubilipartizanipucajuizanjima.Jasamspasionekolikoljudiuz
tekupogibeljivotaitouovadvasluaja.Prvo,predkasarnomuKoevju
opaziosamnekomenipoznatolice.Nisamznaouprviastkoje,negosam
gazapitao:"Odaklesiti?"Onsesavtresaoinijemiodmahodgovorio.
Pitamgaponovoidajemmukurau,aonnatoree:"JasamDalmatinac,
sotokaKorule,izVeleLuke".Pitamgadalje,poznalimeon,jerjasamga
poznavao.BiojetoMijoSurljansnadimkomBumbar.Veli,damenepozna.
Jamusepredstavimivelim:"JasamIvanGugi,kojisambioukriarskoj
famfari uVelojLuci".Ondameprepoznaoipoljubio,zaklinjuimedaga
spasim.JasamnatootiaokapetanuBokeuigarantiraosvojomglavomza
njegadasugaNijemcinasiluodvelisobomprigodomnaputanjaKorule
idaliuhrvatskuvojsku(imaojetada15godina).Kapetanmiveli:"Dobro,
aliakodoznamodajeonpomagaoNijemcimailiustaama,ondanitebi
nemavieglave".Maliidestalnosamnomumojojetitepetnaestidan
stiepovoljanodgovoruTetovo,gdjemijetadaetabilapremjetena.Mali
jebioslobodan,alijeostaouetidvijegodinenaodsluenjuvojnogroka.
Drugijesluajovaj:istiSurljanmemoliodapomognemnjegovomsatniku
IviciGerouizSlavonskogBroda,kojistojiuvagonusdrugimvojnicimai
stranotrpied.Jasamzgrabiovodeizcisterneukantuiodniodovagona,
kojimijepokazaomojmjetaninSurljan.Kakosampoznavaopratioce,to
sumepustilidovagonaijasamotvoriovagonidaoimpiti.Kadasestraar
odmakaodalje,jasampustioGeroaidrugaetirivojnika,koje jeonizabrao,
ionisupobjegliprekoeljeznikeprugeinekelivadeuumupremajugu.
Bilajevepolutama,prvisutoninisuihprimijetili.Prijebijega,uznak
zahvalnosti,daomijenekizlatnilanisvrata,srdanomizahvalioirekao
Mijidamidadenjegovuadresu.Jasamkasnijedobio1015paketaiz
SlavonskogBrodasaunkama,branom,mau,kobasicamaitd.,amismo
njimaposlalinetouljaismokava.Mogaomijeslatipakete,jerjeSurljan
pisaouSlavonskiBrodnjimamojukunuadresutesupaketistizalinajprije
naoca,akasnijenamene,kadasamposlije4godinedoaokui(1949.,jer
samtakoderodleao6mjeseciuVojnomzatvoruuNovojVesiuZagrebu).
Nakon8danaprestalojeubijanjeoveubilakeete,alijaneznamda
nisunekidrugi,ranijeikasnije,ubijaliantikomuniste.uosamdasuneki

394
HRVATSKI HOLOKAUST

ljudi u civilu doli, koji su imali za zadau da miniraju peine i prekriju masovne
grobove,anakontogaizelenegranepoloitiprekotogastranogmjesta.Usubotu,zadnji
danubijanja,dolajenekakomisijaviihoficirauodorama,kojusamosobnovidio.Biloje
56ljudimedukojimipuk.DuleKora,SrbinsKorduna,teostalipotpukovniciimajori,a
uznjihjebilo23 civilaudobrimodijelima.Kodnasuvojarnizaustavilisusejedva
pola sata, a primio ih je Simo Dubaji i komesar Ivan Boke. Oni su gledali kako mi
pakujemoodijelatesuposebnubriguposvetiliskupljenomzlatuinakrajugaponijelisa
sobom. Predao im ga je Boke, a da nama nisu ostavili niti jedno pero za pisanje.
Boke nije kasnije imao neprilike radi predanog zlata,toznaidagajepredaouruke
pravim, ovlatenim Ijudima. Nakon toga otili su u umu, kod jamamasovnih grobnica.
Doznaosampridolaskukomisijedaimjezadaautvrditikakojeobavljenposaomasovnog
ubijanja ijesulidobrouklonjenisvividljivitragoviubijanjaljudiumasi.Komisija nijedolazila
natraguKoevje.Prijeodlaskakomisijeulasejeeksplozijaizume,zapravonekoliko
njihuzastopce,tesmobiliuvjerenidasetimpokrivajujamestisuamamrtvihtjelesa.
UbilakaetaotilajeunedjeljuujutrovlakomnaBledprekoLjubljane oko7sati.To
sam doznao kasnije, kada su se ubojice povratili svojim etama u Makedoniju.
PrialisudasubilinagradenitakodasudobiliodmornaBleduunekomhotelukroz
10 ili 12 dana, da su bili vrlo dobro hranjeni i da su se sjajno zabavljali, jer su se
kupaliiimaliamcenaraspolaganjuasvakuveerdavanajezanjihpredstavaodneke
diletantskegrupe,poslaneimiztabadivizije.Svionibilisuvisokoodlikovaniisvakiod
njihjeimao23odlikovanja,aimalisutakoderizlatnesatove,fotografskeaparateislino.
Medu timnajvie odlikovanimubojicama bio je neki Anteepiiz Makarske, kurir taba
brigade,omladinskirukovodilac,star2122godine.Poslijetogadogadajahvatalisuivani
napadaji tzv. partizanska bolest mnoge od tih ubojica. U svakom sluaju smatrani su
najpovjerljivijim medunajpovjerljivijimpartizanimakomunistima.
Moja3.etaostalajedonedjeljenaveeruKoevjutevlakombilaprebaenau
Kranj,gdjesuostalidesetakdanaibiliposlanidaljeuTetovouMakedoniju,gdjesmo
stigli7.07.1945.
Dajegorenavedenotonoiistinitoomeni,sve jepredsvjedocima proitano
svjedoimsvojimvlastorunimpotpisomtesampripravandatisvojesvjedoanstvopred
svakomovlatenomkomisijom,aistinitostgarantiramisvojimivotom.
IvanGugi
Rim,dne14.kolovoza1953.

MjestapokoljauSloveniji

395
DokumentXLV.
Radi njemake okupacije i zlodjela po Sloveniji otiao sam dobrovoljno u partizane
15. V. 1944., u III. minersku etu Golonjskog odreda koja se nalazilana Mezeklikod
Bleda,8.IV.1945.Jatrpimidanasodposljedicatihrana(tuzadobivenih).Nakon5nedjelja
lijeenjaozdraviosamibiopostavljenza zamjenika komandanta mjesta Jesenice i tamo
ostaodo1.VI.1945.kadasamprebaenuTrinnaUDBUzaKorukui15.VI.1945.
naglavnitabUDBEkaoofer,jernisamnikakohtioostatiutojslubi.
ULjubljanisambio oferomkapetanaLenarta,rodomizLjubljane, otacjednekeriod
10 godina,prije rata po zanimanju stolar. Kad sam ja doaonjemuu slubunegdjena
10. VI., on je ve imao za zadau i na njoj radio da iskapa mase mrtvihtjelasa, koje su
partizaniuLjubljanibilipobili,pobijeniodpartizananakontzv.oslobodenjapredmanje
od mjesec dana. Poto je iz jame ukoju su bile baeneljeine, poela u pravcu Ljubljane
istjecatismrdljivavoda,kojajeodavalaprisutnostmasepobijenihljudi,toje generalMaek,
ef UDBEzaSloveniju,bioizdaonalog,daseteljeineiz jameizvadeipokopajukraj
jamenadrugommjestuuumjetnoiskopanujamu.Maekjenaime,pozvaoLenartairijeio
ga prije prijanje zadae u Gorici, gdje je imao visoku funkciju, ali je bio radi
nepoznatihrazlogadegradirannanie,temupredaotunovuzadau.Otomunisam
s njim nikadarazgovarao,jersenisamsnjimdobrogledaojoizpartizana.Sam sam
jednogdanauonasvojeui,kadajeLenartizdaonalogkomandirugrupestraara,(medu
njimajebioinekiAntonBurja,vodnik,singostioniaraizZasipakodBleda,atajmijeBurja
pripovijedaodostastvariotimradovimanaPodutikuokomrtvaca),kojisuuvalinjemake
zarobljenike,kojisuradiliokotogvadenjaIjeina:"Trebajakouvatizarobljenikevabe,da
koji ne pobjegne. Za svaki najmanji prekraj mora se Njemca strijeljati!". I doista jednog
dana,netokasnije,jedanmladipartizaniziroviceubiojenekogNjemcaradinekesitne
stvari.Straarjebiopravodijetegodinamairastom,imaojeoko14godina.
JasamsvakidandvaputavozioLenartaodbankeSlavije(glavnitabUDBE)doblizine
jametj.tonododvoritajednogseljakaubliziniPodutika, odSlavijedaleko4ipolkm,a
odLjubljane3kmupravcuVrhnike.Idese nabreuljakuumu.Jamajedalekood
seljakado300m.Nadjamomjebiodrvenikozliinanjemukota(krpec)prekonjega
konopacinakonopcueljeznaklijetaodpreko1mvelika.Njihsusputaliujamui tamo
zatvorili teizvukliljeine.Na svojesamoividiokakoklijetaizvlaepovieljeina zajedno
povezanihuraspadanjuijasamvidio,kakoviseruke,dijelovitijela,nogeisl.,
ovisnokolikosuklijetamoglazahvatiti.UjamusubilisputeninekiNjemci,kojisu
klijetimauralje stavljaliIjudskiteret.Svejeto

396
HRVATSKI HOLOKAUST

uasnoizgledaloijouasnijezaudaralo.Tosamprviputsamvidio(bilojeapsolutno
zabranjenotogledati),alisamsejabioprikrio,alimijeBurjaotomdostastrahotapriao.
Taj je posao trajao dosta dugo, jer sam ga ja sam vozio 10 dana na to mjesto sve dok
Lenarta UDBA nije zatvorila. Doao je neki drugi oficir UDBE sa svojim kolima i
vozaem,a ja sam otiao u slubu Lade Svetine, "IVU", pomonika generala Maeka. Dok
sambiokodLenarta, svakojutrooko7satisamgaiaouzetiustantevodionaPodutik
iostalitamodo8ili9satipr.p.,tenatraguSlavijuteopetposlijepodneoko2satado4te
natraguSlaviju.Nakopanjujeradilooko80Njemaca,kojisuradiliudvijesmjene.Ako
suradilisamo15dana,ondaje brojljeinamorao bitidalekoiznad1.000ljudiamodai
2.000.Poslijesvegasuimalijamuoistiti, amrtvacezakopatiunovoiskopanujamu,kojaje
bila jo dalje od jame i od seljaka, dublje u umi, ali u neposrednoj blizini. Poznavajui
metode UDBEkao inain, kako su strano drali Njemce, duboko samuvjeren,da su
po svretku posla postrijeljali Njemce do zadnjega te ih po svoj prilici bacili u istu jamu,
kamosutiNjemcizakopavaliIjeine. Brojstraarabio jepriblino jednakbrojuNjemacatj.
uvala ih je cijela eta "kurira" od V.D.V., dakle najpouzdanijih ljudi, a svi su bili vrlo
mladi.
Ostao sam u slubi vozaa kodljubljanske UDBE do 20. VIII.1945. kada mi se
uspjelodemobilizirati.Zapisnikmijeproitanipronadenucjelostitonim.
IgnacJana
Rim,dne31.listopada1953.
Svjedoci:prof.KrunoslavDraganoviiFrancSokli

DokumentXLVI.
Jasampardananakontalijanskekapitulacijeurujnu1943.prisilno
mobiliziranuBlatutesams14drugovaposlanuI.srpskuproletersku
brigadunaDuvnoumjestoPrisiku.Jedandrugseopiraononojmobilizaciji
tejeodkueodvedennagrobljeuBlatuistrijeljannagroblju,azvaose
NikolaCetiniKrnjen,sakristancrkveuBlatu.SDuvnasunasodmahpo
kazniposlalinaBiokovouXI.Dalmatinskubrigadu26.divizije,jerdaoni
neenepovjerljivihIjudimeduproleterima,potosmobilinasilumobilizirani.
Ostaosamupartizanimaneprekidnodo29.XII.1945., kadasam
demobiliziranuSkopljutesamsevratiokui.Biosamu3.eti3.bataljona,
akomandantmijebioMirkoGabriizMetkovia(poginuonaOtrojGlavi

Mjesta pokolja u Slaveniji

397
kodKnina),akasnijenekikapetanizMakarske,postolarpozanimanju,
Nikola Raos. Politiki komesar bio je Ljubo Barbari iz Bogomolja na
Hvaru.KomesarbrigadebiojeGrgaMarkiizDesananaNeretvi,kojije
umrood tumoranamozguuTetovu.Biojevrloopasaniotar.
MojaetailajeprekoKninaiBrlogauLici,gdjesamigraotriutakmice
stimom tenkovskebrigade,jersamdobarnogometa,zatimuSenj,pana
Krk(uveljai1945.),opetnakopnopaprekoKninaiBazovice,nakon
doznalidajesastavljenanekanovaetazaposebnezadatke.Kasnijesamvidiodaje on
postaozamjenikomkomesarateubilakeeteidajedonosiopopunutorbuzlatnih
satova,napoleondora,stranevaluteisl.aputalosejedajeukrao6zlatnihsatovai
poslaokui.Onjeidanasiv,agod.1947.biojekomesarautoeteuLjubljani.
U Ljubljani sam stanovao kod kupalita "Ilirije" sa par drugova te
smouvalinekeautobusnegumeumagazinu(biloihje320komada).
Iza 3 do 4 dana poslali su moju etu u Koevje negdje zadnjih dana
svibnja 1945. Bili smo razmjeteni po privatnim kuama, a ja sam
stanovao kod neke potanske inovnice, koja je znala dolaziti u
Dalmacijunaljetovanje,danaeljeznikoj staniciprihvaamoipratimo
zarobljenike,kojesuvlakovimadovoziliuKoevje.Komandir3.etebio
jenekipravoslavacizBosne,alije uKoevjubiokomandirIvoFrankovi
izHodilja,kojijeizdomobranautekao u partizane. Ja sam samo jedan
danpratioIjudeizvlakaitoupravotada,kadaje komesartambuk
rekao,dajevidioiprepoznaomedu
dopraenimnavlaku"popaizmogmjesta".Onree:"Rekaosammu,togaeka.Sade
midoisrcenamjesto,kadgaubijem".Sutrajerekao,daje sadazadovoljan,jerjeubiotog
sveenika.Neznamkolikojevlakovastizalo dnevnokroztih78dana,jersustizaliponoi
iliuzorudaciviline primjete tosestimljudimadogada.Vlakovisuimaliod10do20
vagona,kakokoji.Ljudisudolaziliizmueniiizgladnjeliiznalisu,daiduusmrt.tosamja
vidio,bilojevieSlovenacanegoHrvataipripadalisuBelojGardiiRupnikovim
etama.Sjeamse,dasamvidioiparenainedoraslemladei.Jednotakvodijeteizluioje
izetezarobljenikakomandantrazvrtavanja zarobljenika,nekivisoki,plavokosiSlovenac,
major.Pitaojedjeakaod15takgodina,tkoiodakleje.Rekaojedasezove Doliidajeiz
Zagrebaidajeigraoujuniorima"Concordie".Majorjeizvukaodjeakaiposlaogau neku
slovenskujedinicu,kojajepratilavlakoveuKoevje.Akosenevaram, tisuSlovenci
stanovaliprekoputaodkasarne,uprizemljuzgradeasnihsestara.Mislimdajetajisti
Dolidananjiigra"Lokomotive"uZagrebu.

398
HRVATSKI HOLOKAUST

Neznamtonije,tkojesvebiomeduubojicama,alinekeod
njih poznam, medu njima npr. nekog porunika Daniela Jokovia iz
Vele Luke, koji je kasnije bio na UDBI u Veloj Luci, zatim Ivu
Frankovia iz Hodilja te Alberta tambuka iz Puia. Jedne veeri
leaojetambuknaotomanu kodpotariceigovorio:"Ajmemeni,ali
samseumorioodubijanja.itavdansam"radio",hodio,svlaioljude,
ubijaonadjamom".Ajamuvelim:"Menitonijeprofesija,jatonemogu
daradim.Tkotejeslaodatoini".On je kako rekoh, donosio pune
torbe zlata, dignutog od zarobljenika. On mi na to veli: "Ja sam kao
partijacodreflenzatuslubuijatomoram.Partijanareduje ijamoram
izvravati.Nijedan,kojijekomunistanemoe,adane ubija,akomuse
naredi". Nadalje je ubijao i neki uro Mari, koji je bio domobran i
prebjegaokodPutnikoviaupartizane.Onjerekao,dajeizVaradina.
Godine 1947. susreo sam ga u Zagrebu i onme je pozvao k sebi, ako
prociemkrozVaradin,gdjestanujeucentrugrada.
Od stanice vodili su ljude u kasarnu, a odatle u neku kuu
izvan grada,gdjesuihskidali,premlaivaliivezaliicomtetovarilina
kamioneivodilinadnekudubokujamu,gdjesuihubijaliuumi.Ne
znam, koliko jeudaljenaodgrada,alisvakakonismoulihitcekojim
su ljudi likvidirani. Iz prianja ubojica znam da su neke strijeljali kod
jame,drugeivebaciliujamu, aneki su sami skakali ivi u jamu.
Frankovijepripovijedao,dajetaj danjedanpobjegaoiznadjame,
jer je trgnuo anzer s puke i pobjegao, a sruio je 23 ubojice, a
partizanisupucalizanjimbezuspjeha.
Glede Sime Dubajia iz ravnih Kotareva, pravoslavca, majora,
srednjegstasaicrnekoseicrnihbrkova,ljutogpijanice,neznam,dali
je uestvovao u Koevju. On je zlostavljao vojsku i mene
oamario,abiojeutabutenkovskearmije.
Ne znam, koliko je ljudi ubijeno u Koevju. Neki su govorili oko
20.000 ljudi. Ubojice su dobile 5 dana dopusta nakon tog stranog
masakrai proveli gana Bledu. Kasnije su se vratiliknama,koji smo
medutim,bilipremjeteni uMakedoniju,uTetovo.
Gornjemijeproitano,tesamgarazumioitvrdimsvojom
asnom rijeju,dajesvepoistinizapisano.
IvanMarinovi
Rim,dne15.rujna1953.
Svjedoci:prof.KrunoslavDraganoviiFrankoRazlog

MjestapokoljauSloveniji

399
DokumentXLVII.
Skupasasvompozitivnomreportaomkojaseredovitopojavljujeuamerikomtiskuo
jugoslovenskomdiktatoruTitu,"osloboditelju"Jugoslavije,samoposebi jedolinodanaa
javnost upozna injenian opis toga komunistikog vode i zloina koje je on poinio
prema slovenskom, srpskomi hrvatskomnaroduzavrijemeprologsvjetskograta.Preko
polamilijunaosobapalesukaortvenjegovihrukuinjihovakrvmepotiedadadem
ovajiskazpredjoslobodnimsvijetom.
Zavrijemeprologaratajasambiopripadnikslovenskihdomobrana,vojske od oko
18.000asnika,doasnikaivojnikakojisubiliorganiziranisjednomnamjeromobrane
slovenskezemljeodbanditskihkomunistikihtrupapotookupacijskesnagenisumogleili
nisuhtjelepovjerititakovuzatitu.
PodvodstvomgeneralaLeaRupnika,kojegasmoodmilazvalisvojimocem,mismo
skoro potpuno oistili slovenski teritorij. No, u godini 1945.medunarodne komunistike
brigadedole suupomoTituimismomoralinapustitisvojuzemlju.Skupasnamai
podnaomzatitomizzemljesupobjegletakodertisuecivilaunadidaenaislobodu
imiruinozemnimdravama.
Kad smo stigli na austrijski teritorij, bili smo prihvaeni od 8. britanske armije i
upueninaVetrinjsko(Viktring)polje,gdjesusenaotvorenomutaborilanaavojskaioko
15.000 civila. Britanci su zahtjevali da odloimooruje, to smo i uinili pod jednim
uvjetom da nitko od nas ne bude povraen u Jugoslaviju. Medutim, Britanci nisu
potovali nae elje i oko 12.000 naih vojnika bili su povraeni u Jugoslaviju i tamo
poubijaniod
Titovihkomunista.
Tajsramotniinizvrenjenaprevaru.BritancisunamreklidaenasslatiuItaliju,
gdjesu ve bili stiglidrugi dijelovinae vojske. Mjestotoga,mismo odvezeni i ukrcani u
teretne vagone na eljeznikoj postaji Podroa, zadnjojpostajiprijeulaskauJugoslaviju.
Vagoni su onda bili zakljuani. Nakon to su nas uteretili, riua banda komunistikih
partizana,glasnotraeinaukrv,izalisuizzgrade.
Vlak je zapoeo ovaj put, ali odmah se opet zaustavio usred tunela izmedu
AustrijeiJugoslavije.ulismoviku,kletveismijehkomunistakojisuizvagonaizvlaili
neke od naih nesretnih prijatelja i tukli ih usred tunela. Prije Jesenica, prvog
slovenskoggrada,vlaksejonekolikoputazaustavio.Svakiputsmobilitueni,pljakani
odnaihstvariodvrijednosti ipljuvaniodpartizanainjihovihsimpatizera.
NetoposlijepolanoistiglismouKranjiposlaniuoblinjivojni logor.Nakonkratkog
pjeaenja,togkasnogsatadoekanismoodbande

400
HRVATSKI HOLOKAUST

pobjesnjelihcivilakojisunanasbacalikamenje,doksukomunistikizapovjednici
nasnatjeralinatreihodkakosenjimaprohtjelo.
Kad smo stigli u logor, jedan od komesara izveo je iz naih redova 17godinjeg
mladiaFrancaKomana,nemilosrdnogatukaoiondagaustrijelio. Ondajetaivotinja,koji
bi mogao ubiti ovjeka tako lako kao muhu,namarekao da e on, ako netko eli dobiti
metak u glavu, to vrlo rado uiniti. Tu smo iskopali grob i u njega pohranili naega
prijateljamuenika.
Krozjotridanabatineipljakanjesusenastavili,alinitkonijebioispitan,sudenni
osuden. Na posljednji dan mjeseca svibnja komesari su nam dali listove papira s
nalogom da ispiemo svoje osobne podatke i opiemo svoju osobnu prolost. Bilo
nam je takoder reeno da opiemo kada i zato smo stupili u Domobrane. Jedan
komesar, a da nije proitao niti jedan papir, izjavio je: "Svi ste ve osudeni i osudu
etedoznatikadaonabudeizvrena".Nosmoproveliumolitviistrahu.
Dne1.lipnja1945.,nasoko1.500bilismoutovareninaprvitransportiodvezeniu
Ljubljanu. Poto je jedan od eljeznikih mostova bio poruen, morali smo prijei na
drugu tranicu. Za vrijeme ovoga putovanja kroz Ljubljanu, jedna divlja skupina
komunistikih simpatizera opet su nas fiziki napali. Pred konac dana opet smo bili
utovareni u teretne vagone i, dok smoekalinapolazakvlaka,ulismokakozvonasa
Ijubljanskihcrkavapozivaju naandeoski pozdrav "Ave Marija". Premda smo znali da
su to posljednja zvona koja emo uti, njihov zvuk ipak nas je ispunio pouzdanjem i
smirenou.UKoevjesmostigliuzoru2.lipnja1945.Gimnazijskazgradave je bila do
potkrovljanatrpanadrugimjadnicimai,uskupinamaod150do200ljudi, odvezenismo
bilinamjestoubianja.Rukesunamsvezalitelefonskomicomikaodrveenatrpalisu
nasukamione.Jedansveenik,
na supatnik, dao nam je ope odrijeenje a mi smo zapoeli pjevati folklorne i vjerske
pjesme.KamionisuseodmahuputiliupravcuRoga,prekrasneumejunoodKoevja.
Poslije dugog puta, za vrijeme kojega etiri komunista koji su se, smjetenina
pozadini kamiona, vozili na naim ledima iskazivali su svoje "simpatije" prema nama
tukui nas kundacima inogama,iznenada smo uli pucanje strojnica, puaka i runih
granata.Konacjebioblizupasmoposljednjiputzapoelipjevatipjesmu:
"BlagoslovljenasiTi,MarijoAndeoTebetakopozdravljaKada
zvonaposljednjiputzazvoneTieponasdoiisobomnasuzeti".
Izbacilisunasizkamiona,skinuvisnasboljuodjeuiobuu.Ondasunaspodva
povezaliinatjeralinasdaidemopremajamiirokojoko15do20metara.Uzduputa,
kojijevodioprematomemasovnomgrobu,stajalisukomunistipoigravajuise
noevimaitoljagamadanam"pokau put".

MjestapokoljauSloveniji

401
JasamizmoliokratkumolitvuuastMajkeBojeKarmelske,ijusam
medalju imao jo oko vrata onda sam sa svojim drugovima zapoeo
hoditiprematomugrobu.Tusudvakomunistapukamastrovaljivali
ve napola mrtve vojnike. Ispalili su metke i na mene, ali ruka
Boja nekako je posredovala i ja sampao iv ineozlijedennahrpu
mrtvih ili umiruih ljudi. Meduumiruimprijateljimatusamproveo5
danai4noi.Mnogisujobili
ivi,zapomauiimoleise.Kadgodjenetkoglasnojaukao,komunistisu
ine".
Proloje20godinaodkadaje"Srpieki"nadomjestioKristov
KrinadSlovenijom.UbilisuDomobrance,alinasnikadanee
poraziti.
Zato,oddiktatoraTitajajavnozahtjevamodgovornaovapitanja:
Zatosinaslikvidiraonatakozloinakiisramotannain?Zato
nisiizaaopredsudpravdeidokazaonaukrivnjuteizraziozahtjev
zatakouasnusmrt?
Zato ne priznaje ovaj zloin i ne umiri rodbinu poklanih jer
mnogi odterodbinejouvijekhvatajuzaglupljenenadedaeimse
povratitinjihovimiliidragi?
ZatopredsvijetomneizjavikrivicuDomobranacaizatone
nadeopravdanjezatajizreenisudizaizvrenjeistoga?
Nepobitna je istina da je 12.000 slovenskih Domobranaca ilo
ususret svojoj smrti jer su bili poteni, miroljubivi i savjesni
domoljubi, branei svoju narodnu i vjersku batinu i ostajui
bezkompromisniuborbiprotivkomunizma.
Osimtoga,nepobitnajeistinadasusvetetisuepoklanihpoubijali
odrukukomunistikihkrvnikabezikakvasudaibezikakvihzakonskih
procedura.
Ovaj iskaz sam napisao jer nema nade da e Tito i njegovi
slugani ikada priznati autentinost tih zbivanja. No, ovo je ipak
istinskiiskazoonometosejedogodilomeniimojimkompatriotima
u lipnju 1945. Piui ove redke, elio sam jedino odati priznanje
uspomeni poubijanih i svakome dati mogunost da sam prosudi
kakav ivot i kakvu slobodu moemo oekivati pod komunistikim
reimom.
MilanZajec

402
HRVATSKIHOLOKAUST

DokumentXLVIII.
Rodensam2.veljae1922.uBileiauHrvatskuVojskusamstupio28.rujna1942.u
Sarajevu,gdjesamsluiodopovlaenja.SHrvatskomVojskomsamsepovlaioodLave,
gdje sam zarobljen od Desete krajike divizije. Odmah sam upuen u Trei bataljon
Sedme krajike brigade i s njom sam iao do Slovenije. Ista brigada uinila je mnogo
zvjerstava prema pripadnicima Hrvatske Vojske. Vrila je masovna streljanja u Krkom i
Kostanjevici. U Kostanjevici je potueno preko 2.000 ljudi, medu kojima je bilo i mnogo
djece od 18 godina. Ja sam sezaustavio jo u umberku, gdje sam bio zatvorenpri
tabudivizijeitakonisambiokodpredajeHrvatskeVojskeu Sloveniji.
Umorstva izvrena u Kostanjevici radena su pod zapovjednitvom komandanta
Treeg bataljona iste brigade kapetana Petra Duia iz Bosanske krajine. Komesar je bio
MitarBakoviizDuvna.Najvieumorstava jeizvrioporunikMilisav Djukiiz Bosanske
krajine.
TreibataljonSedmekrajikebrigadevodiojehrvatskezarobljenikeod Zagreba do
OsijekaiizvrionizubojstavakojasupoinilipartijciiSkojevci.
UPoegisamsesastaosDezideromUjhaziem,kojijenaprijed presluan3te,
prematome,osvemudaljnjemiskazujemsuglasnosnjim.
Kako sam s partizanima prolazio kroz Bosnu, znam da su po selima ubijali
videnijeseljakeaimuslimanskesveenike.Sprampravoslavnogpuanstvapartizanisuse
ponaaliprijateljskiidaliimsvuvlastutomkraju, navelikoimpomagajui.
AzizKapidi
Rim,12.travnja1947.

DokumentXLIX.
Bilonasjeukoloni,praenojpartizanima,oko900hrvatskihvojnika. Vodilisunasiz
pravca Mariboranavodnou Hrvatsku. Dana senesjeam,ali je to bilo dosta brzo nakon
kapitulacijeHrvatskeipredajehrv.vojske.
StiglismodonekogaerodromaublizinimjestaBreice.Potrpalisu nasuhangarnasamom
uzletitu.imsejesmrailo,dolisunaisprovodnici

Mjesta pokolja u Sloveniji

403

te nam kazali, da emo se sada preoblaiti u partizanske odore i prei u partizansku

vojsku. Zatoneka sesvi svuemo do gaaikoulje.Potosmotouinili,naredilisu,da
stotinanaside"naoblaenje".Prvastotinabilajeodvedena.Izvijesnovrijemeposlijetoga
zaulismopuanuistrojopuanuvatru,koja jeneko vrijemetrajala,aondasesmirila.
Natosupartizanidolipodrugustotinu,danas"preoblae".Odmahsmovidjeliuemu
je stvar i danamjemrijeti.Onimladi,skorodjeca,mladiiizzadnjegapoziva,plakalisui
alilizajoneproivljenimivotom,doksustarijimoliliBogaipripravljalinasmrt.Grupapo
grupa, stotinu po stotinu, odlazila je u smrt. Ja sam ostao u zadnjoj stotini. Nas su u
hangaru ipak povezali icom, i to trojicu po trojicu, te su grupu po grupu odvodili
nadnekeuratuiskopanestreljakejarkeubliziniaerodroma,iredomstrijeljali.
Kad sam ja doaonad jamu, bile su jame ve skoro pune ljeeva. Partizanisu
tadazapucalinamauledaimismo popadalinajotoplai krvavatjelesanaihmalo
prijepoubijanihdrugova.Janisambiopogoden nego su me onadvojica,skojim sam
biopovezan,povuklisasobomujamu.Umiriosamsemislei,daebitisvedobro,alisu
malozatimpartizanizapucaliprekoleevaujami,dadokrajeione,kojisumodajo
ivi.Jasamtakodobiodvahitcauleciaizmainskepuke.Potosuizamene
dovelijojednudesetkuzarobljenikaipostrijeljali,tosunekipaliprekonasijasam
tako ostao pod mrtvim tjelesima. Kad su nai krvnici otili, uspio sam da se odveem i
izademizjame.Nisambiotekoranjen,alisambiokrvav,jersejekrv,kojajecurilaiz
leevanadamnom,cijedilaponama. Nisambioustanju,daranenaledimai dohvatim,
akamolidaihsam poveem.Takosamlutaoparkilometaraokolotraeikakvukuu
idobraovjeka,kojiemiraneprevitiidatiminetoododijela,jersambiosamo
udonjemrublju.Nalutanjunaiaosampristraninanekuvatruinekoliko njemakih
vojnika,kojisusetugrijalinanjihovubijegupremasjeveru. Previlisume,nahraniliiobukli
unjemakoodijelo.Snjimasamostaodo predzoru.Krvarenjemijebiloprestalo.
Potosamdobroznao,tosupartizani,iaosamskrivajuisepremaZagrebu.Iaosam
podaljeodceste,alikadsumeobuzelibolovimoraosamsiinacestuipotraitineko
vozilo zaZagreb.Poeosamseizdavatizapartizana,jerjeutovrijemebilo
partizanausvimmoguimodorama.Takosamzaustaviojedankamionpunpartizana,koji
medoistaiprimiesasobom.Uspiosamihuvjeriti,dasampartizan.Dabihizbjegao
njihovazapitkivanjaosebi,kojabimemogladovestiuopasnost,poeosamseprevijati
iuzdisatikaodamezaistarana tekopee.Ipakutomenisam posveuspio.im
smonaime,proli zagrebakumitnicu,jedanodstarijihmedunjimazaustaviojekamioni
meninaloio,dapodemsnjim.Uveomeunekukuu,zakojusamkasnije doznao,daje
bilapomonaOZNA.Ostaviomejenanekojklupiuhodniku,

404
HRVATSKIHOLOKAUST

a sam je uao u jednu sobu. im sam ostao sam, dosjetio sam se jadu, ustao s klupe i
brzo kroz hodnik dokopao se vrata. Izaavi na ulicu, umijeao sam se medu
prolaznike. Poto mi je ipak njemako odijelo bilo opasno, to sam se domogao jedne
poznateobiteljiidobionetogradanskogodijelate,zahvaliviim,otiao.
UputiosamseubolnicuNuzagrebu(tunasvjedoktonooznaujekojuiokojim
se osobama radi, to ne moemo radi opasnosti po njih donijeti). Kad sam jednoj
bolniarki Hrvatici rekao, da sam ranjeni hrv. vojnik i na koji nain sam dopao rana,
dala mi je odmah krevet i upisala me u knjigu kao partizanskog borca. No nisam ostao
dugoubolnici.Mojsluajnijebiojedinisvojevrste.Taistabolniarkaprimilajeosim
meneidrugehrvatskeranjenike,takodajestvarvebilapostalasumljiva.Zatosupoeli
pozivati ljude u kancelarije bolnice i utvrdivati njihov indentitet. OZNA se posebno
interesirala u kojoj su navodnoj partizanskoj jedinici ti sumljivci "partizani" sluili. Pa
kadaoninisumoglitonodokazatisvojetvrdnje,reklibiim,dasu"ustae",iodvodili
ih i, kako smo kasnije doznali, likvidirali. etvrti dan obavijestila nas je ta dobra
bolniarka,dasenas12moraodmahizgubitiizbolnice,jerdanamsespremahapenje.
Dala nam je iz magazinanaa odijela te preko toga jedan bijeli bolniarski mantil, pa
smonatakavnainneupadljivomogliizaiizbolnice.Otilismo,svakinasvojustranu,
spaeni.
MarkoC.
Rim,28.sijenja1962.

DokumentL.
Roden sam god. 1927. u selu X travnikog kotara. Naalost, tono svoje
podatkeiimenanesmijemdatiradiopasnostiposvojuobiteljudomovini.
Ulistopadu1943.biosamnanovaenjuuTravniku,nadensposobnimidodijeljenu
njemakoj Princ Eugen diviziji, bez moje molbe ili odobrenja. Poto sam ranjen kod
Oroslavlja,putensamkuinaoporavak.Kasnije,vejebila1945.nisammogaootiido
svoje jedinice, nego sam se na povlaenju prikljuio kuprekoj bojni pred Dravogradom,
koji smo mogli vidjeti s brda, nali smo se negdje oko 10. svibnja 1945., ali se tona
datumadanasdakako,nemoguviesjetiti.
Videidajedoaokrajipredavanjepartizanima,jasamse,sadesetakdrugova,presvukao
ucivilnoodijeloizasvojepotpunonovo,finskoodijelo

MjestapokoljauSloveniji

405

dobio sam od slovenskog seljaka iznoeno i slabo civilno odijelo, a svoje oruje,
njemaki M.P., i talijansku "berettu" rastavio sam i razbacao sastavne dijelove. Lutajui
umom bili smo zaustavljeni od nekih sloven. partizana, kojima smo se predali na
njihovo traenje i u nas upereno oruje. Oni su nas predavali odmjesta do mjesta te
smosenakonnekolikodana,moda45,naliulogoruSevnici.
LogorsenalaziounekojkolidesnoodcesteSevnicaZidaniMost.kolajebilana
sprat (moda i na dva, ne sje(fam se vie), s velikim dvoritem, ogradenim bodljikavom
icom i naikanim partizanskim straama sa strojnicama u ruci. Drugi je logor bio u
njemakimbarakamakodSevnice.Moj logor u koli pa i samo dvorite bilo je krcato
puno ljudi veinom hrvatskih vojnika s manjim brojem njemakih, te gradanskih osoba s
prilinimbrojemenaidjece.Prvatrietiridananismodobivalinitazajelo,damise
od gladi nesvjestilo. ena jednog mog prijatelja F. M. mogla je, kao i druge ene s
djecom,iiugrad,tonaradtonapronju,donijelanamjenekadmalokruhaililuka
za jelo. Kad su nas jednog dana potjerali na ienje magazina na stanici, skroz
razorena,nalismokesicupapirnatusneimbijelim,mislilismodajebrano.Kadsmo
u logoru htjeli "brano" skuhati, otkrili smo, da je bio gips. Znam da smo od alosti i
bijesaplakali.Kasnije,izapardana,poelisunampartizanijednomnadan,upodne,
dijelitinekuneslanujuhuodkonjskogimazginamesa.Znamdasamimao48kgkadsam
puten kui iz logora (mjesto obinih preko 70 kg) te od stanice Bile do svoje kue,
teknekolikokilometara,iaosamcijeluno,najvienaetirinoge,odsameslabosti.
StraarilogoraSevnicebilisuuglavnomSrbi,tosamdobromogaoprepoznatipo
njihovom narijeju. Meciutim, morao je biti medu njima i po koji Hrvat. Jednog sam
prepoznao: Jozan Vidak, partiz. porunik ili potporunik, iz sela Putieva kod
Travnika,kojijedanaszaposlenutvorniciibicanaDolacstanici(njegovbratAndrijasuden
jekaoustaana12godina).AkosamVidaknijeubijaozatonemamdokaza,iakonasu
naojnevoljinijenipogledao,akamolipomogao onbaremmoetonokazatiza
masovnaubijanjaulogoru.
Kadsmostigliulogor,nitkonasnijepitaoime,jedinicu,"krivnju"initkonijenita
zapisao.Sutradaniliprekosutranaveer,kadsevesmrklo, ulasunaI,sprat,gdjesamja
biosmjeten,etiripartizana,ispraznilajednu uionicu(razred)teuvelajednogmladia,
obuenauustakuodoruCrnelegije,da"prepoznaje"ustae.Nitkogaodnasnijedotada
vidio.Govorioje ionsrbijanskimdijalektompasmogasutradanikasnijevidjeliobuena
kaopartizanamedupartizanima.Tajkaoustaaobuenipartizanpokazivao jeljude,koji
sunavodnosnjimsluili"uistojjedinici".Tehnikaodabiranjakandidatasmrtibilajevrlo
jednostavna:svakiboljiipristojnijimomak,

406
HRVATSKI HOLOKAUST

osobitoako jeponesreiimaoduljukosu, biojeproglaen"ustaom"i sutranaveer

ubijen.Ijasambiomedutimizabranimkaoimoj bliisusjedT.D.,kojijeidanasiv u
Jugoslaviji.imjeonajmladipartizanpokazaonakoga,zgrabilabigadruga2partizana,
bacila na hodnik, vezala icom i bacila u posebnu sobu, koju su uvala 2 partizana sa
runimstrojnicama.Tu smo, onako vezani, prenoili. Bilo nas je oko 120 itaj broj je,
izgleda,bilamjera,odredenazaubijanjenadan.
Sutradansudoladvailitripartizana,valjdaasnika,postavilistopredvrata sobe te
jednog po jednog od nas popisivali i to ime i prezime, dan i mjesto rodenja te
jedinicu,ukojojjetkosluio.Tonipotonijebionekisud,jernikoganisupitaliniza
kakvu krivnju niti bilo to dokazivali. Jedino su pustili mene, T. D. i jo dvojicu ili
trojicu"malodobnih"potosamjaiskazao,dasamrodengodine1929.uinivisepreko
dvije godine mlaflim. Bili smo odmah razvrstani i puteni medu druge, koji nisu
odredenizaubijanje.
Teisteveeri,oko10satipovelisuvezanesaspratadole.Venastepenicamatako
suihudaralikundacima,dasuIjudiurlaliodboli,tojeulasvazgrada.Odvelisuih
nekuduno.Nitipolasatakasnijeulismostrojopuanuvatruiznalismo,dasunai
supatnicipobijeni.
Sutradanujutro,modaoko6satiodredilisupartizani2025jaihmladia,medu
kojimaimene,dalinamurukelopateitrnokopetepovelinaSavu,uzvodnoodSevnice,
alinedaleko odgrada,12km.Zgrozio samse,kadsamnapjeanomtlu,moda50m
od Save, sa mjestimino izraslim mladim vrbama, vidio poubijanu cijelu tu grupu od
oko 120 ljudi. Bili su ubijeni iz strojnice i povrh toga svaki je dobio hitac u glavu iz
pitolja. Ponjima su se ve kupile muhe, a kod nekih se vidjelo, kako su valjda u
smrtnomgru,nogomiliglavomtravuilizemljupotrli.
Naipratiocinaloilisunam,dauneposrednojblizinigubilita iskopamojamu
medu vrbama, iroku 34 m, i dosta dugaku. Morali smo ih bacati u jamu, jo onako
vezaneuicu.Zagrnilismoihpjeanomzemljom nitipolametranadleevima.Jasamu
stanjuidanasprepoznatitokobnomjesto,akoganisukasnijenanekinainzbrisaliili
prekopaligrobove.
Poznavao sam jednog od komunistikihrtava:mladiaAntu Fiia (sina Pere i
Janje F.,rodena god. 1924. u Nevi(fpolju kod Travnika). Slino takosumuidva
brata"nestala"inisusesapovlaenjapovratila.
Josamdvaputbiopozvannaukapanjepobijenihrtava,otprilikeuistombrojuod120
ljudi.SvetrimasovnegrobnicenalazeseblizuSave,naprostorudugomoko500m.Pri
kopanju2.grupebiojesamnomJ..,kojiidanasiviuJugoslavijiiimadravnuslubu
(znamtonomjestoiadresu). Osimtogajonekolikoljudiiena,kojisudanasu
domovini,ikojedobro poznam,prolisustrahotelogorauSevniciimoguotomudati
svjedoanstvo

Mjesta pokoljauSloveniji
407

oevidaca,aliimimenamogukazatitekkadimbudemoguedatigarancije zaivoti
sloboduodkomunistikeosvete.
Na gornji zapisnik dodajem jo slijedee: Gledao sam iz kole, icom ogradene,
zajedno s mnogo drugih supatnika, kako su mnogi partizani pod orujem dotjerali 6 7
ustaaizume jonerazoruanih(nisuse dalirazoruati).Medunjima bio jei jedan asnik,
srednjegrastasvelikimbrinama.Partizani supregovaralisnjima,daodloeorujeiopkolili
ih sa svih strana. Odjednom iz hrvatske grupe u krugu, okrenute na sve strane, sa MP u
rukama,zapoepaljba, ostaeubijenimnogipartizani,zapravoitavahrpa,dokpartizani
ne pobie te ustae do zadnjega. Nai logorai su ih pokopali, ali ja nisam bio medu
njima.
Iz Sevnice su nas prebacili zatvorenim vagonima, bez vode i hrane, do Osijeka na
Zelenopolje.Tusamostao.Mislim,nekih15dana.Odmukautomspominjemsamo,da
su partizani donijeli u moju grupu "kapu" spletenu od bodljikave ice. Prisilili su onda
jednoglogoraa,danataknedrugomtukrunu4 iudaragatapompoglavi.Akotajslabo
udara,odmahnjemutubodljikavukapunataknunaglavu.Imenisutunatakli,ituklime
poglavi,doknisamkrvavpao.Drugemukeovdjenespominjem.
Iz Osijeka nas vlakom, otvorenim vagonima, prebacili u logor Slav. Poega. Na
putu su nas napali srpski seljaci kamenjem, u jednom ili dva sela, dok se vlak micao
puevombrzinomilistajaonastanici.
UPoegisamseizvukaoizlogora,nakonviedana,kadasuputalikuimladie
rodene 1 9 2 9 . Ja sam se takvim iskazao, iako sam bio 2 godine stariji. Doao sam kui
teak48 kgzapravopuuina4 noge,bolestani oslabljen,odstaniceBiledokue.Danas
teim 8788 kg,tojeteknetovienegobipovisinitrebaloimati.
UPoegisamnjegovaoumiruegkolskogdrugaN.Dilbera,kojijebiosavutekoj
grozniciodtifusa,doksuuiponjemuplazileupregrtima. Ostaojenaivotu.Pakadbi
megoduTravnikusreorekaobi:"Jajedemtvojimzubima".
H.M.
B.,24. veljae 1962.
4

Ovakvomuenjeteakipribijanjanakrinekolicinehrvatskihratnihzarobljenikajosu potanjeopisanaod
satnikaJosipaHeimovia,unjegovojknjizi InTitoDeathMarchesandExterminationCamps,NewYork,
CarltonPress,1962.,str.66.

408
HRVATSKI HOLOKAUST

10.POGLAVLJE
Mariborskipokolji
DokumentLI.
Ja sam poao iz Zagreba 7. svibnja 1945. u 10 sati sa bolnikim vlakom Ustake
Obrane kao sveenik te postrojbe. Zapovjednik vlaka je bio dr. ime Cvitanovi,
pukovniklijenik. U vlaku je bilo oko 500 bolesnih zatim 200 oboruanih vojnika sa
nekoliko asnika te oko 700 ena, djece i gradanskih osoba, koji su u zadnji as
pristupili vlaku da izbjegnu iz Zagreba a medu njima 4050 sveenika. Vlak je bio
dobrosnabdjevenhranomi bolnikimmaterijalom.OdZagrebadoMariboraputovali
smodvaipoldanasrazlogajersunasznalislovenskieljezniarinasvakojstanicipreko
potrebedugozadravatiuoitojnamjeriavjerojatnoiinstruiranidanastoduljezadre,
jersuznalidaodGracanastupajupremaMariboruRusiiBugari.Takosejeidesilo.
Na stanici Hoe pred Mariborom bili smo zaustavljeni od jedne jae partizanske
postrojbe,kojajetrailadaserazoruamoadaenamvlakpustitidalje.asnicisuve
prije,uoivipravu namjerutogazaustavljanja, sasvojimvojnicimanapustilivlakiotiliu
umupodvodstvombojnikaJakovaBarbaria.Ostaliputnicinesposobnizaikakvuvojnu
akcijupreuzelisu ono malo naoruanja to su imali i nakon toga je vlak upuen
za mariborku stanicu, koja je ve bila od Bugara zaposjednuta. Cijela je garnituravlaka sa
stanice odveena u bivi njemaki logor. Tu je odmah zapoela od strane partizana
pljaka svih vrijednosnih predmeta sve do odijela, koja su partizani odnosili kako od
mukihtakoiodenskihkaoiodranjenika.
Prvidanodmahsuodijeljenimukiodenskih.Hrananijedavanauopekroztri
dana,nokakosupojedincijoponetoimali,moglosejepreivjeti.Zabolesnikenije
bilonikakvenjegeilihrane,aknivode,aujednonapominjemdasulijenicibolnikog
vlakajoprvuveerodvedeni.Nopostupakpartizanapremanama,osimprijetnjiislinog,
nije bio naroito lo, izuzevi ve spomenutu pljaku. No i ta se je situacija skroz
promijenila od prilike etvrti dan, kada je komandu logora preuzela IV. partizanska
VojvodanskabrigadapodzapovjednitvomgeneralaNada.Pljakapreostalihstvarinaravno
jenastavljena,surovitostiiprijetnjesvakevrstiseredaju.
Sadjeodredenodaseodvojeasnici,kojejeprokazivaonekibricoKokiiz
Zavidovia,kojijekaojasenovakilogorasnamapoaokaobolnikibrico.Krozovo
vrijemesnamastupioukontaktjedanslovenskimladisveenik(ZdenkoLove)itajje
uzpomomariborskogbiskupaJosipaTomaiabioveupregovorimasaslovenskim
partizanima,dases

Mariborski poko

ji

409
.

bolesnicima iz ove grupe postupa humano i sa izvjesnom bolnikom njegom a nas

sveenike da se odvoji i pusti na slobodu. No sve to je dolaskom IV. vojvodanske
brigade palo u vodu.
Kad sam uoio tu situaciju i da vie ne mogu odravati kontakt s bolesnicima,
odluio sam jer vie u ume ne mogu, da pobjegnem. Ovo mi je omogueno energinim i
smiljenim nastupom jedne bolniarske sestre. U naoj je skupini bilo pet kolskih sestara
Sv. Franje iz Mostara koje su dobrotom jednog partizanskog slovenskog asnika putene
kriomice na slobodu, ali su i dalje s nama odravale kontakt, donosei nam hranu i po
koji dobar savjet i upute.
Dan prije mojega bijega bila je nedjelja: vodili su nas sve mukarce sa oko 50
sveenika na elu u povorci kroz cio grad, pokazujui nas kao svoje roblje i vratili su nas
u isti logor oko ponoi.
Ja sam odmah od poetka moga boravka u logoru osjetio, da medu slovenskim
borcima ima i takovih, koji sa komunistikim partizanima nemaju iste ciljeve, nego da su to
bili borci protiv Njemaca i njihov je postupak prema nama bio relativno korektan.
Openito sam opazio da narod, izuzevi malu skupinu partizana komunista, oekuje
okupaciju Slovenije po Englezima
i da je postupkom komunista, a naroito ove IV. brigade, teko razoaran.
Ja sam se smjestio u franjevakom samostanu pod krivim imenom to ve i iz toga
razloga da mojom pastvom ne bi franjevci Maribora imali ikakve neprilike. Tu sam
odmah usljed nedostatka slovenskih sveenika preuzeo dunost na upi Sv. Petra,
kamo sam dnevno odlazio a subotom i nedjeljom tamo i boravio.
Sve sveenike kao i bolesnike vratili su partizani u Zagreb kao zarobIjenike i sada
se jo nalaze po raznim zatvorima. uo sam neprovjereno, da su pred Zagrebom na
Savskom mostu neke ranjenike ive bacali iz vlaka u Savu. Od sveenika je u Zagrebu
strijeljan dr. Guberina.
Od 15. do 18. svibnja stalno su provodene kolone zarobljenika kroz Maribor
opljakane, bose i od gladi iznemogle a ako bi koji od njih pokuao da se vode napije bio
bi na mjestu odmah ubijen. Saznao sam da se veliki broj zarobljenika nalazi u
kadetskoj koli u Mariboru, od kojih su neki umirali od gladi i edi i zime, jer su bili na
otvorenom dvoritu.
Dne 18. svibnja poinje razdvajanje zarobljenika na asnike, ustae i domobrane i
masovno ubijanje. To se je vrilo u predgradu Maribora, zvanom Tezno i to nou u jarcima
kopanim za protutenkovsku obranu. Ubijalo se
1

Dr. Ivo Guberina, istaknuti hrvatski profesor i pisac, svojom muenikom smru pridruio se drugoj

jedanaestorici sveenikamuenika ibenske biskupije koje su partizani poubijali.

2 Tezno, jedan od najzloglasnijih hrvatskih mas ovnih ubijal ita, bio je dobro poznat ne samo oevidcu
fra V. Vasilju nego i glavnome uredniku ovoga djela sve od poetka rujna 1945. Zato su glavni urednik i njegovi
suradnici od 1960. godine o njemu sustavno dizali svoj glas pred

410
H RV ATS KI H O LO KAU S T

mitraljezimaaiklaloiubijalotupimpredmetima.UbijanjesuvriliveinomSrbiIV.
Vojvodanskebrigadeadijelomislovenskipartizani.
Medustanovnicimaizazvalojeovomasovnoubijanjepredoimasamogagrada
ogromnonegodovanje,aliraditeroranitkonijesmioprotestirati.
Ja sam napisao dva protestna pisma na komandu mjesta i zapovjednitvo etvrte
brigadenaravnobezuspjeha.Opisaosamitavtajpostupakiprotestiraoprotivistoga.
Ovasuubijanjatrajalado30.svibnja.SlueiupuSv.Petra,vlastitimsamoimavidio
maseljeevahrvatskihinjemakihvojnikauDravi.uosam,dasu6kmistonood
Mariboranajednom preprijeilitokrijekeimoralibitiuklanjani.UTeznusuljeevibacani
u jarke i samo poneto zakopani zemljom tako da su naknadno morali biti zasuti
vapnomizemljom,jersejeraspadanjeosje(faloiprijetilozarazom.Raunasepoizjavama
dostavjerodostojnihljudiizMariboraaipoizjavamasamihpartizana,dajetumoglo biti
poubijano30.000do35.000Hrvata.
Strahote toga ubijanja priao je meni osobno jedannadporunik (imi) koji je sam
bio medu strijeljanima ali on i jo jedan njegov drug ijeg imena neznam, bili su
obojicatekoranjeniipritajilisekaomrtvi,tesusezatimskloniliuoblinjeseloazatimu
partizanskubolnicuuMariboru,izdalisezapartizanskeborceitakoizmaklismrti.Nakon
20danalijeenjaupuenisuuHrvatskuizadaljnjuimsudbinuneznam.
Uostalom, jedne subote i sam sam uo to ubijanje i vidio gdje ubijene bacaju u
Dravu. Ovo je uostalom inotorna injenica, iji je svjedok sve stanovnitvoMaribora.
Ovajjepostupakuostalomizazvaomedupuanstvompotpunupreorijentacijuiogorenje.
Napominjem, da su istih dana partizani u okolici Maribora uhitili ogromanbroj
istaknutih katolikih obitelji koje nisu za rata nikada suradivale s partizanima. U samom
logoruSterntalbilojeoko13.000uhienih slovenskih katolika,kojesumuiligladuibatinali.
Deavalosejeakiumojojupi,dasuodvodilicijeleobiteljiaestoocaimajkuadjecu
ostavenamilostsusjedima.
UsamojSlovenijinijeseformiraoodporveegobsegaalijejavno
amerikim Kongresom, pred Ujedinjenim narodima, pred amerikim predsjednicima i kod amerikih medija svi
su, unato izdanjima monumentalnog djela OperationSlaughterhouseizgodine 1970, i 1995. ostali otvrdnuti u
svojoj utnji kao da se mariborski pokolji nisu uope do g od i l i. S l ub en a ut n j a t e ak i n i j ek an j e t i h
u a s ni h z l o i na n a s ta v lj a j u s e u s v i j e t u s ve d o naih dana. Ni otkopavanje, sredinom 1999. godine, 1.769
kostura i to samo na manjem dijelu od 70 metara toga pet kilometara duga kanala, koji je natrpan desetcima
tisua hrvatskih muenika, nije prekinulo tu slubenu utnju. Osim hrvatskih i slovenskih medija, jedini glas o tim
pokoljima uo se 19. rujna 1999. u samom Mariboru od pape Ivana Pavla 11. Iako je izjava Kristova Namjesnika bila
kratka, 21. listopada 1999. glavni urednik ove knjige toplo se zahvalio Svetom Ocu, molei da blagoslovi sve
predstavnike triju hrvatskih narataja koji su, potaknuti otkopavanjem u Teznu, smjesta zapoeli svoj rad
na ovome hrvatskom izdanju.

Mariborskipokolji

411

miljenje sasvim hranjeno protiv partizana a deavaju se vrlo este sabotae osobito u
unitenjustreljiva,npr.uLjubljani,MariboruuTrbovljucijelivlakovi municijebilisudignutiu
zrak.
CitaosamunovinamaarazabraosamiurazgovorusjedniminovnikomOZNE,
dasebameneosobitotraikaopiscatrijuknjigaprotivkomunizma.Tomejesklonilo
kao i okolnost, da su svi funkcioneri Katolike crkve bili pod naroitom paskom a
dijelomiuhieni,daseodluimnabijeg.Dne3.rujnastigaosamuTrst.
Dr.VasiljfraVendelin3
Rim,15.listopada1945.

DokumentLII.
Umjesecuveljai1942.biosampozvanuvojskuidodijeljenuII.eljez.bojnuu
Sarajevu,ijijezapovjednikbioAnteVoki.
U nedjelju 6. svibnja 1945., sluajno sam saznao da je pokret povlaenja i da se
Zagreb ima napustiti. Po uputi generala Mokova, otiao sam na Zapadni kolodvor,
gdje sam se ukrcao u bolniki vlak. U kompoziciji tog vlaka, bio je smjeten jedan
dio Ustake mladei, pomone slube P.T.S.a i ranjeniciP.T.S.a.Vlakjekrenuoiz
Zagreba oko pola noi i ujutro smo stigli do Breica. Zapovjednik vlaka, bio je jedan
lijenikbojnik, ijeg se imenane sjeam. Radi sabotae eljezniaraSlovenaca i bojazni
od zrakoplova, a zatim i zbog prenatrpanosti kompozicija na pruzi ZagrebZidani
Most, stigli smo tek u ponedjeljak na veer u Zidani Most. Nakon pola sata, krenuli
smo iz Zidanog Mosta za Celje, gdje smo stigli u utorak ujutro. Ovdje smo zatekli
mnotvosamovozasnaimizbjeglicama.Nakonkraegzadravanja,
3 Dr. fra Vendelin Vasilj lan je Hrvatske franjevake provincije u Hercegovini koja je, zbog svoje vjernosti
Bogu i Hrvatskoj, najtee bila pogodena od ruku Titovih partizana. Blizu 70 franjevaca ove zajednice, 30 samo
na irokom Brijegu, bili su poubijani od sljedbenika Josipa Broza Tita. Fra Vendelin, jer je Bojom voljom bio
predodreden da bude jedan od krunskih svjedoka mariborskih pokolja, izmakao je od nasilne smrti. Satrven
zbog mariborskih pokolja i glavni urednik ovoga djela, nosei duboko u srcu bol zbog masovnih pokolja u okolici
Trsta, poetkom rujna 1945, nadoe se skupa u Franjevakom samostanu Sv. Ante u Bologni (Italija). Prijateljstvo
obojice svjedoka tih masovnih pokolja nastavilo se, ne samo u[taliji nego i u Sjedinjenim Amerikim
Dravama. Upravo zato, sredinom 1970. godine prva kopija prvog izdanja knjige Operation Slaughterhouse stigla
je u ruke fra V. Vasilja. U znak zahvalnosti on je kao urednik hrvatskoga tjednika Danica u Chicagu napisao seriju
od pet dugih lanaka o tek izaloj knjizi. Naalost, koncem 1970. ovaj krunski svjedok mariborskih pokolja, iako je
i umno i fiziki bio pravi gorostas od ovjeka, iznenada je teko obolio i poetkom sijenja 1971. godine
spokojno je doekao smrt.

412
HRVATSKI HOLOKAUST

vlak je krenuo prema Mariboru. Na etvrtoj postaji iza Celja, vlak se ustavio na
itavdan.Naupit,zatoekamo,odgovorenoje,daselokomotivaotilasnadbjetivodom
u Pragersko. Kada je pao prvi sumrak,doao jenatu postajubolnikivlak"Obrane",
iji je zapovjednik bio pukovnik, Dr. ime Cvitanovi. U ovome su se vlaku nalazili:
nadstojnikpostajeZagrebGl.kolodvor,Zembi,bojnikMirkoBlaevi,ravnateljdrutva
Wagonlita dopukovnikBilobrksatnikPrpisatnikFereniiveibrojustakihasnika, 19
sveenika,bolnikoosoblje"Obrane",obiteljiasnikaidunostnikaitd.
Predovimjevlakomiaooklopnivlak"Obrane".
Jasamtadapreaoizsvogvlakauvlak"Obrane"ipodmraksmokrenulidalje.
Poslijesamsaznao,dajeonajbolnikivlakP.T.S.a,povraennatraguCeljeidalje
prema Zagrebu, a asnici koji su se u njemu nalazili, jedan je dio pobjegao u Celju, a
jedandiosevrationatrag.
Naveer smo stigli u Pragersko, gdje smo prenoili. Kada smo stigli u Pragersko,
ustanovili smo da je je to mjesto bili naputeno po njemakoj vojsci, anavodno da su
partizanipreuzelivlast.Ujutrosmopopraviliprugu,kojajeutokunoibilanaviemjesta
razruenaikrenuliupravcuMaribora.Kada smo stiglido prve postaje,tu smonailina
prvu skupinu naoruanih domaih partizana Slovenaca. Oni nam nisu dopustili da
idemodalje,vesunaspozvalidapredamoorujeiutomsluajudamoemoiidalje
sve do Klagenfurta. No to je bila njihova smicalica. Vodili smo pregovore s
partizanima, te smo se konano sporazumili, da se preda oruje. Pregovore je vodio
zapovjednik, Dr. ime Cvitanovi. Partizani su pristajali, da jedino asnicimogu zadrati
oruje.
Okopodne,vlakjekrenuodaljealistigavinaslijedeupostaju,opetsmostaliitu
ostali ekati do 16.30 sati. Na ovoj su postaji partizani preuzeli strau nad vlakom.
Primjetivito,mnogisuasnici,vojniariiostalipoelibjeati,kojisubilisposobniza
hodanje. Medu njima su otili dopukovnik Bilobrk, bojnik Blaevi i vea skupina
naoruanihvojnika.
Oko 4 i pol sati pp. u srijedu sati vlak je krenuo dalje sve do jedne postajepred
Mariborom. Tu su partizani ponovo zaustavili vlak, vrili pregled vlaka i traili predaju
samokresa, koji su prije bili ostavljeni asnicima. Bolniarke su iskoristile stajanja
vlaka i mrak, pa sunas veinu asnika preobukleu gradanskaodijela. Naveerje vlak
krenuo dalje u Maribor pod jakom partizanskom pratnjom, tako da vienije bilo mogue
bjeati. Kad smo stigli u Maribor, partizani su odmah skinuli i posebno odveli zapo
vjednikaDr.Cvitanoviainjegovogmalodobnogsinaujednuprostorijunakolodvoru.to
jedaljebilosnjima,nijemipoznato.
Nasostale,otprilikeoko1.500ljudi,izuzeviranjenike,kojisuostaliu vlaku,izvelisuetiri
poetiribezikakveprtljageizvlakaismjestilinasu

Mariborskipokolji

413

jednumanjuprostorijucarinskogmagazinaublizinikolodvora.Prvihestdana, davali su
nam partizani vodu sa vrlo malo brana, kao hranu, tzv. taranu i dopustili nam samo
jedanput dnevno vriti nudu. Iako smo se ve nalazili u prostoru ogradenom
bodljikavom icom, vrenje nude i pie vode, bilo je doputeno pod jakom
partizanskomstraom.
Prvih48satiutojnastambi,nalazilismosezajednosadjecomienama,sa kojima se
isto postupalo, kao i sa nama. Treeg su dana odjelili ene i djecu u posebnu
prostoriju.estogdanapoelismodobivatisamojedanputhranu,bezkruhaitoredovito
samo"taranu".
Treeg su dana poeli izdvajati asnike, doasnike i vojniare iz nae nastambe.
Partizani su u nastambe dovodili pojedine partizane iz raznih krajeva, radi
prepoznavanjaiodvajanjanaihljudi.Unastambusudolazilizapovjednicistraaidrugi
partizani,te sunam oduzeli sve, to je bilo vrijedno,osobitozlatninu,obuu,odjeui
satove,pai ono,toimsesvidjelo iprohtjelo.Osobitojenastaozanasteakreim,kada
suuMariborpristiglesrpskejedinice.Tadajepoeloodvajanjenaihljudi,danjuinoi
unepoznatompravcu.Devetogdana,ponaemodlasku,od1.500ljudi,ostalojeusvemu
oko300civila.Uodvodenjuimuenjunaihljudi,naroitoseistaknuonekiHercegovac,
majorule.On je obiavao odvoditinaeljude uskupinamaod3do 5ljudi,a to je s
njima dalje bilo, nije mi poznato. Od ljudi, koji su bili odvedeni i natrag se povratili,
doznalismoiosvjedoilise,dasupartizaninaeljudemuiliizlostavljaliinakontoga
mnogeubili.TakomijepriaoustakizastavnikFabijanRategorac,kojegasuuveer
odveliiznastambe,dasugau jednompodrumu vezaliimuili,pokazujuinamtragove
oiljakaodice,kojomjebiovezan.
Uspjelo mu je, na meni nepoznati nain, pobjei i douljati se natrag u nau
nastambu, sav izbezumljen, te nam priao to se s njima dogadalo, a takoder i sa
ostalima. Mi smo ga neko vrijeme krili. I nas, koji nismo bili odvedeni, partizani su
ispitivaliiuznemiravalisaraznimupitima,osobito,tkojeustaa,kolja,gdjejesluio,radi
egajebjeaoitd.,presluavajui nasponekolikosati.Zakogasuposumljalidajeustaa,
prisiljavalisuganasvemoguenaineiraznimsredstvima,daprizna,dajeustaa,da
je klao i ubijao, iako to nije inio. Naglaavam, da su se u tome isticali naroito srpski
partizani,doksuHrvatiiSlovencibilimnogoblaiudoticajusnama.
Ubolnikomvlaku,za vrijememogboravkauMariboru,znamdaje ostalooko500600
teihranjenika.Prialosekasnije,dasuihpartizani,kadasuubolnicustizalinjihovi
ranjenici,odvodiliizbolniceivjerojatno negdjepoubijali.Dokjeovabolnikakompozicija
bilauMariboru,otrovala sejednastarijabolniarka,kojojseimenanesjeam.
Nekolikomladihbolniarki,odvedenojepopartizanima,atojesnjimakasnijebilo,nije
mi poznato.

414
HRVATSKI HOLOKAUST

Partizanisunaimaoduzelisavljenikiisanitetskimaterijal,tenadalje, lijekove,hranu
zaranjenike,kojasenalazilauvlaku.
Kadasudevetidanponaemdolasku,poelistizatiuMaribor zarobljeniciiz
Dravograda, uslijed pomanjkanja nastambi i hrane, a uz to velikog broja zarobljenika,
otpremilisuzaZgb.eneidjecu,tenasoko70dr.slubenikaeljeznica,carinairiznice
i to sve pjeice bez ikakve hrane podpuno opljakane i gole, pod vodstvom nekog
farmaceutaJelia.
Zarobljenici, koje su partizani doveli iz Dravograda u Maribor, bili su bosi, slabo
odjeveni, takore goli, ili su u kolonama po etiri i to treim korakom, dok su uz
njih partizani jahali na konjima. im bi koji zastao, bilo da vri nudu ili zbog
iznemoglosti,biojenamjestuubijenibaenuDravu. Dvojicajurinika,kojisuuspjeli
pobjei iz tih kolona, pripovijedali su nam o svemu onome, to su doivjeli i pretrpili.
DoksuseEnglezinalaziliu blizini,partizanisusnjimalijepopostupali,alikadasuoni
odmakli,tjeralisuihtreimkorakom,tukli,zlostavljali,ubijaliibacaliuDravu.Rauna
se,dajenatajnainoko3.500domobrana,ustaaicivilapobijeno.
Iz Maribora smo krenuli put Bistrice i Huma na Sutli. Ovdje smo preli hrvatsku
granicu i doli u Pregradu, gdje su nas lanovi partizanske milicijei OZNE,legitimiralii
pretresali,odnoseisvevrijednijestvari,kojesunamjopreostale.Premanamasusevladali
veoma grubo, prijetei, da e svakog ustau ubiti i da nee ni jedan pobjei. Nas
nekolikosmoproduiliputZapreiai21.svibnjauveerstigliuPodsused.Grupau
kojojsamsenalazio,razdjelilasenaviemanjihskupina,anekisunamseipridruili.
UPodsusedusmobiliuvedeniujedanperivoj,gdjesuljudesvrstavalipo4iodvodiliih
u Vrape, gdje su ispitivali, odakle je tko i tko je tko. Radi toga, ja sam se prebacio iz
ovog perivoja u susjedno dvorite, medu nae mlade ustae i domobrane, koje su
partizaniveuvrstiliusvojepostrojbeinakapeimstavljalipartizanskezvijezde.
Odavdemijeuspjelo,savodnikomRukavinomizsigurnosneslubeP.T.S.a
prebacitiseuZagreb,gdjesamdoao22.svibnja1945.
KadsamdoaouZagreb,vidiosam,dasukoleisveveezgrade,prepunezatvorenih
vojnikaicivila,ena,djeceitd.Partizanijotadanisu imaliuZagrebuorganiziranuvlast,
negojevojskaiOZNazatvaralaljudeioduzimalamnogimanjihovuimovinu.Partizanisu
obavljalipregledestanova, podizgovoromdatraeorujeiustae,priemusuljudima
oduzimalisve vrijednijestvari.Stanovnitvojebiloizbezumljenoizstrahaibojazni,pred
partizanima,osobitoradinjihovogpostupka,jernitkonijebiosiguranza ivot.Prialisu
mi,dapartizani,noublokirajupojedinidiogradailjudeumasamaodvodenatramvaj,
kojijenouutusvrhuvozio,teihodvodiliulogore.enamijepriala,dabisemogle
prebrojitikueiobiteljiizkojenijenitkonestao,ilibioodvedeniliubijen.Hranese
tadauZagrebunije

Mariborskipokolji

415

moglodobiti,jerjegradbioblokiran,panitkonijemogaoiipohranu,a niti suseljaci

mogliunositiugrad.
Videinesigurnost u Zagrebu i opasnost za sebe, budui da su svakenoivrene
racijeiljudi odvodeni, 23 svibnja, krenuo sam saT. .,trgovcem i njegovom suprugom,
pribavivikrivotvorenupropusnicu,kamionomzaibenik,snamjeromdaseprebacimu
umuiliprekogranice.
VozeisekrozKordun,kadasamiaouibenik,vidiosamdvalogoraukojimasuse
nalazili u svakom oko 1.000 domobrana. Logori su se nalazili na otvorenom polju,
ogradeniicom,amjesnopravoslavnopuanstvo,osobitodjeca,bacalisukamenjena
domobrane,kojisubiliuici.Ovisudomobranibilivrloslaboodjeveni.Nekisamo
u gaamaipoderanim kouljama.Usputsmonailazilinapojedineskupinedomobranai
Nijemaca,kojisupodjakompartizanskomstraompopravljaliprugu.
BlaJurkovi
Fermo,Itali ja,18.listopada1945.

DokumentLIII.
Poetkom godine 1945. mobiliziran sam u asnu radnu slubu. Nalazei se u
Njemakojnatreniranju,uprvimdanimasvibnjaprekonjemakogradijasamuovijesto
bezuvjetnojpredajiNjemake.Dvadanaposlijete vijestiitavoosobljeasneradneslube
otilo je natrag u Hrvatsku. Nadali smo se da emo stii na vrijeme da sudjelujemo u
prieljkivanojobraninae domovineHrvatskeprotivrazularenihkomunistikihbandi.
U Celje smo stigli 8. svibnja, grad je bio poplavnjen crvenim zastavama koje su
izvjesili slovenski komunisti. Hrvatske Oruane Snage ipak nisu bile ometane na svojem
povlaenju kroz taj grad. Od postrojbi na povlaenju doznali smo za odluku Pavelieve
Vlade da se Hrvatska Vojska povue s hrvatskogteritorija,daspasipuanstvo oduasa
gradanskog rata. Vojnici su nas pozvali da im se pridruimo na povlaenju u Austriju.
Rekoe nam da oni oekuju povratak u domovinu da je oslobode od komunistikog
reimaJosipaBrozaTita.
Odluilismoprihvatititajpozivpasmosepridruilidugimvojnimi civilnimkolonamakoje
suseodCeljakretalepremaLjubljani.Kadsmobili nekihdesetakkilometarapred
Ljubljanom,ulismodasuRusiuliuslovenski glavnigrad.Naevojnovodstvoodluilo
jekretatisjeverozapadnopremaDravogradu,mjestodaseborbomprobijajutedacivilnim
izbjeglicamakoji

416
HRVATSKI HOLOKAUST

su pratili vojne kolone prue bolju mogunost da stignu u Austriju bez gubitaka u
ljudstvu. Na putu prema Dravogradu morali smo se ogledati u dosta bitki protiv
komunistikihjedinicakojesunamestozablokiraleiliminiralecestu.Naispecijalisti
supronalimineikamenjemzaokruilipogibljenamjestauzducestedaodklonenarod
odnjih.Tojeuzelodostavremena.TreegdananakontosmoproliCelje,zaustavili
smoseblizu slovenskogselakojejebilosagradenonaobroncimajednogabrda.Stanovnici
selaostavilisuzanasvoduuposudamauzduceste.Kadsmopoelipiti vodu,opazilismo
da je imalaneugodan miris. Neki od nas bili su vrsto uvjereni da su seljaci otrovali
vodupanamjeodmahbilozabranjenodavodupijemoiztihposuda.
Nakon petodnevnog putovanja stigli smo u Dravograd i tu doznali da je nae
vodstvoupravotadaodluilopredatiseBritancima.Nakonpredaje,Titovipartizani,kojisu
bilisakriveniizabritanskihlinijadoknisubilisigurnidasemineemoboriti,poredalisu
zatvorenike u kolonu i tjerali su nas od Dravograda prema Mariboru. Uzdu ceste
slovenski seljaci su nas psovali a ponekada bi nas napadali i tukli. Najvea njihova
samilost premanama bila je to binam dali komad tvrda kruha uzamjenuza cigarete,
cipeleidrugeartikleobueiodjeekojenamkomunistikistraarinisujooduzeli.Nikada
neuzaboravitinehumanovladanjetihseljakauasovimanaenajveenesree.
NaipratiociveinomsupripadaliXII.divizijiTreejugoslavenskearmije.Vojnici
ove jedinice bili su uglavnom Srbi iz bive madarske Vojvodine, podosta njih govorili su
madarskimjezikom.Zapovjednikdivizijebiojeniskogstasa,debeoiimaojegustecrne
brkove i divljako lice. Dobro ga se sjeam, on je iz blizine Majura kod Srijemskih
Karlovaca.
SadamoramnapomenutiinjenicudasusebanatskiMadari veinanjihsusilom
bilimobiliziraniukomunistikuvojskupremanamaponaalivrlopristojno.titilisunas
od Srba to su god bolje mogli i bili su pravedni kad bi zamjenjivali kruh za cigarete.
Srbi iz Srijema bili su nai najgori straari. No, ak i medu njima naao se jedan dobar
ovjek, narednik Stojanko, koji nije imao udjela u ubijanju zarobljenika, iako se je ono
stalnodeavalo zavrijemenaegaputapremaMariboru.
Ubijatizarobljenikemogaojesvakipartizaniznaepratnjeposvojoj milojvolji.Ipak,u
raznimsluajevimanaredivaojetokomandantilikomesar,tkoimabitiizvedenizkolonei
ubijen.Najgoraodsvihbilajenekapartizanka nakonjuimenomZora,rodomizSrijema,a
poinuzastavnik.Sjeamse,dajeizmogreda(nasjetadaureduilo8ljudiilivie)
dalaizvestinekogiznemoglogvojnika,izvuklagadoancakrajcesteiubilaizpitolja.
Nakonparsativratilaseopetiopetizvuklaizredadrugogiznemogloga,kogasmo mi
zapravodralidasenesruiivuklisasobom,teganasliannainubila. Znam,dajeona
ubiladobarbrojvojnika,njojjebiloubitiovjekakaomeni

Mariborski pokolji
417

popuiticigaretu.IstuZoruvidiosamkasnijeuNovomSaduiuPetrovaradinuubolnicikao
bolniarku u inu partizanskog porunika i to negdje u travnju 1948. kada sam sluio
redovitivojnirokutimmjestimauKNOJu.NaprotivnekaStojanka,partizanskivodnik,
nijenikogaubijalaikasnijesedemobilizirala.
Ubijanje je vreno ponajprije svih onih,koji su bili bolesni,nejaki i iznemoglite
nisu mogli dalje ii. Ta ubijanja su vrena javno, po danu, na oigled cijele kolone. Ne
mogu znati, koliko je svih ubijeno, ali se sjeam da gdjekada nisam vidio mrtvaca na
200300 m, ali sam opet gdjekad vidio i po vie njih, moda desetak, gdje lee na
razmakuod15do20m.To je bilotamo,gdjejesadistikobjesnilouhvatilospomenutu
partizanku Zoru te je okrutno pobila na mjestu po vie ljudi, nakon ega se osjeala
veselijaizadovoljnija.Ubijalisutakodernasvimzdencimaiprilazimakvodimi
iz kolonenismonitanijelinipilipasmosekaoednivukovibacalinavodukrajceste.
Partizani sunam to branili, akadminismo sluali,pucali su ponama pa suna zdencima
ostajalehrpemrtvaca.Inaeizvanselasugdjekada znaliIjudepustitinavodutedoksuovi
jopili,izzasjedebiihpostrijeljaliizautomatskogoruja.
ZadnjidanprijenaegdolaskauMaribor,dogodioseoko4sataposlije podneslijedei
sluaj:netkoodzarobljenikaizkolonebiojesakrioorujetejeizrevolveraubionekog
partizanskogzastavnikanakonju,kojijepremanjemubiovrlookrutan.Odmahjenato
doletio komandant, komesar i spomenuta Zora te su ispitivali, tko je ubio partizana.
Kakonitkonijepriznao,odijeljenjepozapovijedikomandantajedandiokolone,dugoko
150 m, ako ne i vie, te je uinjen razmak izmedu tih nesretnika i dijelova kolone
naprijed i natrag od oko dvadesetak metara (ja sam bio iza te odijeljeneskupine nekih 45
redova te sam s uasom sve to promatrao). Dva partizana postavili su po jedan teki
mitraljez te iz blizine postrijeljali sve te odijeljene redove zarobljenika njih nekoliko
stotina. Kasnije je upravo moja skupina "domoradnika" bila poslana, da zakopa te
poubijane, koji su ve bili u poetnom raspadanju i strano su zaudarali. Zakopali
smo ih u tri jame, desno od ceste 15tak metara, a sve to moda oko 10 km daleko od
Maribora. Ana jame smo morali staviti busenje zelene trave, da se mjesto zakapanja to
manjerazlikujeodokoline.
Prenoili smo 2 km pred Mariborom na livadi, u blizini nekog raspela kraj ceste.
Ujutrosunas poelirazvrstavatipo vojnim okruzima,aja iskorosviodDr.Radne
SlubepolismosaZagrebakimokrugom.Svihzajedno nalivadibilonasjemnogotisua,
drimoko20tisua.
ProvedenismopodpratnjomkrozgradMaribor,preliprekokamenog(betonskog)mosta
naDravi,zatimeljeznikuprugu,kojavodiuDravograd tesmopolidesnoodTranske
cestenekih2do3km,gdjesmoseskupiliopetunekomvelikom,bodljikavomicom
ogradenomprostoruuravnici,

418
HRVATSKI HOLOKAUST

bezzgradaidrvea(mislim,dabitomoglobitimariborskostrelite).Tusmoostalitek
parsati,doknijeopetdoaoonajcrni,odebljikomandant,okojemsamveprijegovorio,
a bio je satnik i zvao se, mislim, Stevo. Dvatri mjeseca kasnije vidio sam ga opet u
Petrovaradinu,alivepromaknutaza dvaina,valjdanadopukovnika.Odmaseljudi,kojaje
tubila,odabraojekomandant520ljudizasvoj"radnibataljon".BilisutoljudiizD.R.S.i
nekidomobrani,medukojimaijedanbivimornarikiasnikizibenika,kojijesluiou
hrv.avijacijikaosatnik.Odnasjebioformiran"radnibataljon",anosili smo svoje stare
odore,bezkapeibezpetokraka,apratilisunasuvijekpartizanipodorujem.
Na "radni baraljon" bio je odmah prebaen u neku kasarnu, bivu njemaku,
natragpremaMariboru1kmputa.Kasarnasesastojalaoddvijezgradenadvakata:jedna
u obliku paetvorine, a druga kvadrata. Iza njih dalje u dvoritu bile su dvije konjunice,
svakaza56konja,zatimjednakovanicaiskladitemunicijeuzidanojzgradi,kojajenekad
morala biti kapelica. Mi smo spavali po konjunicama kao i u dvije dvorane kvadratne
zgrade, odnosno prvi kat. Nama su dali razliite dunosti: oko 100 ljudi ilo je uzkonje,
201judiusiloskrajteretnestanicezaprenoenjevreaikonzervi nekih150ljudislagalojei
pakovalo odore, skinute sa mrtvaca kao i drugu zapljenjenu robu. Drugi su opet slagali
orujeimuniciju.Vanazadaanekihskupinanaegbataljonabilajezakopavanjemrtvaca,
ali o tomu poslije. Najstranija zadaa od svega bila je vezivanje hrv. zarobljenika
neposredno prije strijeljanja, to je kroz 15 dana svake noi inilo 60 naih iz "radnog
bataljona".
Postupak snama "radnicima", koji smo nanekinain biliuvrteniu Titovu vojsku,
biojesnoljiv,gdjekadaidobar,osobitokadsunasuvalipartizaniMaciariizVojvodine.
Hranajebiladostadobra,aliupremaloj koliini.Odzlodjelanadnekimiznaeg"radnog
bataljona" spominjem sluaj, kad su kod dvojice naih, koji su radili u silosu, nali
jednu ukradenu konzervu. Na to je komandant postrojio "radni bataljon" i svoju
partizanskujedinicu,proglasiosmrtnuosududvojicezarobljenikaradi"krade",postavio
ihkleatiidaoubitihitcemuzatiljakodveprijespomenutekrvodernepartizankeZorke,
kojajepritomiBogaopsovala,jernjezin"majser"nije htioodmahdativatru.
Veprvenoiukasarni,oko10satinaveer,probudionasje"deurni" partizan,odbrojio
20ljudiporedu,natovarionasnakolatesmouzpratnjunekih6ili8partizanavozilido
blizubetonskogmostanaDraviazatimproliispodeljeznikogpodvonjakatesevozili
daljenekomdostadobromneasfaltiranomcestom.inimise,dajesvavonjatrajalaoko1
satili neto vie.Dolismodoicomogractenogvelikogprostoraisteledine,izakojegse
jedalje,izvanice,nastavljalavisoka,jelovauma.Utomprostorustajale sutriopekom
zidanebarakesakrovomuoblikusvodaoddaske,pre

Mariborskipokolji
419

vuenom tzv. terpapirom. Uveli su nas nai straari u jednu od tih baraka, koja je bila
prazna,ajasamsmatraote barakehangarima,alizatonisam siguran.Posvojprilici
biojetomariborskiaerodrom.Ubaracismonalietiripartizanskaasnika,valjdaod
OZNE. Oni su neto konferirali s naim straarima. Nakon nepuna pola sata ekanja
stigao je pred "hangar" jedan kamion sa nekih 4550 icom povezanih Ijudi pod brojnom
pratnjomoruanih partizana.
Dobili smo zapovijed, da odvezemo te povezane hrvatske vojnike, koji sunosili
na sebi poderana raznovrsna odijela. Mi smo razvezivali te rtve smrti, koje su esto
imale krvave zglobove radi jako pritegnute ice. Uglavnom su bili apatini ili nisu
govorili, a po koji je rekao, da e se Titovcima kadtad vratiti, to oni njima danas
ine. Po govoru bili su to veinomkajkavci,kakomislimizokoliceKrievaca,Zagrebai
slino.Skidali smoljudedogaa,anekisuseisamiskidali.Potomsmoihmoralivezatii
to ruke na ledima, ali smo pazili, da odvie icu ne steemo. U kutu hangara ekali su
povezani ljudi, a u tom stigoe dva druga kamiona, opet jednako puna ljudi kao i ovaj
prvi,imismojednakosovimimaliobavitisvojudunost.Imalismotakoderzadau
tako povezane Ijude ubaciti u njihove kamione prislonivi jednu dasku uz kamion.
Odvezlisuihnekuda,akakosmo sutra saznali od naih drugova, koje su te rtve
zakopali,do antitankovskihjaraka1kmilinetoviedalekood"hangara".Tenoistigli
sudospomenutihbaraka7ili8putapotrikamiona,krcatavezanimljudima.Mismoslutili,
to e biti s tim ljudima, ali smo postali sigurni glede njihove sudbine, kada smo pred
zoruuliivuidugotrajnuvatruautomatskog orujaunaojblizini,valjda1kmdaleko.
Menijebilostranoteko,jersamznao,dajeimojbratporunikP.T.S.a,biozarobljenu
koloni. Vratili smo se u nau vojarnu ve po bijelom danu i to pjeke te smo stigli na
dijeljenje doruka,dakleoko6ujutro.
Na putu smo se sreli s jednom etom (oko 60 ljudi)iznaeg "radnog bataljona",
kojisuilikistim"hangarima",aimalisudvostrukuzadau:daskupeispakujuskinuta
odijela sa rtava te da pokopaju postrijeljane zarobljenike. Od ovih posljednjih sam
uo, da su rtve bile postrijeljane na rubuprotutankovskih jaraka, jer su svi tirubovi bili
napijenikrvlju.Ljeine supadaleilibilebacaneutejarketesubezredatrpanijednepreko
drugih.Namrtvatjelesanabacanojetekoko1/2metrazemlje.Grabesubiledubokeoko3
m,kakosumipriali,airoketekoko2m.
Jasamsveuinio,dasevienikadnevratimnatomjestoitajposao.Prebaciosamseu
konjunicu,iakonikaduivotunisamskonjimaradio,te samdobiodostabatinaod
partizanskogzastavnikaradisvojenevjetine.Znampozitivno,dasusvake noiradilitaj
posao601judiiznaeg"bataljona": Ovisuaku"hangarima"noivaliitamoimsehrana
vozila.Bilisutonaviemladiidomoradnici,1719godinastari.Onisuostalioko15
dana

420
HRVATSKI HOLOKAUST

natommjestu,alijesamoubijanjetrajalomanje,modadesetakdana.Ostalovrijeme
upotrijebili smo za poravnavanje terena i spremanje robe. Poto sam u Mariboru ostao
okodvamjeseca,tosamvieputauo,dase cestomokoTeznaipoumamanemoe
proi od stranog zadaha ljeina u raspadanju, koje su bile tako plitko zakopane. uli
smo,dajestanovnitvoMariborabilostrahovitorevoltiranoraditihubijanja.Mogutakoder
reidajejedandiostanovnitvaMariboraimaonetosimpatijazanas,adavalisu namaki
vodu pri naem ulazu u Maribor sa kolonom smrti, dok su nam kruh prodavali za
cigarete.
UMariborusamostaodvamjeseca,azatimkrenuozaPetrovaradiniNoviSad,gdje
samnakonmjesecipoldanaamnestirantesamsevratiokuiuZagreb.
God.1953.biosamuMariborunakonsvogzatvoratesamobilaziotastranamjesta
ubijanja. Ustanovio sam, da na mjestu bivih "hangara" postoji danas tvornica automobila
"TAM",aumasgrobovimaokruenajeicom,tekroznjuprolazeautopistetvornice.
Proitanoipronadenodaodgovaramojemiskazu.

ZlatkoTomai
Rim,dne15,veljae1956.
Zapisniar:prof.KrunoslavDraganovi

DokumentLIV.
Nalazio sam se u jednoj od kolona koja se povlaila kroz Sloveniju u Austriju u
kobnomedrugomtjednusvibnja1945.Kadkadasmosemoraliboriti da se u ogranienim
brojevima odupremo partizanskim postrojbama koje su pokuavale zaustaviti nae
povlaenje. No, veinom toga vremena nismo bili ometani. Komunisti se nisu usudivali
hvatatiuborbus"Crncima"generalaBobanais"Luburievcima"generalaLuburiakojisu
pokrivali nae bokove. Kad smo stigli blizu Dravograda, dva dana smo se morali
zaustaviti jer je nae vodstvo pregovaralo sa Zapadnim saveznicima. Treega dana
komunistiko topnitvo, koje je za vrijeme naega zaustavljanja bilo dovedeno tu na
poloaje, otvorilo je na nas vatru. General Koa Popovi, Srbin, bio je partizanski
zapovjednik. Kroz deset minuta imali smo gubitaka u vojnicima i civilima. Usprkos tome,
drugonamnijepreostalonegonastavili
povlaenjepremaDravogradu.PadnjemakogWehrmachtazaBalkan

Mariborskipokolji

421

prouzroiojeblokiranjesvihglavnihcestajersunjemakavozilaprepreavala naetopnitvo
danapredujeskupaspjeadijskirnkolonama.
Prije nego smo stigli u Dravograd, britanski zrakoplovi su letjeli iznad nas, ali nisu
bacalibombe.Osimtoga,Britancisuimalivieod100poredanihtankovadanamzaprijee
daljnji put. Tankovi koje smo za vrijeme rata bili dobili od Njemaca, bili su poslani u
SrijemdazaustavenapredakRusaiBugarazatosmobiliutekojsituacijiakobismo
se odluili na borbu. Povrh toga, nije bilo nikakvih razloga da to inimo jer je rat bio
izgubljen a britanski general je naem vodstvu garantirao da nam se nita nee dogoditi
akoodloimooruje.
Na ovoj tocina generalzapovjednik bio jegeneral Servatzi. On jerijei britanskog
generalaprihvatioonakokakosuglasilepajedaozapovjedzapredaju.GeneralServatzije
vjerovatno sumnjao u dobronamjernost toga Britanca pa je u svom priopenju za
predaju naih nadodao ove rijei: "Neke jedinice ne ele predati oruje pa neka idu
kamohoe!".
Veinanas nismo ni slutili ono to e nam se dogoditi. Rat je prestao, mi smo bili
posljednja snaga gubitaka jo na terenu a nai nikada dovoljni zrakoplovi, topnitvo i
tankovinisunamuopebilinadomak.Svedasmoihiimali,izgledalojedanemanita
tobizavrijedilodaseborimokadsmovenapustilisvojuzemlju.Naravno,jedinastvar
kojesmosebojalibilaje zarobljenitvoulogorimaiborbazaivotkadnaspustenaslobodu.
Zato, 80% naih snaga prihvatilo je predaju generala Servatzia, dok su drugi
sljedbenicionog"dodatka"nakoncunjegovezapovijediotiliuume.
Nekolikominutanakonodlaganjaoruja,pojaviesekomunistiki komesariizapoee
nas postrojavati u kolone i upuivati nas prema Mariboru. Osam partizanki s dugim
toljagama stajale su uz cestu, kojom je "marirala" naa kolona. One su pjevale
pogrdnepjesme,ismijavajuiustaeudarajuizarobljeniketoljagama.
im smo otilimalo dalje nanaem "maru smrti", svako deset korakauzdu ceste
vidio sam ljeeve. Tu i tamo leala je skupina i po deset iznakaenih tjelesa. Tokom
Draveplovilojemnogotakvihtjelesa.Osakaenatijelatakodersulealauzduobalate
rijeke.
Oniodnas,kojismopreivjeli"marsmrti"izmeduDravogradaiMaribora,bilismo
iznemogliodedi,gladiineprestanog"mariranja".U Mariborunasjeekalojovie
trpljenja.Bilismorazmjeteniuraznimmariborskimlogorima.Jasambiootpremljenu
logorTezno,udaljenokotri i polkilometraodMaribora.Tujebilooko2.000hrvatskih
zarobljenika.SamaprovidnostjehtjeladajezapovjedniktogalogorabiojedanHrvat. Iako
jebiouvjerenikomunist,onjeubitibiodobarovjekivodiojebrigu danasnitkonedira.
Nakonnekolikodanautomelogoru,menijedodijeljenposaokuhara.Samzapovjednik,
nakontomejeunutarskladitabioispitao,

422
HRVATSKIHOLOKAUST
menejeodrediozatajposao.Kadmejedoveoksebi,snjimejebioefstraara,alion
jenjegaposlao vanikadjesamnomrazgovarao.
Zapovjednik mi je ponudio sjedalicu i upitao me da li bih neto pojeo i popio.
Naravno, odgovorio sam mu potvrdno jer kroz prolih nekoliko dana nisam imao ni
zalogajahranenigutljajavode.Poslijeteokrepe,zapovjednikmijerekaodasene
bojimniegaidamuosebireknemistinu.
Toga asa bio sam vrsto uvjeren da su moji dani odbrojani pa mi nita nije
preostalo emu se mogu nadati ili bilo to izgubiti. Zato, rekao sam mu otvoreno da
smotrimojabrataijabiliustae.Natoonmejeupitao,zatosamseizjasnioka o
domobran kad sam stigao u logor. Odgovorio sammudasamtakopostupio jerna
temelju onoga to sam vidio uzdu ceste DravogradMaribor, bio sam siguran da e
svakiustaa,kojijebiotolikoglupdase preda,bitibezmilosrdaubijenakomuse
otkrijepraviidentitet.
Sve od toga asa zapovjedniklogora biomi je vrlo dobar prijatelj.ak mi je
daoiobeanjedasenikomenitaneedogoditidokjeonna zapovjednik.
Neto ponie od logora bila je gusta uma. Iz ove ume danjuinou slualismo
pucanje strojnica. Od vremena do vremena iznad zvuka metaka uli su se i jauci.
Naravno,eliosamznatitosetodoljedogadapasamzapovjednikaupitaozauzroktih
jaukanja.Onminijeodgovorionijednu rije,aliposlijenekolikodanadaomejeodvesti
ujednomstaromautuupravcuteume.Kadsmodolinarubume,onjeoferurekao
da poeka u autu. Onda dvojica nas proli smo izmedu stabala sve do usred toga
tamnogizloglasnogmjesta.
Kroz umu smo ili oko 600 metara dok nismo stigli na jedan uasan prizor.
Protutankovskikanalbiojeiskopanuledinikojaseprostiralaizarubovategusteume.
Taj kanal, dug oko pet kilometara, bio je prenatrpan iznakaenim i nadutim tjelesima.
Ta mrtva tjelesa bila su se od vruine toliko raspala da medu njima nitko ne bi mogao
prepoznatinisvogavlastitiogbrata.Zaudaranjeraspadajuihtjelesabilojenesnoljivo.No,
toliko sam bio potresen da me je smrad smrti jedva smetao, moja tri brata sa mnom su
stigla ovdje u Maribor pa sam pomiljao da i oni lee negdje u ovome masovnom
grobu.
Promatrao sam zapovjednika koji je oito bio vrlo uzbuden zbog ove klaonice.
Rekaomijetunimglasom:"Netkoeskupoplatitiovajcvjet nevinehrvatskemladostikoja
ovdjelei!".
Unatopogibeljiukojojsamsenalazio,nisamsemogaosuzdratia daganeupitam:
"Zapovjednie,jeliovdjepokopanaitavaHrvatskaVojska?".

Mariborski pokolji

423

Negledajuiravnoumene,onjepotihoodgovorio:"Neitava,alikolikojaznam,
ovdjelei6 5 . 0 0 0 tevojske!".
Njegovodgovormenejeostaviosnebiveniminisamsmogaodamuviepostavim
ijednodrugopitanje.
U Teznu smo ostali dva mjeseca. Zatim, 2.000 nas bili smo poslani na jo jedan
"marsmrti".Novatrpljenja,kojimasmobiliizloeni,sastojalasuseodbatinjanja,pogrda,
ubijanjaiodpogibeljidanaspogazekonjinaihstraara.Zbogsvihovihzlostavljanja,na
ZelenoPoljekodOsijekastigloje samo 600 naspreivjelih.Poslijenekolikodanaboravka
na tome mjestu, iz Osijeka do Slavonske Poege bili smo tjerani kao stoka. Mnoge druge
kolone prolesuovimputemprijenaspasmouliprieoubijanjupo100rtavasvake
noi.
UPoegismoproveli 15 dana.Zatimkomunistikistraarisakupie208naskojismo
biliasniciilidoasniciuhrvatskojvojsci.RekoenamdaNarodniodboriunaimrodnim
mjestima za nas jame da smo dobri Ijudi i da trebamo biti puteni na slobodu. Oni
stogahoedasevratimosvojimkuama.
Mislilismodajetopriopenjeilozatimdauljulja unaskrivesigurnosti, dasedademo
utovaritiukamioneidabudemoodveeniuumupodizlikomdanassealjekui.
Togaasasmosebojalidaenasmasovnopoubijati.
No,nanaekrajnjezaudenje,bilismostvarnootputeniioitoslobodni dasevratimo
unaarodnamjesta.
Nemislimdasumnogiuinilitotosukomunistiodnastraili.Znalismotonam
je oekivati od obinih kriminalaca unutar "Narodnih odbora" i"Narodnih sudova" u
naimrodnimmjestima.ZatosmootilibilogdjeuJugoslavijiradijenegounaamjesta.
IjasamsedraodalekoodmojegarodnogmjestauDalmaciji,sakrivajuiseuBilogori
do12.rujna1 9 45 .
Jednog dana Titova Tajna policija me je otkrila i uhitila, aljui me od jednog do
drugog zatvora dok me ne otpremie u Split da mi sude kao "ratnom zloincu i
neprijateljunaroda".Potozavrijemeratanisamnita uiniotonebiuiniobilokojidrugi
vojnik,tekoimjebilodokazatibilotoprotivmene,osimdasambioustaa.Ovojebilo
samoposebidostadabudemizloensvakojakimzlostavljanjimaodstranemojihispitivaa,
alinisunitatimepostigli.Namojeiznenadenje,jedansvjedoksejeusudio zajamitimoju
nevinostodkrivnjikojimaseobinoteretiustae.Jasamipakbioosudennatrigodine
prisilnograda. Predmijevam, da je ovo bila kaznatosamsezavrijemerataboriona
stranionihkojisuizgubilirat.
Konano,godine1953 vratiosamseumojerodnoselouDalmaciji.Kadsamovdjepitao
zasvojeprijateljeisuborce,doznaosamdasuonibili

424
HRVATSKI HOLOKAUST

ve mrtvi ili "nestali". Ne elim nabrajati imena svih tih osoba, ali moda e
podatcikojemoguiznijetio18toricinjihsamiposebigovoritiibitiodnekevanosti
zabuduenarataje.
FraneiJureBanovibilisuubijenijerodsebesumnogodavaliidoprinosiliza
Hrvatske oruane snage za vrijeme rata. Nitko ne zna za njihove posmrtne ostatke.
Marko Bobanovi, sin pok. Gaje, bio je ubijen jer mujesinsluiouHrvatskojvojsci.
Kad je za vrijeme rata bio na dopustu iz vojske, Mile kara bio je uhien i ubijen od
partizana. Nakon rata, Mijo ili bio je uhien dok je s obitelji veerao odveden je i
strijeljan. Stari veteran iz austrougarske vojske za vrijeme Prvoga svjetskog rata, Joso
Krstenac,zavrijemeDrugogsvjetskogrataistojebioubijenodpartizana.GrgaBaipred
svojomkuom bio jeubijen bezikakvarazloga.MilePerai,naputusrada svojoj kui,
bio jenapadnutodnekoliko komunistaiumoren.Njegov13godinji sin pokuavao ga
jebraniti,aliubojicesugasvezaliicomi baciligaujednuprovaliju.LjuboZagorac,na
putukuisasvojihnjiva,bioje uhvaen od omanje skupinekomunista. Odrezali sumu
ui, nos i spolni organ a onda su ga natjerali da jede te djelove svoga tijela. ak i pas
Nikole Peraia postao je sudionikom sudbine svoga gospodara i gospodarice.
KomunistisunajprijeubiliNiku,ondamubacilitijeloudubokurupu,azatim su umorili
njegovuenui bacili jenamrtvotijelonjezinamua. Konano,zagovornici"narodne
pravde"ubilisuiPeraievapsaiotpremiligadapratisvojegospodareusmrtkaotoih
je pratio i u ivotu. Onda su nabacali kamenje na zajedniki grob svih triju rtava. Juko
Kula,obanjegova sinaiRuaPeraibilisuodpartizanapribijeninakri.Tikrvnicisuzatim
iskalilisvojeproleterskenagone,ubiviJosuMatoiaiisupavimusrce!
Mogao bihnastavitiiopisatisudbinumnogihdrugihosobakojesampoznavao.No,
mislimdasuovoglavnecrteortvamaTitovogreima,kojesuAmerikanciiBritanci
obilato pomagali, dostatne da pokau to je znaila pobjeda komunizma za vrijeme
Drugogasvjetskograta.Izabraosamimenagorenavedenihosobaizmedumnogodrugih
jer su svi bili dobri, poteni i humani, a jedini im je zloin bio svi od reda su bili
domoljubniHrvati!
Ovajiskazsamnapisaonedaotvaramstareranenegodamiroljubiviiistinoljubivi
svijetposvuda vidi tonamdonosi pobjedakomunizma.Onoto je zadesilo Hrvate od
rukupretenojugosrpskihkomunistamoesedesitisvakomenarodukoji bilogdje u
svijetupadnepodkomunistikudominaciju.
Slavkokara
Alsdorf,Njemaka,30.kolovoza1961.

Mariborskipokolji

425
DokumentLV.

Nie potpisani, ivi sam svjedok dogadaja 17. svibnja 1945. god. U mom
pripovjedanjuslijedimtokdogadajaonako,kakosuoniostaliotisnutiupamenjuikoliko
do mene stoji, da im vjernije opiem injenice. Zbog toga sam ga ograniio na
dogadaje, koji su u uskoj vezi sa sudbinom pripadnikaH.O.S.auopeisaskupinomu
kojoj sam se ja nalazio. Ponavljam, da se radi o injenicama i zbog toga ne elim
generalizirati, iako je sigurno, da i ostalim skupinama nije bilo bolje, nego i naoj.
Povod za takovo prosudivanjesumirijeidvojicepartizanaulogoruMariboru.Jedan
odnjih mije odgovorio,namojumolbudamidadepojesti(vepetdananisamnita
jeo):"Netrebaderati,opsovavimimajkubanditsku,jerionakone edugoivjeti!".Drugi
mojzemljakizurdevca(kolikojaznam,tajjeurdevaninbjeao predKozacima,te je
negdje u Madarskoj dospio u tu vojvodansku brigadu, iji su asnici i momad bili
najveimdjelomSrbi),rekaomije,daoniimajuod"drugakomesara"48sativremenada
rade to hoe s nama zarobljenicima, to su zaista i uinili. Ove e rijei itaoci
protumaiti,bezikakovetendencioznostiniepotpisanog,kojenienabraja.Sadaprelazim
nasamustvar.
Povlaio sam se kao pripadnik H.O.S.a, zajedno s ostalim preko Slovenije u
pravcuAustrije.Moja je skupinakrenulaizZagrebaranoujutro8.svibnja1945.,tj.neto
kasnije iza pola noi od 7. na 8. svibnja 1945. Zapravo smo morali krenuti 7. svibnja na
veer, no poto su Nijemci digli u zrak skladite streljiva u vojarni Princ Eugen u
rnomercu,timesunamzakriliputitakosmospokretomzakasnilinekih78sati.Kadje
eksplozijabilastiana,krenulismonaputizvojarneuIlici242,gdjejebilosjedite asnike
koleH.O.S.a.7.svibnjadobilismozapovjedzapovlaenjepremaZapreiudodaljnjega
odredenjacilja.Tojebiloslubeno,iakosmoprivatnoznali,daidemoususretEnglezima,s
kojimaemosevraatinatraguZagreb.
Povlailismosekaozatvorenajedinica,pjevajui(moramnapomenuti dajenaaskupina,
nasoko400,bilasastavljenaodmladih,jonedodjeljenihasnikakaoipitomacaasnike
koleH.O.S.a). Snamajebiloinetogradanskihosobaponajvieenanama
poznatihasnika,kaoiroditeljinekihpitomaca.Priprelazuhrvatskegraniceprema
Sloveniji,zapovijedje glasiladaidemoupravcuKlagenfurta.Kaopostrojba,preli
smoCelje(gdjesunastraibilive partizani,kojiseuopenisunanasobaziraliniti
interesirali)istiglidoDravograda.Tujebioprviozbiljnizastoj,jersunam Bugari,kojisubili
sdrugestraneDrave,sprijeiliprelazprekodravogradskog mosta,kojijebioitav.Brzose
jeproirilavijestotomeipoelismosesprematizarazvojuborbudokojenijedolo.
Mojprijatelj,domobranski nadporunikS.M.,otvoriojepaljbusasvojeetirihaubicei
kodtogajeostalo.GovorilosedasuseBugaripovukli,alisvejdenodamituneemo

426
HRVATSKIHOLOKAUST
prelazitiDravu,jerdasuRusipreblizu.Nakon45satnogekanja,krenulismouzDravuu
pravcu Klagenfurta. Sada nismo vie ili kao zatvorena postrojba nego u manjim
skupinama i to rubom ume i ne po cesti, kao dosad. Razlog tome je bio, to su se
okolopo bregovimanalazilislovenskipartizani(kojiusputreeno,nisunanasninaboja
ispalili).Prvopukaranjespartizanima,imalismonetodalje,arazlogtomeneznam.Od
tog asa, pa sve do konanog skupljanja pred predaju, nismo vie bili zajedno
(govorim, kao to sam to ve gore napomenuo o naoj skupini). Ne bih znao, zbog
ega smo 14. svibnja sate i sate ekali (otprilike od 9 ujutro pa do 3 poslije podne).
Ponovnosmobilinacesti,alisekolonanijemicala.
15. svibnja oko podne, stigao sam na "famoznu" livadu pred Bleiburgom, gdje
smo se ponovno skupljalipo jedinicama. Tonog broja skupljenihnebihznaorei,
ali nas je bilo mnogo (govorilo se, da nas je bilo oko 200.000, ali sa sigurnou ne
mogu to potvrditi). Zapovjednik vojske je bio general Ivica Hereni, a civilni
zamjenikPoglavnikaprof.DanijelCrljen.Namajebiloreeno,danjihdvojicavode
pregovore s Englezimaidazbogtogaekamo,daseumeduvremenusjedinimoujedinice,
kojima pripadamo, kako bi predaja bila lakai to bra. Mi smo uistinu vjerovali,da
se ide u susret Englezimai zbog toga smo bili dosta dobro raspoloeni,iako smo bili
veomaumorni.Svejetotrajalodo4sataposlije podne,kadasusepoeleiritiglasine,da
moramoizvjesitibijelezastave,apovuihrvatskeidamoramoodloitioruje,jerdaje
rat prestao i da senikome nitanee dogoditi. Ja sam bio uvijek optimista imislio sam
"da je sve u redu", ali kad je doao red na mene za predaju oruja, na moje veliko
zaprepatenje, vidio sam, da se mi ne predajemo Englezima, nego partizanima i to 16.
Vojvodanskojdiviziji,kojajenetoprijenas(modazbogzastojanaekolonenadan14.
svibnja),stiglapredBleiburg.Tujeprestalasvaka iluzija.Partizanisunastjerali ukolonupo
osam ljudi u redu (koja je neto kasnije preformirana u kolonu po etiri u redu) i
krenulismonatragu pravcuDravograda.Bilojeto15.svibnja1945.god.,oko89sati
naveer. Od moje skupine, koja je dola iz Zagreba, nali smo se nas 80 i tu smo "u
korak" na elu s porunikom Nikolom Obadom stupali tako, da su nama se i sami
partizani divili (moda e se danasnetko tome smijati,ali mi smo htjelipartizanima
pokazati,dasmovojskaanebanda,kaooni,iakosmo
znali,danasnitadobraneeka).
OdBleiburgaupuenismoukolonamanaaustrijskiteritorij,zapravo premasjeverui
sjeveroistoku.Noilismookruenipartizanimaunekoj djetelini,alinasoninisumnogo
dirali.SutradansmopreliDravukodneke ustavezaelektrinucentralu,valjdakod
Lawamunda,azgradesutamo imalecrvenbijelicrvenzastavu.Odatlesmoilistalnoniz
DravuprekoDravogradapasvedoMaribora.

Mariborski poko ji

427

NaprvimkilometrimaodBleiburgapremaDravogradu,nisamprimjetiodabipartizani
javnosvlailiiliubijalinacesti,tojekasnijepostalosamo posebirazumljivoidostaesto.
Nebihmogaoreisasigurnou,kadajepoelahajkananaszarobljenike,alisedobro
sjeam, da sam 17. svibnja bio ve u samim gaicama i bos. Sigurno je da su nam
ususret dolazili "drugovi", koji su radili to su htjeli. Najgore su se pak ponijele
"drugarice", ijisadizamnijeimaokraja.
Putem prema Mariboru, doao nam je ususret na konju, komesar porunik Jovan
Jovanovi, rodom iz Stare Pazove, koji je kao jedini pravoslavac (koliko mi je
poznato), bio sve do Uskrsa 1943 zajedno samnom, pitomac asnike kole H.O.S.a u
Zagrebu,Ilica242.TajdrugJovo,dostasepristojnoponiopremanamairekaonam,(jer
nasjeosobnopoznavao,radiseonama80tak,akakosamgorenaveo),danastjerajuu
logore,gdjeenasispitivatiikrivcekazniti,aostaleuputitisvojimkuama.Tonasjemalo
ohrabrilo,jersenismoosjealikrivim,nokasnijejestvarposvedrugaijeispala.Tusmobili
veposvenaraspolaganju"drugovima".Radilisutosuhtjeli.Svlailisunasituklipomiloj
volji,aubijali,kojesuhtjeli.Najprijesu pojedinceizdvajaliizkoloneiondaubijali,akasnije
suitaj"posao"utedili,izravnopucajuiukolonuitkojepao,paoje.Nijesetupitalonita,
nitko sinitosi.Jaoonome,kojisebiousudiogovoritiiliprotestirati.Dodue,veod
Bleiburga smo siimalinaoruane pratioce,aliti suse ograniavali samo na to danam
sprijee izlaz iz kolone, a za ostalo ih nije bila briga. Tusam na vlastite oi vidio "X"
sluajeva,kakosu"drugovi"izabralirtve.Zaustavljalisukolonuivrili"pretres",uzevi
sve ono, to im se svidjelo. Poto su takorazdjelili kolonu,a mi dostaza drugimzaostali,
zapovijedili su nam da trkom dostignemo one pred nama.Tko je zaostajao i nije mogao
dalje, ostao je ubijen na mjestu. Najgore nas je muila ed. Putem smo vidjelidosta
bunara,aiDravajebiladostablizu,alipitisenijemoglo,jerjenasvakombunarusjedio
pojedan"drug"sasamokresomuruciijaoonometkosejepribliio.Istotako,onima,koji
su pokuavali zagrabiti dravske vode, jer je svaki istup iz kolone znaio sigurnu smrt.
Komesar kolone, bio je neki Srbin, a po izjavi naih partizanskih straara, doao je iz
Beograda.
JasamstigaouMaribor19.svibnja1945.okopodne.Tusunasdijelilinanove
skupineito ovako:asnicisusviilinajednustranu,ustaena drugu,zatimorunici
posebno, a domobrani posebno. Ja sam bio u skupini domobrana. S nama su "blae"
postupali,jersunaskodispitivanjapitali otkadasmopripadniciH.O.S.aiprematome
su nas klasificirali na starije i mlade, tj. na one, koji su due vremena bili
u"neprijateljskim"formacijamaione,kojisubilimanjeodgodinudana.Poslijeispitivanja,
kojejevodio komesarkapetan(Srbin,ijegimenasenemogusjetiti),odjelilisunasna
skupineodpo100Ijudi.Odpartizanapostavljeni"komandant",biojeime

428
HRVATSKI HOLOKAUST

Suic(ustakiporunik,rodomizDalmacijeimojstarijikolegaizasnike koleuZagrebu).
Tusmosjedilinazemljiiekalidanasnajprije"drugovi"dobropretresuiuzmutoimse
svida,onotonamjepreostalo.Zatimjeslijediloono,tojesvimavepoznato.Pred
veeristogadana,komandaizMariborajetraila"radnike"inas82podoruanom
pratnjomotjeraliuporuenebarakekodfranjevakecrkveuMariboru,gdjenasje
"obezbedene" primio"drug"Karol,nanovikomandant.Natomesmomjestuostalisve
dopovratkauHrvatsku,koncemsrpnja1945.PorednasHrvata(nas82,dijelom
eljezniari,dijelomdomobraniinekicivili,bricoizOgulina,ijegseimenanesjeam,te
dvaandaraodkojihsejedanzvaoatovi,rodom izHercegovine),zatimoko40Madarai
netoAustrijanaca.Mismopodanu "radili", aspavalismouporuenimbarakamanave
spomenutommjestu.Prvihnoibilajenekaludapaljbapograduipartizanisunamgovorili,
da toonislavepobjedu.No,kasnijesmopakdoznaliistinu,tj.dasenijeradilo oslavljenju
pobjede,veojadnomlikvidiranjuHrvata.Iakojanisambio prisutankod"famoznih"
protutenkovskihjaraka,gdjesevrilamasakracija,zamenejetonepobitnainjenicaito
izrazloga,kojeuredomnavesti.Odkadasunas82odvojiliodostalihna"rad"zaone
ostalenisamnitaznao svedodana,kadasambiododijeljennaraduvelikipartizanski
magazinnabivemtrguAdolfaHitlerausredituMaribora(prijejetubilakomanda
GESTAPOa),gdjesamkrozosamdanaimaoposlasa"raskuivanjem"uniformi
pripadnikaHrvatskihOruanihSnaga.Mojajedunostbila,trpati uparnupe(s
toplinomvodenepareod300stupanjaC.), jodjelomino okrvavljeneodoreustaa,
orunika,domobranainetonjemakihgestapovaca,zatimihtovarilinavelikateretnakola.
Vozatihkola,bioje neki civilSlovenacizMaribora,imismozajednopravilivozove,
kakosetokod naspravisasijenom.Takosmokroztjedandanapoetiridnevnoodvozili
teodorenedalekoodMariborauonajvelikimagazin.Kakosamverekao,radiloseo
ustakim(crnimiplavim),oruanim(tamnozelenim)kaoigestapovskim(zeleno
svjetloplavkastimsasmedimrubovimanarukavimaiovratniku)odorama,kojesutubile
uskladiteneipopotrebiieneiodvremenanavrijemeodailjanepartizanskim
jedinicama.Osimtogadoznao samodcivilaizokolice,dajeunoiod20.do24.svibnja
bilolikvidiranje "ustaa",nedalekoodMariborauvespomenutimjarcima.Zatim,dajena
dan25.svibnja1945.TitobiouMariboru,gdjesesastaosmaralomTolbuhinom
(togsmodanasvizarobljenicibilizatvoreniinijeseradilo).Istosamtakodoznao,da
jekomandantIII.jug.ArmijebioSrbin,generalKostaNadidanasjetaTreaarmija
imalanaraspolaganjuposlije razoruavanja.Konano,dasmomiHrvatiizdajiceizbogtoga
ratnizloinci, kojesemoradobrokazniti.Nasmanjeodgovornesprisilnimradom,dokse
ne"prevaspitamo"aoneodgovornijesdoivotnomrobijomilismru,ve

Mariborskipokolji

429

poteinipoinjenih"zloina".Utomsammagazinuradiosvedokoncasrpnja1945.,
kada su nas "pretransportirali" natrag u Hrvatsku. ef tog skladita bio je Slovenac,
teharnik,podoficirbivejug.vojske,oenjenjednomBeogradankom,zatimnekiNehrad,
neka"drugarica"Ljubicaimoj osobnipratilac,Novakovi(tajposljednjibiojepremameni
dostapristojaniiaojesamnomakbezoruja).Tajnijebionikomunista,nipartizan.On
jezavrijemeratabio"vercer"iuBeusugaNijemcizbogtogazatvorili.No,kadasu
tamo doli Rusi, on je kao "patriota" osoboden i vratio se u Maribor. Za njegovo
ponaanjejasammuidanaszahvalan.Koncemsrpnja 1945.nasoko3.000Hrvataskupili
su u logor Tezno, kraj Maribora. Ta je skupina bila zadnja u Sloveniji i poslije naeg
odlaska, vienije bilo ivih hrvatskih vojnika u Sloveniji. Po nas je doao neki komesar
MateizBosne,kojinasjepoTitovojelji,moraopratitiuHrvatsku,tojeoniizvrio.
Nakon dvodnevnog boravka u Teznu, krenuli smo pjeke na kolodvor pred
Mariborom,gdjenasjeekaoteretnivlakukojisunasutovarili.Uvagonunasjebilo
73osobe,avagonje biodesetotonski.Odavdesmose vozilitridanaietirinoipreko
Zidanog Mosta, Zagreba, Broda, Vinkovaca u Osijek, gdje smo bili iskrcani kod ciglane
Kolar na tzv. "zelenim livadama". ef toga logora bio je porunik Ilija, inae pripadnik
osjekeOZNE.Tusunamdalinetohrane,tosejeredovitoponavljalozavrijemenaeg
boravka u Osijeku i postupak je bio "humaniji". Nije bilo vie batinjanja i nikoga nisu
strijeljali, ali je medu nama bilo pijuna, koji su neprestano "njukali" za preivjelim
ustaama i zbog toga smo morali biti na oprezu. Tu sam saznao, da je "drug" Mate,
inaenapratiocizSlovenije,osudennasmrtstrijeljanjem,zbog"neljudskih"postupakas
namanaputuMariborOsijek.Iz OsijekasunasprebacivaliuSlavonskuPoegu,gdje
jetrebalobiti "prevaspitavanje".Noitojekratkotrajalo.Teknakondesetdanaboravkau
SlavonskojPoegi,odvojilisunas25iuzatvorenimvagonimaposlalinaosjekuOZNUu
zatvor.Tusunasokodvatjednaispitivaliipotonamnita"protunarodnog"nijebilo
dokazano, puteni smo na slobodu 19. kolovoza 1945. Dva dana kasnije stigao sam
kuiitimejemoja"Odiseja"zavrena.
Uprilogunavodimimenanekolicinemojihprijatelja,kojesamosobnopoznavaoi
kojisusigurnopalikodMariborazavrijemelikvidiranja.Joidanassumipredoimalica
tihjadnika,alisvihirnenanaalostnemogusesjetiti,jermijepamenjenetooslabilo,
aosimtoga,otadajeveprolodesetgodina.Ukolikoovajmojkratkiprikazbudedoao
urukekojegodmojihbivihkolegaizZagreba,Ilica242,lijepogamolim,damisejavi, kako
bizajednikimoglipronaiimenaMariborkihrtava.
Dodanassejosjeamslijedeih:ustakizastavnikFranjoHodi,roden 1925. uurdevcu,
PodravinaustakizastavnikMirkooso(ida),roden

430
HRVATSKIHOLOKAUST

1925.uViroviticiustakiporunikNikolaObad(Borati),Hercegovacustakiporunikime
Suic,DalmatinacdomobranskiporunikIvanHrubecizVaradina,Podravinapitomac.
. Drago anti,roden1926. u Zagrebu gospodin anti, otac Dragin iz Zagreba Stjepan
ante, trgovac iz urdevca ustaki porunik Ive Bai iz ibenika pitomac . . Mijo
Lonar,roden1926.uImotskomdomobranskisatnikMatijaTomairodomizSlavonije
ustakiporunikLjuboDidoviizOsijekapitomac..VladoDidovi(Kepko),rodomiz
Osijeka brat Ljubin domobranski dopukovnik Milan Ugarkovi, rodom iz Like ustaki
zastavnikRudolfVrcek,rodomizVaradinadomobranskibojnikTomislavGreta,rodomiz
Splita pitomac . . Zdravko Tomi, roden 1926. u Sarajevu ustaki zastavnik Miko
Pikuv, roden 1926. u Ogulinu ustaki porunik Ferdo Mikli, roden 1925. u urdevcu
vojniar Stjepan Rotan, roden 1924. u urdevcu ustaki porunik Ante titi, rodom iz
TuzleustakizastavnikMijoBijovi,rodomizBanjaLukelogornikPetarJanijev,rodom
iz urdevca veleasni Mladen Laziki rodom iz Hrvatskog zagorja ustaki bojnik
ZvonkoZduni(Hadilojo)izLikeustakiporunikIvica Orli (Keljo) iz Hercegovine,
ustaki nadporunik Ante Asi iz Like domobranski nadporunik Mijo (Miko)
KujundiizSlavonije.4
SvimznanimineznanimjunacimanekaGospodinudijelipokojvjeniinekaimje
lakatudaslovenskazemlja!
Lovro JurajGloban(Globus)
Rim,koncemrujna1955.
4

Gornjalistaod28imenahrvatskihmuenikanijeobjavljena uizdanjuknjige Operation Slaughterhoatse odgodine

1970.i1995.Medutim,uovomehrvatskomizdanjudonosimotulistuupotpunostiinjojtakoder prilaemo
fotokopijudvijuzakljunih stranicaovogavrijednog, rukornpisanogiskaza.Nekasezna,odaklepotjeeovaj
Dokument,skojimsesluehrvatske domovinskeiiseljenikenovineiasopisi,adauopenespominju
njegoveizvore.Talista kaoiveinadrugihdokumenatauovojknjizinajprijesenalazilaupismohranidr.
KrunoslavaDraganoviauRimu.Ondaje1961.stiglauClevelandupismohranuglavnogurednikaovoga djela.Iz
Clevelandaje1962.poslananareviju StudiaCroaticau BuenosAiresu teje1963.bila objavljenauknjiziLa
TragediadeBleiburg.lz oveknjigenapanjolskomjezikulistajeulai uknjiguBleiburkatragedijahruatskog
naroda prof.VinkaNikolia.PrigodomotkopavanjahrvatskihrtavakodMariboranavodiseumnogimhrvatskim
tiskanimmedijama,aliuvijek beznavodaonjezinornautoruipostanku.

431

Mariborskipokolji

DokumentLVI.
Sluio sam u osmoj satniji 2. bojne 5. pukovnije 7. divizije, I. Gorskog Sdruga pod
zapovjednitvom gen. Periia. U borbama proao sam cijelo povlaenje od apljine
prekoMostaraiSarajevadoZagreba.Posebnotekeborbeskomunistikimetamaizdrali
smokodHercegovca(Grubinopolje)itusambioranjen.JasamnapustioZagrebsasvojom
etom osmoga svibnja 1945. te sam se povlaio preko Celja do Dravograda. Putem je
bilo dosta pripucavanja i okraja s partizanima, ali nije bilo pravih bitaka. Na
Dravogradskompoljuodloilismoorujena12.svibnja,akosepravogdatumasjeam.
Nadnamajekruiloprijeteinam12engleskihavionaisililonasnapredaju.Napoljuse
nalazilavelikamasavojske,brojjojnisam nikakoustanjuodreditiamedunamajebioi
generaltancer,onajbezjedneruke.
Oko4sataposlijepodnezapoelajepredajaoruja.Izvjesilismobijelezastavei
bijele maramice na puke. I uroku odmahzatim poredalisu nasukoloneiuputiliprema
Mariboru.Upozorilisunas,dajecestaminirana, alismoipakugustimhrpamamoralinjome
ii.Takosmotriputanagazilinamine.Samoprviputapoginuloje15do20 ljudi. Prvu
nosmonoilinagaritujednogselablizuDrave.Upoetkusunamoduzimalisamoneke
stvarikaosatove,nalivpera,boljaodijela,osobitonaa"finska"odGorskogSdrugaisl.,a
otimaina je postala svakim danom sve gora i tea. Na kraju kolone jahali su na konjima
partizanisaparabelamaurukamanaotprilike100m,jedandodrugoga.Vieputasupred
mojim oimaubijaliljude,kojisubiliiznemogliinisumoglinastavitiput,jasamihvidio
baremdesetdopetnaesttakosmaknutih,avaljdaimnogovie.Jednakotakoubijalisu
ljude,kojisuizaliizredadasenapijuvodenaDraviilinakojojesmikrajputa.Togaje
bilo esto i dosta, to i ja sam umalo jednom zgodom nisam na taj nain poginuo.
Posebnomunonamjebilo,tosunaspartizanibilidugomkandijomod2do3m,sa
nekim kvrgama moda od olova, te su nas izkrvavili po licu i po tijelu, to nas je
strano poniavalo. Dogodilo se je 20 m od mene i slijedei sluaj: jednog hrvatskog
vojnika, Hercegovca udario je partizan nemilo kandijom. Ovaj na to priskoi straaru,
svue ga sa konja i lupne s njim o ledinu. Na to izvue no iz izme i udari ga u srce.
PoeojenatobjeatipremaDravi,skoiunjuiprepliva.Partizanisupucalizanjim,
aliganepogodie.
Treidannaveeroko7satimislimdajebio15.V.1945.stigosmouMaribor.Cijelo
vrijemenisunamdalinitanijestinipiti.Predgradomzadnjih5do6km,moralismo
tratiitomzgodom,dasesamonanogamaodrimo,bacilismoonomalosvojihstvari,
tosmojoimaliuzase.Dovelisunasuvelikilogor,vojniki,sdesnestraneDravei
tunaspozvalina

432
HRVATSKI HOLOKAUST

vratima,dasedomobraniinjemakiWermachtuputenalijevustranu,a ustae,etnicii
njemakiSSovcinadesnu.Ipaksuponoinekisadruge stranelogorapovuklisenanau
stranuituostali.etvrtidanujutropartizanski kapetaniporuniksaetiridoasnika
izabralisuilitonijedignuli300najbliihljudisaelaipovelisasobom.Mislili
smo,danasvodeusmrt,jer smoiputemdoMariborabiliupueni,dapartizanisazaelja
koloneodvajaju manjeskupinevojnikainaobaliDravestrijeljaju,avidjelismovieputa
kakoDravaprenosiljeevehrv.vojnika.Medutim,ovajputanisunasvodili usmrtnegoli
namariborkiaerodrom,mislimdasezoveTezno.Tusmodobiliprvuhranunakon
etiridananjemakikruhodjednogkilogramanadesetljudi,vrloteanifin,odjema
tepokvareninjemakisir.Tunampartizanskikapetandrigovoriveli:"Vistesadanai
zarobljenici,aliniste neprijatelji.Kadazatrpateovejameodbombardiranjana
aerodromu,ondavasaljemokuiuHrvatsku".Tihjamajebilooko320nauzletitu,abile
su dubokedvaipometraiupromjeruokopetmetara.Tusamsasvojimdrugovima
ostaotrimjesecaisvesmorupezatrpali.Ipaknasnakrajunijeostalovieod160ljudi:
jednisupobjeglikaonpr.jednenoi20ljudisaporunikomnaelu,rodomiz
Bosanskogamcaapodrugejeopetsvakitreidandolazila"crnamarica",tj.
policijskicrniautoiodvodioljudenasudenjeiubijanje,jersmosvimoralidatisvoja
imenaigeneralije.Tunaaerodromuulismoidoznaligroznestvarioubijanju
hrvatskihvojnikakrozprvetrinoiodprvogsumrakadonegdjedesetsatiuveeruli
smounaojblizinineka2do3km,upravcucestekojavodipremaHrvatskojnama
nalijevurukutekupaljbubrzometnogorujakrozdvaipodotri sataitoizmnogo
mainskihpuaka,odnosnoaraca.Kasnijejepucanje urijedilo,alismouliidaljebarem
krozmjesecdanasvakuveer,anebihmutonijegpravcamogaoodrediti.Znalismoda
umasamastrijeljajunae suborce.Meduostalim,tomijepriaoiStjepanBakula,koji
sejesvakenoiizvlaioiziceiodlaziokodradnikaugrad,dazamjenjujecigareteza
kruh,aistotakoisavskiduhan.Ovicivilisumuprialiostrahotamamasovnimubijanjima
hrv.vojnika.Onjeposvojpriliciodnjihuozabrojkuod73.000dotadastrijeljanihu
Mariboruiokolici,tenamjujesaopio,amine znamo,dalijetajbrojtoanilinije,samo
znamodasuvelikemasevojske tupobijene.SlinojepriaoIvanGali(rodomje
inaeizselaGalia,VinjanakodPosuja):razbolioseodtifusa,tekadjemalo
prizdravio,jedne gajenoi"crnamarica"odvukla,danikadazanjegavienismouli.
Ostrijeljanjuhrv,vojnikauosamuMariboruikasnijeodvieljudi,alisamnisambiona
mjestustrijeljanjanitisamgledao.Nakontrimjesecabilismo prebaeniulogorusamom
graduMariboru,sjevernoodmostanadesnustranu,gdjesuzavrijemeNjemacabiliruski
zarobljenici.Tusmoostalitri danaibilonamjeloijenegouprvomlogoru,osobitouhrani
ipostupku.

433

Mariborskipokolji

ZatimsunasposlalieljeznicomuOsijekudvazakljuanavagona,biloje 73hrvatskai103
talijanska vojnika. Dobili smo kroz etiri dana puta 1 kg kruha te nita vie te oko 50
litara vode. Bilo nam je strano, obavljali smo nudu u vagonu. Bila je tako strana
nevolja,dajenekimladiod17godinapioohladeniurindautaiedidoaopolumrtav
u Osijek. Nije ipaknitko od nas na putu umro, ali poto iznemogli Ijudi nisu mogli
brzo izai iz vagona,to je sprovodnik,neki musliman iz Sarajeva, udario parabolom
preko vagona te ubio jednog a jednog teko ranio. U Osijeku smo ostali u logoru na
sajmituuNovomgraduosamdanaikasnijesmobiliprebaeniuSlavonskuPoegu.Tu
smo ostali 21 dan kao logorai i kao vojnici kasnije jo 14 dana na "zanimanju". Nakon
togapustilisukuama7.i9."logorskubrigadu"nekih 300ljudi. Odraznih svjedoka
uosamkasnijedaihni polovicanijedolakui.Bilisu,kakovele,putempoubijani
osobitokodDervente.
Proitanoinavedenovjernopremadatomiskazu.
StjepanMaric
DokumentLVII.
Dne6.V.1945.uputilismoseizZagreba,gdjenamjebilozakazano,daidemoza
Ljubljanu,alikadasmodolidoZidanogMosta,reenonamje bilo,daidemouCelje,jerda
supartizaniuLjubljani.Prvanaaskupinaje zaustavljenauCelju,odpartizana,gdjeje
biogeneralLuburi.GeneralLuburiipor.Janjic(komandantI.Crnog.brigade)naredili
suvojsci,dase rasporedizaborbuibilajevrloslabapucnjava,jersupartizanikao
slabijiodstupili.IzCeljasmokrenuli,kakosurekliupravcuMaribora.Kadasmo dolina
raskrijecesteMariborDravogradvidjelismoKozake,kojisusevraaliizpravca
Maribora,tesukrenulizaDravograd,tesmoseimipridruili. Oko3kmpredDravogradom
smosrelipartizaneitusmosezaustaviliivodilisusepregovoridvadana.Partizani
surekli,dae3.danu3satakazatidalienaspropustitibezborbeiline.U2ipol
satapartizanisunapalitesepovelaborba,tajdaninogdjesegeneralLuburi
probioirazbiopartizane.Mismosatogmjestakrenuliujutrouzoru.Borbase
vodilaistobezprekida.ProduilismopremagranicilijevoodDravograda,gdjesmo
nailinajedanmaliotpor.Partizanisutubilirazbijeni,tesmo produilidalje.Nagranicu
smostigliumrak14.V.1945.Tusukazalinae

434
HRVATSKI HOLOKAUST

vode,dasuuspostavilivezusaEnglezima,tejepucanjezabranjeno.Ujutrosupolinae
vodek vojsci,koja je bilanagraniciikojanas jezaustavila.Naime, partizani koji su se
predstavili da su Englezi, pa su rekli da su Englezi, Amerikanci i Rusi zakljuili, da
vojskeiz Jugoslavije,kojenisupartizanimorajuiiuMaribor,daimsudiTito.
Nadaljesurekli,daesvakimoiiisvojojkuitedaebitiglasovanje,tkojezaTitaa
tkozaKralja.HrvatisukrenuliistunozaDravograd.Na granicisuodlagalioruje,te polik
Mariboru.MiCrnogorcismopoliistimputemsutraujutrotebaciliorujeistokaoiHrvati
nagranici.StiglismoprednouDravograd.Tusukazalidaseodvojeeneidjecado17
godina.enesuuputilivlakomuMaribor,adjecusuopetvratili knama.Unoi smo
krenuli7kmodDravogradatesmotuzanoili.Sutradanujutrosmokrenuliupravcu
Maribora. Vidjeli smo s jedne i s druge strane ljeeve Hrvataugomilama.Prepoznao
sampotometosujonasebiimalihrvatske odore,samosuimbili poskidanisatoviicipele
isl.VidiosamdasusklonitaodstraneNjemacazazatituodzrakoplovabilapunaljudskih
ljeeva.Glave,ruke,noge itd. provirivali su vani, atih sklonita je bilo puno,ali brojane
znam, jer partizani nisu dali da idemo lagano. Produili smo u pravcu Maribora i
stiglismona11kmpredMariborom,tesustiglikolonuHrvata,
koja je ila u etveroredima. Nama su partizani naredili "trei korak" dok nismo stigli u
Maribor.Putovalismookosatipol.DosamogMariborabilajekolonaHrvataitosamo
mukarci(vojska).Nassuodveliunekebarakepredkrajgrada,tesmoostalidvadana.
Istu no kada smo doli nali smo u barakama nae ene, koje su dole vlakom iz
Dravograda.Tusukazalidaizadueneidjecado17godinastarostiidaidukui.Odveli
suihnegdjeuvaro.Oko1112satisutradanenesuodveliumeninepoznatpravac.Ove
do 17 godinamukarce odveli sunegdjeiz grada umeninepoznatom pravcuprema
jugoistoku.
Partizanisudolazilikodnasubarake,skidalisatove,prstenje,bolje odoretenas
pri tom amarali, tukli i kojekako muili. Pri tome su bili gore partizanke od partizana.
Poelisunasizdvajatipokotarevimaikazali,danasukrcuju7kmodMariboranavlak,te
daemoiikui.
Prvesuodveliiz kotaraBerane.PrijemogakotaraPodgorice,bilasu odvedena4kotara.
KadasuprozivalikotarPodgoricaikaoprvuopinuLjeine,javilisuse54vojnika.Tu
subiliprozvaniiizlaziojejedanpojedankrozdvorite.Kadasmoizlaziliizdvoritabioje
sasvakestranepojedan redpartizana.Odatlesunasodveliugradunekodrugodvorite,
tesmoutomdvorituvidjelisvuenurobunaihCrnogoracaitooko1ipometar
visine.Tadasunasuveliujednuvelikuzgradu.Tusmoistogazilivojnikucrnogorsku
robutakoderdo1ipometarvisine.Namasunaredilidasvlaimo svesasebe.Mismo
svuklisvesasebeosimrublja.Onisupoelituinaro

Mariborskipokolji

435

itonasmlade.Potosmosvuklisvesasebe,reklisunamdaizlazimojedanpojedan
nahodnik.Tu sunam svezali elektrinom icom rukenaleda i to po trojicu skupa, te
nas ukajui rukama i nogama ubacili u kamion. Bilo nas je 24. Pratili su nas 3
naoruanapartizana.Ukamionusam uspiorazrijeitiruke,tesamodvezaojopetoricu
drugova. Pitao sam partizane kuda nas vode, na to su mi odgovorili, da nas vode na
strijeljanje,jerdasmoihimidostapostrijeljali.Utommomentuodluiosambjeati.Jai4
drugova napali smo dva partizana i vozaa iz pratnje i uspjeli smo se izbaciti iz
kamiona.Partizanisuzanamapucali,alismouspjelipobjei. Daljinaodgrada,tj.odbarake,
gdjesunasvuklidomjestastrijeljanjabilaje oko8km.Mismodolina7km,gdjesmo
vidjeli mnogo graba, koje su kopali zarobljeni Njemci, za ukopavanje ubijenih Hrvata.
Svojim oima sam vidio da iz grobova vire ruke, noge, glave i ostali djelovi trupla. Po
mojemraunu,natosemoguprisegnutidajeistinaiodgovoratisamojomivotom,da je
na tom mjestu postrijeljano oko 50.000 Hrvata, a 1 km dalje oko 7.000 Crnogoraca.
Ovo vjerujem, jer to zakljuujem po postupku prema enama i djeci, koje su odijelili
potosuihtukli,tosamosobnovidio,avidiosamujedno,dasupardjecenaoigled
majkiproboli,dasuihsveiene,djecuimukarcepostrijeljali.
Iza toga probijao sam se oko 10dana preko uma i uspio negdje kod Jesenicana
Gorenskompreinaengl.zonu,gdjesamseEnglezimaprijavio,kojimasamispriao,to
samitkosamitosamsvedoivio.EnglezisumeodveliusvojukomanduuVeldengdje
sume1majori2kapetanapresluali izgraalisenadovimneovjenimpostupcima.
Na sve gornje mogu se zakleti i jamim svojim ivotom i ukoliko se odredi
komisija, pripravan sam pokazati im lice mjesta i pokazati im tono sve to sam vidio.
Zapisnikmijeproitanisvesumojerijeiuistomtono navedene.
DimitrijePejovi
(kotarCetinski,opinaSokolskiOrosi)
Villach,20.VI.1945.

11.POGLAVLJE
"OslobadanjeZagreba"
DokumentLVIII.

Ja sam bio Dominikanac i preivjeli lan one zajednice, koja je stradala pri
bombardiranju dominikanskog samostana u Maksimiru 22. veljae 1944. Zadnje dane
Hrvatske Drave i prve godine komunistike vlasti stanovao sam u Zagrebu,iako me
je duhovna vlast o Boiima i Uskrsima slala na razna mjesta u pokrajinama radi
duhovnihpotrebaraznihcrkavaiupa, kojesuostalebezduobrinika.
U Zagrebu je ivio znatan broj gradana, koji su bili nezadovoljni hrvatskom
dravnom upravom i to je nezadovoljstvo prema kraju sve vie raslo. Ovi Zagrebani su
smatrali,daedolaskomnavlastnastupitiolakanje,veazakonitostinekired,kojievie
odgovaratistilustarogZagreba,negotojetobilozaustakevladavine.inimise,kaoda
susmatralidaeHSSbitiona,kojaedatitonnovojpromjeni.Nisuoekivali,dae
talog iz Centralnog Balkana zavladati nad Zagrebom, i to smjesta i da e uvesti
nezapameniteror.Biloihje,kojisusedolaskompartizanaupravoradovali,doksudrugi
ipak bili neto mirniji, pa oekivali samo neku poboljicu. Ja imam utisak, da je veina
zagrebakog gradanstva, koja je ostala da doeka novu vlast (i nije se prikljuila
Exodusu) spadala meduteraznenijanse partizanskihsimpatizerailibaremljudiiena,
kojisu smatralidadolaskompartizananastupaeramanjegzla.Naravno,bilojeitakvog
puanstva, koje u tu kategoriju nije spadalo. Bilo je rodbine, ena i djece bilo palih, bilo
odbjeglih hrvatskih vojnika, koji su smatrali, da je ipak bolje da ostanu doma, nego
dasepovlae.
Nadranjezagrebakogpuanstvapremadolaskupartizanaodlunijeuinakizvrila
zagrebakaRadioPostaja,kojajebiladozadnjegasapodstraomustaaikojajepozivala
sveisvakogdasevladamirnoirezervirano,takodasuakipartizanskisimpatizeridobili
utisak, da je razboritije ostati u kuama, nego se izloiti riziku raznih pogibeljnih
mogunosti na ulicama upravimsatimatakozvanog"osvajanja"tj.partizanskogulaskau
Zagreb,iz prelaskaizjednogstanjaudrugo.
Drugirazlogtosuulicebileprazneprigodompartizanskogulaskau Zagrebbiojeovaj:
HrvatskaVojska,kojasejedvatridanaprijepovlaila krozZagreb,nijedavalaniizdaleka
izglednekepotuenevojskenabijegu.Bilesutojedinicedobrouredene,prilino
odjevene,dobrooboruane,discipliniraneiposlunezapovjedniku,avojnicisupo
raspoloenjuvie sliilinavojsku,kojasesoitomborbenomdinamikomspremananove

"Oslobadanje Zagreba"

437

borbe, nego koja uzmie pred nekim pobjednikim neprijateljima. Na vojnicima se nije
zapaao nikakav strah ni briga, naprotiv na svakom koraku se je osjeao neki duh
homogenskog junatva i one spremnosti na borbu, koju itamo u naern epskom
pjesnitvu.Jedinurazlikupravilesuskupine"crnaca",MaksovacailiLuburievaca,kakosu
ihzvali.Onisubilizalaznicaizadnji,kojisuprolazili.Bilisurazdijeljeninamanjeskupine
od20do30Ijudi, gotovo svi sa majserima. Oni su bili oito razdraeni i rekao bih
divlji.Gdjebiopazili,dajesnekogprozoraizvirilokojelice,padaradoznalomotri,kojato
vojskaprolaziijesulitoHrvatiilipartizani osulibibezdaljnjegabrzometnompaljbom
ispod i oko prozora, tako da se je svako smjesta povukao u kuu i izgubio volju da
radoznaloizviruje.Meciutim,ni Maksovcinisuizravnogadaliuprozore,pasenesjeam,
dasejeulo,dajeitkoodovoganjihovogpucanjaivotomstradao.
Osim toga, ulo se je pucanje, kako se ini oko Dubrave, a kasnije jo vie oko
RadioPostaje.StraaokoRadioPostajedalajejakotpor,ikoliko semogu sjetiti,natisue
metaka je ispaljeno u borbi, dok je ova Radio Postajapala.Jasamimaoprilikusluati
naradiju,kadsupartizaniulinaRadioPostaju,kakosupreuzeliemisijupsujuiprisutnim
Hrvatima ustaku mater, ali i hrvatski je govornik otro odgovarao i ostalo mi je u
sjeanjujednakonfuznasvadaiizmjenamedusobnihuvreda.Tosejedogodilooko10ili
11satiunoi.
Partizani su poeli davati svoje vijesti i to obraajui se gotovo iskljuivo samim
partizanima, koji su doli do Zagreba i imali ui u Zagreb i upute su se uglavnom
sastojaleutome,tosunaglaavale,dasepartizaninesmijuvladatirazuzdanoiuputati
se u pljake puanstva, pa su prijetili strijeljanjem i vjeanjem onima, koji se ne budu
dralitihuputa.Takojeprolatano.
Tek sutradan oko 10 sati ujutro poele su ulaziti partizanske kolone, tj. jedan po
jedan i to to sam vidio jedna je kolona dolazila od Dubrave prema Vlakoj ulici, a
druga je zaobila i zauzimala glavni kolodvor, dok je raspoloenje zagrebakog
puanstvabilouprvimahmijeano,vepremaraznimkategorijama,alinigdjenijebilo
nekogneobinogstraha.Jasamdobioutisak,dasusamopartizaniulaziliuZagrebispunjeni
nekimneobinimstrahom,kojisuvrlovidljivopokazivali.Iakosuulicepotpunopraznei
nigdjenisunailazilinaotpor,partizanisupokazivalipravizeijioprez,zvjerkanje,pa
sukodzaokretapojedincipretravaliulicusagnutiiutakovojbrzini,kaodasunegdje
naterenuujekupucnjaveiborbe.
PrvejedinicenisubiliHrvati.Nekakosejetoiproulopogradu,dasuprvi,kojiulaze
Crnogorciiraznidrugiljudiizbalkanskeunutranjosti. Takojeibilo.Poizgledudavali
suneusporedivogoriutisakodbilokojejedinicehrvatskevojske.Mnogoihjebilo
bosonogih.Gotovosvisubiliobueniudronjke,neobrijaniiprljavi,sdivljimiuglavnom
preplaenimi

438
HRVATSKI HOLOKAUST

uzbudenimizrazom.Iakoje,naprimjer,Glavnikolodvorbioprazan,onisuodvagonado
vagona i od jedne do druge kamare drva ili drugog materijala,takoskakutali,skrivalise,
ekali,preskakivaliioslukivalidajetoupravo izgledalosmijeno.Svakakonjihovulazak
u Zagreb niti je bilo po emu sliio na neko junako "osvajanje", a niti na ulazak neke
pobjednikevojske.TojesvetakoderdjelovaloinapropartizanskidioZagrebana,da
nisu pohrlili na ulice, da bilo koga pozdravljaju i da se vesele. To je bila i njima prva
opomena, da je dolo daleko jadnije i gore, nego to su oekivali i neto, to ni
najmanjeneodgovarastiluakninajgorihZagrepana.
Tek iza etiri dana iza dolaska nehrvatskog dijela partizana u Zagreb, poele su
pristizatiuZagrebpartizanskejedinicesastavljeneodHrvataiz SlavonijeiDalmacije.Ovi
su izgledali daleko pristojnije i u odijelu i u ponaanju. Tada sam prvi put vidio i
partizanena konjimai u izmama. Konj i izme bili su znakovi partizanskog asnika.
Tek kasnije je ulo u Zagreb neto motorizacije i tenkova, pa su se Zagrebani
zgraavali,torujupospornimulicama,kojenisumogleizdratiovajpritisakigvode.
Usprkossvihjavnihopomenaprotivpljake,pljakajevrlobrzo zapoelanaraznim
dijelovima grada, a napose na junom dijelu grada. Napose su skidali ljudima cipele
paihodmahobuvali.Uprvedanemnogipartizanikaodai nisunikomegledaliulice,neki
su samo gledali prolaznicimanoge, osmatrajui tko ima dobre cipele, da mu ih skinu.
Bilo je i mnogo provala u stanove i pljake po njima. Izgleda, da je od pljake
najgorestradalasirotinjanaperiferiji,naposepoTrnju,gdjejebilomanjekontrole.Istini
za volju moram rei, da sam uo, da je partizanska vlast neke svoje pljakae teko
kaznilailijebaremirilavijest,dasunekistrijeljaniivjeani radipljake.
Radisvegatogasejebrzooperaspoloenjeugraduprometnulourazoarenjei
tosejerazoarenjesveviepretvaralouopistrah.
Kolonezarobljenitvahrvatskeinjemakevojskepoelesupristizati sasjeverozapada
nekih56danaizaulaskapartizanauZagreb.Prolazilisuitavovrijeme,podanui ponoi
neprekidno,uetveroredima.Toneprestano prolaenjetrajalojedesetakdanaidobiosam
utisak,dajebilotevojske neizbrojivomnogo.Nesjeamse,dasamvidiomnogoustaa.
Ostalisumiusjeanjugotovosamidomobrani.HrvatiiNijemcinisubiliizmjeani,
negosuijedniidrugiiliuodjeljenimkolonama,paakmise(Nniipoposebnim
ulicama.Uzovezarobljenikenijebilomnogopartizanskepratnje, takodasuseposve
gubilipremamnotvuzarobljenika.NijemcisudavalividljivoutuenijiizgledodHrvata.
IHrvati_subilijadni,neobrijani,umorni, stupajuitekoitromo,bezikakavogsmjekai
pozdravljanjasbilokimeod gledatelja,alijosuuvijeksliiliipaknazarobljenevojnikei
kaodajetainjenicatosuuZagrebuiuHrvatskojjodavalanjihovimlicimaiuoima

"Oslobadanje Zagreba"

439
nekilaganitraaknadeiivota.Nijemcisusekretaliuprotivnompravcu odNjemake,pase
nanjihovomizrazunijevidionitraakniegaljudskogiizgledalisukaoljeevi,koji su
samomehanikikreutamo,kakoihgone.Jaimamutisak,dajeinjemakihvojnikaprolo
kroz Zagreb toliko koliko i hrvatskih i za mnoge sam od njih uo, da ih nisu ak
iskoritavalizajavne radove,negosuihudaljnjimmjestimaunutranjostimasovnoubijalii
bacaliujamepootocima.Priprolazutihzarobljenihmasa,nijebilomnogonarodana
ulicama,kojibitopromatrao.Stanovnitvojepromatraloprolaztezarobljenevojske
tekizazatvorenihprozora.Nisamnigdjevidio,dasejetojmasiljudiiznosilaniodakleod
puanstvavodailihrana.Strahjetada biopoZagrebuveposveopenit.
Za likvidiranje tih prvih dana uo sam samo u Maksimiru. Inae togod se je
dogadalo, osim ovog prolaska dogadalo se je izvan oiju gradanstva, koliko sam ja
mogaoupamtiti.
ini mi se, nekako iza mjesec dana, patrizanska vlast pozvala je sve domobranske
rezervneasnikedaseprijave,podizgovorom,daihtrebajuradislubeunovojdravnoj
vojsci. Koliko znam tu je bilo i onih, koji nisu nikada aktivno sluili u hrvatskoj vojsci,
negosusamobilizavedenikaozadnjarezervazasluajnude,abilojeionih,kojisubili
negdjenaslubi,pasusepovukli.Vrloihsejemnogoiloprijavitiunekebarakeizmedu
Maksimira i Dubrave, gdje su se imali javljati. Ja se sjeam, da je kolona tih
ljudiiduinaprijavubiladugabaremjednumilju.Nitkoseodnjihnijevrationitiseje
zanjihovu sudbinu kasnije doznalo.Ta je injenicaposvezaprepastila Zagrepane, pa je
strahirazoarenjejoviezavladalo.
Zatim, iza par mjeseci, itavo je stanovnitvo bilo pozvano da se prijavi radi
dobivanja osobnih legitimacija. Svatko je bez izuzetka dobio svoju osobnu iskaznicu
sa slikom i karakteristikama. Legitimacije su bile od tri vrste, prema tome, da li su
imale broj jedan ili dva ili tri. Taj broj bio je u igu tako malen i neupadan, da ga
mnogipriprositeljinisuvjerojatnonizapazili,nipridavalimupanju.Brojjedanznaioje
medutim, da je to njihov ovjek, broj dva, da je to beznaajan individum iz "sive
mase",abrojtri,daspadameduneprijatelje,kojetrebadratinaokuigoniti.Jasam
takoderdobioiskaznicui,kolikosesjeam,mojjebrojbiotri.
Dvijegodine,kojesamproveopodpartizanskomupravomnijese pomomesjeanju
nitagradiloniizgradivalo,nipopravljaloniobnavljalo. Onisudobivaliogromnepoiljkeod
UNREistavljalisunatepoiljkesvoje natpise,pasuhranilisvojepristae,anarodseje
snalazio,kakojeznaoimogao.Jaimamutisak,dasutedvijegodineglavnu
aktivnostsvelinanonahapenja,odvodenjaiubijanjanepoudnihijudi,na"ienje".
Poznati sumimnogipojedinisluajeviutompravcu,pabibilopreviedugodaih
prepriavamiopisujem.

440
HRVATSKIHOLOKAUST

Nain,kakosamnapustio`Jugoslaviju"okoBoia1946.boljejedaneopisujem,
jerbihmogaokoditinekimjoivimljudima,kojisunadohvatukomunistikevlasti.
Ovajmijezapisnikproitanivjernosadravamojiskaz,pabihsenanjegamogao
zakleti i spreman sam ove injenice posvjedoiti pred svakom kompetentnom i
pristojnomosobomiustanovom.
DominikanacFranjoHijacintEterovi l
Lynch,Nebraska,SAD,1.sijenja1961.

DokumentLIX.
Stara sam 68 godina. Prije sloma NDH i jo pet godina iza toga ja sam ivjela u
Jugoslaviji,paondauNDH,uvijekuuojHrvatskoj,akadsupartizaniuliuZagreb,
ja sam bila u Zagrebu nekoliko mjeseci. Iza toga bivala sam u Podravini u raznim
mjestima.Sjeamseovihdogadaja:
Partizani su uli u Zagreb s raznih strana preko Sljemena, preko Maksimira,
preko Save i iz Kustoije i uli su mirno bez borbe, a ulice su bile prazne. Tek tu i
tamo se je vidio koji prolaznik. Partizani su vikali na one, koji su se pojavili na
prozorimadaihzatvoreipsovaliimmajkuokaku.Najgoresubilepartizanke.
Sjeamseda jebilo borbeipucanja,kodRadioPostaje.Sjeamseitoga,daje
ubrzo iza toga bilo riskantno prolaziti ulicama. Ako je netko naiao kraj nekog
partizana bez pozdrava, vraao ga je natrag, a ako je rekao"zdravodrue",ondaga
jepustiodaproduinaposao.
1

Uovomeiskazu,bijelifratardr.FranjoH.Eterovi,pokazujesvoje zlatnohrvatskoperoijozlatniju
sveenikoredovnikuduu.Dr.Eteroviputovao jepomnogimzemljamaStarogai Novogasvijetaiposvudaje
ostavioplodonosnetragoveneumornogaradazasvojevelikevjerskodomoljubneideale.UHrvatskojje
proiviotono potovicusvogaivota,od1913.do 1947.,adrugupolovicuod1947.do1981.proiviojeutudini,
najvieuSADu.Upanjolskojjeosnovaoreviju Osobai Duhi krozestgodinanjezinaizlaenjabiojojjeuredniki
najplodniji suradnik.Od1962.do1978.predavaojeklasinejezike ifilozofijunaDePaulUniversityu Chicagu,au
istomerazdobljusakupljaojebiografskepodatkeohrvatskimintelektualcimau SADuiKanadiionjimaizdao
etiriopsenabibliografskadirektorija.Najveenjegovodostignue(uzsuradnjuprof.KrsteSpalatina)jesudvije
enciklopedijske knjige: Croatia:Land,People,Culture, TorontoUniversityPress,1964.i1970.Nahrvatskom
jezikunajboljemuje djelo Natragprirodi. Napisaojemnogolanakanahrvatskomiengleskomijonekoliko
knjiganaengleskom,uglavnomizfilozofije iklasinihjezika.ZbogtolikogradanaslavuBojuinakorist
Hrvatskeu68.godiniivotaugasilose njegovovelikosrcedokjeunoiizmedu28.i29.listopada1981.zapisaim
stolomjopisao osvojimnajomiljenijimtemama.

"Oslobadanje Zagreba"

441
Nakonnekolikodanapoelisustizatiodredizarobljenehrvatskevojskeitojetrajalo
gotovomjesecdana.Izgledalisuneopisivobijedno.Vuklisuihkrozrazneulicedaihsvi
vide.Smjetalisuihuraznelogoreporaznimdjelovimagrada.Putemsuihtukli,guralii
vikalinanjih.Svijetajebilopomjestimadaihgleda.Negdjesutjeraliljudenazadda
ihnegledaju, a negdjesupozivaliljudedaihdodugledati.Namjestimasugonilite
ljudedapjevajuraznepartizanskepjesme.
Vidjelasamvelikibrojpotpunogolihhrvatskihinjemakihvojnika.Nekojinisuimali
posvenitanasebi,nekisamogae,nekojisamonekakovukrpuprekobedara.Sjeamse
nekog njemakog asnika, koji je ivio u LovakomRoguuNDHikojije biodobar
(davaonamjenapojzasvinje,dobreplaezaraditd.)itajimaoprekorebarasamoneki
pljesnavi runik, a noge su mu bile prekrivene krvavim masnicama od partizanskih
udaraca.
Negdje smo bili u mogunosti da dobacimo ili dademo hrane ovim ubogim
ljudima,aliakosupartizanividjeli,udaralisuipoonima,kojisuprimaliikojisudavali.
Partizankebiobinoodmahpucale.Partizanisudoputali,dasetuitamodaderodacima
iztekolonekomadihrane,alitosejemoraloekatiuredusatimadasedadekomadi
kruhailitodrugo.
UDrakovievojulici samvidjela,kao sutjeraliihrvatskeinjemake vojnike bez
razlike i natjeravali ih da bosim nogama razgaze porazbijano staklo od razbijenih
prozoraiizloga.
ulasamodsvogrodakaFranjeS.,kojijebioukoloniikasnijesespasio(pabio
"mobiliziran" i kasnije ga nestalo), da su u srpskim selima srpske ene davale tim
zarobljenicimavoduspomijeanimkreom(gaenimvapnom),pasu oni,koji sutopili
padali po putu u grevima. Na jednom mjestu zaiskali su zarobljenici od jedne
Srpkinje koja je radila oko krune pei, vode, a ona je lopatom zagrabila eravice i
poelabacatinanjih.Putemjebiloubijanja.Ubijanesuostavljaliugrabama,pasu
ihljudimoralizakopavativeinomponoi,kriom.Sjeamsetakvogjednogprimjera,
gdjesuzakopanatriSlavoncauOrlovaculiicinaKsaveru.Mnogemijotakove strahote
dodupokatkadanapamet,alinemogusesjetitiodjedanput.NamjestabinaveliIjudeda
bjee,aondazanjimapucaliiubijaliih.
Vidjelasampobijenenatovarenekaodrvanakolima.Kotaisubilikrvaviimasni.
Tjelesaiznakaena.Ponekijebiojoiv.Takvihjebilomnogoiprovozilisuihtri
dana.VozilisuihizaMirogojapremaRemetamaunekugrabuisvetopobacaliuneku
veujamupunuvode.Nekiljudi,kojisuunaokoloivjeliprodalisusvojeposjede,samo
dasevienesjeajuilinegledajunamjestotihstrahota.Partizanisuseznaligranjem
maskiratipoMirogojuipaziti,hoelitkodoidaposjetigroboveipalisvijee.Ako su
kogavidjeli,apogotovoonajdioMirogoja,gdjesubilipokopanihrvatski

442
HRVATSKI HOLOKAUST

vojnicinesamoiz11.svjetskograta,negoiizI.svjetskograta,krievesu povadiliipobacali
nahrpeispaliliekajuidoksveneizgori.
Dosta brzo su poelihapsitiljude po kuama, oduzimati pojedincima stanoveitoje
trajalomjesecimaimjesecima.Bivalojesluajeva,akosenpr.Ijudi nisu dali istjerati iz
svojihstanova,dasuihbacalikrozprozorevan,paakidjecu.
Partizanajebilo svakojakihmnogo jeipakbiloidobrih.Najmanjesutete pravili
Bosanci, a napose Muslimanipartizani. Zapoelo je doba patnje i napetosti za
svakoga.Nitkonijebiosiguran.Najviesuimalinazubuhrvatskuinteligencijuibive
vojnikeiasnike,iuopesveone,zakojesuznaliisumnjalidanisuzanjih.Govorilisu,da
e oistiti sve to die ustakim i faistikim duhom. Znam, da su ljude stavljali u vodom
naplavljene prostore, vezane tako da stoje, a kad bi im se noge prehladile, nalili bi im
oko nogu vruu vodu. Nekima, koji su iskali cigaretu, znali bi partizani gurnuli u usta
zapaljenucigaretusa obrnutestrane,pakadse ovajpotuio, ondamujepartizangurnuo
itavucigaretuuzube.
Dajetosvebilotako,kakosamizjavilaspremnasamprisegnutina Evandelje.
BarbaraMiki
Omaha,16.veljae1961.
Predamnom:Rev.CharlesKamber

Dokument LX.
ZavrijemerataubolnicinaRebruuZagrebujedanvelikidiobolesnikasastojaoseiz
operativnihsluajevapripadnikaHrvatskihoruanihsnagaipripadnikanjemakevojske.
Svi pokretni na dani znak pravovremeno su napustili bolnicu, dok su nepokretni
doekaliulazakpartizanauZagreb.
tosejedesilosatimljudimatj.najteimbolesnicimaznamizprianjaoevidacamojih
kolegakojisutadaradiliutojbolnici.Tosulijenicidr.KrznarBorisidr.PoliVlade,a
kako su napustili bolnicu lake ranjeni znam iz povjerenog razgovora sa mojim
rodakom iz Ogulina, Franjom Greguriem, jer je on bio taj koji je pravovremeno se
skloniokodsvogabrataNikoleGreguriauZagreb.
Partizanisuimalimnogoranjenihitrebaloihjehitnosmjestitiubolnicu. Stogasuizdali
naredenjebolesnikomosobljudanouizmedu9,i10.svibnja1945.iznesusve
bolesnikepredulazbolniceradievakuacijeudrugu

"Oslobadanje Zagreba"

443

bolnicu. Opremljeni nosilima iznosili su svi zajedno te bolesnike nosilima pred zgradu,
postavljali ih na deke i madrace, jer nije bilo dovoljno nosila, i tamo pripremali za
evakuaciju udrugu bolnicu. Ovdje sunaroito se angairaleasnesestrezaposleneu
bolnici. Oko dva sata nou sav personal se je moralo ukloniti, jer daljnu brigu je
preuzeo novo doli personal iz partizanskihjedinica.Ipakjesaprozorabolnicebilosve
vrlo dobro vidljivo, navodno prema miljenju mojih kolega bilo je oko 300 ranjenih
operativnihsluajeva.Prekopolovicebilisuugipsu,bilosamougornjemdijelutijelailiod
pojasananie.
Prispjelisuvojnikamioniitadajenakondesetakminutanastalabolnavikaigalama
kada su partizani vojnici poeli utovar u kamione. Nisu imali samilosti prema nemonim
ljudskimbiima,negosuihbacalikaocjepanice onakougipsujednoganadrugogiodvezli.
itavaovazloinakaevidencijatrajalajezaoko300ranjenihioperativnihljudinevieod
jedansat.
Naknadno su saznali kolege iz prianja samih partizana da su svi odvedenina
specijalnedunostiu"13.bataljon"naoperaciju,takosunaimenazivalionekojiodlazeu
smrt.
Zaitavotovrijemedoksetodogadalobiojeupodrumubolnicepritvorendr.
MileBudak,lijenikPoglavnika.
Svibolesnicipremanaknadniminformacijamaodvedenisukamionima uMaksimir
iznadtreegjezeraitamopoubijaniipolitiivimvapnom.
U samoj bolnici i danas postoji kompletna arhiva o svim osobama koji su bili na
lijeenjuuovojbolniciivrloselakomoeprovjerititoanbrojumrlihtogadana,jersu
naknadnokaotakovi registrirani.
Bolnicajetadabilausastavuarmijskebolnice,aefbolnicebiojedr. Pape,kojijesada
profesornavojnojmedicinskojakademijiuBeogradu.
PavaoGomeri
Rim,22.III.1961.
NagornjizapisnikniepotpisaniLukaAmbrenacpok.Josipadodaje,damujepoznatoda
jemeduubijenimtekimbolesnicimasaRebrabioi njegovkolskidrugiz1942.iz
doasnikekoleuKrapini,MarkoKozjak zvanivorak,izselaMoroviakodida.Kozjak
jebioranjenuborbamanaVelikomGrdevcu,izgubioje lijevunoguispodkoljena,
prevezenubolnicuRebro,gdjejepodniotrioperacije.Partizanisugazateklikaotekog
bolesnika izatuklisaostalima.Tomijepripovijedaooevidacdogadajamojsuseljanin
StjepanMatoevikoji,iakohrvatskiasnik(zastavnik),uspijevadasepretvori upartizanskog
bolniara,teostajeosammjesecinaRebruipoznajesvestrahotedotinebolnice.
DotiniMatoevibiojekaoKriarosudenod

444
HRVATSKI HOLOKAUST

armijskog suda u Novom Sadu, te strijeljan u Ritu prema Kau sa druga dva kriara i
jednomkriaricomMaricomSubotiizNijemacaproljea1946.godine.
LukaAmbrenac
Rim,22.oujka1961.

DokumentLXI.
Odstudenoga1944.biosamzapovjednikvoznogparkanaMinistarstvujavnihradova.
Za vrieme povlaenja iz Hrvatske kasno sam dobio obaviest o povlaenju i ostao sam u
Zagrebu.Prvihdanapartizanskevladavineskrivaosamseukui,aposlietritjednaprijavio
samsekodpartizanakaovozaibiosamprimljenuI.etuII.autobataljonaIILarmije.Iz
IILbataljona,namojzahtjev,upuensamubolnicugdjesambioproglaenludim,otiao
sam kui i odatle 21. VII. 1945. krenuo preko Trsta za Italiju. Preko Treviza, Padove i
Bolonje stigao sam u Rim. U Rimu sam bio osam dana i doao u logor Fermo 21. VIII.
1945.
Pri ulazu partizana u Zagreb bilo je pojedinanih borbi unekim prijedjelimagradai
ulicama. Pri upadu vrili su partizani pojedinanu pljakupo kuama i duanima. Poslije
dva,tridananastalajeobapljakapoprivatnimkuamaitouprvomreduponaputenimi
ukuamaonihkojisuimalinekogsvoguhrvatskojvojsci,abilojedostasluajevadasu
pljakaliiuostalimkuama.Zatvorilisusvetrgovineiobjavilidajetamjerapotrebnau
svrhu popisa robe. Robu su strpali u kamione i odvezli opravdajui, da e se roba
uskladititi i pravedno raspodijeliti svim trgovinama, medutim roba je odpremana za
Beograd. Banke su takofler opljakane, ukljuivi i trezore. Vidio sam da su iz
PoglavnikovastanaprevozilinamjetajuZvonimirovuulicubr.2.Neketvorniceidravne
mehanikeradione su demontiralii odvezli za Beograd. Istu sudbinu doivile su i mnoge
privatneradionenpr.HoievauOegovievojul.idrugekojihsesadanesjeam.Svevino
iz gostionica su odvezli astnikim menaama itd. Naravno sve ovo je vreno bez ikakve
odtete.Prvih6do8dananisuvrilinikakovahapenjaosimnaprijavepojedinaca,alisu
vrilimasovnahapenjanaovajnain.
Odmahprvidansuobjavilidasvapoduzeaiuredimorajusutraraditiisutradankod
mnogihpoduzeapohapsilisvenamjetenikeiodveliulogorizkojegasunaknadnoputali
svojeistomiljenike.Umnogimpodu

"Oslobadanje Zagreba"

445

zeimaodpustilisusvenamjetenike,kaonpr.uDravnojtiskari.Kodtogaestoputa
nisupazilininasvojesimpatizere.
Partizanisuzalaziliupojedineradnjeiuzimalisvetoimseprohtijeinatodavali
svoj podpis bez biljega, navodei da e to komanda platiti. Kad su trgovci traili od
komandenaplatu,odbilisuihsizgovorom,dane
poznajutekupce.
Nakon 14 dana od upada partizana, zapljenjena su sva motorna vozila i kotai. Po
ulicamasuodprolaznikaoduzimalikotae.Objavilisudanitkonesmijeimativieod2
odjela,aviakdasemorapridavatiDravi.Naulicamasuskidalisrukuprolaznicima
prsteneisatove,enamanaunice,mjenjalimukarcimacipele,izmeiodijela.Naravno,
tojeprekokrugovalabilozabranjeno,alisejeredovitovrilo.
Nakon 4 do 5 dana od upada, poela je djelovati Ozna. Poslije dvie dotri sedmice
formirani su ulini odbori. Ozna je redovito vrila hapenja obno, i od uhapenih
povratilo se tek dva do tri od tisuu, a za sudbinu ostalih se nezna. Logori su puni
hapenika i izbjeglica koje su uhvatili u Sloveniji. Stanje u logorima je oajno. U
poetku su doputali da moe rodbina dva puta tjedno donositi hranu uhienima, a
poslije su skratilina jedamputtjedno.Ulogorusudobivalipojednuetvrtinuvojnikog
kruha dnevno i jednom dnevno rietku juhu. Zatvorenici spavaju na otvorenom polju.
Trpe edu a juhu im previe sole i svaki trei dan dadu im obilno vode tako da se
razbole. U logoru na Kanalu u baraki br. 6 ima podrum u koji vode pojedince na
presluanje i odatle se vie ne vraaju. Gradanstvo ne smije prolaziti blizu logora i
ukolikoprolazimoragledatinadrugustranu,jeruprotivnomstraarbezopomenepucau
prolaznika. Ako bi sluajno opazili da je koji zatvorenik izmijenio poglede sa
prolaznikom,oboicaplate glavom.
Ishranagradanstvajevrlooskudna.Mojamajkaprimilajezadvamjesecajedamput 2,5
kg brana i 1/2 1uljana pet osoba. Natrnici ima zelenja i voa. Mast i meso se ne
dobija.Upoetkujebilonatrnicinetokrumpira,alipotojetopljenjenozapartizane
injihoveobitelji,toseljacivienisuhtjelidonositi.BiosamprisutannaTrenjevcinatrgu,
gdjejejednapartizankajavnonatrguubilajednuseljankukojajeprodavalasalatuskuplju
ododredeneciene.
Svasuhrvatskadrutvarazputena.Uhapenisusvipjevaipjevakogdrutva"Zvonimir".
Skorosvisulanoviuprava hrvatskihdrutavaodvedeniulogoradrutvarazputena.
SkorosvilanoviHRSasuodvedeniulogor.Nekinogometniklubovisurazputeni
npr.HAK,anekiprekrteni.IzGradanskogi"Konkordije"nekisuigraiodvedeniu
logor,aliseimenanesjeam.AndrejaKonackrugovalnipjevajeosudenna6mjeseci
prisilnog radaividiosamgagdjemeteulicunaZrinjevcu.Zatvorenojemnogo

446
HRVATSKIHOLOKAUST

sveenika, od kojih poznam upnika iz samostana Majke Boje Lurdske.2 Sve bolniare i
bolniarke sa Rebra su zatvorili u logor na Kanalu, a astne sestre su protjerali van s
rijeima da se idu kurvati. Neke bolniarke su drugi dan putene iz logora a od
mukaraca nitko. Na alati su protjerali bolniarke i mjesto njih postavili partizanke.
Poznam jednog profesora Mladena Anela sa stanom u Bobanievoj br. 61., kojega su
partizani natjerali, da iako nestruan mora povaditi sve mine u zgradi gimnazije u
Domagojevoj ulici, koje su postavili Njemci. Poznato mi je, da je mnogo videnijih ljudi
poinilo samoubojstvo od kojih se sjeam samo Arka i dr. ercera. Svi sudci Vojnog
priekog suda su odvedeni vezani iz logora na Savskoj cesti i postrieljani u
Maksimiru. Svi eljezniari primljeni od 1941. na dalje, a nisu njihovi, su
zatvoreni u logore. Sve inovnice sa redarstva su u logoru a nekei postrieljane.Veidio
osoblja pote je u logoru, a mnogo je od njih strieljano a osobito ena. Ovdje je vrila
ienje biva inovnica pote Nada Galjer r. Kavka, sada ena pukovnika Holjevca
zapovjednikaZagreba.NaMinistarstvuumajeglavniravnateljnekiNovakiliHorvat,koji
je1941.otiaouumeitajprogoniosoblje,tejeponjegovojoptubimnogonjihstradalo.
Poznam ing. Petra Begovia, koji je bio djelatni satnik, a namjetenik na javnim
radovima. On je bio po partizanima uhapen, proveo vezan u zatvoru 9 dana, potom
putenipriznatmujeinkapetanaidobiojeI.ininjerijski bataljonuSisku.Toje
ukolikojemenipoznato,jediniHrvatastnikkojega suprimiliuvojskuipriznalimu
in.Onmijepripovjedao,dagajespasio jedanmajornjegovjedandobarprijatelj,sakojimje
bionavojnojakademiji.Inae i on se ne slae s partizanima i ima elju da pobjegne,
alinemoeostavitibolesnumajkuioca.
Nekoliko dana poslije upada partizana vidio sam gdje pred Zvonimirovom ul.
provodezarobljenejurinike,navodnonaaerodromnarad. Oni,iakosubilipreumorni,ili
sudostojanstvenopodkorakom,pjevaliifiukalijurinikekoranice.Potoposlijenitaza
njihnisamuovjerojatno jedasusvistrieljani.
PripovjedaomijeIvantajninger,strojovodasadauBjelovaru,daje jednomprigodom
obnoiaosastrojemizvanBjelovaraiujednojumici
2

Podizrazom"upnikMajkeBojeLurdske",S.MarathmislinauzornogsinaSv.Franje, revnogpastiraduaivelikog
hrvatskogdomoljubafraMatejaVodanovia. Poslijedugogzatvora inamjetenog"narodnog"sudenja4.rujna1947.
fraMatejbistrijeljannaMirogojupridruivi setako43cidrugihfranjevakihmuenikaprovincijePresvetog
Otkupitelja sasreditemuSplitu.Njemuinjegovomnepravednomsudenjudr.fraPetarBezina posveujemnogo
stranica usvojojknjiziFranjevci provincije Fresvetog Otkupite ja rtve rata 1942. do 1948., Split,1995. Medurtvama
teredovnikezajednicenalazimoistudente Visokefranjevakebogoslovijeu Makarskoj,fraAugustinaGlavaaifra
Rudolfa Vuia,kolskekolegeiprijateljeglavnog urednikaoveknjige:sfraR.Vuiem,prernakrivimvijestima onih
traginihdana,igl.urednik jebioubijenuTrstu,ito10.lipnja1945.kadajeonizpartizanapobjegao
sakriviseukapucinskornsamostanunaMonteSanGiusto.

"Oslobadanje Zagrebd"

447
vidio uz prugu dosta partizana, i iz ume se ula pucnjava parabela, jauk i krik ena, te
zakljuiodasetuvrilo strieljanjeena.Daljejenaiaona jednupovorkuzarobljenikakojisu
sprovodiliimedunjimajevidioisvogsinaMarjana,zrakoplovnognadporunika.Ovajisti,
koji je meni pripovjedao poslije par dana odmetnuo se je u umu sa jednom grupom
ljudstva.
Prigodom prevoza zarobljenog oruja sa ernomerca u Maksimir, vidio sam u
Maksimiru2do3.000enskihimukihzarobljenika,uglavnomUstake mladeiizZagreba
i drugih krajeva Drave. Oni su tu dotjerani iz Slovenije. Meflu njima je bila i ki
jednogustakogbojnikaijegimenasenesjeam,aliznamdasustanovaliuDugojulicibr.
14ili24,ionamijedalapismoda predamnjezinojmajci,alipismonisammogaouruiti,jer
jojjevemajkabilaotjeranaizsvogstana.Istudjevojkusamnamjeravaokriomizvestiiz
kamiona, ali mi se nije pruila prigoda, jer su stalno tu bili partizani. Ta mlade ivi pod
strahovitimokolnostima.Leenazemlji,puniuiju,svisusvrabljiviigladni.
Kadsamseprijaviokaoofer,dodielilisume,kakosamranijenapomenuo,uI.
etu11.autobataljonaiupoetkuminisudalivozilo.Potonisamimaonikakvaposla,
popravljaosamjedanstarikamioninakon14danasampoeovoziti.Umeduvremenusu
saznalidasamastnik,alimezbogtoganisunitasmetali,naprotivdobiosamutisak,
damenastojeprivuiksebiiobealisumi,daemipriznatiastnikiinnakon6
mjeseci.PrevoziosamstrieljivosastaniceCernomeracuMaksimirinaSavsku c.ubivu
pekarskuetu.Kodprevozaobinosumeneodredivalizazapovjednikakolone.Dne
11.VI.ujutronarediomijekomandir,dauzmemestkamiona,danaredimvozaima,da
svakiuzmepo600litarabenzinaidabudupripravninaduljiput.U12.30satidobiosam
naredenjedakrenemsakolonomulogorPrekoitudasejavimzapovjednikudopunske
brigade,kojiemidatipotrebnanaredenja.UPrekomsamsejaviozapovjedniku nekom
kapetanu,kojimijerekaodauvozitivojskuputKarlovca.UPrekomsetada
nalazilooko25.000domobrana,zrakoplovacainetopreobuenihustaa.Svisuimali
naglavipartizanskekapeireenoimjedaseutomlogorusakupljajuodakleebiti
odpremljeniupojedinebrigadedasluevojsku.TusenalazioimojbratRikardo,kojijebio
zrakoplovnidakvodnik,aligatadanisamvidio,negokasnije,kakoesetoizmojeizjave
razabrati.Sviovizarobljenicisubilipostrojeniitadimjezapovjednikobjavio dadanas
poinjeprebacivanjezaKarlovac.Utovarilisuodmahukamione svega130ljudiuest
kamionaioko30partizanasaestkomesara. Partizani subiliveinomizokoliceZagreba.
PotosubileslabegumeimalismodoKarlovcaviegumidefektaiprigodom
gumidefektanamomsamovozuzamoliosamkomesara,damidodielinekogtkoemi
pomoipopraviti gumuitadsamumojemkamionuopazio svogbrata,kojimijepomogao

448
HRVATSKIHOLOKAUST
popraviti gumu i na daljnjoj vonji ostao sjediti kod mene u kabini. Brat mi je
pripovjedao da im je zadnjih 10 do 15 dana bila dobra hrana, da su dobivali
podpunivojnikiobrokipo10cigaretadnevno,alizadnjadva dana,danisuprimili
hranuiizraavaojezbogtogazabrinutost.
UKarlovacsmodolitekoko8satiuveer.Tusmonacestiekalioko1sat,kadje
knamanamotocikludoaonekimajorodOzne,kojijerekao:"Drugovi ova brigadaje
popunjena i morat ete ii u Vojni saekati 8. diviziju gdje ete biti uvrteni u 13.
bataljonukojemsenalazesamoHrvatiitu e vam bitiizvrsno,ahrana je vrlo dobra"
(taj13.bataljonpostalajeposlieuzreica,jersuzasveonekojesuimalistrieljatigovorili,
poslatemoteu13.bataljon).OdatlesmokrenuliupravcuPetrove Gorepriekimputem
premaVojniu,upratnjispomenutogmajora.Na15kmodKarlovcapoelajepadati
kia, te nam je rekao major, da emo morati uslied loe ceste i slabog svietla na
automobilima, prenoiti pa ujutro rano krenuti put Vojnia.Tako smo u selu Reicama u
taglju jednog pravoslavca svi prespavali, a major je prosliedio za Vojni. Ujutro 12. VI.
doaojejedankomesaripozvao nassveoferenastranu,te namrekaodaidemonadoruak,
alidanepriamozarobljenicima,jersezasvenemahrane,potojeselosiromano.Tu
smobiliiupodne,teistotakoodvojenoruali.Napominjem,dasuhranuzanasoduzeli
samo od seljaka katolika, a ne od pravoslavaca. Ovoliko dugo ekanje opravdali su, da
morajuekatidolazakmajora,kojijeiaouVojnigdjese nalazi8.divizija.
Oko16ipolsatidoaojejedankamionsaoko30partizanaSrbanaoruanih
strojosamokresima,zakojesamposliedoznao,dasulanoviOzneizVojnia,istovarili
sujedanveiomoticeiotilijedno200metara daljegdjesusjeliiapuuise
dogovarali.Ovomijebilosumnjivoiinteresiraosamsekodpojedinihkomesara,
zatosudoliovidrugovi.Odgovorilisumi,dajetoosiguranje jerdaseublizini
prebacujuostatci ustaa.Iporeduvjeravanjakomesaraovomijebilosumnjivo,tesam
pomislio daeizvritistrieljanje,aliopetmisetouinilonemoguimusliedtoga,to sui
ovizarobljeniciimalipartizanskekapeibiliodredenizapopunu partizanskih
jedinica.Otiaosamuautoukabinukodbratakojegasamnaaozamiljena.Izrazio
sammusvojusumnjuosvrsidolazkapartizana.Rekaomije,damujeaokukaviki
poginutiposlie4godineborbe.Napisao jelistzasvojuenu.Utojedoaojedankomesar
ipitaotoovajradikodmeneidalijemojpomonik.Jasammurekaodanije,aonje
narediodasmjestaizidevaniodeustroj.Bratmijeizaao,ostaviokaputzadozu
cigareteinalivpero.Nabrzinusammurekaodause propitatidaliebitistrieljaniili
ne,idaumudatiglavomznak,jerjeonodluiodapodsvakucienupobjegne,radedaga
ubijuubjegunegodagastrieljaju.Doksuoni biliustrojuobkoljeniodnaoruanih
partizana,jasamdoznaoodjednog

"Oslobadanje Zagreba"

449

komesaradaeihsvepostrieljatiidaosambratuznak.Ovajkomesarjemisliodasamja
Srbinidaznamdaebitiizvrenostrieljanje.Stjeralisuihsveutagaljitudralido6sati
uveer.Umeduvremenusuiskidaliicuukomademalo vee od polametrai oko 6 sati
izvodili su dvoicu po dvoicu, svakog posebno vezali su u icu i bacali u kamion.
Ruke suim vezali odzada.Svakijeukamionumoraokleknutiipreostalikomadiceod
rukevezanjezanogu.Vezanisuzvjerski,takodajemnogimapuklailanarukamai
trcala je krv. To vezivanje je trajalo dugo, a u meduvremenu su se iz kamiona uli
uasni krikovi. Takove su tukli kundacima po glavi. Mnogi su molili da ih jae udare
samodaseonesvjeste.Prizorisubiliuasni.Potoje ve mrak pao,naredili sumi da
upalimsvjetlonamomautukojije bio okrenutkvratimaupeidaprikrijemsvjetloi
osvjetlimnisko.Oko9satiizvelisudvojicuodkojihsejedantrgaoipobjegao.Doksu
separtizanisnalionjevepodobroodmakao,nisugametcimoglipogoditiiuspjelo
mu je pobjei u umu. Izgleda mi, da bi to mogao biti moj brat. U brzini i strahu
nisam ga mogao prepoznati jer je malo prije toga bio kod mene jedan komesar i
pitao me gdje sam ja bio kroz etiri godine i da bi mene trebalo strieljati. U 11 sati
svrenojesanatovaranjemmogautaikrenulismoodatleoko5kmdaleko.Napominjem
da su prije mene ila 4 autai im bi se jedan povratio iao bi drugi. Zaustavili smo se u
umi.Osudenicimasuodvezane noge, izvedeni su van iodvedeni su oko 500 m dalje
odputa,gdjesuseulipucnjiijauci.Tih500mputastalnosuihtuklikundacima.Oko12
sati bilo je svreno sa strieljanjem i odmah su izvrioci krenuli autom za Vojni, a
mi smo u istoj kui prespavali i ujutro krenuli za Zagreb. Ovi partizani koji su nas
pratiliodmahsuobnodjelilinovacistvariubijenih. Kodmnogihsusenalimolitvenici,njih
sutrgaliibacili.
KadsamdoaouZagreb,odmahsamsejavionaljekarsku,jermeovajdogadaj
strahovitokosnuoinebimogaodrugiizdrati.Ljenikme uputioubolnicuMilosrdnih
sestara.Tuminisumogliljenicikonstatirati nikakvuivanubolest,alipotosam
povjeriojednojasnojsestri,zbogegazapravohoudabudemproglaenbolestnim,
tomebolnikiljenikproglasioludimiizvjestiomojujedinicudasamodpremljenu
Vrapeamedutimjasamotiaokui,zapravokodpoznanika.UZagrebusamse
zadraojo14dana,akroztovriemesamspavaouupnojcrkviSv.Petrakodupnika
Klaria.Kroztovriemebilojeobjavljenodasetraevozaiza Splitidasetrebajaviti
naburzurada.Jasamsepoddrugimimenomprijavio,namjeravajuidaseiz
SplitaprebacimzaItaliju.Potoodtoganijebilonita,asaznaosamdasemoe
prekoCrvenogKriadobitipropusnicatosamotiaonaCrveniKrikodkolodvoraiza
Okruneblagajneitusam traiopropusnicuzaSplitnavodeidasamizSplitaida
spadammeduone kojisemorajurepatrirati.Dalisumiodmahpropusnicu.Poizlazkuiz
Crvenog

450
HRVATSKI HOLOKAUST

Kria sreo sam Dragutina Filipovia iz Pakraca, prepoznao sam ga iako je imao dugu
bradu,razgovaralismo,tejeionizrazioelju,dasenastojiprebacitivandravealine
znakako.OtiaosamsnjimnaCrveniKrigdjeseonprikazaogluhimtesamizanjega
dobio propusnicu. Propusnice sam ispravio tako, da glase na Trst i odputovali smo iz
Zagreba21.VII.1945.u 1satposlijepodne,tesmonesmetanostiglidoTrsta.
Napominjem, da je izlogora u Prekom odvedeno sve ljudstvo, svi zarobljenicii
strieljaniuokoliciistogmjesta,samoihvienisuvozilivozaiHrvati.Ovosamdoznaood
ljudikojisuostaliumojojjedinici,skojimasam sekasnijesastao.
Narodauumamaimamnogo,takodauzadnjevriemeieneidjecabjeeuume.
Moja sestratakoder je otila u umu. uo sam da borce u umi u Podravinipredvodi
Boban,auBosniSudariLuburi,okoBrodanekifratar.Narodnijehtiomjenjatikune,
ili su pak promijenili samo malo. uo sam da su oko Ivanca partizani pokupili cielo
jedno selo, gonili ih po cesti i tukli zbog toga to nisu htjeli mjenjati kune u dinare.
Nezadovoljni su sa vladavinom partizana i oni koji su ranije s njima suradivali.
Nezadovoljstvo izbija zbog njihovog zvjerskog postupka i zbog toga to sva ova
progonstva nad hrvatskim ivljem uglavnom vre Srbi partizani, i narod u ovom vidi
velikosrbsku politiku koja ide za izkorienjem Hrvatskog naroda. Ja sam u par navrata
razgovarao sa partizanima Srbima prikazujui im se kao Srbin. Oni su uglavnom
velikosrbi a vrlo malo ih je komunista. Onikau, da Hrvatitrebadaplateukrvisve
rtve koje su pale u ove etiri godine i da ih treba podpuno izkorijeniti. Nevjeruju u
trajnostTitovogreima,alikaudaeonisvojedjelobrzoostvariti:"Ustaesuvladale
4godine,anamajedosta4mjeseca".
Narodneprestanooekujepromjenuovogreimaispremanjedapodnesebilo
kakavratninapor,samodaseovajreimsrui.Ovajzapisnikmijeproitanisveje
upisanokakosamkazao.
StefanMarath
Fermo,12.IX.1945.

"Oslobadanje Zagreba

451
DokumentLXII.
Kad sam saznala, da je moj suprug od Engleza izruen i vraen, pola sam ga
traiti. Sijeam se, kao da je to bilo juer. Bilo je rano ujutro, odmah iza
redarstvenog sata ulice su jo posve puste i na istima samo partizani, koji gone nou
pohvatanerodoljube.UMartievojulicividjelasam,kako partizanigonedvadjearcaod
1416godinaikakoihcijevimasvojih strojosamokresaudarajuuleda,dokimizruku,
koje su bile vezaneicom,curikrv.Tomejetakopotreslo,danijesammoglazadrati
suzeunatotogatosambilazaokupljenasvojomtragedijomibrigomzadragogsupruga.
Bilojeopasnoplakatiuonodoba,jertadasmosvimoralibitisretniiveseli.Kakosuta
djecazavrilasviznamo.
Zatvori su bili krcati.3 Logori na Prekom, na Mirogoju i Kanalu bili su zatrpani
desetcima tisua Hrvata. Pronala sam svog dobrog supruga na Kanalu. Na arkom
suncustajalesmomieneirodbinaudugakimredovimaod rana jutra do redarstvenoga
sata i pazile na svaku skupinu, koja se je vodila iz logora u drugi zatvor. Na
likvidacijusuvodiliponoi,atoseznadepotome,tosmomienenaizmjeninonou
dralestrau,sakriveneizamalezgradice,kodeljeznikogmostanaKanalu.Svakenoi
izlazili bi iz logora teretni automobili sa oko 5060 Ijudi, kojima su ruke bile vezanena
ledima icom. Moglo se je to dobro vidjeti, jer su automobili prolazili ispod velikog
svijetlanakrianjuulice.
Dne15.srpnjameduostalimnaimNeznanimJunacimabiojeodbrojenimoj suprug,a
u istoj skupini nalazila se je i Vlasta, 19godinja stara zarunica pok. Vinka Marovia.
Strijeljanisuistunobezikakvasuda.UnatosvihnastojanjamojihkaoiVlastinemajke,
nikada nismo mogli doznati, gdje su strijeljanii gdje im je grob. Zapovjedniklogora bio je
jedanbivijugoslavenski policijskistraar,ijeliceiijeoineuzaboraviti,doksamiva,jer
je iz njih sijala tolika mrnja spram svega to je hrvatsko, da se to ne moe
zaboraviti.

MacaKoraevi

SantaRosa,California,15.listopada1961.
Premaiskazimaovogapoglavljaipremaizjavamakojesenalazeupismohraniglavnogurednika,u
Zagrebuiokonjegafunkcioniralisusljedeilogoriilizatvori:uordievojulici, NovojVesi,Maksimiru,
Savskojcesti,Moinskogaulici,Brestavcu naSljemenu(ovdjeubolnicipoubijanisusvihrvatskiranjenici),
Miroevcu, Graanima,estinamaitd.NaNovojVesi i Moinskogauliciakseklalonesretnezarobljenike,npr.
3 takojebioubijenhrvatskiporunik Milievi.

452
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentLXIII.
U nedjelju 20. svibnja 1945., dva tjedna nakon ulaska partizana u Zagreb, bio sam
deurnimehaniarugaraiuSolovjevojulicibr.18uZagrebu.Stajaosamnavratima
garaeblizujednogpartizanskogstraaraubritanskojuniformi.
Jednaenakojusampoznavaosluajnojetudaprolazilaibilatoliko nerazboritadame
jepozdravilasa"ZdravoKreo!".Onanijenipomiljalao tometojetouinilaitralaje
premaugluDrakovieveulicetejesvaprestraenabacilapoglednastraarapritome
svompozdravu.
Kadjestraaruopozdrav,postaojenervozanigledaojeravnoumene.Zatim
je poeo hodati tamoovamo po ploniku, neprestano me gledajui dok je hodao.
Naravno, mene je spopao znoj a pamet mi je bila puna najtunijih osjeaja. Straar se je
zaustavio tono preda mnom i poeo govoriti vrlo uzbudenim glasom. On je oito bio
podutiskomtekihunutarnjihosjeaja:
"Kroznekolikonoinisammogaospavati",reemi,tunogledajui nekoliko
sekundanaplonik.Nakoncujenastaviotihimglasom.
"Uzmi,npr.predproluno.IzInternatauPreradovievojulicikamionomsmovozili
izvan grada 70 djevojaka. Sve su bile izmedu 16 i 20 godina. Na prvom zaokretu kad se
prodeVelikuGoricu,uzcestupremaKravarskom,svesmoihpostrijeljali.Jaucitihmladih
djevojaka: to nam je krivnja? ime nas se optuuje? Zato nas hoete poubijati?, jo
odzvanjajuumojimuimainikakozaboravitinemogukakosusehvatalejednadruge,
drhtajuiiplaui".
Licetogpartizanasamoodsebebilajedobralekcijaoprolimuspomenama. Nakon
malovremena,onjeopetnastaviogovoritialisadapotiim glasom:
"U istoj blizini strijeljali smo i vojnikeranjenike koje smo bili izvukli izzagrebakih
bolnica. Oninisu molilinikakve samilosti. Lake ranjeni ak su sikopalirupeukoje
enjihovatijelabitipobacana.Nekiodnjihpokuavalisulupitinaslopatamakadbiimse
pruilaprilika.Potonaioficirinisuhtjeli troiti naboje, neki od tee ranjenih bili su
pobacaniurupeiivizakopani".
Jediniupitkojisamstraarupostaviobiojedasaznamodaklejeon,ponjegovom
govoruvidiosamdanijeZagrebanin.Odmahjeodgovorio:"JasamIIrvatizakova".
Odmahnakontogasluaja,Hrvatizakovabiojezarnijenjenjednimdrugimstraarom.
Straara,kojimijedaoteinformacije,nisamvievidio, premdasam,biodeurni
mehaniarsvedo20.srpnja1945.

"Oslobadanje7_agreba"

453

Uovojanegdotinemazavretkakaounekomromanunitijojjesvrhadadijelilekcije
omoralu.Jajednostavnoponavljamrazgovoronakokakosejeodvijaojersmatramdase
nesmijuzaboravitiinjenicekojesamdoznao pritomesluajnomsusretu.Imenartavasu
nepoznataalinainnakojisupoubijaninesmijuzaboravitinionilojalniHrvatikoji suimali
sreedapreivetraginedogadajeodgodine1945,nitionikojisnoseodgovornostzata
ubijanjabezikakvogpolitikogilibilokojegopravdanja.
KreimirBabi

Geelong Victoria,Australija,13.veljae1963. Dokument

LXIV.
ZavrijemeNDHbiosamhrvatskivojnikdomobran,noprilikompadaNDHdolisuu
ZagrebTitovipartizaniizarobilisunascc.5.000hrvatskih vojnikaizraznihrodova
vojske.TojebilouestinamakodZagreba.Tadajedoaokomandantesteproleterske
divizije"NikolaTesla"generaloko Jovani,irekaoslijedee:"Svebandite,kojisu
sluilihrvatskuilinjemakuvojsku,trebastrijeljati"itakojebiloodlueno.No,alinamoju
sreuijo mnogihdrugih,istipartizaninisuimalistrunihljudi,takosuslijedeidandolii
odabralizanatlijezaposao.Jasamtadabioautomehaniariofer:ukupnosunasodabrali
nekolikostotinazanatlijazaposao,aostalojebilosvepostrijeljano,jasamnaalost
moraosvojimoimagledati,kakopartizani ipartizanskistraari odvodeljudesalopatamai
krampovima,dasisami kopajujame,gdjeebitistrijeljani.Nekolikodanauzastopce
redomsam sluaorafale,kakosupartizanistrijeljalitenevineIjude.Jasambiododijeljen u
prvubrigaduisteesteproleterskedivizije"NikolaTesla".Tusamradiopopotrebiu
radionicikaoautomehaniaripopotrebisamvoziokaoofer.Komandantprvebrigade
biojenekimajorMiloankoviikomesarmajorMuhekAndrija.KomandantMilo
ankovijerodomizLike(Ploe),akomesarMuhek AndrijajerodomizHrvatskogZagorja
(MarijaBistrica).Kasnijesusekomesariizmjenili,takojeMuhekAndrijaotiaou
prekomandu, toneznamkuda,ananjegovomjestojedoaokomesarmajorBoko
KerkezrodomizKorduna.Nosviovipartizanskioficiri,mogureibilisu strogiitakosamja
kodnjihradiogodinuipoldana,naravnobezikakvihprava.Kasnijesumepustiliucivilitu
samradiokaogradanin,aliuvijek podpratnjomkomunistikihagenata.No,jasam
naravno,imaoiranije

454
HRVATSKI HOLOKAUST

namjeredapobjegnemodnjih,asadasamsretandasamseoslobodiotih
komunistikihdiktatora.
Stjepanotari
Stuttgart,Njemaka,8.travnja1956.

DokumentLXV.
U svibnju 1945. dolazilo je i odlazilo mnotvo kamiona u pravcu ume koja se
nalazi izmerlu Gornjeg Iskavca i Kravarskog kod Zagreba. Poslije dolaska svakog
kamionaulabisepucnjavaizainteresiraniseljacipolisuuume(prviputakadasejeto
dogodilo)davidetosetodogada,medutim,straakojajebilapostavljenanije imdopustila
ulazak uz izjavu da je ovomjesto zaposjednuto po OZNI za grad Zagreb i da tamo nema
nitkopristupa.Utojumijeizvrenalikvidacijaiumorstvoodprilike5.000amodaivie
zagrebakihgradanaizarobljenihhrvatskihvojnika.
Utojumiubijenjeposvojpriliciimojbratkojijenestaonakonuhienjapo
OZNIuZagrebu,usvibnjumjesecu.
IvanBoriNurnberg,
Njemaka,2.
studenog1954.
DokumentLXVI.
Ja sam stupio u vojsku dne 15. XII. 1941. u Bjelovaru i sluio sam sve do
povlaenja.PovlaiosamsedoZapreia,gdjenamjebilaprekinutakolona.Jasamse
skrivao kod nekog seljaka u selu Jablanovcu kraj Bistrice, i 23. V. 1945., me seoska
milicijapredalaulogoruJankomir,kojijebioprolaznilogor,aizatoganakondvadana
sam upuen u logor Preko, gdje sam ostao do 26. VI. 1945. kad sam bio udjeljen u
umberakubrigadu.
DoksambiouovimlogorimamnogisugradaniizZagrebaiokolicedolaziliulogore
traitisvojeinosilihranu.Straeimnisudozvoljavaledodirsazatoenicimai
gradanstvoje,akovesvojihnijenalodavalohranu,kojembilozatoeniku.Nisam
vidioalisamuopriudasuubilijed

"Oslobadanje Zagreba"

455
nogmladia,kojemujemajkadonielahranu,takodajemajkavidjelakad sujojdieteubili.
Cuo samjodasunekiraditogabiliubijeni.
Tusunaspresluavaliinaroitosonima,kojisubiliUstaepostupalisusurovo.
U logoru Jankomir sve su od nas zatoenika opljakali, odjelivali su tu u Prekom
UstaeodDomobrana,asUstaamasuizjednaavalione domobranekojisusluili
u hrvatskoj vojsci od '41./'42., kao i domobrane onih jedinica, koje su oni proglasili
zlima.Njihsuodvoziliizlogoraineznam,tosejesnjimadogodilo.Tuulogorimasam
se sretao sa zatoenicima, koji su bili vraeni iz Slovenije i tu su pripovjedali o velikim
pokoljimakodDravograda,MariboraiCelja.Kakosuponoikamionineprekidnoodvozili
ljudeionisuulistreljanje.UlogoruPrekosamuo,dasuubilioko750domobrana,
kojisusluiliod1941.itouumiiznadPrekog.Doksamja bio oko mjesec dana u
Prekom vidio sam kako svezane odvode manje skupine.Mi smoznalidaihvodena
streljanje i ivili smo u strahu da i nas to ne zadesi. Koliko ih je tako odvedeno ne
znam rei ni odprilike. U logoru Preko su posebno bili odjeljeni asnici hrvatske
vojske, svueni do gola u samim kupaim gaicama, te su obavljali sve poslove u
logoru s natpisom: oficiri. Sjeam se pukovnika Greguria iz I. Gorskog zdruga VII.
gorske divizije, zatim porunika Vidakovia iz iste jedinice, pa satnika Pataki, bojnika
Krtovia.Casnikajeovdjemoglobitioko70,aukupnologoraaoko8.000.Zaasnike
samuodasuihodveliuPodravskuSlatinu,azatimuMitrovicu,atojedaljebilosnjima
toveneznam.
Hrana u tim logorima bila je uasna. Deset dana nisam uope kruha vidio, a
dobivali smo malo kave bez eera i malo brana skuhanog na vodi. U logorima je
mnogoljudipomrloodgladiiodtifusa.Ulogorimajebilajednabarakaodredenazaone
koji su obolili od tifusa, alinije bilo ni lijenikaninikakvihlijekova.Vidiosamdasuiz
bolnice sve hrvatske ranjenikei invalide doveli u logor, te su bili u posebno odijeljenoj
ici.Spavalisuoni,kojisustiglipobarakama,aostalipodvedrimnebom,azapokriti
nismonitadobili.Vesuovdjenakonjedno10danapoelilogoraimadratimitinge
sasasvimpolitikimsadrajem,mnogohvaliliSovjetskuRusijui napadalibivuJugoslavijui
Hrvatskudravu.Meduostalimanapadalisui dr.Maeka.
Logore su isprva drale srpske jedinice, a kasnije je u logor Preko dola
umberakabrigada,sastavljenaveinomodumberana.Momadovejedinicenijebila
tolikosurova,anitinjihoviasnici,jersutoveinombili pripadnicibivehrvatskevojske.
Pardananakonmojeudjelbeuumberakubrigadubilajeista rasformiranaijasambio
udijeljenu16.omladinskubrigadu,kojajebilau sastavu34.udarnedivizije.Jasamnajprije
bioudjeljenuautomatikuetu,

456
HRVATSKI HOLOKAUST

azatimuminobacaku.Zapovjednikdivizijebio jemajorFranjoKofler,kojije navodno

prije bio domobranski porunik. Komesar divizije bio je Duan Livada, podpukovnik.
Komandant brigade Sretan arkovi, major. Komesar brigade Savo Koturc, kapetan.
Adutant komandanata brigade Ljuban Vuki, major. Komandir minobacake ete bio je
Fogari Valentin, bez ina (on je bio prije pripadnik neke ustake jedinice i od partizana
zarobljen. Bio jedobar). Komesar ove ete bio je Ivan Barkanj, koji je prije sluio
kod protuzrakoplovstvauZagrebu.Biojezagrijankomunista,alinasnijetoliko proganjao
iznaojerei,dahrvatskavojskanijebilatakoloa.
S ovomsam jedinicom bio uSisku,aiu okolici Siskai Kostajniceponekim selima
kao posada. Posada je bila u glavnom u hrvatskim selima. Moja jedinica nije vrila ni
pljake ni ubijanja, ali su mi seljaci priali da su one jedinice, koje su tu prolazile vrile
strahovitupljaku.Odmukihjeposelimabilosamostaracaimaledjece.Medutimene
su strahovito psovale i napadale komesarei psovale poredak i ja sam bio prisutan u selu
Kozjibrod kod Kostajnice, gdje smo nas trojica vojnika kao patrola sjedili, kad su u
kuuulenekedjevojkeiglasnopozdravile:"ZaPoglavnikaidomspremni!".Jasambojei
se da nije podvala rekao: "Drugarice ovaj pozdrav vie ne vai".Onamijeodgovorila
osorno:"Izvinitedrue,nisamjaVaadrugarica,drugarice su one, koje su s vama ispod
bukava spavale, ja sam Hrvatica i ostajemHrvatica,azamenetajpozdravvai,atko
ne moe sluati nek se okrene zidu". Jo je rekla: "Imala sam brata, bio je ustaa i
ubili su ga, imala sam momka ustau i ubili su ga, sve su u selu muke poubijali i
ostalonas jetridjevojke,zakogadaivim,tomijenasrcu,tomijenajeziku.Smrtisene
bojim".
U svim selima izmedu Kostajnice i Novoga svugdje je narod za Hrvatsku dravu i
Poglavnikaipartizanisuovajkrajnazivaliivareakcija.Utimnamjeselimabiozabranjen
svakidodirsacivilimaisnjimasmosesamopotajnomoglisastajati.
KroznekosmovrijemebiliuseluMajdankodBos.Novoganaraduuumiinassu
vojskupartizanirazorualiisamovodnioficirisuimalioruje.Rekli su da oficiri imaju
orujeradivukova,alismouli,pripovijedali,dauokoliciZrinjapostojijednaskupina
Kriara.UokoliciMajdanasumjesnasrpskaihrvatska sela. Hrvati su i ovdje svi protiv
partizana,aiusrpskimsamselimaopazio,danisuzadovoljnisdananjimstanjem.
UsamomMajdanubilismosmjeteniujednojkuijednogSrbina,starogpartijca,koji
sejeprotivio,dasemikodnjeganastanimo.Komandirjezahtjevaodanasuzme,alijeon
odgovoriodajetonjegovo,dajeonstari partijaciznatoemupartijadonijeti.Ondaga
jekomandirznakomprstauutkao,amismosekodnjeganastanili,alijebiospramnas
neprijateljski.

"Oslobadanje Zagreba"

457
BasuuonovrijemepreseljavaliSrbeuVojvodinu.Nekisuradeili,alije jedanprijeotiao
pogledatigdjeideikadjevidio,dasutokolhozi,nijehtiopreseliti.Drugikojinisubili
oprezniprodalisusveimoralisuiiasmjelisu sasobomponijetisamo1.000kg.
U selu Bjelovac bio sam ba za vrieme izbora. To je kraj Kostajnice. Nas su
komesariuputilikakoimamoglasati,ajerjejedanodkandidatabio nekipartizanskimajor,
to smomi vojnicitrebaliglasovatizanjegovulistu.Na glasovanje smo ili bez oruja,no
inae smo cieli dan bili u pripremnom stanju. Kad sam jaiao glasatimene je samo pred
vratimasmjeniodrugi straarkodkojegsamostaviooruje,kojesamodmahuzeoimsam
izaaovan.TujeodvedenizetenastreljanjeDragoKruiitosamoraditogato jepred
jednim Skojevcom rekao da ovo ovako ne moe dugo potrajati. Makar je Bjelovac
srpskoseloupozorilisunaskomesaridasepripazimo,jerdajetureakcija.uli smo da su
iztogselatrojicakaoetnicikodKriarauumi,imismoradiistihpravilizasjede.Tagrupa
jeimala15ljudiikretalasejeutomkraju.TusuSrbii Hrvati suradivalizajedno.Jedan
dio srpskog puanstva koji je bio protiv partizana susretao je, nas bive hrvatske
vojnike sa simpatijama. Nas su prepoznali po tome, to smo bili odrpano odjeveni i
oiani.UseluStubljani,tojehrvatskoselotamoublizini,glasovaloje96glasovaprotiv
partizana,pajeraditogabilaistraga,alibezuspjeha. U mjesecustudenomsuizsela
strae kraj Sunje odveli 7 djevojaka na sud u Petrinju, jer su bile pripadnice Ustake
mladei.
Odveljaepado12.111.1946.biosamuCapragukaostraakodIjevaoniceeljeza.
Tusamrazgovaraosradnicima,kojisujakorazoaranipartizanskimreimom,madasuga
s oduevljenjem doekali. Jednom sam bio u Sisku kad je bilo sudenje jednom ustakom
dunosnikuikadjekomesarnarodnogfrontapitao,kakvukaznuzasluujeokrivljeni,onda
je od cielogmnotvasamoparenskihglasovazavikalo:smrt,ionjebionasmrtosuden.
Jedanmijepotarpriao,kakojeuSiskuopenitosverazoarano.
Dne12.111.1946.jemojajedinicabilarasformirana,aIjudstvoupueno uminobacakuetu
1.bataljona1.brigade1.proleterskedivizije.Bilismo poselimaimojajejedinicabilau
seluHerpeljKozina.Tojeoko4kmod graninelinije.Imajuprihvatniborbenipoloaji
rezervnepoloaje.Tosu iskopanegrabe,frontunedre,negopazekoteipostavljaju
zasjedepovisovimaiputevimaitesuzasjedestalno.Zapovjednikdivizijejepukovnik
GajoVojvodikomesardivizijeKomenugi,podpukovnikzapovjednik brigadeVoja
Abramovi,majorkomesarbrigadeBoidarevo,majorzapovjednikbataljonaBoo
Orlandi,porunikkomesarbataljonaDragiaMilutinovi,kapetankomandiretei
vrilacdunostikomesaraBokoBoljevi,podporunik.Tusambiodo9.V.1946.,kad
sampobjegao.

458
HRVATSKI HOLOKAUST

Tu je isto bilo strogo zabranjeno s civilima razgovarati. Tamo su jedinice pod

konspirativnimznakovima,tejemojbataljonimaonaziv"TigarB".Kuinisamsmiopisati
nigdjesenalazim,aniukojojjedinici.
Na mitinzima, koji su ovdje odravani ve se jako napadalo Angloamerikanceda
suimperijalistidatlaenarode,dasusamoprividnisaveznici,igovorilisudaratjonije
stao,idaoniidudaljeodsadanjegranice.
Dobiosamviesti,dajeumomselusvepotueno,aidrugahrvatskaselauokolici.
Pobjegaosamjersamprotivnikkomunistikogreimaineelimse povratitiu
nikakovuJugoslavijukakovagodonabila.
RatimirMati
Fermo,Italija,1.travnja1947.

12.POGLAVLJE
MasovnipokoljiuHrvatskojiBosniiHercegovini
DokumentLXVII.
U partizanske odrede sam stupio u septembrumjesecu 1943.godine, tj. u desetoj
godini svog ivota. Pridruio sam se "svilajnskomosekom partizanskom odredu" u
seluMaoviceizpodKozjaka.Mojstarijibratjebioveranijeupartizanimapajetokao
imojaneobuzdanamladostigralovelikuulogukoddonaanjamojeodluke.Inaene
mogudareknemda sambioprisiljennatajkorakponaanjemhrvatskevojskeiliTalijana,
budui unaemselunijebiloprogonaodstranenavedenihoruanihsnaga.
U to vrijeme je komandant odreda bio kapetan BogdoNjegu(iz Drnia),sada
upraviteljGeolokogzavodaHrvatskeuZagrebu(ordievaul.3b/V)apolitikikomesar
MileNjegi(izBioia).
Godine1944.samprebaenu8.brigadu20.UdarneDivizije,kojajebilausastavu
VIII Korpusa NOV. Komandant VIII Korpusa NOV je bio general Petar Drapin i nae
jedinice su imale zadatak da uz snabdijevanje od strane engleskih vojnih snaga (zadatak
povjerenmaraluAlexanderu),nadiruunutarnjimobalnimpojasomprekoKninaiGospiak
Rijeci,kakobizatvoriliobruokoneprijateljskihsnagakojesuseforsiranopovlaile.U
sastavu ove jedinice sam doivio one znaajne dane u jugozapadnoj Hrvatskoj kao i
Sloveniji,kadsuzarobljenivojnicistrijeljaniumasama.Tedogadajesammogaopratitisve
domjesecajuna1945.godine,kadjedolodorazformiranja20. Divizije u ant Peteruna
Krasu. Nakon toga, sam prebaen uzatitni bataljonIIArmije(KomandantgeneralIvan
GonjakizVaradinaapol.komesarRadeigi)uZagreb,gdjesamimaoprilikeposmatrati
likvidiranje raznih vojnikih skupina kao i civilnog gradanstva. U toku moje deset
godinje kasnije slube u Jugoslaviji promjenio sam mnogo vojnikih zvanja, dok se
konano nisam naao na dunosti efa prateeg odjeljenja Dravnog sekreterijata za
unutranje poslove FNRJ u Rijeci (biva Uprava Dravne Bezbjednosti FNRJ). S tog
poloaja nakon izvjesnih nesuglasica s pojedinim mojim predpostavljenim i kolegama,
uglavnomsamiprebjegaouItaliju.
Pozvandakaetomujepoznatoodogadajimakojisuuslijedilinakonulazka
partizanskihjedinicauKnin,DuanVukoviizjavljujeslijedee:
UKninusmozatekliizarobiliizvjestanbrojNijemaca,ustaaidomobranatevei
brojetnikapripadnikaetnikedivizije"Dinara",kojomjezapovjedaovojvodaMomilo
uji.Likvidiranjejepoduzimanouskupinamapo50do100aekipekojesuvrile
likvidiranjesusemijenjale.

460
HRVATSKI HOLOKAUST

Knin mi je ostao dobro poznat pa mogu tono da odredim mjesto na kojem su se ta

zlodjeladeavala.IznadKninasenalazinaudaljenostiod dva kilometraodcentrana
gradskojperiferiji,mjestozvanoBorii.Uterupesunaiodredibacalizarobljenike.Bilisu
povezanivrstotelefonskomicomjedanzadrugog,takodajedostabilorafalnompaljbom
usmrtitiprvudesetinuaondasuidrugipadalizanjimaiviujame.Odozgorsejeta
gomila zasipala intezivnom paljbom iz automatskih oruja i bacane su rune granate. U
Boriima su kopane rupe. Major Marinkovi, ef vojnog podruja u Kninu je odredivao
skupine u jame. Nijemci su bili predhodnoprisiljeni da kopaju jame.Menekaodijetesu
takoder nudili da strijeljam zarobljenike, no uzevi u ruke teki njemaki mitraljez
"arac", pokleknuo sam pod njegovom teinom i nisam bio u stanju da ispalim
smrtonosnirafalna poredane zarobljenike.Bilojevrlodramatinihscena:nekisuvikali
danisunitakrivi notoimnijepomoglojermilostinijebilonizakoga.
Koliko sam vidio moja jedinica jemogla ustrijeliti oko 700do 1.000 etnika,oko
700hrvatskihvojnikaipreko1.500Njemaca.Talijanajenadenovrlomalo,njihdesetak,
kojisuostaliuslubiNjemaca,onisutakoder ubijeni.Jednacijelatalijanskajedinicaje
uvrtenaupartizanskeodrede,jersepredhodnopredala.Nodranisuuvijekdobrona
oku,jerimsenijevjerovalo.
Na nadiranju prema Gospiu, osobito pod Gospiem imali smo teke okraje s
hrvatskomvojskom.Svugdjeputemgdjesmouhvatilikojegustau,bilojedoputenodas
njima radimo to smo eljeli. Bio sam osobnim svjedokom kako su pojedinci bili
svezani uz stablo borai polagano bodeni talijanskimbodovimaokosrca:govoriloseda
nam se elipokazati funkcijasrca. Prema domobranima se blae postupalo. Uvelike je
zavisilo od toga dali je komandant jedinice bio Srbin ili Hrvat, Hrvati su ipak ponekog
svog i potedili. Primjetio sam da su prema muslimanima i jedni i drugi bili
podjednakosurovi.Raditogaje bilonaredeno,akojekomandantjediniceHrvatdaSrbin
morabitikomesariliobratno.
Mnogoseprakticiraloislijedee:pojedincisuodvodeninastranuiondabiimse
pripucalouleda,tvrdeidasupokualibjeatitedasuubijeninabjegstvu.
Jedandiostarijihboracanijeseradojavljaozalikvidiranjanonaizriitu eljukomesara
ikomandantasuipakili.Namasuobjanjavalipolitikerazlogelikvidiranja,tvrdeidase
radiovojnicimakojisuteko ogreznuliukrvnedunogstanovnitvaizakojenemavie
mogunostipreodgojailipopravljanja.
PozvandakaetomujepoznatooborbamaokoGospiaiodogadajimauGospiu
nakonulazkapartizanaVukovikae:

Masovni pokolji u HrUatskoj i Bosni i Hercegovini

461
Pred Gospiem smo imali teke borbe. Ustae su se borili tako uporno kao
nikad ranije. Putali su nas do 10 metara pred svoje postave i tada su znali
slistitiuestalomvatromcijelejedinice.Namajeiranijesaobenodasugospiki
ustae "na glasu" i da treba oekivati jake borbe. Mi smo dobili vrlo malo ustaa
ive unake, obino su se samiubijaliiliginulis posljednjim metkom. U ruke nam
jepalosvega2530ustaauiznemoglomstanju,kojisubililikvidiranitamogdje
su zateeni.l Radi toga smo izvrili odmazdu nad civilnim stanovnitvom. Prema
instrukcijama OZNE ljudi su ubijani na razne mogue naine. Vrlo je est sluaj
bio da se Ijudima razbijala glava kamenjem i da su se onda gurali u ruevine
pojedinih zgrada, kako bi se stekao utisak da su poginuli u ruevinama. Na par
kilometara od Gospia su neki baeni u pilje. Vidio sam jednog ustau, kojem
je bila oderana koa i tako je bio za vlastitu kou objeen na granu. Birani su razni
najsadistikiji naini za ubijanje zarobljenika. Prema mome sudu moglo je biti
likvidirano do 400 gradana iz Gospia. Primjetio sam i to da su Rusi slikali te
pilje,bilisutooficiriizdelegacije.
PozvandakaetomujepozantoolikvidiranjuzarobljenikanateritorijuSlovenije
DuanVukovikae:
Iz Knina smo krenuli sve pod borbama za Gospi. Te sam dogadaje ve
naveo. Iz Gospia smo proslijedili linijom na Senj i Novi Vinodolski. Tu smo u
sastavuostalihjedinicanapredovalipremaRijeciiuestvovaliutekimborbamaoko
predjela"Kantrida"uRijeci.IzRijekesmokrenuliprema Sloveniji,naaviseu
Ilirskoj Bistrici. U Ilirskoj Bistrici smo zarobili dosta njemakih i hrvatskih
vojnika. Nijemce smo odvajali po zanimanjima i to relativno vrlo mali broj, pa
smo ofere i mehaniare uzeli k sebi na rad. Ostatak je strijeljan u neposrednoj
blizini grada. Primjetio sam da su Hrvati nosili iste odore kao i Nijemci samo su
imalinarukamahrvatskegrbove. OdnjihjestiglodoZagrebaivovaljdasamo2%.Z
Predhodno prije strijeljanja su podvrgavani stranim mukama. Ovdje sam bio
ivimsvjedokomdasu pojedincimaivimasjekliui,noseveikopalioi.Zaone
Nijemcezakojeje
1

IzpismohraneOdborazaistraivanjebleiburketragedijeuClevelanduznamodajemedustotinamapoubijanih
stanovnika Gospia bilo i 12 djevojaka. One su "Hune" 20. stoljea doekale cvijeem da spase sebe i svoj
grad,aliitojebilouzalud.Krvnikehordeimalesudozvoluodpunih48satidaubijajupomilojvolji.Zarobljenim
ustaamauivomesonagrudimaurezali su slovo "U"i ondaih po stablimavjeali.Te rtvekao ibrojne druge
bacanesuumasovnegrobniceokoGospia:Jasikovac,teuumidesnoodcesteblizueljeznikepostaje,iu
drugeutusvrhuiskopanerupe20mduge,2mdubokei2miroke.Glavnigradidrugigradovi,varoiisvako
pojedinoselotejunakeprovincije(npr.samoBrinjeima913 rtava)takosuskupoplatilisvojuljubavprematnladoj
draviHrvatskojdajesamaLika,premaprocjenidr.KrunoslavaDraganoviauistojpismohrani,naoltardomovine
dalaoko 60.000svojihsinovaikeri.
2
UsporeditiovuinformacijusDokumentomX}CXVII.

462
HRVATSKI HOLOKAUST

biloutvrdenonatemeljuspecijalnihznakovanatijeludasupripadaliGestapou(sasluani
grijei, misli na SS trupe, opaska zapisniara!) izmiljane su specijalne muke. Sada je
potrebaubijanjazarobljenikaobjanjavanasamo novimborcimaod1945.godineitokraim
govorima. Strijeljanja su vrena bez ikakovog sudenja i na vlastitu inicijativu naih
komandanataanaroitotemeljemdirektivetabaVIIIKorpusa,daseubijasvetopadneu
ruke.Nisamustanjudadadnemtoanbrojubijenih,jersuubijanipomanjimodjeljenjimai
duljevremena,nosmatramdajedostavelikjersepucalo dostaintezivnoiduljevrijeme.
U ant Peteru na Krasu je likvidirano blizu 1.000 njemakih zarobljenika i neto
hrvatskih vojnika, ali ne velik broj. Koliko je meni poznato imali smo naredenje da ne
ubijamocivilnogradanstvokojesepovlailoskupasvojskom.Dapaesmoihpomagali
i s hranom. Dozvoljavam da su mogli ginuti ondje gdje su bili gusto izmijeani s
povlaeomvojskom.
Pozvan danavede imena jedinica i komandanata odnosno komesara istih,kojisu
uestvovaliskupasnjihovomjedinicomulikvidiranjuzarobIjenikaizjavljuje:
Pripadao sam I bataljonu8. brigade 20. Udarne divizije VIII Korpusa dalmatinske IV
Armije NOV i POJ. Komandant 20. divizije je bio pukovnik Bogdan Peceti a komesar
pukovnik Mate Bjelobrk. Komandant VIII Korpusaje bio general Petar Drapina komesar
korpusa Vlado etkovi. Komandant mog bataljona je bio Mile Kneevi iz Maovica.
Komandant8.brigadejebio podpukovnikIvoPuriiizMuaakomesarDragutinCrnogorac
iz Kninskog polja, naelnik taba kapetan Vukman je poginuo u borbama. Rukovodioc
OZNE je bio Mile Boljan Srbin iz sela Mioia, kotor Drni. Komandant 11 bataljona nae
brigade je bio Dane Bogunovi (rodom iz Vrela u Zrmanjskomklancu)a komesarnekakav
RaniodSinja,izselaVojni.
Od drugih jedinica poznato mi je da su sudjelovali u tim operacijama 26. tenkovska
divizijaVIIIKorpusa,dijeloviXIXDivizije,VIIBanijskaDivizija. VIIIKordunakaDivizija,VI
Lika ProleterskaDivizija,IVCrnogorska proleterska brigada te XI Korpus. Od vojnih
rukovodioca su mi poznati bili komandant XI Brigade 26. Divizije Simo Dubaji,major
rodom iz Bukovice. komandant 26. Divizije je bio Maks Bae, komandant VI Like
proleterske divizije je bio oko Jovani (sada naelnik zagrebake vojne oblasti) iz
Korenice,akomesarRadeigi,komandantVIIIKordunakedivizijejebioJoaSkoili
a komesar uro Kladarin (sadanji direktor lista zagrebakog "Vjesnika" u Zagrebu).
KomandantXIKorpusajebioVesoHoljevac.IzIV crnogorskeproleterskebrigadepoznajem
oficiraLazuLopaia.
GovoreiolikvidiranjuzarobljenikanateritorijusamoggradaZagreba DuanVukovi
izjavljujedamujepoznatoslijedee:

Masovni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

463
Prebaen sam u mjesecu junu 1945. godine u Zatitni bataljon 11 Armije NOV
(komandant generalIvan Gonjak,komesar igi anaelnik taba general Ivan
ibl). Vidio sam u komandi grada (gdje je vodio glavnu rije Vjeeslav
Holjevac) kako je postepeno likvidirana jedna grupa od 500 zatvorenika. Oni
su smrt ekali u stranim uslovima, jer su morali radi nedostataka prostora
formalno sjediti jedan drugom u krilu. Likvidiranja su vrena "Maricom" na
savskojobaliiMaksimiru.
Sjeam se vrlo dobro sluaja kad su nam oficiri vojne OZNE Novica
Radovi (sada u sudskoj strai u Sisku), Rade Ljubii i Stevo Nievi pokazali jednu
skupinu mladih ustaa od kojih niti jedan nije imao vie od 16 godina, govorei:
vidite kako ima i mladih ustaa. Njih su odveli na Savu, gdje ih je jedansveenik
izpovijedio i razrijeio grijeha a poslije su ih izboli bajonetama i bacili u Savu. Ista
sudbinajezadesilaitogsveenika.
Znam takoder da je iz zatvora u Petrinjskoj ulici odvedenana strijeljanje jedna
veaskupinaranjenihhrvatskihdobrovoljacasIztonogbojita,koja jezateenau
nekakovojbolniciuZagrebu.3
Usvimovimiranijenavedenimsluajevimasmooduzelizarobljenicimasve stvari
od vrijednosti pa ak i zlatna zubala ili zube, koje smo im izbijali kundacima iz
ustiju(osobitokodnjemakihoficira).
Upitandaliimajotoreiopostavljenimpitanjimailiuope,Duan
Vukovikae:
Na pitanja sam odgovarao po svojoj sa vjesti i dobre volje. Nisam
pokuaozatajitinitionedogadajegdjesamisamuestvovao,eleinanekinain
koristitiborbuprotivsruenogreima,kojijeimenekaodijetenapraviosvojom rtvom.
Tamojaodlukajedoneenazrelimrazmiljanjembudui mijedanasmnogotoga
isamomodvratnoijasnodanijevaljalo.
Da je sve gor e navedeno t ono i istinito ka o i vjerno zapisano (a
zapisnik mi je proitan u cjelosti i pred svjedocima) svjedoim svojim
vlastorunim podpisom, te sam pripreman dati svoje svjedoanstvo pred svakom
ovlaenomkomisijom.
DuanVukovi,
efprateegodjeljenjaXIodsjekaDSZUPFNRJRijeka,
uvrijemeopisanihdogadajaobianvojnikistarijivodnik.
URimudne10.studenog1955.

464
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentLXVIII.
Bio sam mobiliziran u hrv. domobrane u rujnu 1942, te sam sluio najprije u
Zagrebu, u Samovoznoj bojni, pa u Sarajevu, u Pomoni sat 111. Zbornog podruja, pa u
posadnoj bojniu Sinju,tenatrag u svoju matinu satniju(Pomonisat)uSarajevo.Nakon
padaSarajevana7.travnja1945., povlaimoseprekoZenice,DobojaiDervente,gdjese
je moja skupina predala partizanima, koji ve ulaze u grad. Sa mnom se predalo
78 domobrana,2njemaka vojnika od Wehrmachta i 6 Talijana, koji sukaozarobljenici
ilisaNijemcima.Ilismospartizanima(7.brigada23.Srpskedivizije)doNovogSela.Tu
smo registrirani. Svi smo rekli da smo domobrani. Pitali su nas za na zanat i tko hoe
dobrovoljno s njima da im pomae npr. kao mehaniari i slino. Da spasimo glave,
izjavilismo,dadobrovoljnoidemosnjima.Nijemcenisunitapitali,negosuihizveliiz
nekeupe,ve skinutedosamihgaaistrijeljaliihusreddanaugrabiu nekimkukuruzima.
Strijeljao ih je neki doasnik, valjda vodnik, koji se sam za taj krvavi posao prijavio.
Naredbu za strijeljanje izdao je komandir Pratee jedinice VII. bigade 23. Srpske divizije
imenom "Zeo", visok, brkat i naoit ovjek, uz kojega je stalno iao i njegov otac u
gradanskomodijelu.ManjeviesvipartizanigovorilisurumunjskiibiliizIstoneSrbije
uznetomalopravihSrbaizokoliceKragujevca.PoslijeNjemacadolojepitanjenaTalijane,
kojesutakoderpartizanibilinaumilistrijeljati.Jasamnetorekaoonomevodniku,kojije
bio strijeljao Nijemce, da ne ubija te Talijane, jer nisu nita krivi, poto su oni bili samo
njemaki zarobljenici. Nato su pustiliTalijanenamiru odnosno poslali ih u Derventu
na popravaknekog mosta. Novo Selo kao i ostalahrv.naselja bila su bez ovjeka na
cesti,potosetajsvijetodstrahabiozavukaoukueilinekudapovukao.
Sa VII. Srbijanskom brigadom odlazimo i mi zarobljenici u Prnjavor, gdje smo se
neto odmorili, pa u Banja Luku, gdje smo se na postaji Kraljev Drum ukrcali u
eljeznicu i dovezli do Prijedora. Prenoili smo u jednom muslimanskom selu, gdje su
domailjudimenelijepoprimiliipodvoriliveerom, a prema partizanima drali su se
hladno. Sutradan smo preko Blagaja stigli do sela uljevice, dalje od ceste medu
bregovima. U Bos. Novom vodile su se borbe koje su branili ustae, Nijemci i
navodnonekaerkeskajedinicapodnjem.komandom.Partizanisuimalitekegubitkete
samvidiogomilemrtvaca,koje su onizakapalipo bregovima.Zavladalajestrava medu
partizanima, videi toliko gubitaka, te su ih komesari pitoljima moralizaustavljatina
bijeguivraatinatragnapoloaje.
istosrpskoselouljevicadoekalojepartizanesveseljemipoastilo. Jasamostaojedini
odzarobljenikatesamimaoistalnogpratioca,doksu ostalimojidrugovibiliputem
pobjegliilirasporedeniudrugejedinice.

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

465

Negdje o zalazu sunca stie medu nas jedna skupina domobrana u novim
njemakim odijelima, nekih tridesetak ljudi. Rekli su da su pripadnici IV.
Gorskogzdrugate dasu bili dodijeljeniza obranu jednog bunkera,ali su ostali
odsjeeni od svoje jedinice, koja se medutim bila povukla dalje napustivi Bos.
Kostajnicu.Neimajuidrugogizlaza,prijavilisusepartizanimaipredali.Jasamudario
snjimaurazgovoripitao,imalimedunjimatkoiz Hercegovine.Javiomisejedan
maliovjekizJablanice,muslimanipokazaomislikusvojemajkeienesdjetetom
na krilu u avliji na kaldrmi. Drugih nijesam zapamtio, jer su bili iz meni manje
poznatih krajeva. Domobrani nisu ni sumnjali, kakva ih sudbina eka nego su
posjeklikukuruzovinu,naloilivatruigrijaliseuhladnoj,proljetnojnoi.
Neto prije tih domobrana, susreli smo blizu prelaza na Uni, jednu
partizansku jedinicu na dravnoj cesti od Kostajnice prema Novomu.
Prepoznao sam zapovjednika jedinice na konju pred etom. Bio je Salko
Alikalfi iz Mostara, sin Jusufa, vlasnik kavane "Paris" u Mostaru. Govorio sam
vrlo kratko s njim i doznao, da je tog dana zauzeta Kostajnica od partizana.
SalkojedanasaviatikikapetanuMostaru.NjegovbratIsmo,s kojimsamsluio
u Sarajevu, izostao je od povlaenja i nagovarao i druge, da se odmah predaju
partizanima poto mu je brat u partizanima. Imao je lou sreu, jer je odmah u
Sarajevu ubijen, dospjevi medu nepoznate partizane, koji su ga s drugovima
hrv.zarobljenicimaubili.
KomandirZeo,kojijebioprimiopredajunapomenutihdomobrana, naredioje,
dasetraiicaipaga,da setih30domobranapovee.Bilajepalaodluka,da
senalicumjestaubiju.Kadsuihpoelivezati,mole domobrani,daihsene
ubije,potosuneviniipotonekiodnjihimaju eneidjecukodkue.Nijetonita
pomoglo.Zeojenarediosvojimredovitim likvidatorima,daseuinikrajtim
zarobljenicima.Natoskoi6ili7ljudisaruskimmajserimanakolut,odvedu
nesretnezarobljenikeumrak,moda50mdalekoodrijekeUnepremapruzi,te
otvorevatrunanjih.ulismo pucanjetejaukljudi,idobrovidjelisvjetlucanje
hitaca.Nakontogapalojeparpojedinanihhitaca,valjdadadotukuone,kojisu
jobilinaivotu.Nakonnekogvremenavraajuseubojicesajokrvavim
hlaama,bluzamaiopasaima,nakojimasusejodobrovidjelerupeod
metaka.Neznam sigurno,dalisutodomobranibilipoubijani,jerjeprevaanje
ljudipreko Unetekjednimamcemilovrlosporoilizato,tosuoniimali
dobro odijelonasebi,apartizaninaprotivjakoloe.Likvidatorisubilimladiiod
2021godinu,osimdvojicejomladih,najvieoko18godina.Onisubili
najpoznatijiubojicekojisuuestvovaliusvakomstrijeljanjuiobojicasuimali
odlikovanje,dapaejedanodnjihvrloplavzarazlikuodostalih partizana
rumunjskogjezika,dvaodlikovanja.Njegaspominjemposebno,jersamkasnije
imaobitistrijeljanodistogaubliziniSamobora,alisamga

466
HRVATSKI HOLOKAUST

uspiosvladatiipobjei.Naprotivnjegovcrnomanjastidrugubiojemogsupatnika,kojije
samnomvodennastrijeljanje.
IzBos.NovogodlazimsprateometomVII.brigadenaDvorgdjenoivamo,pa
naGvozdanjskeiGlinu.UGlinisupartizanibilisjajnodoekani, poaenioddomaihSrba
tejeimitingodrannapijaci.Mislim,dajeupravobio1.maj.Pjekesmoilidaljedo
Pisarovineito,ponekojudnojlogici,prekoVojnia.UPisarovinismoostalicijeli
dan te nam je reeno, da pred nama 4. bataljon VII. brigade vodi borbu s ustaama u
samojbliziniPisarovine.Naredenojeprateojeti,dakoparovoveitoduboko,daovjek
uspravno moe stajati u njima. Oekivala se borba u samoj Pisarovini, a rovovi su bili
iskopani na rubu sela, kraj ceste u Zagreb. Ja sam bio iznemogao i nikako nisam mogao
udovoljitibrzomtempurada.PriskoiomijeupomonekiSrbijanac,imenomDaniimoj
vrnjakpogodinama,alijaiirazvijenijiodmene. Nije biopravipartizannego je biona
selu mobiliziran te sigurno nije nikoga likvidirao, to se za ostale vojnike iz ete ne
moerei.Tajeepizodavana,jersamgatrigodinekasnijevidiouZajearutouposlije
ispripovijedati.
SutradansmopoliprekoRakovapotokanaSvetuNedjelju.Putemsmosustizalineke
partizanske jedinice,medu ostalimipozadinsku bolnicu25.Srbijanskedivizije.Ranjenici
su bili voeni kolima. Dvorile su ih partizanske bolniarke, najvie iz Srbije te razne
dobrovoljkeizBosne,takoderSrpkinje.
Vodi neke partizanske jedinice bio je jedan seljak iz okolice. Kad je izjavio da ne
moedaljeitrebanatragkui,aonisinadudrugog vodia,nekikomandirjenaredio
dagaseubije,tojeodmahiizvenouoblinjojumi.
StiglismopredveeruSv.Nedjeljuiostalitudopreksutraujutro.Spavalismou
nekojjonenastanjenoj,novojzgradi.Usobi,ukojojsambioaliuzstroguzabranudane
smijemnikudizlaziti,dovelisusutradannekogmladiaucivilu,kojimikasnijerekao,da
jebiodomobran.Izgleda,kolikosesjeam,dasuganegdjeublizinibiliuhvatilipartizani
naputu.Rekaomijedamukuanijedalekoodavdeibiojeuvjeren,daegapustiti.
Ujutro slijedeeg dana, nakon doruka, saopio nam je komandir Zeo, da idemo
u"prekomandu"unekudrugujedinicu.Jonismonitaslutilizla,doknijepalazapovijed,
danasse vee.Sadmi jepostalo jasno. Bacio samsenazemlju,nisamsedao vezatii
udarao sam nogoma i rukama. Vodnik koji je rekao, da se imamo vezati, udario me je
dvaputtekom vojnikom cipelom, neto mi gadno opsovao, ali ipak dopustio, da nas
nepovezanevode.CijeliprizorpromatraojeveprijespomenutiDanii.
Uputilismoseizselaupratnjionedvojicenajkrvavijihlikvidatora, kojisunaspratili23m
izanas.Imalisurunestrojopukeuzase.imsmo

Masovni poko ji u Hruatskoj i Bosni i Hercegovini

467

izali iz mjesta uputili smo se prema nekoj umici na lijevo. apnuo sam svom
drugu, da bjeimo, jer da nas vode na strijeljanje. On je to odbio i rekao: "ja
neu", vjerujui u rije komandira, da se ide u prekomandu. im samo zali u
umu, naglo sam se okrenuo, bacio na svog pratioca (onog utog i slabanog
mladia sa dva odlikovanja) svoju domobransku bluzu, koju sam nosio preko
ruke radi vruine dan je bio vrlo lijep i topao a zatim sam ga svom silom
udario u glavu. Poletio sam, najveom brzinom dublje u umicu, niza stranu.
uo sam iza sebe hitce, kojim je onaj crni pratilac po mom raunu ubijao onog
domobrana. Dok se moj uti krvnik pribrao, ja sam ve izjurio iz umete preko
kraegbrisanogprostoraupolju,domogaosedrugeumiceupolju,doksuoko
mene padali hitci. Nisu pucali rafalno nego pojedinano, sigurno u urbi i
zabuni. Na drugom kraju umice opet sam gledao, kako u to prije preletiti
komadi slobodna polja te upasti u dublju, veu umu. Sakrio sam se u duboke
kupine, u sjajno zaklonite te sam uo, kako me u daljini trae i viu za mnom.
Kasnije nisu doveli ostale partizane da me trae. Pretpostavljam, da su ona dva
likvidatora izjavila u eti, da su izvrili likvidaciju i tako su se spasili od
prigovora.
Usvomzaklonuostaosamtajcijelidaninotedrugidandopredveer.Nisamimao
nitazajestiipititesamodsilneedipiosvojuvlastitumokrau. Kasnijesamustanovio,
dajeublizinibilanekavoda,okojojdakako,nisam imaonipojma.
Mislei da je pratea eta ve otila nekud dalje, ohrabrio sam se i izaao
izsklonitadonekogseljakauvinogradu.Nakonrazgovoraodpola sataukojem
samustrahulagaodasampartizankojiideizbolniceza svojometomnekudu
Sloveniji,poveomejeonsvojojkuiprekoceste
SamoborZagrebtemejetamonahraniomlijekomikukuruznimkruhom.
Sluajnoseuistukuusvratilanekapatrolajednepartizansketopnikejedinice.
Poto nisam imao otpusnicu iz bolnice, poveli su me najprije u svoju komandu,
a odatle na OZNU u Samobor. Tamo sam predan i naao sam se zatvoren u
kruguzatvorenihcivilaivojnika,modasvega150ili200 ljudi.Pitalisumesamo,
dalisamustaailidomobran.Tusambiodvadanaidvijenoi. Kada sam uo od
komandira, koji je bio umberanin kao i njegovi Oznai, da e neke civile
otpustitikuamaidatiimnaprozoriu propusnicudonjihovamjesta,drskosam
se umijeao medu te sretnike i pod svojim pravimimenom dobio propusnicu do
Mostara.Ta je imalaig sapetokrakomkaoipreporuke,dasenaputovanjuneometam
negonaprotiv damiseidenaruku.
Uzatvorenomprostorusamodnekecrvenekrpeizrezaopetokraku zvijezdui
priiojenamojudomobranskukapu.Tomijeomoguilo,dasammogaoizlaziti
nesmetanoizzatvora,parputanadan,nesmetanodstrae.

468
HRVATSKIHOLOKAUST
Prigodomizlazaugrad,otkriosam,daumjestu,tonijenegdjenakrajumjesta,
postoji sabirni logor za njemake i hrvatske vojnike. Opet pomou svoje arobne
petokrake na kapi, nesmetano sam uao u logor, koji je tada mogao imati par stotina
Ijudi. Medu njima sam prepoznao svog zemljaka iz Mostara Safeta ustovia te njegova
zeta, mua njegove sestre. U prvi moment mislili su, da sam partizan. Kako logor nije
dobio dva dana, a moda i vie, nikakve hrane, molili su me, da im to donesem za
jelo. Uao sam u par kuate od Samoboracadobio neto krumpira i soli. Sve samto
odnioulogortedaoSafetuustoviu(otacmusezvaoReidibiojeuMostaruklju(!ar
gradskogzatvora)inekimNijemcima,ajedanodnjih mijedaohlaeuvrlodobromstanju
i cipele, jer sam ja bio sav poderan. Kad sam Safetu rekao, da odlazim u Zagreb,
zamoliojemene,daodemdonjegoveeneisestreuZagreb,Preradovievtrg3/IV,to
sam mu i obeao. U logoru jo ne vlada stroga disciplina. Ipak gdjekada odvode
skupine izabranih ljudi iz logora "na prekomandu". Misli se, da ih zapravo vode na
strijeljanje,jerseublizinigrada,uumi,ujeestopucanje,iakosuveborbeprestale,a
Zagrebjeveupartizanskimrukama.Prigodomjednogmog posjeta u sabirnom logoru
rekao mi je jedan profesor, Zagorac, mislim, izKonjine,datoubijajuljude,kadase
ujepucnjavaizume.Jatosigurno nemogupotvrditizasvakisluaj,alisamnpr.svojim
oima vidio, kako su partizanidokrvituklinekogmladiaizasneRadneSlube,kojije
obavljao nudu pod mostom izvan logora, ali su komunisti predbacivali, da je htio
bjeatitesugastranotukliakamaikundacimarevolverapoglavi,takodasuganjegovi
prijateljikasnijemoraliprenijetiulogor,jersevienijemogao dratinanogama.
Medutim,drugijesluajjodaleko znaajniji.Kakosambioustoviu obeao,imsam
dobiopropusnicu,krenuosamodmahuZagreb,kojije ve2ili3danabiouTitovim
rukama.Odmahsamotiaodoustovieveene,naaonjuizaovu(muevusestru)kod
kueteimispriaosvojsusretulogoruSamobor.Zamolilesu(bilesujako
prestraene)dabihimdaovremenadosutradaspremenetohranezaonudvojicuu
Samoboru.Preko noionesupripravilehalvu,peenjeislinotesamsutradanprije
podnepoaonatraguSamobor.Ulogorunisamvie nikogazatekao,jersuvebilisvi
nekuda"prekomandirani"ibilisuotilinavodnouKarlovac.Biosamuvjerendasu
ljudizapravobilipobijeni.Partizanisutadabilijakoedni krvi.Nisamimaokurau,da
eniisestrig.ustoviasaopimtuvrloneugodnuvijestnegosambezdavanjavijesti
krenuodalje.Kadasamkasnije vieputadolaziouZagreb,pitaosamgospoduustoviza
sudbinunjezinamua.Reklamije,dasenikadavienijejavionakononezadnjeporuke.I
onizetmubilisusigurnosmaknutiodcrvenihkrvnikavaljdateistenoi.

MasovnipokoljiuHrvatskojiBosniiHercegovini

469
S mojom propusnicom poao sam kuiautobusomiz Zagreba preko Slunja,
ibenika(tusmoprenoilitejeOZNAzatvorilasveputnikeuautobusiz Zagreba osim
mene, jer sam navodno bio partizanski vojnik), Splita, Livna, Bugojna (tu sam
sio u eljeznicu), Travnika, Sarajeva u Mostar. Tamo sam dva dana kasnije bio
uhvaen od kom. patrolena ulici i poto imnisam smio pokazati one propusnice
iz Samobora, koja je o meni govorila stvari, to su oito bile neistinite i kao
takvepoznateumomrodnommjestu,tosumezatvorilinajprijeumiliciju,aonda
predali u Oznin zatvor u anti ulici. Ispitivan sam najvie od zastavnika UDBE
Gavre Papo iz Mostara, danas visokog funkcionera UDBE u Sarajevu. Proveo
sam u Udbinu zatvoru dva dana, a zatim jedan dan poslije prebaen u bivi
gradski zatvor elovinu te konano u sjeverni logor, glavno mjesto sabiranja i
ispitivanja vojnihi gradanskih lica.Tu sam ostao 15 dana. Bio sam svjedokom
svakodnevno izabiranjatee osumjienihlica i dnevnog odvodenja unepoznatom
pravcu. Po pripovijedanju ljudi u logoru i izvan njega mnogi odvedeni iz
sjevernoglogorabilisunegdjelikvidiraniinikadaimse vienijeznalonitraga
ni glasa,jersuoitobiliubijeni.Izmojesobesunekiodvedeninasudenje,abili
su neki funkcioneri hrv. vlasti ili su barem imali keri udate za neke vanije
ustae. Tako je npr. Pero Musa, trgovac iz Mostara, bio dodue ovjek bez
funkcije u dr. aparatuili ustakom pokretu, ali mu je ki bila udatazaustakog
stoernika Barbaria dobio je 20 godina tamnice. Iz moje sobe bio je takoder i
Jozo Merdo,koji jeimaoneku dravnu funkcijui dobio je takoder 20 godina,
dok je njegov brat Ivan dobio neto manju kaznu, u svakom sluaju strahovit o
visoke kazne u punom nesrazmjeru prema imputiranom djelu. Oni su spadali medu
najuglednijemostarskeHrvatete su zato i bili tako kanjavani. Zapovjednik logora
bio je Tasko Zurovac, mostarski Srbin, koji danas ivi u Zagrebu. Oficiri logora
bilisunajvieSrbiodGackeiBilea.
Nemoguzavritisvojiskaz,adanespomenemsvojsusretuZajearusanaprijed
spomenutimpartizanomDaniiem.SlueivojskupodTitom,doaosamu
Zajearutravnju1948.uautovod kaomehaniar.Prilikom istovaranakolodvoru
nekevojnikespreme,doaosamudodirsgrupom seljakaunarodnojnonji,
kojisuekalinavlak.Prepoznaosamodmahonogpartizana,kojimijeu
Pisaroviniprijateljskipomogaokodkopanja streljakogjarka.Pristupiosami
upitaoga,dalimepozna.Odgovorioje, damepozna,alidaneznaodakle.
Predstaviosammuseispomenuomu dogadaj.Onsejesilnozaudio,irekaomi,da
jebiouvjerendasam zajednosonimdomobranombiolikvidirankodSvete
Nedjelje.Natosam muispriao,kakosamizmakaosigurnojsmrti.Onmenato
pozove,daga svakakoposjetimkodnjegovekue.Rekaoje,daodemuselo
Kobinicui dapitamzaTrubaa.Tojeonisvatkozanjegaznade.Zvaosepo
familiji

470
HRVATSKIHOLOKAUST
Danii, dok sam mu krsno ime zaboravio. Rekao mi je, da e mi priati tono o onim
ljudima, koji su me imali ubiti. Onaj uti likvidator ivi i danas i rodom je od Donjeg
Milanovca.Onihpoznajeporeduisvedrugekrvolokeiz Pratee jedinice VII. brigade
23.Srpskedivizije.Utomjevlakdoaoi on seoprostioodmene.Nikadgakasnije
nisamvidio.
Proitaosamgornjuizjavu,zaijuistinitostjamimsvojomau,tosvojim
potpisomsvjedoim.
FuadElezoviDerviev
Rim,dne18.travnja1961.

DokumentLXIX.
Zavrijemerata1941.1945.najprijesamsluiokaonaredniku domobrancima
Hrvatske vojske. Zatim sam bio unaprijeden u in porunika i dodijeljen komandi
pukovnikaResa,asnikazavezusDrugomtalijanskomvojskomijijeGlavnistanbiona
Suaku.PukovnikReskasnijejepostao vojnipovjerenikinaovomepoloajupredstavljaoje
Hrvatsku Dravu kod Glavnog stana Druge talijanske armije sve do pada Italije u rujnu
1943.OnjeondapostaohrvatskipredstavnikkodNjemakekomandezaTrstiKvarner.
Dne 27. travnja 1945. Njemci su digli u zrak most preko Rjeine i povukli se
premasjeveru.JasamtadajobionasvompoloajuuSuaku.Partizaninisuovdjeuli
sve do 28. travnja uveer. Na ovaj datum ja sam se pridruio svojoj obitelji i vidiosam
ulazak partizana u na grad. Dne 8. svibnja bio sam uhien skupa s mojim ogorom
Alfonzom Parinom. Bili smo odvedeni u hotel Palme, gdje je OZNA drala
zarobljenike sve do njihovog ispitivanja. Mene ovdje nisu ispitivali, ali su me iste noi
premjestili upansion"Viktorija"uLovranu,gdjesamostaopetdana.Zatim,vieod100
nasbilismounonojtamiotpremljeniuviluKubenuOpatiji.Nakondvodnevnogzatvora
ovdje, premjeteni smo u zarobljeniki logor u Martinici. Nakon trodnevnog
boravkauviliKubendobilismozapovijeddaodemopjeiceuandarmerijskupostajuna
Bulevardu u Suaku. im sam tu stigao, bio sam skoro odmah odveden u sredinje
zapovjednitvo OZNEzaIstruiHrvatskoprimorje.DralisumeuzatvorunaViaRomau
Rijeci.
Bilonasjeoko200utomezatvoruitusamostaopunih35dana.Polaovihzatvorenika
bilisuodredenizalikvidacijuaprijenegosubiliubijenionisubiliuasnomueni.
Jauciipsovkeodzvanjalisuizsobagdjeihse

Masovni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

471

"ispitivalo". Medu rtvama bio je jedan Talijan,nadzornik kola, i jedan Njemac poimenu
Kaiser, predstavnik raznih njemakih trgovakih poduzea i ujedno vlasnik jedne vile u
Opatijiirestorana"Maliraj"naPuntaCollova izmeduOpatije iIia.
PreostalastotinanasprevezenismobiliuOpatiju.Naovomeputuzaustavilismo
senaPuntaCollova.Vesebilosmrailo,kadanaspartizaniodvedoe tono na mjesto
gdje su Njemci bili strijeljali 13 partizana ranije u ratu. Nai straari su nam
zapovjedilidasvipoleemopozemljipotrbuke.Nakontosmotouinili,gazilisupo
nama i oko etvrt sata tukli nas kundacima, viui na sav glas: "Upijte krv naih
drugovakojestevibanditiovdjestrijeljaliiondaihpobacaliujamu!".Mislilismodaenas
partizani tusve poubijati,ali oninisu otilitako daleko. Mjesto toga, odveli sunas u vilu
KubenuOpatijiteondaulogoruMartinici.
Taj logor je smjeten uniskoj uvalikoja se protee premamoru. Podijeljenje
bioutridjela.NadesnojstranicestezaSuaknalaziosejeprostorokruenbodljikavom
icom, poznat pod imenom Lazaret. Civili, domobrani i neki pripadnici suake Ustake
bojne bilisutuzatvorenibiloih je svegaizmedu 600 do 700analijevoj strani ceste,
NjemciihrvatskivojniciPlavedivizije,kojaseborilanaIstonombojituuRusiji,bili
suzatvoreninaotvorenomprostoru,tzv."Vodovodu".Biloihjeukupnooko1000.Sovim
zarobljenicimapostupalosemnogogorenegosnama.Uvelikesu trpjeli od gladi i edi.
esto samvidioNjemcepotpunogolekako bi jedanpojedantralipremaoblinjem
potoku,kadgodbiimstraaridopustili.
Moja rodbina kadkada bi dola da me posjeti u logor. Nekoliko puta, kad sam na
njih uz kapiju ekao, gledao sam nove skupine njemakih zarobljenikakakostiuda
nadomjesteprijanje skupine koje su bile odvedeneu Kostrenu. Procjenjujem da je u tri
dana kroz Martinicu prolo 3.000 Njemaca. Kad sam treega dana mojega boravka
napustio to mjesto, 600 Njemaca jo su bili zatvoreni u"Vodovodu". Poto sam bio
nogometa i naviknutna procjene navijaa na igrama, smatram da su gore navedene
brojkeprilinotone.
VelikemaseNjemacabilesupoubijanekroztetrinoimojegaboravka uMartinici.
Svakenoimoglosejeutilananopucanjeautomatskihstrojnicaizpravcaplaninske
jame,zvane"Urinj".Onasenalazinadesnoj stranicesteSuakKostrenanapodnoju
obalnebranekojaseuzdieblizuSv.BarbareuKostreni.Jamajepovezanasmoremi
odlogorajeudaljenanetomanjeodjednogkilometra.StanovniciKostrenei
oblinjihselaurkovo,Sv.Lucijaidrugihprialisunamdasupartizanidovaali
zarobljenikekjamiukamionimailipjekeukolonama.Unonimsatimasubili
ubijaniibacaniu"Urinj".Ovdjesuuglavnombiliubijani Njemcia

472
HRVATSKIHOLOKAUST
njihovikrvnici bilisupripadniciKNOJa.Poslijeubijanja,u jamu su biliizlijevani kamioni
kreazbognesnoljivogzaudaranjaraspadajuihtjelesakojihjejamabilapuna.Vladalaje
bojazan da e tjelesa, ako ih se ostavi slabo zakopana, prouzroiti zarazu. Zato, dva ili tri
mjesecakasnijeizSuaka sudovedenigrobaridatovaresmrtneostatkeukamioneteda
ih ukopaju na drugom mjestu. Trebalo je izgraditi put od ceste prema jami, e da taj
otvoreni masovni grob bude pristupaan vozilima. Unato ogavnosti toga posla, neki
grobari bili su tako odvratni da su na raspadajuim tjelesima traili novac, prstenje i
drugevrijednosti.
Kasnije sam bio vraen u zatvor na Via Roma u Rijeci. Ovdje sam naaodruge
zarobljenikeizlogorauMartinici,ukljuiviDavoraPriia,kojidanasiviuTrstu.Jedan
profesor kojega oznaujem sa "I", zarobljenik "dr. K"idruge osobe, koje se jo nalazeu
Jugoslaviji, bile sutakoderutomezatvoru. Nekizatvorenici bili suu Martinici jo prije
negosamjatustigao.Onisumiprialidasuzavrijemenjegovogboravkautomezatvoru
mnogi civili i hrvatski ratni zarobljenici iz sekcije "Lazaret" toga logora bili u malim
skupinama odvaani da budu poubijani kod Poljane, gdje je vojno gadalite sluilo kao
stratite.Dvakrojaa,I.R.iA.E.,kojidanasivenaSuaku, odnosno u Rijeci,dali
sumiinformacijeotome.K.I.,kojisadaiviu Crikvenici,potvrdiojetoistotosumi
onikazali.
Jedan prijatelj mi je pomogao da izadem iz zatvora na Via Roma. Dok sam bio na
slobodi,otiaosamvidjetitijeladvajuumorenihvojnika:eneizVeprincanjihsunaleu
dolini nie seoske crkve. Tijela su bila pokrivena liem i granama sa stabla. Mjesne
komunistike vlasti su izjavile da su ta dva mrtvaca rtve njemakih ruku. No, tetovae
urezane na njihovim rukama, njemake hlae na njima, njemake arape jo na njihovim
nogama i openit izgled njihovih smrtnih ostataka mene su uvjerili da su to bili
Njemcizarobljenicikojesupartizaniubilinatomesamotnommjestu.
Spreman sam svjedoiti osobno istinitost gore izneenih injenica pred bilo kojom
medunarodnom komisijom koja ima dunost istraivati ratne zloine. No, izriito
naglaavam da ta komisija mora uvati nunu diskreciju da se predsusretnu represalije
protivmojerodbinekojajoiviumojojdomovini.
C.S.F.
Rim,1.listopada 1955.

Masovni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

473
Dokument L XX.

Na povlaenju Hrvatskih oruanih snaga1945.prilian brojnae zalaznicei

zalutalihvojnikabilisuzarobljeniodpartizana.Ustaeidomobrani,kojisudozadnjega
asa ostali u svojim rodnim mjestima blizu slovenske granice, bili su takoder
pohvatani. Svi zarobljenici bili su zatvoreni u prenatrpanom zarobljenikom
logoru kod Mirkovaca ovo mjesto se nalazi izmedu Zaboka i Krapine u
Hrvatskom Zagorju. Ovdje je bilo svega oko 8.000 zarobljenika. Logor je bio
ograden elektificiranom bodljikavom icom. Na svakih pet metara stajali su straari
uz tu bodljikavu icu. Tu je bilo i vojarni, ali njihovi prozori i vrata bili su
porazbijaniistoga su bilislabo sklonite odstudenogikinog vremena.Poto u
njimanijebilokreveta, zarobljenicisumoralispavatinapodu.
U poetku zarobljenicima nije bio doputen nikakav kontakt s civilima. Unato
tome, narod koji je ivio tu u blizini dolazio je u masama da vide da li je medu
zarobljenicima bilonjihove rodbine. Taj narod obiavao je gurati se oko straara,
postavljajuiimpitanja.Oko100zarobljenikaiskoristilisutupraksuzasvojbijeg,
aliveinanjihbilisupohvataniinauasannainubijeni.
Hrvatski civili iz okolice donosili su bezbroj paketa u logor. Partizanski
straarisuihvarali,obeavalidaehranudationimzarobljenicimazakoje je bila
namjenjena, ali oni su to uzimali za sebe. Izgladnjeli zarobljenici moralisu jesti
travu iz zemlje ili koru sa drvea. Naskoro hrana je nestala pa je vid nekih
zarobljenika uvelike oslabio radi slabe ishrane. Ovo sam vidio svojim oima.
Jedan od straara, moj poznanik, nije mogao izdrati ovaj uasan postupak sa
zarobljenicima.Onjezatomenidopustiodaprokrijumarimpaketehranezatovei
brojzarobljenika.Oni,kojisubilioslijepili,moglisuosjetitimirishrane,iakojenisu
vidjeli. Bio je to tragian prizor gledati oslijepljene kosture kako se polako miu
zazalogajemhraneiznatidasusvionibezvode.
Prilike u logoru naskoro su postale tako neizdrive da su partizani irili
glasinedajevelikbrojzarobljenikazaraentifusom.Onisuizjavljivali dajebolje
pobitizarobljenikenegodopustitidasezarazaproiri.Itako, veinu odprvotnih
8.000zarobljenikapobacaeuveiskopanerupe.
PotojemojakuabilasamoetvrtsataudaljenaodlogoraMirkovci, doaosam
dodobrihinformacijaopotankostimamasakra iidentiteta odgovornih.uro
Skreblin,HrvatizBrezova,kaoupraviteljlogoraizdaojezapovijeddasesvi
"banditi"pobiju.Skreblin(onjebiobezprstanajednojruci)ubrutalnostije
premaioakisrpskepartizanekojisuizvrilitajmasakr.

474
HRVATSKI HOLOKAUST

Pokuao sam uspostaviti kontakt s Hrvatima koji su bili ukljueni medu straare
logora. Znao sam da su oni bili voljni organizirati bijeg to veeg broja zatvorenika.
Medutim,mojanastojanjautompravcuostalasubezuspjehajerveinavojnikaioficirana
straibilisuSrbikojisusumnjaliu lojalnostsvojihhrvatskihdrugovapremaJugoslaviji.Zato
sammoraoodustatiodsvojihpokuajadanekompromitiramnekeHrvatepartizane.Osim
toga, i sam sam bio u velikoj pogibelji jer sam pripadao Poasnoj eti XII. Ustake
pjeadijskepukovnijeuvojarni"Dr.Paveli".
MuenitvozarobljenikauMirkovcimatrajalojeod9.svibnjado1.lipnja 1945. Ne
vjerujem da je preivio ijedan od 8.000 zarobljenika. Mnogi mjesni stanovnici
upornosuprosvjedovalikod jugoslovenskihvlasti,bezuvjetnojameidasuljudikojesu
onipoznavalimedutimzarobljenicimabilipotpunoneviniodikakvogzloina.Toherojsko
dranje stanovnika bilo je potpuno uzaludno, dapae i pogibeljno jer je nepromjenjiv
odgovorglasiodae"NarodnaRepublika"likvidiratinesamozarobljenike,negoisvakog
onogakojiihbude branio.Tako,nakonmalo vremenanitko sevienijeusudiopribliiti
logoru.Potosulaiozaraznimbolestimanatome mjestuuasasveviekolale,narodje
bioustrahudonositihranu.
Jednog dana vlasti su izdale zapovijed da se svi oni koji su za rata sluili u
neprijateljskoj vojsci i jo se nalaze na slobodi njima prijave. Nekolikodana ekao sam da
vidim toe sedesiti onimakoji buduslijediliteupute.Prema svemu to sam doznao,
nekiodtihvratilisusekuamaadrugisubiliodredenidaslueuXIII.bataljonu.Uto
vrijemepredumjevaosamdajetajedinicapostojalapasamseprijaviouKrapini.Mojadva
bratatamosumeodpratila,alionisubiliposlaninatragkui.Jasam,kaotosami
oekivao,biododijeljenXIII.bataljonu.
Jedanodmojebraesumnjaojeupostojanjetejedinicepajezamolioreferenta(bio
jeHrvatkojegauoznaitisa"M")damukaeiskrenogdjesumeneposlali.Referent
mu je nekako beznaajno protumaio to je "Trinaesti bataljon". Ujedno je mojemu
bratuiznenadarekaodamion,akoodmjesnog"Narodnogodbora"pristignejamstvoo
mojemdobromponaanjuinevinosti,moespasitiivot.
Eto,takojebiopotedenmojivotipreiviosamsvedodanastemogunapisati
ovuizjavu onajneovjeijimspodobamao partizanima pod vrhovnim zapovjednitvom
JosipaBrozaTita.
Dopustitemidavamreknemosudbinionihkojisudodijeljeni "Trinaestom
bataljonu".Nasreu,informacijeotomenetemeljesenamojimosobnimiskustvimajer,da
jebilotako,nebidanaspisaoovuizjavu.Moj prijatelj,kojegaoznaujemsaD.R.,informirao
mejeotojjedinici.D.R.je Hrvat,kojisenasvretkuratapridruiopartizanima,dasitako
spasiivot.NjemujebiladodijeljenadunostdapratizarobljenikekojisuizKrapine

MasovnipokojiuHrvatskojiBosniiHercegovini

475
bili poslani u"Trinaesti bataljon", tzv. "Lepu Bukvu" kod Maceljske Gore.4 Partizani su
svakodnevno tu dovozili Ijude iz nekoliko krajeva Hrvatskog Zagorja. Zarobljenici su
bili povezani icom dva po dva. Bili su poredani u dva velika kruga oko "Lepe Bukve":
ovasejamanalaziubrdima.Straaribi strijeljalijednogaodtihpovezanihicomilibiga
poglavilupilitupim predmetom on bi zatim pao u jamui za sobom bi povukao svoga
jo ivog supatnika. Onda je po tjelesima posuto ivo vapno. D. R. nije vie moga o
izdrati taj pokolj pa je dezertirao iz Titove vojske. Meni je poslije ispripovijedao sve
tojevidio.
Medu okolnim stanovnitvom prevladavalo je miljenje da je gore opisanim
metodama poubijano 20.000 zarobljenika. Ja znam za est hrvatskih vojnika iz mojega
komilukakojisuubaeniu"LepuBukvu".
Netko e moda upitati, kako sam to ja, jako poznat kao ustaa uspio izbjei
sudbinukojajezadesilatolikemojesupatnike.Prilike,podkojima sambiozarobljen,od
samoga poetka za mene su bile povoljne. Ja i trojica drugih bili smo zarobljeni na
eljeznikoj postaji u Mariboru, dok smo ekali vlak za Celje. Slovencima sam se
prijaviokaodomobranradijenegokao ustaa.Potooninisudostaznaliniojednojnio
drugojgraninaeHrvatske
vojske,olakosumipovjerovali.DoksunasSlovencivodili,naeljeznikoj postajistigla
je jedna kolona srpskih partizana. Oni su od Slovenaca traili da nas izrue njima, ali
slovenskipartizanitosusmjestaodbili.
Slijedeegdana,skupinaslovenskihpartizanaodvelajemeneimoja tridrugaizvan
grada. Nama su se pridruila i etiri njemaka zarobljenika a k nama je stigao jo jedan
sprovodnik Srbin. Ovaj je strijeljao etiri Njemca, ne skinuvi s njih njihove odore.
ZatimpartizanisunamaHrvatimadali nalog dasesvuemo mi smo bili sigurnidaje
sada doao red na nas. Dok je ovaj Srbin uperi o s voj u stroj opuku na nas, jedna
djevojka s in om kapetana, d ola je do nas tr e i. Upitala nas je tko smo i odakl e
smo. Od govor ili s mo da s mo d omobrani od Kr apine. Ona je na t o zgrabila
strojopuku toga Srbina i ljutito na njega vikala: "Ti nee ubijati ove ljude iz mojega
kraja!".
Itako,mimoramobitizahvalnitojHrvaticipartizankitonamjespasilaivot.
Zavravajui ovaj iskaz, izbjei u razne sluajeve koje sam iskusio poslije nego
sam izmakao samu smrt. Premda je bilo dosta osoba koje su znale da sam bio ustaa,
nitkomeodnjihnijeizdaojugoslavenskimvlasti
4

Za maceljski pokolj u Lepoj Bukvi uvelike se zanima dr. Douglas M. Owsley, kustos svjetski poznatog
Smithsonian muzeja u Washingtonu, koji je sredinom studenog 1999. u glavnom gradu drave Hawaii o njemu
odrao znanstveno predavanje. Prije i poslije predavanja oba urednika ovoga djela svojim pismom su u kontaktu
s dr. Owsleyom jer se radi o predmetu koji d ub ok o z as je ca u Hr va ts ki Ho l oka us t.

476
HRVATSKIHOLOKAUST

ma ili partizanima pod njihovim vodstvom. Usprkos ak i tome, ja bih bio zavrio
u"Trinaestombataljonu"damoj bratnijebiointerveniraoumojuobranukakosamgore
opisao.
Neto poslije rata i nakon orgijanja politikih ubojstava koje uvedoe Tito i njegovi
slugani,prijateljM.J.odveomejenaOplenikiVrhuGorskomKotaru.Pokazaomijegore
nabrdujamu,naotvorujedanmetarirokuijedanmetardugu,alinitkoneznakolikoje
duboka.Tajprijateljmijerekaodajeontubiokadsunakoncuratapartizaniu nju
ubacili1.500ivih ustaazarobljenika.Nakontojetajuasnizloinbiopoinjen,krvnici
suotvorjamedjelominopokrili,aliprijetogasuporlvamabacilibombe.
Ono to sam gore iznio nije sve to znam o uasnim okrutnostima koje su
sljedbeniciJosipaBrozaTitapoiniliposlijerata1941.1945.Oovome predmetumogaobih
napisati itavu knjigu. Moda u jednoga dana to i uiniti, ako knjiga koja sadri ovu
izjavuneposluisvojojsvrsi,kojaje:"ZasvavremenaoptuitiJosipaBrozaTita,majstora
zloina20.stoljeainjegove sadistikifanatinepomagaeubojice".
B.P.Allgu,
Njemaka,12.
prosinca1962.

DokumentLXXI.
Meni je bilo samo10 godinakadasuusvibnju 1945. partizaniXXVI.Crnogorske
brigadeubili27ratnihzarobljenikaumojemrodnommjestu Klanjec.Petodtihrtava
bilesuubijenenacestikojimjeprolazilazarobIjenikakolona.Medutimrtvamabiojei
mojujak.
Dvadeset i sedam Hrvata koje su ti Crnogorci poubijali bili su iz raznih krajeva
Hrvatske:nekisubiliizHrvatskogZagorjaanekolikonjihbilisurodomizKlanjca.
uosamdasumnogidrugizarobljenicibililikvidiraniuoblinjemseluVampe
kodTuheljskihToplica. Pototunisam bio,nepoznajem injeniceotomnavodnom
masakru, ali dobro znam da su spomenutih 27 rtava bile ubijene u Klanjcu. Ovo
potvrdujemsvojomprisegomipotpisom.
ZvonimirGajak
Rosebery,NSW Australia,21.rujna1963.

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

477

DokumentLXXII.
Kadasam1945.jedvaivstigaosapovlaenja,pobijegaviizkolone smrti
kui, pozvae me poslije nekog vremena na odsluenje dopunskog vojnog roka
u"Jugoslavensku armiju". Po isluenju istog posijetio sam neke svoje starije
poznanike u Soicama, koji mi izpriae slijedee zvijerstvo poinjeno od strane
"Jugoslavenskih" komunista, nad porobljenim hrvatskim pukom. Oevidci ispriae
ovo:
Oko 20. svibnja zapoee komunisti dovaati u kamijonima povezane
hrvatske nacionaliste, pripadnike oruanih snaga i vatrene katolike i
muslimanskevijernike,vozeiihcestomizpravcaZagreba,Kerestinca,Jaske,Karlovca i
iz Samobora. Isti su se nalazili u prekritim vozilima sa rukama vezanim o tap
ispod koljena. U tim je kamionima bilo i prilino ljudi i iz samog umbeka.
Neke su ene dok su radile na polju zaule jauk i zapomaganje svojih mueva.
Neki su zazivali enu i djecu u prolazu kroz selo poimenice, dovikujui im
posljednji zbogom za oprotaj. Ovakovi bi se kamioni iz sviju krajeva sastajali u
Soicama, a zatim krenuli nekih 10 minuta van centra istih do duboka jo
neizmjerenog ponora, kojemu grlo iznaa tekneto oko 60 cm. Jama lei izmedu
sela Sopta i Gornjeg sela, na poljani medu osamljenim stijenjem i ljekovim
grmljem.5 Dovaane rtve do ponora bile su pobacane na tlo, a tada su ih zlikovci
zapoeli premlaivati i zvijerski muiti. Narod pria da se je jauk uo daleko u
nodo Site poljane.Poslije sadistikogmuenjazapoelajelikvidacija.rtvesu
umlaivane batom, sjekirom, noem, kundakom puke i samokresom. Ve prema
tome kako se htio tko od tih Titovih koljaa u sadizmu zadovoljiti. Medutim,
kako bi se isti umorili zapoelo bi bacanje ivih ljudi niz stijenu u provaliju.
Ovakova zvijerstvanadnaimhrvatskimivljemradilabisesvakimdanomsvedo
15. ili 18. lipnja. U ovom su zloinakom radu sudjelovali i sami ubijali mnogi
umberaki grkokatolici i pravoslavci, kao npr. Trubinac stari iz Soica. Isti su
veinom kasnije postali agenti OZNE, kasnije UDBE ili KOSa. Svaki je pristup
jamiodstranevlastinajstroezabranjen.
S.P.
Rim,9.srpnja1952.
5 Kada je glavni urednik pripremao prvo izdanje na engleskom jezi ku 1970. godine, napisao je
sljedee biljeke: "Pred 16 godina Thomas Rekovac iz Clevelanda, Ohio, posjetio je mjesto pokolja i napravio o
njemu pomine slike. Pred velikom skupinom on je u Domu hrvatske slobode, na 15711 Waterloo Rd.,
pokazivao pomine slike. On je ak odrao predavanie o tim slikama. Nema tome dugo, John Prcela koji je
vidio te slike i uo Rekoveve komentare o tome pokolju, zamolio ga je da mu dade te slike za objavljivanje
ovoga djela. Da ne izloi pogibelji ivote svojih roditelja u umberku Rekovac je odbio dati te slike.
Njegovo pripovi jedan je o to me pok olj u b ilo je ipak de tal jni je neg o ovaj i sl jed ei D ok ument. "

478
HRVATSKIHOLOKAUST

DokumentLXXIII.
Ijasamjedan,kojisampreiviopovlaenjedoDravogradaietirigodineborbe
u domovini podtekim prilikama pa su mimnoge stvari poznate. Za vriememoga
ilegalnoga ivota, dok sam bio u domovini, sakupljao samraznimaterijal o sluaju, o
kojem Vi piete u knjizi Pokolji Hrvatske vojske pa sam ga ostavio u domovini na
sigurnommjestu, koji e, ako doivimo jednom slobodu, izai na svietlo dana. Isto
tako skupio sam podatke o svim naim ljudima, koji su na razne naine umoreni od
UDBE.TakoderimamspisakipopisIjudi,kojisuuKriarimapoginuli.UVaojknjigi,vidim
da fale podatci o Soikoj Jami u umberku, gdje je nekoliko tisua hrvatskih vojnika
zatrpano.
Godine 1948. ja sam imao sastanak sa naim ljudima, koji su se krili ba u
umberku, i oni su me vodilina lice mjesta, gdje se ta jamanalazi. Onisusamnom
odkopavali,doknismonailinaprovalijigrede,nakojima nijebilonitipolametrazemlje.U
Soicama6idanasiviestljudi,kojisu sudjelovaliupokoljunaihvojnika.Tosupravoslavci
kojisubiliupartizanima.
DaliVamjepoznatomjestouemernici,gdjeje biologor?Tosenalaziizmedu
Karlovca i Vrgin Mosta. U tom logoru stradalo je i poklanotakoder nekoliko tisua naih
vojnikaodstranepartizana.TesuvojnikedogoniliizGlineiKarlovca(anaravnovraenisu
izSlovenije).Tujestradaloodsvihvrstairodovanaevojske.Natojjamiuemernici
partizani su pobili osam skupina, dok je samo jedna, i to zadnjanou provalila (njih
oko200)ipobjegla.LjudisustizaliuBosnu,LikuiHercegovinu.Utojskupinibilasu
dvanaamuslimanaizStoca.Onisubilisamnomuumi,godine1947.
1945.

IlijaBarbari

SaoPaulo,Brazil,8.srpnja1961.
MjestopokoljakodSoica,poznatokaoJazovka,otkrilisu speleolozi1990.godine.Otomeobjavljenesumnoge
fotografije,anapravljenjeifilm.Procjenjuje sedajeutajbezdanpobacano oko40.000rtava,medukojimajebilo
isveenikateakiznatanbrojranjenika.Svjetske novineobjavilesunasvojimprvim stranicamaduge lankeo
tomemjestuuasa.Naalost, Jazovkajeopetzatrpana,tojeiglavniurednikovogadjelavidio svojim.lipnja1994.
godine.

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

479
Dokument LXXIV.

Nakon pada Zagreba, kroz blizu dva mjeseca provodili su partizani kolone
zarobljenehrvatskevojskeizSlovenijeputemodSveteNedjelje prekoStupnika
za Zagreb. Kolone su izgledale vrlo alosno, bili su gladni, edni i poderani.
Pratnjasucivili,obinopartizaniSrbi.Strogosuzabranjivaliuzimatikruh,vodu,hranu
ili drugo po seljakim kuama. Straari su znali govoriti zarobljenicima da se
izdvoje oni, koji ne mogu dalje ii, jer da e po njih doi kamioni, koji e ih
dalje voziti. Takove su iznemogle vojnike skupili ugrupe, ostavili blizu ceste i
po noi odveli u umu i postrijeljali. Svake noi uli smo pucanje po umama i
gutarama oko Rakovog Potoka, a posebno u Stupnikoj umi, i ikari Makaronki
izmeduPaunjakai Rakovog Potoka. Svjedoci tih ubijanja su tisue seljaka iz ovih
okolnihselaposebnoizRakovogPotoka.Ubijanjasuvrenaobinood11ipolnaveerdo
2 iza ponoi. Nakon ubijanja pokupili su ljeine postrijeljanih i njima napunili
strijeljake grabe "dekunge", koje su se protezale uz cestu od krianja puta za
Kalinovicu, sa cestom ZagrebKarlovac, kraj te ceste do kue obitelji Kavaura u
selu Stupniku. To je otprilike jedan km duljine. Grabe su bile iroke cirka jedan
metar, duboke 120150 cm, dugake razliito od 5 do 15 m, esto izgradene u
cikcak obliku a jo vie u ravnom smjeru. Te grabe nisu bile povezane
medusobnonegoisprekidanerazmacimaneiskopanezemlje.Svesutegrabedesnood
cesteZagrebKarlovac,asamonjihnekoliko jenalijevojstranipremaKerestincu.Ujutrosu
prolaznicinalineke strijeljakejarke, svjee zatrpane a svako daljnje jutro nove i
nove zatrpane. Nakon vie od dva mjeseca sve su te grabe bile zatrpane. Psi su
oko jama njukali, pa su znali i izvui kakovu ljeinu i rastrgati je, sve dok nisu
seljaci sami od sebe doli i bolje zatrpali te jame. U kolovozu i rujnu nije se
moglo od stranog smrada prolaziti pokraj tih jama, pa su "narodne vlasti" slale
ljude da po noi zaliju jame karbolom. Dolazili su kamionima po svoj prilici iz
Zagreba.
im su prestale prolaziti kolone, prestalo je i zatrpavanje tih graba, jer su ve
bile pune. Medutim, pucanje nije prestalo kroz cijelu god. 1945. sve do mjeseca
prosinca.Nismozapravovidjeli,tosedogadauikariMakaronki,alisejetamomnogo
pucalo svake noi. Po danu bi ljudi traili gljive i sjekli drva te nalazili uvijek
nove grabe, svjee zatrpane. Bilo je svakom jasno, da su ti pokopani u noi
postrijeljani ljudi. Ti jadnici nisu bili iz naih sela, nego su ih dovodili
kamionima iz raznih logora i najvie iz Zagreba. Ne znam jesu li ih kasnije
zalijevalikarbolomnitidalisuihprekopavali.
VinkoHandrcka
Rim,1.svibnja1952.

480
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentLXXV.
JaniepotpisaniKrunoIvanovVuievi,rod.uSlunju15.XI.1919.sluiosamna
kraju rata u 2. bitnici, 3. sklopa, 1. Gorskog Sdruga, 7. Gorske Divizije pod
zapovjednitvom gen. Periia i zapovjednikom sklopa nadsatnika Ivana Koaka i
zapovjednika bitnice nadporunika Hamela. Kroz Zagreb smo proli u ponedjeljak,
mislim 8. svibnja 1945. teimali okrajs partizanima u Vlakoj ulici. Isti dan bez borbe
povukli smo se iz Zagreba ernomerca na Samobor pa dalje u Sloveniju do Zidanog
Mosta i Celja. U Celju je stigla vijest da zapadni saveznici vraaju Titu ete
hrvatske,kojesuimsebilepredale.Misenismohtjelipredati,negosu62ovjeka
podmojimzapovjednitvom(biosamporunik),vratilisesorujemuHrvatsku.Imalismo
spartizanimaokrajuseluKlancukodStubikihToplicaiizgubili2ovjeka.Podanusmo
spavaliisakrivalise,ponoiilinaprijed.
NapovlaenjukrozumuKlotarpremaIvaniustiglismodosela Osekovakod
Kutine i ili dalje prema selu Graanici. Bilo je oko 6 1/2 ujutro, nekih 2025 dana
nakon naeg povratka iz Celja, dakle negdje 5.10. lipnja 1945. Tu smo pred samim
ulazom u selu Graanici, Donji Sokak, naili na velik broj ljudskih ljeeva, sigurno
iznad 300, a moda do 500. Leali su po livadama, okrenuti prema panjacima, leali
potrbuke, bili su postrijeljaniiz strojopuaka,anajdalje ljeine 500 m od sela, lijevo od
ceste GraanicaOsakovoSisak. Seljaci su nam govorili, da je to kolona zarobljenika,
hrv,vojnika,kojisuseturazbjealiidijelomodpartiz.pratiocapobijeni.Naprotiv,Zvonko
Bani,hrvatskivojnik,kojijebioutojkoloni,velidasupostrijeljanizavrijemeodmoraod
svojihpartizanskihpratioca.Nijesigurno,daseturadiojednojteistojkoloni,nego o
dvije, poto po Banievu prianju oni su bili blie eljeznike pruge nego one stotine
ljeeva, kojesamjavidio.
Ja i moji Ijudi zadrali smo se jo 8 dana po umama oko Kutine, Repunicei
Kra.MenejemojazarunicaA.F.injezinamajkauKutiniuvjerila,dajeproglaenavelika
amnestija i da za dvojbene sluajeve rade redoviti sudovi. Na to se je moja eta
dogovoreno razila, kod Kutine, u Kru, i poli svaki svojoj kui, da se jave Titovim
vlastimapotonamseinilodadaljnioruaniotpornemaviesmisla.
JasamsesaF.I.poaojavitivlastimauKutinu22.ili23.lipnjakodmjesneOZNe.U
gradujedjelovalajednaOZNa,akodciglane(seloCiglanica)drugaOZNa30.
opotskedivizije.Kakosamodraznihljudiu mjestuuo,posebnoodmojezarunicei
njezinih,ovadrugaOZNasaCiglane,likvidiralajesveoptuenike,kojisujojbili
predvedeni,initkose ivnijevratio.

tllasovni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

481

Ja sam bio presluan, branio sam se dosta dobro i bio zatvoren u zgraduneke
bivetrgovinegostionice.Bilonasje120,doksunamunoiprikljuiliuzatvorjo60
ljudi.Oko9satinaveer5oruanihpartizanadolojesbatinamaikrvavonasmlatili
sve dok u zatvor nije upao komandant..., stari komunistaiz Repunice, eh, bivi uitelj.
Zabraniojedaljnjutuu,jerda"partizaninisufaisti".
Ujutro je 180 ljudi bilo postrojeno po trojica u redove. Svi smo bili pretraeni.
Jednomodniihhrvatskihasnikanadenjesatnaruci.Partizanzapovjedi,dagaskine
i da mu ga preda a on se neka, jer da satnije opljakaonegopotenozaradio.Nato
gapartizanizvueizredaiubijeizpuke,ostavivigamrtvakrajceste.Ijasamimaosat
Omegu, koji mi je pok. brat poslao narodendan 1944. Partizanmi ga je uzeo bez moga
otpora, analivperosamuspiodobacitisvojojzarunici.
Vodili su nas prema Kriu, Novoselcu. Zapovjednik partizan HrvatLianin iz Gr.
Jelenske,bivistarikomunacizSiska.Postupakjehuman,uz odmoreidozvoluda
se vode napijemo i jedemo na putu. Naveer smo u selu Kri, gdje je nastanjen dio
31.Srp.divizije.Podolaskuuselotraijedanporuniktesrpskedivizije,danasnjemu
predaju "na uvanje preko noi", pri emu jasno pokazuje rukom, da emo te noi biti
postrijeljani. Na zapovjednik Lianin odgovara, da tu ima ljudi privedenih, moda veina
kojinisuzasluilismrtpravedneljudi velionubijajusamofaisti.
Ujutro, podistompratnjom,kreemo prema KlotarIvaniu.Tunasnaglavnoj cesti
preuzimanovapratnja,partizaniiz31.srp.divizije.Velenam,dane emo vie pjekeii
nego se voziti. Utovare nas u par vagona i s lokomotivom i s nama najure etiri puta
prekoistomobnovljenogmosta,dvaputalaganoidvaputaspunombrzinom.Mismo
oitosluilikao"pokusnikunii",alisreombezloegrezultata.
Ili smo podnovom pratnjom, sve do Sesveta i bilizatvoreni ulogor, smjeten u
tvornici alkohola Badel. Uz put su nas tukli, gdjekad kundacima puaka i pitoljima po
glavi,bilojevevieljudiupovorciiskrvavljenih.Pratilaca je bilo oko 20 za 180, aili
smovepjeicenakonpodmuklogpokusanamostu.
Stiglismooko21/2sataposlijepodneulogorzvani"Badeltvornica"uSesvetama,
moda1516kmistonoodZagreba.BilajetotvornicaalkoholnihpiaMarijana
Badela,ocajednogTitovog"narodnogheroja".Sastojalasejeoddvijejoposvenedovene
23katnezgradetevieprizemnih baraka,sveokruenevisokimzidom23metra.Taj
prostorimaojezidsasvihstranaosimsastranedr.cesteDugoSeloZagreb,gdjesubile
dugake barakeuzcestu,ogradeneicom,krozkojujeiprolazioglavniulaz.Toje bilos
lijevestranecesteupravcuZagreba,asdesnestrane,unekimmanjim zgradama,bilaje
komandalogora,zapovjednitvoOZNe,itd.Naziduoko

482
HRVATSKI HOLOKAUST

tvornikihpostrojenjabilajepostavljenagustabodljikavaica,kojaje,zajedno svisinomzida,
moda dosizala nekih 5 m. U zidu su bile pukarnice, kroz koje su po noi virile
strojopuke "Schwarzloze" i branile pristup zidu na 34 m prijetnjom smrti, da nikoji
logoraponoinebiumakaoprekozida.
Straa nas je uvela u logor i pustila dalje, da se sami smjestimo, gdje hoemo:
popis s naim imenima predala je u komandu OZNe. Logor je bio dubkom pun, a po
prianjumojihsupatnikaimojojvlastitojocjenimoralonasjebitivienego6000ili7000
ljudi.Jasamostaoulogoru19dana.Zatovrijeme stiglo je 5 transporta zarobljenika,
zakojejaznam,uvijeksa500do 1000ljudi,osimjednoga,kojijebiopunovei.Krozto
vrijemenijeotiaoizlogoranijedantransport,osimonoga,skojimsamja19.danizaao,a
bilo nasjeunjemu2 8 0 3 0 0 Ijudi.Uzasvanovapristizanjalogorsejepolagano praznioteje
paovaljdanapolovinusvogabrojanogstanja,tosmomogliustanovitipremasveveem
brojupraznihleaja.Nijemi,naprotiv,poznatnijedansluajuspjelogbijega.
ivotulogorubiojevrloteak.Izlogorskeicenijenitkosmioizai.Podanusmo
sekretalidostaslodobnoulogoru,aponoinijesmionitkoustatisasvogmjesta.Prva
tridananisamuopedobionikakvehrane,a kasnijemizernoineredovito.Mogukazati,
danikadanijedolahranazasve Ijude u logoru nego tek za jedan dio, kako je koga
srea posluila. Obino smo dobivali neku toplu, prljavu vodu, u kojoj je plivalo
neto jema, krumpira, graha ili tijesta, a kruh smo dobivali tek zadnjih dana, i to
kukuruznipolupeenikruhod1kgna4 5 ljudi.Popreostalomkruhu zvalismogacigle
mogli smoustanovitikoliko je Ijuditenoinestalo, jer je kruh naruivan po brojanom
stanjuprijanjegdana.Znalojeostatipo 80 do100kruhova,toznai 3 0 0 5 0 0 ljudite
jenoi"pomanjkald".Vodesmo
ulogoruimalidosta,aliponoinismosmjelipristupitivodovodu.
Nai straari pripadali su 30. i 31. srpskoj diviziji, onoj istoj, koja me je kasnije
uvala u logorima Preko i Kanal u Zagrebu. Ljudi su govorili skoro iskljuivo
srpskim,ekavskim dijalektominijesemogloutinikogaodstraara, kojibigovoriohrvatskim
jezikom. Komandant logora, amodai cijelebrigade ili divizije, bio je ovjek oko 180 cm
visok, kestenjave kose, star 4 5 50 godina, neke polumongolske fizionomije, s jako
izboenimpodonimkostima.Vidiosamga vieputa, osobitopredpolazaktransportau
Zagreb, na Kanal, kada je drao govor i rekao: "Mi smo proreetali logor i ustanovili
zloince. Vi sada niste vie zarobljenici, nego narodni vojnici". Ja, dodue, nisam vidio
nikakve promjene ni nakon tih rijei, jer su na Kanalu nastavili isto tako s masovnim
strijeljanjimakaoiuSesvetama.
VeprvenoimogboravkauBadelovojtvornici,nakon1 0 1 /2 satiu noi,ulasuulogor
4kamiona: 2 kodinai2njem.vojnika,sa modatridesetakstraara,kojisuulipjeke
prijekamiona.Bezprozivanja,po

Masovni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

483

miloj voljitrpalisuljudeukamione,u svaki4060ljudi,aukodine joi vie.

Straari su bili izvan kamiona, na njima samim, ali ne medu ljudima, kolonu
kamiona pratili su ameriki dipovi, puni straara, oruanih automatskim orujem,
aiputjebio osiguran.Ljudisuulaziliobinomirnoukamione,atkonijeodmah
uao, dobio je udarac kundakom. U kamionu su straari ljude vezali icom.
Jedanput je, izgleda, dolo do pobune ljudi na samom kamionu kada je, naime,
kamionkodaujutrouaoulogor,bioje nadonjemkraju,osobitogume,savkrvav,
nedovoljnoopran.imsustraariopazili,kakologoraibuljeutu krv,rastjeralisu
nasiizvelikamioniz logorananovopranje.
Nakon pola sata iza odlaska kamiona ulo se u logoru pucanje automatskog
oruja iz pravca ume, koja se nalazila iza upske crkve. Kako je bila no,
pucanje se ulo vrlo dobro, te se nama inilo, da se puca 11 1/2km daleko od
nas (kasnije sam stojei nad masovnim grobovima mogao ustanoviti, da je t o
bilo dvostruko dalje). Pucanje je trajalo samo nekoliko minuta, uz rijetke
pojedinane pucnje nakon toga. Kamioni bi se iste noi vratili jo jednom po
nesretneljudeulogor,11 1/2 satvremenakasnije,kadabiseobnovilaistaalosna
igra. Mismoraunali,da je svakenoi ginulo300500ljudi,a valjdai vie, jer
jejednenoidoloportveest kamiona.
Sedmi dan mog boravka u logoru iza 11 sati u noi, dok sam leao u
tvornikojzgradiuprizemljetvornikezgradeulajeskupinaoruanih straaras
elektinimaruljamanarunipogon.Straarasamajserommoglojebiti4050,anas
u sobi, zapravo neke vrste magazina, oko 500, kao srdele u kutiji. Poli su kupiti
ljudenajprijeslijevestrane,aonda,obilazeiukrug,isdesnestrane,gdjesamija
leao s glavom uz desni zid. Netko me je udario vojnikom cipelom i probudio:
"Diise,drue!".Ljuskalesuelektrinelampeinetkomijeuliceposvijetlio.Pitam
se: "Zato? Kuda?". Odgovara: "Prekomanda, 13. bataljon!". Znao sam, to t o
znai smrt! Ustao sam i u smrtnome strahu poao prema vratima dvorane, gdje
su izvodili ljude za kamion.Ukrajnjeuzbudenomstranju,proaosamkrajstraara,
neekajuininakoga,dasespaavam.Zaustaviomeipita:"Bre,kudae?".Odgovaram:
"U nunik. Pita me: "Gdje spava i jesi li iz ove grupe?". Velim: "Nisam" i
pokaemnaonajdiosobe,gdjejeizabiranjeljudiveprolo.Pustimeu mirui ja
mjestoprizemnoununik,odemna1.sprat.Modaontonijeni vidio,jerjebio
mrak. Udem gore u dvoranu i legnem po ljudima, jer je cijeli prostor bio gusto
ispunjen. Ljudi se malo bune i ipak malo pomaknu, da sam mogao lei na
zemlju. Srce mi je tako tuklo, da sam mislio, da u probuditi ljude iza sna...
Nisam,naravno,mogaozaspati.
Satkasnijevratesekamioniulogor.Ponesrei,iovajputbilajena redu
dvorananaI.spratubr.2,ukojojsamjaleao.Odigralasestrana

484
HRVATSKIHOLOKAUST

scena kao neto prije u prizemlju, ali mene ovog puta sluajno nisu digli za strijeljanje
kaonekih100150ljudiiztesobe.Pratiosamsprvogspratakamionepogledomividio
unjihovornsvijetludipove,kojiihpratete kakokamioniidipoviprijecrkveskrenuena
desno uumu premamjestu ubijanja. Od te noi dalje nisam htio spavati ni u jednoj
zgradi nego pod nekim daskama, postavljenim na vree cementa, koji je ostao pri
dovravanjuzgrade (daskaivreacementabilojenakamionima).
Mogu posvjedoiti, da u logoru Sesvete kroz tih 19 dana nije bilo nikakva
prepoznavanja"niispitivanjaljudi,ajomanjebilokakvogsudenja.Logorjebionaprosto
odreden za likvidaciju, iako to oni nisu nikada kazali. Evidencija ljudi vodena je samo
utoliko,daustanove,tkojedotadaveubijen. Oni sunekada, dodue,prozivali ljude
po svojim spiskovima zarobljenika toga logora. Tko se nije odazvao, naprosto je bio
prekrien kaodajelikvidiran.Toje ondaposluilonekoliciniasnika,starijihratnikaili
Ijudi,kojisuseutiliposebnougroenidamoguusamomlogoruuzetisinekodrugoime.
Ja sam sam u logor uao kao Janko Valenti, ime mog poginulog ratnog druga na
Papuku. Pri formiranju transporta 19. dan odazvao sam se na ime Antun Medved i tako
izaaoizlogora.
Razabiranjeljudiulogoruipaksenanekinainvrilo.Drugidanpomomdolaskuu
logor,bilisupozvanidasejavesvihrv.asniciidoasnici.Nijesejavionitko,jersuIjudi
znali, da to znai javiti se za smrt. Ako su oni sluajno nekad takvog pronali ili barem
mislili,dajetakav,odmahsuga odveliukomandu,odaklesevienijevrationazad.
etvrtidanprozivanisusvipripadnici8.lovake,1.i4.GorskogSdrugai13.
UstakogSdrugakaoisviostalipripadnici7.GorskeDivizije,kojomjezapovijedaogen.
Perii,daseobvezatnojavekaotakovi.Stvarnamjebilajasna.Tosubileelitnehrv.
jedinice,kojesuseborileizadaletekegubitkeupravo30.i31.srp.diviziji.Oitosuti
srpskipartizanihtjeliuzetiosvetunadsvojimgolorukimneprijateljima.Odstarihboraca
nijese nitkojavio,alisusejavilinekimladii,novaci1.GorskogSdruga,unovaeni tek
1945.,kojiuopeuborbamanisusudjelovali.Bilisuodmahodijeljenioddrugih,nazvani
"koljaimaiubojicama"(imalisu18godinatj.godite1927)iizgledalisukaodjeca,tim
vietosugladuimaltretiranjembilijako propaliutijelu.Jasamkojisamvagao92kgibio
vrlojak,spaona54kg, kakosamustanovionakonbijegauBjelovar.Poslijepodneoko3
1/2satadolisukamionipotudjecuiodveliihnagubilite,skojegsmokasnijeuli
pucanjestrojnica.Smrttih250mladia,jedinih,kojisupodanustrijeljani, smatralismo
najalosnijimdogadajemlogoraSesveta.Govorilismomedu sobom,dasezaistasprema
iskorijenjeHrv.Naroda,kadaseovakvadjecaubijaju.Straari,naprotiv,nisutajilitaj
dogadaj,negosupredzarobljenicima ulogorujavnogovorili,kakosupotukli"bandu
faistiku".

Masovni pokolji u Hruatskoj i Bosna i Hercegovini

485

Poslije toga su opet partizani pozivali, da se odijele od ostalih logoraa: ustae,

orunici i zrakoplovci, legionari s istonog bojita i mornarica. Javilo se vie od
1000 iz istog oaja, pa i oni, koji nisu nikada pripadali tim rodovima oruja,
samo da to prije zavre sa ovakvim ivotom patnja. Medutim, dogodilo se
neio neoekivano, iz nama nepoznatih razloga: iza 1 sat vremena opet su sve,
kojisusesamijavili,pomjealisnamaostalima.
Od ljudi, koji su odvedeni iz logora na strijeljanje, sjeam se, nakon 15
godina,teknekolicine:TomeKlepia,rodomizDubravakodCetingrada Dane
Cindria,pripadnika PTSa (tada 1920 godina star)Tome Medvede, rod.1915.,
domobrana, zastavnika ustakog Lemaa muslimana iz okolice Kljua, dom.
razvodnikaAliaizokoliceSanskogMosta,zatimIvanaSolikog,domobrana vodnika
3. bitnice I. Gorskog Sdruga, koji je jo iza mene ostao u logoru, ali je valjda
strijeljan, jer senikadananovinski pozivnije javio. Osim toga strijeljana su dva
aktivna doasnika iz 4. Gorskog Sdruga, 2. bojne, 3. satnije, rodom iz okolice
Slavonskog Broda,ijihseimena,naalost,ovaj as ne sjeam. Iza mene je ostao i
Ivan Sacavski iz Banja Luke. dom. vodnik stoerne bitnice L Sdruga, koji se
kasnije vie nikad nije javio. U logoru su nadalje ostali pod tudim imenima
ustaki bojnik, zvani Lugar, bivi zapovjednik Garenice te ustaki pukovnik,
musliman, zapovjednik Bihaa od 1943. pa nadalje, dakako oba pod drugim
imenimakaositne are.Nionjihovojsudbinineznamnitadalje.
Devetnaestidanpruilamiseprilika,dasespasimizlogoratim,tosamse
odazvao na neko nepoznato ime Antun Medved i prikljuio koloni od 280300
ljudi, koja je imala ii u Zagreb. Mislili smo, i tako se govorilo medu nama, da
ima doi neka komisija Crv. Kria u logor, pa je trebalo dokazati da to nije
logorzalikvidacijunegonekiprolaznilogor. Pratili su nas partizani 30. srpske
divizijeidoveliuZagrebpredveer.Uzasvetovodilisunascijelunonaokol o
ipredaliujutroulogornaKanalu.
Na Kanalu sam ostao samo dva dana, zatim premjeten na Preko te iza 6
dana poslan u logor u Bjelovar. Tu sam ostao 25 dana i s grupom od 25 ljudi
pobjegaouume.
NamjeranamjebilabjeatiuItaliju.KadasmobiliubliziniSesvetau umama,
htiosamdavidimmasovnigrobsvojihdrugova,ukojisamijatrebaolei.
Orjentiraosamsepremasesvetskojcrkviipravcu,odaklejedolazilopucanje.
Medutimvesamprijenegotosamoekivaooko21/2 kmodmjestaSesveta,
naiaosamnatajmasovnigrob.Biojesamnomjo MileMataniiIvicaBoievi,
bivihrv.vojnici.Prebaciviseprekobreuljkanadcestom.SesveteZagreb,spustili
smosesdrugestranedonekeravne uvalesrednjomihrastovomumom,kaoi
niimgrmljemvrbaimovarnihraslina.Prednamaseotvorilanevelikaumska
istinaodnekolikojutarazemljeobraslenekoenomvisokomtravom.

486
HRVATSKI HOLOKAUST

Kua nije bilo u blizini, ali je jedan i pol km dalje nekoliko curica paslokrave.
Tesumidjevojicerekle,dasenalazimoubliziniSesvetaoko 21/2km.
Naistini,56mdaleko od samogrubaume,vidio samiskopanu grabu,iroku
oko3midugaku300400mupravcu,iakoneposveravnonegotakodaparalelnotee
saumom.Napoetkugrabetravajevebilaprobilaizemljajeostalaulegnutakakogdje,
1020 cm, negdje i 1/2 metra. Tek iza polovice grabe trava jo nije bila probila iz zemlje,
kojom je graba zasuta, niti se je zemlja slegla i ulegla. Na kraju grabe bio je nagli zaokret
skoro pod pravim kutom. Taj rukav grabe bio je dug samo 1213 m, od kojih oko
polovinazasutazemljom,dokjeostatakzjapioprazan,dubokoko21/2m,aslinotakoi
irok. Kod grabe je lealo jo dosta ostataka krea,kojisusipaliutugrabu.Kgrabije
vodio put kroz umu, mekani seoski put, kojim su mogli prolaziti i kamioni. Meni je bilo
jasno, da senalazim nad masovnim grobom tisua mojih drugova iz logora Sesveta.
Nisam smio nikoga pitati, o emu se tu radilo a niti se poblie informirati o svemu. Iz
grabesedizaostraanzadahIjeinauraspadanju,aoitoje bilozabranjeno pristupati
grabi, jer je trava bila nekoena i nepogaena. Uvjeren sam, da se ispitivanjem
domaegpuanstvaonogkrajamoetonoutvrditiogromnomasovnoubijanjertavaiz
logoraSesveta,kojesuutojgrabipohranjene.
Gornjiiskazpripravansamusvakodobapotvrditizakletvom.
KrunoVuievi

Aversa,Italija 17.svibnja1961.

DokumentLXXVI.
Umjesecuprosincu1945.krenuosamizJezeranasnekolikosvojihdrugovatraiti
posao.Samnomsubili:Vladoebalj,Tomonjegovbrat,Jurenjegovotac,Ivoebalj
zvaniLongo,Josoebalj,sviizselaSv.Nedjelje, opinaKriopolje,kotarBrinje,teDan
JeliizJezerana.Ilismopjekedo Josipdola,aondavlakomdoVojnia.Tusmonali
posaonaienjutunela umskeeljeznice,kojavoziizVojniauPetrovuGoru.
etajuijednogdana,opaziosamublizinitunelakakovodaodkieizvlaiiz
nekakovihudubinaljudskacrijeva,pogledaosammaloboljeiustanoviosam,dapod
malimitankimnaslagamazemlje,debelim10do15cmleivelikamnoinaljudskih
ljeina.Jamesenalazeubliziniovogatunelaprvajejamaudaljena

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

487

po prilici 50 m od tunela. Imade otprilike oko 30 jama, veliine 1Ox17 m,

odnosno 10x20 m, na prostoru od 100x100 m. Koliko su jame duboke nisam
mogaoustanoviti.
Naistommjestususreosamjednupastiricu,imenomEvaizVojnia,kojojsam
se predstavio kao Srbin, i ona mi je priala slijedee: da su partizani kroz mjesec
dana nakon zavretka rata tamo dovodili hrvatske vojnike i civile iz Karlovca i
tu ih ubijali kolcem po glavi, a onda bacali u jamu. Ona je to gledala iz
podaljega. Kad bi jedan red poubijanih Ijudi pobacali u jamu, proarali su
strojnicama,itakoredom,doksunapunilijame.
NaistomtunelujeradioiMiloVukobratovi,bivipartizanskiponinik,rodom
iz Vojnia, po zanimanju seljak. Njegov lini opis: 175 cm visok, veliki brci i
uta kosa, srebrni zubi, star oko 40 godina. Pitao sam ga jednog dana, kakovi t o
ljudilee uovimjamama.Onmijeodgovorio,datulee poubijanioni,kojisu
za vrijeme rata vrili zloinaka djela. Na to sam mu odgovorio, da ima medu
njimainevinih.Onmijeprimjetio,daimaujami svakakovih.
Ovesujamevidjeliisvidrugigorespomenuti mojidrugovi.Naovaj iskaz
mogusezakleti.
TomoKrakar
Svjedoci:FranjoVojvodisasluao:dr.DragoZudenigo

DokumentLXXVII.
Nekoliko dana po dolazku partizana u Sisak osvanulo je jedno jutro veliki
broj uasno iznakaenih ljeina, kod Staklane. Mnogima su bili prerezani
vratovi, izkopane oi, izbijeni zubi, odrezane ruke itd. Nekima su jo i virili
noevi iz rana. Narod je priao da su to tjelesa Hrvatskih vojnika koji su bili
ranjeni i leali u bolnici pa se nisu mogli povui. Medu mrtvima bile su i dvije
asnesestrekojesuradileubolnici.
Komandant divizije koja je ovo poinila ta "junaka djela" zvao se je
Podkrajek (Slovenac) a vojnici su bili mahom sami Srbi. Te su ljeine tada
pokopaneuzajednikigrobpokrajSave.
JosipPoturica
Niirnberg,3.studenoga1954.

488
HRVATSKIHOLOKAUST

DokumentLXXVIII.
Useluemernici,7kmodTopuskog,organiziranjepolovicomsvibnja1945.logoru
kojisuslanidomobraniiustae,mahommladiIjudi,mnogiispod20godinastarosti.Iztog
logora,pomomznanju,kaoipripovjedanjudrugih,nitkosenijeivspasio.Mipartizani,
zvalismoganaprosto"likvidacionilogor".Logorjestajaonapustojineplodnojzemljiizvan
selaupravcujugozapadablizuume,23kmizvansela.Ubijanjasuvrenauistojumii
dalje iza Toplike Kose, te su zakopani nedaleko mjesta strieljanja u"jarcima" tj.
vododerinamaiprirodnimjamama.PartizanskiporunikIlijaRakipozanimanjubrijaiz
PonikavakrajTopuskog,uslubiuSlavonskojjedinici,prilikomposjetekodkuerekao
mi je: "Pogledaj Ivo, to smo mi Hrvati doivjeli. Da li smo se za ovo borili? U
emerniciubijalisusamonaeHrvate,bezsudaipresluavanja".Logoremernicatrajao
jeunajmanju rukudostudenog1945.Sadravaojeuvijekponekolikostotina ljudi,abilo je
neko vrijeme, kad je imao oko 1500 zatoenika po prianju oevidaca. U ubijanju su
uestvovaliunajveembrojudomaiseljaciSrbi,kojisunekada bilietnikiraspoloeni.7
LogorjespadaopodkompetencijubanijskogvojnogpodrujasasjeditemuPetrinji,pod
zapovjednitvomkapetanaSrbinaiznekog sela sa Banije.Hrvatske vojnike dovodili su iz
raznihlogora,kaoPrekog,Karlovca,Siskaidrugih,uCemernicunaubijanje.Ubijeno je
ponajskromnijemraunuoko4000osoba.MojrodenibratLukaleaojeu Lepoglavi sa
Srbinom N. N, koji mu je pripovijedao o svom osobnom uestvovanju u masovnoj
likvidaciji hrvatskih vojnika u emernici. Rekao je, da su ubijanja vrena po naredbi
vrhovnogtabapartizanskihodredaNarodnooslobodilakevojske.
IvanDragievi
Rim,21.svibnja1952.

7PremaknjiziLaTragediadeBleiburg (BuenosAires,1963.)ukojojjepoprviputobjavljenovajiskaz,taj
pokoljjeizvrenpodzapovjednitvomMilutinaVujoeviaiStoleJanjanina.

Masovni poko ji u Hnvatskoj i Bosni i Hercegovini

489

DokumentLXXIX.
God 1 9 4 5 . biosamkaoHrvatskimornarzarobljenuZagrebu.Umojoj grupibilonas
je oko stotinu i u koloni kretali smo se u pravcu Beograda. Nakon to smo izali iz
SiskaiprolikrozmjestoGaldovodolismodoumepoimenuBrezovica. Utojumi
vidiosamogromanbrojljeinakojesubilepodpunogole.Jopolasataprijenegotosmo
uliutuumuosjetilismostraansmrad.Pomojojprocjenitamojemoglobitipobijeno
oko pet do est tisua ljudi. One koje sam vidio izbliza bili su ubijeni vatrenim
orujem,to jest vidjelose jemjestoulazkailiizlaskametka.Jedanodpartizanakoji nas je
pratio rekao je: "Tri sata smo ih tukli mitraljezima i majserima". Razbojite je
bilo dugako oko kilometar i pol i jedan mrtvac je leao na drugome. To su bili sve
mukarci, koliko se moglo vidjeti, i po tome zakljuujem da su bili Hrvatski vojnici
zarobljeniodpartizana.Kroztuumu prolazilismookodvadesetogsvibnja1 9 4 5 .
JosipPoturica
Niirnberg,2.studenog1 9 54 .

DokumentLXXX.
GdaD.D.W.,suprugajednogtrgovca,nastanjenoguViroviticiveviedesetaka
godina, pripovijedala mi je slijedee o dogadajima u gradu Virovitici nakon konanog
zaposjednuagradapocrvenima.
PartizanidodoezajednougradsaRusima.Onisuprijetogavebiliunekolikonavrata
gospodarimagrada,alisuuvijekbiliponovoizgradaizbaeni.Ovajputaratjebiopred
svojimsvretkom.Kaoisvudapokrajevima Hrvatskekojejopartizaninisubilizaposjeli
bilisuzaorujesposobnimladiljudi,ukolikoseeventalnonisubilisakrili,
unovaenidijelomuDomobranedijelomuUstae.Medunjimajebilotakoder18
godinjihmladia.OnisubilismjeteniuvojarnunakrajuuliceMatijeGubca.Taulica
vodipremamadarskojgranici.Ovisusemladiljudipredalibezodpora crvenima
(partizanima),jersuostalibezvodstava.Kasnijejebilozakopano umasovnegrobniceu
okolnimumama1718ljeeva.Ovonisujedinertve:gradanimjestaVirovitice,kojisupri
obranigradaprotivpartizanaizvrili svojudunost,bilisupoubijani(Gda.mijenavelavie
imena,kojajemedutim potpisanizaboravio).Upraviteljhrv.prehrambenogureda(kojegje
potpisani osobnopoznavao),biojeuhapente1.svibnja1 9 4 5 . javnoobjeenna trgu

490
HRVATSKIHOLOKAUST

za'zabavu"svjetine.Nadaljejegospodaizjavila,dajeonapohodilasvojerodnoselo50km,
dalekoodVirovitice,danazgaritukuesvogabrata,vlasnikapilane,pripadnikanjemake
narodne manjine, trai zakopano zlato i dolarske banknote, koje su tamo leale od
poetka rata. Na svom putu onajenalaposvimokolnimselimasrpskeseljake,kojisu
zauzelikueiposjede,onisubilizavrijemeratauumamakaopartizani.Onisuistisnuli
hrvatskeseljaketakodajekrajokoPitomaeiViroviticesvevieslian srpskomenklavu.
Oumorstvuhrvatskihregrutaukasarni,UstaaiDomobrana,primjeuje potpisani,dajeu
spomenutoj kasarniu Virovitici pod krajrata bio takoder i N. Kovai, sin Nike i Kate
Kovai, maloposjednika iz Dubrovnika Lapada, koji se je sa 19 godina dobrovoljno
prijavio u Ustae god. 1942. on se nikada vie nije vratio iz te kasarne. Kod mojega
zadnjegaposjetauViroviticigod.1950.pokuaosambilotoonjemusaznati.
Kada su 19. listopada 1944. partizani uli bez borbe u Dubrovnik, poeli su
odmah zatvarati ljude i nekoliko dana kasnije izricati smrtne osude, koje su objavili
proglasimanazidovima.Mismonabrojili65imena.Bilisutougledniljudiizgrada,medu
kojimajedanbivigradonaelnik,jedan
djelatnigradonaelnik,dvadonaelnika,upniksaLapada,pojedanuglednipropovjednik:
FranjevaciDominikanac,jedanpekar,jedanprodavanovina,direktorgimnazije,jedanbivi
srpski major, jedan apotekar, iji je sin bio postao etnikom i kasnije pobjegao u
inozemstvo, zatim mnogo uglednih linosti iz okolice grada. Svi su oni bili umoreni u
najokrutnijim okolnostima.8 Kasnije smo saznali, da je na obljubljeni upnik Don uro
Kreakpredsamoubijanjepozvaoostaleosudenike,dazapjevajujednucrkvenupjesmuon
je pjesmu poveo, a ostali s njim zajedno dalje pjevali.9 Medu postrijeljanim vrzlali su se
partizanskikrvnici,dasenasladujusmrtnimhropcemonih,kojijonisubiliizdahnuli,ave
subilibaeniuotvorenigrob.
Osim ovih 65 imena bili su kasnije poubijani jo mnogi drugi ljudi bez
razloga i bez presude. Tada se u gradu govorilo o 170 ljudi, koji su bili ubijeni u
prvim danima crvenog gospodstva (vlasti). Mnogi su bili odvedeni na Korulu, da im se
tamosudi,adrugiopetsjedilisuuzatvoruuSplitusve donjihovenasilnesmrti.
Uljetu1945.dogodiloseuDubrovnikujednomasovnoumiranje.Bilisudovedeniu
dugakojpovorcinovaciizMakedonije,kojisudolipjeke prekoNikiauDubrovnik,
aostalisudaljeodvedenibrodomuSpliti
8

VidjetipotanjiopisdubrovakihpokoljanapisanodfraLinaPediia,O.F.M.objavLjenu knjizinapanjolskom

La TragediadeBleiburg,str.197199.

9 HrvatskimuenicinamnogimdrugimmjestimaukljnujuiiSinj,odaklejeglavniurednikovogadjela,
umiralisunasliannainudanimasrbokomunistikog"oslobodenja".

Masovni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

491

Rijeku.Njimasubileodredenezanastambubarake,kojesusagradile talijanske
etenaLapadu.Jednogadanabilajejednaodtihbarakapomorenaotrovnimplinom.
U bolnicuvoenisukamionimamrtviipolumrtvinovaci. Oko 170ljudiizgubil o
je tu ivot Kasnije sam ja razgovarao u vrtu bolnice s jednim Makedoncem koji
je ostao na ivotu. On mi je dao naslutiti, da se tu radilo o namjernom inu od
strane "crvenih" koji je imao posluiti kao opomena ostalim, poto ti mladii
nisu doli svojevoljno u vojsku, nego prisilno, te nisu mogli odatle pobjei.
Uostalom, openito je poznato, da su Makedonci napadali na Nijemce pri njihovom
povlaenjuizGrke,alitakoderinapartizane,kojisubilidojuriliizCrneGore,da
pripraveNjemcima zasjedu.
U studenom 1944. zavladao je oaj medu partizanima u Dubrovniku na
temelju jedne glasine, da e se njemake ete, koje su bile u okolici Herceg
Novog povlaiti preko Dubrovnika. Medutim, te su se njemake ete povukle
preko Mostara, koji je tada u veljai 1945. bio "osloboden", tj. ispranjen od
Nijemaca i Domobrana. Svako ovakvo "oslobodenje" bilo je na svean nain
pripremljeno, te je prema veliini samoga mjesta i naveden broj Nijemaca i
Domobrana, koji su navodno tamo bili ubijeni. Tako na primjer, u Dubrovniku
preko 1200, u Mostaru 2500 i u Sarajevu 6000. U Dubrovniku je na pr. ubijeno
samo 26 ljudi, koji su se predali u Komolcu, i nitko vie, jer su partizani bili
odviebojaljividastupeuotvorenuborbusvojskom.
(Zapisnik zavrava iskazima ljudi, koji su naemu svjedoku pokazali
neistinitost partizanskih izvjea o tekim gubitcima Nijemaca i Hrvata u borbama
za Dubrovnik, Sarajevo i Mostar itd. Na koncu govori jo o pljakama etnika 1945. i
1946.UNRINIHtransportaislino,tekonanoizjavljuje):
Gornjeredkenapisaosamposvomnajboljemznanjuisavjesti,svjestan,damogu
bitipozvanjednomkasnije,dasenasvojiskazzakunem.
GerhartTerborg
Rim,9.III.1954

492
HRVATSKIHOLOKAUST

DokumentLXXXI.
Na putu iz Celja za konano odredite zarobljenika iz Bleiburga stigli smo u grupi
tokomnoiuSlavonskuPoegu.SmjestilisunaspokrajrijeiceOrljavenedalekodananje
kaznionice.Kadasmomipristigliusamomlogoru bilojeoko11.000ljudizarobljenika,bivih
pripadnikaraznih vojska: etnika,njilaa, nedievaca, slovenskih domobrana i konano
Ustaa i hrvatskih domobrana. Nitko od logoraa nije bio kompletno obuen, a ono
to je irnao osim gaa bilo je namjerno pocijepano i poderano, jer tako se je
uspijevalosauvatiodpljake.
Drugi dan prepoznao sam neke lijenike koji su sa mnom radili u bolnici: dr.
Dufek, dr. Hilak i dr. Mladen okac. Bilo ih je oko desetak, ali ih imenino prije nisam
poznavaoidanassenjihovihimenanesjeam.
Prilikeusamomlogorubilesuvienegolistrane.Bezvodeihrane,apartizanikoji
suokologoradobronaoruaniuvalistraunisuseusudivalidolazitinitiblizubodljikave
ice,jerjeulogoruvladalamasovnadizenterija itrbunitifus,alilijekovanijebilo.Ljudisu
umirali svakodnevno, te su u samom logoru i pokapani tako da su se grobovi plitko
iskopaninalaziliizmeduljudi.l0
Hranasesastojalaizkruhaivodenasteorbeodgraha.Tekobisemogloreiu
kojuvrstuhranebisetovarivomogloubrojiti!Diobanijeseobavljala po nekom redu
prema brojnom stanju u logoru, nego bi se vojnikim kolima dovezao kruh do
bodljikave ice i tada su partizani bacali preko ice zarobljenicima. Kotao sa orbom
unijelo je par zarobljenika i poeli dijeliti tj. onima koji su uspjeli sauvati porciju ili je
nekako nabaviti u samom logoru. Za cijelo vrijeme mojeg boravka nisarn niti jedanput
dobiotople vodenaste juhe, jernisamimao utoprimiti.Svakodnevno smo samidavali
brojnostanjeljudstva,alinikadanismoprematomestanjudobili

10Vlastilogora irile su smrtonosne bolesti ne samoostavljajui danima mctva tjelesa nepokupljenanego

takoder davajui ivim zarobljenicima smrtonosne injekcije. Ove metode masovnih likvidacija zarobljenika u
logorimasmrtiopisaojeIvanMadarekusvomelanku
Eksterminactja hruaukih zarobljentka bakteriolokim sredstvtma, Hrvatskadrava,1966.,str. 3.Prematome
lanku,otrovneinjekcijesudavanepoizriitimzapovijedimaGlavnog taba jugoslavenske vojske.Zapovijedi

takvenaravibilesuizdavaneiodpukovnikaVojeTodorovia, zapovjednikaX.krajikedivizijeilogorasmniuPoegi.
LijeniciAljoaiGriner"cijepili"su ratnezarobljenikekadgodsuposjetililogore.Tehnikidiotakvogsanitarnog"
ubijanja zarobljenikabiojeurukamageneraladoktoraGojkaNikolisa,naelnikasanitarnogodjelaJugoslavenske
vojske.Madarektvrdidajeoko60.000hrvatskihzarobljenikaizatvorenikau Poegipoubijano"lijenikim"
injekcijamaivatrenimocvjem.GeneralnivikarHruatskih oruanib snaga dr. AlojzijeViktorStepinacbioje
slinim"9ijenikim"metodamatrovanu godinamasvogazatoenitvauLepoglaviizatojeod vrhovnogpoglavara
Katolikecrkve papeIvanaPavlaII,nedavnoproglaennesamoblaenimnegoimuenikomkakosei
dolikujenajglasniiemmuenikuHrvatskogHolokausta.

Masovni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

493

nita: interesantno je da umrle nismo prijavljivali pravovremeno nakon smrti, nego

smo nastojali da nekako na njihovo ime barem prijavimo vee brojno stanje i
barem da netko tako dobije koji kruh vie. Ljeine su strano zaudaralei kuile zrak i
okolinutakojakodasevenaonojvnzininijedaloizdrati. Inae,svakeveeri
oko pet do est sati dolazili bi kod logora partizani predvocleni komesarom u
inukapetanaitadabezprozivanjaizvodililjudenapolje:svakiputa bi odvelipo
sedam do deset ljudi, a dovoljno je bilo za izdvajanje i to da na upit "tko je"
ako odgovori da je Hrvat, odgovor je ubijek bio isti: "ti si kolja i ubojica,
poznamo mi tebe". Poslije pola sata uli smo u neposrednoj blizini logora
zapomaganje a niti jedan od odvedenih za vrijeme mojeg boravka nije vraen u
logor. Sva ova proivljena zvjerstva nad zarobljenim i razoruanim ljudima
dobrosupoznatadanasivim lijenicimakojesamgorespomenuo.
Poslije deset dana, odnosno jedanaesti dannastavili smo putza Kovin: nitko
od nas otprilike stotinu pedeset nije dobio nikakve hrane za put, te onako
izmorenigladuinemoguimhigijenskimprilikamausamomlogorunastavilismo
putnouzaKovinpodpratnjompartizana.
Treba napomenuti radi jasnoe da ljeine ljudi koji su poumirali u logoru
nismo odmah pokopali, nego su onako mrtvi leali medu nama po par dana, te
kad se ljeina poela na suncu opkoljena muhama, raspadati tada smo bili
prisiljeni da je ukopamo. Jame za ukop, odnosno grobove, kopali smo drvenim
kolcima malo zailjenima, te je i to bio problem da se na suhom terenu iskopa
dovoljno duboka raka. Svi koliko nas je bilo u logoru ve smo izgubili svaki
smisao za higijenu i red, iako je na udaljenosti od oko trideset metara bila rijeka
Orljava, nismo zbog strae i iane ograde mogli do vode ni za pie. Voda nam se
dovozila samo poslije onoga miernog obroka tj. samo poslije dva sata kada je otprilike
stizala hrana. Drugih obroka hrane nije bilo. Kako sam spomenuo da smo umrle
pokopali u samom logoni, te se dobro sjeam da je bilo oko trideset humaka
grobovausamomlogoru.
SamlogorbiojesmjetenuzdesnuobalurijeiceOrljaveizmedu rijekei
eljeznikeprugezaPleternicugradPoegu,razabiralibisamopopartvornikih
dimnjakaainaeseprostiralaokonasnairokoledinabez drvetaibezikakve
zgrade,jedinoopkoljenabodljikavomicomiuzvrlo jakustraupartizanaiz10.
partizanskedivizije,kojajetadabilasmjetenauSlavonskojPoegi,apod
komandomI.ArmijeuZagrebu.Kakosamprijespomenuodasupredveer
odvodilipojedinceHrvate inakonmuenja likvidiraliuneposrednojblizini
logorakodmaleumicenaistojobalirijekeOrljave,tesmojasnomoglirazabrati
vatruizorujaiutijaukibolne uzvike.

494
HRVATSKI HOLOKAUST

Situacija u ovom privremenom logoru za zarobljenike iz Slovenije bila je

tako strana i za shvaanje normalnog naina ivota gotovo neopisivo teka. O bilo
kakvom normalnom nainu ivota bilo po pitanju higijene najosnovnije, bilo po pitanju
hraneinormalnogsaobraajasaljudimanemoeseuopegovoriti. Svenasnijesesmatralo
ljudima,panitinajzaostalijim crncimaizAfrike,vebiimavansvakogzakonaipropisa.To
to smo mi proivjeli u ovom prolaznom logoru ne moe se uope ni sa kakvim
primjerima usporediti, i samo udo i vinji Bog je sauvao nas od totalne propasti i
smrti kojoj smo direktno gledali svakim danom u oi. Sjeam se da su pojedinci u
agonijipoelinaonomarkomsuncu vikatiizapomagati traeidaihseubije,aliuvijek
senaaoponekijaikojijeznaotakvogoajnikaumiriti.
Osimovogalogorakojijeimaosamoprivremenikarakterbilojei nekihdrugihsabirnih
mjestauPoegiiokolici,aliminismomogliimati nikakvakontakta.
Vjerodostojnostoveizjavekojusamsvojerunopisaostrojemspremansamuvijek
potvrditiizakletvomposvjedoiti.
PavaoGomeri

DokumentLXXXII.
Godine 1945. otprilike u mjesecu aprilu, od 20. aprila do 1. maja, predaloseje
25ustaa,kojisustajalipodzapovjednitvomLukeRae,poinumislimdajebiozastavnik.
Predalisuse20.srpskojbrigadiumjestu SlavonskiDuboac.
Prije predaje, komunisti 20. srp. brigade, vrili su propagandu medu rodbinom
predanih,daimseneenitadogoditi,akosepredaju. Rodbinaje otila po imenovane
ustaeuumu,gdjesusenalazilisaorujemiprenijeliimgorereeno.Naoverijei
iobeanja,onisusepredali.
Predali su se veinom s orujem. Iz Slav. Duboca prebaeni su u Bosanski
Duboac, a pod pratnjom navedene 20. srp. brigade. Istoga dana po dolasku u Bos.
Dubaac,odvedenisuuzvodnouzSavu,otprilike1kmodBos.Dubice.
Jasamihosobnovidio,kadasudovedeniuBos.Dub.,apredveeristogadanasuna
spomenutommjestupostrijeljaniizstojopuaka.Posjeanju doaosamzajednosarodbinom
pobijenihnamjestostrijeljanjadrugogdanaoko10satiprijepodne.

Nlasovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

495
rtve su leale polugole na jednoj gomili, gdje ih je rodbina prepoznala i
svaki je svoga vozi o am cem u Sla v. Dubicu na sahranu. Troji ca od
strijeljanih,bilasuizBosne.
God. 1945. u mjesecu maju ili poetkom juna, povraeni pripadnici
Hrvatskih oruanih snaga iz Bleiburga, Maribora, Celja itd., bili su dopraeni u
Derventu. Bilo ih je po prilici u grupama po 100 do 200 ljudi, koji su iz
Dervente po nalogu OZNe dovodeni u mjesto Rakinac (to je jedna njiva, koja
leiuzSavu1kmnizvodnoodBos.Duboca).
ef OZNe u Derventi bio je tada (po mom miljenju) Omer Porobi. Iz
Dervente su prebacivani seljakim kolima vezani. Mnogi pojedinci su bili vezani
zakolaiuslijediznemoglostiklonuli,tesusevuklipozemlji,vuenikolima.
Od Dervente do Rakinca imade oko 9 km. Prebaci vanje je vreno nou,
koje sam osobno gledao, kada je kolona povezanih prolazila kroz selo Bijelo
Brdo, to su vidjeli i ostali seljani. To prebacivanje je vreno u vie navrata a
trajalo je oko 2 mjeseca. U okolici mjesta zloina, nalazili su se Kriari i ja sam
bio u vezi sa njima kao jatak. Jedne noi u mjesecu lipnju, dana se ne sjeam,
krenuo sam sa Kriarima Nikolom Peiem i Ilijom Praniem (oba dvojica iz
sela Bijelo Brdo)namjestozloina,gdjesmodoli ublizinuRakinca,oko2sata
iza ponoi. Na mjesto zloina, uspjeli smo se privui blizu, jer sam poznavao
teren. Bili smo blizu oko 100 m i leali u jednom iblju (vrbiku). No je bila
vedra i vidljivost dobra. Ova dvojica Kriara,dolisuublizinu.Vidio samkako su
rtvamasjekliglavesasjekiramai ubijalirafalskomi pojedinanompaljbom. Mogu
jo napomenuti, da su rtve, prolazei kroz selo pjevale, a na mjestu zloina
klicali: "ivio dr. Paveli. ivila Hrvatska", dok molenje milosti te noi nisam
uo.
Umojemprisustvu,pobijenojenagoreopisaninainoko100ljudi. Ovesu
rtve ubijala lica u odorama, a bilo je i ubojica u gradanskom odijelu. Glavni
ubojica su bili Tair Sinanovi iz sela Bos. Duboac i Luka Tomi iz sela
Pjelovac, kotar Derventa. Na samo mjesto zloina, doao sam 23 dana poslije i
nalazio sam ljeeve. Neki goli, neki u vojnikim odorama, vidio sam odsjeene
glave, kao i ljeeve zaustavljene od iblja uz Savu. Na obalu Save, dolazio sami
po danu slobodno, jer ubojica nije bilo u blizini. Veina rtava pobacano je u
Savuiotplovilonizvoduodmah,dokjemanjiclio ostaonamjestuubijanjadan,
dvatekasnijebaenikaoigore.
MasovnoubijanjekodDuboca,trajalojepomommiljenju56tjedana,toznai
1002001judi, to sam ja vidio za jednuno, dokpo prianju mojihseljaka prolo
ihje5001000.KasnijesuprovodenemanjegrupiceinaSavilikividirane.
SeloBijeloBrdobrojioko250kunihbrojeva.Poslijepredajegod. 1945.izsela
BijeloBrdosunestalaslijedealica:PeiIlija,zaklanodetnikaDraeMihailovia
1945.uPjelovcuPeiNikola,kriar,poginuouselu

496
HRVATSKI HOLOKAUST

Korae 1947. u borbi sa OZNOM Pei Ivica, ustakizastavnik, mjestosmrtinepoznato

PeiJure,mjestosmirtinepoznatoPeiMato,otjerannaUDBU uDerventu1945.i
ubijenPeiMarko,ubijenodorganaOZNe.Pokojnijeprijesmrtimuen.Nasilusumu
lijevalivoduustomak,lomilikostinoguiruku,zabijaliigleiavleispodnoktiju,dabipri
tomeiznudilipriznanje,daizdaKriare,tuklisugauglavnom,imsustigli.Mueninije
nitaizdao.Jasamovozvjerstvoosobnogledao,jersammoraodonositivodu,daga
povrate iz nesvjesti. Izmuenog su ga odveli u umu, gdje je pronaden mrtavnakon
dvadanaiseljanisugasahranili.PeiMarko,zapovjednik redarstvauDerventi,objeen24.
VI. 1945. Pri vjeanju je rtvi puklo ue, te su ga ponovo digli na vjeala. Vjeanje je
izvrioLukaTomi.PeiJozo,nestaoPeiJakob,nestaoPraniIlija,poginuouborbisa
UDBOM1947.uKorauPraniIlijaII,nestaoodvedenodOZNePraniPavao,nestao,
odvedenodOZNeTrgoveviIvo,odvedennaOZNuuDerventuJerkovi Jozo,poginuo
kaoKriar1945.useluBijeloBrdoJukiMarko,odvedennaOZNuuDerventuPrani
Roko, Prani Stipe, Prani Marko, abraja Ilija, abraja Stipe, Blaevi Jozo, Blaevi
Franjo, Gavra Ante, Sedali Jozo, Stjepanovi Ante, Zeba Ivan: svi odvedeni po OZNi i
ubijeni Zeba Pero, uhien u selu i odveden Vuleta Ilija, uhien 1945. i objeen sa Pei
Markom
i Gogo Matom u Derventi Uleta Marko, nestao (Uleta ima jo oko desetak, koji su
nestali)PeriVid,nestao,odvedenpoOZNiiubijenPeriIvo,zadavljenuSaviod
strane komunista Paradik Jozo, nestao, odveden po OZNi i ubijen Matkovi Pavao,
poginuo1945.uBijelomBrduMarkoviStipan,,undraPavo,undraMarko,DadiFranjo,
DadiMatonestaliistokaoigorenavedeni.Izmogselanestalojeposlije1945.jooko
20ljudi.
Umomselujebiloprovedenomasovnohapenjeienaidjece,aistotakoiljudi,
kojisusviodvedeniuzatvoreilogore(internirani).Tosedogodilouprosincu1946.
godine. Proveli su po zatvorima oko 4 mjeseca pod istragom, jer su bili kriarski
jataci,aumeduvremenusukuebilezapeaene.
Dasugorenavedenipodacitoniiistiniti,jamimsvojimpotpisom.
IvicaJailovi
Udine,Italija,27.prosinca1953.
Dodatak:
IzmoganevelikogselaBijelogBrda,ubijenojeod1941.god.do 1948.oko200ljudi
preko100odnjihodvelajeOZNailisuodpartizanakaozarobljeniciubijeni,toznai
naprostodirektnertvekomunistikogreima.
Zapisniari:NikolaTomljenovi,AnteKunekiKrunoslavDraganovi

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

497
Dokument L XXXIII.

U drugoj polovici lipnja mjeseca 1945. nalazila se je grupa hrvatskih

zarobljenika Domobrana na spremanju sijena kod Kukujevaca, a glavni logor te grupe
bio je na Ergeli u Lipiku kod Pakraca. Na 27. lipnja kad je konja bila gotova
jedan dio zarobljenika bio je podvrgnut presluavanju, kojeg su vodili Stevo
Bosanac iz Rajia kod Okuana, Pane esti iz sadanjeg Novog Sela (prijanja
panovicakodPakraca)itreegzloinca,ijegseimenasadanemogusjetiti.
Na subotu 29, lipnja u rano jutro, grupa je bila postrojena i oko osam sati u
pratnji oko desetak dobro naoruanih partizana krenula put Nove Gradike. U
NovojGradikisu bilinatjeraniujedanpodrumsa vodomi tuenina30.lipnjai
1.srpnja.Na2.srpnjaujutrovodenajecijelaskupinaupratnjiodtridesetakdobro
naoruanih partizana, u pravcu Okuana. U Okuanima su stigli oko 11 sati i
zatjerani u jedan vonjak u blizini umske pruge, koja vodi gore u Psunj. Oko 5
sati poslije podne natovareni su mladi Hrvati na otvorene vagone, dok su se
njihovipratioci,tridesetaknjihsa automatskimorujem,smjestilinapoetakina
kraj kompozicije. Vlak je krenuo i sve je izgledalo mirno dok je vlak iao uz
cestu OkuaniLipik. Kad se je vlak poeo odvajati od ceste i poeo ulaziti u
umovit predio, jedan je od zarobljenika iznenada skoio iz vlaka i poeo
bjeati prema zapadnoj strani. Srbokomunisti se tomu nisu nadali i prije nego
su oni poeli pucati, taj je mladi Hrvat u borbi za goli ivot odmicao
munjevitom brzinom. Dok je on trao kroz umu, a oni pucali za njim, jedno
ga je krvniko zrno ipak unogu ranilo aline usporilo, sve dok imnije nestao sa
vidika.
Vlaksepomalopribliavao"12.kilometru",doksukrvnicidraliupe
renestrojniceujadne,aliponosnezarobljenikeHrvate.Konanojevlaki
stao.SrbokomunistisuposkakaliprviiuperenimorujemnarediliHrvatima,
dapolaganosilazeidasedvapodvaurazmakusvrstavaju.TusuHrvati
bilidvaidvaicompovezani,dokjevlaknastavioputovanjedaljeuumu.
Takopovezani,potjeranisumladiHrvati(starostod18do28godina,
dokjejedanbiosamo16godina)naposljednjupostajusvogkrinogputa.
Okokilometardokilometaripo,nalazilesusebarakekojesuumskim
arugama(partizanima)sluilekaokancelarijezavrijemerata,dokjena
breuljkuprekopruge,tojestnadesnojstranipotoia,biopodzemni
bunkerugradenpodzemljomnadkritimvratima.Tojemjestopoinkamladih
Hrvata,ijajejedinakrivicabiladasurodeniHrvatiidasuljubiliibranili
svojudragudomovinuHrvatsku.TojemjestousrediniHrvatske,gdjepoiva
grupaHrvatanjih62,sakrvnikimzrnomusvojimmladimgrudimaivapi

498

HRVATSKI HOLOKAUST

kaokrvavartvanaoltarudrageHrvatske,kojamorazbogtenevineprolivene krvipostati
slobodna,
Takojena2. srpnjaoko7satinaveerzavrilaposljednjapostajakrinogputaza
esdeset i dvojicu mladih Hrvata, to je povjest njihova zavretka, dok je njihov brat
poslije bijega uz jedan potoi ispod Bijele Stijene bio zapaen po skupini partizana
(pravoslavaca) i nakon kratkog hvatanja pao je u ruke krvnicima, koji su ga neto
ispitivali i zatim ga onako iznemogla i ranjena kolcima dotukli. Zakopan je u jednom
ljivikunamjestuzloina.Pokojnijebiovodniku4. satnijiLGorskogSdruga.
Zapisniar:VjekoslavCecelja Montevideo,
15. kolovoza1963 .

DokumentLXXXIV.
Skupasdrugimhrvatskimmornarikimosobijem,kojejestigloizTrsta, usvibnju1 9 4 5 .
predao sam se Britancima. Svi smo bili odmah upueni u zarobljeniki logor blizu
Taranta.KasnijesmobilipreveeniudrugilogorkodmjestaGrunoAppulaublizinigrada
Barija.
UkolovozumjesecujedanpartizanskikapetanposjetiojelogorGrunoAppula.Pratio
ga je kapetan Mikulin, bivi asnik Hrvatskihzranih snaga, on je na vrijeme otiao na
Titovustranu,oito,daizbjegnekaznutojeratovaonastranigubitnika.
DelegatijugoslavenskeVladenagovaralisunasdasevratimouJugoslaviju,jamei
namdanitaneebitipoduzetoprotivikogakojinijebio"ratnizloinacilikolja".Skupina
od 225 nas zarobljenika odluili smo se na povratak radije nego da gubimo vrijeme u
zarobljenikomlogorukodGrunoAppula.
Poslijenekolikodananaojskupinisepridruilojo 500 mladia,sviizmedu 16 i18
godina. Bili su iz Medimurja, odakle su pobjegli u Austriju, gdje su bili zarobljeni od
Britanaca.
Sredinomkolovozanaasveukupnaskupinavieod700ljudibilaje utovarenaujedan
francuskibroduBariju.PrekoJadranaotplovilismozaDubrovnik,gdjesmobilismjeteni
u jedan prazan hotel. Nakon pet ili est dana boravka u tome hotelu, nai kornunistiki
straaripodijelilisunasu petskupina.Jasampripaoprvojskupiniod 113 ljudi.
NaaskupinajeposlanauMostar,ovdjesusvihercegovakiHrvatibiliodvojeniod
nas.OZNAihjeodvela,alineznamtosejesnjimadogodilo.Miostalibilismo
prevezeniuSarajevo,gdjesmobiliisporueni

Masovni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

499
gradskojOZNI.OvdjejeOZNAodvojilabosanskeHrvateiznaeskupinea nas
izdrugihkrajevaotpremilajeuDoboj.
U Sarajevu 60 partizana, naoruanih automatskim orujem ruske proizvodnje,
doli su kao pojaanje naoj strai koja nas je pazila. Zakljuali su nas u teretne
vagoneitakosunasodvezliuDoboj.Sveodnaegodlaskaiz Mostaranitanismo
dobilizaokrepuosimmalokruhaivode.Zatosmose osjealislaboioajno.Kad
smostigliuDoboj,naistraarisunasodveliu zatvorpodpaskomOZNE.Zatvor
je bio prenatrpan a u njemu je bilo ena i djece. Oko 80 nas bili smo strpani u
jednuelijukojajeposvojojmjeribilaodredenazasamo15zatvorenika.
Zatim smo bili otpremljeni u Slavonski Brod. Za vrijeme ovoga puta nai
partizanski straari opljakali su nam sve stvari od vrijednosti. Putujui prema
Brodu, od vremena do vremena uli smo teku pucnjavu koja je odzvanjala sa
breuljka kuda smo prolazili. Kad smo svoje straare upitali o toj tekoj
neoekivanojpucnjavi,odgovorilisunamdajetunabrjegovimabilojoustaai
zelenokadrovskihtrupakojesuprualeotpor.
U Brodu naa skupina bila je podijeljena u nekoliko sekcija. Svaka sekcija
bila je poslana na razliita odredita. Sekcija, u kojoj sam ja bio, otila je u
Hrvatsku Mitrovicu. Ovdje smo bili opet podijeljeni. Moja skupina bila je sada
svedenaod28na14Ijudi.
U Mitrovici bio sam po prvi put ispitivan od jednog srpskog porunika
OZNE.PriispitivanjuOznaisunaspljuskaliizlostavljali.estdananakon naeg
dolaska u ovaj grad, bili smo preveeni u jedan logor blizu tamnice na
Vaaritu. Ovdje je bilo zatvoreno oko 4.000 Hrvata,nekoliko stotina Nijemacai
nekih80Talijana.
Premda sam na povratku u domovinu sobom bio donio osam odijela, sada
sam imao samo jedan par kratkih hlaa, jednu "mazri" koulju i jedan par dosta
istroenih cipela. Moja preostala odjeai obuazavrile suu rukamaOznaaili
partizanskih straara. U naem novom logoru zapovjednik nas je zvao
"Englezima" on nam je u zadatak stavio da kopamo grobove i da u njih
zakopavamomrtvatjelesakojasubilapronadenauokolici.Mnoga tjelesatusubila
odkoncarataibilasuzastraujuazboguasnograspadanja.Povrhsvega,ulogoruje
izbila nekakva zarazna groznica i stanje je postalo nesnoljivo. Primili smo malo
hrane a i to malo bilo je pokvareno. Za doruak smo primili nekakvu "orbu", nita
drugo nego obojenu vodu, doim ruak se sastojao od nemljevene penice
skuhane u vodi. Malo vie od 10 kg te penice bilo je usuto u oko 400 litara
neiste vode. Tako bi svaki od nas dobio po nekoliko zrnaca po svakom obroku.
Primalismodnevnoinekolikodkg kukuruznog kruha. Poradi prilika u kojima smo
ivjeli i poto smo bili bez ogrijeva kao zatite protiv studenikoja jezapoinjala,
umiralojednevnood20do30 osoba.

500
HRVATSKI HOLOKAUST

Nadanjezapoinjaou4sataujutro.U5satipoelibisvojrad,kojije poslijeizvjesnog
vremena bio promjenjen od kopanja grobova na popravljanje cesta ili gradenje silosa.
Nakon jedan mjesec na tomu radu uli smo da e nas posjetiti jedna komisija
MedunarodnogCrvenogkriasasjeditemu vicarskoj. Svi mi, koji smo se dragovoljno
povratiliizItalije,sloilismosedaemo,kadadodekomisija,tuitisezbogzlostavljanja
kojemusmobiliizloeni.Prijenegojestiglakomisija,nasoko1.200bilismoutovareni
uspecijalnivlakiotpremljenizaKlenakdatusjeemostabla.
U Klenaku OZNA nas je svakoga osobno ispitivala. Mene su pitali zato se za
vrijemeratanisamborioupartizanskimredovima.RekaosamimdasamHrvatidasam
bio unovaen u Oruane snage drave Hrvatske. Osim toga, za vrijeme itavoga rata
nikadanisamvidionijednogpartizana.itao sam to su novine o njima pisale i to je
bila sva informacija o tim herojimastranogtiska.Mojiodgovorinjimasenisusvidjelipa
sumeamaraliitukli.PoslijetogazlostavljanjaporunikOZNE,kojijevodiotoispitivanje,
reestraarimausobi:"Voditegananjegovomjesto!".Onisumeodvelinizstubitetesam
iznenadaosjetio straanudaracpodesnomramenu.Mislimdajejedanstraarmenehtio
namjerno udariti kundakom po glavi. Medutim, on je zbog polumraka na stubitu
promaio moju glavu i udario me po ramenu. Skotrljao sam se niz stube i pao u
nesvjest. Kad sam se osvjestio, naao sam se u nekom podrumu. Rame me je strano
bolilo i nisam mogao micati desnom rukom. Ustanovio sam da mi je kost u vratu bila
slomljena.
Malokasnijeodvedensamujednukolibukoja,kaoidrugeslinezgradeutome
logoru,nijeimalazidovenegosamokrovnastupovimakojisubiliomotanibodljikavom
icom.Buduidasu,kolibebilebezzidova,uvelikesmotrpjeliodvjetraikie.'I'usam
leao punih est dana bezz ikakve lijenike pomoi. Konano, jedan major Treeg
korpusajugoslavenskearmijeuNovomSadu,sluajnojeprolazioblizukolibeukojojsam
se janalazio. Poto sam znao da je on iz onoga dijela Srbije koji je do godine 1918.
pripadaoMadarskojpomisliosamdajeonmodaciviliziranijinego njegovisunarodnjaciiz
ue Srbije. Zato sam ga pozvao da ude u na zatvor. Onme je upitao, to se je to meni
dogodilo. Naravno,nisamseusudioreidarnijejedanstraarkundakompolomiokostu
vratu, jer, da sam tako postupio, moji sadanji straari poduzeli bi brzu akciju da mene
uklone kao dokaz. Zato sam mu rekao da je, dok sam u umi sjekao stabla, jednostablo
palopomeni.Majorjeopaziodajetobilaobinala,alionjeipakrekaoda e sutradan
izdatizapovijeddameodveduubolnicu.
Onjeodraorije,alikadsumestraarisutradanvodilikrozumu,tvrdeidame
vodenaeljeznikupostaju,predosjeaosamdaemeubiti.Poznatmijebiojedankrai
putkoji vodipremapostaji.Poto samznaodau u svakom sluaju umrijeti, uzmakao
samiotvorenoseusprotiviodas

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

501

njimaproslijedim.Poslijenekakvesvademedunjima,oniodatleotidoei mene
ostaviesamauumi,rekavimidaseprijavimubolnicibeznjihovepomoi.
Uspio sam probiti se do Indije, gdje je prilian broj kua bio pretvoren u
bolnicezaratneinvalide.Ovdjejebiojedan kapetanlijenik,Hrvat,koji jedavao
uputetrojicinjemakihzarobljenikalijenikakakoemenjegovati.
Oni su kost u mojemu vratu stavili na mjesto. Dok sam se pod njihovom njegom
oporavljao, uo sam da je komisija Medunarodnog Crvenog kria konanostigla.
Velike pripreme bile su u pogonu u itavoj bolnici da doekaju tu Komisiju. Na dan
dolaskaKomisijeprimilismo boljeporcijehranenego obino.SamaKomisijase
sastojala od jednog britanskog majora, jednog vicarskog civila i jednog
partizanskog pukovnika. Zaustavili su se kod mojega kreveta i kod drugih
kreveta. Partizanski pukovnik, mislei da sam i ja Nijemac, postavljao mi je
pitanja nanjemakom. Nisam mu odgovorio sve dok nije ponovi o pitanje, onda
sam mu odgovorio na engleskom koji sam neto znao i rekao mu da ja nisam
NijemacnegoHrvat.
Onsejenamenerazderao,htijuiznatizatosesramimsvogvlastitog jezika,
ako sam Hrvat. Rekao sam mu iskreno da, nakon svega to sam doivio, zaista
se sramim to pripadam "jugoslavenskoj naciji" i da je svaki jezik za mene bolji
odmojegvlastitogjezika.Zatimsvesammuispriao,govoreisadahrvatski.
Izgledalo je da su drugi lanovi Komisije bili impresionirani mojim
sluajem jer sam im ispoetka govorio engleski. Zamolili su da se moja pria
prevede na engleski. Partizanskom pukovniku sam rekao da, iako ne znam
engleski vrlo dobro, poznajem ga prilino i znat u da li on moje izjave
prevodi tono ili ne. Ukoliko sam ja razumio, on je tome Englezu i vicarcu
poteno preveo moju izjavu. Britanski major otro je prosvjedovao protiv
zlostavljanja kojemu sam bio izloen. Partizanski pukovnik se je ispriao na
razne naine, rekavi medu ostalim da je nemogue da su se ispripovijedane
stvari meni desile i da stranci nisu upoznati s prilikama u pogledu Hrvata koji
pripadajunarodukriminalacaidrugo.Britanskimajormenijeipakzajamiodau
urokuod10dana.bitiputenvanpotomojerameprilinodobrozarastuje.
Dva dana kasnije, jedan moj rodak bio je uhien jer je kroz prozor s
prijenicima, kroz koji su se vodili razgovori s osobama van bolnice, meni dao
nekoliko cigareta. Mene su zatvorili u podrumu kao kaznu za taj sluaj i tu sam
ostao za vrijeme mojeg preostalog boravka u bolnici. Poto mi je sve do tada
bilo doputeno puiti, zakljuio sam da smo moj rodak i ja bili obojica kanjeni
zbog mojih izjava Komisiji. Kad je desetodnevni rok, nakon moje izjave
britanskommajoru,boravkautoj bolniciistekao,dobiosamotpusnicuzaizlazak
izbolnice.imsamnapustiotuokolinu,zapovjednik

502
HRVATSKI HOLOKAUST

logorauKlenakumenijedaoopomenuoonometoemisedesiti,akose ikadavratimu
tomuilite.
OtiaosamnatragkuiuPetrovaradin.Ovdjesamseprijaviotabumilicijedadobijem
osobnuiskaznicu.MilicijamejeuputilanaOZNU, iji efjeodbiodatimiiskaznicu,rekavi
mi:"Vidjetemo,akokojastaraenadodeskakvomoptubomprotivtebe,pronaie
toteeka".
Nasreu,zavrijemeratanisamsinapravioneprijateljapasamnakonkratkogvremena
dobioiskaznicu.Potojekostumojemuvratupotpunozacijelila,prijaviosamsemjesnom
Narodnooslobodilakomodborudamidaduklasifikacijuzarad,alinjuminedadoe.Tako,
iakosambioiskusan mehaniar,nadoh posao kao obianradnik u vinogradima. Nisumi
uope dalinikakavrazlog,zatosuodbilisvrstatimeumojupravugranurada.
Kadjevrijemeberbegrodaveprolo,opetsamotiaonaNarodnooslobodilaki
odbor,pokuavajuidakonanodobijempravuklasifikaciju.Pitalisumetosampoinioi
gdjesambiozavrijemerata.OdgovoriosammudasamsluiouHrvatskojmornaricii
dasamse,imjeratzavriopredaoBritancima.Kadsuovouli,odgovoriemi:"Idi
Churchillu i neka ti on dade klasifikaciju. Ako ti je on ne dadne, neemo ti je ni mi
dati".
Bez klasifikacijei dozvole zarad, bilo mi jenemogue nai bilo kakav posao
okoPetrovaradina.Zato sampostao skitnica,lutajuipremaOsijeku,Zemunu,Beogradu,
Zagrebu,Ljubljani,JesenicamaiRateeplavnici.Buduidasusvatamjestabiliindustrijski
centri,nadao sam se da unegdje nai bilo koji posao. U uredu u Zagrebu jedna inovnica
ponudilamije"pionirski" posaonaeljeznikojpruziBrkoBanovii.Njojsamrekaodana
tomeposlu neu imatinikakve plae nego samo nekakav stan i hranu. Poto sam trebao
kupiti si odjee i obue i uz to uzdravati majku i sestru, nisam mogaoprihvatititaj
posao.inovnicajenatosleglaramenimairekla:"Minemoemozatebenitauinitijer
ti,drue,potjeeizbrojneobitelji".
KadsamdoaouRateeplavnicuiumojimnastojanjimadanademposaoinaiaona
isti rezultat, odluio sam pobjei iz ovoga komunistikog pakla i utoite si nai preko
granice. Medutim, bio sam uhien, ispitivan i primoran da napiem osobne podatke.
Naravno, zanijekao sam da sam imao ikakvu namjeru pobjei u inozemstvo a poto
nisumogli postiida itaizmjenim u tome pogledu, bio sam ganjan od jednog ureda
OZNE do drugog sve dok se nisam naao u sredinjem uredu OZNE u Ljubljani. Tu
sam bio opet ispitivan i puten na slobodu ali pod tim uvjetom da smjesta napustim
slovenskiteritorij.
Otiao sam u Zagreb, gdje sam posudio 1.000 dinara. S ovim novcem u depu,
odluio sam da sve riskiram u pokuaju bijega radije nego da polako umirem od
gladiuTitovom"socijalistikomraju".Kupiosamsi

Masovni pokolji u Hruatskoj i Bosni i Hercegovini

503

voznukartuzaSuak,odatlesamotiaouRijekuikonanouspjelomije"kidnuti"
prekogranice,naaviutoiteuTrstu.
B.M.
Rim,4.sijenja1947.

DokumentLXXXV.
28.XI.1941.stupiosamuhrvatskodomobranstvo,tesluiouposadnimjedinicama
Brkom, Brodu, Doboju i Okuanima. Jo tada svjedokom sam partizanskih
ubijanjahrvatskihvojnika,kojesuzarobljavalikodTenjaiOkuana.
Poetkom svibnja 1945. povlaio sam se sa svojom jedinicom preko
Garenice za azmu gdje sam u skupini od 40 vojnika bio zarobljen od
partizana.Zarobilanasjeprvaproleterskadivizijatepredalasisakomodredu,a ovaj
sproveo u kanjeniki logor u Sisku. U logoru smo nali oko 150 zarobljenika
uglavnom hrvatskih vojnika. Tu smo ostali 7 dana, a onda u skupini od nas 64
uputilinaspjekezaKutinu.Buduidasamrodomiztog krajatosamimaosreuda
sam po nekim mjetanima bio izvuen iz zarobljenitva i strpan u seosku miliciju.
Zapovjednitvo ove milicije nalazi se u Kutini, a ogranci u Ivani Gradu i
Garenici.ZapovjednikmilicijebiojeZvonkoBezjak,akomesarnekipravoslavac
iz Garenice. Sve zlo potjecalo je od ovoga posljednjega. U to vrieme kroz ove
krajeve provodene su kolone zarobljenih hrvatskih vojnika i civila u Sloveniji. Mi
smokaomilicioneriponalogukomesaraposebnodoekivaliovekolone,kojesu
bile tjerane za Srbiju, te im morali skidati odjeu i obuu i braniti narodu svaki
prilaz njima kao i davanje hrane. U to vrieme u Kutini u zatvoru nalazilo se je
preko 60 Hrvata i ena. O njima izraavalo se je najgore nazivajui ih
"faistima", "koljaima"itd.,austvaritosubilipoteniseljaciizovogakraja.
Posebno me se je dojmilo zlo postupanje sa zarobljenim hrvatskim
vojnicima i civilima u Sloveniji, koji su bili provodeni kroz Kutinu negdje za
Srbiju.UtovriemekrstarilajeovimkrajemIII.brigadacrnogorskedivizijeionjoj
sejeulosamonajgore.Oduzimalisuhranu,konjeiodjeunarodu. Jedandioove
divizijeuestvovaojeudjelominojpratnjizarobljenihhrvatskihvojnika. Tu vojnici i
civili izgledali su upravo bjedno. Ispaeni gladu, oupavili, polugoli, a sam
sam svojim oima vidio kako ih nekoliko stotina nalazi se samo u gaicama.
Veina je bila bosa. Ove kolone prolazile su puna tri tjedna kroz Kutinu. Kao
milicioner imao sam vie mogunosti da dodem s njima u dodir. Mnogi su mi
reklidaimdonesemkomadikruha,

504
HRVATSKI HOLOKAUST

jer da nisu est dana nita jeli. Sav put iz Slovenije do ovdje, a i odavde to sam vidio
napravili su pjeke. Njihova pratnja,naoruani partizani, ili suna konjima. Saznao sam
prigodom kratkog odmora od Ivani(f grada, da je jedan komesar izdvojio oko 200
ljudiipobioihnalicumjesta,jerdanisuiliutroredovimakakojeonrekao.
Milicija u kojoj sam se nalazio bila je formirana od ljudi iz ovih krajeva,a ima ulogu
neke vrste redarstva. Iz Kutine dodjeljen sam u Ivani grad, a potom u Garenicu.
Zapovjednik odjela u Garenici bio je neki pravoslavac. On je veoma loe postupao sa
narodom, oduzimao hranu, te takav postupak izazvao je ne samo mrnju prema njemu
negoipremanamaiuopepremaupraviTitineJugoslavije.
IzGarenicepremjetensamuBjelovaru"drugubazubr.2IILjugoslavenske
armije". Komandant te baze bio je kapetan Stevo Vukovi(f, pravoslavac, a komesar
Zdenko Cerha. Ova baza u sebi je uklapala: a.) "vozarska eta", kom. uto Posavac,
konjiitd.b.)"radnaeta",kom.VasoPou,por.komesarStevo Stanionkovi, onaje
brojilaoko86vojnikauglavnomzarobljenicihrvatskevojskec.)"marvenidepo",tale,
stokaitd.
Bio sam dodjeljen u radnu etu. Bilo nas je 86. Radili smo najtee poslove,
neprekidno istovarali i utovarali, a hrana veoma loa. U to vrieme imao sam prilike
dolaziti u dodir sa seljacima, koji su dovozili hranu u ovo skladite. Svi odreda bili su
protiv partizana. Od njih sam saznao da u bivoj orunikoj koli nalazi se kanjeniki
logorsapreko5.000Hrvata.Odatleizdvajalisuasniketeihudrugimmarevimaslaliza
Srbiju. Saznavi za to poeo sam se interesirati za taj logor. Tako sam imao prilike
vidjeti kako svijet u masama dolazi i donosi hranu zatvorenicima. Jednom zgodom
dogodilosejesljedee,oovomeprialosejepoitavomBjelovaru:tisueenadolesu
do logorskih ograda bacajui hranu zarobljenicima. Straari i uvari gurali su svijet,
psovali i tjerali ga. ene su vikale: "Pustite domobrane, zato ih muite, oni nisu nikome
skrivili".Straajeotvorilapaljbuiubijenojenekolikoena.
U Bjelovaru u najistijem hrvatskom kraju sjedite je 11. crnogorske divizije, koja je
dodjeljivalasvojevojnikezastrauokoovogalogora.Govorilo se je i to vrlo mnogo kako
oviCrnogorciodvodeponoiukamionimazarobljenikeiubijajuihuokolnimbrdima.
Tih dana posjetio me je jedan moj prijatelj i opisao mi situaciju u mom
mjestu.Saznaosamdasupartizaniubilipreko26ljudiumomselu,dasumioduzelijedinu
imovinu:dvijekrave,ajo1944.ubilisumibrataStjepana. Zatoradovaosamsepremjetaju
uSlovenijuistvoriosamvrstuodlukuzabjeg.
Umartu1946.premjetensamu"I.proleterskudivizijuIV.armije".DodieljensamuI.
brigadu,111.bataljona,2.eta.Mojajedinica,brigada

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

505
nalazila se je na poloajima oko Postojne. Njezini komandanti su: komandant brigade
Vojo Abramovi, Srbin, major komesar brigade ego, Srbin, major komesar
bataljona Jurai, porunik komandir ete, Ljubo Cvrljak, bivi crnogorski
etnikioficirsadaporunik.
Naoruanje jedinice je iskljuivo rusko. Divizijaimatri brigade, svaka sapo
1.600 ljudi. Komandanti jedinica su izraziti komunisti. Oni su puni mrnje prema
Aleatima. Slobodan sam rei da je glavna briga rukovodstva ove di vizije da
izazove u nama mrnju, neprijateljstvo i prezir prema Englezima i
Amerikancima.Toseoitujeusvakodnevnomdodiru,aonitoiotvorenogovore
na politikim satovima vojsci. Tako oni govore: "Englezi su zajedno sa
Amerikancima otvoreni neprijatelji nove Jugoslavije, oni su banditi, njih treba
unititi". Oni sunas odgajalii umrnjiprema vlastitom narodu. Minismo smjeli
previe zadravati se sa stanovnitvom. Osjea se izrazitiji prezir naroda prema
vojsci. Oni oito ele odgojiti osobito nas mlade u mrnji prema Aleatima, a u
ljubavi prema Rusiji. Oni kauza Rusiju da je to sveta zemlja, jedina zemlja koja
jespremnazanassvenapraviti.
Nije mi poznato da i jedna hrvatska partizanska jedinica nalazi se van
teritorija federalne jedinice Hrvatske. Naprotiv u Hrvatskoj se nalazi mnogo
srbskihicrnogorskihjedinica.Svetoizazivavelikumrnjukodnaega narodai
sva nada uperena je u Aleate. U Hrvatskoj a i u itavoj Jugoslaviji stalno se
apue o novom ratu. Vojska to jedva eka. Zato komunisti i komesari nastoje
im vie i bre odstraniti "nepoeljne elemente". ienja u vojsci su na
dnevnom redu. uo sam za "kriarske odrede" u umama u Hrvatskoj. Narod o
njima rado govori. Pria se da su pomagani od Aleata. Ja se neu vraati u dananju
Jugoslaviju, a niti bilo kakovu zajednicu sa Srbijom, ve ako se ne ostvari Hrvatska
Drava, u koju narod u Hrvatskoj vjeruje, nastaviti u ovaj izbjegliki ivot, pa
makarontrajaodosmrti.
Naovomoguprisegnuti.

JosipNesti

13.IV.1947.

506
HRVATSKIHOLOKAUST

DokumentLXXXVI.
U vrijeme ulaskaTitovih eta umoje rodno selo Drenovce nisam senalaziokod
kue. Ipak sam kasnije sve potanko saznao iz pripovijedanja mojih suseljana, osobito
rodaka i prijatelja. Stvari su se dogadale u mjesecu travnju 1945., a sigurno nee biti
tekoustanovititoandan,nakojisuTitovciuliupojedinasela.
Usvakomselu,odmahprvenoi,izvrenjepokoljnepoudnihosobaprema crnoj
listi, koja je od domaih simpatizera bila ve prije toga pripravljena.Znamoosobu,
kojajetouDrenovcimauinila.
U mom selu bilo je iz njihovih kua izvueno i odmah uhapeno 50 osoba, medu
kojima Marko Tvrdnik seoski brija, Vendelin ajbl i sin mu Ilija, katoliki bogoslov u
akovu.
Svi su uhapenicipovezaniicom,dva po dva, i odvedeni oko tri etvrta sata
daleko od sela, u pravcu umanovca i postrijeljani po svoj prilici na "starinakom
groblju"gdjesuuzajednikigrobbiliisahranjeni.
Iakojestvarobavljenaunajveojtajnosti,ipaksetajnanijemogla dugoodrati.
Seljaci su saznali inidskrecijom za masovni grob te su obitelji poubijanih po noi dole,
otkopale grob i prenijele svoje mrtve u seosko groblje u Drenovcima. Otkapajui mrtve,
nalisuihpovezanedvapodva,medunjimaVendelinajblasvezanaicomzarukusina,
bogoslovaIlije.llTrbuhbogoslova biojerasparanicrijeva prosuta.Neznase,radistanja
leauraspadanju,dalisetoimasvestinaudarceutrbuhilinaparanjenoem. Kakoutajas
nitkoodobiteljinijebiouselu,drugiseljanisuuzelijedanpovei ormar iznjihove kuei
sahraniliunjemuocaisina.
Najstariji sinobitelji,Ivica ajbl,nije sluajno biodoma,kadasuTitovcizauzeli selo.
KasnijeseskrivaonajprijeuOsijeku,doksenijepovratiokuiiostaosakrivannatavanu.
Ipak su partizani doznali za tajnu, pretraili kuu i uhvatili Ivicu. Dogodilo se to vie
mjeseci nakon onog prije spomenutog masovnog ubijanja u selu. Sada se ve nije moglo
tako lako ubijati. Ivica je morao umrijeti, jer je i on bio na crnoj listi. Zato je i
poveden iz sela, toboe prema eljeznikoj stanici. Na putu je ubijen od straara pod
izlikom, da je bio pokuao bijeg. Kasnije je sam straar priznao, da je dobio nalog, da ga
apsolutno ima likvidirati. "Da ja nisam ubio njega, ubili bi mene moje starjeine",
zakljuiojestraar.
Ubijanja su vrenaipo svim ostalimhrvatskim srijemskimselima bezizlike, negdje
5060,negdje 100 seljaka,negdje i daleko vie kao npr. u Tovarniku.Titovcisuimali
unaprijed spremljen plan i liste, a sama ubijanja i njihovo prikrivanje vreno je velikom
spretnou.

_llasovni pokolji u Hruatskoj i Bosni i Hercegovini

507

Tako su npr. u susjednom selu Soljani ubili vei broj, meni nepoznat, ljudi.
Odvelisuihodkuaupoljeinegdjenanetozaklonjenijemmjestupostrijeljali.
Prekomasovnoggrobamalozatimprelisuplugom iposijali penicu.Nitkonije
nislutio,datupoivamasakomunistikihrtava.
Medutim, i ta se stvar doskora otkrila. U jednu kuu, iji je domain bio
odveden"unepoznatompravcu"doletiojeuznemirenvjerni,domai pasipoeo
enu povlaiti za suknju i vui je prema polju. Ona je shvatila, da se je neto
moralo dogoditi te je pola za njim. Doavi u polje, poeo je pas na jednom
mjestus obimnogamazemljuotkopavati.enasepovratilauselo,uzelalopatui
dozvala neke pouzdane ljude. Doskora su naili na mnotvo ljeeva, lijepo
poslaganihjednogporeddrugog.Prepoznalaje,dakako,isvogubijenogmua.
J.O.M.
Rim,27.6.1962.

DokumentLXXXVII.
Bila sam tada djevojka od 21 godinu kod svojih roditelja u Sr. Karlovcima. Prije
togabilasamnaraduuNjemakoj,gdjesamradilakod seljakaupoljoprivredite
sam se vratila kui skoro godinudanaprije ulaska partizana u moje rodno mjesto
Sr.Karlovce.
Nakon krae borbe po vinogradima oko grada, uli su partizani jednog
poslijepodnevauKarlovce.Bilojetoumjeseculistopadu1944.,negdjeo berbi
groda. Bili su oni svakako obueni u raznim odorama i gradanskim odijelima.
VelikdiodomaihSrbadoekaoihjesveseljemipridruioim se.
Istoga dana, jo po danu, poeli su hvatati i odvoditi ljude po kuama i
odvoditi ih vezane nekuda, a mi smo ve znali na ubijanje. Kroz nau ulicu
provedenjeveibrojvezanihpohvatanihljudi.Sjeamsesluajanaegsusjeda
ureKriana,kogasuvodilivezanaicom,ispodkojeje kapalakrv.Onjeiste
noibioubijenitotako,dasugadvojicanjegovih pratilaca,kojesamjavidjela
braa Ilija i N. Bugarski iz Karlovaca, objesili za jedan bagrem na Kraljevu brdu
(od Karlovacanacestiprema Beogradu),i deralimukousledaidrugihmjestai
konano ga dotukli. To je pripovijedao mladi Bata N., djeak od 16 godina sa
suhomrukom,kojijetomokrutnom ubijanjuprisustvovao.
Glavnaubijanja vrena suna brdu Doki, otprilike 1 km od Karlovaca prema
Bukovcu. Ubijali su domai i strani partizani i to po noi. Znala sam vieimena
ubojica,kojihusepokuatinaknadnosjetiti,jerjeodtogaasa

508
HRVATSKIHOLOKAUST
veprolo11godina.Kadsunekeeneubijenihdolesutradannagubilite naDoku,bila
je medu njima i moja rodica Beta Bugar Miriev, nale su tamo masovni grob, u
kojemsejonetomicalokaodajonekiunjemunisubiliumrli.Grobjebiokreom
zaliveniokolomnogokrvi.Doznalismo,dasurtvetenoimoralenajprijesamesebi
kopatigrob,a ondasuihpartizanibestijalnoubijalikrampovima,kojimasuprijekopali
grob.
Medu ubijenim Hrvatima Karlovacapoznajem osobno slijedee: Stevu Sedera,
seljak,oko45godinaMarkoLuki,seljakIvanKamra,seljakidvasinaod15i17godina
seljak Rajcinger iz ulice Donja vapska Jaa Krenajs, seljak, oko 60 godina i sin mu
mlinar Bencinger, star oko 50 godina i ena muotprilikeistestarostijedanlanobitelji
Harasti Vinko Tot, seljak Joso Svinjarevi, seljak Andrija Poloanac, opinski inovnik,
kojem su u zatvoru bili sjekirom odsjekli prste prije ubijanja uro Balenov, seljak, koji je
konjima rastrganuseluMaradiku.Svihzajednoubijenihbilojeoko400,takodasuudvije
hrvatskeuliceuKarlovcima:GornjaiDonjavapska,ubilisveoeveobiteljiisvemukarce
iznad 1617 godina. Tako su tu ostale samo udovice, u crno obuene, djeca i starci u
visokoj starosti. rtve su bile skoro sami Hrvati uz iznimku od nekoliko
antikomunistikiraspoloenih Srba. Ubojicesu bili uglavnom domai Srbi ineto Cigana
kriminalaca.Ubijenojetakoderiparenateviepoluodrasnihdjeaka.
NegdjemjesecdananakonpadaNDHikasnijeprovodilisupartizanidugakekolone
zarobljenihhrvatskihvojnikakrozKarlovceiduiuNoviSad.Zarobljenicisuprualiuasnu
sliku bijede: bili su strano izmueni, gladni, poderani, puni uiju, esto put bolesni. Sve,
koji nisu mogli dalje ii, ubijali su. Bila sam prisutna, kada je jedan mladi iz kolone,
izranjavanihnogu, bos i u samim gaicama, prepoznao svoju majku i zavikao: "Majko!"
ena je pritrala svom sinu, ali ju je partizan udario kundakom, da je ostala leei u
nesvijestikrajceste.Srbiseljaciuokoliciponaalisusevrloneprijateljskitesutukli
imuilizarobljenike.
JulijaBoievi
Rim,dne9.studenog1955.

DokumentLXXXVIII.
Poslije svretka rata u Bosanskom Brodu osnovan je jedan koncentracioni logor
kojisesastojaood5barakaiizpoetkasluiokaoprolaznilogorzazarobljenuhrvatsku
vojsku,kojajebilasprovodenauBosnu.Odproljeadozimegodine1945., kakosemoe
odprilike procjeniti, tu je ubijeno vie tisua zarobljenika. Zarobljenici su bili mueni
gladu,udaranjem,

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

509
spavali su pod golim nebom na kii (nisu svi mogli stati u barake). Vei dio
zarobljenikakojijesprovedenkrozlogorbiojeubijen.Ubijanjasusevrilanoui
to izmedu 24 sata i 3 sata u jutro. Samo mjesto ubijanja je bila uma zvana
"Golubovauma"okokojesutadabilemnogerupeodbombi.U svakujerupu
naslagano po 40 do 80 ljudi i tada su prekriveni s dosta tankim slojem zemlje.
Istodobno su se streljanja vrila i kod ciglane pored Save (udaljeno od
Bosanskog Broda oko 2 km). Tu su si zarobljenici sami morali kopati grobove.
Rukovodiocitogmasovnogumorstvasubiliuglavnompartizanski oficiri iz Srbije dok
jekomandantbioBrodanin,zvanpoimenu Vlomilo.Kadasuubijanjaprevrila
svakumjeruonjebiosmjenjeni premjetenuSrbiju.Nikadasekasnijenijenitaulo
onjemu.Svakistanovnikovog malog bosanskog mjesta sjea se dobro tih gnjusnih
ubistava.
U godini 1949. su na tim mjestima mnoga djeca iz Broda sakupljala kosti i
prodavalaihkaotraenurobunatrituotpadaka,dabinatajnainzaradilipokoji
dinar.
Logorjekoncem1945.postaoradnilogorzanjemakezarobljenike,s
njimasejemedutim,blaepostupaloinijeihmnogopobijeno.
Prof.DragoRakokojijepobjegaoizzatvoraipreaogranicuujeseni
1950.izvjetava:
"Poslije kapitulacije u proljee 1945. bio sam na selu kod moje bake. To je
maleno selo Cerina kraj azme. Jednoga jutra su mi priali susjedi da je te noi
prola zarobljenika kolona pokraj sela idui od Dugog Sela prema azmi
odnosno Bjelovaru. Pored ume zvane Cerik bilo je iz kolone ubijeno osam
zarobljenika i seljacima je ujutro dat nalog da ih zakopaju. Svi su zakopani na
seoskomgrobljuuzajednikigrob.Grobstojiidanastamo, naSveSvetejeobino
uvijekokiencvijeemodnepoznatih(inetoseoske djevojke).
ZavrijemeboravkauzatvoruuBjelovaru(proljeeiljeto1950.)upoznaosamtamo
jednog biveg straara (Srbina) koji je kao partizanski straar u godini1945.uvao
zatvorene hrvatske vojne zarobljenike u oblasnom zatvoru (bivi zatvor sudbenog
stola). Zatvorenici su mi priali da je taj ovjek sa svojim drugovima po zanatu
vrio batinjanja hrvatskih zarobljenih vojnika, koje su onda svake noi odvozili
kamionimaupravcupodravinenastrieljanje.Ljudidredajetadapobijenooko6.000
zarobljenika"
StjepanSaravonja
Travanj,1954.

510
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentLXXXIX.
Rodom samizistohrv.selaPrivlake,13ipokmdalekoodVinkovaca. Vrloivosam
sezanimaozapatnjesvoghrv.narodaivodiobiljekeotimkrvavimdogadajima,zajedno
sjednimsvojimprijteljem.Svriosam7razreda gimnazijeuVinkovcimainakontogavratio
sedomaiobradivaozemlju,dokmijeotacbio4godineuzatvoruikasnijeuspiootiiu
Njemaku.
Selo Privlaka bilo je vrlo hrvatski razpoloeno i dalo je masu hrvatskih
boraca. U partizanima iz Privlake bio je samo jedan domorodac i nekoliko doseljenika.
Kad je konano naputena sriemska fronta, povukao se s hrvatskom i njemakom
vojskomznatandiostanovnitva.Uselunijeostaonitijedanparkonjaiteknetoodraslih
mukaraca,najveimdijelomstaraca,te veliki dio ena i djece. Ti mukarci kasnije su
uglavnompobijeniod partizana.Ljudisapovlaenjavratilisusekuama,akodZidanog
MostapaiizAustrije,kaonaprimjerobiteljPave,IlijeiMateMandia,kojisusesa enamai
djecomvratiliizCelovcaKlagenfurta. Moj se djed Ili ja povla i o odNovskegdje
mu je mina rastrgala kola i konje, ali on se vratio iv. Medutim, medu ljudima na
povlaenjumnogisuizgubiliivot.Tolikibroj ljudiseodluiozapovlaenjeizrazloga,to
jebilarairenavijesto"novomoruju"kojeesmlatitiRuseipartizaneteesesvivratiti
kuama,najdalje odZagrebailiodZidanogMosta.
OkoPrivlake,naBosutskojfronti,vodilesuseogoreneborbeokoetirimjeseca.
esnaestaUstakaBojna,podzapovjednitvombojnikaMarasalealajenapoloajimauumi
zvanojVidoviaNjivenaBosutu.Tujenasamomtommjestupalooko4hiljadepartizana,a
zarobljenohiljaduidvjesta.
To nisu nipoto prie. Godine 1960. otkriven je spomenik palim Titovim borcima u
susjednom selu Komletinci. Na spomeniku, na kojem stoji crvena zviezda i dva
isklesanapartizana,pieodprilikeslijedee:NapodrujuselaOtokaiKomletinacapaloje
nebrojeno mnogo rtava, partizanskih boraca i heroja, najvie iz Srbije. Njihov broj, po
prianjukomandantapojedinihjedinicamoese utvrditinaoko26hiljadapoginulih.
NatomodsjekubiojeglavnimzapovjednikomcrvenihetageneralpukovnikMilaneelj,
a kasnije ga je zamjenio general Peko Dapevi. Na mjestu zvanom Vaarite u
Komletincima nalazi se i danas nekih deset do dvanaest jama, dugih obino po 40 m, a
irokihoko10m.Zemljanatimmasovnimgrobovimasleglase zavienego1m.
Neznamtono,kojegadanamjesecatravnja1945.supartizaniuliuselo Privlaku.
Bila je to Peta Kozaraka Brigada. Dan kasnije uli su Titovci ugradVinkovce,
pa se prema tomu moe ustanoviti i dan pada Privlake. Kozarakoj brigadi bilo je
dozvoljenosve,osobitopljakanje,imeseonaobilnoumomseluposluila.Znamtono,
dajetobilaPetaKozaraka,

MasoUni poko ji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

511

potosunamojojkuikaoinadrugimaprilijepilikomadpapiranakojem jebilo
naznaeno, koliko partizana ima dotina kua primiti na stan i hranu. Nakon toga
potpis PetaKozarakaBrigada.To je bilou8sati ujutro.Na to,dva dotrisata
kasnije, ula je glavnina Titovih eta. Bili su to mahom mladii od 17 do 20
godina, svi iz Srbije. Bili su pod otrom disciplinom asnikaikomesara, to je i
razumljivo,jersuihtisuamagoniliusmrt.
Tom zgodom, pred mojim oima, dogodio se slijedei prizor. Neki 19
godinji mladi izaao je iz stroja, da se napije vode, koju je iznijela pred kuu
moja susjeda Margita Janji. Na to naide komandant na konju, partizanski major, i
proderese: "Bre,majkuti, to pijehrvatsku vodu! Zarnisi vidio, da nam se braa
potrovae vodom?" Doista, jedan do dva kilometra pred selom bili su Njemci
bacili otrov u nekoliko osamljenih bunara, koji su kasnije bili utrpani. Poto je
mladi, medutim iskapao ostatak vode iz krigle, razbjesni se major, tre pitolj i
ubi mladia. Nato ree: "Ovo je drugimaza primjer". Kasnije je dola majka tog
ubijenogSrbijanca,pozvanaodnekeeneizsela kojajenaladokumenteubijenog
i prenijela tijelo svog sina u umadiju. Iza toga dogadaja dolazilo je na stotine
IjudiizSrbije,datraesvojemrtvei nosekui.
Ve prvi dan prije podne ustanovljen je "Narodno Oslobodilaki Odbor" u selu.
Predsjednikom je izabran Ivo Kurjakovi, domai Hrvat, koji je bio od ustaa
zatvaran.Uodborusubili:NedjeljkoAbramovi,zvani "Krvavi Nedo",Srbinod
elia u Bosni, koji je odmah preuzeo vodstvo Ozne u selu, zatim to domai
ljuditodoseljenici:Nikolaular,TunjaoliisinmuMarko,MarijanRatkiiz
Bosneitd.Ovajodborimaojezaprvudunost sastaviticrnelisteljudiuselu,koje
jetrebalolikvidirati.
Prva rtva bio je Martin oli. Njegovu je glavu traio spomenuti Krvavi
Nedo, koji jehtioda se dokopanjegoveenerodene opi.oli je bio dosta
pravedan ovjek, koji nije nimrava zgazio, kako to narod veli. Uhien jeveoko
podne,izudaranpoglaviipotijeluivezanzajednakola.Dovuenjedoopine,vezan
za kesten, pljuvan i tuen, dok je oko njega igralo divljako kozarako kolo.
Netko upita: "Hoemo li bandu (bandita) likvidirati?" Krvavi Nedo odgovori:
"Data,hajdetiSrbine,likvidirajga".Ubijenjerafalomizautomataudvoritu.
Istoga dana do veeri vrena su hapenja po selu. Medu uhienim bili su i
meni poznati seljaci Hrvati,Mijo Pupi i uro evarevi. Bili su povezani sa dugom
bodljikavom icom i otjerani u umu Topolu. Kada su ene tih nesretnika
intervenirale kod predsjednika Ive Kurjakovia, rekao im je, da su muevi otili
u Brod na popravak oteenog mosta, te da e se sigurno kuama vratiti.
Namjesto toga, oko mjesec dana kasnije, nali su svinjari u umi Topoli, u
glogovu bunju 17 ljeeva povezanih icom. Nisu uope bili zakopani, te su
nekimapsiililisiceoglodalinoge.Boljeodijelobilojesa

512
HRVATSKI HOLOKAUST

istihskinuto,aistoiobua.Ukopalisuihdomaivatrogascisaplinskim maskamana
licu, jersuljeeviuraspadanju jakozaudarali.Uspjelo jeidentificirati15ljudiizsela
Privlake,doksezadvojicunijenikadadoznalo, tkosu.
Sutradan otkriveni su od partizana Marko Kostanar i ena mu Katica, te Marko
opii ena mu Marija, sakriveni u taglju obitelji Kostanar. Ioni su bili dovedeni sa
enama u opinu, tu mueni i vezani icom, te odvedeni unepoznatom pravcu. est
dana kasnije nadeni su ubijeni u umi Lui kod Retkovca. Naao ih je neki seljak iz
Privlake,aobiteljihjeprenijela u selo. Nisu smjeli biti pokopani u posveeno groblje,
negoizvannjega,gdjesepokapajusamoubojiceirazbojnici.
Istotako,zakopanojemedurazbojnikeisamoubojice11hrvatskihvojnika,izvedenih
izlogorazarobljenika naKumanovojciglaniuVinkovcima iubijeniuumiGolubovacna
putu iz Vinkovaca u Privlaku. Njihova imena su:Marinlii,MarkoMati,IlijaJeli,
MatoJuri,FranjoBrki,IvoKomei, BooevaroviiBooZoraj,tetridruga,svimladii
od 17 godina, rodeni 1928. Nitko nije znao, kako su oni dospjeli u tu umu i tamo
potueni,dok senijejavionjihovdrugizlogoranaKumanovojciglani,MarkoSandor.Taj
svjedok dobro zna, kada su u logor doli Ivo Kurjakovi, Nedo Abramovi i neki drugi
odbornici. Oni su bili obeali majkama tih mladia, da e ih izvaditi iz logora kao
maloljetnike.Naprotiv,onisuihdodueizveliizlogoraipovelikuiuPrivlaku.Putem
suihubiliiostavilinezakopane.Dankasnije,atojepetiiliestidannakonpadaPrivlake,
nali su mrtva tjelesa neki Privlaani, na putu u Vinkovce, i uz ljeeve legitimacije Ive
Kemesia, Marka Matia i nekih drugih. Krivnja za ovaj zloin posve jasno pada na
Kurjakovia,Abramoviaidrugove.
Zaboraviosamspomenuti,dajeetvrtidannakonpadaPrivlakekodstanova uke
GrgureviauGajiu,3ipolkilometradalekoodPrivlakeubijenodaljnih5ljudi:Marko
Grgurevac,ukaGrgurevac,IvoAntolovi,Ivanolistarijiijojedan.Onisusevraaliiz
Vinkovaca u Privlaku, te su, doznavi za ubijene, ostali izvan sela, dok se situacija ne
popravi. Na njih je naila letea kolona Ozne, pod vodstvom Krvavog Nede, te ih je
zvjerskiubila.Saledasuimpartizanigulilikaiekoe,nekimasukopalioiirezaliui.
Cijelo selo je to vidjelo, medu njima i ja osobno, i zgraalo se nad bestijalnou
Titovihkomunista.
PetnaestdananakondolaskaPartizanaubijenisuuseluMartinGrgurovac,otactroje
djeceiLukaKovaevi.PrijaviliseseNarodnomOdborui odmahubijeni.
ZanimljivjerazlogsmrtiVladeNeferanoviaizPrivlake.Ubiogajenjegov bivisluga
Stjepan keljo, koji je bio najprije u partizanima, a zatim tri godine u Hrvatskim
Domobranima.RaditogagajeNarodniOdborgledao

MasovnipokojiuHrvatskojiBosniiHercegovini

513
prijekim okom. Da dokae svoju pravednost kao komunista, ubio je svog biveg
gospodara.Nakontoga,otiaojemajcisvojertveirekao,dasenjezinsinVladonalazi
ulogoruuVinkovcima,tedamutrebagradanskoodijelo,sat,izmeinovaca,a onega
spasiti iz logora. Majka mu je sve to dala, a ve sutradannaden jenjezin sin ubijen kod
Vinkovaca. keljo za svoj junaki podvig, nije nikako bio kanjen. Naprotiv, ostao je
narodni odborniki kasnijekomandantmilicije uMikanovcima Starim. Vie godinakasnije
iaojeuodijeluiobuisvojertve.
Otprilike 2 mjeseca nakon uspostave komunistike vlasti u Privlaci bila je domaa
UDBA kao nedovoljno pouzdana, prebaena u okolicu epina. U selo je dola prava
OZNA. Njukali su za skrivenim Ijudima po selu i oko njega.BrzosuotkriliBartola
ariaiStipuMiljeviaiubiliihnakunom pragu.Miljeviasukodtogastranoiznakazali,
prebilimurukeinogepredoimanjegoveeneMarijeikeriAniceiMarije.enusumu
natoosudilina7godinarobije,akerAnicuna10godinaimladuMarijuna3godine,
teimkonfisciralicijeluimovinu.Istenoi,kadsutetrienebileuhapene,bilesujedna
pred drugom silovane od partizanske rulje, tako da je mlada ker poludila i dola u
umobolnicuPakrac.
TaistanovaUDBAbilajeprekodounikadoula,dasekodsvojih kuasakrivaju
mueviLuceariiMarijeVesti,tesinMarkaMinge,60godina starog hrvatskog seljaka.
Marko Minga bio je muen u seoskoj koli, u kojoj je bila i partizanska bolnica i OZNA.
NjegovljenadenjeuumiGolubovac s odrezanimspolnimudomiizreetanmecima.
Lucaari,neugledna,sitnaenica,starijaod45godina,prolajerelativnodobro.Ukoli
jebilatekopremlaenaimoralasiiskopatiraku,jerjetoboetrebalabiti strijeljana.Kada
nijenitapriznala,anijenimoglanitapriznati,jerniti njezinmunitionadrugadvojicanisu
biliuselusakrivena,negoveizvangranicaJugoslavije,bilajesutradanputenakui.
Najstranijejeprola27godinjaMarijaVesti.Bilajenajprijeprebijena,zatim silovana
od vieOznaa,odrezanejojgrudi,poupanakosaiizrezanispolnidijelovi.Ostavljenaje
svaukrviitekjesutradanujutropreminula.Sahraniojujedomaiupnik,staracMatoPavi.
Ne moemo slijediti sudbinu ostalih rtava iz sela kao na primjer Nikole Antolovia,
IlijeJuria,IlijeJeliaidrugih.Znasesigurno,dajepodTitovimorganimaubijenouselu
80, a moda i neto vie ljudi. Svi su ti ljudi ubijeni bez suda i obrane, na proste
denuncijacije,amnogiodnjihinazvjerskinainmueni.
Predalekobinasodvelo,dapratimoslinedogadajepoostalimselimaVinkovake
krajine. Pripominjem samo da mi je poznato da je u selu Retkovcima ubijeno 37
ljudi,uCerini,gdjeimamblierodake85,useluOtokuoko200.Tekojestradaloi
seloGraditegdjejeu2do3dana

514
HRVATSKI IIOLOKAUST

ubijeno140ljudi,jersuprotestiralinajavnomzborukomunistikogkolaboracionalistei
bivegzastupnikaHSSa,TuneBabia.
NajteakrvoproliadogodilasuseugraduVinkovcima,ukojemsamjapodTitom
proveo 4 godine kao gimnazijalac. Samih gradana Vinkovaca ubijeno je 450, od kojih
mnogi ve u kotarskom zatvoru i logorima imia Mlin i Kriakov mlin. Medutim u
VinkovcimajebiloinekolikoprostranihlogorazaratnezarobljenikeHrvateiNijemce.Misli
se,dajeodpartizana ubijenonjih2do3tisue,avrlovjerojatnoivie.Njemakilogorisubili
kodMulleroveciglaneikoddrugeciglaneupravcuMirkovaca.Meduostalim ubijenimsusvi
dozadnjegapripadnici13.SSdivizije,takozvane"Handar divizije",kojisubilinajveom
veinom Bosanski Muslimani. Glavna ubijalita kod Vinkovaca bila su: Mrcinite, to jest
groblje krepale stoke, zatim u trokutu izmedu eljeznike pruge ZagrebVinkovci i
Vinkovciupanja nadalje kod Vinkovakog Novog Sela (nekad vabsko selo Neudorf)
nadalje kod igralita Dinama, nekadanje Cibalije zatim kod Bohnove ciglane pa dalje u
umi Vrabana, gdje je nekad bilo glavno njemako slagalite municije sa bunkerima.
Medutim,najvieljudiubijenojekodMulleroveciglane.
Za navedene nevine rtve u Vinkovcima odgovorne su u prvom redu Titove vojne
vlasti, a kasnije Titov Prijeki Vojni Sud. Kod svega toga sudjelujecivilna i vojnika OZNA,
Titova politika policija, ije su ruke krvave do lakata i savjest optereena nebrojenim
tisuamanevinihrtava.
Gornji zapisnik mi je proitan i pronaden u redu. Pripravan sam ga potvrditi
z.akletvomiponovnoiskazatipredkompetentnimmedunarodnimvlastima.
MiroslavTomaevi
Rim, dne 28.kol ovoza1962.
Svjedoci:KrunoslavDraganovi,fraBertoDragievi

DokumentXC.
Sluio sam u V. zranoj luci kao radiotelegrafist (uzletite Banja Luka) te sam
zarobljenukolovozu1944.,kadasupartizanibilizauzeliBanjaLukuzajedno s uzletitem
osimStaroggrada(Katela).
KaozarobljenikodvedensamistenoiupravcupremaKljuujednunoijedandan
hodadonekihstarihseljakihkuanegdjedalekouplanini,ijeimeneznam.Bilonasje
oko 400, dobro uvanih od partizana. Nisu nam dali nita jesti dva dana. Cijelu no su
prozivaliljudeuskupinama,po

Masovni pokolji u Hruatskoj i Bosni i Hercegotrini

515

1015 prema popisu, koji su jo u Banja Luci bili napravili te su vodili na

strijeljanje par stotina metara daleko od nas, da smo mogli dobro uti pucnjavu etvrt
sata nakon to su odveli jednu skupinu. Brzo zatim su se vraali i odveli drugu
skupinu i na isti nain ubijali. Ljudi su bili strano ustraeni, jer su dobro znali i
uli, to se s odvedenim dogada. Te noi je ubijeno barem 100 Ijudi, strijeljanih
bezsudai bezispitivanja.Jasamslijedeidovedendo partizanskog taba i kako
su silno trebali radiotelegrafiste, tako su me odmah odvojili od ostalih kolega i
poslali u Vlaiki odred V. korpusa (mene su upravo ispitivali u gl. stoeru V.
korpusa).SusreosamkasnijeuValjevti(1945.)satnikagura,kojijesamnombio
zarobljen.Onmijerekao,dasunaedrugoveinjegaodveliulogorblizuSanskog
Mosta,mnogesupostrijeljali,asvisuseulogorimastranonapatili.
Vlaiki odred imao je u punobrojnom stanju 400500 ljudi. Taj broj je znao
pasti i na 50 ljudi, kada su najvei dio pripadnika odreda "prekomandovali" u
ostalejedinice,kojesuimaleogromnegubitkeunapadimanaTravnikkaonpr.VI
. Krajika brigada. Kasnije su prisilnim mobilizacijama ljudi po selima i
zarobljenicima popunjavali Vlaiki odred. Taj je operirao najvie na prostoru
ZenicaTravnik, osobito izmedu Guje GoreDoglodi, gdje je jedno vrijeme bio i
tab odreda. Komandant je bio neki nepismeni seljak pravoslavac iz iste
okolice, te sam mu dolazio kui u jedno malo pravoslavno selce od 10tak kua, a
komandant se htio pohvaliti pred svojim suseljanima, da odred ima radiostanicu
"kojamoeprekozraka daide"imoraosamhvatatiglazbuidatiimsluatinaslualice.
Uz nepismenog, surovog i krvolonog komandanta bio je komesar odreda neki
Huso, takoder iz te iste okolice. Poslije rata Huso je bio voza u logoru Stara
Gradika,gdjesamizdravaokaznugodine1954.,alisugabrzootpustili,jerjebioteki
pijanac i napravio je tetu na kamionima. Kao operativni asnik bio je neki
jugoslavenski oficir koji je danas direktor pota i telegrafa u Zagrebu, te mu se ime
lakomoedoznati.Uodredujebilo1520komunista,najbolje oruanih, koji su drali
etu na okupu i izvodili razna zvjerstva te osobito ubijali sve dezertere, a ti su i
onakosamonasilubilidovedeniutajOdred.
Postupak s ranjenicama bio je posebno strana i bolna toka. Bio sam devet
mjeseci u partizanima do kraja rata i nikada nisam vidio ni jednog zarobljenog
neprijateljskog vojnika, koji bi bio ranjen i kasnije njegovan u bolnicama ili
previjalitima partizana. Naprotiv sam sam iz razgovora medu partizanima vie
puta uo, da su sve zarobljene protivnike ranjenike pobili, bili oni Hrvati ili
Nijemci, domobrani ili ustae. Partizani medutim nisu ni sa svojim vlastitim
ranjenicima imali puno milosrda, mnoge teke ranjenike nisu previjali ni lijeili,
negoostavljalipogutaramaipustimmjestima,da
umiru.Pritabuodredabilesu,dodue,dvijebolniarke,alionesuse

516
HRVATSKI HOLOKAUST

brinulezasamtabionuskupinukomunistauOdredu,anezasilommobilizirane
seljakeosimtogasudotinesluilekaoljubavnicetaba.
Ovdjeistiemdvijeepizode,kojimasamneposrednisvjedok.
PrvasedogodilauseluDoglodimazenikogkotara,negdjeusijenju1945.Partizani
su bili zarobili na cesti ZenicaBrod etiri njemaka vojnika od kojih dva doasnika (1
Feldbebeli1Unteroffizier),odkojihjezadnjibiodostatekoranjenuprsa.Krozdansu
ih drali u podnzmu kue, u kojoj je bio stoer Vlaikog odreda. im se poelo
smrkavati,dovelisuihusobu taba i tamo su se skupili svi komunisti Odreda, da ih
mue, dok su sve manje povjerljive osobe tj. nekomuniste kao npr. nekog pisara odreda,
poslali dalje, da ne prisustvuju. Na vratima je stajala straa, a ja sam sa spomenutim
pisaromi10takdrugihljudisluaostranomuenje,stojeitekdesetakmetaradalekood
kue, sluajui uasne jauke muenih ljudi kroz pola do 3/4 sata. Jauci su upoetku bili
uasni, a kasnije sve slabiji. Kasnije sam vidio s prozora svoje kue, pri slabom svjetlu
svjetiljki,kakonose4mrtvaistranoiskrvavljenaovjeka,tosenabjelinisnijegamoglo
dobrovidjeti.Zakopalisuihuuminedalekosela.Kasnijedvadanadoaojedomoje
radiostanicekomesarI.eteVlaikogodreda,rodomizblizineKarlovca,imenomNino,
oko18godinastar,kogasampitao,tosuonitadauiniliuonojsobiodetiriNijemca.
On mi je pripovijedao, da su ih najprije stranotukli, upaliimzube, turalilice u grlo,
vadili oi i konano, opijeni strau i krvlju, parali im utrobe na povike: "Daj, da ti vadim
digerice!"Timsuljudibilidokrajeni.Kodtogajekomandantodredapokidaotimzarob
ljenicimazlatnezubeiostaledragocjenosti"digao"tesamjajednomprilikomkasnijevidio
kod njega, u maramici aku zlatnih zubi, prstenja i drugoga. Osam dana kasnije dola je
depeaizdivizije(IV.Krajika),kojajetadabila uDocukodTravnikaizatrailaje,daseta
4zarobljenikasproveduustoerdivizije,potosuNijemcitrailiteljudenudeiimzamjenu
zarobljenika.Komandantjeodgovoriodaihvienemanaivotutesejemoraoraditogai
opravdati.
Koncem oujka 1945. bio sam kao dobar radiotelegrafista premjeten u tab IV.
Kraike divizije, da zamijenim neku ensku b. telegafisticu, imenom Zenku, muslimanku.
Doao sam u Dolac kod Travnika i odatle, doskora, otiao sa stoeromIV. Kraj.divizije
premaKaknjurudniku,alismoostalinabrdima s lijeve strane Bosne. Borba za rudnik
trajala je nekoliko dana i partizani su imali mnogo gubitaka, poto su Kakanj branili i
Nijemciiustae,aimalisuioklopnivlakioko20flakova.KadjeKakanjpao,siaosams
brdapremarudnikuikodeljeznikestanicevidiomnogomrtvihpograbamaitoNijemaca
iHrvata,kojisupaliuborbi,asigurnojebiloipobijenihkasnijeodpartizana,potosu
lealiunekomredu,kaodasubilipostavljeniuredipostrijeljani.Preavieljeznikimost
narijeciBosnidoaosamu

Masovni poko ji u HrUatskoj i Bosrai i Hercegovini

517

tab divizije u prvoj kui, jednokatnici, desno od mosta, uzbrdo, kraj koje je bilo
oveedvoritesa300400zarobljenika,kojesupreslus"avali.Medu njimaje bilo
dostaranjenika(oko100),ranjenihruku,nogu,vrata,prsaitd.,tosamdobrovidio.
Mene su zvali kao tumaa za njemaki ali sam ja odmah nastojao izvui se, da
ne gledam zlostavljanje i viku nad jadnim zarobljenicima, izjavivi da ne
razumijem nita njemaki. Pred veer, na rnoje oi kao i svih drugih partizana,
povelisualosnupovorkuranjenikana Bosnuniemosta. Bilisu vezanipodva
i vie icom i neki su jedva hodali pridravajui se svojih krepijih drugova. Kod
rijekesupresjekliicuijednogpo jednogkrajrijekestrijeljali, obino sprijeda,te
tako ubijenog ili barem ranjenog otisnuli u rijeku, koja ih je dalje odnosila ili ih
potapala, ako su jo bili ivi. To sam gledao svojim oima s daljine 3040 m.
Ranjenikajebilooko100,aubijalaihjetzv.PritabnaetaIV.KrajikeDivizije.
Gornjiiskazmijeproitanimogugapotvrditiprisegom.
DragoKinjerovac
Rim,dne19,svibnja1955.

DokumentXCI.
Zloinkomunistabezsudaizakona.Ovdjeuukratkoopisatizloinei
divljatvopartizanakojesupoiniliuDerventi.
Ulaskom partizana u Derventu 10. aprila 1945. god. izvrili su opu
mobilizaciju i ujedno hapenje manjevie cjelokupnog mukog stanovnitva. S
obzirom na to da je u Derventi ivjelo za vrijeme rata 5 hiljada muhadera,
muslimanskih izbjeglica iz Hercegovine i Istone Bosne, koji su god. 1941, bili
izbjegli od etnikog klanja tako rei gole due, to su i oni postali rtvom tih
partizanskih mjera u Derventi. Izbjegli su da sauvaju goli ivot, ostavljajui sve
svoje imanje, koje su decenijama sticali i gradili, jer surazjareni etnici klali i palili,
to su stigli, djecu u besanici ak i na vile nabijali i u vatru bacali kao npr. u
Berkoviima, Plani i Fatnici (ovo dvoje posljednjih u bile(fkom kotaru) u
Hercegovini. Budui da se ovdje radi uglavnom o muslimanskim izbjeglicama,
kojisubilizaplaeniiutudemkraju,dalekoodsvogrodnogdoma,izbjegavalisu
onizavrijemeratasluenjeubilo kakvojvojsci,toimjestvarnoiuspijevalopa
susetakomogliposvetiti,daobraneiprehranesvojeobitelji.
Prvogdananakonulaskapartizanabilisumobiliziranisvimukarci,kakosmo
prijerekli,tesumnogiodnjihizginuliutekimborbamapod

518
HRVATSKI HOLOKAUST

Odakom.Komandamjestazadralajeoko150Ijudi,muslimanskihmuhadera,usamom
gradu.Nekisuradiliprikomandi,nekiukuhinjama,anekinarasiavanjugrada,manje
vie svi kao vojnika lica. Poslije 20 dana ovi su Ijudi bili razoruani i pohapeni od
OZNeuDerventiponaredenjunjezinihefovaOmeraPorobiaiokeMiia.
Izapar danaleanjau zatvorupartizani surazdijelili ove ljude udvijegrupe: jednuu
kojoj su bili odrasliji i vrjedniji Ijudi, povezali su ih i postrijeljalibez ikakva suda i zakona.
NavodimparimenaIjudi,kojisuubijeninikriviniduni:MehoIsakovi,HalilZeo,Bajro
Pizovi,AdamZili,AlijaVoloder idrugi.
DrugapolovinaovihnedunihIjudiodvedenajeistenoiuPrnjavor, gdjejeulogoru
proveladvamjesecaikasnijebilaputenakui.
PotosambiooevidaczloinauDerventi,ovdjeuinjihukratkonavesti.
Za vrijeme rata Nijemci su iskopali bunkere i aneve u obliku kanala oko cijelog
gradaDerventeuduinimodaoddvadesetakkilometara ukupno.Tojepartizanima
dobro dolo pa su te aneve obilno iskoristili kaozajednikegrobovesvojihrtava.U
ove jarke, iskopane od Nijemaca za obranu grada Dervente, zakopali su partizani svoje
nevine rtve, esto puta pohiive, a zatim zatrpavali i na koncu izravnali zemlju. Poslije
nekolikomjeseciobaniiprolaznicinerijetkosusezgraavaligledajuikakoizzemlje,iztih
masovnih grobnica, vire ruke i noge. Pozitivno znam da su partizani puna dva mjeseca
svaku no strijeljali ljude u Derventi i na gornji nain ih zakopali. Po mom osobnom
zapaanjupobijenojeiu bunkerezakopanopetiliesttisualjudi.Uovomkrajuzloinci
partizani vie su ubijali nego moda drugi iz razloga, to je derventski kraj naseljen
uglavnom hrvatskim stanovnitvom pa su partizani ubijali, koga su stigli, sve zato, jer su
navodno bili"ustae".Nemakueuselimaderventskogkotara,ukojojsenenosicrnina
zabilokojimnjezinimubijenimlanomilinemaudovice.
Nagornjiiskazuvijeksamsepripravanzakletipredkompetentnimsudomili
komisijom.
IbroZeo
Paris,dne10.studenog1963.

Masovni pokolji u Hruatskoj i Bosni i Hercegotrini

519
Dokument XCII.

Pristupa pozvan svjedok, mladi,neoenjen, Dervenanin, zanimanje oferi

mehaniar. Ne eli da se njegovo ime spominje radi opasnosti po svoj rod u
komunistikoj Jugoslaviji. Sada boravi kao izbjeglica u Italiji. O komunistikim
ubijanjimapoznatomujeslijedee:
Kao ofer i po svom strunom poslu boravijo sam u raznim bosanskim
mjestima te znam da je svuda bilo masovnih likvidacija zarobljenika vojnika i
civilnog stanovnitva. Poto sam u vrijeme tekih likvidacija vie puta dolaziou
Prnjavor, gdje sam i djevojku imao, to mogu sa sigurnou iskazati iz svog
osobnogiskustvakaoiizpripovjedanjasvjedokaslijedee:
U Prnjavoru je bila okruna Udba, dakle vie nadletvo OZNE Titovske
politike policije pa je pod Prnjavor podpadalo nekoliko oblinjih kotareva.
efom OZNE bio je u to vrijeme neki Vito, inae seoski cipelar iz nekog sela
kodPrnjavora,crn,debeljukast,srednjegrasta,staroko28godina,tajje kasnije
bio u zatvoru kao Informbirovac, izgubio je svoj in i sada ivi u Banjoj Luci
kao postolar. Njega smatram najodgovornijim ovjekom za masovna ubijanja u
Prnjavoru i okolici. Poznam ga osobno jer sam i ja jedanput bio od njega u
zatvoruispitivan.
OdmahnakonulaskapartizanauPrnjavor,zapoelasumnogobrojnahapenja
iubijanjakratkimputem.Sudenjanijebilo,jerjeubijanjabilou tolikom broju da
je naprosto bilo nemogue odrati procese i dokazivati krivnju smrti tolikim
osobarna. Zato su ubijanja bila tajna, po noi i na manje upadnim mjestima, da
se broj i imena rtava nikada ne doznaju. Izuzetno su znali i javno ubiti svoje
rtve za zastraivajui primjer narodu. Tako su javno ubijena etvorica uglednih
HrvataizPrnjavora"radisuradnje saneprijateljem"atojesaHrvatskimvlastima.Ta
etvorica jesu: gradonaelnik Arif Kori gradevinski poduzetnik Pavo Peri, bogati
posjednikgrkokatolik Joko Knes ihoteljer Ante osi. Bili sunajprije mueni u
zatvoruOZNE,azatimpredoimagradana Prnjavora,onakoizmrcvareniikrvavi
bili vezani za partizanske aute i vueni cestom, dok nisu od mnogih muka i
rana izdahnuli. Mrtve ljeeve vukli su jo po gradu na uas stanovnitva, jer im je
koabilagotovooguljena.
Masovne likvidacije vrene su oko jedan kilometar od grada, kraj gradske
klaonice i to na dva mjesta: sa ljeve obale rijeke u Peria bari, vlasnitvo
ubijenogPavePeria,dokjedrugoubijalitelealosdesnestranerijeke.Masovni
grobovi zapoinju nedaleko od vodenice i nalaze se dalje zasijani po blagim
padinama brda zvani Cer sve do prvih kua ukrajinskih kolonista. Razgovarao
sam sa jednom od tih Ukrajinki kojoj je sin takoder "nestao". Ona, a i drugi
seljaci tuili su se na uasni smrad koji se irio u cijeloj okolici iz plitkih
grobova.Bojalisuseiivlastimadatraekreza

520
HRVATSKIHOLOKAUST

zaljevanjegrobovajersenijesmjelonitaznatizatepobijenertve,iakojeisvakodjete
zanjihznalo.Polivadamaokololealasupuceta,pokidanenaoale,krpeod odjelai
obue i ja sam ih potajno vie puta gledao, koji put su virili iz zemlje pojedini udovi
ljeeva, a u Peria bari voda je znala izbacivati potopljene Ijeeve. Narod i danas tamo
nalazimnogobrojnekostureimoeustanovititemasovnegrobove.
Krozdvaitrimjesecaizvodilisuponoinesretnertvenaubijanje,anarodujebilo
ponoizabranjenouopekretanje.rtvesuuglavnompoklaneiliubijenetupimorujema
manjeubijanivatrenimorujem.Okolninarodsluaojezapomaganjeijaukumiruihskoro
svake noi. Svake noi praznio se a sutra opet punio OZNIN zatvor. Jedne noi
vodenajejakovelika kolonaHrvatskihiNjemakihvojnikanaubijanje.Narodmislidaje
tadabilooko500,doksetoanbrojvaljdaneenikadadoznati.Umjesecukolovozu,
kada sam ja tamo bio ubijanja su ve bila rijetka i tek u malim skupinama. Ukupan broj
rtavasigurnoprelazitisuuljudi,anarod okolomisli imnogo vie. Osim spomenutih
ubijalita poznata su mi jo dva u onom kraju: u Prnjavorskom lugu izmedu ceste
PrnjavorDerventa, rijeke Vijake, a zatim u blizini sela eave. Tamo su jedne veeri
vodili oko dvije stotine zarobljenika u tako istrcanim odjelima da se nije moglo poznati,
jesulitoHrvatiiliNjemci.
U gradu Prnjavoru postojao je u ljetu 1945. godine logor za domae Njemce
(Folksdojere),bilisutuNjemciizPrnjavoraiokoliceidrugi,dovedenisastrane.Isto
tako bili su u OZNIN zatvor u Prnjavoru dovedeni u veim i manjim grupama ljudi iz
DerventeimnogobrojniHrvatskivojnicinakonkapitulacije.Svisu onizavriliuprije
spomenutimmasovnimgrobovima.
Imao sam vie puta priliku da vidim neke od tih ubojica. Jednoga dana vozio
sam u Banja Luku oko 25 Titovih vojnika, bolesnih od takozvane "Partizanske bolesti"12
pratile su ih tri partizanske bolniarke. Tokom vonje uo sam stranu viku, tulenje i
udaranjepokabini.Jedanpojedanpadaoje utrans,gubiosvijestiurlikaokaozvijer:"Koji?
Sve redom, nema milosrda!". Neki su ve bili iskoili iz kamiona valjda lovei svoje
umiljene rtve uz urlanje: "Dri ga, kolji ga!" Sada sam razumio kakve krvoloke moram
voziti.Tojeistoonjimamislioinarod,kojijetajstraniprizorgledaoanijeimhtio
pomoi,iakojeovajilionajpripaduslomiorukeilinoge.
Gornjiiskazpripravansamponovitipredsvakomkompetentnom
medunarodnomkomisijomalitakodamojarodbinanedocieuopasnostu
12

Sluajeveurlanjapartizanakojisutrpjeliodpartizanske bolesti vidiojeiglavniurednikove knjigedokje,

kaotekmobifiziraniTitovvojnikutravnju1945, poeo,i to prvatri danaaku franjevakomhabitu,sluitina

otokuiovuu"Narodnooslobodilakojvojsci".

MasovnipokojiuHruatskojiBosniiHercegovini

521

Jugoslaviji. Bit u najsretniji kada mognem jednom komisiju osobno dovesti

na masovne grobove komunistikih rtava, jer znam da je tada kucnuo as
pravednogsudanjihovimubojicama.
Dervenanin

UNapuljudne15.svibnja1950.

DokumentXCIII.
Vrlo brzo po zaposjedanju grada Bos. Novog od strane partizanskih
jedinica, uglavnom sastavljenih od Srbijanaca, dakle negdje oko sredine
svibnja 1945. (dana ne znam tono, jer sam tada boravio u Splitu te ovo
iskazujem po pripovijedanju mog oca i drugih mojih mjeana) otvorila je
UDBA odnosno tadanja OZNA svoj koncentracioni logor u gradu. Logor se
nalazio s lijeve strane ulice, koja vodi sa stanice u grad, nekih 200 m od
stanice,sdesnestranerijekeSane,nazemljitu,kojejeprijetogasluilokao
vrtovi i njive. Logor je bio ograden bodljikavom icom i strogo uvan od
partizana. Komanda logora nalazila se u jednokatnoj zidanoj kui u kojoj
je danas smjetena veterinarska ambulanta. Logor je imao zadau da slui
kao prolazni logor za ljude, koji su preko Bos. Novog kao eljeznikog
vorita prolazili svojim kuama dalje u Bosnu u raznim pravcima. U njega
sutrpalivojnike,kojesuzarobiliilisuimbiliizruenitepojedincecivile,koji
susepovlailishrv.vojskombjeeipredpartizanima.Kadavenisu mogli
statiulogorsvilogorai,otvoriojeefOZNEemsoKapetanovi, bratHajre
Kapetanovia, dananjeg ministra financija za BiH i drugi, pomoni logor u
samom gradu kraj parohijske zgrade pravoslavne upe, u jednoj sporednoj
ulici grada. Logori su bili prepuni jadnih Ijudi, gdjekada sigurno i preko tri
tisue Ijudi. Logorai su bili listom Hrvati muslimanske i katolike vjere,
uglavnom mladi ljudi, ali je bilo i starijeg svijeta, koje su partizani najlake
oslobadaliiputalikuama.Hranajebilaloaipostupaklo.
Svaki dan pristizale su nove grupe zarobljenika i uhapenih. Oba logora odavno ne
bibilaustanjudaprimetolikegomile Ijudi,danijesvakenoi vrenomasovnoubijanje.
Svake noi doli bi u logor do zubi oruani Oznovci, posvijetlili elektrinom runom
aruljomuliceljudima,kojisubeziznimke lealipozemljinalivadi,teudaralicipelom
u rebra i pozvali, da ih slijede u no. Obino su uzimali jae i mlade ljude, uope ne
pitajuizaimeiliza nekukrivnju,daklebezosudeibezispitivanja,teihpoveliuno.
Ljudekojisuseodhladnoeunoibranilizagrnuvikaput prekolica,smatrali

522
HRVATSKIHOLOKAUST

su,dasekrijuradinjihovihzlodjelatesuuprvomredutakovekupilii vodili.Svake
noivodilisuodtridesetdonajvie60Ijudi.Dvadesetminutailinajviepolasatakasnije
ulosejepucanjeu blizini.Svisuznali,danjihovedrugoveizlogoraoznaistrijeljaju.
Ciganiiz Ciganluka (ulica danas zvana Kovaka) vidjeli su svake noi, kako vode grupe
Ijudi i kako kasnije zatrpavaju ljeeve u lijevke, nastale od udaraca avionskih bombi na
mjesto, na kojem je odravana stona pijaca, a danas se tamo nalaze hale tekstilnog
kombinata. Drugaubijanja vrenasuna srednjoj Adinarijeci Uni u blizini sastavka Unei
Sane.Brojubijenihmoraojedalekopremaititisuuljuditjedno,jerjeubijanjetrajalodulji
broj dana, a drugo, jer su rupe od bombi bile duboke i prostrane te je u njih stala masa
Ijeina.Tosamsvesluaoodsvogocakojijemjesecdanaproveoutomstranomlogorui
bio svjedokom mnogih potresnih scena, kao i od drugih mjeana koji su bili bilo u
logorubilosvjedocivodenjaljudiilikasnijegiskapanjaljeeva.
God. 1952. graden je spomenuti tekstilni kombinat. Poetkom ljeta postavljali su
temelje za stupove, koji dre te hale. Iskopane su kosti stotine Ijudi, zbacanih na hrpe u
zajednikugrobnicu.Odmahsu"narodnevlasti"izjavile,dasutokostiustakihrtavaiz
god. 1941. Da to nije tako vidjeli smo iz okolnosti, da novine nisu donijele vijesti o
timrtvamaokojimbiinaepartizaninapisalinevijestinegoknjige.Osimtoganisuniije
kostiprenijeliupartizanskogroblje,tobiinaeusvakomsluajubiliuinili,kaotosuto
svakomzgodomiinili.Caksuprenijeliutopartizanskogrobljekraj Vidorije i Ijeeve
petero djece, koje je bilaraznijela 1958. jedna neeksplodirana granata. Ta su djeca
za njih bila "rtve faizma" te kao takva ukopana u partizansko groblje. Narod je
medutimdobroznaoiapatomprenosio,dasutokostinesretnihkomunistikihrtavaiz
onadvalogora
god.1945.
PrigodomprokopavanjakanalakrozspomenutuSrednjuadugod.1956. opetsunadene
brojne kosti Ijudi, koji su tamo bili poubijani i pokopani i ti suljudiopetbiliproglaeni
"rtvamafaizma",aliopetnijednanjihovakostnije bilaprenesenaupartizanskogroblje,
znak,dasudobroznalidasuto tekrtveTitovakomunizmaizgod.1945.
Proitanomijeinadenoupotpunomredu.
AbidDizdarevi l3
Rim,7.prosinca1960.

3GornjiiskazbiojeobjavljeniuHruatskomglasuod16.travnja1962.,nastr.4.

Masovni poko ji u Hruatskoj i Bosni i Hercegovini

523

DokumentXCIV.
U mjesecu travnju 1945. god. vodile su se borbe osam dana oko
Zavidovia izmedu ustaa, Nijemaca, eljezne bojne, domobrana i seoskih
milicija (u odorama domobrana) s jedne strane, a partizana (uglavnom od
Sarajeva,tebranskeinekedalmatinskebrigade)sdrugestrane.Ijasam usprkos
svojih 17 godina, bio uz svog oca u miliciji. Po zavretku borbe hrvatske
jedinicesusepovukleupravcuN.ehera,doksuuborbama jedandiobranitelja
Zavidovia partizani bilizarobili. Osim zarobljenika, zali su partizani po selima
i sve "mobilizirali" i pri tome bive pripadnike hrvatske vojske trpali u bive
njemake barake, koji su bile izmedu eljeznikestanice i srpskopravoslavne crkve,
zajedno sa zarobljenim vojnicima. Moga oca su digli od kue napola bolesna, ali
ga je jedan straar, stari poznanik upozorio da bjei, jer se u barakama "opasno
radi o Ijudskim ivotima" i moj je otac pobjegao iz kolone. I mene su doveli u
dvorite izmedu baraka i tamo pozvali i mene i oca, dok je okolo bila straa sa
strojnicama. itajui imena, svakog treeg su stavili na jednu stranu, a prvu
dvojicunadrugu. Bilonas je svih oko 2.000a moda i vie. im smo bili tako
podijeljeni u dvije grupe, tovarili su nas u transporte, iza kako su ljudi odloili
oruje u magazine, ukoliko su ga imali. Ljudi pod brojem 3 otili su
eljeznikim transportom,kakosmodoznali,premaDerventi,doksuostaliotiliu
logor Tesli. Ja sam medutim pobjegao i nakon dva dana skrivanja u selu Dolini
kodsvojihrodaka,vratiosesvojojkui.
Ljudi iz logora Tesli povratili su se svojim kuama iza tri mjeseca oni koji
suotili(kaobroj3)premaDerventi,nijesenijedanivkuivratio. Pobijenisu,
kako seljaci od Dervente prema Prnjavoru pripovjedaju, u njihovom kraju i to
tako,dasuihnajprije23danauvaliunekimpodrumimaikuama,mueiih,ionda
poubijali. Medu tim ubijenima bio je moj tetak Hasan Muji iz Meevica (bio je
invalid s ruske fronte), Mustafa Poli iz Potkleca (bio u Handar diviziji) i par
drugihizPotkleca,ijihimenasenemogusjetiti,temnogiljudiizselaRujnice.
NezirMuji
URimudana8.oujka1955.

524
HRVATSKI HOLOKAUST

DokumentXCV.
Po zavretku rata 1945. srpske partizanske jedinice pod zapovjednitvom generala
Koe Popovia i Peke Dapevia poubijale su mase hrvatskih asnika,vojnikaicivila
koje su im Englezi bili izruili. Veinu tih rtava poubijali su u Sloveniji, gdje nije bilo
britanskih promatraa. Oni koji nisu bili poubijani, tjerani su u"Marevima Smrti"
Bleiburg DravogradCelje Maribor SlavonskaPoega.UPoegisubilipozatvaranina
irokomprostoruopkoljenibodljikavomicomkojijesluiokaokoncentracionilogor.Taj
prostor bio je vrlo slabo sklonite protiv nevremena, to je bilo nita drugo nego
barutinakojakaozatvornebimoglasluitinizasvinje.
Medu preivjelim iz pokolja u Sloveniji bio je i moj brat Hasan i jedan na dobar
prijatelj iz kotara Jajce. Oni svi izmedu 21 i 25 godina starosti bili su ukljueni u
kolonu od 3.500 hrvatskih domobrana. Njihov "mar" od Bleiburga do Poege trajao je
punih10dana.UPoegusustigliuoajnomstanjujerSrbiimnisudaliskoronitajesti
za vrijeme tog dugog i tekog puta. U Slav. Poegi bilo je 20.000 drugih hrvatskih
zarobljenika kad je tu stigao moj brat sa svojim supatnicima. Kroz 10 dana njihovog
boravka u tome mjestu stotine zarobljenika bili su ubijani svake noi. Moda je u tom
razdobljupomrlo500zatvorenikaiodbolesti,iznemoglostiigladi.
Dne23 svibnjaznatanbrojpartizanskihoficira,medukojimasubiliJovoBjeli,Mile
Tendjeri,edoKoparinekitzv."musliman"Kovaevi,doli su ulogor.Taj Kovaevi
rodom je iz Bos. Dubrave, koja se nalazi izmedu Bos. Gradike i Banja Luke. Ti
partizanski oficiripozvali su svehrvatskezarobljenikeizBosnei Hercegovinedastupe
naprijed.Kadsu onitouinili, Bjeliim je odraokratak govor,rekavi:"Drugovi,mi
smosvisvjesnidastevisinovinaeoslobodeneBosneiHercegovine.Od1942.do 1945.
visteseboriliprotivnarodnooslobodilakevojskezbogneznanjaizbogkrivihutjecaja
u prosudivanju. Mi vas ne smatramo zloincima a ja sam ovlaten od naeg Vrhovnog
zapovjednikaJosipaBrozaTitadavas spasimodsmrti,aljuivasdakrozdvamjeseca
sjeetestabla.Slobodavamjezajamena.Vaojnajbliojrodbinibitedozvoljenodolaziti
vamuposjete idonositivampaketehraneiodjee."
Bosanskiihercegovaki Hrvati osjealisu se sretnim,sluajui Bjelieverijei,iakosu
neki od njih bili skeptini. Tri stotine partizana I. i 11. Kozarake brigade odveli su te
bosanske i hercegovake Hrvate na eljezniku postaju, gdje su ih utovarili u teretne
vagone. Nakon tri dana batina,gladiiedi, vlak u kojemusu se vozili stie u Okuane.
OdavdesupjekeotiliuBos.Gradiku.Trizarobljenikarodomiztoggradazamolilisu
svojepratiocedaimdozvoleprimitiodsvojihkuanetohranedamoguizdrati35
kmputovanjaodBos.GradikedoGornjihPodgradaca.Partizaniimodgovorie

M a sovrai pokolji u Hwatskoj i Bosni i Hercegovini

525

dae,usvrhudanenapustesvojeredoveuStarojGradiki,dobitihranukada
stignuuPodgradce.
Medutim,trizarobljenikasu shvatilikakavruak e dobiti uPodgradcima
zato,oko11satiujutropokualisupobjeiuljivikei vrtovekoji senalazeuzdu
puta kojim je iao taj "mar smrti". Straari ih uhvatie prije nego su se udaljili
oko40an.Partizanisuzatimdaliopomenudrugim zarobljenicima,naime,dae
i oni biti strijeljani, ako pokuaju udaljiti se ili ako inae uine neto proti v
praviladisciplinekojasetraiodNarodnooslobodilalcevojske.
im je kolona stigla u Gornje Podgradce, zarobljenici su bili dovedeni pred
jednu srpsku pravoslavnu crkvu i tu su bili svueni sve do gaa. Neki smioniji i
indiferentnijizarobljeniciupitalisuMiluTendjeriazarazlogtakoveprocedure.Kao
odgovor on je izvukao svoj bode i na licu mjesta ubio te "neposlunike".
Zatim je ostalima rekao da e i s njima postupiti na isti nain, i to u oblinjoj
ipadovoj pilani. Ostali, svueni skoro do gola bili su preumorni od gladi i edi
krozmnogedaneiktomeod"mara"iznemogti daizusteikakavprosvjed.
Njihovi i onako dobro naoruani straari sad su dobili pojaanje od drugih
partizanskih jedinica pa su zarobljenike natjerali u pilanu. Dok se je to deavalo,
zapovjednikBjeli,rodomizoblinjegselaJablanice,poe kleti,vikati,psovati
i derati se kao da je poludio. Vikao je na zarobljenike da ovo nije godina 1941.
kada su se oni kao dobrovoljci svi javili u Hrvatsku Vojsku i postali ustae.
Doslovno iz pjeneih usta on se derao, rekavi da su se oni pod Pavelievim
vodstvom borili protiv "naroda" sve do zadnjeg asa rata kad su, skupa s
Njemcima i Talijanima, bili pobijedeni. Onda je nadodao potiim glasom: "Vi ste
sada u rukama narodne pravde i izloeni osveti kozarakog kraja, koja e na
vama biti izvrena. Preivjeli borci s Kozare i mjesno srpsko stanovnitvo vama
esuditi."
imjeonizustioterijei,BjeliiTendjeriizvadiesvojebodeei poee
bosti zarobljenike koji su im bili na dohvat. Neki zarobljenici bili su odvedeni
pojedinano k oblinjem potoku, gdje su bili poubijani. Do pola noi oko 400
zarobljenika na ovaj ili onaj nain izgubie svoje ivote. Odmah nakon ponoi srpske
ruljenavaliesjekirama,vilama,srpovima,noevimaitoljagamanapreostalertvei
takopoubijaevieod200tihjadnika.Preivjelisutjeraniu"marsmrti"uzduuskih
eljeznikih tranica koje vode dublje u Kozaru. Tisuu dodatnih rtava bile su
postrijeljane oko 2 km podalje uzdu tranica dolje u udubini koja se desno od
tranica protee u duljini od 200 m. Oko 1.900 drugih zarobljenika bili su
odvedeni uzdu tranica koje se odvajaju na lijevo od glavne linije. Upravo sa
toga mjesta moj gore spomenuti poznanik uspio je pobjei s jednim drugim
Hrvatom,rodomod Ivanjske.

526
HRVATSKIHOLOKAUST

MoraosamveprijespomenutidasuBjeliiTendjerizarobljenicimadaliznatito
ih eka pa zato su ih dali vezati icom, premda veina tih rtava bile su previe
iznemogledaseuopeborezaivot.Mojprijateljinjegovsupatnikuspjelisuodvezatisei
pobjeiuumu.Srpskistraarisuvikali:"Stoj,stoj"iispalilizanjimanizhitaca,alibjegunci
nisubilipogocieni.UveerslijedeegdanastigoeujednomuslimanskoseloKozarac,koje
se nalazinapodnojudalekestraneKozare,blizueljeznikihtranicakojespajajuZagrebs
BanjaLukom.Tako,oniizmakoesmrti.
Osam drugih zarobljenika iskoristili su zbrku prouzroenu bijegom prvih dvaju
bjegunacatesupokualibjeati.Naalost,oviljudinisupoznavali Kozaruplaninukojajeduga
vie od 50 km a iroka blizu 30 km. Lutali su dolinama i stazama toga terena dok ne
naidoe na neke pastire i njih su zamolili da im dadu koricu kruha. No, pastiri su ih
izdali srpskim seljacima kozarakog kraja a ovi su za njima izali sjekirama i toljagama i
poubijaliih.
PokoljuPodgradcimaipopratneokrutnostitrajalesuod26.do29.svibnja 1945. Jovo
Bjeli i Mile Tendjeli bili su proglaeni narodnim herojima, zato to su organizirali taj
pokolj. Kao takovi, i oni i preivjeli organizatori Sarajevskog umorstva od 1914. danas
uivajuneogranienepovlasticepatrebaimatinaumudaTitovaJugoslavijaidandanas
podravanekolikoizrazitoubijalakihkultova.
DvahrvatskadomobranakojisuizbjegliPodgradskipokoljnagoreopisan nain
jo su i danas na ivotu. Ja sam od njih doznao o uasima poinjenim na Kozari
koncem svibnja 1945. Onda godine 1957. kao istaknuti mainist dobio sam zaposlenje u
drvnojtvornici"Vrbas",radeinaizgradnji 40kmdugecesteizmeduGornjihPodgradacai
Ivanjske. Bio sam smjeten tono u Podgradcima a posao mi je bio u pogonu drati
Diesel motore. Jedan od stanovnika toga sela bio je moj pomonik pa sam tako
stekaonjegovopovjerenje.Priaomijeosebiiokozarakomkrajuukojemu,kakoje
on naglaavao, Srbi se istiu u junatvu, osim toga, kako on kae, oni sainjavaju itavo
puanstvo u Gornjim Podgradcima. Upravo je on taj ovjek koji mi je dao informacije o
ubojstvu osmorice Hrvata pobjeglih od sveukupnog gore opisanog pokolja. Pozorno sam
sluaosvetomijepriao ipoticaosamgadamidadetoviedetaljaopokoljukojijetu
bioizvrenpred12godina.togodmije onkazaopotpunoseslagalosonimtosam
doznaooddvojicepobjeglihdomobrana.
Poto sam mu obeao pouiti ga u svemu u pogledu operacija na Dieselu,
uspjelomi jenagovoritigadame odvedenamjestagdjesusedesilipokolji.Pokazao
mijemjesto,odaklesubilapobjegladvadomobranaauputiomejeinamjestoskojegasu
pobjegliidrugihosamzarobljenika.Odveomejesvedoudubinedesnoodeljeznikih
tranica,gdjesujopoivalismrtniostatcirtavateklaonice.Srpskipartizaniiseljaci,koji
sutaj

Masovni pokolji u Hwatskoj i Bosni i Hercegovini

527

pokolj poinili, nisu si uope razbijali glavu da pokopaju svoje rtve. Moj
pomonik mainistrekao mi je da su se u lipnju psi i vukovi iz okolice hranili
ustakim mesom!! Kroz itavo ljeto nitko se nije mogao ni pribliiti tom
"ustakom Avramu" zbog uasnog zaudaranja tih raspadujuih tjelesa. U toj
dubiniimatakomalostabaladaonanasvojojduiniodstotinjak metaraizgleda
kaobijelapustinjapunaljudskihlubanjaikiomopranih kostiju.
Hodao sam oko itav sat oko toga mjesta pokolja, mislei na smrt svoga
brata Hasana i drugih Hrvata koji su tu bili poklani. Ne mogu zaboraviti ni te dvije
udubine na Kozari koje su jo bijele od lubanja i kostiju poubijanih ratnih
zarobljenika, svih rodom iz Bosne i Hercegovine. To je, pomiljao sam, srpski
nainnjihovoglakrdijskogprisvajanjatihdvijustarodrevnih hrvatskihpokrajina
prisvajanja koje je, unato svojoj beztemeljitosti poprimilo iroke razmjere
vjerovanjausvijetuengleskogifrancuskoggovora.
Poslije nego sam se iz planina vratio u Gornje Podgradce, nisam se mogao
suzdrati od svojih komentara o pokolju. Tom prilikom rekao sam svojemu
pomoniku da ti poklani ljudi nisu bili ustae nego domobrani i da nitko, osim
Srba, ne bi mogao njih gole svui tono pred crkvom i onda ih poklati bez
ijednogtrunkasudaiispitivanja.Onjeumenebuljioislegao ramenimakaoda
samgovoriookakvomnevanompredmetu.
Slijedee veerigledao sam jedanameriki film,kadlizapovjednik mjesne
milicijezapovjedidame seizvedeizdvoraneidovedenamilicijskupostaju.Tu
meje onispitivaoisvojuistraguzavrio,rekavimidauu okovimabitiposlan
ravnatelju UDBE u Staroj Gradiki. Doznao sam kakva se je promjena desila u
dranju ravnatelja izgradnje koji je bio moj poslodavac. Ovaj ovjek je nagovorio
mojega pomonika mainistu da povue svoja zapaanja o pokoljima u
Podgradcima.Mojvrijednipomonikkrozzubeje lagaonanainsvojstvensamo
Srbima,izjavividajeonbiopijanidasenijesjeaotosamgajapitaodokjeonbio
u pijanom stanju. On se probudio s nekim zbrkanim utiskom da sam ja kritizirao
"izvrenu pravdu od naroda. Tako, dok je razmiijao on je doao do zakljuka
dajecijela stvarbilanitadrugonegonjegovsan.
Itako,komunistikisuduStarojGradikiproglasiomejenevinimipustiomena
slobodu.Nasvusreu,utjecajmojegaposlodavcabiojedostatandaodgovorisudod
daljnjeistrage.Dasuotkrilidasamjapripadaodobro poznatojustakojobitelji
uBosni,biobihosudenbaremnapetgodina zatvora.Vojnisud,odran15.
travnja1945.uBugojnuosudiojemojegaocanavjeanjeagodinudanakasnijeja
sambiooptuendasampomogao Kriare.Bilokakobilo,obtubajebilalana
jerdotogaasanisamnikadaniuozaKriare.Unatotome,Oznaisusamnom
loepostupali.Njihovzapovjednik MilanManiizselaDriniblizuBos.
Petrovcapremamenije

528
HRVATSKI HOLOKAUST

pokazaoposebnubrigu batinajuime!Jedinozbogtogatosambiomalodobanito
su,braneime,interveniralimojisusjedikojisubiliumilostikomunistikihvlasti,tom
prigodomsamizmakaosmrti.Stoga,dasuonikopalipomojojprolosti,moesevidjeti
da ja ne bih dobro proao na sudu u Staroj Gradiki ak ni 11 godina poslije onih
uasnihzbivanjakodPodgradaca.
Moja iskustva na prostorima Kozare, skopana s onim to sam doznao iz dnigih
vrela, napunila su me gadenjem na Titovu Jugoslaviju. U listopadu 1959. predoh
slovensku granicu u Austriju, isto to su uinile i Hrvatske Oniane Snage 14 godina
prije,kadsamjobiodjeak.OdluiosamtakoderdamijedostaStarogSvijetapasam9.
lipnja1960.stigaouKanadu.Sadasamslobodandaopiemuasanihimbenpokolj3.500
hrvatskihdomobrana, ijajesmrtrezultatBleiburkeizdajeikatastrofe.
SafetBajin
UraniumCity,Sask.Canada,
30.prosinca1961.

DokumentXCVI.
Dajem asnu rije i pripravan sam pod zakletvom ponoviti svoj iskaz pred svakom
kompetentnom internacionalnom komisijom, da sam za vrijeme svog tamnovanja
(vrijeme i okolnosti iskazat u pred kompetentnom komisijom, da ne stavim u
pogibao ivot ljudi, koji su ostali u Titovoj Jugoslaviji) sastao i opetovao razgovor s
osudenim bivim hrv. domobranom D. I. G., rodom iz Bosne iz kraja P. Taj dugogodinji
robija i njegov prijatelj, takoder u tamnici prisutni A. D. S. iz okolice S., u Bosni,
preivjeli su u lipnju1945.jedanuasankrvavidogadajodnosnomasovnoubijanje,koje
po zvjerskim okolnostima, u kojim se je odigralo, valjda nema premca u cijelom nizu
masovnih komunistikih ubojstava nakon pada NDH. Imao sam prilike mnogo puta u
pojedinostima uti cijelo pripovijedanje o navedenom krvoproliu, iz kojeg su se ta
dvojicaponjihovomuvjerenjujediniuspjeliivispasiti.Obojicasuidanasnaivotute
smatrajusvojomsvetomdunou,dasauvajuuspomenunatustrahoviturtvuteda
na licu mjesta posvjedoe sam dogadaj u svim potrebnim okolnostima. Radilo se o
slijedeojstvari.
D.I.G.biojeobiandomobran,istotakokaoinjegovsupatnikA.D.S.tejevodenkao
zarobljeniksveodDravogradadologorauSlavonskojPoegi.Kolonazarobljenika
bilajenepregledna,anekisujecijeniliina

529
15.000Ijudi.Uzpoznatapartizanskamaltretiranja,zvjerstvaiubijanjakolonaseje
putemsmanjivala,pajenakonodjeljivanjaizvjesnihgrupaizpovorkaspalana
ispodpolovinesvojeprvobitnejakosti.Uostalomtajkriniput predanihi
zarobljenihhrvatskihvojnikastvarjevienegopoznataiutvrdenaiskazima
bezbrojnihsudionikatepovorkesmrti.
U logoru Poega leali su na goloj ledini, bez skoro ikakve hrane i pia,
izmueniskorodosmrti.Jedinopomookolnogestitogstanovnitva spasilaihje
odnajgorega.
Medutim, dana 21. lipnja 1945. to oba svjedoka potpuno sigurno znaju,
zateglisupartizanikonopkrozsredinulogorapoeviodnjegova ulaza.Tkoseje
naao na desnoj obali a tu su bila oba naa svjedoka bi o je izveden iz logora
pred icu. Tu je masi izvedenih logoraa neki partizan, po svoj prilici komesar,
odrao vatren govor i rekao, da je njihova "narodna vlast" odluila daih primi u
svoju vojsku i uini slobodnim gradanima, iako su bili dojueranji neprijatelji.
Neki su posumnjali u partizansku iskrenost, a drugi osobito mladi, ponadali su se
spasenju.
Istoga jutra krenula je kolona spomenutih logoraa iz Poege u pravcu Stare
Gradie,a pratila ih je jakastraa.Naputu su ostalidva dana. Bilo ih je u koloni
oko 4.000 ljudi, mahom domobrana. Siguran se broj ne zna, jer praeni
zarobljenicinisuimalimogunosti brojanjaljudstvanegotek ocijeniti odoka.Putem
ih je domae hrvatsko stanovnitvo na svakom koraku obdarivalo kruhom i ostalom
hranom, to, zaudo, ovom zgodom partizani nisu ometali, kako su inili kroz
Sloveniju i Hrvatsku. To ih je mnogo umirilo te su bili uvjereni, da e cijela ta
stvarnadobroizai.
PreaviSavukodBosanskeGradikeimalajekolonaduljiodmoriza grada.
Tu su natovarili na leda robijaa streljiva, koje su oni du puta naizmjenino
nosili.
Nakonjojednogduljegodmorastiglisuzarobljenici23.lipnjauseloPodgradce
podKozarom.Kolonajeprolavelikupilanuuselutejebila odvedenadaljeu
nekukotlinupremaKozari,okruenusasvihstranaumom.Tusuustanovilidasu
opkoljenisasvihstranagrupomodnekolikostotinastraara,alisunalicumjesta
zatekliistodobno,avaljdaivieseljaka.Njihovsebrojmedutimsvakimasom
uveavaopridolaskomnovihsrpskihseljaka,seljanki,mladiaistaracaizokolnih
sela.Oitoihjedozvalakomunistika"narodnavlast",azato,postaloimje
jasnoodmahzatim.TiSrbiseljaciimalisu urukamasjekire,krampove,vile,
eljeznemotke,tapoveislinooruje.Ponaalisusemirno,svedoksenije
iskupilamasa,kojapobroju sigurnonijezaostajalaizabrojaljudi,dovedenihu
koloni.Ujedanas, valjdapokomandi,poelajetaseljakamasa,sastavljena
veinomodenainezrelihmladia,dasedereiurlie:"Koljai,ustae,trebaih
svepoklati,osveta,osveta"itd.Tosupratiliobscenimpokretimairijeima,te
sui
Masovni poko ji u Hruatskoj i Bosni i Hercegovini

530
HRVATSKI HOLOKAUST

mahalisvojim"orujem".Opetovanosugovorili:"Hoetedaideteunauvojsku!Daemo
vam mi vojsku po glavi!" Traje vriska i izazivanje, ali jo nije bilo krvoprolie zapoelo.
Okolomaseinjezinihrtavastojestotinepartizana,oruanihveinomrunimstrojnicama.
Na zapovijed poeli su Srbi seljaci vezati icom dva po dva zarobljenika za ruke, a
kasnijeopetugrupicamapodesetIjudivoditidubljeuumu.Svakugrupicupratipartizan
sa strojnicom te nekoliko seljanki i seljaka s onim svojim orudem u rukama. Odmah su
zapoeli sa svih strana jauci iz ume, jer su se one ene, mladii i starci poput divljih
zvijerihacilinasvojertve,daihbodu,kolju,sijeku,lubanjeimmrskajuislinouzuasne
povike.Ljudikojesuklali,bilisuoddugogmaraaktamoodMariboraiDravogradatoliko
izmoreni,izgladnjeliioslabili,dasenisunionolikooprliubijanju,kolikobimodaudrugim
prilikama valjda bili uinili. Nai svjedoci vele, da se na probijanje obrua nije moglo ni
misliti,nesamoradioruanihpartizana negojovieraditotalne iznemoglostivelikeveine
dotjeranihzarobljenika.Partizaninisusamiubijalinegosutekprigodomubijanjauvali,da
nitko od rtava ne pobjegne. Neopisivo straan bio je prizor razbjenjelih enskih furija i
nedorasledjece,kako opijenikrvljurtavapoputdivljihzvijerirazdirui kasape stotine pa i
tisue nezatienih i nevinih ljudi. Primjeujemo povrh toga, da su jadne rtve bile
najveimdijelomdomobranizadnjihpoziva,daklevrlomladiljudi,kojisuuborbamajedvai
sudjelovali,auznjihi neto hrv.orunika.
Naadvasvjedokanisubilameduprvimrtvama,vodenimnaklanje.Imalisuobilneprilike
daujubjesnilokrvnikaiuasnepovikertavapri ubijanju.Pomislilisu,todauine,
znajuitoiheka.Utosuihnekiseljacipoeliicomvezati,I.zalijevu,asvjedokaA.za
desnuruku.Na svojusreuosjetilisusvezani,danisubilivrstoisigurnostegnuti.apnuli
sujedandrugom,daepokuatinajprijedasetajnoodveu,aondadabjee.Akoih
ubijunabijegu,jojetouvijeklakasmrtnegodivljako mrcvarenje.Veotprilikenapola
putadoubijalitabilasunaadvojica razvezanaislobodnaodice.Dralisusedaljeza
ruke,kaodasuvezani, daihkrvnicineprimjete."Kakosusenaidivljipratioci",
propovijedaL, "bilinetozabaviliivomraspravom,iskoristilismomomentteiskoilikao
makeizredaipoelibjeatitodaljeodubijalita.Doksusenaipratiocisnalii
partizanzapucao,mismovebilinetoizmakliizneposredneblizine.Okonassuzujali
metci,alinasjegustilistumeieljazaivotomdobroposluila".Sluajnonisuhili
pogodeni,anikrvnicinisuletjelizabjeguncima, jernisusmjeliostavitionupreostalu
osmoricu,daimioninepobjegnu. "Pucnjavaivikaupozorilajeostalepartizaneiseljake
krvnikeizdrugih grupapajepucnjavananasotvorenasviestrana,onakouslijepo,ivika
seulasraznihmjesta.Nakon10do15minutanismovieulinikakvih

Masovni pokolji u Hruatskoj i Bosni i Hercegovini

531
korakaniglasova zanamanegotekpucnjavuunekojudaljenosti."Dvojica sretnih
bjegunaca trala su neobinom snagom, kao kad se bjei pred smru, te su, ne
osjeajui umora, ili sve do veeri. Jo su bili u umi, a oko njih vladala je
potpuna tiina. "Pomislili smona svoje jadne drugove. Bili smo duboko uvjereni,
da smo mi jedini izmakli iz tog stranog pokolja. Tko je pokopao i gdje nae
nesretnedrugove,nijenampoznato."
Ili su dalje, sada ve laganim korakom, u pravcu Banja Luke, barem kako
su oni mislili. "Negdje oko pola noi nali smo se pred nekim selom, koje je
spavalo." Kako su obojica bili u hrv. odorama domobrana, to im je odijelo
smetalo, da po danu dodu u dodir s Ijudima, kojim bi mogli postati sumnjivi.
Smiljali su, kako da dodu do nekog gradanskog odijela. Zato su zakucali na
prozor jedne osamljene kue na kraju sela,nadajui se, da je kuahrvatska.Javila
seizkuenekaena,kojaimjerekla,dajenjezinmuiostalimukarciizsela,na
poziv seoskog "narodnog odbora",poao u potjeruzaneka"dvaustae",kojisu
bili,kakojeenarekla,"pobjegliiz zatvora"ikrijusenegdjeuumi.Raditoga
da ne moe po noi nikomu otvarati vrata. Ona nije ni slutila, da su upravo ta
dvojica sretnihnesretnika,dodue ne ustaa ineizzatvora pobjeglih, stajali pred
njom. Bila je oito Srpkinja. Mislei, da su jo u blioj opasnosti, odmah su se
oprostili od te ene i odluili to dalje maknuti iz tog predjela, u kojem su sva sela
alarmirana, da ih uhvate. Komunistike su vlasti dobro znale, to znae ta dva
jedina svjedoka onog njihovog uasnog zloina u Podgradcima, pa su ih morali
pod svaku cijenu uloviti i zauvijek zavezati ta usta. Pred narodom su
prikazivali stvar drugaije te su tako ta dvojica postala "ustae" i"bjegunci iz
zatvora".Bjeguncisu,gonjenistrahom,uurbanonastavilisvojeputovanje tejeu
zoruBanjaLukaveostalanjimazaledima,dalekonadesnojstrani.
Nasvombijeguprekoumaiplaninanailisuodjednomnastotinjakdozubi
naoruanihIjudi.Ispostavilose,dasubiliBobanoveustae,kojisusepolagano
povlailipremagranici,dapredunegdjenazapad,uslobodu. Snjimasuse
izgrliliiizljubiliteimisprialisvojstrahovitidoivljaj.Natosuimbobanovci,iza
kakosuihnahraniliinapojili,predloili,dasnjimazajednopodunazapad.
Odbilisutomislei,dajebolje,dakodsvojihkuadoekajuprestanakkrvavog
teroraiasslobode,alisusekasnijeuvjerili,dasuseprevarili.Preivjelisu
mnogazla,biliuhvaeniisudeninamnogogodinarobije,nakojojsmosesastali
iupoznaliteopetovanododetaljaisprialisvojetekedoivljaje,medukojimi
onajuasniizPodgradaca. Potpisaninesmijetonoiskazatimjesto,vrijemei
okolnostinaihsastanaka,danebidoveouopasnostivotetedvojicekrunskih
svjedokatragedijehrv.domobranapodKozarom.Mismosemedutim,dogovorilikako
emojednomiznijetipredjavnostcijelutustvar,jedanodnajstranijihkrimena
partizanskogreima,natosuoni,ipodtekimokolnostima,idanasuvijek
spremni.

532
HRVATSKIHOLOKAUST

Ovom zgodom moram spomenuti drugi razgovor iz te iste kaznionice god. 1948.
koji govori o istom predmetu. U kaznionici je leao, suden na est ili vie godina,
Srbinseljak,stariznadezdesetgodina,izselaK.upodrujuProsareKozara.Zvaose
jeD.G.,Jelovanin,apoznavaosamgaosobno barem20godinaranije.Isticaoseuvijek
potenjemtevjerskominacionalnomirokogrudnou.Pitaosam,kakoonkaoSrbin,koji
nije etnik ni vojnik, dolazi s nama u zatvor, kad on nije nita uinio, to mu komunistiki
reimmoeprebaciti.Onmijenatoispriaoslijedeidogadaj:
"Po svretku rata vratio sam se u svoje rodno selo K"Drugovi" su me odmah
postaviliuseoskiodbor,iakonisambiokomunista,jersamsebrojao meduvidenijeljudeu
selu.Kaoodbornik,biosamjedanodonih,kojimsusaopavaneporukeinaredbevlasti,
kojeseimajujavitinarodu.Takosmojednogdanadobilinaredbu,da"svetojeivopod
Kozarom i Prosarom" ima se skupiti u odredeno vrijeme kod pilane u Podgracima, da
"pobiju ustae" i da se tako "osvete". Sobom imaju ponijeti vile, sjekire, krampove,
noeve, orujaitupo orude,kojim semoeubijati.Odmahjereeno,da e"ustae"biti
dovedenivezani.Imajusepobiti"sviodreda","netroitiuzalud municiju".Mnogisupoliu
Podgrace,adrugiopet,kojisuimalobilipoteni, nisuhtjelinegosuostalikodkua".
Toga stranog dana u Podgracima, kad sam vidio, to se radi nad jadnim
golorukimiizmuenimljudima,protestiraosamirekao:"Neiniteto!Tojezloitoese
namaSrbimastranoosvetitiistiienasjostranijezlo,akonamsetobudevraalo!S
ovimrijeimanisammislionitazlo,ak saminiosvimadobro,istoonako,kakosam
savsvojivotnastojaogledatisvakomupotenouoiizloizbjegavati.Medutim,nitami
tonijepomoglo.Zaovemojepotenerijeikomunistisumeizvelipredsudikaznilirobijom,
Itakosamjaovdjemeduvama."
Na gornji iskaz, dan po savjesti i dobrom znanju, jer sam te razgovore osobno i
opetovano s navedenim ljudima u tamnici vodio, pripravan sam uvijek se zakleti i pred
kompetentnimforumomudetaljeiskazati.Uostalom,sva tri citirana svjedoka nalaze se
iviudomovini,dokojiheventualnomoemoidoi.
SafetJaski l4
Rim,dne28.sijenja1962.

14Safet Jaskiostavionamjedokwnentacijuosvojojbistrini,potenjuiarkojIjubavizasvojuhrvatskuBosnu,ito
nesamouovomeiskazu,negoiusvojojknjizi SrbokomnnistikizloininadBosnom(Valencia, DrinaPress,
1967.).VeselioseizlaskudjelaOperationSlaug_hterbouse, jerjeonotadabiloupunomejekupripremanja,ali
Allahkojemujevjerovao isluio,pozvaogajesebiuOsnabriicku(Njemaka)prijenegojetodjeloobjelodanjeno.

Masovni pokolji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

533
Dokument XCVII.

Koncem svibnja mjeseca god 1945. kretala se je kroz Bos. Gradiku kolona
zarobljenih hrvatskih vojnika u priblinom broju od oko trideset hiljada Ijudi, u
pravcu planine Kozare. Jo putem su bili pojedinci ubijani i ostavljani na cesti.
Kad je ta kolona stigla na Kozaru i kada je prolazila kroz srpska sela seljaci su
napalizarobljenike, boliih vilama,sjeklisjekirama i tukli ih motkama. Kolona je
konano zaustavljena iza Gornjih Podgradaca na predjelu izmedu kamenoloma i
sela Mrakovica i tamo su pojedine grupe bile odvodene da kopaju grobove.
Nakon to su grobovi hili iskopani tamo je izvreno ubojstvo svih tih trideset
hiljada ljudi. Tom prilikom su pojedini zarobljenici bili strano mueni, nabijani
nakolce,vadeneimoi,sakaeniitd.
JedanodkomunistapartizanakojisuvodilitukolonubiojeMile Tendjeri
tadanjizapovjednik Bos. Gradike,Srbini"narodniheroj. Brigada koja je izvrila
pokoljmislimdasejezvala"Kozaraka".
Andreasupovac
Niirnberg,10.studenog1954.

DODATAK

DODATAKA

Mojazadnjaporuka
(zadnjaizjavahrvatskogvojskovodeSlavkaKvaternika)
Slavko Kva.ternila ve kao naladi prip6ictao je Hrvatskoj strwnci prava pa je uvijek
bio i ostao vjeran dravotvornoj nauci Oca domovine dr. Ante Starc'evia. UPyvorra
svjetskom ratu Kvaternlk je sluio kao (~asnik u Austrougurskoj vq]ci i bio je pvziaat pod
nadimkom "Drctitifgtxngera" jer je bio jednn od raaj)aih i iictijstroLijih zapovjednika.
Izm.edit dva stjetsk,rcttca prtpadao je Hrwatskorn ustakom pokretuu kao glavnom
stjegonoi misli o brvatskoj dravrzoj nezavisnosti. Godine 1941. Kvcate7 nik je pomqgao ir.
rcizbijanjati Jacgoslaveiske arrraije te je 10. travrzja it ime Poglccvnika. dr. Ante Pwelia proglasr:o
uspustavu Nezr.wisne Dr.uve Hruatske. Ictko je z(i z,rijem.e I)rugog svjetskog rata mlada
Drava Hrzvtskcti bilci saveznik Njernake, Kvaternik se usudivao olvoreno kritizinati
sazmog Ilitlera, to vvraj pri.znaje u sz,ojirn maglvvitim "fZazgvvoi~ma ". Kao vojskovocla,
h'vaternik je neko vrijern.e bio glavni vojni autoritet Nezavisne Drcive I Irvatske. Ne
slaiti se it mnogoemzti s politikom dr. Ante Pctvelia, u d7rcgoj polovini postojanja nrDHa
Slavko Kvaternik je ne sa mo astao u pozctdini zbiuanja negoje ak od Pavelieve
vlade bio protjeran u Slovaku. Poslije padci Njemake ut svibnju 1945 arnerihe vojne
stiattge szt . ga zarohil e i 9. rujna 1946. izruil e iz Salzburgra komunistiboj
Jugosiaviji. Srhokomunistike vlasti s1r. gci izuele pred "ncarodni sud" hoji ga je
proraciao krivim i proglasio ga "i atn i m zloiracew ' sredinoin godine 1947. bio je
strijeljun. Dok' le vojskovvdu Ktwterraih kao uznik gleduo synzii it oi, od vyemeraa do
vre.mena pisrnirna se jejcavljao svojoi obitelji. N,a ternelju detalfta iz tih pis(,tma dr. Ante
Niki, istaknuti hrvcztski azbjeglicet u Bztienos Airesu, sastavio je Kuaeernikovzi zachnju
poruku". Hrr,aiski f'ranjevci it Chicagtt szt je objavili it Hrvatskomkalendaru 19_50., a mi fe
ovdje doslovno prenosimo jer ona uvelike osvjetljuje tragedijtti Sltzvka KvateT raika i izjegovog
hruaZskog naroda.

Jasamvetolikoizmuen,danevjerujem,daubitikadarovodugoizdrati.Osim
toga,posvemuizgleda,daneubitivieniizvedenpredsud.Vjerojatnoubiti
ubijenutamnici.Trujumesraznimmedikamentima,agovore,damelijee.Molio
sam,damiomoguesastanaksnadbiskupomStepincem,alisuovizatotrailiodmene
nedostojneizjaveistavljaliuvjete,kakovesamomogustavljatiusripokvareniizaostali
bijednici.Naravno,da samsindignacijomipreziromtosveodbio.Traiosam
ispovijednika. Prviputsumidovelivrlosumnjivuosobukaosveenika.Namojapitanja

538
HRVATSKIHOLOKAUST
ope naravi o glavnim zasadama Crkve, nije mi znao odgovoriti, pa sam odustao od
ispovijedi.Tojebio(oito)jedannjihovagent,kojijemisliosveodmenedoznati.Drugi
put su mi doveli jednu osobu, obuenu kao oca franjevca, ali kad sam ga molio za kri,
rekaoje,dagaonnikadanenosi,anijeimaonitolu.Jasamgamoliozajedanmolitvenik,
da se pripremim zaispovijedanje, pa mi je rekao, da to nije potrebno. Odbio sam i toga.
Poslijesamvidio,dasamdobrouradio,jersejeovajprematomeiponiokaopraviprostak,
a ne kao redovnik. Bog e mi oprostiti, jer ja sam najbolje htio. Zadnji put sam se
ispovijedio pred naim dragim sveenikom i junakom Vilimom Ceceljom, pa mi je to
zadnjautjehanaodlaskuizovogapakla.MolimseBogusvakidanzanamuenikinarod
izanauispaenuHrvatsku,zakojueiciizadnjamojamolitva!Predtridanadoaojeu
mojuelijuokopolanoinekicrnomanjastiovjek,ovisok,surovaizgledaipoeojepuniti
nabojimajedanvojnikisamokres.Predvratimagajeekalanekapratnja.Rekaomije,da
je doao, da me ustrijeli i da li imam kakove elje prije toga. Rekoh mu, da nemam
nikakoveidajetosamomilostBojaodredila,daumojimrukamabudevejednomkonac
ikraj.Natojeistinapustioovuelijuuzpogrdnepsovkeiuzjednugadnukletw.Zadnja
mojamolbabilaje,dasedopustimeniigeneralimaPereviuiNavratilu,danosimokao
vojnicihrvatskevojnikeodore,pamakaribezikakvihoznaka,alirninitamolbanijebila
odobrena,jerdatakovihodoranema.Uostalom,datonijetakonivano.Jasamsepozvao
na ratno pravo i medunarodnu konvenciju, ali ni to nije pomoglo. Ne dadu nam ni da
umremokaoHrvati.

Muenjeanelijeenje
Trpimmnogoodgrozniceiomaglice.Dajuminekepiluleinekeinjekcije,poslijekojihse
jogoreosjeam.Takosamposlijetogapovraaoijosegoreosjeao.Nedadumini
spavati.Svakias,imzadrijemam,budeme,pametresuidrmaju.Oitosamtrovan.
Traiosam,damisepoaljudvalijenikamojegapovjerenja,alisuitoodbili.Mojmije
prijateljporuio,davienitanetraim,jerbiihtomoglopotaknutidameprijelikvidiraju.
Moramneprestanopodpisivatinekezapisnike:toboeomojempregleduidruge,ada
uopeneznamnjihovasadraja,alinaalostnemamnivoljenismisla,daitavie
ispitujem.Posvesamapatian.Mojisuprijateljihtjeli,dabjeim.Stvarjebiladobro
pripremljena,alisamjaodustao,jerbitomoglostajatinekolikomladihhrvatskihivota,a
Hrvatskatrebanovemladeradnikeiborce.Osimtogabiiveinamojihprijateljaizgubila
ivot,jerovipodlaciikukaviceneprezajupredniim,kadsesaproloumoenaipovod
zanovoklanje.Jasamitakojedaniscrpljenistarac,kojisam

tloja zadnja poruka

539
vesvedaozaDomovinutosammogao.Osimtoganebiradoostavionimojedrugove
PereviaiNavratila.Bitiusretan,kadnaonomesvijetususretnernonehrvatskeasnikei
generale,kojisupreklanismaknutikaohrvatskimuenici u Beogradu. Nekanaakrv
budezalognovesreei ,lobodenapaeneiizmueneHrvatske!!!
Gubimsnagu.Mojedjelovanje
Osjeam,dagubimsnaguibojimse,dauskoroklonuti,pazatoevoaljemVama,
moji mili i dragi, moj zadnji pozdrav! Sve moje djelovanje bilo je upereno za slohodu
moganaroda imoje Domovine. Ja sami danas ~Vijestansvogaina,kadsarnpreuzeo
vlastiproglasiohrvatskudravnusamostalnost.Jatonisamuinioizvlastitepobude,nitina
nagovor i uz porno stranaca. Tko to tvrdi, taj nije razumio neodoljive enje hrvatskog
naroda,dabudeslobodanisvojnasvome.Hrvatimajeprijesvega njihova sloboda!!!
Neodoljivaenjahrvatskognarodazaslobodomisamostalnosti
VejepobunahrvatskevojskeuKarlovcuujesen1939bilajasan znak,dasenarodni
valneemoizadrati,akamoliskrenutiuvelikosrpskevode.Trebalojeraunati,daje
onogadana,kadahrvatskivojnikdobije pukuinaboje,zapeaenasudbinaabsolutistike
proireneSrbije,zvane Jugoslavija.Od5.do10.travnja1941.provedenjenajtonijii
najvelianstveniji plebiscithrvatskognarodaunjegovojpovijesti.NitkotonamaHrvatima
ne smijeinemoezamjeriti,jerjedvadesettrogodinjerobstvodalonamapravodasveiu
svakodobapoduzetimoemoimoramo,dasvojnarodoslobodimo.Inaenebibili
narod,kojizasluujesvojuslobodu.Ninai velikiprijateljitoneeuiniti,kadznadu,koliko
smotrpjeliikolikosvoju Domovinuvolimo.Namajebiloao,dasejetomoralo
provestiujekujednogarata,kojegaminismoniizazivalinitismogaelili,a
naposenismohtjeliunjegabitiupleteni.Zasvetonoseodgovornostoni,kojisunam
oduzelisloboduikojisunas23godinemuili,vjealiiubijalisasudorni bezsudaiu
crkvenimophodimaisprovodima,paakiondakadjehrvatskinarodstupiopred
izborneare,davrisvetopravosvogasuvereniteta.Siguransam, dasunajumniji
politiarizapadnihdemokracijatosvepredvidali ipredvidatimorali,atomijeakjedan
umniEnglezposlijeumorstvablagopokojnogStjepanaRadiaisampriznao.Savezne
DraveSjedinjeneAmerikeondanisubilejoniuratupletene,pasmoraunaliuvelikesa
moralnompomoiovevelikeislobodnenacijeinajjaesilenasvijetu,kojajedala
kruhatolikimHrvatima.

540
HRVATSKI HOLOKAUST

Istonigriiehosovine
Minismoimalirazlogaulazitiuobraunevelikihnarodauminulomratu,pajesvaka
insinuacijautompogleduinfamnaobjeda.Jednopriznajem,dasamvenapoetkuovogarata
ujesen1939.vidio,dajenapadajNjemake naPoljsku bio najveapogreka, jerjetime
bila sruena brana Zapada prema Sovjetskoj Rusiji. U tom inu leao je njemaki
neuspjeh.
ZapadniQrijehosovine
DrugakobnapogrekaosovinebiojenjezinpostupakpremaHrvatskojiSloveniji,a
naposeneopravdanizahtjevItalijeiliboljereenotalijanskihfaistazanaomDalmacijom.
S tolikom ogranienou istih, da e posegnuti za najhrvatskijim i najkulturnijim
pokrajinama Hrvatske, nisamnikadaraunao.iJtomsamvidionajveeinajopasnijezlo,
koje nam se je moglo dogoditi i koje je temeljito kompromitiralo sposobnost osovine, da
razborito ipotenouredisvijet.Jasamsvepoduzeotosammogao,dasprijeimovo kaoi
drugazla,kojasunasbilasnala.Komusammogao,tomesampomogao,akogasam
mogaozatititi,togasamzatitio.Svakionajkojijepratiomoj rad, to dobro znade,a od
svihtonajbolje znadedragiBog,kojimijenajboljisvjedok!!!Idanaspomommiljenjuivi
jo nekoliko mojih suradnika i prijatelja, kojima sam sve to bio povjeravao. Usprkos
svega toga i usprkos pritisaka osovinskih sila da se i kod nas, umjesto po demokratskim
principima,vladapopropisimaosovinskihsila,nismonikadamoglinismijeliprestatiraditi
na naem konanom oslobadanju Mislio sam, da emo i mi pouzoruDanskeidrugih,
naisvojemjestomirautornratnomvrtlogu.tetajedaNemakanijemoglasauvatisvoje
velikesnagezaobraunsaSovjetskimImperijalizmom.Bolimedua,kadvidimkogase
svesmatrazaratnogzloinca,azaminuliratnemalojeistotolikokrivaSovjetskaRusija,
koja je bila prvi saveznik Njemake s kojim je raskomadala Poljsku! Priznajem, da samm
pristao,dasehrvatskadobrovoljakavojskaboriprotivSovjeta,padaionadoprinesesvoj
obolzaoslobadanjeovjeanstvaodjednevelikeazijatskelaiinajveegterorairobstva,
kojisudosadaikadaiigdjepostojali.
Hrvatskije narodproetdemokratskimnaelima
Jasamvojnikinebiradoopoliticiviegovorio,alijomoramjednusvojurei.Hrvatski
je narod u svojoj biti bio uvijek demokratskih naela. Najvei njegovi sinovi i najsvijetliji
umovi,bilisuproetidemokratskimprincipimaudavnini,pasvedonaihdana.OdAnte
Starevia do Stjepana Radiai onihmladih,kojiidanasradenaspasu Hrvatske.Svakije
Hrvat svjestandajedemokracijaprviuvjetnjegovamira,sreeislobode.PokojniRadije
znaosaparrijeiuHrvatskomSaboruizreiono,totakoduboko
leiuduinarodnoj.KakosmomihrvatskiasnicizavrijemePrvogsvjetskog

Moja zadnja poruka

541
rata i prije znali uivati i biti ponosni, kad je on svaki svoj govor u Saboru znao zapoeti
rijeima:"Visokidravnisabore!"Bogmuduupomilovao,modauvezanekolikodana
biti s njime! Sve to sam radio, radio sam u najboljoj vjeri,dato inimzadobronaroda i
Domovine.Dubokosamuvjeren, daehrvatskinarod,kadopetdodedosvoje slobode,
stvoriti na svom podruju najsigurniju tvrdavu mira i napredka. Dao Bog, da to
naskoro bude!Nekahrvatskinarodizovenajveekatastrofesvihvijekovaizadesauvan!
Nekanikadanedozvolineprijateljudamuzavlada!Nekavienikomenevjeruje,jersunas
Srbinajpodlijeprevariliivaralidozadnjegaasa,paisadkao eksponatiboljevizmaele
rasplesti svoju otrovnu mreu i tako unititi nau Hrvatsku! Moj zadnji pozdrav svima
mojima,poam odmoje djece,mojih prijatelja isuradnika,mojih asnikihdrugova isvih
hrvatskih vojnika, pa sve do onog najmladeg hrvatskog vojnika, koji e do zadnjekapi
svojekrviiuvijekizdratinamrtvojstrai VjeneHrvatske!
BOGIHRVATI!!!
SlavkoKvaternik
Tamnica,VelikiTjedan,1947.

DODATAKB
Rezolucijal
prigodom15.obljetnicehrvatskogbleiburkomariborskoggenocida
BUDUI DA na ovaj dan 30. svibnja ameriki narod svake godine odrava
spomendaneiastisvojeuratovimapalevojnike,miameriki Hrvatipridruujemose
timkomemoracijamaiizraavamosvojudubokuzahvalnostzartvesvihonihAmerikanaca,
sve tamo od stvaranja ove Nacije, koji su poloili svoje ivote da spase budua
pokoljenjaidasauvaju demokratskeidealeutjelovljeneuamerikomUstavuinainu
ivotai
BUDUIDAslobodoljubivihrvatskinarododkojegamipotjeemoza nastakoderima
posebno znaenje, ovaj skup smatra osobito dolinim da iskae poast hrvatskim palim
vojnicima napose preko 150.000 njih koji su kao predstavnici itavog jednog hrvatskog
naratajausvibnju1945.,nakontosuprestalisukobiDrugogsvjetskograta,palikaortve
srbokomunistike prevare i stvarnog genocida za ponovnu uspostavu urnjetne
tvorevineJugoslavijei
BUDUI DA se poinitelji genocida slue masovnim ubijanjima imajui na umu svoj
cilj unitenja jednog naroda, u ovom sluaju ondanje Nezavisne Hrvatske, skup zato eli
naglasiti pred Amerikom i pred itavim slobodnim svijetom razlog za taj uasni zloin,
ponavljajui rijei Titovog pomonika Milovana Dilasa koji je kao elnik tih genocidnih
operacija protiv hrvatskog naroda rekao: "Hivatski vojnici moraju umrijeti da Jugoslavija
moeivjeti" i
BUDUIDAjegenocidmedunarodnizloinnajgorenaravijerpovrijedujesvaneotuciiva
odBogadanagradanskailjudskapravagradanaidravenapostojanje,skupovime
zahtijevadahrvatskigenocidpodimenom Bleiburkomariborskihpokoljabudeistraenod
amerikevladesasvommoguomhitnoutetakoderzahtijevadanaavladaiKongres
poduzmu svejakemjeredaTitainjegovekomunistikesuurotnikeizvedupredsud
pravdeipomognuobnovitinezavisnuHrvatskunjezinimodcjepljenjemodpaklenske
tamniceJugoslavije.Elementarnapravdaovozahtijevajernerazumnoangloameriko
priznanjeipodrkaTitainjegovihsrbokomu

Rezolucija
543
:istikih komunista u godinama Drugog svjetskog rata survalo je te pokolje : nasilno
robovanje hrvatskog naroda u drugoj i jo tiranskijoj Jugoslaviji.
UJEDINJENI AMERIKI HRVATI CLEVELANDA
John Prcela, predsjednik
Nikola Frigan, dopredsjednik
Ivan ori, tajnik 2
Cleveland, Ohio, hotel Statler-Hilton, 30. svibnja 1960.

= I% an ori je preminuo 7. travnja 1994. godine, a godinu dana kasnije preminuo je i Nikola Frigan, ostavivi iza sebe
dosta vanih spisa, a medu njima su najvanije uspomene na veliku Tagediju Boe Kavrana, Mime Rosandia i
90-orice drugih hrvatskih narodnih muenika iz -)peracije "10. uavnja". Kao tjelesnom uvaru dr. Ante
Pavelia i to pod zapovjednitvom pukovnika Jakova Dala, oriu su bile izbliza poznate innoge stvari
"Kavranove akcije".

DODATAKC
Rezolucija
Simpozi ja ohrvatskoj blei burkojtragediji3
BUDUIDAsuselanoviOdborazaistraivanjeBleiburketragedije,njegovigostii
prijatelji2.i3.lipnja1973 sastaliuStatlerHiltonhoteluuClevelanduusvrhuodravanja
znanstvenogsimpozijaotraginomestanjuhrvatskognarodai
BUDUIDAjehrvatskinarodumjesecimaposlijeDrugogsvjetskogratabioizloen
planskom i smiljeno izvrenom pokolju u koji je bilo ukljueno ne samo vojno
osobljenegotakoderene,djecaistarcii
BUDUI DA je taj pokolj, poznatpodimenom Bleiburketragedije,nepoznat veini
amerikognaroda,izuzevinastojanjahrvatskihznanstvenikaiprijateljakojiseposveuju
tomepitanju,mitraimonainkakodaovjekovjeimortveBleiburketragedijei
BUDUI DA se Bleiburka tragedija sastoji od dugog niza masovnih ubojstava nad
hrvatskom nacijom nakon svretka Drugog svjetskog rata, kada je velik dio hrvatskih
vojnika, brojei oko 250.000 praenih tisuama i tisuama civila, postao rtva Titove
prevare nakon to su traili predaju civiliziranijim Zapadnim saveznicima i popratnu
zatituodokrutnostiTitove strahovladei
BUDUI DA Nezavisna Drava Hrvatska nije poduzimalanikakovuofenzivnit vojnu
akciju protiv Zapadnih saveznika i, dosljedno tome, netaknuta hrvatska vojska i civili
izbjegliceopravdanosusepouzdavalidaeimangloamerikesnagedatiutoiteprotiv
Titove strahovlade koja je bila uspostavljena znatnom saveznikom pomou i
promidbomi
BUDUI DA nije bilo zdravog moralnog, vojnog pa ak ni politikog temelja za
masovno izruenje Hrvata, za deportaciju i za ubijanja koja su uslijedila od ruke mnogih
ubijalakiheta,i
BUDUIDAnajnovijaubijanjastotinanevinihHrvata,zatvaranjetisua mIadiai
djevojaka,dokinueMaticeHrvatskenajstarijehrvatskekulturne

3Naovomesusimpoziju okojemu ak nitislu beniWa shingtonnijemogaoutjeti svojim

strunimivrlosadrajnimpredavanjimasudjelovali: prof.dr.GeorgeJ.Prpi,C.MichaelMcAdams(tada 20
godinjisveuilitarac),prof.dr.StankoGuldescu,mr.JohnIvanPrcela,prof.IvoOmranin,prof.MichaelF.
Connors,prof.dr.JosephBoinbellesiprof.dr.Asaf Durakovi,ijisurazradenijipogledinamuenitvoBosne i
Hercegovinekasnijeobjavljeniu njegovojknjizisaznakovitirnnaslovomOdBleiburgado
mtulimanskenacije(Toronto,1975.).

Rezolucija
545
organizacije, zabrana dugog niza hrvatskih novina, asopisa i drugih kulturnih udruga i
odbijanje sa strane centralistike vlade u Beogradu da Federalnoj Republici Hrvatskoj
dozvole vrlo nuna ulaganja u njezinom gospodarstvu i infrastrukturi, sve od reda, na
dramatiannain ukazuje da seradi o planski izgradenim pokuajima da se uniti svaki i
bilokakavtraghrvatskogduhai dasestvarno razoriHrvatskakaoetnikientiteti
BUDUI DA se represalije provode ne samo u hrvatskoj domovini nego putem
beogradsketajnepolicijeUDBEonesetakoderireimeduonimhrvatskimprognanicima
kojisubiliprisiljenidaizsvojedjedovskezemljebjeeuinozemstvo,osobitouAustraliju,
vedskuiZapadnuNjemakui
BUDUI DA vlada Sjedinjenih Amerikih Drava ne priznaje zloine
srbobeogradskog komunistikog reima protiv hrvatskog naroda te ona usmjeruje
svoju politiku prema uvrivanju beogradskog centralistikog reima i prema proirenju
svojihodnosasnjimei
BUDUIDAdoprinosiamerikihHrvataumnogimveimdravamateakjo vie u
gradovimanaeUnijenesmijubitivieignoriraniodvladeSjedinjenihAmerikihDrava
putem podravanja beogradske tiranije nad hrvatskim narodom, jer stanje nae Nacije u
njezinim kolonijalnirn vremenima bio je slino dananjoj traginoj situaciji u Hrvatskoj te
takoder duh hrvatske demokracije utjelovljen u Saboru, najstarijem zakonodavnom tijelu u
Evropi, morakonanobitipotpunopriznat:
ZATONEKABUDEODLUENODA
MI ZAHTIJEVAMO od vlade Sjedinjenih Amerikih Dravadapromijenisvoj sadanji
stavpotpomaganjaTitanapoljumedunarodnediplomacijeidapravipritisaknabeogradski
reim,posveujuipanjulegitimnimtubamai da smjesta zaustavi vrstu i neovjenu
represiju koju sada provodi u Hrvatskoj te da pravedno i poteno postupa prema
Hrvatskompitanjutakoda Hrvatskamoelegitimnoi asnozauzeti svoje mjesto koje
jojpripadamedudravamausvijetu.
JohnPrcela,proelnikSimpozija SteveW.
Skerti,tajnik4 Cleveland,Ohio,3.lipnja1973.

SteveW.Skerti,veteraninvalidamerikihvojnihsnaga,pisacjegornjeRezolucije,kojaje objavljenaudrugome

izdanjuknjige OperationSlaztghterhozrseiz1995. godine.Samonjegovomjakomperudugujemotakoderlakonski

napisansaetakna"jaketi"spomenute knjige.Skertievo iskusnoperozrcaliseiunaimrezolucijamaod30.svibnja
1960.i od21.svibnja 1995. godine.

DODATAKD
Rezolucija
ohrvatskomholokaustu
Pred 50 godina zavrili su oruani sukobi Drugog svjetskog rata pa su Amerika i
europskenacije odahnule odratovanjaiopetsepoeloraditinauspostavljanjumira.Svi
narodi,osimnarodahrvatskog,odahnulisuoduasa.Utomerazdoblju hrvatskinarodbioje
prisiljen da od ruku "oslobodilakog" reima u Beogradu trpi najvea masovna
ubijanja i da iskusi najuasnije mareve smrti to ih je mirnodobna povijest ikada
zabiljeila.BezbrojizbjeglicakojisusepovlailiskupasaglavninomHrvatskevojske
ikojisusepredalibritanskimvojnimvlastimauBleiburguinadrugimmjestima uAustrijibili
su ponaloguVisokog britanskog vojnogzapovjednitvaipovredom enevske konvencije,
kojoj su pripadali i Hrvatska i Velika Britanija, silom izrueni Jugoslaviji da budu
poubijani na mnogobrojnim mjestima pokolja kuda su prolazili zloglasni Marevi
Smrti na putu kroz itavu Jugoslaviju. Bilo je i drugih Mareva Smrti koje sainjavaju
Hrvati zarobljeni unutar Jugoslavije. Ovi pokolji usred etrdesetih godina koji su
dosegli razmjere pravog Holokausta itavoga hrvatskog naroda na mukama te i novi
pokolji devedesetih godina poinjeni od srpskog agresora u njegovom genocidskom,
grabeljivom ratu etnikog ienja protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine razlog su
sljedeeRezolucije:
BUDUIDAjepokoljstotinatisuahrvatskihrtava,kojesuusuglasjusaenevskom
konvencijom traile zatitu u Austriji, bio omoguen njihovim prisilnim izruenjem
Jugoslavijiodbritanskogvojnogvodstvaidokazanom dvolinoupridonoenjutakove
odluke sa strane britanskog vojnog Guverneraza Sredozemlje te i sa strane visokog
britanskogvojnogzapovjednikauBleiburgui
BUDUIDAsusepokolji,kojisuuslijediliidogodilisenaMarevimaSmrti,nastavili
diljemSlovenije,HrvatskeiproduilisenaprostorokoTrstausjevernoistonojItalijiina
razna druga mjesta u Srbiji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te ak i na neka mjesta Crne
GoreiMakedonije,gdjesuhrvatske rtveprijelikvidacijebilevodeneu"paradama"i
BUDUIDAsutipokoljirazmjeraHolokaustabiliplaniraniodSrbas ambicijama
umiljeneveliineunutarzapovjednikestruktureJugoslavenskekomunistikearmijeijije
pomnjivoskuhanipovikzazajednikookupljanje bio"Hrvatskivojnicimorajuumrijetida
Jugoslavijaivi"i

Rezolucija

HRVATSKI HOLOKAUST

BUDUI DA kada se nijedna Zapadna sila ni nijedna osoba politikog

autoriteta unutar Jugoslavije nisu osvrnule na masovno ubijanje koje je bilo u punom
zamahu, nadbiskup Alojzije V. Stepinac, uvijek vjeran Bogu i svome hrvatskome narodu,
neustraivo je digao svoj glas "protiv proganjanja tisua hrvatskih asnika i stotina tisua
hrvatskihvojnikakojisu,unajveojdobroj vjeriismnogimrtvamadasluehrvatskom
narodu,ispunjavalisvojedunostikaovojnici"i
BUDUI DA dr. Giuseppe Masucci, tajnik Vatikanskog poklisara pri Hrvatskom
Episkopatu, u svojemu objavljenom Dnevniku oznauje te pokolje "davolskom" politikom
komunistikog reima te on u svojoj zabiljeci za 22. studenog 1945. tvrdi da "poslije
pokoljanekoliko stotinatisuahrvatskih vojnikai civilauprvimmjesecimanovogreima
vresesvakodnevnotolikastreljanjaivjeanjadanemanikogatkoneoplakujenekoga"
i
BUDUI DA su izjave nadbiskupa Stepinca i dr. Masuccija o Hrvatskom Holokaustu
potvrdene mnogim iskazima oevidaca objavljenim u izdanjima od 1970. i 1995. Prcela
Guldescuovogdjela OperationSlaughterhouse (PohvatKlaonica)i
BUDUIDAtigenocidnizloiniprotivhrvatskognarodajesutakoderzloiniprotiv
ovjenosti koje se ne samo ignorira nego ak i nijee sa strane Sjedinjenih Drava i
drugih Zapadnih sila nego im se takoder ukazuje dostojanstvo i sipanjem golemih svota
financijske i vojne pomoi beogradskoj vladi kroz sve poratne godine sve do razbijanja
Jugoslavijegodine1991.i
BUDUIDAsveukupnibrojHrvatapoubijanihuHolokaustuusred etrdesetihgodina
ionihkojisubilirtvenovihpokoljapoinjenihdevedesetihgodinaodsrpskihagresorau
HrvatskojiBosniiHercegovinidostiu
milijunskubrojkurtavai
BUDUIDAsusadanjiodSrbapoinjenigenocidnizloiniprotivmedunarodno
priznatihHrvatskeiBosneiHercegovineizazvaliprimjermunchenskogstilakojipodravaju
Velike sile i druge drave svojim dranjemprema srpskim agresorima koji su proglaeni
ratnimzloincimai
BUDUI DA neuspjela politika Europske Unije i Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj i
BosniiHercegovininunotrebasmioniodluanispravakdase zaustavigenocidkojisejo
deavaidaseosigurapravedanmirna nemirnom Balkanskompoluotoku:
NEKABUDEODLUENODA
Postojivelikanudazanasizasijaeinformacijaimiljenjaunaem drutvudainformiraju
idapotaknusavjestpreostalogciviliziranogsvijetadasejeBleiburguistinudesio,itos
uasnimposljedicamazahrvatskinarod,idausvimstvarimapostojeuzroci,inii
posljedicepazatomora

Moja zadnja poruka

549
doi do priznanja poinjene nepravde u Bleiburgu od Velike Britanije i Sjedinjenih
Drava, osobito uzdu odgovarajue odtete koja je nuna za otkrivanje ovoga
monumentalnogzloinaizaispravaknjegovihposljedicakojejotrajuidabudepoduzeto
daljnjepriznanjejednogdrugogBleiburgakojisedeavanudenjem"primirnog"mirasa
strane Zapadnih sila koje bi nagradile Srbe plodovima agresije postignutim zloinima i
opetihodrijeilizloinagenocidnogetnikogienjaidrugihzloinaovjenostiteda
se suoe sa stvarnou ove krive,nemoralne inepravednepolitike inju ispraveprisilivi
Srbedaplatecijenusvojeagresijeidaprihvateodgovornostzasvojezloine.
SREDINJICAHRVATSKIHORGANIZACIJAUCLEVELANDU
JerkoZovko,predsjednik5
JosipBuar,tajnik6
JohnPrcela,glavniurednikOperation Slaughterhouse Eastlake,
Ohio,21.svibnja1995.

5 Jerko Zovko jo i danas oplakuje strieve Jozu i Andriju Zovka i rodaka Matu Zovka i druge prijate lje i
sus jed e iz sela Bro anac u Her ceg ovi ni, r tv e iz zlog lasn ih " mar e va smrt i".
6josip

Buar kao djeak od i l godina ostao je bez svojega dragog oca Franje kojega jugopartizani ubie u Mariboru s

desetcima tisua drugih hrvatskih muenika. Njegov ujak Marko Gomik baen je u Jazovku, a druga dva
ujaka, Ivan i Mijo Gornik "nestali" su sredinom 1945.godine od ruku zloinakih partizana, a za njihove
grobove ni dan danas se nita ne zna. Josipova supruga oplakuje svoga oca Ivana Radoa kao rtvu u logorima
smrti u Poegi, dok je njezin brat Josip Rado nakon "mareva smrti" zavrio u Jazovci.

POGOVOR
"Uvodne misli Povelje Ujedinjenih naroda tvrde da su dva od njezinih temeljnih
naela sauvati budue narataje od bia rata i ponovno uvrstiti vjeru u fundamentalna
ljudska prava, dostojanstvo i vrijednost ljudske osobe. to se tie starodrevnoga hrvatskoga
naroda, bi Drugoga svjetskoga rata, za vrijeme kojega se na njegovu teritoriju borilo
devet razliitih vojski, nije donio toliko unitenja hruatskih ivota kao to je to uinio
"Titov reim ". Temeljna ljudska prava, dostojanstvo i vrijednost ljudske osobe Jugoslavija
jepogazila tono onoga asa kada jepotpisivala Povelju Ujedinjenih naroda. Pod vrhovnim
zapovjednitvom Josipa Broza Tita oko 600. 000 hrvatskih poratnih rtava bilo
jepoubijano na bezbroj mjesta diljemJugoslavije". Pismo

od12,listopada1970.,kojesadritajpasusjestonokojesmopotpisalihrvatsko
amerikipredvodnikRudolf EriijateuzpopratniprimjerakdjelaOperation
Slaughterhouse poslaligeneralnomtajnikuUjedinjenihnaroda, petoricistalnihlanova
sigurnosnogvijeaivieod40drugihdelegatakao bolnuzamolbudazaponuistraivanje
zloinaprotivovjenostiopisanihunaojknjizi.UztosmozamolilidalanoviUjedinjenih
narodaosudete zloine,kojejeJugoslavijapoinilaprotivHrvata.Zatimsmosvojumolbu
zavrilisljedeimrijeima:"Neka generalna Skuptina moralno prisili beogradski
reim da prizna neotudivo pravo hrvatskog naroda na njegovu nacionalnu dravu
Hrvatsku koja e biti najbolja garancija mira i sigurnosti na obalama istonog Jadrana i
na uznemirenom Balkanskom poluotoku. " Premdajenaepismobilopopraeno

opsenomdokumentacijominapisano sdubokimuvidomuproblemeutomdijelu
Europe,odgovorUjedinjenihnarodabioje potpunautnja!Uezdesetimgodinama
slinapismabilasuopetovanoupuenaamerikompredsjedniku,dravnomtajnikui
svimlanovimaKongresa.SvetosmoodslubenogWashingtonaprimilibilajemoralna
potporanaihzakonodavacaizdraveOhio,osobitoodzastupnika MichaelaA.Feighana,
FrancesP.BoltonisenatoraFrankaA.Lauschea.Njihovigovori,pismaidrugiohrabrujui
iniobjavljenisuuetvrtomipetom poglavljuovogadjela.tosetietihjavnihslubenika,
miemoimuvijekbitizahvalnizanjihovupotporuizatotosuuvijekodbijalibiti
sudionicima uroteutnje.UpogledulanovaKongresaidrugihamerikihjavnihformi, oni
suistotakoutjeli ohrvatskomholokaustukaoisaminjegovijugoslavenskipoinitelji.
Ostajuiuvijekvrstiuvjeriumoguiuspjehnaestvari,svojusmoknjigunastavili
slatiiromsvijeta.Naposebniposljednjipokuaj dauvjerimoamerikuvladuisvjetsku
javnostuope,biojeznanstvenisimpozijobleiburkojtragedijiodranuClevelandu,
Ohio2.i3.lipnja1973.OvajdogadajbiojepopraenitanjemnaeRezolucijekojaje
tekim rijeimaukazalanaporatnegenocidnezloinetetakodernapovredeljudskih

552
HRVATSKI HOLOKAUST

pravainadrugarepresivnazlaprotivHrvatakojasutadabilapoinjenauJugoslaviji.
RazumniiinformativniapelikojiinetuRezolucijupotaknulisu nasdajeukljuimokao
DodatakCovogadjela.ImpresioniranosadrajemteRezolucije,amerikodravno
tajnitvonanjujeindirektnimputemodgovorilo.23. srpnja1 9 73 . MarshallWright,
zamjeniktajnikazaodnoses Kongresom,napisaojezastupnikuWilliamuE.Minshallu:'Bez
obzira na to je li to uu skladu spolitikim odlukama ili ne, moete biti sigurni da sepogledi i
rezolucije kao ove koje je podastro clevelandski Simpozij pozorno itaju i uzimaju ih u
obzir oni u dravnom tajni`tvu koji su odgovorni za savjetovanje i izvdavanje
politike Sjedinjenih Amerikih Drava prema Jugoslaviji ". Wrightjeusvompismuipak

objasniodapotvrdaonaimiznesenim optubamaprotivJugoslavijenjimanijena
dohvatidasenedostatak verifikacijetemeljiuprvomredunainjenicitoprostorblizu
austrijske graniceokojemujerije"nikada nije bio pod amerikom ili britanskom
kontrolom". NakonovognamjernokrivogsmjetanjaBleiburgaiostalogdijelaKoruke,
WrightjegurnuonastranuraspraveoproblemuporatnihpokoljauJugoslavijipaje
zapoeogovoritiodogadajimauHrvatskojdvadesetihitridesetihgodinaiu
razdobljuod 1 9 4 1 . do 1 9 45 . Wrightseo tomerazdobljulatioponavljanja
nedokumentirane,propagandistikeverzije oDrugomsvjetskomratu,kadasu"doslovno
stotine tisua Srba u Hrvatskoj bile unitene". Ontoizjavljujebez ijednerijeiotomekako
suHrvatibili unitavaniodSrbaprijerataizavrijemerata,azatimopetnaglaavada
"na dohvatu nema nikakve povjerljive informacije o brojevima Pavelievih pristaa
koji su uli u Austriju i bili od britanskih vojnih vlasti u austrijskoj provinciji
Korukoj"vraeni napredajupartizanimailiobrojuljudikojisu ondabilipoubijaniutom

obraunavanju.OvaproraunanaidvosmislenaWrightovauporabaizraza
"obraunavanje"jestindirektnapotvrdajugoslavenskihkomunistao postojanjupokolja
hrvatskihratnihzarobljenikaicivila kojisusepredaliBritancimauKorukoj,tojevie
negoitadrugotojedosadapriznaloamerikodravnotajnitvo.Unatookolianjui
ostahmprevarama,tristraniceWrightovapismazanassu ipakposebnoznaajne,jerono
jasnoibezoklijevanjadajeizjavuopoliticivladeSjedinjenihDravapremaJugoslaviji:"Na
samom poetku moramo izjaviti da bilo koja politika koja zapravo ide za ruenjem
jugoslavenske vlade i za razbijanjem jugoslavenske federacije, to trae
zagovaratelji nezavisne Hrvatske, nije politika koju podrava vlada Sjedinjenih Amerikih
Drava niti je u skladu sa slubenim stavom SADa o podravanju neovisnosti, cjelovitosti i
stabilnosti Jugoslavije i prijateljskih odnosa s tom dravom". 21. lipnja1 9 91 , rijeima

navedeneizjavegotovodoslovnoseposluioJamesBaker,dravnitajnikSADa,kada
jeuBeogradugovorioprotivruenjaJugoslavijeionajavljenim planovimaHrvatskei
Slovenijedaproglasesvojudravnuneovisnosto

POGOVOR

553
Jugoslaviji.StaljinistikidiktatorSlobodanMiloevigovoriojekrozBakerovausta1991.kao
tojetoTitouiniokrozWrightovaustagodine1973.Dogadaji uJugoslavijiprikoncu
osamdesetihipoetkomdevedesetihgodinadokazali sudasuiWrightiBakerbilinakrivu
putu.Voljanaroda,podjarmljenihodBeograda,dabuduslobodnibilajejaanegospletke
komunistikebeogradskemafijeipolitikasmirivanjaSADapremaJugoslaviji.Dapae,ona
jebilajaanegoigolemiarsenalorujaJugoslavenskearmije.Naalost,upornost
BushovevladedasauvaJugoslaviju(takvajebilaiHitlerovaupornostkoncem
tridesetihipoetkometrdesetihgodina)potaknulajeMiloeviadazaponetriagresivna
ratakojasuveotprijebilaplaniranaprotivSlovenije, HivatskeiBosneiHercegovine.Rat
protivHrvatskeiBosneiHercegovine kotaojeovedvijemaledravepreko250.000
ivota.Ratjobjesni,iakouHrvatskojovogaasaonnijetakostraankaouBosnii
Hercegovini.Unato tometosuimenaSlobodanaMiloevia,RadovanaKaradia,
generalaRatkaMladiainjihovihpomagaanalistiratnihzloinacaUjedinjenihnaroda, nitase
nepoduzimadaimsesudi,atakozvani"podravateljimira"izUjedinjenihnarodai
Europskeunijetretirajuihkao"dravnike".Genocidne operacije"etnikogienja"koje
oznaujutesrpskeagresijejotrajuiti ratnizloincipodsvojomkontrolomdrejednu
etvrtinuteritorijaHrvatske i70%BosneiHercegovine.Osimtoga,brojna"primanja"koja
suupriliili Ujedinjeninarodijednostavnodajusrpskimsnagamapotrebnovrijemeza
pregrupiranjeizadaljnje"etnikoienje"naokupiranimprostorima.Miloeviinjegovi
sluganisramotnoismijavajumedunarodnuzajednicu,aprimirje,goreodonogatridesetih
godinauMunchenu,josenastavlja.Ovo primirjekaoionouMunchenunagovjetavadae
gorazlastiinaBalkanskipoluotokiuEuropu.Naalost,oitojedajeorganizacija
UjedinjenihnarodauHrvatskojsramotnopalanaispitima.Europskaunijaakjejo
sramotnije palanaispitima.Ogranieni,simbolinizraninapadiNATOanitisuagresora
zaustavilinitisugazastraili.Jedinitraaknadebilesumuslimanskohrvatskeinicijativeiz
Sarajeva,potaknutezakanjelimvodstvompredsjednikaClintona, kojesuzavravale
Washingtonskimdogovorimaod12.veljae1994.ikojesuobnoviletradicionalniduh
muslimanskokatolikesuradnje.TimpostignuimaClintonovavladaimajojednugolemu
prilikudanadaljepokae svojuvodeuuloguidajeuinikreativno monijom,pomaui
HrvatskojiBosniiHercegovinidiplomatskiinaonianjem.Imperativnojedaonastojiiza
ovihdvijumedunarodnopriznatihdemokratskihrepublika,dasesauvanjihovadravna
nezavisnost,njihovateritorijalnanepovredivostiuzto medunarodnastabilnostusvijetu.
UpornostvladeSADadaouvaovedvije republikemorabitiuvrenatojemogue
jaimizrazima,dabiokrnjena, SrbijompredvodenaJugoslavija,jedinadravaistjeranaiz
Ujedinjenihnaroda u50godinjojpovijestioveorganizacije,tomoglapotpunorazumjeti.U

554
HRVATSKI HOLOKAUST

pogledu izgona Jugoslavije iz Ujedinjenih naroda, to isto moralo se prije nekoliko

desetljea dogoditi i bivoj Jugoslaviji zbog uasnih zloina protiv ovjenosti koje je
njezina vlada poinila. Mi smo to zagovarali sve tamo od 1960. godine. Vrlo je vano,
drati izvan Ujedinjenih naroda ono to je preostalo od Jugoslavije poradi agresivne
teritorijalne grabeljivosti koju su njezini vode nadaleko proirili i jo u tome ustraju,
nastavljajui nasilje, genocid, silovanje ena i druge ratne zloine. Ti srpski ratni
zloincinesmijubitinagradenipreputanjemdapodsvojomkontrolomdreplodove koje
su postiglizloinakomagresijom. Kao to se pokazalo koncem Drugog svjetskogrataiu
novije vrijeme prigodom irake agresije na Kuvajt, mora ih se prisliti da se povuku s
protuzakonitookupiranihprostora,daprihvateodgovornostzasvojezloinetedapristanu
na pravedne posljedice svoje ekspanzionistike pustolovine. Ako se ovo ne poduzme
smiono i na vrijeme, samo je malo vremena potrebno kada e mnotvo kobnih zala,
nadahnutihizBeograda,opetbitiposijanonesamouEuropinegoiusvijetu.

JohnIvanPrcela
Cleveland,Ohio,rujan1994.

583
IVOTOPISIUREDNIKA

IVAN PRCELA se rodio 1922. godine u selu KouteTrilj kod Sinja. Nakon
zavrene osnovne kole, 1935. godine se upisao na Franjevaku klasinugimnaziju
sjemeniteuSinju,gdjejematuriraousrpnju1944.godine.Ukolskojgodini1944.1945.
bio je student na Visokoj franjevakoj bogosloviji u Makarskoj, odakle je 3. travnja 1945.
mobiliziranuJugoslavenskuArmiju.UTrstuje10.lipnja1945.pobjegaoizJAuItaliju,
gdje se uspio upisati na Papinsko sveuilite Antonianum u Rimu, na kojemu je studirao
punedvijegodine.Ustudenom1947.tekojeobolio,prekinuvitreugodinustudija.
NakondugogoporavkaistupiojeizFranjevakogRedateodseliouSjedinjeneAmerike
Drave, prvo u Chicago, a 1951. godine u Cleveland, ukojemu i danas, sa suprugom,
etverodjece iestorounuadi, ivi.
U Clevelandu se upisao na Cleveland College te na John Carroll University,na
kojemu 1954. godinediplomiraengleskuknjievnostinjemakijezik.Magistarske studijeiz
francuske knjievnosti i jezika zavrio je 1957. godine na Western Reserve University u
Clevelandu.PostmagistarskestudijepohadaojenaKatolikominstitutuuParizu(1958.),na
Amerikoj akademiji u Rimu (1960.), na John Carroll University (1974.1979.) te na
UniversityofColoradouBoulderu(1980.).
Od 1954. do 1988. godine predavao je nekoliko stranih jezika na dvije srednje
koleuClevelandu.Od1957.godine,svedodanas,intenzivnojeradiokaohrvatskijavni
djelatnik, posvetivi se prouavanju hrvatskoga holokausta "Bleiburga". Pisao je lanke,
memorandume, broure i knjige ohrvatskim stradanjimau 2. svjetskomratu inaroito
porau.Tijekomtogaradaidrutvenogdjelovanjanastalasunaengleskomjezikudva
izdanja monumentalnog djela "Operation Slaughterhouse" (1970. i 1995.), koje se, kao
prevedeno,proirenoiizmijenjenoizdanje,pojavljujeudomoviniina hrvatskomjeziku.
Godine1955.postaojeamerikidravljanin,pajesvojemukrsnom imenuIvanslubeno
pridodaoiimeJohn.

584
DRAENIVI serodio1968.godineuVukovaru,gdjeje zavrio osnovnuisrednju
kolu.StudijgeografijepolaziojenaGeografskomodsjeku Prirodoslovnotnatematikog
fakultetauZagrebu.Diplomiraoje1993.godine, nakonegajenaistomfakultetuupisao
poslijediplomskestudije.Magistarski radjeobranio 1998.,adoktorskudisertaciju2000.
godine.Kaoviiasistent radiuInstitutudrutvenihznanostiIvoPilaruZagrebu,na
kojemusebavidemografskimistraivanjima.Uepodrujeznanstvenogainteresasu
mudemografskeposljedicerata.Objaviojevieoddvadesetznanstvenihistrunih
radova.lanjeHrvatskoggeografskogdrutva,Hrvatskogrtvoslovnogdrutvai
Hrvatskogdrutvakatolikihnovinara.Oenjenjei otacdvadjeteta.iviuZagrebu.