PHD Lovrenic Jugovic

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
Martina Lovreni-Jugovi
NUMERIKO I EKSPERIMENTALNO
MODELIRANJE PROCESA DEFORMIRANJA
KORTIKALNOGA KOTANOGA TKIVA
DOKTORSKI RAD
Zagreb, 2012
UNIVERSITY OF ZAGREB
FACULTY OF MECHANICAL ENGINEERING AND NAVAL ARCHITECTURE
NUMERICAL AND EXPERIMENTAL MODELLING

CORTICAL BONE TISSUE DEFORMATION
PROCESSES
DOCTORAL THESIS
Zagreb, 2012
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
NUMERIKO I EKSPERIMENTALNO
MODELIRANJE PROCESA DEFORMIRANJA
KORTIKALNOGA KOTANOGA TKIVA
DOKTORSKI RAD
Mentor:
dr. sc. Zdenko Tonkovi, redoviti profesor
Zagreb, 2012
UNIVERSITY OF ZAGREB
FACULTY OF MECHANICAL ENGINEERING AND NAVAL ARCHITECTURE
NUMERICAL AND EXPERIMENTAL MODELLING

CORTICAL BONE TISSUE DEFORMATION
PROCESSES
DOCTORAL THESIS
Supervisor:
Dr. sc. Zdenko Tonkovi, professor
Zagreb, 2012
PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU
PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU

UDK:
539.376 : 611.718
Kljune rijei:
kortikalno kotano tkivo, puzanje rastereenje, viskoelastinost, oteenje,
viskoplastinost, eksperiment, metoda konanih elemenata
Znanstveno podruje:
Znanstveno polje:
TEHNIKE ZNANOSTI
STROJARSTVO
Institucija u kojoj je rad izraen:

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu
Mentor rada:
dr. sc. Zdenko Tonkovi, redoviti profesor
Broj stranica:
177
Broj slika:
80
Broj tablica:
Broj koritenih bibliografskih jedinica:

Datum obrane:
110
7. svibnja 2012.
Povjerenstvo:
dr. sc. Jurica Sori, redoviti profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
dr. sc. Zdenko Tonkovi, redoviti profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
dr. sc. Jano Kodvanj, izvanredni profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
dr. sc. Tomislav Filetin, redoviti profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
dr. sc. Slavko Davila, izvanredni profesor, Medicinski fakultet, Zagreb
Institucija u kojoj je rad pohranjen:
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu
VII
ZAHVALA
ZAHVALA
Kao prvo veliko hvala upueno je mom mentoru, prof. dr. sc. Zdenku Tonkoviu, koji mi
je svojim idejama, savjetima te strunim i nesebinim vodstvom pomogao oko izrade ove
disertacije.
Zahvaljujem lanovima povjerenstva prof. dr. sc. Jurici Soriu, prof. dr. sc. Zdenku
Tonkoviu, izv. prof. dr. sc. Janou Kodvanju, prof. dr. sc. Tomislavu Filetinu te izv.prof. dr.
sc. Slavku Davili, na paljivom itanju rada i primjedbama koje su poboljale njegovu
kvalitetu.
Posebna zahvalnost ide svim djelatnicima Laboratorija za numeriku mehaniku, prof. dr.
sc. Ivi Alfireviu, prof. dr. sc. Jurici Soriu, doc. dr. sc. Igoru Karaju, dr. sc. Tomislavu
Jarku, dr. sc. Ivici Skozritu, Eduardu Mareniu, dipl. ing. stroj., Tomislavu Lesiaru, mag.
ing. stroj. i Borisu Jaluiu, mag. ing. stroj. za njihovu podrku da se ovaj rad realizira.
Istaknula bi kolegu dr. sc. Ivicu Skozrita koji mi je u mojim prvim koracima programiranja
svojim iskustvom puno pomogao.
Djelatnicima Laboratorija za eksperimentalnu mehaniku prof. dr. sc. Janou Kodvanju,
Zvonimiru Tomieviu, mag. ing. stroj., a pogotovo bivem djelatniku dr. sc. Anti Bakiu,
laborantu Gordanu Plaku te Martinu Surjaku, mag. ing. stroj. veliko hvala oko provedbe svih
zahtjevnih eksperimentalnih istraivanja.
Zahvaljujem se svim kolegama sa Zavoda za tehniku mehaniku, pogotovo iz razloga to
su me oslobodili svih nastavnih ovosemestralnih obaveza. Hvala prof. dr. sc. Draganu
Pustaiu na dugogodinjoj strunoj suradnji, pruenoj pomoi i znanju.
Svim lanovima Laboratorija za ispitivanje mehanikih svojstava, a pogotovo njegovom
voditelju izv. prof. dr. sc. eljku Alaru, veliko hvala na odreivanju mjerne nesigurnosti u
ovom radu koritenih mjernih ureaja.
Takoer se zahvaljujem prijateljici dr. sc. Ani Suac koja mi je svojim pristupom bazama
podataka omoguila prikupljanje velike koliine literature vanog dijela za izradu ovog rada.
Zahvaljujem se firmi PROMES-CVANCIGER na donaciji goveeg kotanog tkiva.
Takoer hvala firmi KAPRI d.o.o. na besplatnim uslugama rezanja vodenim mlazom.
Na kraju bi se zahvalila svojoj obitelji, majci na njezinoj dugogodinjoj bezrezervnoj
podrci, suprugu Zdenku koji je cijelo vrijeme bio uz mene i poticao me da ustrajem te mojim
prekrasnim curicama Klari i Tei koje su svojom toplinom uljepavale svaki moj dan.
IX
SADRAJ
SADRAJ
PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU ........................................................................ VII
ZAHVALA............................................................................................................................... IX
SADRAJ ................................................................................................................................ XI
PREDGOVOR ...................................................................................................................... XIII
SAETAK ............................................................................................................................ XVII
SUMMARY .......................................................................................................................... XIX
KLJUNE RIJEI / KEYWORDS ...................................................................................... XXI
POPIS KRATICA .............................................................................................................. XXIII
POPIS OZNAKA .................................................................................................................XXV
POPIS SLIKA .................................................................................................................... XXIX
POPIS TABLICA .............................................................................................................. XXXV
1. UVOD ............................................................................................................................... 1
1.1. Openito o kotanom tkivu ...................................................................................... 1
1.2. Pregled dosadanjih istraivanja .............................................................................. 2
1.3. Motivacija................................................................................................................. 8
1.4. Hipoteza rada............................................................................................................ 9
1.5. Opis istraivanja ..................................................................................................... 10
2. STRUKTURA I MEHANIKE KARAKTERISTIKE KOTANOGA TKIVA ...... 13
2.1. Struktura kotanoga tkiva ....................................................................................... 13
2.1.1. Makrostruktura ........................................................................................... 14
2.1.2. Mikrostruktura kortikalnoga kotanoga tkiva ............................................ 15
2.2. Kotana pregradnja ................................................................................................. 17
2.3. Mehanike karakteristike kortikalnoga kotanoga tkiva ........................................ 19
2.4. Mehaniki i bioloki faktori pri eksperimentalnom istraivanju ........................... 23
2.5. Konstitutivni model kotanoga tkiva...................................................................... 24
3. PREGLED MATERIJALNIH MODELA .................................................................... 25
3.1. Model oteenja...................................................................................................... 28
3.2. Model oteenja pri puzanju .................................................................................. 31
3.3. Model viskoelastinosti .......................................................................................... 32
3.4. Model viskoplastinosti.......................................................................................... 33
4. KONSTITUTIVNI MATERIJALNI MODEL ............................................................. 35
4.1. Osnove klasine termodinamike ............................................................................ 37
4.1.1. Prvi zakon termodinamike ......................................................................... 37
4.1.2. Drugi zakon termodinamike ....................................................................... 38
4.1.3. Clausius Duhemova nejednadba............................................................... 39
XI
SADRAJ
4.2. Termodinamika nepovrativog procesa ................................................................... 40

4.3. Osnovna termodimamika razmatranja .................................................................. 41
4.4. Viskoelastinost spregnuta s oteenjem ............................................................... 42
4.4.1. Trodimenzijski model ................................................................................ 43
4.4.2. Jednodimenzijski model ............................................................................. 45
4.5. O konstitutivnom modelu ....................................................................................... 45
5. EKSPERIMENTALNO ISTRAIVANJE .................................................................... 49
5.1. Eksperimenti na kompozitnom materijalu ............................................................. 51
5.2. Eksperimenti na goveem kortikalnom kotanom tkivu ........................................ 54
5.2.1. Postupak obrade epruveta iz goveega kortikalnoga kotanoga tkiva ....... 56
5.2.2. Provedba mehanikih ispitivanja ............................................................... 60
5.2.3. Rezultati ispitivanja .................................................................................... 62
5.3. Eksperiment na ljudskom kortikalnom kotanom tkivu iz literature ..................... 66
6. ODREIVANJE PARAMETARA MATERIJALA .................................................... 69
6.1. Parametri kompozitnoga materijala ....................................................................... 71
6.2. Parametri goveega kortikalnoga kotanoga tkiva................................................. 79
6.3. Parametri ljudskoga kortikalnoga kotanoga tkiva ................................................ 86
7. NUMERIKA FORMULACIJA I IMPLEMENTACIJA ........................................... 91
7.1. Jednodimenzijska formulacija ................................................................................ 92
7.2. Trodimenzijska formulacija ................................................................................. 101
8. USPOREDBA NUMERIKIH I EKSPERIMENTALNIH REZULTATA ............. 113
8.1. Kompozitni materijal............................................................................................ 115
8.2. Govee kortikalno kotano tkivo ......................................................................... 117
8.3. Ljudsko kortikalno kotano tkivo ......................................................................... 118
8.4. Usporedba jednoosne i troosne analize za govee kortikalno kotano tkivo ....... 121
9. ZAKLJUAK ............................................................................................................... 123
9.1. Rasprava ............................................................................................................... 126
9.2. Znanstveni doprinos ............................................................................................. 128
9.3. Budua istraivanja .............................................................................................. 129
LITERATURA ....................................................................................................................... 131
IVOTOPIS ........................................................................................................................... 139
CURRICULUM VITAE ........................................................................................................ 141
XII
PREDGOVOR
PREDGOVOR
Numeriki algoritmi za analizu oteenja u inenjerskim materijalima u novijoj literaturi
primjenjuju se za modeliranje biolokih tkiva. Osnovni problem pri tome je formuliranje
konstitutivnih modela koji su za bioloka tkiva mnogo sloeniji. Bioloki utjecaji i sposobnost
kotane pregradnje (bone remodelling) samo su neke od bitnih razlika u ponaanju biolokih
tkiva u odnosu na inenjerske materijale. Osnovna mehanika svojstva kotanog tkiva su
anizotropnost, heterogenost i viskozno ponaanje, a svakodnevnom aktivnou u kosti nastaju
mikrooteenja koja u kontinuiranom procesu pregradnje iezavaju. Preoptereenje u
kotanom tkivu uzrokuje akumuliranje oteenja, to je posljednjih godina zaokupilo panju
velikog broja istraivaa. Jedan od razloga je to akumuliranje oteenja inicira kotanu
pregradnju. Meutim ako akumuliranje oteenja postaje bre od pregradnje moe doi do
loma kosti. Kotana pregradnja regulirana je mineralnim metabolizmom i pojavom
mikropukotina. Akumuliranjem oteenja dolazi do znaajne degradacije mehanikih
svojstava kao to su krutost, vrstoa i ilavost kotanog tkiva.
Modeliranje akumuliranja oteenja i pregradnje kotanog tkiva pod utjecajem razliitih
optereenja je vrlo vano u medicinskim istraivanjima za analizu ponaanja kosti u spoju s
umjetnim fiksatorima ili protezama. To predstavlja vaan alat za projektiranje implantata.
Osim toga, modeliranje brzine procesa akumuliranja oteenja i pregradnje pridonosi analizi
loma kosti. Kako u inenjerstvu, tako i u biomehanici numerike simulacije sve vie
zamjenjuju mnogo skuplji eksperiment. Pritom znaajan utjecaj na tonost numerikog
postupka ima opisivanje materijalnog modela koji se definira konstitutivnim jednadbama na
razini toke integracije konanog elementa. Zbog nedovoljnog poznavanja temeljnog
mehanizma oteenja, odgovarajue konstitutivne relacije koje spreu akumuliranje oteenja
u kotanom tkivu s viskoznim efektima jo uvijek nisu dovoljno tono definirane.
Glavna namjera istraivanja u okviru ovog rada bila je primjenom formulacija slinih
onima za inenjerske materijale izvesti konstitutivni model i pripadni numeriki algoritam za
modeliranje akumuliranja oteenja u kortikalnom kotanom tkivu koji e omoguiti
sprezanje mehanizma oteenja s efektima ortotropije, viskoelastinosti i viskoplastinosti.
Osim u biomehanici, konstitutivni modeli i pripadni numeriki algoritmi koji opisuju
viskoelastino i viskoplastino ponaanje materijala te akumuliranje oteenja, nalaze svoju
primjenu i kod polimernih i kompozitnih materijala. Iz tog razloga je u radu najprije
eksperimentalno istraen kompozitni materijal, epoksidna smola ojaana s kratkim staklenim
XIII
PREDGOVOR
vlaknima, za koju se utvrdilo da ima slino mehaniko ponaanje kao ljudska kortikalna kost.
Razlog tome je to se za sluaj istraivanja ponaanja kortikalnog kotanog tkiva oekivalo
rasipanje rezultata, dok su rezultati eksperimenata na kompozitnom materijalu omoguili
bolju procjenu parametara materijala i ocjenu opravdanosti primjene predloenog
konstitutivnog modela.
Istraivanja provedena u radu temelje se na eksperimentalnim ispitivanjima i numerikom
modeliranju nelinearnog i vremenski ovisnog ponaanja navedenog kompozitnog materijala i
goveeg kortikalnog kotanog tkiva za sluaj vremenski promjenjivog optereenja koje
ukljuuje puzanje s naknadnim rastereivanjem materijala. Eksperimenti su provedeni u
Laboratoriju za eksperimentalnu mehaniku, a numeriko modeliranje u Laboratoriju za
numeriku mehaniku Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB), Sveuilita u Zagrebu.
Za potrebe eksperimentalnih istraivanja tvrtka SAWBONES (Sawbones Europe AB in
Malm, Sweden) izradila je epruvete od kompozitnog materijala, dok se govee kortikalno
kotano tkivo nabavilo iz klaonice PROMES-CVANCIGER u Sisku. Kotano tkivo
obraeno je rezanjem vodenim mlazom u firmi KAPRI d.o.o. iz Zagreba, a sve ostale
obrade odraene su u Laboratoriju za eksperimentalnu mehaniku. Eksperimenti na
epruvetama iz kompozitnog materijala te goveeg kortikalnog kotanog tkiva provedeni su na
kvazistatikoj kidalici (MESSPHYSIK BETA 50-5) pri sobnoj temperaturi. Rezultati
dobiveni primjenom navedene kidalice kontrolirani su na nekoliko epruveta s rezultatima
dobivenim na kidalici Shimadzu AG-X koja je instalirana u Laboratoriju za ispitivanje
materijala na Veleuilitu u Karlovcu. Epruvete goveega kortikalnoga tkiva uzete su u
uzdunom (longitudinalnom) i poprenom (transverzalnom) smjeru s obzirom na anatomsku
uzdunu os kosti. Na epruvetama uzetim u uzdunom smjeru kosti provedeni su vlana i
tlana ciklika ispitivanja puzanja s naknadnim rastereivanjem. Osim toga, na epruvetama
uzetim u poprenom smjeru kosti napravljena su vlana ciklika ispitivanja puzanja s
naknadnim rastereivanjem, jednako kao i na navedenom kompozitnom materijalu. Nadalje,
eksperimenti puzanja do loma epruvete provedeni su na kompozitnim epruvetama i
epruvetama iz goveeg kotanog tkiva koje su bile uzete u uzdunom smjeru kosti.
Nakon obraenih eksperimentalnih rezultata pristupilo se analizi i definiranju
konstitutivnog modela te odreivanju parametara materijala u konstitutivnim relacijama.
Nakon toga je predloen jednodimenzijski konstitutivni model koji spree viskoelastinost s
mehanizmom akumuliranja oteenja i viskoplastinih deformacija.
XIV
PREDGOVOR
U okviru numerikog modeliranja, za rjeavanje konstitutivnih jednadbi na razini

materijalne toke izveden je numeriki algoritam za jednodimenzijsku formulaciju
predloenog konstitutivnog modela koji je implementiran u formulaciju konanih elemenata
softverskog paketa ABAQUS primjenom korisnike rutine UMAT. Za modeliranje
nelinearnog i vremenski ovisnog ponaanja materijala primijenjen je Newton-Rapsonov
iterativni princip, a za bru konvergenciju globalnog iteracijskog algoritma izveden je
konzistentni operator. Zatim je izvedena trodimenzijska numerika formulacija modela
viskoelastinosti spregnute s oteenjem uz pretpostavku ortotropnog ponaanja materijala i
ortotropne raspodjele oteenja. Algoritam je takoer implementiran u program ABAQUS
primjenom korisnike rutine UMAT.
Na kraju su usporeeni eksperimentalni i numeriki rezultati. S predloenim
konstitutivnim modelom analizirani su i eksperimentalni rezultati pronaeni u druga dva
literaturna izvora. Takoer je dana usporedba rezultata jednodimenzijske i trodimenzijske
numerike formulacije.
Tekst rada organiziran je u devet poglavlja:
Poglavlje 1 pored uvodnog opisa sadraja istraivanja daje pregled dosadanjih
istraivanja u podruju kortikalnoga kotanoga tkiva s posebnim osvrtom na
viskoelastino ponaanje, eksperimente puzanja te akumuliranje oteenja. Takoer su
navedeni radovi koji numerikim formulacijama opisuju akumuliranje oteenja s
kratkim komentarima njihovih doprinosa, ali i nedostataka. Upravo su nedostaci
dosadanjih istraivanja bili poticaj izradi ovog rada. U ovom poglavlju se istie i
motivacija disertacije, nakon ega se postavlja hipoteza rada te daje kratak pregled
provedenih istraivanja.
Poglavlje 2 daje detaljniji opis kortikalnoga kotanoga tkiva koji poinje s opisom
hijerarhijske strukture kotanog tkiva idui od makro razine do pod-nano razine.
Detaljnije je opisana makrostruktura, te mikrostruktura kortikalnog kotanog tkiva.
Opisan je i proces kotane pregradnje, nakon ega su opisana mehanika svojstva
kortikalnoga kotanoga tkiva.
Poglavlje 3 definira teorijsku pozadinu ove disertacije, gdje su razmatrani pojedini
mehaniki modeli ponaanja kortikalnoga kotanoga tkiva kao to je model oteenja,
model oteenja pri puzanju, model viskoelastinosti te model viskoplastinosti.
XV
PREDGOVOR
U poglavlju 4 dan je prikaz koritenog konstitutivnog modela koji aditivno spaja

model viskoelastinosti i oteenja s modelom viskoplastinosti, a zasniva se na
relacijama mehanike oteenja i termodinamike kontinuuma. Na kraju poglavlja
prikazan je rezime koritenog konstitutivnog modela.
U poglavlju 5 su opisana eksperimentalna istraivanja koja su provedena u
Laboratoriju za eksperimentalnu mehaniku FSBa, najprije na kompozitnom materijalu
(epoksidna smola ojaana kratkim staklenim vlaknima), a zatim na kortikalnom
goveem kotanom tkivu. Dan je prikaz provedenih vlanih ispitivanja ciklikog
puzanja s naknadnim rastereivanjem te ispitivanja vlanog puzanja do loma za
kompozitni materijal i za govee kortikalno kotano tkivo. Osim toga, dani su rezultati
tlanog ispitivanja ciklikog puzanja s naknadnim rastereivanjem za govee
kortikalno kotano tkivo. Takoer su prikazani rezultati eksperimenata iz literature na
temelju kojih su odreeni parametri materijala za u ovom radu predloeni materijalni
model.
U poglavlju 6 dan je opis postupka odreivanja parametara konstitutivnog modela.
Nakon toga, prikazani su rezultati odreivanja parametara modela za analizirani
kompozitni materijal, zatim za govee kortikalno kotano tkivo te na kraju za ljudsko
kotano tkivo. U nastavku je dana usporedba eksperimentalnih rezultata i rezultata
matematikog modela za ovisnost deformacije o vremenu za sluaj ciklikog puzanja s
naknadnim rastereivanjem za razliite iznose optereenja.
U poglavlju 7 dan je prikaz jednodimenzijske numerike formulacije koja spree
modele viskoelastinosti, viskoplastinosti i oteenja na razini materijalne toke.
Nadalje je dan prikaz trodimenzijske formulaciju te opis postupka implementacije u
korisniku rutinu UMAT te njeno povezivanje s programskim paketom ABAQUS.
Rezultati numerike analize prikazani u poglavlju 8 podijeljeni su u tri cjeline. U prvoj
cjelini su prikazani rezultati za kompozitni materijal, u drugoj za govee kortikalno
kotano tkivo, a u treoj za ljudsko kortikalno kotano tkivo. etvrta cjelina je
usporedba rezultata dobivenih primjenom jednodimenzijske i trodimenzijske
numerike formulacije.
U poglavlju 9 dani su zakljuci rada i saeti prikaz glavnih znanstvenih doprinosa.
Ovdje su takoer navedena i osnovna ogranienja razvijenog numerikog algoritma te
su dane smjernice za njegov daljnji razvoj i mogua poboljanja.
XVI
SAETAK
SAETAK
Osnovna mehanika svojstva kotanog tkiva su anizotropnost, heterogenost i viskoznost, a
svakodnevnom aktivnou u kosti nastaju mikrooteenja koja u kontinuiranom procesu
pregradnje iezavaju. Pretpostavka je da do akumuliranja oteenja u kosti dolazi zbog toga
to s ciklikim optereenjima stvaranje oteenja postaje bre od pregradnje to moe dovesti
i do njenog loma. Zbog svoje vrlo sloene strukture jo nije predloen dovoljno toan
konstitutivni model za opisivanje nelinearnog i vremenski ovisnog ponaanja kortikalnog
kotanog tkiva.
U okviru eksperimentalnih istraivanja u radu je najprije istraen proces deformiranja
kompozitnog materijala koji ima slino mehaniko ponaanje kao ljudska kortikalna kost. To
je omoguilo efikasnije i tonije definiranje konstitutivnog modela, koji je osim na analizirani
kompozitni materijal primjenjiv i na govee i ljudsko kortikalno kotano tkivo. Razlog tome
je to je kod eksperimentalnog istraivanja goveeg kortikalnog kotanog tkiva bilo veih
rasipanja rezultata u odnosu na kompozitni materijal, to je otealo procjenu parametara
materijala. Osim za sluaj vlanog puzanja, prikazano je ponaanje kosti za sluaj ciklikog
tlanog puzanja s naknadnim rastereivanjem. Za isti nain optereivanja istraeno je
ponaanje epruveta uzetih u poprenom smjeru kosti, to u literaturi nije dovoljno istraeno.
Na taj nain provedena eksperimentalna istraivanja omoguuju bolje razumijevanje
nelinearnog i vremenski ovisnog ponaanja kortikalnog kotanog tkiva.
Na temelju eksperimentalnih podataka i primjenom formulacija slinih onima za
inenjerske materijale predloen je konstitutivni model za akumuliranje oteenja u
kortikalnom kotanom tkivu koji spree mehanizme oteenja s efektima viskoelastinosti i
viskoplastinosti. Pritom su postojei modeli viskoelastinosti i oteenja te model
viskopastinosti iz literature spregnuti zajedno to do sada nije napravljeno. Pokazano je da je
predloeni konstitutivni model primjenljiv na razliite sluajeve ciklikih optereenja koji
ukljuuju puzanje materijala s naknadnim rastereivanjem.
U okviru numerikog modeliranja, izvedeni su jednodimenzijski i trodimenzijski
numeriki algoritmi za rjeavanje konstitutivnih jednadbi na razini materijalne toke te su
implementirani u formulaciju konanih elemenata. Iz prikazanih rezultata je vidljivo da
predloeni numeriki algoritam tono opisuje proces deformiranja kortikalnog kotanog tkiva
za sluaj ciklikog puzanja s naknadnim rastereivanjem u usporedbi s eksperimentalnim
rezultatima. Dobiveni eksperimentalni rezultati zajedno s predloenim numerikim
algoritmom omoguit e realnu analizu kotanih prijeloma.
XVII
SUMMARY
SUMMARY
The bone tissue is heterogeneous material with anisotropic and viscous material
properties. Micro damages to the bone occur during normal activities but they usually
disappear during a continuous remodelling process. One of the most common assumptions is
that bone damage is a result of cyclic loading. In that case, damage accumulation is faster than
the remodelling process, which leads to bone fracture. A comprehensive constitutive model
for cortical bone tissue is still not suggested due to a highly complex structure with nonlinear
and time-dependent behaviour.
This thesis can be divided into two parts: experimental part and numerical modelling.
First, an experimental investigation into mechanical properties for a special kind of composite
material was carried out. That particular material was chosen because of its mechanical
behaviour which is very similar to human cortical bone. We believe that such an approach
enables the creation of more efficient and accurate constitutive models to be applied to bovine
and human cortical bone tissues. Significant scattering of results was noticed when bovine
cortical bone was used, resulting in uncertainty in the determination of material parameters.
This was not the case with experiments carried out using the composite material. Besides the
common tensile creep test, the bone was tested for the cyclic compressive creep with
subsequent unloading. In order to deepen the understanding of the nonlinear and the timedependent behaviour of cortical bone tissue, we investigated both axially and transversally
taken specimens. The former way of taking specimens is very common while the latter could
not be found in the available literature.
Based on experimental data, a constitutive model for damage accumulation in cortical
bone tissue is proposed. This approach, which includes viscoelasticity, damage, and
viscoplasticity, could not be found in the available literature. It is shown that the constitutive
model proposed in this thesis can be applied to various cases of cyclic loading involving the
creep of materials with subsequent unloading.
One-dimensional and three-dimensional numerical algorithms for solving constitutive
equations at the material point level are implemented in the finite element formulation. Good
correlation between our numerical computations and experimental results has been
established. Thus, the proposed numerical algorithm accurately describes the process of
cortical bone tissue deformation in the case of cyclic creep. Experimental results, together
with the proposed numerical algorithm, will enable a realistic analysis of bone fracture.
XIX
KLJUNE RIJEI / KEYWORDS
KLJUNE RIJEI / KEYWORDS

Kljune rijei:
kortikalno kotano tkivo
puzanje - rastereenje
viskoelastinost
oteenje
viskoplastinost
eksperiment
metoda konanih elemenata
Keywords:
cortical bone tissue
creep recovery
viscoelasticity
damage
viscoplasticity
experiment
finite element method
XXI
POPIS KRATICA
POPIS KRATICA
CDM
Continuum damage mechanics (mehanika oteenja)
oteenje
GMT
glass mat thermoplastic (kompozit)
MKE
metoda konanih elemenata
RVE
Representative volume element (reprezentativni volumenski element)
VE
viskoelastinost
VP
viskoplastinost
XXIII
POPIS OZNAKA
POPIS OZNAKA
Oznaka
Opis
Jedinica
Grke oznake:
set unutarnjih varijabli za opisivanje viskoelastinosti,
set unutarnjih varijabli za opisivanje plastine deformacije,
specifina Gibbsova slobodna energija,
ij
Kronekerov simbol,
deformacija,
deformacija puzanja,
deformacija rastereenja,
elastina deformacija,
VE
viskoelastina deformacija,
D
VE
viskoelastina deformacija spregnuta

s oteenjem,
VP
viskoplastina deformacija,
inkrement deformacije,
c
brzina deformacije pri puzanju,
s-1
Cauchyevo naprezanje,
MPa
thD
granino naprezanje akumuliranja oteenja,
MPa
thVP
granino naprezanje akumuliranja

viskoplastine deformacije,
MPa
inkrement naprezanja,
MPa
efektivno naprezanje,
MPa
specifina Helmholtzova slobodna energija
XXV
POPIS OZNAKA
Latinske oznake:
A
viskoplastian parametar materijala,
Ak
termodinamike sile,
An
termodinamiki koeficijent,
Bm
termodinamika varijabla,
tenzor krutosti ,

C
tenzor efektivne krutosti,
parametar oteenja materijala,
modul elastinosti,
MPa
E0
poetni modul elastinosti,
MPa
Ed
trenutni modul elastinosti pri rastereenju,
MPa
Ei
ukupni modul elastinosti pri rastereenju,
MPa
F1 (
hipergeometrijska funkcija,
Ft ( i+)t
iteracijska funkcija,
funkcija,
XXVI
f tn
vrijednost funkcije na poetku inkrementa,
promjena funkcije,
Iijkl
jedinini tenzor,
J0
viskoelastian parametar materijala,
J1
viskoelastian parametar materijala,
kd
tenzor oteenja,
temperatura,
POPIS OZNAKA
gustoa snage toplinskih izvora,
R2
koeficijent determinacije,
tenzor podatljivosti,
S
tenzor efektivne podatljivosti,
entropija,
SSmodel
suma kvadrata modela,
SSost
suma kvadrata ostatka,
vrijeme,
t0
vrijeme puzanja,
ta
vrijeme poetka puzanja,
tb
vrijeme zavretka puzanja,
tc
konstanta normalizacije,
tF
vrijeme puzanja do loma,
Dt
inkrement vremena,
volumen,
m3
w0
oteenje u poetnom trenutku,
wF
oteenje pri lomu,
wpqrs
tenzor 4. reda za opisivanje oteenja,
vrijednost funkcije na apscisi,
vrijednost funkcije na ordinati.
XXVII
POPIS SLIKA
POPIS SLIKA
Slika 1. Longitudinalni presjek kroz bedrenu kost (lat. femur) [2] ........................................... 1
Slika 2. Dijagram toka koncepcije ovog rada ......................................................................... 11
Slika 3. Hijerarhijska struktura kotanoga tkiva [20] .............................................................. 14
Slika 4. Mikroskopska struktura kortikalnoga kotanoga tkiva [5] (a) skica kortikalne kosti,
(b) presjek kroz Haversov sustav i (c) fotomikrografski prikaz Haversovog sustava
................................................................................................................................... 15
Slika 5. Periostalna i endostalna povrina ljudske kosti [78] .................................................. 16
Slika 6. Proces kotane pregradnje: a) openito [80], b) Haversovog kanala (sekundarnog
osteona) [81] .............................................................................................................. 18
Slika 7. Dijagram ovisnosti naprezanja o deformaciji za linearno elastian materijal ........... 25
Slika 8. Dijagrami ovisnosti naprezanja o deformaciji za nelinearno elastian (a), plastian
(b), viskoelastian (c) i viskoplastian (d) materijal [87].......................................... 26
Slika 9. Ponaanje materijala u uvjetima puzanja: a) krivulja naprezanja u ovisnosti o
vremenu naprezanje je konstantno i razliito od nule od trenutka ta do tb, b)
elastino ponaanje, c) plastino ponaanje, d) viskoelastino i viskoplastino
ponaanje i e) viskozno ponaanje. ........................................................................... 26
Slika 10. Shematski prikaz ovisnosti naprezanja s vremenom (uzbuda) i ovisnosti
deformacije s vremenom (odziv) kroz period puzanja i naknadnog rastereenja ..... 27
Slika 11. Hipoteze definiranja zakona oteenja. .................................................................... 29
Slika 12. Izotropno oteenje pri jednoosnom stanju naprezanja (koncept efektivnog
naprezanja) [34]......................................................................................................... 30
Slika 13. Shematski prikaz ovisnosti naprezanja o deformaciji za sluaj ciklikog ispitivanja
puzanja s naknadnim rastereivanjem kortikalne kosti (po analogiji za i-ti ciklus
relaksacije prema [44]) .............................................................................................. 36
Slika 14. Skica jednoosnog vlanog eksperimenta materijala gdje pri optereenju nastaje
viskoelastina, viskoplastina deformacija te deformacija uslijed oteenja [49] .... 37
Slika 15. Shematski prikaz dijagrama puzanja i rastereenja pri viskoelastinom ponaanju
materijala ................................................................................................................... 46
Slika 16. Shematski prikaz dijagrama puzanja i rastereenja pri viskoelastinom i
viskoplastinom ponaanju materijala [62] ............................................................... 47
XXIX
POPIS SLIKA
Slika 17. Shematski prikaz dijagrama puzanja i rastereenja pri viskoelastinom i

viskoplastinom ponaanju materijala uz pojavu oteenja ...................................... 48
Slika 18. Shematski prikaz dijagrama ciklikog puzanja s naknadnim rastereenjem ........... 50
Slika 19. a) Kvazistatika kidalica Messphysik, Beta 50-5 za ispitivanje materijala b)
Puzalica tipa CEAST 6110 ........................................................................................ 51
Slika 20. Skica i fotografija dvije vrste epruveta a) manja i b) vea na kojima su provedeni
eksperimenti .............................................................................................................. 52
Slika 21. Dijagram ovisnosti naprezanja o deformaciji za sluaj ciklikog ispitivanja epruvete
na puzanje s naknadnim rastereivanjem. Istaknut je a) prvi i b) zadnji ciklus
optereenja pri kojem jo nije dolo do loma epruvete ............................................. 53
Slika 22. Dijagram ovisnosti deformacije o vremenu za sluaj puzanja i naknadnog
rastereenja kompozitnoga materijala s postepenim poveevanjem razine
optereenja ................................................................................................................ 54
Slika 23. Metatarzalna kost a) kortikalni dio goveega kotanoga tkiva , b) anatomski poloaj
................................................................................................................................... 55
Slika 24. Shematski prikaz: a) kosti s naznaenim osima, b) zona na poprenom presjeku
kosti s kojih su uzete ispitne epruvete u longitudinalnom smjeru, c ) zona u
poprenom presjeku kosti s kojih su uzete ispitne epruvete u transverzalnom smjeru.
................................................................................................................................... 56
Slika 25. Longitudinalna epruveta izrezana vodenim mlazom iz govee kosti ...................... 57
Slika 26. Glodalom obradjena epruveta .................................................................................. 58
Slika 27. Skica i fotografija epruvete iz goveega kortikalnoga kotanog tkiva namjenjena za
vlane (8(6)3) i tlane (8(6)6) eksperimente ciklikog puzanja ........................... 58
Slika 28. Obrada epruvete dimenzija a) 10(6)3 mm u longitudinalnom smjeru, b) 8(4,5)3
mm u transverzalnom smjeru glodalom 308.120.25 ................................................. 59
Slika 29. Skica i fotografija epruveta iz goveeg kortikalnog kotanog tkiva dimenzija a)
10(6)3 mm u longitudinalnom smjeru, b) 8(4,5)3 mm u transverzalnom smjeru. 60
Slika 30. Uzorak goveeg kortikalnog kotanog tkiva omotan vlanom vatom tijekom a)
vlanog i b) tlanog eksperimenta ............................................................................. 61
Slika 31. Lom epruvete prilikom tlanog eksperimenta puzanja s naknadnim rastereenjem 61
Slika 32. Epruvete koritene za ciklike tastove puzanja s naknadnim rastereenjem ........... 62
XXX
POPIS SLIKA
Slika 33. Dijagram ovisnosti naprezanja o deformaciji za sluaj ciklikog ispitivanja puzanja
s naknadnim rastereivanjem govee kosti. Istaknut je a) prvi i b) zadnji ciklus
optereenja pri kojem jo nije dolo do loma epruvete ............................................. 62
Slika 34. Dijagram ovisnosti deformacije puzanja o vremenu za govee kortikalno kotano
tkivo za sluaj vlanog puzanja s naknadnim rastereivanjem pri naprezanju u
iznosu od 90 MPa za 6 epruveta i njihove uprosjeene vrijednosti .......................... 63
Slika 35. Dijagram ovisnosti deformacije o vremenu za govee kortikalno kotano tkivo za
sluaj vlanog puzanja s naknadnim rastereivanjem s postepenim poveanjem
razine optereenja ...................................................................................................... 64
sluaj tlanog puzanja s naknadnim rastereivanjem s postepenim poveavanjem
razine optereenja ...................................................................................................... 65
sluaj vlanog puzanja s naknadnim rastereivanjem s postepenim poveavanjem
razine optereenja na transverzalnim epruvetama .................................................... 65
Slika 38. Raspored uzoraka po zonama na poprenom presjeku ljudskoga kortikalnoga
kotanoga tkiva [30]. ................................................................................................. 66
Slika 39. Dijagram ovisnosti deformacije o vremenu za ljudsko kortikalno kotano tkivo za
sluaj puzanja s naknadnim rastereivanjem s postepenim poveevanjem razine
optereenja [30]. ........................................................................................................ 67
Slika 40. Shematski prikaz ovisnosti naprezanja o deformaciji za odreivanje podatljivosti pri
rastereenju (Jd) i poetne podatljivosti (J0) [105] .................................................... 70
Slika 41. Ovisnost omjera podatljivosti pri rastereenju u svakom ciklusu (Jdi) i poetne
podatljivosti (J0) o naprezanju za kompozitni materijal............................................ 71
Slika 42. Ovisnost brzine deformacije o naprezanju za kompozitni materijal ........................ 72
Slika 43. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju za kompozitni materijal ........... 73
Slika 44. Ovisnost viskoplastine deformacije o omjeru podatljivosti pri rastereenju u
svakom ciklusu (Jdi) i poetne podatljivosti (J0) za kompozitni materijal ................ 74
Slika 45. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju provedenom u procesu puzanja
za kompozitni materijal ............................................................................................. 74
Slika 46. Ovisnost viskoelastine deformacije o vremenu i naprezanju za kompozitni
materijal ..................................................................................................................... 75
Slika 47. Ovisnost vremena puzanja do loma o naprezanju za kompozitni materijal ............. 76
Slika 48. Ovisnost deformacije o vremenu i naprezanju za kompozitni materijal .................. 77
XXXI
POPIS SLIKA
Slika 49. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju puzanja s rezultatima model

za kompozitni materijal ............................................................................................. 78
Slika 50. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju rastereenja s rezultatima
model za kompozitni materijal .................................................................................. 78
podatljivosti (J0) o naprezanju goveega kortikalnoga kotanoga tkiva ................... 79
Slika 52. Ovisnost brzine deformacija o naprezanju za govee kortikalno kotano tkivo...... 80
Slika 53. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju za govee kortikalno kotano
tkivo ........................................................................................................................... 81
Slika 54. Ovisnost viskoplastine deformacije o omjeru podatljivosti pri rastereenju u
svakom ciklusu (Jdi) i poetne podatljivosti (J0) za govee kortikalno kotano tkivo
................................................................................................................................... 81
Slika 55. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju za sluaj puzanja za govee
kortikalno kotano tkivo ............................................................................................ 82
Slika 56. Ovisnost viskoelastine deformacije o vremenu i naprezanju za govee kortikalno
kotano tkivo ............................................................................................................. 83
Slika 57. Ovisnost vremena puzanja do loma o naprezanju za govee kortikalno kotano
tkivo ........................................................................................................................... 84
Slika 58. Ovisnost deformacije o vremenu i naprezanju za govee kortikalno kotano tkivo 85
Slika 59. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju puzanja s rezultatima
modela za govee kortikalno kotano tkivo .............................................................. 85
Slika 60. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju rastereenja s rezultatima
modela za govee kortikalno kotano tkivo .............................................................. 86
podatljivosti (J0) o naprezanju za ljudsko kortiklano kotano tkivo ......................... 87
Slika 62. Ovisnost brzine deformacije o naprezanju za ljudsko kortiklano kotano tkivo ..... 87
Slika 63. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju za ljudsko kortiklano kotano
tkivo ........................................................................................................................... 88
Slika 64. Deformacija puzanja i rastereenja u ovisnosti o naprezanju i vremenu za ljudsko
kortikalno kotano tkivo ............................................................................................ 89
Slika 65. Algoritam za integriranje nelinearnog konstitutivnog modela za jedan vremenski
korak [106] ................................................................................................................ 91
Slika 66. Dijagram toka za viskoelastino ponaanje materijala ............................................ 98
Slika 67. Dijagram toka za viskoelastino i viskoplastino ponaanje materijala .................. 99
XXXII
POPIS SLIKA
Slika 68. Dijagram toka za viskoelastino i viskoplastino ponaanje materijala spregnuto s

oteenjem ............................................................................................................... 100
Slika 69. tapni konani element s dva stupnja slobode T2D2 a) definicija vorova, b) broj i
poloaj toke integracije [68] c) narinuti rubni uvjeti ............................................. 113
Slika 70. Konani element C3D8 a) definicija vorova, b) broj i poloaj toaka integracije
[68], c) primjenjeni rubni uvjeti .............................................................................. 114
Slika 71. Usporedba numerikih i eksperimentalnih vrijednosti ovisnosti deformacije o
vremenu za kompozitni materijal pri naprezanju od 30 MPa ................................. 116
vremenu za kompozitni materijal pri naprezanju od 60 MPa ................................. 116
vremenu za govee kortikalno kotano tkivo pri naprezanju od 70 MPa ............... 117
vremenu za govee kortikalno kotano tkivo pri naprezanju od 110 MPa ............. 118
Slika 75. Ovisnost deformacije o vremenu za ljudsko kortiklano kotano tkivo za naprezanje
od 60 MPa ............................................................................................................... 119
od 75 MPa ............................................................................................................... 119
od 90 MPa ............................................................................................................... 119
Slika 78. Ovisnost deformacije o vremenu za ljudsko kortiklano kotano tkivo za naprezanja
u iznosu od: a) 63,43 MPa, b) 74,73 MPa, c) 66,97 MPa, d) 61,55 MPa i e) 59,66
MPa ......................................................................................................................... 121
Slika 79. Usporedba jednodimenzijske i trodimenzijske analize puzanja za govee kortiklano
kotano tkivo za naprezanje od 110 MPa ................................................................ 122
Slika 80. Analiza puzanja u trenutku t=60 s za govee kortiklano kotano tkivo za naprezanje
od 110 MPa u programu Abaqus............................................................................. 122
XXXIII
POPIS TABLICA
POPIS TABLICA
Tablica 1. Elastine konstante za kortikalno kotano tkivo [83]............................................. 22
Tablica 2. Rezultati statikog vlanog ispitivanja kompozitnog materijala s dvije razliite
kidalice ................................................................................................................... 52
Tablica 3. Tablini prikaz karakteristika kompozitnog materijala danih od proizvoaa [96]
................................................................................................................................ 52
Tablica 4. Tablini prikaz parametara za kompozitni materijal .............................................. 76
Tablica 5. Tablini prikaz parametara materijala za govee kortikalno kotano tkivo........... 84
Tablica 6. Tablini prikaz parametara materijala za ljudsko kortikalno kotano tkivo .......... 89
Tablica 7. Parametri materijalnog modela dobiveni eksperimentalno testom puzanja [34] . 120
XXXV
1. UVOD
1. UVOD
Po svojoj jedinstvenoj strukturi kost je jedan od znaajnijih i djelotvornijih organa.
Kotani sustav tijela je prvenstveno potpora tijelu te zajedno s miinim tkivom omoguava
kretanje, zatim titi organe u tjelesnim upljinama, hvatite je miiima, mjesto je stvaranja
krvnih stanica te je biokemijski regulator koncentracije kalcija i drugih minerala u organizmu.
Razumijevanje i modeliranje mehanikog ponaanja kotanog tkiva od velike je vanosti.
1.1. Openito o kotanom tkivu

Dva su osnovna tipa grae kotanog tkiva na makroskopskoj razini: kortikalna
(kompaktna) kost i spuvasta (spongiozna-trabekularna) kost. Slika 1 prikazuje longitudinalni
presjek kroz bedrenu kost (lat. femur) gdje se vide osnovni tipovi grae kotanog tkiva.
Kortikalna kost nalazi se na periferiji dok je porozno (spuvasto) tkivo u unutranjosti
zajedno s medijalnim kanalom. Od spuvaste kosti uglavnom su izgraeni kraljeci i epifizni
dio velikih zglobova, dok je od kortikalne kosti sainjen korteks dugih kostiju. Najvei dio
metabolizma odvija se u spuvastoj kosti, dok kortikalna kost ima prvenstveno mehaniku i
protektivnu funkciju [1].
Slika 1. Longitudinalni presjek kroz bedrenu kost (lat. femur) [2]
Podjelu na spuvastu i kortikalnu kost odreuje njihova poroznost i razliitost u

svojstvima materijala. Kortikalno kotano tkivo ima guu mikrostrukturu s poroznosti oko 5-
1. UVOD
10 % i ima 80 % ukupne mase skeleta, dok spuvasto kotano tkivo ima poroznost od 50 do
95 % i na njega otpada 20 % ukupne mase skeleta. Mehanika svojstva i uloga u mineralnom
metabolizmu oba tipa kosti bitni su za kvalitetu kosti [3], [4] i [5].
Upravo takva geometrija kosti je optimalna kako bi se minimizirala njena teina,
reducirala naprezanja u zglobnim tokama i omoguilo tijelu da izdri velika funkcijska
optereenja. Kao konstrukcijski materijal kost ima idealnu kombinaciju svojstava za svoju
primjenu: visoku krutost, vrstou i lomnu ilavost, a razmjerno malu masu. Odlina
mehanika svojstva kosti se pripisuju njenoj sloenoj hijerarhijskoj strukturi od podnanostrukture do cijelog modela kosti [6].
1.2. Pregled dosadanjih istraivanja

Modeliranje oteenja i mehanizma pregradnje u biolokim tkivima posljednjih godina sve
vie je predmet istraivanja znanstvenika. Pritom se najvei broj radova odnosi na kotano
tkivo. Prisutan je velik broj radova eksperimentalnih istraivanja u kojima su dana mehanika
svojstva kortikalnoga kotanoga tkiva, ali i velik broj publikacija u kojima su predloeni
konstitutivni modeli za kortikalnu kost s pripadnim numerikim algoritmima za rjeavanje
konstitutivnih jednadbi. Iz tog razloga e se ovdje pregled dosadanjih istraivanja u
podruju kortikalnoga kotanoga tkiva podijeliti na publikacije u kojima su provedena
eksperimetalna istraivanja i publikacije s numerikim modeliranjem.
Veina dosadanjih publikacija razliitim eksperimentalnim tehnikama istrauju
mehanike karakteristike kortikalnoga kotanoga tkiva na makro nivou. Tako elastina
svojstva, tradicionalnim mehanikim tehnikama kao to su statika vlana i tlana ispitivanja
istrauju Reilly i Burstein [7] te Currey [8], torzijskim ispitivanjima Jepsen i Davy [9],
biaksijalnim ispitivanjima Lakes sa suradnicima [10] ili ispitivanjima na savijanje Currey [8].
Pored navedenih klasinih mehanikih ispitivanja esto je koritena ultrazvuna tehnika koja
je korisna metoda za odreivanje elastinih svojstava kortikalnoga kotanoga tkiva, a koriste
ju Lang [11], [12], Pithioux sa suradnicima [13] te Rho [14]. Prednost ove metode je u
odreivanju svih anizotropnih elastinih konstanti na istom uzorku. Mikrostrukturalna
heterogenost i anizotropna elastina svojstva mogu biti mjerena i s tehnikom nano-utiskivanja
to su prikazali Hoffler sa suradnicima [15] te Rho sa suradnicima [16]. Velik je broj
publikacija koje prikazuju funkcije ovisnosti mehanikih svojstava o gustoi kosti, to se
moe pronai u publikacijama na primjer Wirtza sa suradnicima [17] i Wachtera sa
1. UVOD
suradnicima [18]. Helgason i suradnici [19] takoer preglednim radom daju ovisnost
mehanikih svojstava o gustoi. Rho i suradnici [20] pokazuju da mehanika svojstva kosti na
makro razini variraju od jedne do druge kosti, isto kao i unutar razliitog podruja na istoj
kosti. Nekoliko publikacija odnosi se na anatomsku razliitost na makro razini mehanikih
svojstava kortikalnog i trabekularnog kotanog tkiva iji je autor Pope sa suradnicima [21].
Pojedine publikacije analiziraju razlike izmeu mehanikih svojstava kortikalnog i
trabekularnog kotanog tkiva, kao npr. Turner sa suradnicima [22] i Bayraktar sa suradnicima
[23]. Macione sa suradnicima [24] istrauje ovisnost izmeu radijalnog, cirkularnog i
longitudinalnog modula elastinosti kortikalnoga kotanoga tkiva o razliitom mineralnom
sastavu. Ope je prihvaeno da je modul elastinosti kortikalnoga kotanoga tkiva priblino
isti za vlano i tlano optereenje, to istiu Reilly i Burstain [25]. Ispitivanjem epruvete na
savijanje u etiri toke Barak i suradnici [26] istrauju odnose vlanih i tlanih modula
elastinosti kortikalnog konjskog kotanog tkiva. Oni pokazuju da je vlani modul elastinosti
6 % vei od tlanoga modula. Rho i suradnici [16] daju pregled mikromehanikih ispitivanja
elastinih svojstava pojedinanih trabekula i osteona. U publikaciji [20] Rho daje pregled
istraivanja koje provodi Ascenzi i suradnici koji ispituju mehanika svojstva jednog
Haversovog sustava vlano, tlano, savijanjem i uvijanjem. Oni zakljuuju da su osteoni s
logitudinalnim lamelama bolji pri vlaku i uvijanju, te krui pri savijanju, dok su osteoni s
pripadajuim lamelama prikladniji za savijanje. U posljednje vrijeme elastine karakteristike
kosti odreuju se kombinacijom kompjutorske tomografije (CT) i konanih elemenata, kao
to je to opisano u publikaciji Huanga sa suradnicima [27]. Ovdje se na osnovu CT skeniranja
generira mrea konanih elemenata te se na temelju nano-utiskivanja dobiva ovisnost
optereenja o deformaciji. Na osnovu toga se odreuju parametri koji definiraju modul
elastinosti u funkciji CT skeniranja.
Pregled mehanikih svojstva kortikalnoga kotanoga tkiva prikazuju Reilly i Burstain u
svom radu [25], gdje posebno analiziraju elastino, viskoelastino ponaanje kortikalnoga
kotanoga tkiva, te plastinu deformaciju, vrstou, zamor i iniciranje loma. Doblare sa
suradnicima [4] publicira pregledni rad gdje istie ovisnosti mehanikih svojstava kotanog
tkiva o gustoi i mineralnom sastavu, zatim govori o mehanizmima loma, kriteriju loma, te
zacjeljivanju kotanog tkiva nakon loma.
Mehanike karakteristike kortikalnoga kotanoga tkiva nisu samo odraz promjena u
njegovoj mikrostrukturi, nego su odraz promjena i drugih faktora kao to su brzina
optereivanja, odnosno brzina deformiranja, to je prikazano u publikaciji Hansena i
1. UVOD
suradnika [28]. Melnis i Knets [29] takoer su pokazali da je kotano tkivo kao viskoelastian
materijal osjetljiv na brzinu deformiranja. Viskoelastina svojstva kortikalnoga kotanoga
tkiva ciklikim ispitivanjem puzanja s naknadnim rastereivanjem istrauju Melnis sa
suradnicima [30] i Fondrk sa suradnicima [31], [32]. Nadalje, ispitivanja relaksacije s
naknadnim rastereivanjem istrauje Phillips sa suradnicima [33]. Fondrk sa suradnicima [31]
provodi ciklina vlana ispitivanja puzanja s naknadnim rastereivanjem na uzorcima iz
ljudske i govee kortikalne kosti, gdje pri svakom novom ciklusu poveava optereenje.
Rezultati su pokazali da se uzorak do odreene vrijednosti graninog naprezanja ponaa
linearno viskoelastino, a iznad te vrijednost naprezanja dolazi do akumuliaranja deformacije
puzanja pri emu se poveava podatljivost materijala te uzorak pokazuje nelinearno ponaanje
[34-36]. Nadalje, Fondrk sa suradnicima [32] takoer provodi opsena istraivanja
nelinearnog ponaanja kortikalne kosti i zakljuuje da je ovu kost najbolje opisati kao
viskoelastian materijal s oteenjem. Osim toga, prikazano je da niz ciklusa optereenjerastereenje s optereenjem iznad odreene granine vrijednosti naprezanja uzrokuje
degradaciju krutosti kosti, to s poveanjem deformacija puzanja uzrokuje nelinearno
ponaanje i trajne deformacije. Na taj nain je u radu [31] zakljueno da se za opisani nain
optereivanja u kortikalnoj kosti javlja osim degradacije modula elastinosti i trajna
deformacija, to se tumai kao efekt oteenja, ali i efekt plastinosti. Pri tom se javlja
problem ispravnog definiranja kriterija za razdvajanje ova dva efekta i njihovo odvojeno
opisivanje.
Eksperimentima istog smicanja Turner sa suradnicima [37] odreuje zamorna svojstva
kortikalnoga kotanoga tkiva. Osim toga, mnoge eksperimentalne studije istrauju zamorno
ponaanje kortikalne kosti (Zioupos i Casinos [38]). Mehanizme loma u kotanom tkivu
istrauje Ritchie sa suradnicima [39]. Za bolje razumijevanje principa mehanike loma u
kotanom tkivu Wang i Nyman [35] su u novije vrijeme razvili shemu optereivanja koja daje
detaljnije informacije o mehanikim svojstvima u ovisnosti o porastu deformacije. Ovim
ispitivanjima ne samo da se definira promjena modula elastinosti i relaksacije naprezanja s
poveanjem deformacije, ve se dodatno pojanjavaju mehanizmi nastanka trajne
deformacije, petlje histereze i akumuliranja oteenja kao mjera degradacije modula
elastinosti. Isti problem analizira i Nyman sa suradnicima [36] pri vlanom i tlanom pokusu
relaksacije. U publikaciji [40] autori provode istraivanje na dvije starosne skupine pri
tlanom pokusu relaksacije. Leng i suradnici [41] takoer istrauju ponaanje kortikalne kosti
1. UVOD
uslijed ciklike relaksacije s naknadnim rastereivanjem gdje se postepeno poveava

optereenje. Osim toga, oni daju usporedbu rezultata monotonog i ciklikog ispitivanja.
Akumuliranje oteenja uzrokuje progresivno naruavanje homogenosti materijala, a taj
gubitak cjeloviosti (integriteta), koji se pripisuje mikroskopskim pukotinama i/ili prazninama,
ima nepovoljan utjecaj na mehanika svojstva. Provedena su brojna istraivanja kako bi se
oteenje kosti povezalo s degradacijom njenih svojstava preko histolokih opaanja.
Dosadanja istraivanja ukazuju da je akumuliranje mikrooteenja glavni razlog
disipacije energije u kostima. Na primjer, Kotha i Guzelsu [42] provode ciklika ispitivanja
na uzorcima govee kosti kako bi okarakterizirali uinke oteenja na mehaniko ponaanje
dekalcificiranog uzorka (organska matrica) i uzorka kotanog tkiva koji se uvao u fiziolokoj
otopini. Zakljuuju da je oteenje u kosti uzrokovano smanjenjem smine vrstoe organske
matrice, to predstavlja transverzalno odvajanje molekula kolagena ili meusobno odvajanje
mikrofibrila.
Ponaanje kosti uglavnom je povezano s: (1) akumuliranjem mikrooteenja (promjenom
krutosti), (2) viskoelastinim ponaanjem (petlja histereze) i (3) plastinom (trajnom)
deformacijom. Osim toga, studije pokazuju da se viskozno ponaanje kosti poveava s
poveanjem deformacije iznad granice teenja (Wanga i Nymana [35] te Yenia i suradnika
[43]). U [35] i [36] provedeni su pokusi relaksacije s vlanim i tlanim optereivanjem
uzoraka ljudske kortikalne kosti, te je navedena promjena modula elastinosti i energije
deformiranja s poveanjem deformacije. Luo sa suradnicima [44] daje prijedlog konstitutivnih
relacija koje povezuju akumuliranje oteenja s mehanikim karakteristikama kortikalne
kosti. Ove relacije ukljuuju ovisnost plastine deformacije, kao i viskoplastinih parametara
materijala o akumuliranom oteenju. Akumuliranje oteenja koje se uglavnom predstavlja
kao degradacija elastinih svojstava materijala u novije vrijeme je predmet analize bilo
eksperimentalno bilo numeriki, ali jo uvijek nije do kraja razjanjeno treba li akumuliranje
oteenja i akumuliranje plastinih deformacija u kortikalnoj kosti promatrati spregnuto ili
odvojeno.
Veina dosadanjih konstitutivnih modela koji se temelje na mehanici oteenja i
termodinamici kontinuuma razmatraju samo mehanike utjecaje pri analizi oteenja u
kostima. No kost je ivo tkivo i njena struktura i sastav se neprestano mijenja s vanjskim
mehanikim utjecajima, starou, prehranom i drugim faktorima. U zadnjih nekoliko godina
javila se ideja za sprezanjem mehanikih i biolokih utjecaja s nizom otvorenih pitanja kao to
1. UVOD
su brzina akumuliranja oteenja i pregradnje te utjecaj stupnja deformacije i mikrooteenja

na mehanizam aktiviranja pregradnje.
Polazna literatura koja je ujedno bila i motivacija za ovu disertaciju je rad [34] u kojem je
primjenom relacija mehanike kontinuuma izveden model akumuliranja oteenja kortikalnog
kotanog tkiva spregnutog s viskoelastinosti za sluaj puzanja. Na temelju eksperimentalnih
rezultata odreeni su parametri materijala za definirani konstitutivni model. Nedostatak ovog
rada je to predloeni konstitutivni model ne opisuje dovoljno tono proces deformiranja kosti
za sluaj optereenja iznad graninog naprezanja koje uzrokuje akumuliranje oteenja. To je
bio povod da se u ovom radu detaljnije istrae razlozi nepodudaranja eksperimentalnih
rezultata s vrijednostima koje daje konstitutivni model za naprezanja iznad graninog kod
kojeg dolazi do akumuliranja oteenja u materijalu. Pritom je konstitutivni model koji spree
viskoelastinost s oteenjem preuzet od Abdel-Tawaba i Weitsmana [45, 46] koji su ga
predloili za opisivanje ponaanja kompozita. Osim toga, Abdel-Tawaba i Weitsmana, kao i
Parsamian u svom radu [34] zanemaruju utjecaj viskoplastine deformacije na proces
deformiranja kompozita odnosno kortikalne kosti.
Iz pregleda navedene literature moe se zakljuiti da zbog nedovoljnog poznavanja
temeljnog mehanizma oteenja, odgovarajue konstitutivne relacije koje spreu akumuliranje
oteenja u kotanom tkivu s viskoznim efektima jo uvijek nisu dovoljno tono definirane.
U okviru numerikog modeliranja procesa deformiranja kotanog tkiva primjenjuje se
uglavnom metoda konanih elemenata. Garcia u svojoj disertaciji [5], te u naknadnim
publikacijama sa suradnicima [47] i [48] predlae elasto-plastian zakon oteenja za
kortikalnu kost pri ciklikom optereenju. Konstitutivne relacije kombiniraju elastinost,
plastinost i oteenje. Razvoj numerikih algoritama koji spreu vremenski ovisno ponaanje
kortikalnoga kotanoga tkiva s mehanizmom akumuliranja oteenja predmet je trenutnih
istraivanja [5, 47, 48]. U radovima [47, 48] predloena je jednodimenzijska odnosno
trodimenzijska izotropna numerika formulacija. Pod pojmom oteenja ovdje se
podrazumijeva stvaranje mikropukotina (smanjenje krutosti), zatim disipacija energije
(podruje petlje histereze), te trajne deformacije. Nasuprot tome, efekti plastinosti povezani
su s trenjem klizanja na mikropukotinama.
Vlane pokuse s relaksacijom naprezanja na uzorcima iz spuvaste kosti kraljenice
proveo je Bredbener u svojoj disertaciji [49]. Ovdje je predloen konstitutivni model baziran
na fenomenolokoj mehanici oteenja za opisivanje vremenski ovisnog ponaanja spuvaste
1. UVOD
kosti u sprezi s efektima oteenja. Na osnovu njegove disertacije nastaju njegova dva rada u
tom podruju [50] i [51]. Konstitutivni model koji se temelji na teorijama viskoelastinosti i
viskoplastinosti s pripadnom numerikom formulacijom definirao je Natali sa suradnicima
[52]. Pritom je promjena modula elastinosti s optereenjem opisana matematikim izrazom
iji su parametri odreeni na osnovu eksperimentalnih rezultata vlanog ispitivanja puzanja
ljudske kortikalne kosti iz literature [30]. Viskoelastian i viskoplastian model temeljen na
reolokim modelima za kortikalno kotano tkivo koji vrijedi za sluaj kako malih, tako i
velikih brzina deformiranja predloen je u novijem istraivanju Johnsona sa suradnicima [53].
Primjenom metode konanih elemenata simulirana su udarna optereenja kosti. Eksperimente
utiskivanja provodi Zhang sa suradnicima u radu [54]. Zakljueno je da je plastini model s
oteenjem pogodniji za opisivanje procesa utiskivanja od visko-elasto-plastinog modela, jer
moe dobro opisati promijene i pri optereenju i pri rastereenju.
Melnisova [30] i Fondrkova [31] eksperimentalna istraivanja sa suradnicima pokazala su
da se prilikom ciklikog procesa puzanja u kortikalnom kotanom tkivu na kraju perioda
rastereenja akumulira trajna viskoplastina deformacija. Veina autora, kao to je to sluaj i
u radu [34], zanemaruje utjecaj viskoplastine deformacije to ima za posljedicu vea
odstupanja rezultata konstitutivnog modela i eksperimentalnih mjerenja, pogotovo za sluaj
veih optereenja, neposredno prije loma kosti. Osim za bioloka tkiva, tijekom posljednja
dva desetljea brojna su nastojanja usmjerena na opisivanje viskoplastinog ponaanja
polimernih, odnosno kompozitnih materijala tijekom procesa puzanja. Pritom se za opisane
probleme u literaturi najee koristi konstitutivni model koji su predloili Zapas i Crissman
[55]. Ovaj Zapas-Crissmanov model viskoplastinosti koriste Tuttle [56], Pasricha i Emery
[56], Guedes sa suradnicima [57], Gamby sa suradnicima [58], Nordin i Varna [59],
Marklund sa suradnicima [60], [61], Dasappa sa suradnicima [62], [63], Boyd sa suradnicima
[64], Mui [65] i mnogi drugi kako bi opisali viskoplastino ponaanje deformiranja
kompozitnih materijala. Boyd sa suradnicima [64] te Mui [65] u ovaj model viskoplastinosti
ukljuuju i temperaturnu ovisnost. Zapas-Crissmanov model viskoplastinosti koji e se
primjeniti u ovom radu, do sada u literaturi nije koriten za opisivanje viskoplastinih
deformacija kortikalnoga kotanoga tkiva, ve se taj model uglavnom primjenjuje za
kompozitne materijale za sluaj puzanja.
U literaturi su izvedeni algoritmi za modeliranje kortikalnoga kotanoga tkiva, no samo
rijetki objedinjuju efekte viskoelastinosti, viskoplastinosti i oteenja. U skladu s opisanim
dosadanjim istraivanjima, kao i otvorenim pitanjima na koje je potrebno odgovoriti kod
1. UVOD
tumaenja efekta oteenja i efekta plastine deformacije, moe se zakljuiti da je podruje

eksperimentalnog i numerikog modeliranja procesa deformiranja kotanog tkiva u velikoj
mjeri otvoreno za istraivanje.
Kako su u ovom radu provedena ekperimentalna istraivanja puzanja s naknadnim
rastereivanjem na goveem kortikalnom kotanom tkivu, u nastavku pregleda istraivanja
dat e se kratki pregled metoda koje su u literaturi koriste za pripremu uzoraka iz kosti za
mehanika ispitivanja. Poznato je da je najbolje, ako je to mogue, to prije na svjeem
kortikalnom kotanom tkivu provesti eksperimentalna ispitivanja. Takoer je poznato da
duboko zamrzavanje neznatno utjee na mehanika svojstva kotanog tkiva, ako taj period
nije dulji od nekoliko tjedana to je istraio Knets u radu [66]. Meutim dosta autora dri
kosti duboko zamrznute prije ispitivanja i dulji vremenski period. Van Haaren i suradnici [67]
tvrde da se zamrznute kosti mogu koristiti za mehanika ispitivanja u razdoblju i od jedne
godine. Naime, zamrzavanje kortikalnog kotanog tkiva od koze u periodu od godine dana
nije imalo znatnog utjecaja na mehanika svojstva materijala.
Za nelinearni zakon puzanja s naknadnim rastereivanjem i sloene ciklike uvjete
optereivanja, komercijalni programski paket koji se temelji na metodi konanih elemenata
ABAQUS [68], [69] zahtijeva razvoj vlastitog koda i primjenu korisnike rutine UMAT.
Tako Ouyang u svojem radu [70] pokazuje postupak implementacije numerikog algoritma za
modeliranje puzanja u ABAQUSu. Modeliranje procesa puzanja s naknadnim rastereenjem u
ABAQUSu proveli su Ahci i Talreja [71] te Vidala-Sallea i Chassagne [72].
1.3. Motivacija
Poticaj izradi ovog rada su otvorena pitanja i nedostaci uoeni u okviru dosadanjih
istraivanja pronaenih u dostupnoj literaturi. Iz izloenog pregleda dosadanjih istraivanja
moe se uoiti da ima jo dosta otvorenih pitanja u okviru eksperimentalnog, kao i
numerikog modeliranja procesa deformiranja kortikalnog kotanog tkiva. To se prvenstveno
odnosi na nedovoljno poznavanje mehanizma oteenja tako da odgovarajue konstitutivne
relacije koje spreu akumuliranje oteenja u kotanom tkivu s viskoznim efektima jo uvijek
nisu dovoljno tono definirane.
Kao to je ve opisano u pregledu dosadanjih istraivanja motivacija za ovu disertaciju je
Parsamianov rad [34] u kojem je akumuliranje oteenja kortikalnog kotanog tkiva
spregnutog s viskoelastinosti za sluaj puzanja opisano konstitutivnim modelom preuzetim
8
1. UVOD
od Abdel-Tawaba i Weitsmana [45, 46] koji su ga predloili za opisivanje ponaanja

inenjerskih materijala, ponajprije kompozita. Kako u ovom radu navedeni konstitutivni
model ne opisuje dovoljno tono proces deformiranja kosti za sluaj optereenja vieg od
graninog naprezanja koje uzrokuje akumuliranje oteenja, to je bila motivacija da se
provede detaljnije istraivanje razloga nepodudaranja eksperimentalnih rezultata s rezultatima
konstitutivnog modela. Osim toga, kako Abdel-Tawab i Weitsman za analizu kompozitnih
materijala, kao i Parsamian u svom radu [34] za analizu ljudske kortikalne kosti, zanemaruju
utjecaj viskoplastine deformacije, to je bio povod istraivanja mogunosti proirenja
konstitutivnog modela koji e sprezati efekte viskoelastinosti, viskoplastinosti i oteenja za
sluaj malih deformacija. U navedenom radu [34] na ljudskom kortikalnom kotanom tkivu
nisu provedena ispitivanja naknadnog rastereivanja nakon vlanog puzanja iz ega bi se
pruio bolji uvid u iznos plastine deformacije. Eksperiment rastereivanja takoer je vaan
zbog boljeg i tonijeg odreivanja viskoelastinih parametara materijala.
Sljedei motiv za provedbu istraivanja u ovom podruju su rezultati eksperimentalnih
istraivanja iz literature na ljudskom kortikalnom kotanom tkivu (npr. Melnisa sa
suradnicima [30] i Fondrka sa suradnicima [31]) koji ukazuju vanost ukljuivanja, osim
efekta oteenja i efekt viskoplastine deformnacije u konstitutivni model. Ovdje se u literturi
istie problem ispravnog definiranja kriterija za razdvajanje efekta oteenja i efekta
viskoplastinosti te njihovo odvojeno opisivanje. Sve to je motiviralo provedbu
eksperimentalnih istraivanja u ovom radu kako bi se na temelju rezultata eksperimenta izveo
konstitutivni model koji e sprezati navedene efekte. Osim toga, pretpostavljeno je da e ovi
rezultati omoguiti toniju procjenu parametara materijala kao i graninih naprezanja kod
kojih dolazi do akumuliranja oteenja, odnosno viskoplastine deformacije.
1.4. Hipoteza rada

U radu e se pokuati rijeiti otvorena pitanja navedena u prethodnom poglavlju. U okviru
eksperimentalnih istraivanja cilj je najprije istraiti proces deformiranja kompozitnog
materijala koji ima slino mehaniko ponaanje kao ljudska kortikalna kost. Pretpostavka je
da e to omoguiti efikasnije i tonije definiranje konstitutivnog modela, koji bi osim na
analizirani kompozitni materijal bio primjenjiv i na govee i ljudsko kortikalno kotano tkivo.
Razlog tome je to se kod eksperimentalnog istraivanja goveeg kortikalnog kotanog tkiva
oekuje vee rasipanje rezultata to e oteati procjenu parametara materijala i ocjenu
1. UVOD
opravdanosti primjene predloenog konstitutivnog modela. Osim za sluaj vlanog puzanja,

namjera je istraiti ponaanje kosti za sluaj ciklikog tlanog puzanja s naknadnim
rastereivanjem to do sada nije poznato. Na taj nain, planirana eksperimentalna istraivanja
omoguit e bolje razumijevanje nelinearnog i vremenski ovisnog ponaanja kortikalnog
kotanog tkiva.
Pretpostavka je da e se na temelju eksperimentalnih podataka i primjenom formulacija
slinih onima za inenjerske materijale izvesti konstitutivni model za akumuliranje oteenja
u kortikalnom kotanom tkivu koji e omoguiti sprezanje mehanizma oteenja s efektima
viskoelastinosti i viskoplastinosti. Cilj je postojee modele viskoelastinosti i oteenja te
modele viskoplastinosti iz literature spregnuti zajedno. Pritom je cilj definirati kriterij za
razdvajanje efekata oteenja i viskoplastinosti tako da se mogu odvojeno modelirati.
Pretpostavlja se da e predloeni konstitutivni model biti primjenljiv na razliite sluajeve
ciklikih optereenja koja e ukljuivati puzanje materijala s naknadnim rastereivanjem.
U okviru numerikog modeliranja, cilj je izvesti jednodimenzijski i trodimenzijski
numeriki algoritam za rjeavanje konstitutivnih jednadbi na razini materijalne toke te ga
implementirati u formulaciju konanih elemenata. Pretpostavka je da e predloeni numeriki
algoritam tono opisivati proces deformiranja kortikalnog kotanog tkiva za sluaj ciklikog
puzanja s naknadnim rastereivanjem u usporedbi s eksperimentalnim rezultatima. Osim toga,
pretpostavlja se da e algoritmi biti toniji i numeriki uinkovitiji u odnosu na algoritme iz
literature.
1.5. Opis istraivanja

Provedeno istraivanje je teorijskog, eksperimentalnog i numerikog karaktera, time i
takva podjela dijeli ovaj rad u zasebne cjeline. Najprije je prikazana teorijska pozadina, zatim
eksperimentalni postupak s rezultatima i nakon toga numerika formulacija, iji su rezultati
verificirani i validirani s eksperimentalnim. Od eksperimentalnih postupaka koriste se ciklika
ispitivanja puzanja s naknadnim rastereivanjem kod kojih se u svakom novom ciklusu
povealo naprezanje. Od numerikih metoda koristi se metoda konanih elemenata (MKE)
[73]. Za to je primijenjen komercijalni programski paket ABAQUS [68, 69] koji se temelji na
ovoj numerikoj metodi. Izvedeni numeriki algoritmi implementirani su u navedeni program
primjenom korisnike rutine UMAT. Pregled istraivanja po poglavljima prikazan je u
predgovoru ovog rada. Formulacija konstitutivnog modela odgovara onoj koju je predloio
10
1. UVOD
Humphrey u svom preglednom radu [74]. On predlae pet osnovnih koraka za formulaciju
konstitutivnih relacija:
a) prepoznavanje opih znaajki ponaanja materijala,
b) uspostavljanje odgovarajuih teorijskih okvira,
c) identifikacija specifinih funkcijskih oblika konstitutivnih relacija,
d) odreivanje vrijednosti parametara materijala i
e) verifikacija rezultata.
Na osnovu navedenih koraka slijedi i globalni koncept ovog rada koji je prikazan
dijagramom na slici 2.
Slika 2. Dijagram toka koncepcije ovog rada
11
1. UVOD
Verifikacijom se provjerava da li je predloeni konstitutivni model pomou kojeg e se

realizirati simulacija ispravan u odnosu na konceptualni model, a validacijom se provjerava
da li je konstitutivan model dovoljno ispravan te ga se usporeuje s eksperimentalnim
istraivanjima.
Pod pojmom eksperiment, to je prvi korak u dijagramu toka na slici 2 podrazumijeva se:
definiranje plana eksperimenta, priprema eksperimentalnih uzoraka, kreiranje programa za
kidalicu na kojoj se provodi ispitivanje, provoenje eksperimenta, prikupljanje podataka,
obrada podataka te analiza i interpretacija rezultata.
12
2. STRUKTURA I MEHANIKE KARAKTERISTIKE KOTANOGA TKIVA
2. STRUKTURA I MEHANIKE
KARAKTERISTIKE KOTANOGA
TKIVA
U ovom poglavlju bit e rijei o kompleksnoj hijerarhijskoj strukturi kotanoga tkiva.
Pritom razlikujemo pet stupnjeva organizacije kotanoga tkiva poevi od makroskopske
razine, od svega nekoliko milimetara pa do pod-nano razine, koja ide ispod nekoliko stotina
nanometara. Zatim e biti rijei o kotanoj pregradnji, te mehanikim karakteristikama
kotanog tkiva.
2.1. Struktura kotanoga tkiva

Kako bi razumjeli mehaniko ponaanje kotanoga tkiva kao materijala vano je razumjeti
mehaniko ponaanje njegovih sastavnih strukturnih faza na razliitim razinama u
hijerarhijskoj strukturnoj organizaciji kotanoga tkiva. Te razine i pripadne strukture su prema
[20]:
-
makrostruktura: kortikalno i spuvasto kotano tkivo,
mikrostruktura (od 10 do 500 m): Haversov sustav (osteon), trabeculae,
pod-mikrostruktura (1-10 m): lamele,
nanostruktura (od nekoliko stotina nanometara do 1 m): kolagenski fibril i ugraeni

minerali,
pod-nanostruktura (ispod nekoliko stotina nanometara): molekularna struktura

sastavnih elemenata, kao to su minerali, kolagen i ne kolagenski organski proteini.
Ovakva hijerarhijska struktura kotanoga tkiva ima nepravilan raspored i orijentaciju

komponenti, inei materijal kotanoga tkiva heterogenim i anizotropnim. Na slici 3
prikazana je hijerarhijska struktura kotanoga tkiva. Mehanike karakteristike kotanoga tkiva
variraju o strukturnoj razini. Na primjer, modul elastinosti mokrog uzoraka ljudske
kortikalne kosti optereenog vlano je na makrostrukturnoj razini 14-20 GPa, dok je na
13
mikrostrukturnoj razini 5,4 GPa. Modul elastinosti lamelarnog osteona mjerenog na suhom
uzorku na nano razini je oko 22 GPa [20].
Jo uvijek nije dovoljno razjanjeno kako hijerarhijska struktura i mehanika svojstva na
razliitim razinama grae kotanoga tkiva utjeu na njegovo ukupno mehaniko ponaanje
[6].
Slika 3. Hijerarhijska struktura kotanoga tkiva [20]
Kotano tkivo grade kotana matrica i kotane stanice. Kotana matrica dijeli se na
organsku komponentu u kojoj je dominantan kolagen (tip I), te anorgansku komponentu
sainjenu od kristala koji su uloeni u niti izmeu kolagena. Kolagen je odgovoran za
elastinost i fleksibilnost kosti na djelovanje vlanih sila, dok anorganska matrica daje kosti
krutost i tvrdou kako bi izdrala djelovanje tlanih sila. Razliita raspodjela organske i
anorganske matrice u trabekularnom i kortikalnom kotanom tkivu rezultira i razliitim
svojstvima ova dva tipa kosti [1] i [75]. Dokazano je da je za normalnu funkciju kosti
potrebna prisutnost i minerala i organske matrice. Odsustvom jednog od elemenata dobijemo
ili mekanu, elastinu kost ili tvrdu, lako lomljivu kost. U oba sluaja nije postignuta normalna
kotana funkcija [76].
2.1.1. Makrostruktura
Makroskopski razlikujemo dva glavna tipa kosti (slika 1): kortikalnu (kompaktnu) i
spongiozno-trabekularnu (spuvastu). Iako su ta dva tipa kosti nastale iz istih stanica i istih
elemenata matrice razlike izmeu njih su strukturne i funkcionalne. Strukturna razlika postoji
u koliini kalcificirane kosti: 80-90 % kortikalne kosti je kalcificirano, dok je kod
14
trabekularne kosti kalcificirano svega 15-25 %, ostatak volumena ini kotana sr. Bitno je
naglasiti da se 70-80 % meudjelovanja s mekim tkivima obavlja s unutarnje povrine kosti.
2.1.2. Mikrostruktura kortikalnoga kotanoga tkiva

Kortikalna kost je gusta i sastoji se od sustava koncentrinih kotanih lamela, oko kanala
kroz koje prolaze vezane krvne ile, ivci i rahlo vezivo bogato kapilarama. Cijeli sustav
naziva se Haversov sustav ili osteon. Osteoni predstavljaju cilindrine strukture s
koncentrinim lamelama, a u dijafizama dugih kostiju su orijentirani u uzdunom smjeru
kosti. Postoji razliit stupanj mineralizacije izmeu pojedinih osteona. Najnia je u mladim
osteonima, a poveava se s dobi te u starosti opet pada. Mikroskopska struktura kortikalnog
kotanog tkiva prikazana ja na slici 4a. Slikom 4b dan je presjek kroz Haversov sustav, dok se
na slici 4c moe vidjeti fotomikrografski prikaz Haversovog sustava. Granicu svakog
Haversovog sustava ini istaloena amorfna, cementna tvar, izgraena od mineralizirane
matrice s malo kolagenih vlakana.
Trabekularna kost izgleda kao trodimenzijska reetka sastavljena od kotanih gredica i
stupia unutar kortikalne ljuture. Mikroskopski gledane obje vrste kosti unato razliitom
izgledu imaju jednaku histoloku grau.
Slika 4. Mikroskopska struktura kortikalnoga kotanoga tkiva [5] (a) skica kortikalne kosti, (b) presjek
kroz Haversov sustav i (c) fotomikrografski prikaz Haversovog sustava
15
U kortikalnoj kosti (npr. dijafize dugih kostiju) lamele su pravilno rasporeene u

Haversove sustave (osteone). Razlikujemo vanjske, unutranje i prijelazne lamele (slika 4a).
Budui da je osnovna funkcija osteona donoenje hranjivih tvari kortikalnoj kosti, razumljivo
je da tih sustava nema u spuvastoj kosti, nego tamo hranjive tvari difundiraju u kotano tkivo
iz okolnih krvnih kapilara. Osteon je dugaak cilindar, esto podijeljen u dvije grane,
postavljen paralelno s uzdunom osi dijafize. Sastoji se od sredinjeg Haversovog kanala, koji
je okruen s 4-20 koncentrinih lamela. Haversovi kanali povezani su s kotanom sri,
periostom te jedan s drugim poprenim ili kosim Volkmannovim kanalima. Volkmannove
kanale ne okruuju koncentrine lamele, nego oni kroz njih prolaze. Svi krvoilni kanali u
kotanom sustavu nastaju odlaganjem matrice oko arterijskih i venskih ila. Tok kolagenih
vlakana unutar svake lamele je usporedan i tee spiralno. Tok spirale je u susjednim lamelama
razliito usmjeren, tako da se vlakna susjednih lamela, u svakoj toki sijeku priblino pod
pravim kutovima. Veliki broj lamela s razliito usmjerenim vlaknima, daje kosti vrstou
unato njezinoj maloj masi. Promjer Haversovih kanala vrlo je razliit. Svaki osteon nastaje
uzastopnim odlaganjem lamela poevi od periferije prema sreditu tako da mlai osteoni
imaju ire kanale. U dovrenim osteonima, lamela koja je nastala posljednja nalazi se najblie
sredinjem Haversovom kanalu (vidi sliku 6b). Prostore izmeu osteona ispunjavaju
trokutaste i nepravilno oblikovane skupine paralelnih lamela koje se nazivaju prijelazne ili
intersticijske lamele. One su ostaci osteona razgraenih tijekom rasta i pregradnje kosti [76].
Postoje dvije kotane povrine: vanjska ili periostalna i unutarnja ili endostalna.
Periostalna povrina je ona povrina kojom je kost u dodiru s mekim tkivima, dok endostalna
povrina je ona povrina kojom je kost u dodiru s kotanom sri to je prikazano na slici 5.
Obje povrine su odijeljene slojem osteogenih stanica koje se zovu periost i endost [76, 77].
Slika 5. Periostalna i endostalna povrina ljudske kosti [78]
Periost (pokosnica) se sastoji od vanjskog sloja kolagenih vlakana koja iz periosta prodiru
u kotanu matricu i povezuju periost s kosti nazivaju se Sharpeyeva vlakna (slika 4a).
16
Unutranji sloj periosta sadrava puno spljotenih (pokrovnih) stanica, koje se mogu dijeliti i
diferencirati u osteoblaste. Endost prekriva sve unutranje povrine upljina u kosti, a
izgrauje ga jedan sloj spljotenih kotanih prastanica s vrlo malo vezivnog tkiva, puno je
tanji od periosta. Glavne funkcije periosta i endosta su prehrana kotanog tkiva, stvaranje
kotane sri iz koje se stvaraju eritrociti i trajna opskrba novim osteoblastima, koji su potrebni
za kotanu pregradnju [76], koja e biti pojanjena u slijedeem odlomku.
2.2. Kotana pregradnja

Kost ima sposobnost promjene strukture i morfologije kao odgovor na promjene u
okruenju uslijed mehanikog optereenja. Kotana pregradnja (bone remodelling) je
jedinstven, povezan i koordiniran proces gdje se na istom podruju odvija i proces razgradnje
i izgradnje. Na taj nain omoguuje se odravanje kvalitete kosti te adaptacija strukture kosti
na promjene koje nastaju tijekom mehanikih optereenja. Kotano tkivo mijenja svoju
strukturu ovisno o potrebama koje namee tjelesna aktivnost i uobiajeni poloaj tijela.
Proces pregradnje kosti osigurava funkcionalnu cjelovitost kotanog tkiva, a vaan je i za
njegovu metaboliku ulogu [79]. Kotana pregradnja omoguuje uklanjanje mikrooteenja u
kostima [76]. Pregradnja kosti je proces koji uva mehaniki integritet kosti i odvija se
cijeloga ivota. Na kostur podlijee velikim naporima tokom ivota i upravo pregradnjom se
kosti uvruju i izgrauju. Kotana pregradnja regulirana je hormonskim, nutritivnim,
metabolikim i mehanikim imbenicima, a regulacija se odvija u komunikaciji osteoblasta i
osteoklasta [1].
Kotana pregradnja odvija se uglavnom na endostalnoj kotanoj povrini [76]. H. Frost je
prvi dao detaljan opis slijeda dogaanja tijekom pregradnje i nazvao to Aktivacijsko
resorpcijsko formacijska jedinica (ARF). Proces kotane pregradnje prikazan je na slici 6. U
kotanom tkivu nalaze se i etiri tipa kotanih stanica: osteoklasti, osteoblasti, osteociti i
pokrovne (spljotene) stanice [4].
Osteoklasti su kotane stanice smjetene na kotanoj povrini i odgovorne za kotanu
resorpciju. To su velike multinuklearne stanice s puno jezgara (4-29), vrlo su pokretne stanice
i imaju puno izdanaka. Osteoklasti se priljube uz povrinu kosti i otputajui jedan enzim
zapoinju razgradnju kosti. Na taj nain nastaju male udubine na povrini kosti. Kroz fazu
preokreta osteoklasti nestaju i stanice makrofaga (slika 6a) mogu se vidjeti na povrini kosti.
Makrofazi otputaju faktor koji sprjeava osteoklaste, a stimuliraju osteoblaste [75].
17
Osteoblasti su stanice koje slue za formiranje kosti, sintetiziraju organske sastojke

kotane meustanine tvari, a i nuni su i za ugraivanje anorganskih sastojaka u matricu.
Osteoblasti su odgovorni za izgradnju kosti i oni svoju zadau obavljaju na mjestu malih
udubina (koje se napravili osteoklasti) na povrini kosti gdje je kost razgraena. Osteoblasti
ispunjavaju udubinu s kolagenom (mrea vlakna ispunjena proteinima i mineralima iz krvi).
Uvijek su smjeteni na povrinama kotanog tkiva koje jo nije kalcificiralo, poredani u nizu
poput stanica jednoslojnog epitela. Kada se osteoblast potpuno okrui tek izluenom
matricom postaje osteocit ili pokrovna stanica. Osteoblasti su glavni pokazatelji kotane
izgradnje.
a)
b)
Slika 6. Proces kotane pregradnje: a) openito [80], b) Haversovog kanala (sekundarnog osteona) [81]
Osteociti se nalaze duboko ukopani u kosti u malim osteocitnim lakunama (slika 4b)
izmeu lamela matrice inei mreu slinu neuralnoj, koja je odgovorna za prenoenje signala
kroz kanalie do stanine povrine tijekom mehanikog optereenja kosti [76]. Osteociti i
pokrovne stanice nastaju iz osteoblasta. Osteociti nemaju sposobnost luenja matrice dok
18
zaostale povrinske stanice tj. pokrovne (spljotene) stanice mogu oslobaati enzime koji
razgrauju tanku zonu kosti dovoljnu da dozvoli osteoklastima kotanu resorpciju, koja joj je
funkcija [1].
Pokrovne (spljotene) stanice su osteoblasti koji nisu ukopani u novoj kosti. One ostaju na
povrini kada prestane stvaranje kosti i mogu biti ponovno aktivirani kao odgovor na kemijski
i/ili mehaniki stimulativni podraaj [4].
Aktivnost osteoklasta i osteoblasta u procesu pregradnje kosti kontrolirana je hormonima i
drugim tvarima koje prenose informacije. Takav proces pregradnje zavrava odlaganjem
minerala u novostvorenu kost. To nazivamo mineralizacijom. Pritom postoji uravnoteenost
izmeu razgradnje i izgradnje kosti. U mlaih ljudi kosti se vie izgrauju, dok se kod starijih
ljudi vie razgrauju, to dovodi do osteoporoze [75]. Na slici 6b prikazan je proces
formiranja Haversovog kanala (sekundarnog osteona) ispunjavanjem s lamelama unutar
osteona [81].
2.3. Mehanike karakteristike kortikalnoga kotanoga tkiva

Poto je materijal kotanoga tkiva hijerarhijski strukturiran i mijenja se ovisno o
hijerarhijskoj razini, njegova struktura i mehanika svojstva mogu varirati od jednog do
drugog poloaja te su u funkciji poloaja i orijentacije [82]. Mehanika svojstva takoer ovise
o gustoi i mineralnom sastavu te su odraz brzine deformiranja. Mehaniki gledano kost je
kompozitni meterijal s vie razliitih vrstih i tekuih faza [83]. Na taj nain je struktura
kotanoga tkiva kompleksna, viefazna, heterogena i anizotropna [5]. Osim toga, tjekom
ivota mehanike karakteristike kotanoga tkiva nisu konstantne, one se stalno mijenjaju s
vanjskim mehanikim utjecajima, starou, prehranom i drugim faktorima [4]. Kao to je
ranije reeno, na makroskopskoj razini, kost je podijeljena na kortikalnu i spuvastu kost.
Istraivanja provedena u ovom radu odnose se na makroskopsku analizu kortikalnoga
kotanoga tkiva.
Currey [84] navodi pet vanih mehanikih svojstava na koje prirodna selekcija moe
utjecati. Prva je krutost koja se izravno odnosi na elastino ponaanje kotanoga tkiva. Druga
je otpornost ili sposobnost apsorbiranja energije iznad granice elastinosti, odnosno
naprezanja kod kojeg nastupa akumuliranje oteenja pa sve do krajnjeg loma kosti. Unutar
tog raspona kost se nee slomiti, ali e se u kosti akumulirati oteenje, to dovodi do
smanjenja krutosti i trajnih deformacija. Tree je kvazistatika vrstoa, koja se moe odrediti
19
vlanim i tlanim standardnim ispitivanjima. etvrto svojstvo koje je direktno povezano s

drugim je lomna ilavost ili sposobnost da se sprijei nastanak i irenje pukotina. Peta je
otpornost na zamor, to je posebno vano za sve organizme s kostima, jer im kosti omoguuju
kretanje.
Opis mehanikih svojstava kosti koji e biti istaknut u ovom odjeljku preuzet je iz
literature i predstavlja rezime istraivane literature. Kako bi to bolje razumjeli mehaniko
ponaanje kortikalnoga kotanoga tkiva vano je kombinirati eksperimentalna ispitivanja, jer
se za analizu svakog specifinog ponaanja primjenjuju razliiti eksperimenti. Za ispitivanje
elastinih svojstava najee se primjenjuje statiki vlani pokus. Za ispitivanje
viskoelastinosti analizira se proces puzanja ili relaksacije, dok se za analizu zamora koriste
ciklika ispitivanja. Za praenje akumuliranja oteenja primjenjuju se ciklika kvazistatika
ispitivanja, cikliko puzanje ili ciklika relaksacija.
Elastino svojstvo kortikalnoga kotanoga tkiva

Kao i za sluaj inenjerskih materijala tako je i elastino svojstvo kotanoga tkiva svojstvo
da se potpuno i u vrlo kratkom vremenu vrati u svoj poetni oblik nakon rastereenja
optereenjem koje jo uvijek nije prelo elastian limit.
Iako je kost viskoelastian materijal, ona se pri kvazistatikim mehanikim ispitivanjima,
te ultrazvunim ispitivanjima pokazuje kao anizotropno, linearno elastino vrsto tijelo za
koje vrijedi Hookeov zakon kao odgovarajua konstitutivna jednadba [85]. Ova jednadba u
tenzorskoj notaciji glasi
ij = Cijkl kl ,
(1)
gdje je ij tenzor naprezanja drugog reda, kl tenzor deformacije drugog reda i Cijkl tenzor
elastinosti etvrtog reda. Koristei reduciranu notaciju jednadba (1) moe se zapisati kao
i = Cij j ,
(2)
gdje su Cij koeficijenti krutosti tj. elastine konstante. Inverz od Cij je Sij poznati kao
koeficijenti podatljivosti.
Elastina svojstva nekog materijala mogu se razlikovati ovisno o smjeru u kojem se
obavlja ispitivanje. Poznato je da ako su svojstva materijala razliita u svakom smjeru,
materijal je anizotropan i ima 36 razliitih elastinih konstanti [86]. Meutim, ako postoji
jedna ravnina u kojoj su elastina svojstva jednaka u svakom smjeru u toj ravnini, materijal je
20
transverzalno izotropan i ima samo 5 razliitih elastinih konstanti. Konano, ako nema
ovisnosti elastinih svojstava u smjerovima (potpuna simetrija), materijal tada zovemo
izotropnim i imamo samo dvije elastine konstante koje u inenjerskoj terminologiji
nazivamo Youngov modul elastinosti ( E ) i Poissonov faktor ili omjer ( ).
Kotano tkivo je anizotropan materijal, ali se esto opisuje kao ortotropno elastian
materijal. Uzimajui to u obzir tada imamo 3 okomite ravnine elastine simetrije i 9
nezavisnih materijalnih parametara. Tenzor elastinosti C koji je u ortotropnom sluaju
pozitivno definitan i simetrian ima oblik
C11 C12
C22
C=
S
I
C13
C23
C33
C44
C55
0
0
0
.
0
0
C66
(3)
U brojnim publikacijama u kojima se mogu pronai elastine konstante kortikalnoga

kotanoga tkiva istaknuto je da one ovise o vrsti kosti (femur ili tibia), poloaju na poprenom
presjeku (prednji, stranji, boni ili medijalani), te anatomskom mjestu (distalni ili
proksimalni). Ovo ponaanje je razliito od na primjer ponaanja veine metala, ali je slino
ponaanju drva. Pritom je ravnina simetrije okomita na uzdunu os dugih kostiju.
U tablici 1 prikazane su vrijednosti elastinih konstanti za ljudsko i govee kortikalno
kotano tkivo koje su preuzete iz literature. Ovdje indeks 1 oznaava osni smjer (aksijalni,
longitudinalni), 2 transverzalni (popreni), a 3 radijalni smjer.
21

Tablica 1. Elastine konstante za kortikalno kotano tkivo [83]
tip kotanog
tkiva:
metoda
mjerenja:
pretpostavljena
simetrija:
literatura:
E1 (GPa)
E2 (GPa)
E3 (GPa)
G12 (GPa)
G13 (GPa)
G23 (GPa)
12
13
23
21
31
32
LJUDSKO
femoral
tibia
mehaniko
mehaniko
testiranje
testiranje
transverz.
ortotropno
izotropno
femoral
mehaniko
testiranje
transverz.
izotropno
GOVEE
phalanx
femoral
ultrazvuk
ultrazvuk
transverz.
izotropno
ortotropno
Reilly i
Burstain
(1975)
Knets i
Malmeisters
(1977)
Reilly i
Burstain
(1975)
Lang
(1970)
17,0
11,5
11,5
3,28
3,28
3,6
0,46
0,46
0,58
0,31
0,31
0,58
18,4
8,51
6,91
4,91
3,56
2,41
0,307
0,315
0,622
0,142
0,119
0,488
22,6
10,2
10,2
3,6
3,6
3,4
0,36
0,36
0,51
0,16
0,16
0,51
22,0
11,3
11,3
5,4
5,4
3,8
0,396
0,396
0,484
0,203
0,203
0,484
Van
Buskirk,
Cowin i
Ward
(1981)
21,9
14,6
11,6
6,99
6,29
5,29
0,307
0,206
0,380
0,205
0,109
0,302
Viskoelastino ponaanje kortikalnoga kotanoga tkiva

Ako je ponaanje elastinog materijala vremenski ovisno, tada za materijal kaemo da je
viskoelastian. Svi bioloki materijali pokazuju barem malo viskoelastinosti. Ovisnost
promjene deformacije s vremenom pri konstantnom optereenju istrauju [30, 31].
Viskozni dio mehanikog ponaanja kosti odgovoran je za ovisnost krutosti o brzini
deformacije, sposobnosti troenja energije u elastinom podruju deformacije te za pojave kao
to su relaksacija naprezanja i puzanje.
Neke karakteristike viskoelastinog ponaanja su [34]:
ako se optereenje dri konstantnim (naprezanje je konstantno), deformacija se

poveava s vremenom (puzanje),
ako se deformacija dri konstantnom, naprezanje opada s vremenom (relaksacija),
efektivna krutost ovisi o brzini primijenjenog optereenja,
ako je primijenjeno cikliko optereenje, pojavljuje se histereza, to dovodi do

disipacije mehanike energije.
22
Plastino deformiranje kortikalnoga kotanoga tkiva

Plastina deformacija kosti je trajna deformacija koja nakon rastereenja optereenog
ispitnog uzorka kosti ne iezava. Prema [25] istezljivost kortikalne kosti iznosi 1,0 1,2 %.
Iznos plastine deformacije optereenog uzorka kosti dosta ovisi o nainu na koji se tijekom
izrade i ispitivanja uzorak dri vlanim. Kada je ispitni uzorak prikladno vlaan, krivulja
naprezanje-deformacija nakon granice teenja pokazuje pozitivan prirast, to je prikazano u
[25].
Mehanizam nastanka plastine deformacije uslijed vlanog optereenja u kostima nije isti
onom koji uzrokuje plastine deformacije u metalu. Nastanak plastine deformacije
kortikalnoga kotanoga tkiva je u radu [25] opisan kao lom veza izmeu molekula na
paralelnim ravninama u pravcu optereenja.
2.4. Mehaniki i bioloki faktori pri eksperimentalnom

istraivanju
Pri eksperimentalnom istraivanju mehanikog ponaanja kortikalnog kotanog tkiva treba
uzeti u obzir razliite mehanike i bioloke faktore. Mehaniki faktori koji mogu utjecati na
biomehaniko ponaanje su sljedei [66]:
vrsta ispitivanja,
brzina optereivanja ili brzina deformiranja,
uestalost skeniranja impulsa ili vibracije u nerazornim ispitivanjima,
trajanje optereenja,
orijentacija uzorka s obzirom na os simetrije materijala,
oblik i veliina uzorka,
uvjeti povrinske obrade uzorka,
temperatura i vlaga i uzorka i okruenja za vrijeme eksperimenta.
U stvari svi ovi faktori trebaju biti uzeti u obzir pri ispitivanju materijala. Bioloki faktori
su specifini za svako bioloko tkivo pa tako i kotano tkivo. Ovdje e biti spomenuti samo
sljedei faktori [66]:
rasa, spol i dob osobe ili ivotinje,
23
stupanj aktivnosti fizioloke funkcije u biolokom tkivu,
oblik i stupanj patoloke promjene u tkivu,
trajanje i uvjeti uvanja i kotanog tkiva i uzoraka koji su nainjeni od njih do

eksperimenta,
lociranje kosti u tijelu te uzorka kotanog tkiva u odgovarajuoj kosti.
Samo poznavanje svih faktora daje mogunost za pouzdanu procjenu eksperimentalnih

podataka te njihovu usporedivost s podacima drugih istraivaa.
2.5. Konstitutivni model kotanoga tkiva

Razni su naini formuliranja konstitutivnog modela kortikalnog kotanoga tkiva. Poto je
struktura kotanog tkiva sloenija nego u veine inenjerskih kompozita, neki od autora
formuliraju ga kao kompozitni materijal, to je est sluaj u literaturi kako predvidjeti ukupna
mehanika svojstva. Poneki autori formuliraju ga kao model u mikroravnini te kao specifian
model.
Kako god ga formulirali, konstitutivan model kortikalnoga kotanoga tkiva treba
zadovoljiti 4 osnovna uvjeta ([5]):
1. treba biti baziran na jednostavnim mehanikim modelima i formuliran s
termodinamikom pozadinom,
2. trebao bi sa zadovoljavajuom tonou ponoviti iroki uzorak eksperimentalnih
zapisa,
3. parametri materijala konstitutivnog modela trebaju biti odreeni na osnovu
eksperimentalnih istraivanja,
4. trebao bi biti prikladan za numeriku implementaciju.
U ovom radu e konstitutivan model biti formuliran na makrorazini u okvirima mehanike
oteenja i termodinamike kontinuuma.
24
3. PREGLED MATERIJALNIH MODELA
3. PREGLED MATERIJALNIH
MODELA
Reoloka identifikacija materijala esto ukljuuje osno optereenje ispitnog uzorka
standardne geometrije i identifikaciju nelinearnog ponaanja materijala analizirajui
dijagrame ovisnosti naprezanja o deformaciji. Na slici 7 prikazano je ponaanje linearno
elastianog materijala u obliku dijagrama ovisnosti naprezanja o deformaciji.
Slika 7. Dijagram ovisnosti naprezanja o deformaciji za linearno elastian materijal
Slikom 8 dan je prikaz nelinearnih reolokih modela u dijagramima ovisnosti naprezanja o

deformaciji, gdje su istaknuti tipini primjeri nelinearnog ponaanja materijala kao to je
plastinost (b), viskoelastinost (c), te viskoplastinost (d).
Kada je kortikalno kotano tkivo podvrgnuto vanjskom optereenju pripadno ponaanje je
kombinacija ponaanja elastinog tijela i viskozne tekuine, tj. pokazuje poetna elastina
svojstva, nakon kojih slijedi spori i kontinuirani porast deformacije pri konstantnom
optereenju. Prilikom rastereenja najprije dolazi do elastinog oporavka, nakon ega slijedi
kontinuirano smanjenje deformacije. Ovo ponaanje je poznato kao viskoelastinost, na koju
znatno utjee brzina deformiranja i pripadna naprezanja. Viskoelastine materijale takoer
nazivamo vremenski ovisnim materijalima, jer njihov odgovor na vanjsku uzbudu varira s
vremenom. Slikom 9 usporeuje se elastian (b), plastian (c), viskoelastian i viskoplastian
(d), te viskozni (e) odgovor materijala u dijagramu ovisnosti deformacije o vremenu na
uzbudni dijagram puzanja (a) prikazan u dijagramu ovisnosti naprezanja o vremenu.
25
Slika 8. Dijagrami ovisnosti naprezanja o deformaciji za nelinearno elastian (a), plastian (b),
viskoelastian (c) i viskoplastian (d) materijal [87]
Slika 9. Ponaanje materijala u uvjetima puzanja: a) krivulja naprezanja u ovisnosti o vremenu

naprezanje je konstantno i razliito od nule od trenutka ta do tb, b) elastino ponaanje, c) plastino
ponaanje, d) viskoelastino i viskoplastino ponaanje i e) viskozno ponaanje.
26
Kao to je reeno, viskoelastini materijali imaju svojstva elastinih tijela i viskoznih

tekuina, a karakteriziraju ih pojave puzanja i relaksacije. Puzanje je pojava porasta
deformacija tijekom vremena pri konstantnom naprezanju, dok je relaksacija pojava opadanja
naprezanja kod konstantne deformacije tijekom vremena.
Za opisivanje viskoelastinog ponaanja materijala koriste se konstitutivni zakoni koji uz
varijable naprezanja i deformacije ukljuuju i vrijeme kao varijablu. Pritom oblik krivulje
deformacija-vrijeme ak i za sluaj jednoosnog optereenja kao to je jednoosno puzanje
moe biti dosta kompleksan.
Vremenski ovisno ponaanje kortikalne kosti bit e razmatrano provoenjem
eksperimenata puzanja s naknadnim rastereivanjem. Proces puzanja je spora i kontinuirana
deformacija materijala pod konstantnim optereenjem. Za razliku od metala, kortikalno
kotano tkivo, kao i polimeri te neki kompoziti, poinju puzati i na sobnoj temperaturi.
Slikom 10 shematski je prikazan proces puzanja i naknadnog rastereenja s uzbudnom
funkcijom u dijagramu ovisnosti naprezanja o vremenu i odzivnom funkcijom u dijagramu
ovisnosti deformacije o vremenu. U odzivnom dijagramu na slici 10 0 je elastina
deformacija pri optereenja, 0r je elastina deformacija pri rastereenju, c je prirast
deformacije zbog puzanja, c (t0 ) je ukupna deformacija puzanja u trenutku neposredno prije
rastereenja, r (t ) je deformacija rastereenja i VP (t0 ) je trajna viskoplastina deformacija u
funkciji vremena provedenog u puzanju.
Slika 10. Shematski prikaz ovisnosti naprezanja s vremenom (uzbuda) i ovisnosti deformacije s
vremenom (odziv) kroz period puzanja i naknadnog rastereenja
27
3.1. Model oteenja

Proces akumuliranja oteenja u materijalu je progresivan fizikalni proces pri kojem
dolazi do pojave loma u materijalu [88]. Kako bi se opisalo postupno ili progresivno
smanjenje ili degradacija koju obino doivljavaju mehanika svojstva materijala prije
poetka pojave makropukotina, koritenje principa mehanike oteenja (CDM - Continuum
Damage Mechanics) igralo je vanu ulogu. Mehaniku oteenja prvi je uveo L.M. Kachanov
[89]. On je prvi uveo varijablu koja povezuje gustou materijala s mikrooteenjima. U
velikom broju publikacija dan je prikaz povjesnog razvoja i temeljnih principa mehanike
oteenja kontinuuma, kao na primjer Chaboche [90], Lemaitre [88, 91], Voyiadjis i Kattan
[92, 93]. U modelu mehanike oteenja kontinuuma oteenje se razmatra kao makroskopsko
stanje varijabli koje utjee na makromehanika svojstva materijala, kao to je degradacija
krutosti.
Fizikalno
gubitak
krutosti
je
posljedica
distribuiranih
mikropukotina
mikroukljuina u materijalu, koje nisu kontinuirane na manjoj skali, no na veoj skali

moemo uzeti da jesu. Oteenje u materijalu moe biti predstavljeno u vie oblika, kao to su
specifine praznine i povrinske pukotine, specifine pukotine i volumenske praznine te
razmaci izmeu pukotina i ukljuina. Za opisivanje oteenja, u mehaniku kontinuiranog
medija uvodi se reprezentativni volumenski element (RVE Representative Volume Element)
ije se mehaniko ponaanje opisuje homogeniziranim varijablama. Pritom reprezentativni
volumenski element egzistira samo ako je razmatrani volumen dovoljno mali da bi se postiglo
homogeno stanje makroskopskih naprezanja (na vanjskim plohama RVEa). Istovremeno RVE
mora biti dovoljno velik da bi se mogao smatrati statistiki homogen. Tri su glavna tipa
oteenja: duktilno oteenje (ductile damage), zamorno oteenje (fatigue damage), te
oteenje pri puzanju (creep damage). U ovom radu analizirat e se oteenje uslijed puzanja
materijala.
Stanje oteenja obino se opisuje tenzorom oteenja M. U izotropnom sluaju tenzor
oteenja se reducira na skalarnu varijablu oteenja w. Pritom je varijabla oteenja
makroskopska mjera mikroskopske degradacije materijala. Tenzor M sadri potrebne
informacije o stanju oteenja u materijalnoj toki, odnosno to je mjera iznosa oteenja.
U ovom radu, radi pojednostavljene analize oteenja kortikalne kosti razmatrat e se
izotropni sluaj, to znai da e samo skalarna varijabla w biti potrebna za opisivanje stanja
oteenja. Pritom je teorijska vrijednost varijable w u rasponu od 0 do 1. Kada je w = 0
materijal nije oteen, dok je za w = 1, materijal potpuno oteen.
28
Za izotropan sluaj oteenja dijagramom na slici 11 prikazane su etiri osnovne hipoteze

definiranja zakona oteenja prema [94]. Prva je hipoteza o jednakosti deformacije, druga
hipoteza o jednakosti naprezanja, zatim slijede hipoteza o jednakosti elastine energije te
hipoteza o jednakosti komplementarne energije. Na taj nain imamo dva pristupa definiranja
varijable oteenja. Hipoteza o jednakosti deformacije i hipoteza o jednakosti naprezanja daju
jedan pristup definiranju varijable oteenja, dok hipoteza o jednakosti elastine energije i
hipoteza o jednakosti komplementarne energije daju drugi pristup. Na slici 11 E predstavlja
Youngov modul elastinosti neoteenog materijala, dok E predstavlja efektivni modul
elastinosti oteenog materijala. U ovom radu zakon oteenja definiran je prema hipotezi o
jednakosti deformacije.
Slika 11. Hipoteze definiranja zakona oteenja.
Koncept efektivne krutosti koji se bazira na principu jednakosti deformacije uveli su

Lemaitre i Chaboche 1975. godine. Taj se koncept zove koncept efektivnog naprezanja, gdje
je efektivno naprezanje predstavlja ono naprezanje koje bi u idealiziranom materijalu bez
oteenja uzrokovalo deformacije istog iznosa kao to bi to izazvalo stvarno naprezanje u
oteenom materijalu. Time se takav neooteeni element optereen efektivnim naprezanjem
deformira na isti nain (isti iznos deformacije) kao i oteeni element podvrgnut stvarnim
naprezanjem. Koncept efektivnog naprezanja pri jednoosnom stanju naprezanja predstavljen
je slikom 12, dok su efektivno i stvarno naprezanje povezani relacijom
29
=
1 w (t )
(4)
gdje je efektivno naprezanje, je Cauchyevo naprezanje, a w ( t ) je varijabla oteenja

ovisna o vremenu.
w=0
Slika 12. Izotropno oteenje pri jednoosnom stanju naprezanja (koncept efektivnog naprezanja) [34].
Efektivno naprezanje koristi se u konstitutivnim zakonima u zamjenu za Cauchyevo

naprezanje kako bi se opisao utjecaj oteenja na ponaanje materijala na razini
makrostrukture.
Uzimajui sada konstitutivnu jednadbu = C0 : , gdje se C0 odnosi na krutost
neoteenog materijala, moe se jednostavno dobiti relacija naprezanje-deformacija
oteenoga materijala, jer su realna i efektivna deformacija pretpostavljene kao jednake
= [1 w(t )] C0 : = C : ,
(5)
gdje je C trenutni tenzor krutosti materijala.

Koncept efektivnog naprezanja igra vanu ulogu u definiranju prikladne varijable
oteenja. Teoriju anizotropne mehanike oteenja razvili su izmeu ostalih Voyiadjis i
Kattan [92, 93], ija literatura je pomogla u pisanju ovog pregleda.
U literaturi se uobiajeno proirivanje jednodimenzijskog modela na ortotropni
trodimenzijski model oteenja, provodi na nain da je tenzor oteenja M definiran s tri
skalarne varijable oteenja koje odgovaraju glavnim osima materijala u obliku
1
1
1
M = diag
,
,
,
1 w1 1 w2 1 w3
30
.(6)
,
,
1
w
1
w
1
w
1
w
1
w
1
w
( 2 )( 3 ) ( 3 )( 1 ) ( 1 )( 2 )
1
Ovaj oblik tenzora oteenja je predloio Chaboche [90], a koristi ga Bredbenner i Davy
[50]. Bredbenner i Davy [50] koriste tenzor oteenja M koji se temelji na jednakosti energija
tako da se tenzor efektivne podatljivosti moe zapisati u obliku
1 = M : C-1 :M ,
C
(7)
= M -1 : C :M -1 .
C
(8)
a tenzor efektivne krutosti kao
3.2. Model oteenja pri puzanju

Za sluaj puzanja u literaturi se najee primjenjuje model oteenja poznat kao
Kachanov model [89]
r
thD
,
w =
C (1 w )
(9)
gdje su C i r parametri materijala, thD je granina vrijednost naprezanja (threshold stress)

kod koje poinje akumuliranje oteenja u materijalu. Vrijednost u uglatoj zagradi,
McAulayova zagrada, ima znaenje da iezava, ako je izraz u zagradi manji od nule. Prema
tome, ovaj model omoguuje opisivanje akumuliranja oteenja u materijalu koji je linearno
viskoelastian, ako je naprezanje manje od graninog ( < thD ) te nelinearno viskoelastian,
ako je naprezanje vee od graninog ( > thD ) tada se u materijalu uz viskoelastinost poinje
akumulirati oteenje. Upravo na opisani nain ponaa se kortikalna kost.
Za analizu puzanja kada je > thD rjeenje jednadbe (9) koritenjem poetnih uvjeta
w = w0 i t = 0 glasi
1
1
=
1 w 1 w0
t
1
tc
1
1+r
(10)
gdje je tc konstanta normalizacije prikazana izrazom
tc
(1 w0 )
=
1+ r
r +1
D
th
(11)
31
Primjenjujui uvjet u trenutku loma ( t = tF i w = wF ) i uvrtavajui ga u jednadbu (10)

dobivamo izraz za vrijeme do loma
(1 w0 )
=
1+ r
tF
(1 wF )
1+ r
1+ r
D
th
(12)
Jednadba (12), koristit e nam za odreivanje parametara oteenja materijala za sluaj

eksperimenta puzanja materijala do loma.
Trenutno oteenje w0 koje nastaje brzom primjenom optereenja na eljenu razinu
naprezanja lako se moe doznati iz poznate formule (13) koju je predloio Kachanov [89].
Prema njegovom izrazu omjer podatljivosti prilikom rastereenja (Jd) i poetne podatljivosti
prilikom optereenja (J0) daje mjeru stupnja oteenja koji je prikazan jednadbom
J
1
= d.
1 w0 J 0
(13)
Na taj je nain mogue odrediti naprezanje pri kojem se poinje akumulirati oteenje, a
pri tom naprezanju w0 ima odreenu vrijednost. Nakon toga iz jednadbe (12) odreuju se
preostali parametri oteenja materijala C, r i wF.
3.3. Model viskoelastinosti

Podatljivost materijala za sluaj puzanja mogue je zapisati kao zbroj trenutne J0 i
vremenski ovisne komponente J(t), to se moe prikazati izrazom
J (t ) = J 0 + J (t ) .
(14)
Vremenski ovisna komponenta (J(t)) pri modeliranju viskoelastinosti moe se prikazati

u obliku prema [65]
ili
J (t ) = J1t ,
(Power law),
(15)
N
t
J (t ) = J i 1 e i ,
i =1
(Prony serija).
(16)
Primjena oba zakona uobiajena je za modeliranje procesa puzanja, iako se ''Prony serija''
vie primjenjuje za sluaj numerikog modeliranja procesa puzanja, primjenom npr. metode
konanih elemenata (MKE).
32
Dasappa je sa suradnicima [62, 95], promatrajui puzanje vlaknastog GMT (glass mat
thermoplastic) kompozita, napravio usporedbu ovih dvaju zakona za vremenski promjenjivu
podatljivost puzanja. Zakljuio je da ''Prony serija'' daje tonije rezultate za vremenski
dugotrajno puzanje. Poto se u ovom istraivanju promatra kratko vrijeme puzanja kosti
dovoljno je uzeti ''Power law'' model vremenski ovisne komponente podatljivosti predstavljen
jednadbom (15).
3.4. Model viskoplastinosti

Jedan od najeih matematikih modela za opisivanje viskoplastinih deformacija
nastalih tijekom puzanja je Zapas-Crissmanov model [55]. Tuttle sa suradnicima [56] je
predloio opisivanje viskoplastine deformacije s ovim modelom, a koriste ga i Marklund sa
suradnicima [60, 61], Dassapa sa suradnicima [62, 63], Boyd sa suradnicima [64] i mnogi
drugi. Relacija za viskoplastinu deformaciju koju su predloili Zapas i Crissman ima oblik
VP = h ( ) d ,
(17)
gdje je () funkcija (funkcional) koja ovisi o povijesti naprezanja ( ) u vremenu .

Za pojedinani korak puzanja pri konstantnom optereenju, viskoplastina deformacija se
moe zapisati u obliku
VP = h ( ) t .
(18)
Zapas i Crissman predloili su jednostavniji oblik funkcije (funkcionala) () na nain da je
h ( ) t = h ( ) t .
n
(19)
Ako jednadbe (18) i (19) za svaki korak optereenja uvrstimo u jednadbu (17), te uz uvjet:
h ( ) s h [ 0] = 0 i h ( ) = CVP m , izraz (17) nakon integriranja poprima oblik:
VP = CVP ( m ) t ,
n
(20)
gdje su CVP, m i n parametri materijala. Na taj nain je viskoplastina deformacija u ZapasCrissmanovom modelu modelirana kao nelinearna funkcija naprezanja i vremena.
33
Opisani model za viskoplastinu deformaciju u literaturi se uglavnom primjenjuje za

analizu inenjerskih materijala, najee kompozita. Cilj ovog rada je primijeniti ovaj model
na analizu kortikalnoga kotanoga tkiva.
Iz analize Melnisovih eksperimentalnih rezultata [30] te iz vlastitih eksperimentalnih
istraivanja kotanog tkiva vidljivo je da se viskoplastine deformacije poinju akumulirati
iznad odreene granine vrijednosti naprezanja, thVP . Na taj nain e za sluaj puzanja
( 0 < t < t0 )
odnosno rastereenja ( t > t0 ) model viskoplastinosti dan jednadbom (20) za
modeliranje ponaanja kortikalne kosti imati oblik
( VP )c = A
thVP
( VP )r = A
gdje je CVP n = A .
34
mn
thVP
tn ,
mn
t0 n ,
za
za
0 < t < t0 ,
(21)
t > t0 ,
(22)
4. KONSTITUTIVNI MATERIJALNI MODEL
4. KONSTITUTIVNI MATERIJALNI
MODEL
Za analizu naprezanja i deformacija u deformabilnom tijelu neophodno je poznavanje
konstitutivnih jednadbi materijala. Konstitutivnom jednadbom definira se odnos izmeu
naprezanja i deformacija koji je linearan za sluaj elastine analize (Hookeov zakon) (slika 7),
a mnogo je sloeniji (slika 8) za sluaj nelinearne analize te analize koja ukljuuje vrijeme i
dodatne unutarnje varijable.
Velik dio istraivanja u posljednjih nekoliko godina u podruju je modeliranja procesa
puzanja s naknadnim rastereivanjem, budui da jednostavan viskoelastian model nije uvijek
dovoljan za opisivanje dodatnih efekata koji se javljaju u navedenom procesu.
Deformacije u materijalu izazvane puzanjem ne iezavaju uvijek u potpunosti ak i nakon
dovoljno dugog vremenskog razdoblja. Iz tog razloga je u modele viskoelastinosti potrebno
ukljuiti model viskoplastinosti, a osim toga i model oteenja.
Konstitutivni model predloen u ovom radu za opisivanje viskoelastinog i
viskoplastinog procesa deformiranja kortikalne kosti spregnutog s akumuliranjem oteenja
temelji se na pretpostavci malih deformacija. Razlog tome je to je istezljivost kortikalne kosti
do loma vrlo mala (1,0 1,2 % [25]). Na taj nain se ukupna deformacija puzanja, (t ) ,
aditivno rastavlja na viskoelastini dio koji ujedno sadri deformaciju povezanu s
( )
D
te na viskoplastini dio ( VP ) , tako da je
akumuliranjem oteenja VE
D
(t ) = VE
+ VP .
(23)
Ovakva dekompozicija ukupne deformacije ilustrativno je prikazana na slici 13, gdje je

shematski prikazana ovisnost naprezanja o deformaciji pri ciklikom ispitivanju puzanja i
naknadnog rastereenja za i-ti ciklus optereenja. Iz rezultata eksperimentalnih istraivanja
koji su prikazani u 5. poglavlju rada, vidljivo je da ovakvo ponaanje odgovara goveoj
kortikalnoj kosti, kao i analiziranom kompozitnom materijalu kojeg proizvodi tvrtka
SAWBONES [96]. Slikom 13 su takoer prikazani parametri materijala koje je potrebno
odrediti za definiranje modela. Tako je poetni modul elastinosti (E0), poetni nagib u
35
dijagramu naprezanje-deformacija u linearno elastinom podruju. Trenutni modul pri

rastereenju (Ed) odreen je kao nagib pravca izmeu dvije toke u istom ciklusu: prva na
kraju procesa puzanja trenutak pred rastereenje, a druga nakon rastereenja kada optereenje
padne na nulu. Trenutni modul (Ei) odreuje se kao nagib pravca izmeu dvije toke u istom
ciklusu: prva na kraju procesa puzanja trenutak pred rastereenje, a druga na kraju procesa
rastereenja tono prije ponovljenog optereenja. Plastina deformacija (p) je trajna
deformacija na kraju svakog ciklusa koji se sastoji od: optereenja dranja optereenja
rastereenja dranja rastereenja.
Slika 13. Shematski prikaz ovisnosti naprezanja o deformaciji za sluaj ciklikog ispitivanja puzanja s
naknadnim rastereivanjem kortikalne kosti (po analogiji za i-ti ciklus relaksacije prema [44])
Slika 14 ilustrira osnovnu idejnu pretpostavku dekompozicije kroz uobiajeni jednoosni

vlani pokus. Pri optereenju nastaju viskoelastina i viskoplastina komponenta deformacije
te komponenta deformacije oteenja, dok pri rastereenju viskoelastina komponenta i
komponenta oteenja iezavaju. Ovakav koncept prikazali su Armero i Oller u svojoj
publikaciji [97], a koristi ga i Bredbener [49].
36
1 + VE
1
1
opterecenje
rasterecenje
VP
VP
Slika 14. Skica jednoosnog vlanog eksperimenta materijala gdje pri optereenju nastaje viskoelastina,
viskoplastina deformacija te deformacija uslijed oteenja [49]
Marklund sa suradnicima [60] koristi drugi pristup gdje viskoelastinu deformaciju zbraja
s viskoplastinom, a zatim taj iznos mnoi sa skalarnom varijablom oteenja u obliku
(t ) = w(t ) ( VE + VP ) .
(24)
Iznos oteenja iskazuje kroz degradaciju krutosti materijala koju odreuje iz ciklikog
ispitivanja puzanja s naknadnim rastereenjem. Primjena konstitutivnog modela kod kojeg je
viskoplastina deformacija spregnuta s oteenjem prema izrazu (24) u ovom radu nije dala
dobar rezultat za sluaj modeliranja ponaanja kortikalne govee kosti. Za to se pokazala
boljom relacija (23).
Radi potpunog razumijevanja izvoda konstitutivnog modela koji je primijenjen u ovom
radu za opisivanje ponaanja kortikalnog kotanog tkiva, u tekstu koji slijedi dan je kratki
prikaz dobro poznatih zakona i relacija termodinamike kontinuuma [86] i mehanike oteenja
na kojima se model temelji.
4.1. Osnove klasine termodinamike

4.1.1. Prvi zakon termodinamike
Prvi zakon termodinamike nije nita drugo nego zakon o ouvanju energije. On govori da
se energija ne moe stvoriti ni iz ega niti se moe unititi, ve se samo moe prenijeti iz
jednog oblika u drugi ili s jednog tijela na drugo. Dan je u obliku
K K
u = : D + r q .
(25)
37
Porast ukupne energije sustava ( u ) jednak je zbroju izvrenog rada nad sustavom
K K
( : D ) i dovedene topline sustavu ( r q ). Pri tom se ukupna energija moe podijeliti na
kinetiku, potencijalnu i unutarnju energiju, a prema potrebi tu ulaze i elektrina, kemijska i
nuklearna energija. U izrazima ovog poglavlja toka iznad veliine oznaava derivaciju po
vremenu.
4.1.2. Drugi zakon termodinamike

Smjer prijenosa energije tono je odreen drugim zakonom termodinamike. Poznato je da
toplina uvijek prelazi s toplijeg na hladnije tijelo, a isto tako da se mehanika energija pri
trenju pretvara u toplinu. Da bi se to opisalo uvodi se pojam entropije (S) koja predstavlja
mjeru nereda i sluajnosti na mikroskopskoj razini. Entropija nekog izoliranog sustava
nikada ne pada. Ona ostaje konstantna (reverzibilni procesi) ili raste (ireverzibilni procesi).
Stvarni procesi u prirodi uvijek su ireverzibilni. Ukupni prirast entropije ( dS ) nekog sustava
jednak je zbroju prirasta entropije unutar sustava ( dSint ) i prirasta entropije uslijed interakcije
s okolinom ( dSext ) to je prikazano izrazom
dS = dSext + dSint .
(26)
Entropija S nekog dijela kontinuuma volumena V u trenutku t iznosi :

S=
s( x , t ) dV .
(27)
V (t )
Ukupna produkcija entropije u jedinici vremena (t ) je razlika izmeu brzine promjene

entropije S (t ) i vanjske entropije Q (t ) . Drugi zakon termodinamike kae da ukupna
produkcija entropije za sve termodinamike procese nikad nije negativna i predstavljena je
izrazom
(t ) = S (t ) Q (t ) 0 .
(28)
Ova relacija jasno dokazuje tendenciju u vremenu opisanu smjerom energijskog prijenosa i
pretpostavkom nepovrativog termodinamikog procesa.
38
4.1.3. Clausius Duhemova nejednadba

Clausius-Duhemova nejednadba je kombinacija prvog i drugog zakona termodinamike.
Do promjene entropije unutar volumena V moe doi zbog stvaranja entropije unutar V ako je
proces povrativ i zbog interakcije s okoliem na nain da je
S (t )
K K
h n dS +
S (t )
Uvoenjem izraza r =
r
T
r dV .
(29)
V (t )
K qK
i h=
, gdje je r gustoa snage toplinskih izvora tj. brzina
T
dovoenja topline po jedinici obujma, dobije se nejednakost koja predstavlja ClausiusDuhemovu nejadnadbu
s +
Koristei prvi zakon termodinamike
qi
xi T
T 0.
(30)
qi
r = ij Dij u dobivamo
xi
ij Dij u + Ts
qi gi
0.
T
(31)
Uvoenjem Helmholtzove slobodne energije

= u Ts ,
(32)
i Gibbsove slobodne energije
ij ij ,
(33)
moemo napisati Clausius-Duhemovu nejednadbu u obliku

qi gi
0,
T
(34)
sT qi gi 0 .

ij ij
T
(35)
+ Ts
)
ij Dij (
Clausius-Duhemova nejednadba, postavlja odreena ogranienja na konstitutivne

jednadbe, tj. jednadbe koje fenomenoloki opisuju ponaanje materijala.
39
4.2. Termodinamika nepovrativog procesa

Viskoelastinost, oteenje i trajne deformacije oblici su nepovrativih termodinamikih
procesa. Za zatvorene sustave i primjenom formulacije malih deformacija, nejednadba
produkcije entropije predstavljena je izrazima (34) i (35). Konstitutivne jednadbe dovode u
vezu set neovisnih varijabli (kao to su deformacija, temperatura, temperaturni gradijent), sa
setom ovisnih varijabli stanja (kao to je naprezanja, slobodna energija, entropija). Veza
izmeu nezavisnih i zavisnih varijabli mora zadovoljiti Clausius-Duhemovu nejednadbu
kako bi se pronaao matematiki kostur unutar koje su razvijene konstitutivne jednadbe.
Opis vrlo komplicirane procedure kroz koju mikrostruktura moe biti nepovrativo
prerasporeena zahtijeva uvoenje dodatnih kinematikih varijabli. Budui da se energija
mora raspriti tjekom nepovratne pregradnje mikrostrukture, entropija tada mora ovisiti o
dodatnim kinematikim varijablama, odnosno unutanjim varijablama. Svaka unutarnja
varijabla
opisuje
disipativni
mehanizam pregradnje
mikrostrukture.
Pri
tome
su
termodinamike sile koje djeluju na mikrostrukturnu pregradnju opisane pomou

konjugiranjih unutarnjih varijabli.
Matematiki,
formulacija
termodinamiki
nepovrativih
procesa
kao
to
su
viskoelastinost, oteenje i trajne deformacije slijedi slijedei algoritam. Prvo, moraju biti
definirane varijable stanja, te definiran njihov meusobni odnos pomou pretpostavki o
postojanju termodinamikog potencijala (Helmholtzova slobodna energija) poevi od
izvoenja zakona stanja. Zatim mora biti izveden disipacijski zakon unutarnjih varijabli stanja
pod pretpostavkom o postojanju disipacijskog potencijala (Gibbsova slobodna energija)
poevi od definiranja zakona unutarnjih varijabli.
Openita definicija termodinamike sile pridruene unutarnjim varijablama je kako slijedi:

Ak =
,
Vk
(36)
gdje je konjugirana sila Ak povezana s unutarnjom varijablom Vk pomou termodinamikog

potencijala . Takoer se moe pokazati da vrijedi [86]
= e ,

s=
40
.
T
(37)
(38)
Jednadbe (36), (37) i (38) ine jednadbe stanja [46].
4.3. Osnovna termodimamika razmatranja

Helmholtzovu slobodnu energiju moe se pretpostaviti u obliku
= ( ij , T , gi , ) ,
(39)
gdje predstavlja set unutarnjih varijabli stanja. Analogno se i za ostale unutarnje varijable
stanja uvode konstitutivne jednadbe gdje su S, ij, qi i funkcije od ij, T, gi i . Funkcija
je kontinuirana i derivabilna s obzirom na njezine argumente te vrijedi
=
+
T+
g i +
.
ij
T
gi
(40)
Uvrtavanjem izraza (40) u nejednadbu (34) te se njenim sreivanjem dobiva:
ij =
, S =
ij
T
g 0
=0,
+
q 0.
T0
gi
(41)
Za sluaj viskoelastine deformacije samo prvi lan nejednadbe u izrazu (41) mora
zadovoljiti nejednakost, dok za sluaj viskoelastinosti spregnute s oteenjem nejednakost
mora zadovoljiti samo drugi lan nejednadbe u izrazu (41). Eksperimentima je pokazano da
se kortikalna kost upravo ponaa na opisan nain. Do odreenog graninog iznosa naprezanja
(threshold stress) thD , kortikalna kost ponaa se kao linearno viskoelastian materijal, dok se
za vea naprezanja, pored efekta viskoelastinosti pojavljuju oteenja.
U skladu s [34] i [46], za definiranje konstitutivnog modela uvode se slijedee unutarnje
varijable stanja: n set skalarnih varijabli za opisivanje viskoelastinosti, m set skalarnih
varijabli za opisivanje plastinih deformacija, dok je oteenje opisano s dvostruko
simetrinim tenzorom 4. reda wpqrs. Nejednadba koja opisuje disipaciju energije (31) moe se
zapisati u obliku
q g
ij ij S T i i 0 ,
T
(42)
gdje je Gibbsova slobodna energija po jedinici volumena odnosno disipacijski potencijal

koji je pretpostavljen u obliku
= ( ij , n , m , wpqrs , T ) .
(43)
41
Uvrtavanjem derivacije izraza (43) u nejednadbu (42) te se njenim sreivanjem dobiva
ij =
pqrs
, S =
, An =
, Bm =
,
ij
T
n
m
=
,
wpqrs
q g
An n + Bm m + pqrs w pqrs i i 0 ,
T
(44)
gdje su An, Bm i pqrs termodinamike varijable spregnute s n, m i wpqrs. Deformacija i

Gibbsova slobodna energija mogu se rastaviti na viskoelastian dio (ijv,v) i plastian dio (ijp
i p) u obliku
ij = ijv ( ij , n , wpqrs , T ) + ijp ( ij , m , wpqrs , T ) ,
(45)
= v ( ij , n , wpqrs , T ) + p ( ij , m , wpqrs , T ) .
(46)
Nakon sreivanja ovih izraza dobiju se sljedee nejednadbe

An n 0,
v
An n + pqrs
w pqrs 0,
Bm m 0,
p
Bm m + pqrs
w pqrs 0.
(47)
U izrazima (47) prva nejednadba treba biti zadovoljena za sluaj viskoelastinih

deformacija, druga za viskoelastine deformacije spregnute s oteenjem, trea za plastine
deformacije, dok etvrta nejdenadba vrijedi za sluaj plastinih deformacija spregnutih s
oteenjem.
Marklund sa suradnicima [60], kao to je ve napomenuto u uvodnom dijelu ovog
poglavlja, koristi konstitutivan model koji odgovara izrazu (45) gdje ukupnu deformaciju
dobiva
zbrajanjem modela
viskoelastinosti spregnutog s oteenjem te
modela
viskoplastinosti spregnutog s oteenjem.
4.4. Viskoelastinost spregnuta s oteenjem

U ovom odlomku dan je prikaz formulacije konstitutivnog modela za linearno
viskoelastiano ponaanje materijala spregnuto s oteenjem, koji je predloen u [98] za
analizu kompozitnih materijala. Najprije je izveden trodimenzijski model uz anizotropno
ponaanje neoteenog, kao i oteenog materijala. Nakon toga je analiziran sluaj izotropnog
ponaanja materijala.
42
4.4.1. Trodimenzijski model

U sluaju viskoelastine deformacije spregnute s oteenjem, za ravnoteno stanje
naprezanja i oteenja unutarnje varijable viskoelastinosti mogu se pretpostaviti u obliku
ne = ne ( ij , wpqrs ) . Nadalje disipacijska energija moe biti napisana u obliku Taylorovog

reda oko ravnotene vrijednosti ne . Budui da je prva derivacija disipacijske energije jednaka
nuli, ta se jednadba reducira na
1
2
v = ev + nlv ( n ne )( l le ) ,
(48)
Termodinamiki koeficijent definira se kao An = v n i An = nl l gdje je
nl = T (T ) nl0 . Ako se prethodni izrazi uvrste u jednadbu (48) dobiva se
nl0
d l
+ nlv l = nlv le ,
d
(49)
gdje je temperatura transformirana u vremenu t i definirana pomou d = dt T ( t ) , to

nakon integriranja dovodi do
dt
.
0 T (T ( t ) )
t
(50)
Jednadba (50) se moe zapisati u dijagonalnom obliku i njezino rjeenje je
n = ne (1 e ) .
n
(51)
Ako se izraz (51) uvrsti u (49) te uzme u obzir prva relacija u izrazu (44), dobije se
ijv =
( )
gdje je K n = 1 2 nv ne
0
K
+ 1 e n n ,
ij n
ij
(52)
i 0 = ev + K n . Prvi dio jednadbe (52) predstavlja trenutnu

n
deformaciju, a drugi dio je prijelazni dio deformacije. Ovaj izraz potrebno je preurediti u
oblik koji omoguava uvoenje efekta oteenja. Uzimajui u obzir izotropan materijal u tu
e
t
M klmn ij mn i K n = 1 2 J ijkl
M klmn ij mn gdje je
jednadbu uvode se izrazi ev = 1 2 J ijkl
M klmn funkcija oteenja i predstavlja simetrian tenzor 4. reda. Koristei navedene izraze
jednadba (52) moe se zapisati u obliku
43
= J ijkl ( t )
v
ij
kl
d .
(53)
gdje J ijkl oznaava viskoelastini tenzor podatljivosti neoteenog materijala, t je vrijeme,
je vrijeme retardacije. U ovoj formulaciji viskoelastini parametri materijala nisu u funkciji

oteenja. Pretpostavlja se da vremenski ovisno naprezanje i oteenje utjeu na
viskoelastinu deformaciju kroz vremenski ovisno efektivno naprezanje kl [88, 89].
Openito, u sluaju trodimenzijskog stanja naprezanja, deformacija i oteenja, efektivni
tenzor naprezanja kl dan je sljedeom formulacijom
ij = M ijkl kl ,
(54)
gdje je M ijkl tenzor efektivnog oteenja kojeg karakterizira stanje oteenja, a kl je

Cauchyevo naprezanje. Tenzor efektivnog oteenja M ijkl je tenzor etvrtog reda tako da je
vrijednost funkcije oteenja wmnop takva da vrijedi [45, 46, 88, 89, 99]
wmnop = 0 M ijkl = I ijkl =
1
( ik jl + il jk ) ,
2
(55)
gdje je I ijkl jedinini tenzor dok je ij Kroneckerov simbol.

Kao to je prikazano u [45, 46] tenzor viskoelastine podatljivosti Jijkl(t) moe se rastaviti
0
i prijelazni (vremenski ovisan) J ijkl ( t ) dio neoteenog materijala
na trenutni (elastini) J ijkl
0
J ijkl = J ijkl
+ J ijkl ( t ) ,
(56)
0
e
n
J ijkl
= J ijkl
J ijkl
,
(57)
gdje je
n
J ijkl ( t ) = J ijkl
1 e t / n .
n
(58)
e
predstavlja poetni tenzor podatljivosti. Za sluaj izotropnog
U jednadbi (57) J ijkl
oteenja varijabla oteenja wmnop je jedna skalarna varijabla te su jednadbe zakona

oteenja prikazane sljedeim izrazima
wmnop = w I mnop ,
44
(59)
M mnop =
1
I mnop .
1 w
(60)
4.4.2. Jednodimenzijski model

Za jednoosno stanje naprezanja i deformacije izraz (53) postaje
t
= J1111 (t )
0
d ( )
d .
d
(61)
Nakon sreivanja i provoenja integriranja pomou programskog paketa Mathematica

[100], te pozivajui se na izraze (14) i (15), prethodna jednadba poprima oblik
= J0
gdje je
1
1
(1 z ) + J1 t
2 F1 (1, , + 1, z ) ,
1 w0
1 w0
(62)
F1 oznaka za hipergeometrijsku funkciju, = 1 ( r + 1) i z = t tc . Parametri
materijala u jednadbi (62) bit e odreeni iz eksperimentalnih rezultata.

Razvojem hipergeometrijske funkcije u red i uzimanjem njezina prva dva lana, jednadba
(62) za sluaj puzanja se moe zapisati kao
( )
D
VE c
1
= J0
1 w0
t
1
tc
+ J1 t
1
1 w0
t
1 +
,
1 + tc
(63)
dok za sluaj rastereenja ima oblik
( )
D
VE r
= J1 t ( t t0 )
1 w0
t
1 +
.
1 + tc
(64)
4.5. O konstitutivnom modelu

Eksperimentalna istraivanja provedena u ovom radu na kompozitnom materijalu te na
goveoj kortikalnoj kosti, o kojima e biti vie rijei u slijedeem poglavlju, su kratka
ispitivanja ciklikog puzanja s naknadnim rastereivanjem uz promjenjivu amplitudu
optereenja koja se poveava u svakom novom ciklusu puzanja. Jedan takav ciklus prikazan
je na slici 10. Prilikom procesa rastereenja deformacija koja se ustabili je trajna, a
poveavajui amplitudu optereenja u svakom novom ciklusu dolazi do pojave akumuliranja
oteenja i akumuliranja viskoplastine deformacije. Poto eksperimenti poinju s niskom
razinom poetnog optereenja u prvom ciklusu, time se navedene akumulacije ne uoavaju s
45
poetnim optereenjem. Kako optereenje iz ciklusa u ciklus raste, odreenim kriterijima

odreuju se granine vrijednosti naprezanja kod kojih se poinju javljati navedena
akumuliranja, a to su granina vrijednost naprezanja pri kojoj se javljaju viskoplastine
deformacije thVP i granina vrijednost naprezanja pri kojoj se poinje akumulirati oteenje
thD . Na taj nain ove dvije granine vrijednosti naprezanja dijele proces puzanja materijala na
tri faze ovisno o veliini naprezanja pri puzanju.
U prvoj fazi ( < thVP ) pojavljuje se samo viskoelastina deformacija koja se izraunava
prema sljedeim izrazima za sluaj puzanja
c = ( VE )c = J 0 + J1 t ,
(65)
odnosno za sluaj rastereenja
r = ( VE )r = J1 t ( t t0 ) .
(66)
U izrazima (65) i (66) J0, J1 i su parametri viskoelastinog ponaanja materijala, a t0 je

vrijeme provedeno u puzanju.
Na slici 15 dan je shematski prikaz dijagrama puzanja i naknadnog rastereenja za sluaj
viskoelastinog ponaanja. U procesu puzanja koji je predstavljen jednadbom (65) prvi lan
je elastian dio, a drugi lan je viskozni. U procesu rastereenja koji je predstavljen
jednadbom (66) primjeuje se da prvog lana iz procesa puzanja nema jer to je elastini
povrat, a viskozni dio tijekom vremena iezne.
Slika 15. Shematski prikaz dijagrama puzanja i rastereenja pri viskoelastinom ponaanju materijala
46
U drugoj fazi ( thVP < < thD ) uz viskoelastine deformacije poinju se pojavljivati i
viskoplastine deformacije te se u tom sluaju primjenjuju sljedei izrazi za sluaj puzanja
c = ( VE )c + ( VP )c = J 0 + J1 t + A thVP
m n
tn ,
(67)
odnosno za sluaj rastereenja
r = ( VE )r + ( VP )r = J1 t ( t t0 ) + A thVP
m n
t0 n .
(68)
U izrazima (67) i (68) A, m i n su parametri viskoplastinog ponaanja materijala.

kombinacije viskoelastinog i viskoplastinog ponaanja. Navedeni shematski prikaz moe se
nai u radu [62]. U procesu puzanja koji je predstavljen jednadbom (67) prvi lan je elastian
dio, a drugi lan je viskoelastini, dok je trei viskoplastini. U procesu rastereenja koji je
predstavljen jednadbom (68) primjeuje se da prvog lana iz procesa puzanja nema jer to je
elastini povrat, a viskoelastini dio tijekom vremena iezne, a ostaje trajna viskoplastina
deformacija.
Slika 16. Shematski prikaz dijagrama puzanja i rastereenja pri viskoelastinom i viskoplastinom
ponaanju materijala [62]
U treoj fazi ( > thD ) uz navedena dva ponaanja materijala poinje se akumulirati i
oteenje te se takvo ponaanje materijala rauna prema sljedeim izrazima za sluaj puzanja
47

D
c = ( VE
) + ( VP )c =
c
1 t
= J0
1
1 w0 tc
t
1
+ J1 t
+ A thVP
1 +
1 w0 1 + tc
m n
t ,
n
(69)
odnosno za sluaj rastereenja:

1
t
1 +
+ A thVP
1 w0 1 + tc
D
r = ( VE
)r + ( VP )r = J1 t ( t t0 )
m n
t0 n . (70)
U izrazima (69) i (70) parametri oteenja materijala ''kriju'' se u jednadbi (11) za tc, a to su
C, r i wF.

kombinacije viskoelastinog i viskoplastinog ponaanja materijala uz pojavu oteenja. U
procesu puzanja koji je predstavljen jednadbom (69) prva dva lana predstavljaju spregnuti
model viskoelastinosti s oteenjem, dok je trei lan model viskoplastinosti. U procesu
rastereenja koji je predstavljen jednadbom (70) primjeuje se da prvi lan (viskoelastini
dio) tijekom vremena iezne, dok ostaje trajna viskoplastina deformacija.
Slika 17. Shematski prikaz dijagrama puzanja i rastereenja pri viskoelastinom i viskoplastinom
ponaanju materijala uz pojavu oteenja
48
5. EKSPERIMENTALNO ISTRAIVANJE
5. EKSPERIMENTALNO
ISTRAIVANJE
Eksperimentalna istraivanja provedena su na dva razliita materijala: kompozitni
materijal koji ima slina mehanika svojstva ljudskom kortikalnom kotanom tkivu (tonije to
je epoksidna smola ojaana kratkim staklenim vlaknima proizvedena u firmi SAWBONES
[96] (Sawbones Europe AB in Malm, Sweden)) i govee kortikalno kotano tkivo (krava 7,5
godina starosne dobi).
Razlog provedbe eksperimenata na navedenom kompozitnom materijalu je to se za sluaj
istraivanja ponaanja kotanoga tkiva oekivalo ''rasipanje'' rezultata. Rezultati dobiveni iz
eksperimenata na kompozitnom materijalu omoguili su bolju procjenu parametara materijala
i opravdanosti primjene predloenog konstitutivnog modela.
Eksperimenti provedeni u ovom istraivanju su:
Statiki vlani pokus na kompozitnom materijalu, kako bi se potvrdili parametri

materijala dani od proizvoaa [96].
Ispitivanje puzanja s naknadnim rastereenjem kako bi se odredilo vrijeme za

dobivanje stabilizirane vrijednosti viskoplastine deformacije.
Vlana ispitivanja s kratkim ciklusima puzanja s naknadnim rastereenjem, kako bi

se odredili viskoelastini i viskoplastini parametri materijala te utvrdio poetak
akumuliranja viskoplastine deformacije i poetak akumuliranja oteenja zajedno
s funkcijom promjene oteenja. U ovim ispitivanjima u svakom novom ciklusu
puzanja poveava se optereenje, a ispitivanje traje sve do loma epruvete.
Optereenja su odabirana tako da poetno naprezanje iznosi 20 MPa, a zatim se
postepeno poveava u svakom novom ciklusu za = 5 MPa kod kompozitnog
materijala te za = 10 MPa kod goveega kortikalnoga kotanoga tkiva.
Shematski prikaz ovakvog naina optereenja dan je na slici 18. Pritom je period
rastereenja pet puta dulji od perioda puzanja, kako bi se to tonije odredile
viskoplastine deformacije.
49
Slika 18. Shematski prikaz dijagrama ciklikog puzanja s naknadnim rastereenjem
Tlana ispitivanja s kratkim ciklusima puzanja s naknadnim rastereenjem, gdje se

takoer u svakom novom ciklusu postepeno poveavalo optereenje. Ova
ispitivanja napravljena su samo na goveem kortikalnom kotanom tkivu.
Puzanje do loma epruvete kako bi se odredilo vrijeme do loma, u svrhu

odreivanja pripadnih parametara oteenja.
U tekstu koji slijedi dat e se prikaz rezultata navedenih eksperimenata na nain da e

najprije biti prikazani eksperimenti na kompozitnom materijalu, a nakon toga na goveem
kortikalnom kotanom tkivu. Svi eksperimenti provedeni su u Laboratoriju za
eksperimentalnu mehaniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Eksperimenti
su provedeni na kvazistatikoj kidalici (MESSPHYSIK BETA 50-5, kapaciteta 50 kN
slika 19a), na sobnoj temperaturi. Za ciklika ispitivanja puzanja s naknadnim rastereenjem
kidalica je programirana primjenom ''blockprogramm'' modula, koji u sebi ima informaciju
parametra kidalice za analizirani materijal, brzine primjene optereenja i rastereenja,
vremenskog intervala dranja pojedinog optereenja, te njegovog iznosa. Pritom se
produljenje epruvete mjerilo bezkontaktnim video ekstenzometrom (slika 19a), kao i
kontaktnim 25 mm ekstenzometrom (model ExA-25 tvrtke Messphysik). Isto tako, u svrhu
istraivanja koritena je puzalica (CEAST 6110 - slika 19b).
Osim toga za provjeru rezultata ispitivanja dobivenih na navedenoj opremi, nekoliko
eksperimenata je provedeno na kidalici SHIMADZU AG-X koja je instalirana u Laboratoriju
za ispitivanje materijala na Veleuilitu u Karlovcu.
50
a)
b)
Slika 19. a) Kvazistatika kidalica Messphysik, Beta 50-5 za ispitivanje materijala b) Puzalica tipa
CEAST 6110
5.1. Eksperimenti na kompozitnom materijalu

Kompozitni materijali dobivaju se kombinacijom dviju ili vie komponenata, najee je
to podatljivija i duktilnija osnova ili matrica te krue i vre ojaalo. Matrica vee i odrava
relativan poloaj ojaala, dok ojaalo na sebe preuzima optereenje te time poboljava
svojstva matrice. Kompozitni materijali postiu specifine karakteristike i svojstva koja ne
posjeduje niti jedna komponenta sama za sebe [101].
Kompozitni materijal analiziran u ovom radu je epoksidna smola ojaana kratkim
staklenim vlaknima koji je mehanikim karakteristikama slian ljudskom kortikalnom
kotanom tkivu nabavljen je iz tvrtke SAWBONES [96]. Male epruvete prikazane na slici
20a) obraene su u navedenoj tvrtki, dok su vee epruvete prikazane na slici 20b). Vee
epruvete obraene su rezanjem vodenim mlazom na prikazani oblik epruvete iz nabavljenih
kompozitnih ploa dimenzija 1301802 mm, koje se mogu pronai kod proizvoaa [96].
51
a)
b)
Slika 20. Skica i fotografija dvije vrste epruveta a) manja i b) vea na kojima su provedeni eksperimenti
Na prikazanim epruvetama provedeno je najprije statiko vlano ispitivanje materijala na

dvije razliite kidalice: Messphysik i Shimadzu. U tablici 2 prikazani su rezultati statikih
vlanih pokusa kompozitnog materijala (2 velike (slika 20b) i 2 male (slika 20a) epruvete)
dobiveni primjenom navedenih kidalica. Usporedbom dobivenih vrijednosti vidljivo je dobro
poklapanje rezultata ispitivanja. Osim toga, statiki vlani pokus potvrdio je podatke za
modul elastinosti, vlanu vrstou i istezljivost materijala koji su dobiveni od proizvoaa
SAWBONES [96] i prikazani u tablici 3.
Tablica 2. Rezultati statikog vlanog ispitivanja kompozitnog materijala s dvije razliite kidalice
MODUL ELASTINOSTI
VLANA VRSTOA
ISTEZLJIVOST
kidalica
MESSPHYSIK
15 15,8 GPa
kidalica
SHIMADZU
14,8 15,6 GPa
92 98 MPa
0,8 1,2 %
95 115 MPa
1,2 1,5 %
Tablica 3. Tablini prikaz karakteristika kompozitnog materijala danih od proizvoaa [96]
TLANO OPTEREENJE
TLANA
VRSTOA
157 MPa
MODUL
ELASTINOSTI
16,7 GPa
VLANO OPTEREENJE
VLANA
VRSTOA
MODUL
ELASTINOSTI
ISTEZLJIVOST
106 MPa
16,0 GPa
0,8 %
Nakon statikog vlanog ispitivanja provedena su ispitivanja puzanja s naknadnim

rastereenjem, kako bi se odredilo vrijeme potrebno za dobivanje stabilizirane vrijednosti
viskoplastine deformacije. Iako Dassapa u svom radu [63] navodi da taj period mora biti dva
do tri puta dulji od perioda puzanja, u provedenim eksperimentima sa samo jednim ciklusom
vidljivo je da je taj period neto dulji. Odabrani pet puta dulji period dranja epruvete u
52
rastereenju no to je to u puzanju dovoljan je da trajna deformacija poprimi stabiliziranu

vrijednost.
Ispitivanja ciklikog puzanja s naknadnim rastereenjem gdje se postepeno poveavalo
optereenje u svakom novom ciklusu provedena su na deset epruveta, pet malih (slika 20a) i
pet velikih (slika 20b). Poetno naprezanje puzanja u prvom ciklusu bilo je 20 MPa, a u
svakom novom ciklusu naprezanje se povealo za 5 MPa. Epruvete su bile optereene na
cikliko puzanje sve do loma.
Na slici 21 prikazani su dijagrami ovisnosti naprezanja o deformaciji jednog od ciklikog
ispitivanja puzanja s naknadnim rastereenjem, gdje je istaknut prvi (pod a) i zadnji (pod b)
ciklus optereenja pri kojem jo nije dolo do loma epruvete. Kako nivo optereenja raste,
tako raste i irina petlje histereze. Opadanje krutosti znak je akumuliranja oteenja, dok je
efekt histereze znak viskoznog ponaanja.
a)
b)
Slika 21. Dijagram ovisnosti naprezanja o deformaciji za sluaj ciklikog ispitivanja epruvete na puzanje
s naknadnim rastereivanjem. Istaknut je a) prvi i b) zadnji ciklus optereenja pri kojem jo nije dolo do
loma epruvete
Dijagram s uprosjeenim rezultatima ispitivanja ciklikog puzanja s naknadnim

rastereenjem na 10 epruveta prikazan je na slici 22. Na dijagramu je prikazana ovisnost
deformacije o vremenu za sve razine optereenja kod kojih nije dolo do loma epruvete. Iako
se svaki novi ciklus s veim optereenjem nastavlja na prethodni, radi bolje preglednosti
poetak dijagrama svakog novog ciklusa postavljen je u ishodite (t = 0, = 0). Isto tako, na
dijagramskom prikazu ovisnosti deformacije o vremenu zanemareno je vrijeme potrebno za
postizanje optereenja puzanja (od nule do konanog iznosa), kao i za sluaj rastereenja (od
konanog iznosa do nule). Ovo zanemarenje vrijedi za sve dijagrame ovisnosti deformacije o
vremenu za sluaj ciklikog puzanja s rastereenjem koji e biti prikazani u daljnjem tekstu
rada.
53
Na slici 22 prikazan je samo dvostruko vei period rastereenja od perioda puzanja, dok je
eksperimentom proveden pet puta vei period rastereenja od perioda puzanja. No i ovaj
prikaz je dovoljan da bi se sa slike 22 mogla uoiti tendencija stabilizacije viskoplastine
deformacije.
Slika 22. Dijagram ovisnosti deformacije o vremenu za sluaj puzanja i naknadnog rastereenja
kompozitnoga materijala s postepenim poveevanjem razine optereenja
5.2. Eksperimenti na goveem kortikalnom kotanom tkivu

Kako je postupak pripreme epruvete iz kosti kompliciraniji od uobiajenog, u uvodnom
dijelu ovog odjeljka dat e se prikaz osnovnih koraka. Kod pripreme ispitnog uzoraka dralo
se uputa koje je Knets opisao u svom radu [66], a slinih uputa drali su se Brinkman [102],
Garcia [5], Barak sa suradnicima [26] i mnogi drugi. Augustinovi rezultati [79] pokazuju da je
apsolutno najutjecajniji parametar pri mehanikoj obradi kosti hlaenje, te da tijekom obrade
temperatura ne bi smjela prelaziti 47 C. Uinci suenja i ponovnog vlaenja na mehanika
svojstva kortikalnoga kotanoga tkiva su mala i mogu se zanemariti [5]. Takoer je poznato
da se mehanike karakteristike smrzavanjem ne mijenjaju znatno. Van Haaren sa suradnicima
u svom radu [67] odobrava period od jedne godine dubokog zamrzavanja kortikalnog
kotanog tkiva prije mehanikih ispitivanja.
54
Svjea govea kost za izradu epruveta dobivena je iz lokalne klaonice i s nje je uklonjeno
sve vanjsko meko tkivo, a iz srednjeg dijela kosti (diaphysis) koritenjem pile izrezan je 120
mm dugi prsten, kojem je odstranjena i kotana sr (uta kotana modina). Dva uzorka s
lijeve i desne metatarzalne kosti (glavna kost stopala kod goveda, lat. ossa metatarsalia III et
IV), koja se nalazi ispod stranjih skonih zglobova prikazana su na slici 23. Uzorci
kortikalnoga kotanoga tkiva pohranjeni su na duboko zamrzavanje od -20 C u roku jednog

sata od uzimanja iz klaonice.
a)
b)
Slika 23. Metatarzalna kost: a) kortikalni dio goveega kotanoga tkiva, b) anatomski poloaj
Od zamrznute dvije kosti izrezane su epruvete prema shematskom prikazu sa slike 24, a
sam postupak dobivanja epruveta objanjen je u poglavlju 5.2.1.
Na slici 24 dan je shematski prikaz zona na poprenom presjeku kosti na kojem su
uzimane epruvete za ispitivanja. Prikazane zone su prednja (A), stranja (B), vanjska (C) i
unutarnja (D). Naznaeni smjerovi na slici 24a su longitudinalni (uzduni), koji se poklapa s
anatomskim osnim smjerom kosti, transverzalni (cirkularni ili popreni) te radijalni. Na slici
24b se mogu razlikovati tri vrste ispitnih epruveta u longitudinalnom smjeru, dok je na slici
24c prikazana jedna vrsta ispitnih epruveta u transverzalnom smjeru. U longitudinalnom
smjeru, prva vrsta epruveta dimenzija 8(6)3 mm (oznaka na slici 24b je a1-a6) koriena je za
vlane pokuse ciklikog puzanja s rastereenjem (ukupno 6 epruveta), druga 8(6)6 mm
(oznaka na slici 24b je b1-b5) je koritena za tlane pokuse ciklikog puzanja s rastereenjem
(ukupno 5 epruveta) te trea vrsta epruveta dimenzija 10(6)3 mm (oznaka na slici 24b je c1c6) je koritena za vlano puzanje do loma (ukupno 6 epruveta). Na slici 24c takoer je
prikazan nain uzimanja ispitnih epruveta dimenzija 8(4,5)3 mm (oznaka na slici 24c je d1d9) u transverzalnom (poprenom) smjeru. Na tim epruvetama provedeni su eksperimenti
ciklikog puzanja s naknadnim rastereenjem (ukupno 9 epruveta).
55
Slika 24. Shematski prikaz: a) kosti s naznaenim osima, b) zona na poprenom presjeku kosti s kojih su
uzete ispitne epruvete u longitudinalnom smjeru, c ) zona u poprenom presjeku kosti s kojih su uzete
ispitne epruvete u transverzalnom smjeru.
Nakon pripreme, ispitni uzorci kotanoga tkiva sve do provedbe eksperimenata moraju se
uvati tako da zadre svoju vlanost. Najbolje ih je uvati u zatvorenim polietilenskim
vreicama pri temperaturi od -4 do -7 C. Preporuka je da period skladitenja do
eksperimentalnog ispitivanja ne bude vei od 2 tjedna pri navedenoj temperaturi. Uzorci prije
eksperimenata moraju biti u istom pakiranju na sobnoj temperaturi u trajanju od najmanje 3
sata to garantira jednoliko zagrijavanje [66].
5.2.1. Postupak obrade epruveta iz goveega kortikalnoga kotanoga

tkiva
Kako je kotano tkivo anizotropan, heterogen materijal, sastavljen od vlakana i lamela,
time je postupak izrade epruveta otean. Sugita i Mitsuishi u svom radu [103] analiziraju
mikrostrukturu goveega kortikalnoga kotanoga tkiva prilikom mikrorezanja, tonije prate
prijelome sekundarnih osteona (Haversovog kanala) i daju smjernice za obradu materijala.
56
Njihov zakljuak je da dubina obrade ne smije biti vea od 0,02 mm, to je dobar podatak za
pripremu epruveta u ovom radu, jer prilikom obrade na glodalici nije se prelazila ova dubina.
Prije obrade kost je na sobnoj temperaturi natopljena u 0,9 % fiziolokoj otopini (Natrii
chloridi infundibile) otprilike jedan sat, dok se nije odmrznula. Obrada kotanoga tkiva
ostvarena je najprije rezanjem vodenim mlazom, koja je provedena u tvrtki ''KAPRI d.o.o.'',
Zagreb. Rezanje vodenim mlazom je hladna obrada materijala pri kojoj nema zagrijavanja
obratka, to je vrlo vano za izradu epruveta iz ovog materijala. Rezanje se postie vodom
pod visokim pritiskom (cca. 3000 bara) s mogunou dodatka finog granitnog pijeska kao
abraziva. Svaka kost je ovakvim rezanjem podijeljena na etiri kvadranta, pri emu se pazilo
da u svakom kvadrantu postoji prednji, stranji, unutarnji i vanjski dio (slika 24). Na svakoj
etvrtini ''cilindra'' rezanjem vodenim mlazom izrezana je epruveta kroz cijelu debljinu
stjenke. Konaan oblik ispitne epruvete rezane vodenim mlazom prikazan je na slici 25, gdje
se duljina longitudinalnih epruveta poklapa s anatomskim osnim smjerom kosti. Nakon
postupka rezanja vodenim mlazom, prikazane etvrtine ''cilindra'' omotane su vatom
natopljenom u fiziolokoj otopini te su stavljene u polietilenske vreice pa u duboko
zamrzavanje.
Slika 25. Longitudinalna epruveta izrezana vodenim mlazom iz govee kosti
Nakon postupka rezanja vodenim mlazom pristupilo se obradi epruvete na glodalici tipa
Prvomajska Itas s malom brzinom obrade od 250 okr/min, kako ne bi dolo do pregrijavanja
kotanog tkiva. Prije obrade svaki uzorak je odmrznut natapanjem u fiziolokoj otopini na
sobnoj temperaturi otprilike jedan sat.
Najprije se pristupilo izradi longitudinalnih epruveta dimenzija 8(6)3 mm za vlane
pokuse ciklikog puzanja. Vodenim mlazom izrezana epruveta, prerezana je runom pilom na
dvije epruvete od kojih je jedna na vanjskom obodu, a druga na unutarnjem (slika 24b).
Povrina svake epruvete obraena je na glodalici to je prikazano na slici 26. Kako bi se
sprijeilo isuivanje uzorka, nakon svakog prolaska glodala uzorak je ovlaen vatom
natopljenom u 0,9 % fiziolokoj otopini.
57
Slika 26. Glodalom obradjena epruveta
Konaan oblik epruvete prikazan je na slici 27 uz podatak debljine epruvete ( = 3 mm).

Nakon svake obrade epruveta iz kortikalnoga kotanoga tkiva umotala se u vatu natopljenu sa
spomenutom fiziolokom otopinom, spremila u polietilensku vreicu i ponovno zamrznula do
poetka eksperimentalnih ispitivanja.
Slika 27. Skica i fotografija epruvete iz goveega kortikalnoga kotanog tkiva namjenjena za vlane
(8(6)3) i tlane (8(6)6) eksperimente ciklikog puzanja
Na isti nain pristupilo se obradi epruveta dimenzija 8(6)6 mm za tlano cikliko

puzanje, gdje su epruvete dobivene rezanjem vodenim mlazom uzete sa srednje debljine
stjenke, tako da se svaka povrina obradila na glodalici na malim brzinama obrade uz
kontinuirano hlaenje i vlaenje fiziolokom otopinom kako bi se smanjila mogunost
pregrijavanja i isuivanja kotanoga tkiva. Slikom 27 prikazana je epruveta dobivena na
glodalici iz kortikalnog kotanog tkiva uz podatak debljine epruvete ( = 6 mm).
Preostali materijal kortikalnoga kotanoga tkiva (na istom ''cilindru'', slika 24a) nakon
rezanja vodenim mlazom iskoristio se za dobivanje epruveta dimenzija 10(6)3 mm, koje su
koritene za eksperimente puzanja do loma epruvete s primijenjenim optereenjem veim od
graninog optereenja za akumuliranje oteenja. Tri uzorka paralelno su se odmrzavala u
58
fiziolokoj otopini oko 30-tak minuta. Nakon odmrzavanja pristupilo se obraivanju glodalom
paralelopipeda dimenzija 62103 mm. Svaki uzorak naizmjenino se obraivao na
dimenziju spomenutog paralelopipeda, za to vrijeme preostala dva natapala su se u fiziolokoj
otopini. Na kraju se pristupilo obradi vrata epruveta specijalnim glodalom, tako to su se
paralelno postavile tri epruvete izmeu dvije aralditne ploe koje su spreavale odlomljavanje
kotanog tkiva. Slikom 28 prikazan je postupak obrade kortikalnog kotanog tkiva
specijalnim glodalom 308.120.25. Slikom 28a prikazana je obrada epruvete dimenzija
10(6)3 mm rezane u longitudinalnom smjeru, a slikom 28b prikazana je obrada epruvete
dimenzija 8(4,5)3 mm u tranverzalnom smjeru, o ijoj e pripremi u daljnjem tekstu biti
rijei.
b)
a)
Slika 28. Obrada epruvete dimenzija a) 10(6)3 mm u longitudinalnom smjeru, b) 8(4,5)3 mm u

transverzalnom smjeru glodalom 308.120.25
Konaan oblik epruvete prikazan je na slici 29a. Epruveta je koritena za vlana

ispitivanja puzanja do loma kako bi se odredili parametri oteenja. Ovdje je takoer nakon
obrade svaka epruveta posebno zamotana u vatu natopljenu fiziolokom otopinom, stavljena u
polietilensku vreicu i ponovo zamrznuta.
Na kraju se pristupilo izradi epruveta u transverzalnom (poprenom) smjeru. Od
preostalog materijala (manji cilinadar na slici 24a) na isti nain kao i kod prethodno opisane
epruvete pristupilo se obraivanju glodalom paralelopipeda dimenzija 2583 mm. Svi uzorci
naizmjenino su se obraivali na dimenziju spomenutog paralelopipeda i time su
naizmjenino bili natopljeni u fiziolokoj otopini. Na kraju se pristupilo obradi vrata epruvete
specijalnim glodalom na nain da se epruveta stavljala izmeu dvije aralditne ploe, to je
spreavalo odlomljavanje epruvete (slika 28b). Na slici 29b prikazan je skicom i fotografijom
konaan oblik epruvete dimenzija 8(4,5)3 mm u transverzalnom smjeru. Ova epruveta
59
koritena je za vlana ispitivanja ciklikog puzanja s naknadnim rastereivanjem uz poveanje

optereenja u svakom novom ciklusu.
b)
a)
Slika 29. Skica i fotografija epruveta iz goveeg kortikalnog kotanog tkiva dimenzija a) 10(6)3 mm u
longitudinalnom smjeru, b) 8(4,5)3 mm u transverzalnom smjeru
5.2.2. Provedba mehanikih ispitivanja

Svi eksperimenti provedeni su na sobnoj temperaturi od 222 C uz vlanost 652 %.
Temperatura i vlanost okoline tijekom eksperimenta drane su konstantnim. Suenje uzorka
tijekom cijelog postupka ispitivanja spreavalo se omatanjem vlane vate natopljene
fiziolokom otopinom oko uzorka, to je prikazano na slici 30. Optereivanje i rastereivanje
ispitnih epruveta a1-a6, c1-c6 te d1-d9 (slika 24) provodilo se s brzinom optereivanja od
27,8 MPa/s. U okviru eksperimentalnih ispitivanja plan je bio istraiti utjecaj brzine
deformiranja na ponaanje kortikalnog kotanog tkiva za sluaj ciklikog puzanja s
naknadnim rastereivanjem na nain da se osim navedene brzine optereivanja 27,8 MPa/s
provedu ispitivanja i s duplo manjom brzinom optereivanja (13,9 MPa/s). Tako je tlano
optereivanje i rastereivanje ispitnih epruveta b1-b5 (slika 24) provedeno s brzinom
optereivanja od 13,9 MPa/s. No, kako su za to bolje definiranje konstitutivnog modela
iskoritene sve ispitne epruvete a1-a6 te c1-c6 na raspolaganju nije vie bilo epruveta na
kojima bi se moglo provesti vlano ispitivanje s brzinom optereivanja 13,9 MPa/s. Osim
toga, na raspolaganju nije vie bilo niti epruveta na kojima bi se moglo provesti tlano
ispitivanje s brzinom optereivanja 27,8 MPa/s.
60
a)
b)
Slika 30. Uzorak goveeg kortikalnog kotanog tkiva omotan vlanom vatom tijekom a) vlanog i b)
tlanog eksperimenta
U eksperimentalnom dijelu ovog istraivanja provedeni su vlani i tlani pokusi ciklikog

puzanja s naknadnim rastereenjem gdje se u svakom novom ciklusu naprezanje poveavalo
za 10 MPa. Pet puta dulji period dranja epruveta u rastereenju nego u puzanju, preuzet iz
eksperimenta na kompozitnom materijalu, vie je nego dovoljan da se stabilizira trajna
deformacija. Pritom je poetno naprezanje puzanja 20 MPa, a zavrno 120 MPa. Nakon
navedenog naprezanja, u sljedeem koraku nastupio je lom epruvete. Vlana ispitivanja
provedena su na epruvetama dimenzija 8(6)3 mm, a tlana na epruvetama dimenzija 8(6)6
mm veeg poprenog presjeka kako ne bi dolo do gubitka stabilnosti epruvete. Ispitna
konfiguracija vlanog eksperimenta prikazana je na slici 30a), dok je slikom 30b) prikazana
konfiguracija tlanog eksperimenta. Razlika izmeu ova dva pokusa je u primijenjenim
eljustima kidalice. Lom ispitne epruvete u tlaku prikazan je na slici 31.
Slika 31. Lom epruvete prilikom tlanog eksperimenta puzanja s naknadnim rastereenjem
Provedena su ispitivanja i na epruvetama izrezanim u transverzalnom (poprenom)

smjeru. Zbog veliine epruveta mjerenja produljenja su provedena s bezkontaktnim
ekstenzometrom.
61
Na slici 32 prikazane su sve ispitne epruvete ciklikih testova puzanja s naknadnim

rastereenjem. Idui od lijeva na desno prikazane su epruvete najprije za vlane testove u
longitudinalnom smjeru kosti (a1-a6, slika 24), zatim za vlane testove u transverzalnom
smjeru kosti (d1-d9, slika 24) te za tlane testove u longitudinalnom smjeru kosti (b1-b5, slika
24).
Slika 32. Epruvete koritene za ciklike tastove puzanja s naknadnim rastereenjem
5.2.3. Rezultati ispitivanja

Ispitivanja vlanog ciklikog puzanja s naknadnim rastereenjem u kojima se postepeno
poveavalo optereenje, provedena su na est epruveta dimenzija 8(6)3 mm (a1-a6, slika
24b). Na slici 33 prikazani su dijagrami ovisnosti naprezanja o deformaciji jednog od
ciklikog ispitivanja puzanja s naknadnim rastereenjem, gdje je istaknut prvi (pod a) i zadnji
(pod b) ciklus optereenja pri kojem jo nije dolo do loma epruvete. Usporedbom ovog
dijagrama s onim sa slike 21 za kompozitni materijal, vidljiva je slinost, odnosno slian trend
ponaanja materijala.
a)
b)
Slika 33. Dijagram ovisnosti naprezanja o deformaciji za sluaj ciklikog ispitivanja puzanja s
naknadnim rastereivanjem govee kosti. Istaknut je a) prvi i b) zadnji ciklus optereenja pri kojem jo
nije dolo do loma epruvete
62
I ovdje, kako razina optereenja raste, tako raste i irina petlje histereze. Isto tako,
opadanje krutosti znak je akumuliranja oteenja, dok je efekt histereze znak viskoznog
ponaanja.
Na slici 34 prikazan je dijagram ovisnosti deformacije puzanja o vremenu za govee
kortikalno kotano tkivo za sluaj vlanog puzanja s naknadnim rastereivanjem pri
naprezanju u iznosu od 90 MPa za 6 ispitnih epruveta (a1-a6) te njihova uprosjeena
vrijednost deformacije puzanja za navedeni iznos naprezanja. Kao to se moe vidjeti sa slike
34, dobivene su razlike u ponaanju kotanih uzoraka, koji su uzeti s razliitih mjesta u
transverzalnom odnosno cirkularnom smjeru kosti to je prikazano na slici 24b. Vea
odstupanja rezultata nego kod kompozitnog materijala bila su i oekivana. Pritom
maksimalno odstupanje rezultata od uprosjeenih vrijednosti iznosi oko 13 %. Za bolji uvid u
mehaniko ponaanje materijala kosti ovisno o poloaju na poprenom presjeku potrebno je
provesti detaljniju analizu na vie uzoraka materijala. No, uzimanje veeg broja uzorka
zahtijeva uzorke iz drugih anatomskih dijelova tijela, ili ako se pozicioniramo samo na
metatarzalnoj kosti tada trebamo uzeti uzorke s drugog goveda, to bi opet ilo u korist
rasipanju rezultata. Iz tog razloga, u ovom radu odreene su uprosjeene vrijednosti na
temelju kojih su procjenjeni parametri materijala za predloeni konstitutivni model.
Slika 34. Dijagram ovisnosti deformacije puzanja o vremenu za govee kortikalno kotano tkivo za sluaj
vlanog puzanja s naknadnim rastereivanjem pri naprezanju u iznosu od 90 MPa za 6 epruveta i njihove
uprosjeene vrijednosti
Dijagram uprosjeenih eksperimentalnih rezultata vlanih ispitivanja ciklikog puzanja s

naknadnim rastereivanjem za est epruveta (a1-a6, slika 24b) prikazan je na slici 35. Ovdje
je prikazana ovisnost deformacije o vremenu za sve razine optereenja za koje nije dolo do
loma epruvete. Kao i za sluaj kompozitnog materijala, na slici 35 prikazan je samo dvostruko
63
vei period rastereenja od perioda puzanja, dok je eksperimentom proveden pet puta vei
period rastereenja od perioda puzanja. Ovdje je i ovakav prikaz dovoljan da bi se mogla
uoiti tendencija stabilizacije viskoplastine deformacije.
Slika 35. Dijagram ovisnosti deformacije o vremenu za govee kortikalno kotano tkivo za sluaj vlanog
puzanja s naknadnim rastereivanjem s postepenim poveanjem razine optereenja
Ispitivanja tlanog ciklikog puzanja s naknadnim rastereenjem u kojima se postepeno

poveavalo optereenje, provedena su na pet epruveta dimenzija 8(6)6 mm (b1-b5, slika
24b). Na slici 36 prikazani su uprosjeeni rezultati navedenog eksperimenta, tonije ovisnost
deformacije o vremenu. Prikaz epruvete u tlanom eksperimentu dan na slici 30b, a njen lom
na slici 31.
Kao to je to napomenuto u odjeljku 5.2.2. vlano optereivanje i rastereivanje ispitnih
epruveta (rezultati prikazani na slici 35) a1-a6 (slika 24) provodilo se s brzinom optereivanja
od 27,8 MPa/s, dok je tlano optereivanje i rastereivanje ispitnih epruveta (rezultati
prikazani na slici 36) b1-b5 (slika 24) provedeno s 13,9 MPa/s. Iz tog razloga nije mogue
provesti dovoljno dobru usporedbu rezultata vlanog i tlanog eksperimenta za sluaj
ciklikog puzanja s naknadnim rastereivanjem. Ova usporedba predstavlja smjer buduih
istraivanja. Neovisno o tome, iz prikazanih dijagrama moe se zakljuiti da su deformacije
puzanja u tlaku znaajnije manje od deformacija puzanja u vlaku za isti nain optereivanja i
pri istoj razini optereenja, ali uz razliite brzine optereivanja. Osim toga, moe se istaknuti
da je za oba opisana sluaja ciklikog optereivanja do loma epruveta dolo pri 120 MPa.
64
Slika 36. Dijagram ovisnosti deformacije o vremenu za govee kortikalno kotano tkivo za sluaj tlanog
puzanja s naknadnim rastereivanjem s postepenim poveavanjem razine optereenja
Nadalje je provedeno ispitivanje vlanog ciklikog puzanja s naknadnim rastereivanjem

u kojima se postepeno poveavalo optereenje. Eksperimenti su provedeni na devet epruveta
uzetih u transverzalnom smjeru kosti, dimenzija 8(4,5)3 mm (d1-d9, slika 24c). Na slici 37
prikazani su uprosjeeni rezultati navedenog eksperimenta.
Slika 37. Dijagram ovisnosti deformacije o vremenu za govee kortikalno kotano tkivo za sluaj vlanog
puzanja s naknadnim rastereivanjem s postepenim poveavanjem razine optereenja na transverzalnim
epruvetama
65
5.3. Eksperiment na ljudskom kortikalnom kotanom tkivu iz

literature
Melnis sa suradnicima [30] provodi eksperimente puzanja s naknadnim rastereenjem na
ljudskom kortikalnom kotanom tkivu. Uzorci u obliku paralelopipeda dimenzija 10061
mm uzeti su sa srednjeg dijela dijafize (diaphysis) potkoljenine kosti (tibia) od petorice
mukaraca starosne dobi od 30 do 50 godina. Uzorci su rezani du longitudinalne osi kosti, a
popreni presjek podijeljen je u 6 zona. U svakoj zoni izrezane su po dvije epruvete po
debljini krunog vijenca kako je prikazano na slici 38. Eksperimenti puzanja i rastereenja
provedeni su pri temperaturi 370,5 C i vlanosti 902 % na est nivoa optereenja od 30 do
105 MPa i prikazani su na slici 39. Prikazani rezultati eksperimenta iz literature [30] dani su
za prvu zonu sa slike 38 u kojoj su se pokazali najvei iznosi deformacije puzanja, a proces
rastereenja pet puta je dulji od procesa puzanja. Iz Fondrkovih rezultata [31], ali i iz vlastitih
eksperimentalnih rezultata prikazanih u poglavlju 5.2. primjeuje se da ovdje epruvete nisu
optereivane do loma.
Slika 38. Raspored uzoraka po zonama na poprenom presjeku ljudskoga kortikalnoga kotanoga tkiva
[30].
66
Slika 39. Dijagram ovisnosti deformacije o vremenu za ljudsko kortikalno kotano tkivo za sluaj
puzanja s naknadnim rastereivanjem s postepenim poveevanjem razine optereenja [30].
67
6. ODREIVANJE PARAMETARA MATERIJALA
6. ODREIVANJE PARAMETARA
MATERIJALA
Za odreivanje parametara materijala iz prethodno prikazanih eksperimentalnih podataka,
u radu je primijenjena metoda najmanjih kvadrata odstupanja. Pritom je koriten program
OriginPro koji je primijenjen u nizu radova [104]. Tonost aproksimacije definirana je
veliinom R2 (engl. coefficient of determination). R2 je koeficijent determinacije koji
predstavlja procjenu ukupne varijacije podataka aproksimiranih pomou modela, a izraunava
se na nain da je
R2 = 1
SSost
,
SSost + SS model
(71)
gdje je SSost suma kvadrata ostatka, a SSmodel je suma kvadrata modela. to je bolja
aproksimacija eksperimentalnih vrijednosti modelom, vrijednost R2 blia je jedinici, a ako je
jednaka jedinici onda je tonost aproksimacije 100 %.
Nain odreivanja parametara materijala primijenjen u ovom radu kombinacija je
postupka odreivanja parametara materijala iz raznih publikacija [34, 46, 63, 65, 105], ali
prilagoeno za prezentirane modele viskoelastinosti, viskoplastinosti i oteenja.
Odreivanje parametara viskoelastinog modela:
Na kraju svakog perioda rastereenja oitava se ukupna nepovratna deformacija

iji iznos predstavlja trajnu viskoplastinu deformaciju VP(6t0).
Nadalje se ta vrijednost koristi kako bi se oduzela od ukupne deformacije za

vrijeme rastereenja (r(t)-VP(6t0)), za razliite razine optereenja. Za linearno
viskoelastian model odreuju se iz ovih podataka viskoelastini parametri J1 i
prema jednadbi (66).
Eliminiranje viskoplastine deformacije iz ukupne deformacije puzanja dobiva se

oduzimanjem deformacije kod rastereenja od vrijednosti deformacije puzanja na
kraju procesa puzanja za razliite razine optereenja, prema izrazu:
69
R ( t ) = c (t 0 ) r ( t ) .
(72)
Na osnovu ovih podataka za linearno viskoelastian model odreuje se parametar

J 0 primjenom jednadbe (65).
Odreivanje parametara oteenja:
Najprije se iz dijagrama ovisnosti omjera podatljivosti pri rastereenju (Jd) i

poetne podatljivosti (J0) o primijenjenom optereenju odredi pri kojem
naprezanju dolazi do akumuliranja oteenja thD . Na slici 40 prikazana je
podatljivost prilikom rastereenja (Jd) i poetna podatljivosti (J0).
Slika 40. Shematski prikaz ovisnosti naprezanja o deformaciji za odreivanje podatljivosti pri
rastereenju (Jd) i poetne podatljivosti (J0) [105]
Aproksimacijska krivulja iz prethodne toke takoer ulazi u konstitutivan model, a

iz tog dijagrama odreuje se poetna vrijednost varijable oteenja w0 pri poetnoj
graninoj vrijednosti naprezanja kod kojeg dolazi do akumuliranja oteenja thD .
Dijagram ovisnosti brzine deformacije o naprezanju takoer pokazuje pri kojem

naprezanju dolazi do akumuliranja oteenja. Uzimanjem srednje vrijednosti
rezultata iz prethodne i ove toke bit e definirana granina vrijednost naprezanja
pri kojoj dolazi do akumuliranja oteenja.
Iz dijagrama ovisnosti vremena puzanja potrebnog do loma o naprezanju koje je

vee od odreenog graninog naprezanja pri kojem nastupa akumuliranje
oteenja, odrede se parametri oteenja C, r i wF, prema izrazu (12).
Odreivanje viskoplastinih parametara:
Provedbom ciklikih eksperimenata puzanja s naknadnim rastereenjem epruveta

pri konstantnom optereenju dobivaju se podaci o trajnoj deformaciji za svaku
epruvetu ovisno o optereenju. S tim podatcima odreuje se granina vrijednost
70
naprezanja pri kojoj dolazi do akumuliranja viskoplastine deformacije thVP te

koristei jednadbu (22) odreuju se viskoplastini parametri A, m i n. Bitno je
naglasiti da nakon ciklusa puzanja slijedi rastereenje koje je u provedenom
eksperimentu pet puta dulje od ciklusa puzanja da bi se stabilizirala vrijednost
trajne viskoplastine deformacije.
6.1. Parametri kompozitnoga materijala

Na osnovu eksperimentalnih podataka ciklikog ispitivanja puzanja s naknadnim
rastereenjem prikazanog na slici 22 odreen je omjer podatljivosti pri rastereenju za svaki
ciklus (Jdi) i poetne podatljivosti (J0). Iz tog omjera odreeno je naprezanje pri kojem se
poinje akumulirati oteenje, to je prikazano slikom 41. Omjer podatljivosti izraunat iz
eksperimentalnih vrijednosti aproksimiran je krivuljom, a tonost aproksimacije prikazana je
veliinom R2.
Slika 41. Ovisnost omjera podatljivosti pri rastereenju u svakom ciklusu (Jdi) i poetne podatljivosti (J0)
o naprezanju za kompozitni materijal
Srednja vrijednost omjera podatljivosti na poetnom linearnom dijelu od 20 do 30 MPa je

1,012, dok je standardna devijacija 0,01044. Zbroj ovih dviju vrijednosti od 1,02244 odreuje
horizontalni pravac. Sjecite ovog pravca i aproksimirane krivulje (slika 41) odreuje
naprezanje poetka akumuliranja oteenja kao to je to definirano u [34]. Na taj nain je
dobiveno da pri naprezanju od 32,0 MPa poinje akumuliranje oteenja.
71
Osim toga, iz ovisnosti brzine deformacije o naprezanju, koja je odreena iz dijagrama sa

slike 22 za period od 30 do 60 sekundi (gdje je jednolika brzina deformacije), moe se
odrediti pri kojem naprezanju poinje akumuliranje oteenja. Iz ove ovisnosti prikazane na
slici 42, analognim postupkom kao na prethodnom dijagramu (slika 41) dolazi se do
naprezanja poetka akumuliranja oteenja od 32,2 MPa.
Slika 42. Ovisnost brzine deformacije o naprezanju za kompozitni materijal
Uzimanjem srednje vrijednosti rezultata dobivenih sa slika 41 i 42, dobivena je granina

vrijednost naprezanja pri kojoj dolazi do akumuliranja oteenja u iznosu od 32,1 MPa.
Na osnovu eksperimentalnih podataka ciklikog ispitivanja puzanja s naknadnim
rastereivanjem pokazanog na slici 22 lako se moe odrediti iznos zaostale trajne
viskoplastine deformacije na kraju procesa rastereenja u ovisnosti o naprezanju. Ta ovisnost
dijagramom je prikazana na slici 43, gdje su eksperimentalni podaci aproksimirani krivuljom,
a tonost aproksimacije odreena je veliinom R2.
72
Slika 43. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju za kompozitni materijal
Sa slike 43 je vidljivo da je iznos viskoplastine deformacije za analizirane vrijednosti

naprezanja jako mali ( 0,12 %). Analizom viskoplastinih deformacija svih deset ispitnih
uzoraka u periodu rastereenja nakon provedenog ispitivanja puzanja pri 20 MPa, srednja
vrijednost viskoplastine deformacije je 0,002 %, a standardna devijacija 0,004 %. Zbroj
srednje vrijednosti i standardne devijacije odreuje horizontalni pravac y = 0,006 %, gdje je y
vrijednost viskoplastine deformacije na ordinati na slici 43. Sjecite ovog pravca i
aproksimirane
krivulje
predstavlja
naprezanje
poetka
akumuliranja
viskoplastine
deformacije [34], koje sa slike 43 oitano ima iznos od 22,8 MPa.

Slikom 44 prikazana je ovisnost viskoplastine deformacije o omjeru podatljivosti pri
rastereenju i poetne podatljivosti. Ova ovisnost aproksimirana je prikazanom krivuljom.
73
Slika 44. Ovisnost viskoplastine deformacije o omjeru podatljivosti pri rastereenju u svakom ciklusu
(Jdi) i poetne podatljivosti (J0) za kompozitni materijal
Odreivanje viskoplastinih parametara provedeno je na osnovu ispitivanja ciklikog

puzanja s naknadnim rastereivanjem pri promjenjivom optereenju i to prema izrazu (22) za
viskoplastinu deformaciju pri rastereenju. Viskoplastina deformacija u ovisnosti o
naprezanju prikazana je na slici 45.
Slika 45. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju provedenom u procesu puzanja za kompozitni
materijal
Viskoelastini parametri materijala odreeni su na temelju eksperimentalnih podataka koji

odgovaraju naprezanjima do graninog naprezanja thD kod kojeg dolazi do akumuliranja
74
oteenja. Kako su u tom podruju naprezanja prisutne i viskoplastine deformacije,

primjenom izraza (72), odnosno oduzimanjem viskoplastine deformacije od ukupne
deformacije dobivene su vrijednosti viskoelastinih deformacija. Za tako odreene vrijednosti
viskoelastinih deformacija provedena je aproksimacija to je prikazano na slici 46, gdje su
tokama prikazani eksperimentalni podaci.
Slika 46. Ovisnost viskoelastine deformacije o vremenu i naprezanju za kompozitni materijal
Aproksimacija za odreivanje viskoelastinih parametara J1 i provedena je izrazom

(66) za sluaj rastereenja, dok je za J 0 primijenjen izraz (65) za sluaj puzanja. Dobiveni
viskoelastini parametri prikazani su u tablici 4.
Odreivanje parametara oteenja provedeno je prema izrazu (12). U poetnom trenutku
akumuliranja oteenja za thD = 32,1 MPa , oteenje w0 nije jednako nuli ve je
w0 = 0, 02195 , to se moe vidjeti iz dijagrama na slici 41. Dijagram ovisnosti vremena
puzanja do loma o naprezanju prikazan je na slici 47, gdje su tokama prikazane

eksperimentalne vrijednosti te aproksimacijska krivulja prema izrazu (12).
75
Slika 47. Ovisnost vremena puzanja do loma o naprezanju za kompozitni materijal
Nadalje, u tablici 4 su prikazani svi izraunati parametri konstitutivnog modela za

analizirani kompozitni materijal.
Tablica 4. Tablini prikaz parametara za kompozitni materijal
Parametri
J0
viskoelastinosti
J1
oteenja
viskoplastinosti
thD
C
r
wF
w0
a
b
thVP
A
m
n
Iznos
1,02594.10-4
Jedinica
MPa-1
2,35332.10-6
0,39958
32,1
298,34793
3,6921
0,99553
0,02195
5,49409.10-8
3,7225
22,8
2,6414.10-7
2,14369
0,69372
MPa-1.s-
MPa
MPa.s-r
MPa
MPa-mn.s-n
-
R2
0,99061
0,87637
0,99187
0,98661
0,99187
0,98987
0,98952
0,97014
Ako se izraunati parametri materijala uvrste u pripadne jednadbe dobit e se funkcija

deformacije u ovisnosti o vremenu i naprezanju koja je predstavljena plohom na slici 48.
Vano je istaknuti dobro podudaranje eksperimentalnih i aproksimiranih vrijednosti koji iza
76
sebe imaju fizikalnu pozadinu. Na slici je prikazana funkcija deformacije za sluaj puzanja
(od 0 do 60 s), kao i za sluaj rastereenja (od 60 do 360 s).
Slika 48. Ovisnost deformacije o vremenu i naprezanju za kompozitni materijal
Na slici 49 dana je usporedba eksperimentalnih rezultata za deformaciju puzanja s

rezultatima modela, a na slici 50 su prikazana odstupanja eksperimentalnih vrijednosti od
modela pri rastereenju. Primjeuje se da je odstupanje vee u zadnjim ciklusima, neposredno
prije loma kada je utjecaj oteenja najvei.
Iz prikazanih rezultata, slijedi zakljuak da je predloeni konstitutivni model primjenljiv
za analizirani kompozitni materijal. Maksimalno odstupanje modela od eksperimentalnih
rezultata je 7,7 %
77
Slika 49. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju puzanja s rezultatima model za

kompozitni materijal
Slika 50. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju rastereenja s rezultatima model za

kompozitni materijal
Slijedei cilj ovog rada bio je istraiti da li je predloeni konstitutivni model primjenjiv za
kortikalno kotano tkivo?
78
6.2. Parametri goveega kortikalnoga kotanoga tkiva

Kao to je reeno u uvodu rada, tonost parametara meterijala vana je za tonost
numerike simulacije. Kako je struktura biolokih materijala heterogena njihovo ponaanje je
izrazito kompleksno. Odreivanje parametara materijala biolokih tkiva je teko i in vitro
eksperimenti pruaju samo opa svojstva koja se temelje na ogranienom broju uzoraka.
Na osnovu uprosjeenih eksperimentalnih podataka ciklikog istraivanja puzanja s
naknadnim rastereivanjem govee kosti pokazanog na slici 35, dolo se do omjera
podatljivosti pri rastereenju za svaki ciklus (Jdi) i poetne podatljivosti (J0). Iz tog omjera
odreeno je naprezanje pri kojem se poinje akumulirati oteenje, to je prikazano slikom
51. Omjer podatljivosti izraunat iz eksperimentalnih vrijednosti aproksimiran je krivuljom, a
tonost aproksimacije prikazana je veliinom R2.
o naprezanju goveega kortikalnoga kotanoga tkiva
Srednja vrijednost omjera podatljivosti sa slike 51 na poetnom linearnom dijelu od 20 do

90 MPa je 1,0265, dok je standardna devijacija 0,0248. Zbroj ovih dviju vrijednosti od 1,0513
odreuje horizontalni pravac, prikazan na slici 51. Sjecite ovog pravca i aproksimirane
krivulje (slika 51) definira naprezanje pri kojem se poinje akumulirati oteenje u materijalu
[34]. Na taj nain pri naprezanju od 89,3 MPa poinje akumuliranje oteenja u goveoj
kortikalnoj kosti.
79
Kao to je pokazano za sluaj kompozitnog materijala, iz ovisnosti brzine deformacija o

naprezanju, koje je odreeno iz dijagrama sa slike 35 za period od 30 do 60 sekundi, takoer
se moe odrediti pri kojem naprezanju poinje akumuliranje oteenja. Iz ove ovisnosti
prikazane na slici 52, analognim postupkom kao na prethodnom dijagramu dolazi se do
naprezanja pri kojem dolazi do akumuliranja oteenja u iznosu od 93,5 MPa. Na slici 52
prikazana je usporedba eksperimentalnih vrijednosti dobivenih u ovom radu s rezultatima
istraivanja iz literature [31]. Fondrk je u svojoj publikaciji postavio granicu brzine
deformacije od 10-5 s-1 kod koje dolazi do akumuliranja oteenja i time za graninu
vrijednost naprezanja dobio 107 MPa.
Slika 52. Ovisnost brzine deformacija o naprezanju za govee kortikalno kotano tkivo
Analogno opisanom za kompozitni materijal i ovdje je granina vrijednost naprezanja pri

kojoj dolazi do akumuliranja oteenja u iznosu od 91,4 MPa odreena uzimanjem srednje
vrijednosti rezultata dobivenih s dijagrama prikazanih na slikama 51 i 52.
Na temelju uprosjeenih eksperimentalnih podataka ciklikog ispitivanja puzanja s
naknadnim rastereivanjem pokazanog na slici 35 lako se moe odrediti iznos zaostale trajne
viskoplastine deformacije na kraju procesa rastereenja u ovisnosti o naprezanju. Ta ovisnost
je prikazana dijagramom na slici 53, gdje su eksperimentalni podaci aproksimirani krivuljom,
a tonost aproksimacije odreena veliinom R2.
80
Slika 53. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju za govee kortikalno kotano tkivo
Na slici 53 eksperimentalne vrijednosti za viskoplastinu deformaciju u funkciji

naprezanja aproksimirane su pravcem. Sjecite ovog pravca i osi apscise predstavlja
naprezanje poetka akumuliranja viskoplastine deformacije [41]. Sa slike 53 ovo naprezanje
iznosi 28,6 MPa.
Ovisnost viskoplastine deformacije o omjeru podatljivosti pri rastereenju i poetne
podatljivosti za goveu kortikalnu kost prikazana je na slici 54. Kao to se vidi sa slike,
prikazana ovisnost moe se aproksimirati bilinearno. Pritom je sjecite ova dva pravca u toki
poetka akumuliranja oteenja. Isto ovakva ovisnost dobivena je i u analizi kompozitnog
materijala, samo to se oteenje kod kompozitnog materijala poinje akumulirati puno ranije.
Slika 54. Ovisnost viskoplastine deformacije o omjeru podatljivosti pri rastereenju u svakom ciklusu
(Jdi) i poetne podatljivosti (J0) za govee kortikalno kotano tkivo
81
Odreivanje viskoplastinih parametara provodi se na osnovu ispitivanja ciklikog

puzanja s naknadnim rastereivanjem pri promjenjivom optereenju i to prema izrazu (22) za
viskoplastinu deformaciju pri rastereenju. Eksperimentalni podaci prikazani tokama na
slici 55 aproksimirani su krivuljom ija je jednadba prikazana na slici.
Slika 55. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju za sluaj puzanja za govee kortikalno
kotano tkivo
Viskoelastini parametri materijala odreeni su iz eksperimentalnih podataka za

naprezanja manja od graninog thD
kod kojeg dolazi do akumuliranja oteenja
( < thD = 91, 4 MPa ). Pritom je primjenom izraza (72) od ukupne deformacije oduzet
viskoplastini dio te je dobivena viskoelastina deformacija. Za tako odreene izraze
viskoelastinih deformacija pripadna aproksimacija prikazana je na slici 56.
82
Slika 56. Ovisnost viskoelastine deformacije o vremenu i naprezanju za govee kortikalno kotano tkivo
Aproksimacija za odreivanje viskoelastinih parametara provedena je primjenom izraza

(65) za sluaj puzanja, dok je za sluaj rastereenja koriten izraz (66). Dobiveni
viskoelastini parametri tablino su prikazani u tablici 5.
Kao i za sluaj kompozitnog materijala i ovdje je odreivanje parametara oteenja
provedeno prema izrazu (12). U poetnom trenutku akumuliranja oteenja za
thD = 91, 4 MPa , oteenje w0 nije jednako nuli ve je w0 = 0, 0488 , to se moe vidjeti iz
dijagrama na slici 51. Dijagram ovisnosti vremena puzanja do loma o naprezanju prikazan je
na slici 57, gdje su tokama prikazane eksperimentalne vrijednosti te aproksimacijska krivulja
prema izrazu (12). Prikaz parametara materijala za govee kortikalno kotano tkivo dan je u
tablici 5.
83
Slika 57. Ovisnost vremena puzanja do loma o naprezanju za govee kortikalno kotano tkivo
Tablica 5. Tablini prikaz parametara materijala za govee kortikalno kotano tkivo
Parametri
J0
viskoelastinosti
J1
oteenja
viskoplastinosti
thD
C
r
wF
w0
a
b
thVP
A
m
n
Iznos
4,47491.10-5
Jedinica
MPa-1
7,72326.10-7
0,23348
91,4
826,905
2,2265
0,9912
0,0488
2,22233.10-19
8,9044
28,61
1,29129.10-7
2,17105
0,65815
MPa-1.s-
MPa
MPa.s-r
MPa
MPa-mn.s-n
-
R2
0,99654
0,81872
0,99408
0,97141
0,99408
0,98955
0,99676
0,93946
Uvrste li se parametri materijala iz tablice 5 u pripadne jednadbe, dobiva se funkcija

deformacije u ovisnosti o vremenu i naprezanju koja je predstavljena plohom na slici 58.
Ovdje je potrebno istaknuti dobro podudaranje eksperimentalnih vrijednosti prikazanih
tokama i matematikog (konstitutivnog) modela s pripadnim parametrima materijala. Na
ovoj slici prikazana je raspodjela deformacije za sluaj puzanja (od 0 do 60 s), kao i za sluaj
rastereenja (od 60 do 360 s).
84
Slika 58. Ovisnost deformacije o vremenu i naprezanju za govee kortikalno kotano tkivo
Usporedba eksperimentalnih rezultata za deformaciju puzanja, odnosno deformaciju

rastereenja prikazana je na slici 59, odnosno 60. Kao i za sluaj kompozitnog materijala, i
ovdje se primjeuje da je odstupanje vee u zadnjim ciklusima neposredno prije loma
epruvete kada je utjecaj oteenja najvei.
Slika 59. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju puzanja s rezultatima modela za govee
85
Slika 60. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju rastereenja s rezultatima modela za

govee kortikalno kotano tkivo
Ovdje je potrebno naglasiti da je na dijagramima prikazanim na slici 59 i 60 vidljivo vee

odstupanje modela od eksperimentalnih vrijednosti u maksimalnom iznosu od 12,3 %, nego
kod kompozitnog materijala. To se moe objasniti i veom grekom prilikom aproksimiranja
eksperimentalnih rezultata kako bi se pronali parametri materijala. R2 nije bio toliko blizu 1
kao za sluaj kompozitnog materijala. Osim toga, moe se rei da je za sluaj goveeg
kortikalnog kotanog tkiva odstupanje vee jer je ispitan manji broj epruveta nego za sluaj
kompozitnog materijala. No, ipak jedan od najveih razloga za odstupanje lei u
nehomogenosti strukture kotanog tkiva, to kod kompozitnog materijala nije u tolikoj mjeri
izraeno. Svaka krivulja deformacija-vrijeme pojedinog ciklusa optereenja nosi neka
odstupanja, neka negativna, neka pozitivna, neka manja, a neka vea, ali globalno gledajui
prikazani konstitutivni model dovoljno tono opisuje analizirani proces deformiranja
kortikalnoga kotanoga tkiva. Razlog navedenih odstupanja je to su tijekom provoenja
eksperimenta analizirani prirasti naprezanja bili dovoljno mali, tako da konstitutivni model
daje dobru aproksimaciju eksperimentalnih rezultata u cijelom podruju sve do loma kosti.
6.3. Parametri ljudskoga kortikalnoga kotanoga tkiva

Cilj rada bio je nadalje pokazati da se eksperimentalni podaci za ljudsko kortikalno
kotano tkivo prikazani u literaturi mogu dovoljno dobro, uz odreene male modifikacije
konstitutivnog modela, opisati istim relacijama koje su primijenjene za modeliranje
analiziranog kompozitnog materijala, kao i govee kosti.
86
Iz Melnisovih eksperimentalnih rezultata [30] prikazanih u odjeljku 5.3. na slici 40,

odreeni su parametri materijala ljudskoga kortikalnoga kotanoga tkiva. Najprije je odreeno
naprezanje pri kojem dolazi do akumuliranja oteenja, na nain da je analizirana promjena
podatljivosti epruvete te brzina deformacije u ovisnosti o naprezanju. Analognom analizom
kao i u prethodnim odlomcima za sluaj kompozitnog materijala i govee kosti odreena je
granina vrijednost naprezanja pri kojoj dolazi do akumuliranja oteenja u iznosu od 70,5
MPa prema slici 61, te 70 MPa prema slici 62. Time je usvojena granina vrijednost za
akumuliranje oteenja od 70,25 MPa, to se dobro podudara s granicom akumuliranja
oteenja odreenoj u literaturi [31]. U toj je publikaciji Fondrk sa suradnicima istraio da je
poetak akumuliranja oteenja za ljudsko kortikalno kotano tkivo izmeu 68 i 79 MPa. U
tim granicama je i poetak akumuliranja oteenja u Melnisovim eksperimentima.
o naprezanju za ljudsko kortiklano kotano tkivo
Slika 62. Ovisnost brzine deformacije o naprezanju za ljudsko kortiklano kotano tkivo
Kako ispitivanja puzanja do loma u ovoj literaturi nisu provedena time su pojedini lanovi
parametara oteenja ostali nepoznati, to je uzrokovalo zanemarivanje odreenih lanova u
konstitutivnoj jednadbi. Na taj nain je akumuliranje oteenja prikazano bilinearnim
modelom kao to je to napravljeno u [105]. Na slici 61 prikazan je ovaj bilinearni model gdje
je omjer podatljivosti dan u obliku
87
K T ( ) = J d J 0 = 1 + kd thD =
D
1 + kd th
za < thD
,
za > thD
(73)
gdje je kd parametar oteenja materijala. Zanemarivanjem lanova za akumuliranje oteenja

u jednadbama (69) i (70) koji znatno ne utjeu na rjeenje, ove jednadbe mogu se
pojednostavniti tako da je sluaj puzanja predstavljen jednadbom (74), a sluaj rastereenja
jednadbom (75) u obliku
( )
= K T J 0 + J1 t
( )
= J1 K T t ( t t0 )
D
VE c
D
VE r
za
0 < t < t0 ,
(74)
t > t0 .
(75)
za
U istom obliku jednadbe (74) i (75) koriste se u literaturi [105].

Analizom viskoplastine deformacije iz preuzetih podataka uoljivo je da nakon 45 MPa
poinje akumulacija viskoplastine deformacije, to je prikazano slikom 63. Time su
viskoplastini parametri odreeni aproksimacijskom funkcijom (22) prikazanom na slici 64.
Slika 63. Ovisnost viskoplastine deformacije o naprezanju za ljudsko kortiklano kotano tkivo
Viskoelastini parametri dobiveni su na identian nain kao to je to opisano u prethodnim

odlomcima, a prezentirani su u tablici 6. Osim toga, u tablici 6 su prikazani svi ostali
parametri materijala za ljudsko kortikalno kotano tkivo dobiveni na osnovi eksperimentalnih
podataka preuzetih iz literature [30].
88

Tablica 6. Tablini prikaz parametara materijala za ljudsko kortikalno kotano tkivo
Parametri
J0
viskoelastinosti
J1
oteenja
viskoplastinosti
thD
kd
thVP
A
m
n
Iznos
5,2217.10-5
Jedinica
MPa-1
8,61449.10-7
0,27124
70,25
0,002314
45
6,54007.10-8
1,05615
0,74835
MPa-1.s-
MPa
MPa
MPa-mn.s-n
-
R2
0,98651
0,94219
0,99408
0,99651
0,99676
0,95371
Ako se parametri materijala prikazani u tablici 6 uvrste u jednadbe (21), (22), (74) i (75)
dobiva se deformacija puzanja odnosno rastereenja u ovisnosti o naprezanju i vremenu to je
grafiki prikazano na slici 64. Na slici su tokama prikazane eksperimentalne vrijednosti iz
[30], a funkcijom matematiki (konstitutivan) model. Ovisno o primijenjenom optereenju
prikazana je i odgovarajua konstitutivna relacija u koju je za dobivanje deformacije potrebno
uvrstiti parametre materijala prikazane u tablici 6.
Slika 64. Deformacija puzanja i rastereenja u ovisnosti o naprezanju i vremenu za ljudsko kortikalno
kotano tkivo
89
7. NUMERIKA FORMULACIJA I IMPLEMENTACIJA
7. NUMERIKA FORMULACIJA I
IMPLEMENTACIJA
Za modeliranje puzanja u programskom paketu ABAQUS, moe se primijeniti
eksponencijalni zakon puzanja, no za sloenije zakone puzanja, kao to je to sluaj u ovom
radu, koji u sebi spree akumuliranje oteenja i viskoplastinu deformaciju, navedeni
program zahtijeva primjenu korisnike rutine. Za to stoji na raspolaganju korisnika rutina
CREEP, koja omoguava relativno jednostavno implementiranje konstitutivnog modela za
analizu puzanja. No, kako je u ovom radu potrebno modelirati sloeni proces ciklikog
optereivanja s naknadnim rastereivanjem u radu je koritena kompleksnija korisnika rutina
UMAT. Primjena rutine UMAT podrazumijeva programiranje dodatnog koda u kojem se
definira algoritam za integriranje materijalnog modela na razini toke integracije, to je u radu
provedeno pisanjem koda u programskom jeziku FORTRAN.
Slika 65. Algoritam za integriranje nelinearnog konstitutivnog modela za jedan vremenski korak [106]
91
Na slici 65 prikazan je algoritam za integriranje proizvoljnog nelinearnog konstitutivnog

modela za jedan vremenski korak, koji je originalno prikazan u [106].
Za numeriku formulaciju konstitutivnog modela, prikazane vremenski ovisne jednadbe
potrebno je zapisati u inkrementalnom obliku. Transformacija konstitutivnih jednadbi
provedena je koritenjem slijedeeg integracijskog operatora [107]:
ftn +t = ftn + f ,
(76)
gdje je f neka funkcija, ftn je njezina vrijednost na poetku inkrementa, f je promjena

funkcije unutar inkrementa i t je vremenski inkrement.
U tekstu koji slijedi najprije e se dati prikaz jednodimenzijske formulacije numerikog
algoritma, a nakon toga proirenje na trodimenzijsku formulaciju.
7.1. Jednodimenzijska formulacija

Za poznate vrijednosti unutarnjih varijabli stanja s kraja prethodnog vremenskog koraka t
potrebno je odrediti njihove vrijednosti u novom trenutku t + t . Obnovljene vrijednosti
varijabli stanja ( tn + t ) i ( tn + t ) na kraju vremenskog koraka ( tn + t ) odreuju se za
dani prirast deformacije ( tn ) u trenutku tn . Za to je potrebno prethodno izvedene
konstitutivne jednadbe primjenom metode konanih razlika zapisati u slijedeem
inkrementalnom obliku:
za sluaj viskoelastinosti < thVP :
iz (65): c = ( VE )c = J 0 + J1 ( t + t ) ( + ) ,
iz (66): r = ( VE )r = J1 ( t + t ) ( t + t t0 ) ( + ) ,
0 < t < t0 , (77)
za
za
t > t0 , (78)
za sluaj kombinacije viskoelastinosti i viskoplastinosti thVP < < thD :
iz (67): c = ( VE )c + ( VP )c = J 0 + J1 ( t + t ) ( + ) +
+ A thVP +
m n
( t + t ) ,
n
za
iz (68): r = ( VE )r + ( VP )r = J1 ( t + t ) ( t + t t0 ) ( + ) +
92
0 < t < t0 , (79)
+ A thVP +
m n
t0 n ,
za
t > t0 ,
(80)
za sluaj kombinacije viskoelastinosti, viskoplastinosti i oteenja > thD :
( ) + ( )
D
iz (69): c = VE
VP c
r
r +1
D
+ th
b
= 1 + a ( + ) ( + ) J 0 1 ( r + 1)
( t + t )

m n
1 + thD
+ A + thVP
t
t
+ J1 ( t + t ) 1 +
t n ,
(
)
1
+
za
( ) + ( )
D
iz (70): r = VE
VP r
0 < t < t0 ,
(81)
= 1 + a ( + ) ( + ) J1 ( t + t ) ( t + t t0 )
m n
1 + thD
1 +
t
t
+
) + A + thVP t0 n ,
(
C
1 +
za
t > t0 .
(82)
Ovdje je potrebno napomenuti da u prethodnim izrazima t0 oznaava vrijeme kod kojeg u

procesu puzanja dolazi do rastereenje meterijala.
Za izraunavanje prirasta naprezanja za sluaj viskoelastinog ponaanja materijala
kad su naprezanja manja od graninih vrijednosti kod kojih dolazi do akumuliranja
viskoplastinih deformacija i oteenja, jednadbe (77) i (78) mogu se zapisati na sljedei
nain:
=
1
1
+
,
M (t )
M (t )
N (t )
N (t )
za
za
0 < t < t0 ,
(83)
t > t0 ,
(84)
gdje su:
M ( t ) = J 0 + J1 ( t + t ) ,
(85)
93
N ( t ) = J1 ( t + t ) ( t + t t0 ) .
(86)
Ubrzanje konvergencije globalnog inkrementalnog postupka za sluaj viskoelastinog

ponaanja materijala ostvareno je primjenom konzistentnog opetatora tj. Jacobijeve matrice
koja je izvedena u obliku:
1
,
=
M ( t )
za
1
,
=
N ( t )
0 < t < t0 ,
(87)
t > t0 .
(88)
za
U sluaju kada se uz viskoelastinost javlja efekt viskoplastinosti, a kasnije i oteenja

tada vie nije tako jednostavno iz jednadbi (79), (80), (81) i (82) izraziti prirast naprezanja
. Tada se za izraunavanje prirasta naprezanja iz ovih nelinearnih jednadbi primjenjuje
Newton-Raphsonov iterativni postupak izraen jednadbom
( i +1)
(i )
Ft ( i+)t
n
dFtn +t
(i )
(89)
gdje i oznaava iteracijski korak, a Ft (i+)t je funkcija koja mora zadovoljiti uvijet Ft (i+)t = 0 . Ta
n
funkcija ima sljedee oblike:

Ft +t = M (t ) ( + ) + K ( t , ) ,
za
0 < t < t0 ,
(90)
Ft +t = N ( t ) ( + ) + L ( ) ,
za
t > t0 ,
(91)
gdje su M ( t ) i N ( t ) dani jednadbama (85) i (86), a ostale varijable imaju oblik:
) ( t + t ) ,
(92)
) (t )
(93)
K ( t , ) = A thVP +
L ( ) = A thVP +
94
m n
mn
Ft +t
n
r
r +1
D
+ th
b
= 1 + a ( + ) ( + ) J 0 1 ( r + 1)
( t + t )

1 + thD
+ K ( t , ) ,
t
t
+ J1 ( t + t ) 1 +
(
)
C
1 +

0 < t < t0 ,
za
b
Ft +t = 1 + a ( + ) ( + ) N ( t )
n
1 + thD
1 +
+ L ( ) ,
+
t
t
(
)
C
1 +
za
t > t0 .
(94)
(95)
Derivaciju funkcije F u izrazu (89) lako je odrediti parcijalnim deriviranjem izraza (90),
(91), (94) i (95) po prirastu naprezanja.
Nadalje, za ubrzavanje globalnog inkrementalnog postupka potrebno je izvesti izraz za
tangentni operator. U fazi kad se materijal ponaa samo linearno viskoelastino izrazi za
konzistentni operator dani su jednadbama (87) i (88). U fazi nelinearnog ponaanja potrebno
je parcijalno derivirati izraze (79), (80), (81) i (82) po , pa se na taj nain dobiva izraz za
:
1
,
=
M ( t ) + K , ( t , )
za
1
,
=
N ( t ) + L, ( t0 , )
0 < t < t0 ,
(96)
t > t0 ,
(97)
za
gdje su M ( t ) i N ( t ) dani u jednadbama (85) i (86), a ostale varijable su:
K , ( t , ) = A m n thVP +
( mn 1)
L, ( t0 , ) = A m n thVP +
( t + t ) ,
( mn 1)
(98)
( t0 ) .
n
(99)
95
{(
b 1
b
= ab ( + ) ( + ) + 1 + a ( + )
r
r +1
D
+ th
J 0 1 ( r + 1)
( t + t )
C
+ J 1 ( t + t )
1
1 +
1 +
r

+ thD
t
t
) +
(
C

D
1 + a ( + )b ( + ) r + th
C
C
r 1
( t + t )
r
r +1
D
+ th
J 0 1 ( r + 1)
( t + t )
C
+ J 1 ( t + t )
1
1
+ K , ( t , )}
1+
{(
b 1
= ab ( + ) ( + ) +
1 + thD
N ( t ) 1 +
C
1 +
r 1
0 < t < t0 , (100)
(1 + a ( + ) )
b
( t + t ) +
1 + a ( + ) b ( + ) N ( t ) 1 r
1+ C
+ thD
za
( t + t ) + L,
( t , )
za
t > t0 .
(101)
Za tako odreeni prirast naprezanja i konzistentni operator , odreuju se

vrijednosti naprezanja i unutarnjih varijabli na kraju vremenskog intervala. Izvedeni algoritam
implementiran je na razini materijalne toke u dostupne konane elemente u programskom
paketu ABAQUS/Standard [69] koristei korisniku rutinu UMAT.
U poglavlju 6.3 opisano je da je zbog nedostatnih eksperimentalnih podataka iz literature
za ljudsko kortikalno kotano tkivo, konstitutivni model koji spree viskoelastinost i
oteenje modificiran u odnosu na model za analizu kompozitnog materijala i goveeg
kotanog tkiva. Na taj nain je funkcija oteenja linearnog karaktera, to se moe vidjeti sa
slike 61. To je razlog to su sada odreene inkrementalne jednadbe drugaije, no izvode se
po analogiji s prethodno pokazanim u ovom odjeljku.
96
Konstitutivne jednadbe prikazane na slici 64 i dane jednadbama (73), (74) i (75) za tri
razliita naina ponaanja materijala potrebno je zapisati u inkrementalnom obliku pomou
jednadbe (76). Takav inkrementalan zapis za sluaj viskoelastinosti prikazan je jednadbom
(77) za puzanje i jednadbom (78) za rastereenje. Za sluaj kombinacije viskoelastinosti i
viskoplastinosti u procesu puzanja inkrementalni zapis dan je jednadbom (79), a za
rasterenje
jednadbom
(80).
Inkrementalan
zapis
za
sluaj
viskoelastinosti,
viskoplastinosti i oteenja se razlikuje i ima oblik:

D
c = ( VE
)c + ( VP )c = 1 + kd ( + thD ) ( + ) J 0 + J1 ( t + t )
+ A + thVP
m n
t n ,
za
0 < t < t0 ,
(102)
D
r = ( VE
)r + ( VP )r = 1 + kd ( + thD ) ( + ) J1 ( t + t ) ( t + t t0 )
+ A + thVP
m n
t 0 n ,
t > t0 .
za
(103)
Newton-Rapsonov iterativni postupak prikazan jednadbom (89) primjenjuje se za

izraunavanje ove nelinearne jednadbe. Funkcija koja zadovoljava uvjet da je jednaka 0 u
ovom sluaju moe se zapisati u obliku
Ft +t = 1 + kd + thD ( + ) M ( t ) + K ( t , ) ,
n
Ft +t = 1 + kd + thD ( + ) N ( t ) + L ( ) ,
n
za 0 < t < t0 ,
t > t0 .
za
(104)
(105)
Kako bi se ubrzala konvergencija iterativnog postupka potrebno je odrediti konzistentni

operator koji u ovom sluaju ima oblik
= 1 + kd 2 + 2 thD ( + ) M (t ) + K , ( t , )
= 1 + kd 2 + 2 thD ( + ) N (t ) + L, ( t , )
za
0 < t < t0 ,
za
t > t0 .
(106)
(107)
Za provjeru tonosti izvedenog algoritma provedena je simulacija puzanja s naknadnim

rastereenjem primjenom jednog jednodimenzijskog konanog elementa T2D2 iz
programskog paketa Abaqus (slika 69). Ovdje je prvo dodijeljeno vlano optereenje za koje
je pripadna deformacija u trenutku t = 0 dobivena iz elastine analize (STEP 1). Nakon toga,
97
optereenje je drano konstantnim (STEP 2) te je uslijedila vremenski ovisna analiza puzanja.

U trenutku t0 = 60 s modelirano je elastino rastereenje (STEP 3) nakon kojeg je analizirana
relaksacija od puzanja (STEP 4). Korak (STEP) definira se u programskom paketu ABAQUS
te slui za kontroliranje optereenja.
Algoritam za integriranje konstitutivnog modela s pripadnom implementacijom u
korisniku rutinu UMAT za sluaj kada naprezanje ne prelazi granicu kod koje dolazi do
akumuliranja viskoplastine deformacije tj. kada je ponaanje materijala samo linearno
viskoelastino, prikazan je dijagramom toka na slici 66.
Slika 66. Dijagram toka za viskoelastino ponaanje materijala
Na slici 67 prikazan je dijagram toka algoritma za integriranje konstitutivnog modela

viskoelastinosti i viskoplastinosti, dok je na slici 68 dan dijagram za viskoelastino i
viskoplastino ponaanje materijala spregnuto s oteenjem. Ovi dijagrami toka na slici 66, 67
i 68 koriteni su u STEP-u 2 za puzanje i u STEP-u 4 za rastereenje.
98
Slika 67. Dijagram toka za viskoelastino i viskoplastino ponaanje materijala
99
Slika 68. Dijagram toka za viskoelastino i viskoplastino ponaanje materijala spregnuto s oteenjem
100
7.2. Trodimenzijska formulacija

U odjeljku 6.1., na temelju eksperimenentalnih rezultata odreeni su parametri materijala
za analizirani kompozitni materijal. Pritom je za graninu vrijednost kod koje dolazi do
akumuliranja oteenja dobivena vrijednost u iznosu od 32,1 MPa, odnosno priblino 30 % od
vlane vrstoe materijala. Taj iznos je u skladu s rezultatom koji je dobiven u literaturi [45,
46, 99] za kompozit ija je uretanska matrica takoer ojaana staklenim vlaknima. Osim toga,
potrebno je za naglasiti da ova dva kompozita pokazuju slino mehaniko ponaanje. Sa slika
23 i 45 je vidljivo da za kompozitni materijal analiziran u ovom radu viskoplastina
deformacija tjekom eksperimenta puzanja iznosi priblino 10 % od ukupne deformacije
puzanja. Slino vrijedi i za govee kortikalno kotano tkivo za koje su rezultati dani u
odjeljcima 5.2. i 6.2. Za razliku od toga, kod kompozitnog materijala analiziranog u literaturi
[45, 46, 99] taj odnos je otprilike 5 % te je u navedenom radu utjecaj viskoplastine
deformacije zanemaren u formulaciji jednodimenzijskog konstitutivnog modela. Za sluaj u
ovom radu analiziranog goveeg kotanog tkiva i kompozitnog materijala, dobivena
viskoplastina deformacija u iznosu od 10 % od ukupne deformacije nije u toj mjeri
zanemariva. No, u cilju pojednostavljenja trodimenzijske (3D) formulacije konstitutivnog
modela, kao i numerikog modela, utjecaj viskoplastine deformacije na proces deformiranja
analiziranog kompozitnog materijala je zanemaren. Razlog tome je i injenica to je za
formuliranje trodimenzijskog viskoplastinog konstitutivnog modela potrebno dosta vie
eksperimentalnih rezultata iz kojih bi slijedili i pripadni parametri materijala, to izlazi iz
okvira ovog rada.
Numerika formulacija jednodimenzijskog (1D) viskoelastinog modela spregnutog s
oteenjem prikazanom u radu, ovdje e se proiriti na trodimenzijsku formulaciju.
Abdel-Tawab i Weitsman u svojoj publikaciji [99] su na primjeru prethodno spomenutog
kompozitnog materijala pokazali da se jednodimenzijski model viskoelastinosti za sluaj
kratkotrajnog puzanja kada je naprezanje manje od granine vrijednosti pri kojoj dolazi do
akumuliranja oteenja ( < thD ) moe dobro aproksimirati izrazom
c = ( VE )c = J 0 + J1 t ,
( 0 < t < t0 ) ,
(108)
odnosno za sluaj rastereenja izraz poprima oblik
r = ( VE )r = J1 t ( t t0 ) ,
( t > t0 ) .
(109)
101
Prethodna dva izraza dobivena su na nain da je u izrazu (62) uzet samo prvi lan
hipergeometrijske funkcije 2F1. Pritom je u skladu s [108] vremenski ovisna podatljivost dana
jednadbom (15) i (16) (Kelvinov model) zapisana u obliku
n
J1111 (t ) = J1111
1 e t / n = J1t .
(110)
Prednost ovakve funkcije za vremenski ovisnu podatljivost je to je matematiki jednostavna,

a osim toga pokazala se dosta tona za modeliranje procesa kratkotrajnog puzanja. Uspjeno
se primjenjuje za razliite vrste materijala, a posebno polimera i kompozita. Na taj nain
viskoelastina podatljivost definirana jednadbom (56) poprima slijedei oblik
J = J 0 + J1 t .
(111)
Ranije je pokazano de se jednodimenzijski model viskoelastinosti spregnut s oteenjem

(kada je > thD ) za proces kratkotrajnog puzanja moe prikazati izrazom
D
c = ( VE
)
c
1
J 0 + J1 t ,
1 w0
( 0 < t < t0 ) ,
(112)
odnosno za sluaj rastereenja izraz poprima oblik

D
r = ( VE
)
r
J1 t ( t t 0 ) ,
1 w0
( t > t0 ) .
(113)
Iz dijagrama ovisnosti analize omjera podatljivosti pri rastereenju i poetne podatljivosti

o naprezanju za kompozitni materijal (slika 22) i govee kortikalno kotano tkivo (slika 35)
vidljivo je da su obje funkcije istog oblika
J
1
= d = 1 + a b ,
1 w0 J 0
(114)
gdje su a i b parametri koji su odreivani metodom najmanjih kvadrata odstupanja i njihova

vrijednost prikazana je na slikama 41 i 51, te u tablicama 4 i 5. Ovaj omjer podatljivosti dan
izrazom (114) je inverzna vrijednost omjera krutosti tj. omjera poetnog i trenutnog modula
elastinosti E0 E .
U ovom radu e se trodimenzijska formulacija izvesti uz pretpostavku ortrotropnog
oteenja pretpostavljajui da su funkcije promjene oteenja s naprezanjem istog oblika kao
aproksimirana vrijednost prikazana jednadbom (114). Na taj nain, ovdje prikazana 3D
formulacija spree ortotropno viskoelastino ponaanje materijala s ortotropnom raspodjelom
102
oteenja. Kao to je navedeno u poglavlju 3.1, tenzor oteenja za sluaj ortotropne

raspodjele oteenja temelji se na principu glavnih komponenti oteenja pokazanih
jednadbom (6) to e se primijeniti i u ovom radu. Pritom tenzor oteenja M ima oblik:
M 11
M=
M 22
0
M 33
0
0
0
0
M 44
M 55
0
0
0
,
0
0
M 66
(115)
gdje su:
M 11 = 1 + a1 11b1 ,
M 22 = 1 + a2 22b2 ,
M 33 = 1 + a3 33b3 ,
M 44 =
M 55 =
M 66 =
(1 + a )(1 + a ) ,
(1 + a ) (1 + a ) ,
(1 + a ) (1 + a ) .
b1
12
23
b3
31
b2
b2
21
32
13
(116)
b3
b1
Prethodni izrazi od (108) do (115) posluit e za proirenje jednodimenzijske na

trodimenzijsku formulaciju.
U skladu s izrazom (108) ukupna deformacija moe se zapisati kao zbroj elastine E i
viskoelastine deformacije VE na nain da je
= E + VE .
(117)
Deriviranjem Helholtzove slobodne energije po deformaciji (37) dobiva se Hookeov zakon

koji ima oblik
= C: E ,
(118)
gdje je C matrica elastinosti za ortotropan materijal prikazana izrazom
103
1 23 32
EE
2 3
12 + 13 32
E E
3 1
C = 13 + 12 23
E1 E2
21 + 31 23 31 + 21 32
E2 E3
E2 E3
1 31 13
E3 E1
32 + 31 12
23 + 13 21
E1 E2
1 12 21
E1 E2
0
0
0
0
0
0
G12
0
0
0
G23
0
E3 E1
,
0
0
G31
(119)
te je
=
1 12 21 23 32 31 13 2 12 23 31
.
E1 E2 E3
(120)
Komponente tenzora naprezanja i deformacija iz jednadbe (118) koriste se u sljedeem

obliku
1 = 11 = x ,
2 = 22 = y , 3 = 33 = z ,
4 = 12 = xy ,
5 = 23 = yz , 6 = 31 = zx ,
1 = 11 = x ,
2 = 22 = y , 3 = 33 = z ,
4 = 212 = xy ,
(121)
5 = 2 23 = yz , 6 = 2 31 = zx .
pri emu je smjer 1 longitudinalni, smjer 2 transverzani, a smjer 3 radijalni. Elastine

konstante materijala izraene su u poznatom obliku, kao to su prezentirani u [109] i [3]:
C11 =
1 23 32
E2 E3
C12 =
C13 =
C23 =
C44 = G12 ,
, C22 =
21 + 31 23
E2 E3
31 + 21 32
E2 E3
32 + 31 12
E3 E1
1 31 13
,
E3 E1
, C21 =
, C31 =
12 + 13 32
E3 E1
13 + 12 23
, C32 =
C55 = G23 ,
C33 =
E1 E2
23 + 13 21
E1 E2
1 12 21
,
E1 E2
,
,
(122)
C66 = G31 ,
dok je S E simetrina matrica podatljivosti, koja je inverzna matrici elastinosti C , dana u

obliku
104
1
E
1
12
E
1
13
E
E
S = 1
31
32
1
E3
1
G12
1
G23
E2
1
E2
21
23
E2
E3
E3
0
,
G31
(123)
Kao to je ve reeno, za ortotropan materijal konstitutivne relacije za elastino ponaanje

materijala mogu se zapisati s 9 nezavisnih parametara. Isti broj parametara je potreban za
opisivanje viskoznog ponaanja ortotropnog materijala. Kao to je vidljivo iz jednadbe
(108), primjenimo li konstantno naprezanje u trenutku t', deformacija puzanja je
proporcionalna s naprezanjem. Za definiranje vremenski ovisne matrice podatljivosti uvodi se
relativna funkcija puzanja na nain da je = VE / E , kvocjent viskoelastine i elastine
deformacije. Pritom odskona funkcija (t t ) ima vrijednost 1 kada je (t t ) > 0 , a 0 kada
je (t t ) < 0 . Na taj nain vremenski ovisna matrica podatljivosti za sluaj puzanja
ortotropnog materijala Sij ,c VE ( t ) prema [110] ima oblik
1
E 1
1
12
E 12
1
13
13
E
VE
Sc ( t ) = 1
21
31
32
32
1
3
E3
1
12
G12
1
23
G23
1
2
E2
31
E2
21
23
E2
23
E3
E3
0
,
1
31
G31
(124)
105
gdje relativne funkcije puzanja 1 , 2 i 3 ovise o konstantnom jednoosnom vlanom

naprezanju u pripadnoj osi ortotropije. Nadalje, 12 , 23 i 31 odgovaraju relativnim
funkcijama uslijed konstantnog naprezanja smicanja u pripadnoj ravnini ortotropije. Osim
toga, 21 , 31 , 12 , 32 , 13 i 23 oznaavaju relativnu funkciju puzanja uslijed
jednoosnog vlanog naprezanja u pripadnom ortogonalnom smjeru. Na taj je nain, za
viskoelastino ponaanje ortotropnog materijala potrebno 18 parametara. U prikazanoj
formulaciji pokazuje se da je za definiranje vremenski ovisnog tenzora podatljivosti potrebno
ipak 18 parametara, a ne 9, na nain da je
1 =
21 =
12 =
J1, 1 t 1
J 0 , 1
, 2 =
J1, 21 t 21
J 0 , 21
J1, 12 t 12
J 0 , 12
J1, 2 t 2
, 31 =
, 23 =
J 0 , 2
, 3 =
J1, 31 t 31
J 0 , 31
J1, 23 t 23
J 0 , 23
J1, 3 t 3
J 0 , 3
, 32 =
, 31 =
J1, 32 t 32
J 0 , 32
J1, 31 t 31
J 0 , 31
(125)
Kombiniranjem izraza (117) i (118) tenzor naprezanja poprima oblik
= C: VE ( t ) .
(126)
Nadalje se tenzor ukupne deformacije za sluaj puzanja kada je < thD moe zapisati u
obliku
c ( t ) = E + cVE ( t ) ,
(127)
odnosno primjenom izraza (126) i izraza za matricu podatljivosti dobiva se

c ( t ) = S E + S cVE ( t ) : .
(128)
Za sluaj rastereenja ( t < t0 ) kada je < thD tenzor ukupne deformacije moe se zapisati u
obliku
VE
r ( t ) = VE
r (t ) = Sr : ,
gdje je:
106
(129)
S11VE,r = J1, 1 t 1 ( t t0 )
S33VE,r = J1, 3 t 3 ( t t0 )
, S 22VE,r = J1, 2 t 2 ( t t0 ) 2 ,
S31VE,r = J1, 31 t 31 ( t t0 )
, S21VE, r = J1, 21 t 21 ( t t0 ) 21 ,
31
S 44 ,tn +t
S55,tn +t
S66 ,tn +t
, S32VE, r = J1, 32 t 32 ( t t0 ) 32 ,
12
12
1 J1, 12 t ( t t0 )
=
,
G12
J 0 , 12
23 ( t t0 ) 23
1 J1, 23 t
,
=
G23
J 0 , 23
31
31
1 J1, 31 t ( t t0 )
=
.
G31
J 0 , 31
(130)
Za sluaj kada je > thD vrijedi da je
,
= S:
(131)
gdje je efektivna matrica podatljivosti prema [93, 94] definirana kao

S = M :S .
(132)
U prethodnom izrazu M je tenzor oteenja predstavljen izrazom (60) i (115).

Prikazane konstitutivne jednadbe transformirane su u inkrementalan oblik koritenjem
integracijskog operatora danog u (76) te imaju oblik:
za sluaj viskoelastinosti < thD :

+ = S ( tn + t ) : ( + ) ,
(133)
gdje u matrici podatljivosti S ( tn + t ) pojedini lanovi za sluaj puzanja ( 0 < t < t0 ) imaju
oblik:
S11,tn +t = J 0 , 1 + J1, 1 ( t + t )
S33,tn +t = J 0 , 3 + J1, 3 ( t + t )
, S22 ,tn +t = J 0 , 2 + J1, 2 ( t + t )
S31,tn +t = J 0 , 31 + J1, 31 ( t + t )
, S21,tn +t = J 0 , 21 + J1, 21 ( t + t )
31
21
, S32 ,tn +t = J 0 , 32 + J1, 32 ( t + t )
32
107
S 44 ,tn +t
S55,tn +t
S66 ,tn +t
12
1 J 0 , 12 + J1, 12 ( t + t )
,
=
G12
J 0 , 12
23
1 J 0 , 23 + J1, 23 ( t + t )
,
=
G23
J 0 , 23
31
1 J 0 , 31 + J1, 31 ( t + t )
,
=
G31
J 0 , 31
za
0 < t < t0 ,
(134)
a za sluaj rastereenja ( t > t0 )

S11,tn +t = J1, 1 ( t + t )
S33,tn +t = J1, 3 ( t + t )
( t + t t 0 )
, S22 ,t +t = J1, 2 ( t + t ) 2 ( t + t t0 ) 2 ,
n
( t + t t 0 )
, S 21,t +t = J1, 21 ( t + t ) 21 ( t + t t0 ) 21 ,
n
31
31
32
32
S31,tn +t = J1, 31 ( t + t ) ( t + t t0 ) , S32 ,tn +t = J1, 32 ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
12
12
1 J1, 12 ( t + t ) ( t + t t0 )
S 44 ,tn +t =
,
G12
J 0 , 12
23
23
1 J1, 23 ( t + t ) ( t + t t0 )
za t > t0 .
(135)
S55,tn +t =
,
G23
J 0 , 23
S66 ,tn +t
31
31
1 J1, 31 ( t + t ) ( t + t t0 )
=
.
G31
J 0 , 31
Za sluaj kombinacije viskoelastinosti i oteenja > thD iz jednadbe (127) dobiva se

sustav nelinearnih skalarnih jednadbi koja se moe zapisati u sljedeem inkrementalnom
obliku:
F ( tn + t ) = S ( tn + t ) : ( + ) ( + ) = 0 ,
(136)
gdje je S ( tn + t ) efektivna matrica podatljivosti u kojoj su pojedini lanovi matrice za

sluaj puzanja ( 0 < t < t0 ) imaju oblik
108
b
1
S11, tn +t = 1 + a1 ( 1 + 1 ) 1 J 0 , 1 + J1, 1 ( t + t ) ,
b2
2
S22 , tn +t = 1 + a2 ( 2 + 2 ) J 0 , 2 + J1, 2 ( t + t ) ,
b3
3
S33, tn +t = 1 + a3 ( 3 + 3 ) J 0 , 3 + J1, 3 ( t + t ) ,
b1
21
S21, tn +t = 1 + a1 ( 1 + 1 ) J 0 , 21 + J1, 21 ( t + t ) ,
b1
31
S31, tn +t = 1 + a1 ( 1 + 1 ) J 0 , 31 + J1, 31 ( t + t ) ,
b2
32
S32 , tn +t = 1 + a2 ( 2 + 2 ) J 0 , 32 + J1, 32 ( t + t ) ,
b2
12
S12 , tn +t = 1 + a2 ( 2 + 2 ) J 0 , 12 + J1, 12 ( t + t ) ,
13
b3
S13, tn +t = 1 + a3 ( 3 + 3 ) J 0 , 13 + J1, 13 ( t + t ) ,
b
23
S23, tn +t = 1 + a3 ( 3 + 3 ) 3 J 0 , 23 + J1, 23 ( t + t ) ,
S44 , tn +t
12
1 M 44 , tn +t J 0 , 12 + J1, 12 ( t + t )
=
,
G12
J 0 , 12
S55, tn +t
23
1 M 55, tn +t J 0 , 23 + J1, 23 ( t + t )
=
,
G23
J 0 , 23
S66 , tn +t
31
1 M 66 , tn +t J 0 , 31 + J1, 31 ( t + t )
=
,
G31
J 0 , 31
za
0 < t < t0 , (137)
gdje u jednadbi (137) veliine oteenja iznose

b
b
M 44 , tn +t = 1 + a1 ( 12 + 12 ) 1 1 + a2 ( 21 + 21 ) 2 ,
b
b
M 55, tn +t = 1 + a2 ( 23 + 23 ) 2 1 + a3 ( 32 + 32 ) 3 ,
(138)
b
b
M 66 , tn +t = 1 + a3 ( 31 + 31 ) 3 1 + a1 ( 13 + 13 ) 1 ,
a za sluaj rastereenja ( t > t0 )
109
b
1
1
S11, tn +t = J1, 1 1 + a1 ( 1 + 1 ) 1 ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
b2
2
2
S22 , tn +t = J1, 2 1 + a2 ( 2 + 2 ) ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
b3
3
3
S33, tn +t = J1, 3 1 + a3 ( 3 + 3 ) ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
21
21
b1
S21, tn +t = J1, 21 1 + a1 ( 1 + 1 ) ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
31
31
b1
S31, tn +t = J1, 31 1 + a1 ( 1 + 1 ) ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
32
32
b2
S32 , tn +t = J1, 32 1 + a2 ( 2 + 2 ) ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
12
12
b2
S12 , tn +t = J1, 12 1 + a2 ( 2 + 2 ) ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
b3
13
13
S13, tn +t = J1, 13 1 + a3 ( 3 + 3 ) ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
b
23
23
S23, tn +t = J1, 23 1 + a3 ( 3 + 3 ) 3 ( t + t ) ( t + t t0 ) ,
S44 , tn +t
12
12
1 J1, 12 M 44 , tn +t ( t + t ) ( t + t t0 )
=
,
G12
J 0 , 12
S55, tn +t
23
23
1 J1, 23 M 55, tn +t ( t + t ) ( t + t t0 )
=
,
G23
J 0 , 23
S66 , tn +t
31
31
1 J1, 31M 66 , tn +t ( t + t ) ( t + t t0 )
=
.
G31
J 0 , 31
za
t > t0 .
(139)
Za pronalaenje nepoznatih varijabli nelinearna jednadba (136) rjeava se po

pomou Newton-Rapsonovog algoritma prikazanog za trodimenzijsku formulaciju
i
( i +1)
= i
(i )
Fi (, ti )+t
n
dFi , tn +t
d i
(i )
gdje ( i + 1) predstavlja trenutni korak iteracije, a ( dFi , tn +t / d )
(i )
(140)
se odreuje analitiki.
Prethodno prikazani izrazi u inkrementalnom obliku na analogan nain su implementirani u

podrutinu UMAT kao to je to prikazano dijagramima toka na slikama 66, 67 i 68 za sluaj
jednodimenzijske formulacije numerikog algoritma. Osim toga za ubrzavanje konvergencije
globalnog iterativnog postupka za sluaj trodimenzijske formulacije konstitutivnog modela
izveden je konzistentni tangentni operator, tj. Jacobijeva matrica u obliku:
110
za sluaj viskoelastinosti < thD :

1
= S ( tn + t ) ,
(141)
za sluaj kombinacije viskoelastinosti i oteenja > thD :

i
1
, gdje je i = j ,
=
bi
S ji , tn + t 1 + ai ( bi + 1)( i + i )
(
)
bi
2 1 + ai ij + ij
ij
=
b
kl Sijkl , t + t 1 + a j ji + ji j 1 + ai ( bi + 1) ij + ij
n
(142)
bi
, gdje je ij i kl. (143)
U prethodnim izrazima (142) i (143) indeksi i, j, k, l poprimaju vrijednosti 1, 2 i 3. Ovdje je

potrebno naglasiti da u ovako prikazanom saetom zapisu jednadbi (142) i (143) ne vrijede
pravila indeksnog zapisa.
Jednadbama od (133) do (143) prikazana je implementacija konstitutivnog modela u
programski kod uz pretpostavku ortotropnog viskoelastinog ponaanja materijala s
ortotropnom raspodjelom oteenja. Kako je na temelju eksperimentalnih istraivanja za
kompozitni materijal i goveu kortikalnu kost odreena samo varijabla oteenja u osnom
smjeru kosti u nastavku rada razmatrat e se sluaj izotropno ponaanje materijala s
izotropnom raspodjelom oteenja. Jasno je da je za odreivanje svih parametara materijala
potrebno provesti puno vei broj eksperimentalnih istraivanja, nego to je to napravljeno u
ovom radu.
Za govee kortikalno kotano tkivo parametri materijala odreeni u ovom radu prikazani
su u tablici 5 gdje viskoelastinim parametrima J 0 , J1 i u prethodno prikazanoj formulaciji
odgovaraju J 0 , 1 , J1, 2 i 1 . Ovi parametri e u daljnjoj analizi zamijeniti sve ostale
parametre viskoelastinosti prema
J 0 = J 0 , 1 = J 0 , 2 = J 0 , 3 = J 0 , 12 = J 0 , 23 = J 0 , 31 = J 0 , 12 = J 0 , 23 = J 0 , 31
J1 = J1, 1 = J1, 2 = J1, 3 = J1, 12 = J1, 23 = J1, 31 = J1, 12 = J1, 23 = J1, 31
= 1 = 2 = 3 = 12 = 23 = 31 = 12 = 23 = 31
(144)
111
U tablici 5 odreeni su i parametri oteenja a i b, koji u prethodnim zapisima odgovaraju

parametrima a1 i b1. Navedeni parametri oteenja iz tablice 5 zamijenit e sve ostale
parametre oteenja prema
a = a1 = a2 = a3
b = b1 = b2 = b3
(145)
Nadalje, iz rezultata eksperimentalnih istraivanja za govee kortikalno kotano tkivo iz

podatljivosti J 0 slijedi da modul elastinosti materijala E0 iznosi 22,35 GPa to slijedi iz
E0 = 1 J 0 . Dobiveni iznos modula elastinosti u uzdunom smjeru za govee kortikalno

kotano tkivo odgovara podatcima iz tablice 1. Na taj nain ostale konstante materijala, koje u
ovom radu nisu odreene, mogu se za sluaj trodimenzijske analize preuzeti iz navedene
tablice. Iako su provedeni eksperimenti na epruvetama uzetim u transverzalnom smjeru kosti,
to je prikazano na slici 37, pripadni parametri materijala na osnovi ovih eksperimenata nisu
odreeni. Odreivanje ovih parametara zahtjeva dodatne eksperimente, to predstavlja smjer
buduih istraivanja.
Za provjeru tonosti izvedenog algoritma provedena je simulacija puzanja s naknadnim
rastereivanjem primjenom jednog troosnog konanog elementa C3D8 (slika 70). Ovdje je
prvo dodjeljeno vlano optereenje za koje je pripadna deformacija u trenutku t = 0,001 s
dobivena iz elastine analize. Nakon toga, optereenje je drano konstantnim te je uslijedila
vremenski ovisna analiza puzanja. U trenutku t0 = 60 s modelirano je elastino rastereenje
nakon kojeg je analizirana relaksacija od puzanja u vremenu od t = 300 s.
112
8. USPOREDBA NUMERIKIH I EKSPERIMENTALNIH REZULTATA
8. USPOREDBA NUMERIKIH I
EKSPERIMENTALNIH
REZULTATA
U ovom poglavlju prikazat e se usporedba numerikih i eksperimentalnih rezultata. Kao
to je ve reeno, za numeriku analizu primijenjen je programski paket ABAQUS [69].
Pritom je za analizu jednoosnih procesa puzanja s naknadnim rastereivanjem primijenjen
ravninski tapni konani element oznake T2D2 (truss element). Element ima dva vora te u
svakom voru po dva stupnja slobode gibanja, a to su pomaci u pravcu globalnih koordinatnih
osi (slika 69). Na slici 69b) je poloaj toke integracije koritenog konanog elementa. U
voru 1 sprijeeni su pomaci, dok je u voru 2 narinuta osna sila iji iznos od koraka do
koraka varira, to je prikazano na slici 69c).
a)
b)
u1 = 0
u2 = 0
c)
Slika 69. tapni konani element s dva stupnja slobode T2D2 a) definicija vorova, b) broj i poloaj toke
integracije [68] c) narinuti rubni uvjeti
U radu je takoer za analizu troosnog procesa puzanja i naknadnog rastereenja metodom

konanih elementa primjenom programskog paketa ABAQUS koriten 8-vorni konani
element oznake C3D8 prikazan na slici 70a). Slikom 70b) prikazan je broj i poloaj toaka
integracije, dok su slikom 70c) prikazani narinuti rubni uvjeti simetrije oko osi x, y i z, te
vanjsko optereenje na jednom C3D8 konanom elementu.
113
a)
b)
u2 = 0
u1 = 0
u3 = 0
c)
Slika 70. Konani element C3D8 a) definicija vorova, b) broj i poloaj toaka integracije [68], c)
primjenjeni rubni uvjeti
Pokretanje analize u programskom paketu ABAQUS [69] provedeno je pozivanjem

programske korisnike rutine UMAT. Nain implementacija numerikog algoritma u
FORTRANski kod u kojem je napisana korisnika rutina UMAT prikazan je dijagramom toka
na slici 66 za sluaj viskoelastinog ponaanja (VE), na slici 67 za sluaj sprezanja modela
viskoelastinosti i viskoplastinosti (VE+VP) te na slici 68 za sluaj sprezanja sva tri modela
viskoelastinosti viskoplastinosti i oteenja (VE+D+VP).
Kao to je to opisano ranije, konstitutivni model viskoelastinosti spregnut s oteenjem,
koji je u literaturi koriten za modeliranje procesa puzanja kompozitnih materijal, u ovom
radu je proiren s viskoplastinim modelom, koji je takoer u literaturi primarno koriten za
analizu puzanja kompozita. Za verifikaciju ovako spregnutog konstitutivnog modela, u radu je
proveden eksperiment puzanja s naknadnim rastereivanjem na kompozitnom materijalu koji
ima slina mehanika svojstva kao ljudska kortikalna kost. Kako predloeni model dobro
aproksimira eksperimentalne rezultate, na primjeru analiziranog kompozitnog materijala je
pokazano da je prikazani konstitutivni model ispravno verificiran. Nakon verifikacije
114
pristupilo se validaciji, koja govori o tome koliko je konstitutivan model ispavan za primjenu
na druge materijale, u ovom radu za primjenu na kortikalno kotano tkivo. Prikazani
konstitutivan model validirao se s eksperimentalnim rezultatima dobivenim na goveem
kortikalnom kotanom tkivu, u okviru vlastitih eksperimentalnih istraivanja. Osim toga
model je validiran s eksperimentalnim rezultatima iz literature [30] za ljudsko kortikalno
kotano tkivo. U ovom poglavlju prikazani su rezultati verifikacije na primjeru kompozitnog
materijala te rezultati validacije na primjeru goveeg te ljudskog kortikalnog kotanog tkiva.
8.1. Kompozitni materijal

Implementirani numeriki algoritam zajedno s parametrima materijala iz tablice 4
primijenjeni su za analizu kompozitnog materijala primjenom tapnog konanog elementa
T2D2. Implementacija modela za sva tri sluaja (viskoelastinost VE, viskoplastinost VP
i oteenja D) prikazana je na slikama 66 (VE), 67 (VE+VP) i 68 (VE+D+VP). Usporedba
eksperimentalnih vrijednosti deformacije puzanja s naknadnim rastereivanjem za kompozitni
materijal s numerikim vrijednostima bit e prikazana samo za pojedine vrijednosti
naprezanja, ali tako da se verificira sprezanje samo modela viskoelastinosti i modela
viskoplastinosti (VE+VP) te sprezanje sva tri modela viskoelastinosti, viskoplastinosti i
oteenja (VE+D+VP), to je predstavljalo i najtei dio implementacije i usporedbe s
eksperimentom.
Slikom 71 dana je usporedba vrijednosti deformacije za sluaj puzanja i rastereenja
dobivene eksperimentom i primjenom numerikog algoritma za kompozitni materijal pri
naprezanju od 30 MPa. Pri tom naprezanju model viskoelastinosti spregnut je s modelom
viskoplastinosti.
115
Slika 71. Usporedba numerikih i eksperimentalnih vrijednosti ovisnosti deformacije o vremenu za

kompozitni materijal pri naprezanju od 30 MPa
Usporedba numerikih i eksperimentalnih vrijednosti ovisnosti deformacije o vremenu pri

naprezanju od 60 MPa dana je na slici 72. Kod ovog naprezanja model viskoelastinosti je
spregnut s modelom oteenja i s modelom viskoplastinosti.

kompozitni materijal pri naprezanju od 60 MPa
Iz prikazanih slika vidljivo je jako dobro poklapanje numerikih rezultata s

eksperimentalnim mjerenjima.
116
8.2. Govee kortikalno kotano tkivo

Nadalje, numeriki algoritam zajedno s parametrima materijala iz tablice 5, na isti nain
kao to je to prethodno opisano, primijenjen je za analizu procesa puzanja s naknadnim
rastereivanjem goveeg kortikalnog kotanog tkiva. Analogan postupak verifikacije
konstitutivnog modela i numerikog algoritma primjenit e se i za sluaj kompozitnog
materijala. I ovdje e se prikazati usporedba eksperimentalnih vrijednosti s numerikim
vrijednostima samo za pojedine vrijednosti naprezanja tako da se verificira sprezanje modela
viskoelastinosti i modela viskoplastinosti (VE+VP) te sprezanje sva tri modela
viskoelastinosti, viskoplastinosti i oteenja (VE+D+VP).
Na slici 73 dana je usporedba numerikih i eksperimentalnih vrijednosti ovisnosti
deformacije za sluaj puzanja i rastereivanja o vremenu za govee kortikalno kotano tkivo
pri naprezanju od 70 MPa, pri kojem se model viskoelastinosti spree s modelom
viskoplastinosti.

govee kortikalno kotano tkivo pri naprezanju od 70 MPa
Slikom 74 dana je usporedba vrijednosti deformacije puzanja i rastereenja dobivena

eksperimentom i prezentiranim numerikim algoritmom u programski paket ABAQUS za
govee kortikalno kotano tkivo pri naprezanju od 110 MPa, pri kojem se model
viskoelastinosti i oteenja spree s modelom viskoplastinosti.
117

govee kortikalno kotano tkivo pri naprezanju od 110 MPa
Poklapanje numerikih i eksperimentalnih rezultata i za ovaj materijal je dobro. Malo vea

odstupanja nego kod kompozitnog materijala rezultat su malo loijeg koeficijenta R2 kod
odreivanja parametara meterijala, koji je mjera tonosti aproksimiranih krivulja prilikom
odreivanja parametara materijala.
8.3. Ljudsko kortikalno kotano tkivo

Kao to je ranije opisano, za analizu procesa puzanja s naknadnim rastereivanjem
ljudskog kortikalnog kotanog tkiva, zbog nedostatnih eksperimentalnih podataka iz
literature, konstitutivni model koji spree viskoelastinost i oteenje je modificiran u odnosu
na model za kompozitni materijal i goveu kortikalnu kost. Primjenom numerikog algoritma
za integriranje ovog modificiranog konstitutivnog modela te parametara materijala prikazanih
u tablici 6 provedena je simulacija procesa deformiranja ljudskog kortikalnog kotanog tkiva.
Rezultati takve analize prikazani su sljedeim dijagramima. Usporeivani su eksperimentalni
rezultati [30], rezultati modela pronaenog u literaturi [52] te rezultati numerike analize
dobiveni koritenjem prezentiranog modificiranog konstitutivnog modela.
Na slici 75 prikazana je ovisnost deformacije o vremenu za ljudsko kortikalno kotano
tkivo za naprezanje od 60 MPa kod kojeg je viskoelastinost spregnuta s viskoplastinou.
Osim toga na slici 76 odnosno 77 dana je ovisnost deformacije o vremenu za naprezanje u
iznosu od 75 MPa odnosno 90 MPa, kod kojeg se u ljudskoj kortikalnoj kosti osim
viskoelastinosti javljaju efekti viskoplastinosti i oteenja.
118
Slika 75. Ovisnost deformacije o vremenu za ljudsko kortiklano kotano tkivo za naprezanje od 60 MPa
119
Nadalje je prikazana usporedba eksperimentalnih rezultata puzanja ljudskog kortikalnog

kotanog tkiva iz literature [34] s rjeenjima predloenog numerikog algoritma.
U radu [34] provedena su eksperimentalna ispitivanja uzoraka koji su uzeti s desne
potkoljenine kortikalne kosti 54. godinjeg mukarca. Testovi puzanja provedeni su
primjenom konstantnog vlanog optereenja du uzdune osi kosti za pet razliitih razina
optereenja. Na temelju eksperimentalnih rezultata prikazanih u radu [34] odreeni su
parametri materijala za viskoelastino ponaanje spregnuto s oteenjem koji su dani u tablici
7. Za graninu vrijednost naprezanja kod koje dolazi do akumuliranja oteenja ( th ) u radu
[34] je predloen iznos od 75,3 MPa. Kako u navedenoj literaturi nisu prikazani rezultati
testova rastereivanja, utjecaj viskoplastine deformacije na proces deformiranja kosti nije se
mogao uzeti u obzir. Na taj nain u analizi puzanja ljudske potkoljenine kortikalne kosti
zanemarene su viskoplastine deformacije. U numerikom modelu, osim parametara
materijala koji su dobiveni na temelju ispitivanja na epruvetama oznaenim s T7, T9, T10,
T11 i T12, koritene su srednje vrijednosti parametara koje su takoer dane u tablici 7. Na
slici 78 dana je usporedba ovisnosti deformacije o vremenu izmeu numerikih rjeenja
dobivenih u ovom radu i eksperimentalnih rezultata prikazanih u [34].
Tablica 7. Parametri materijalnog modela dobiveni eksperimentalno testom puzanja [34]
Uzorak
T7
T9
T10
T11
T12
Srednja
vrijednost
120
Modul
Konstanta,
Youngov
Naprezanje, podatljivosti,
Konstanta,
J1
modul,
J0
(MPa)
6
-1
-
( 10 MPa s )
E (GPa)
( 106 MPa -1 )
63,43
37,734
12,482
0,0695
26,501
74,73
46,262
4,621
0,089
21,616
66,97
27,432
15,6
0,055
36,454
61,55
41,349
9,998
0,0929
24,182
59,66
36,74
10,907
0,056
27,218
-
37,9
10,7
0,0724
26,383
Slika 78. Ovisnost deformacije o vremenu za ljudsko kortiklano kotano tkivo za naprezanja u iznosu od:
a) 63,43 MPa, b) 74,73 MPa, c) 66,97 MPa, d) 61,55 MPa i e) 59,66 MPa
8.4. Usporedba jednoosne i troosne analize za govee

Za verifikaciju trodimenzijskog konstitutivnog modela prikazanog u poglavlju 7.3 i
pripadnog numerikog algoritma koji je implementiran u programski paket Abaqus,
provedena je simulacija puzanja s naknadnim rastereivanjem primjenom trodimenzijske (3D)
formulacije numerikog algoritma te su rezultati usporeeni s rezultatima dobivenim
primjenom jednodimenzijske (1D) formulacije numerikog algoritma.
3D analiza provedena je primjenom trodimenzijskog C3D8 konanog elemeta iz
programskog paketa Abaqus. Numerika analiza je provedena na analogan nain kako je to
ve opisano u poglavlju 8.1 do 8.3. Rezultati ovih dviju analiza prikazani su na dijagramu sa
slike 79. Kao to se moe uoiti sa ove slike, rezultati dobiveni trodimenzijskim modelom u
potpunosti odgovaraju rezultatima jednodimenzijskog modela.
121
Slika 79. Usporedba jednodimenzijske i trodimenzijske analize puzanja za govee kortiklano kotano
tkivo za naprezanje od 110 MPa
Slikom 80 prikazana je raspodjela deformacije puzanja u trenutku pred rastereenje kako

bi se deformacija od 0,67 % mogla povezati sa slikom 79. Na slici je prikazan i poetni
nedeformirani oblik konanog elementa, a faktor poveanja deformiranog oblika iznosi 35
puta.
Slika 80. Analiza puzanja u trenutku t=60 s za govee kortiklano kotano tkivo za naprezanje od 110
MPa u programu Abaqus
122
9. ZAKLJUAK
9. ZAKLJUAK
Osnovni cilj ovog rada bio je pokazati da se eksperimentalni rezultati za kortikalno
kotano tkivo dobiveni ciklikim puzanjem s naknadnim rastereivanjem uz poveanje
optereenja u svakom ciklusu mogu dobro opisati prikazanim konstitutivnim modelom
spreui elemente viskoelastinosti, viskoplastinosti i oteenja. Predloeni konstitutivan
model, uz parametre materijala odreene na osnovu eksperimentalnih istraivanja, dobro
opisuje deformaciju puzanja i deformaciju rastereenja kortikalnoga kotanoga tkiva za
razliite razine optereenja.
U poetnim fazama istraivanja, na temelju eksperimentalnih podaka iz literature [30, 34]
stvarao se vlastiti konstitutivni model te su se odreivali potrebni parametri materijala. Slijed
tih dogaaja tekao je na ovdje opisani nain. U prvoj fazi istraivanja, za izvoenje
konstitutivnog modela i pripadnog numerikog algoritma eksperimentalni rezultati bili su
preuzeti iz literature [34]. Na temelju rezultata jednoosnog rastezanja epruveta uzetih s
podkoljenine ljudske kortikalne kosti predloena je funkcija gustoe energije deformiranja.
Nakon toga odreeni su parametri u konstitutivnim jednadbama. U cilju pojednostavljenja
numerikog postupka, zanemario se utjecaj malih zaostalih plastinih deformacija koje se
pojavljuju pri ciklikom optereivanju kortikalne kosti. Konstitutivne jednadbe, koje spreu
mehanizme oteenja s efektima viskoelastinosti, izvedene su uz pretpostavku malih
deformacija. Dekompozicija deformacije izvedena je na vremenski ovisan viskoelastian dio i
nelinearan dio uslijed oteenja. Ovdje je pretpostavljeno da vremenski ovisno naprezanje i
oteenje utjeu na viskoelastinu deformaciju kroz vremenski ovisno efektivno naprezanje.
Osim toga, pretpostavljeno je izotropno oteenje. Vremenski ovisne konstitutivne jednadbe
zapisane su u inkrementalnom obliku primjenom metode konanih razlika. Za njihovo
rjeavanje na razini materijalne toke konanog elementa izveden je pripadni numeriki
algoritam. Najprije je izvedena jednodimenzijska formulacija numerikog algoritma za koju su
se parametri materijala odredili iz eksperimentalnih rezultata istraivanja. Algoritmi su se
ugradili u programski paket ABAQUS [69] primjenom korisnike rutine UMAT. Tonost
numerike procedure testirana je usporedbom dobivenih rjeenja s eksperimentalnim i
numerikim rezultatima iz literature [34].
123
9. ZAKLJUAK
Kako u literaturi [34] nije provedeno ispitivanje naknadnog rastereenja nakon vlanog
puzanja iz kojeg bi se bolje odredili viskoelastini parametri, te imao bolji uvid u iznos
plastine deformacije, u drugoj fazi istraivanja, za toniji opis konstitutivnog modela,
eksperimentalni rezultati preuzeti su iz literature [30]. Ovdje su vlani pokusi puzanja s
naknadnim rastereenjem napravljeni na ljudskoj kortikalnoj kosti optereivanjem u vie
ciklusa. To je omoguilo tonije odreivanje viskoelastinih parametara, kao i bolju analizu
zaostalih deformacija. Pritom se javio problem procjene graninog naprezanja pri kojem
dolazi do akumuliranja oteenja jer eksperimentalni rezultati dani u ovom radu za to nisu bili
dovoljni. Ispitivanjima ciklikog puzanja s naknadnim rastereenjem u ovoj literaturi dan je
podatak o zaostaloj trajnoj deformaciji, pomou koje se u model mogla ukljuiti i
viskoplastina deformacija u obliku esto primjenjivanog Zapas-Crissmanovog modela. Osim
toga, u ovoj literaturi nema podataka o vremenu do loma kosti uslijed puzanja pri optereenju
veem od graninog naprezanja kada poinje akumuliranje oteenja. Kako su ovi podaci
neophodni za tono definiranje parametara konstitutivnog modela nametnula se potreba za
provedbom vlastitih eksperimenata.
U treoj fazi istraivanja, u Laboratoriju za eksperimentalnu mehaniku Fakulteta
strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu, provedeni su pokusi jednoosnog vlanog
puzanja s naknadnim rastereenjem na uzorcima iz kompozitnog materijala tj. umjetne
polimerne kosti odnosno epoksidne smole ojaane kratkim staklenim vlaknima, koja ima
mehanika svojstva slina svojstvima ljudskog kortikalnog kotanog tkiva te pokusi
jednoosnog vlanog i tlanog puzanja s naknadnim rastereenjem na uzorcima od govee
kortikalne kosti. Ovdje se oekivalo rasipanje eksperimentalnih rezultata za sluaj
istraivanja na goveoj kosti. Da bi se osigurala ponovljivost rezultata, najprije se provelo
istraivanje na kompozitnom materijalu tj. umjetnoj polimernoj kosti. Isto tako su se u
numerikim simulacijama pojavili razliiti problemi kao to su numerika stabilnost i
problemi konvergencije koje su se u ovoj fazi rijeili. Krajnji cilj je bio provjera numerikih
rezultata usporedbom s rezultatima iz literature te ocjena numerike tonosti i uinkovitosti
izvedenih algoritama.
Navedenim ciklikim eksperimentom puzanja i naknadnog rastereenja, u kojem je period
rastereenja pet puta dulji od ukupnog vremena puzanja, odreivana je veliina zaostale
plastine deformacije. Sloeni ciklus optereivanja (optereenje dranje optereenja
rastereenje - dranje rastereenja - ponovljeno optereenje) ponavljan je vie puta, a pri
svakom novom ciklusu poveava se iznos naprezanja puzanja. Na temelju eksperimentalnih
124
9. ZAKLJUAK
rezultata najprije je odreeno granino naprezanje do kojeg se uzorak kortikalnoga kotanoga

tkiva ponaa linearno viskoelastino, a iznad kojeg dolazi do akumuliranja oteenja. Zatim
su se za vrijednosti optereenja ispod graninog naprezanja odredili viskoelastini parametri,
dok su se parametri akumuliranja oteenja odreivali analizom eksperimentalnih podataka
vremena puzanja do loma za vrijednosti optereenja iznad graninog naprezanja.
Viskoplastini parametri odreeni su iz ciklikih ispitivanja puzanja s naknadnim
rastereivanjem i to na kraju procesa rastereenja kada se stabilizirala trajna viskoplastina
deformacija. Navedeni parametri materijala odreivani su metodom najmanjih kvadrata
odstupanja. Takoer se analizirao utjecaj viskoplastine deformacije na proces deformiranja te
je provedena analiza ovisnosti viskoplastine deformacije o akumuliranom oteenju. Osim
vlanog ispitivanja puzanja, provelo se tlano ispitivanje puzanja za prethodno opisani sloeni
ciklus optereivanja. U dostupnoj literaturi mogu se pronai rezultati za tlano ispitivanje
relaksacije kortikalne kosti [36, 44], no ne i za tlano ispitivanje puzanja sa sloenim
ciklusima optereivanja. Cilj je bio usporediti ponaanje kortikalne kosti za sluaj vlanog i
tlanog puzanja. Kao to je to objanjeno u poglavlju 5.2.2. i 5.2.3. zbog nedovoljnog broja
epruveta ova usporedba nije do kraja napravljena.
U drugom djelu rada, predloen je novi jednodimenzijski konstitutivni model za
modeliranje viskoelastinosti i viskoplastinosti spregnutih s akumuliranjem oteenja za
opisivanje procesa deformiranja kortikalnoga kotanoga tkiva za sluaj puzanja s naknadnim
rastereivanjem. Pri tome su parametri materijala konstitutivnog modela odreeni iz
eksperimentalnih vlastitih istraivanja i eksperimentalnih podataka iz literature [30]. Za
rjeavanje jednadbi konstitutivnog modela izveden je numeriki algoritam ija je tonost
testirana usporedbom dobivenih rjeenja s eksperimentalnim vlastitim rjeenjima te
eksperimentalnim i numerikim rezultatima iz literature.
Na temelju eksperimenentalnih rezultata prikazanih u odjeljku 6.1., odreeni su parametri
materijala za analizirani kompozitni materijal. Ovdje je za graninu vrijednost kod koje dolazi
do akumuliranja oteenja dobivena vrijednost od 32,1 MPa, odnosno priblino 30 % od
vlane vrstoe materijala. Dobiveni iznos je u skladu s rezultatom iz literature [45, 46, 99] za
kompozit ija je uretanska matrica takoer ojaana staklenim vlaknima. Iz ostalih
eksperimentalnih rezultata takoer slijedi da ova dva kompozita pokazuju slino mehaniko
ponaanje. Iz rezultata je vidljivo da za kompozitni materijal analiziran u ovom radu
viskoplastina deformacija tjekom eksperimenta puzanja iznosi priblino 10 % od ukupne
deformacije puzanja. Slian odnos izmeu viskoplastine i ukupne deformacije dobiven je i
125
9. ZAKLJUAK
za govee kortikalno kotano tkivo (odjeljak 5.2. i 6.2.). Za razliku od toga, kod kompozitnog
materijala analiziranog u literaturi [45, 46, 99] taj odnos je otprilike 5 %. Iz tog razloga je u
navedenom radu u formulaciji jednodimenzijskog konstitutivnog modela zanemaren utjecaj
viskoplastine deformacije. Analizom goveeg kotanog tkiva i kompozitnog materijala u
ovom radu, dobivena viskoplastina deformacija je u iznosu od 10 % od ukupne deformacije i
nije u toj mjeri zanemariva. Za znatno pojednostavljenje trodimenzijske (3D) formulacije
konstitutivnog i numerikog modela, zanemaren je utjecaj viskoplastine deformacije na
proces deformiranja navedenih materijala. Razlog tome je i injenica to je za formuliranje
trodimenzijskog viskoplastinog konstitutivnog modela potrebno dosta vie eksperimentalnih
rezultata iz kojih bi slijedili i pripadni parametri materijala, to izlazi iz okvira ovog rada. Na
taj nain je jednodimenzijski model proiren na trodimenzijsku formulaciju koja spree
ortotropno viskoelastino ponaanje materijala s ortotropnom raspodjelom oteenja.
Ovaj rad takoer moe biti predloak inenjerima kao vodi u razvoju novih sintetikih
biomimetikih i bioinspiriranih materijala za iroki raspon inenjerske primjene [6]. Poto se
dijelovi predloenoga konstitutivnoga modela koriste u literaturi za opisivanje polimernih i
kompozitnih materijala, time je prvobitna ideja rada provoenje eksperimentalnih istraivanja
na kompozitnom materijalu koji ima slino mehaniko ponaanje kao ljudsko kortikalno
kotano tkivo kako bi se napravila verifikacija predloenoga konstitutivnoga modela kojim e
se kasnije opisati ponaanje goveeg kortikalnog kotanog tkiva. Nakon provedenih
eksperimenata proizlaze i par usporenih crtica. Kod goveega kortikalnoga kotanoga tkiva
prilikom rastereenja bri je povrat viskoelastinih deformacija nego kod kompozitnoga
materijala. Kompozitnom materijalu u odnosu na govee kortikalno kotano tkivo treba vie
vremena u fazi rastereenja nakon puzanja da se ustabili trajna viskoplastina deformacija.
9.1. Rasprava
Uzimanjem epruveta iz goveeg kortikalnog kotanog tkiva kao to je i prikazano na slici
24, izostavio se utjecaj endosta i periosta koji su u uvodnom dijelu opisani. Standardni
protokoli ispitivanja kortikalnog kotanog tkiva nisu mogui, a takoer i geometrija uzoraka
je razliita u raznim literaturnim izvorima. Poto se svi eksperimenti rade in vitro time je
izostavljen i mehanizam pregradnje koji se poinje aktivirati kada u kortikalnom kotanom
tkivu dolazi do akumulacije oteenja. Bilo bi dobro analizirati mikrostrukturu materijala prije
eksperimentalnog ispitivanja te nakon ispitivanja s akumuliranim oteenjem. Budui da je
126
9. ZAKLJUAK
eksperimentalni dio proveden samo na jednom govedu, tj na dvijema (matatarzalnim) kostima

ispod skonog zgloba, premali je broj ekperimentalnih uzoraka goveega kortikalnoga
kotanoga tkiva.
Mjesta hvatita miia takoer mogu uzrokovati da se longitudinalni smjer ne poklapa u
potpunosti s anatomskim uzdunim smjerom.
Odreivanje mehanikih svojstava kosti je teko i zahtjevno, uglavnom zbog sloene i
hijerarhijske strukture kosti. Mehanika svojstva su pod utjecajem razliitih imbenika, kao
to su anatomski poloaj, veliina uzorka i oblik, mehanizam optereenja te brzina
deformiranja. Eksperimenti in vitro pruaju samo odreivanje opih svojstava koja se temelje
na ogranienom broju uzoraka.
Kao to je to ve ranije reeno, osnovni je cilj rada bio potvrditi hipotezu da e se
primjenom formulacija slinih onima za inenjerske materijale izvesti konstitutivni model za
akumuliranje oteenja u kortikalnom kotanom tkivu koji e omoguiti sprezanje mehanizma
oteenja s efektima viskoelastinosti i viskoplastinosti. Na taj nain je teite rada bilo na
formuliranju konstitutivnog modela i razvoju numerikog algoritma za rjeavanje
konstitutivnih jednadbi te implementaciji algoritma u formulaciju konanih elemenata.
Pritom je namjera bila iz dobivenih eksperimentalnih rezultata odrediti fenomenoloko
ponaanje kotanog tkiva koje je mogue opisati predloenim konstitutivnim modelom. Kako
je opisano u 5. poglavlju, veina eksperimenata u ovom radu, osim na puzalici CEAST 6110,
provedena je na kvazistatikoj kidalici MESSPHYSIK BETA 50-5 s maksimalnim
optereenjem 50 kN. Budui se radi o kidalici pogodnijoj za vea optereenja od u ovom
radu primjenjenih, to predstavlja mogui izvor greaka u rezultatima eksperimentalnih
istraivanja. Odreivanjem mjerne nesigurnosti od strane Laboratorija za ispitivanje
mehanikih svojstava, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu, navedena
kidalica za optereenja od 50 do 500 N spada u klasu 3 (3 %), od 500 do 1000 N spada u
klasu 2 (2 %), a od 1 kN do 50 kN pripada klasi 1 (1 %). Osim toga, kako je u radu ve
ranije napomenuto, ponovljivost eksperimentalnih rezultata na kotanom tkivu je dosta
problematina. Iz navedenih razloga, analiza mjerne nesigurnosti i procjena tonosti
parametara materijala koja o toj nesigurnosti ovisi, nisu predstavljali predmet ovog rada.
Detaljnija usporedba eksperimentalnih rezultata prikazanih u ovom radu s pripadnim koji se
planiraju dobiti primjenom kidalice s manjim maksimalnim optereenjem predstavlja
podruje budueg istraivanja. Osim toga, plan je ovakvu detaljniju analizu popratiti s
tonijim mikromehanikim numerikim modeliranjem.
127
9. ZAKLJUAK
Iz provedenih istraivanja moe se zakljuiti da prikazani konstitutivan model koji spree

model viskoelastinosti, viskoplastinosti i oteenja moe dovoljno tono opisati proces
puzanja s naknadnim rastereenjem kako za kompozitni materijal, tako i za kortikalno
kotano tkivo. Isto tako je zakljueno da se ovisnost viskoplastine deformacije o
akumuliranom oteenju moe aproksimirati bilinearno, pravcima koji se sjeku u toki
poetka akumuliranja oteenja. Iz rezultat se moe zakljuiti da akumuliranje oteenja u
epruvetama koje su uzete u transverzalnom smjeru poinje kod nie granine vrijednosti
naprezanja ( thD ) nego u longitudinalnom smjeru za sluaj ciklikog puzanja s naknadnim
rastereivanjem. Takoer i do loma dolazi pri puno manjim naprezanjima.
9.2. Znanstveni doprinos

Najvaniji doprinosi rada su:
Istraene su i prikazane razlike u mehanikom ponaanju goveeg kortikalnog

kotanog tkiva i kompozitnog materijala koji ima slino mehaniko ponaanje kao
kortikalna kost.
Na temelju eksperimentalnih rezultata odreeno je granino naprezanje kod kojeg

dolazi do akumuliranja oteenja, odnosno akumuliranja viskoplastine deformacije u
goveem kortikalnom kotanom tkivu i analiziranom kompozitnom materijalu.
Odreena je ovisnost viskoplastine deformacije o akumuliranom oteenju u

goveem kortikalnom kotanom tkivu i analiziranom kompozitnom materijalu, to se
za sluaj ciklikog puzanja s naknadnim rastereivanjem ne moe pronai u dostupnoj
literaturi.
Na temelju eksperimentalnih rezultata i primjenom formulacija slinih onima za

inenjerske materijale predloen je jednodimenzijski i trodimenzijski konstitutivni
model za akumuliranje oteenja u kortikalnom kotanom tkivu koji omoguava
sprezanje mehanizma oteenja s efektima viskoelastinosti, viskoplastinosti i
ortotropije te su odreeni pripadni parametri materijala.
Izveden je jednodimenzijski i trodimenzijski numeriki algoritam za rjeavanje

predloenih konstitutivnih jednadbi na razini materijalne toke te je implementiran u
formulaciju konanih elemenata i testiran usporedbom s eksperimentalnim
rezultatima.
128
9. ZAKLJUAK
9.3. Budua istraivanja

Za provedena eksperimentalna istraivanja ciklikog puzanja i naknadnog rastereenja u
tlaku na epruvetama u longitudinalnom smjeru i u vlaku na epruvetama u transverzalnom
smjeru, plan je odrediti parametre materijala. Isto tako u okviru eksperimentalnih ispitivanja
cilj je istraiti utjecaj brzine deformiranja na ponaanje kortikalnog kotanog tkiva za sluaj
tlanog i vlanog ciklikog puzanja s naknadnim rastereivanjem. Osim toga, na temelju
eksperimentalnih rezultata dobivenih iz navedenih ispitivanja odredilo bi se granino
naprezanje kod kojeg dolazi do akumuliranja oteenja, odnosno akumuliranja viskoplastine
deformacije u goveem kortikalnom kotanom tkivu. Isto tako, plan je detaljnije istraiti
ovisnost viskoplastine deformacije o akumuliranom oteenju te istraiti mogunost
sprezanja viskoplastinosti i oteenja u konstitutivnom modelu. S odreenim parametrima
materijala u transverzalnom smjeru mogao bi se tenzor oteenja s izotropnog proiriti ovim
saznanjem na transverzalno izotropan to bi se vie pribliilo realnom ponaanju kortikalne
kosti. Takoer je plan detaljnije istraiti mikrostrukturu kosti i primijeniti mikromehanike
modele za numeriko modeliranje procesa deformiranja kotanog tkiva.
129
LITERATURA
LITERATURA
[1]
Jeli, J., Odnos polimorfizme gena za vitamin-D receptor, alfa-1 lanac kolagena I i
estrogeni receptor i kotane mase u bolesnika s hipertireozom, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb, 2008.
[2]
www.gla.ac.uk/ibls/US/fab/tutorial/generic/bone2.html.
[3]
Natali, A.N. and Meroi, E.A., A review of the biomechanical properties of bone as a
material, Journal of Biomedical Engineering, 11(4), 266-276, 1989.
[4]
Doblar, M., Garca, J.M., and Gmez, M.J., Modelling bone tissue fracture and
healing: a review, Engineering Fracture Mechanics, 71(13-14), 1809-1840, 2004.
[5]
Garcia, D., Elastic Plastic Damage Laws for Cortical Bone, Ecole Polytechnique
Federale de Lausanne, Lausanne, 2006.
[6]
Hamed, E., Lee, Y., and Jasiuk, I., Multiscale modeling of elastic properties of cortical
bone, Acta Mechanica, 213(1-2), 131-154, 2010.
[7]
Reilly, D.T. and Burstein, A.H., The elastic and ultimate properties of compact bone
tissue, Journal of Biomechanics, 8(6), 393-396, IN9-IN11, 397-405, 1975.
[8]
Currey, J.D., The effect of porosity and mineral content on the Young's modulus of
elasticity of compact bone, Journal of Biomechanics, 21(2), 131-139, 1988.
[9]
Jepsen, K.J. and Davy, D.T., Comparison of damage accumulation measures in human
cortical bone, Journal of Biomechanics, 30(9), 891-894, 1997.
[10] Lakes, R.S., Katz, J.L., and Sternstein, S.S., Viscoelastic properties of wet cortical
bone--I. Torsional and biaxial studies, Journal of Biomechanics, 12(9), 657-678, 1979.
[11] Lang, S.B., Elastic coefficients of animal bone, Science, 165(3890), 287-288, 1969.
[12] Lang, S.B., Ultrasonic Method for Measuring Elastic Coefficients of Bone and Results
on Fresh and Dried Bovine Bones, IEEE Transactions on Biomedical Engineering,
BME-17(2), 101-105, 1970.
[13] Pithioux, M., Lasaygues, P., and Chabrand, P., An alternative ultrasonic method for
measuring the elastic properties of cortical bone, Journal of Biomechanics, 35(7), 961968, 2002.
[14] Rho, J.-Y., An ultrasonic method for measuring the elastic properties of human tibial
cortical and cancellous bone, Ultrasonics, 34(8), 777-783, 1996.
[15] Hoffler, C.E., Moore, K.E., Kozloff, K., Zysset, P.K., Brown, M.B., and Goldstein,
S.A., Heterogeneity of bone lamellar-level elastic moduli, Bone, 26(6), 603-609, 2000.
[16] Rho, J.-Y., Tsui, T.Y., and Pharr, G.M., Elastic properties of human cortical and
trabecular lamellar bone measured by nanoindentation, Biomaterials, 18(20), 13251330, 1997.
[17] Wirtz, D.C., Schiffers, N., Pandorf, T., Radermacher, K., Weichert, D., and Forst, R.,
Critical evaluation of known bone material properties to realize anisotropic FEsimulation of the proximal femur, Journal of Biomechanics, 33(10), 1325-1330, 2000.
[18] Wachter, N.J., Krischak, G.D., Mentzel, M., Sarkar, M.R., Ebinger, T., Kinzl, L., Claes,
L., and Augat, P., Correlation of bone mineral density with strength and microstructural
parameters of cortical bone in vitro, Bone, 31(1), 90-95, 2002.
131
LITERATURA
[19] Helgason, B., Perilli, E., Schileo, E., Taddei, F., Brynjlfsson, S., and Viceconti, M.,
Mathematical relationships between bone density and mechanical properties: A
literature review, Clinical Biomechanics, 23(2), 135-146, 2008.
[20] Rho, J.Y., Kuhn-Spearing, L., and Zioupos, P., Mechanical properties and the
hierarchical structure of bone, Medical Engineering and Physics, 20(2), 92-102, 1998.
[21] Pope, M.H. and Outwater, J.O., Mechanical properties of bone as a function of position
and orientation, Journal of Biomechanics, 7(1), 61-66, 1974.
[22] Turner, C.H., Rho, J., Takano, Y., Tsui, T.Y., and Pharr, G.M., The elastic properties of
trabecular and cortical bone tissues are similar: results from two microscopic
measurement techniques, Journal of Biomechanics, 32(4), 437-441, 1999.
[23] Bayraktar, H.H., Morgan, E.F., Niebur, G.L., Morris, G.E., Wong, E.K., and Keaveny,
T.M., Comparison of the elastic and yield properties of human femoral trabecular and
cortical bone tissue, Journal of Biomechanics, 37(1), 27-35, 2004.
[24] Macione, J., Depaula, C.A., Guzelsu, N., and Kotha, S.P., Correlation between
longitudinal, circumferential, and radial moduli in cortical bone: effect of mineral
content, Journal of the Mechanical Behavior of Biomedical Materials, 3(5), 405-413,
2010.
[25] Reilly, D.T. and Burstein, A.H., The mechanical properties of cortical bone, Journal of
Bone and Joint Surgery - Series A, 56(5), 1001-1022, 1974.
[26] Barak, M.M., Currey, J.D., Weiner, S., and Shahar, R., Are tensile and compressive
Young's moduli of compact bone different?, Journal of the Mechanical Behavior of
Biomedical Materials, 2(1), 51-60, 2009.
[27] Huang, H.L., Tsai, M.T., Lin, D.J., Chien, C.S., and Hsu, J.T., A new method to
evaluate the elastic modulus of cortical bone by using a combined computed
tomography and finite element approach, Computers in Biology and Medicine, 40(4),
464-468, 2010.
[28] Hansen, U., Zioupos, P., Simpson, R., Currey, J.D., and Hynd, D., The effect of strain
rate on the mechanical properties of human cortical bone, Journal of Biomechanical
Engineering, 130(1), 011011-1 - 011011-8, 2008.
[29] Melnis, A.E. and Knets, I.V., Effect of the rate of deformation on the mechanical
properties of compact bone tissue, Mechanics of Composite Materials, 18(3), 358-363,
1982.
[30] Melnis, A.., Knets, I.V., and Moorlat, P.A., Deformation behavior of human compact
bone tissue upon creep under tensile testing, Mechanics of Composite Materials, 15(5),
574-579, 1980.
[31] Fondrk, M., Bahniuk, E., Davy, D.T., and Michaels, C., Some viscoplastic
characteristics of bovine and human cortical bone, Journal of Biomechanics, 21(8), 623630, 1988.
[32] Fondrk, M.T., Bahniuk, E.H., and Davy, D.T., Inelastic strain accumulation in cortical
bone during rapid transient tensile loading, Journal of Biomechanical Engineering,
121(6), 616-621, 1999.
[33] Phillips, A., Pankaj, P., May, F., Taylor, K., Howie, C., and Usmani, A., Constitutive
models for impacted morsellised cortico-cancellous bone, Biomaterials, 27(9), 21622170, 2006.
132
LITERATURA
[34] Parsamian, G.P., Damage mechanics of human cortical bone, Ph.D, West Virginia
University 2001.
[35] Wang, X. and Nyman, J.S., A novel approach to assess post-yield energy dissipation of
bone in tension, Journal of Biomechanics, 40(3), 674-677, 2007.
[36] Nyman, J.S., Leng, H., Neil Dong, X., and Wang, X., Differences in the mechanical
behavior of cortical bone between compression and tension when subjected to
progressive loading, Journal of the Mechanical Behavior of Biomedical Materials, 2(6),
613-619, 2009.
[37] Turner, C.H., Wang, T., and Burr, D.B., Shear Strength and Fatigue Properties of
Human Cortical Bone Determined from Pure Shear Tests, Calcified Tissue
International, 69(6), 373-378, 2001.
[38] Zioupos, P. and Casinos, A., Cumulative damage and the response of human bone in
two-step loading fatigue, Journal of Biomechanics, 31(9), 825-833, 1998.
[39] Ritchie, R.O., Kruzic, J.J., Muhlstein, C.L., Nalla, R.K., and Stach, E.A., Characteristic
dimensions and the micro-mechanisms of fracture and fatigue in `nano' and `bio'
materials, International Journal of Fracture, 128(1), 1-15, 2004.
[40] Nyman, J.S., Roy, A., Reyes, M.J., and Wang, X., Mechanical behavior of human
cortical bone in cycles of advancing tensile strain for two age groups, Journal of
Biomedical Materials Research - Part A, 89(2), 521-529, 2009.
[41] Leng, H., Dong, X.N., and Wang, X., Progressive post-yield behavior of human cortical
bone in compression for middle-aged and elderly groups, Journal of Biomechanics,
42(4), 491-497, 2009.
[42] Kotha, S.P. and Guzelsu, N., Tensile damage and its effects on cortical bone, Journal of
Biomechanics, 36(11), 1683-1689, 2003.
[43] Yeni, Y.N., Christopherson, G.T., Turner, A.S., Les, C.M., and Fyhrie, D.P., Apparent
viscoelastic anisotropy as measured from nondestructive oscillatory tests can reflect the
presence of a flaw in cortical bone, Journal of Biomedical Materials Research Part A,
69A(1), 124-130, 2004.
[44] Luo, Q., Leng, H., Acuna, R., Neil Dong, X., Rong, Q., and Wang, X., Constitutive
relationship of tissue behavior with damage accumulation of human cortical bone,
Journal of Biomechanics, 43(12), 2356-2361, 2010.
[45] Abdel-Tawab, K. and Weitsman, Y.J., A strain-based formulation for the coupled
viscoelastic/damage behavior, Journal of Applied Mechanics, Transactions ASME,
68(2), 304-311, 2001.
[46] Abdel-Tawab, K. and Weitsman, Y.J., A coupled viscoelasticity/damage model with
application to swirl-mat composites, International Journal of Damage Mechanics, 7(4),
351-380, 1998.
[47] Garcia, D., Zysset, P., Charlebois, M., and Curnier, A., A 1D elastic plastic damage
constitutive law for bone tissue, Archive of Applied Mechanics, 80(5), 543-555, 2010.
[48] Garcia, D., Zysset, P.K., Charlebois, M., and Curnier, A., A three-dimensional elastic
plastic damage constitutive law for bone tissue, Biomechanics and Modeling in
Mechanobiology, 8(2), 149-165, 2009.
[49] Bredbenner, T.L., Damage modeling of vertebral trabecular bone, Doctor of
Philosophy, Case western Reserve University, 2003.
133
LITERATURA
[50] Bredbenner, T.L. and Davy, D.T., The effect of damage on the viscoelastic behavior of
human vertebral trabecular bone, Journal of Biomechanical Engineering, 128(4), 473480, 2006.
[51] Bredbenner, T.L., Nicolella, D.P., and Davy, D.T. Modeling damage in human vertebral
trabecular bone under experimental loading, Proceedings of the 2006 SEM Annual
Conference and Exposition on Experimental and Applied Mechanics 2006, 2006.
[52] Natali, A.N., Carniel, E.L., and Pavan, P.G., Constitutive modelling of inelastic
behaviour of cortical bone, Medical Engineering & Physics, 30(7), 905-912, 2008.
[53] Johnson, T.P.M., Socrate, S., and Boyce, M.C., A viscoelastic, viscoplastic model of
cortical bone valid at low and high strain rates, Acta Biomaterialia, 6(10), 4073-4080,
2010.
[54] Zhang, J., Michalenko, M.M., Kuhl, E., and Ovaert, T.C., Characterization of
indentation response and stiffness reduction of bone using a continuum damage model,
Journal of the Mechanical Behavior of Biomedical Materials, 3(2), 189-202, 2010.
[55] Zapas, L.J. and Crissman, J.M., Creep and recovery behaviour of ultra-high molecular
weight polyethylene in the region of small uniaxial deformations, Polymer, 25(1), 5762, 1984.
[56] Tuttle, M.E., Pasricha, A., and Emery, A.F., Nonlinear viscoelastic-viscoplastic
behavior of IM7/5260 composites subjected to cyclic loading, Journal of Composite
Materials, 29(15), 2025-2046, 1995.
[57] Guedes, R.M., Marques, A.T., and Cardon, A., Analytical and Experimental Evaluation
of Nonlinear Viscoelastic-Viscoplastic Composite Laminates under Creep, CreepRecovery, Relaxation and Ramp Loading, Mechanics Time-Dependent Materials, 2(2),
113-128, 1998.
[58] Gamby, D., Lafarie-Frenot, M.C., Vinet, A., and Guedra-Degeorge, D., The prediction
of the long-term mechanical behaviour of aeronautical laminates, Composites Science
and Technology, 61(3), 439-443, 2001.
[59] Nordin, L.-O. and Varna, J., Nonlinear viscoplastic and nonlinear viscoelastic material
model for paper fiber composites in compression, Composites Part A: Applied Science
and Manufacturing, 37(2), 344-355, 2006.
[60] Marklund, E., Eitzenberger, J., and Varna, J., Nonlinear viscoelastic viscoplastic
material model including stiffness degradation for hemp/lignin composites, Composites
Science and Technology, 68(9), 2156-2162, 2008.
[61] Marklund, E., Varna, J., and Wallstrm, L., Nonlinear viscoelasticity and
viscoplasticity of flax/polypropylene composites, Journal of Engineering Materials and
Technology, Transactions of the ASME, 128(4), 527-536, 2006.
[62] Dasappa, P., Lee-Sullivan, P., Xiao, X., and Foss, P.H., Tensile creep of a long-fibre
glass mat thermoplastic (GMT) composite. II. viscoelastic-viscoplastic constitutive
modeling, Polymer Composites, 30(9), 1204-1211, 2009.
[63] Dasappa, P., Lee-Sullivan, P., and Xiao, X., Development of viscoplastic strains during
creep in continuous fibre GMT composites, Composites Part B: Engineering, 41(1), 4857, 2010.
134
LITERATURA
[64] Boyd, S.E., Lesko, J.J., and Case, S.W., The thermo-viscoelastic, viscoplastic
characterization of Vetrotex 324/Derakane 510A-40 through Tg, Journal of Engineering
Materials and Technology, Transactions of the ASME, 128(4), 586-594, 2006.
[65] Mui, J., Viscoelastic-Viscoplastic Model to predict Creep in a Random Chopped Mat
Thermoplastic Composite, Master Thesis, University of Waterloo, Ontario, Canada,
2008.
[66] Knets, I., Peculiarities of the Structure and Mechanical Properties of Biological Tissues,
Meccanica, 37(4), 375-384, 2002.
[67] van Haaren, E.H., van der Zwaard, B.C., van der Veen, A.J., Heyligers, I.C., Wuisman,
P.I., and Smit, T.H., Effect of long-term preservation on the mechanical properties of
cortical bone in goats, Acta orthopaedica, 79(5), 708-716, 2008.
[68] ABAQUS, Abaqus Documentation, 2009.
[69] ABAQUS, Abaqus Software, Dassault Systemes Simulia Corp., Providence, RI, USA,
2009.
[70] Ouyang, F., Abaqus implementation of creep failure in polymer matrix composites with
transverse isotropy, Master of Science, University of Akron, 2005.
[71] Ahci, E. and Talreja, R., Characterization of viscoelasticity and damage in high
temperature polymer matrix composites, Composites Science and Technology, 66(14),
2506-2519, 2006.
[72] Vidal-Salle, E. and Chassagne, P., Constitutive equations for orthotropic nonlinear
viscoelastic behaviour using a generalized Maxwell model Application to wood
material, Mechanics of Time-Dependent Materials, 11(2), 127-142, 2007.
[73] Sori, J., Metoda konanih elemenata, Zagreb, Golden marketing - Tehnika knjiga,
2004.
[74] Humphrey, J.D., Continuum biomechanics of soft biological tissues, Proceedings of the
Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences, 459(2029), 3-46,
2003.
[75] Hill, P.A., Bone remodelling, British journal of orthodontics, 25(2), 101-107, 1998.
[76] Miki, B., Ovisnost ultrazvunih parametara petne kosti u djejoj dobi o genskim
polimorfizmima, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2010.
[77] Augustin, G., Anko, A., and Slavko, D., The periosteum Part1: Anatomy, histology and
molecular biology, Injury, 38, 1115-1130, 2007.
[78] Tersigni, M.A., Frozen human bone: A histological investigation, The University of
Tennessee, Knoxville, 2002.
[79] Augustin, G., Termiko oteenje kosti tijekom operativnog zahvata, magistarski rad,
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2004.
[80] www.bonefromblood.org/background/boneremodelling.html.
[81] Currey, J., Bones: structure and mechanics, Princeton University Press, New York,
2002.
[82] Sharir, A., Barak, M.M., and Shahar, R., Whole bone mechanics and mechanical
testing, The Veterinary Journal, 177(1), 8-17, 2008.
135
LITERATURA
[83] Cowin, S.C., The mechanical and stress adaptive properties of bone, Annals of
Biomedical Engineering, 11(3-4), 263-295, 1983.
[84] Currey, J., Incompatible mechanical properties in compact bone, Journal of Theoretical
Biology, 231(4), 569-580, 2004.
[85] Peterson, D.R. and Bronzino, J.D.eds. Biomechanics Principles and Applications, CRC
Press Taylor & Francis Group, 2008.
[86] Alfirevi, I., Uvod u tenzore i mehaniku kontinuuma, Golden marketing, Zagreb, 2003.
[87] Saadeh, S.A.-R., Characterization of asphalt concrete using anisotropic damage
viscoelastic-viscoplastic model, Texas A&M University, 2005.
[88] Lemaitre, J., A Course on Damage Mechanics, Springer-Verlag, New York, NY, 1992.
[89] Kachanov, L.M., Introduction to Continuum Damage Mechanics, Martinus Nijhoff
Publishers, Dordrecht, 1986.
[90] Chaboche, J.L., Thermodynamically founded CDM models for creep and other
conditions, in Creep and Damage in Materials and Structures, H. Altenbach and J.J.
Skrzypek, Editors, Springer, CISM Courses, Udine, 1999.
[91] Lemaitre, J. and Desmorat, R.eds. Engineering Damage Mechanics (Ductile, Creep,
Fatigue and Brittle Failures), 2005.
[92] Voyiadjis, G.Z. and Kattan, P.I.eds. Damage Mechanics, Taylor & Francis, Boca Raton,
2005.
[93] Kattan, P.I. and Voyiadjis, G.Z.eds. Damage Mechanics with Finite Elements: Practical
Applications with Computer Tools, Springer, 2002.
[94] Zhang, W. and Cai, Y., Continuum Damage Mechanics and Numerical Applications,
Springer, Zhejing University Press, 2010.
[95] Dasappa, P., Lee-Sullivan, P., Xiao, X., and Foss, P.H., Tensile creep of a long-fiber
glass mat thermoplastic composite. I. Short-term tests, Polymer Composites, 30(8),
1146-1157, 2009.
[96] SAWBONES WORLDWIDE, A.D.o.P.R.L., Inc., http://www.sawbones.com/.
[97] Armero, F. and Oller, S., A general framework for continuum damage models. I.
Infinitesimal plastic damage models in stress space, International Journal of Solids and
Structures, 37(48-50), 7409-7436, 2000.
[98] Lovreni-Jugovi, M., Tonkovi, Z., and Skozrit, I. Spregnuti modeli viskoelastinosti i
oteenja za analizu kotanog tkiva, Zbornik radova Prvog susreta Hrvatskog drutva za
mehaniku, Rijeka, Hrvatska, 2007.
[99] Abdel-Tawab, K. and Weitsman, Y.J., A continuum model for viscoelasticity damage
and permanent deformation with application to swirl-mat polymeric composites, in
Contract Technical Report, Knoxville, 1996.
[100] MATHEMATICA, Mathematica, Wolfram Research, Inc, Champaingn, IL, USA, 2003.
[101] Baki, A., Metoda kaustike u analizi kontaktnih problema kompozitnih materijala,
Doktorski rad, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2009.
[102] Brinkman, J.G., The Effect of Damage on the Long-Term Viability of Cortical Bone
Allografts, Masters of Science, Case Western Reserve University, 2010.
136
LITERATURA
[103] Sugita, N. and Mitsuishi, M., Specifications for machining the bovine cortical bone in
relation to its microstructure, Journal of Biomechanics, 42(16), 2826-2829, 2009.
[104] Jia, Y., Peng, K., Gong, X.L., and Zhang, Z., Creep and recovery of
polypropylene/carbon nanotube composites, International Journal of Plasticity, 27(8),
1239-1251, 2011.
[105] Smith, L.V. and Weitsman, Y.J., The visco-damage mechanical response of swirl-mat
composites, International Journal of Fracture, 97(1), 301-319, 1999.
[106] Krtzig, W.B. Multi-level modeling techniques for elasto-plastic structural responses,
Computational Plasticity, CIMNE, Barcelona, 1997.
[107] Sori, J., Uvod u numerike metode u strojarstvu, Zagreb, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, 2009.
[108] Pipkin, A.C., Lectures on viscoelasticity theory, Second Edition, in Aplied
Mathematical Sciences, Springer- Verlag, New York, 1986.
[109] Cowin, S.C. and Van Buskirk, W.C., Thermodynamic restrictions on the elastic
constants of bone, Journal of Biomechanics, 19(1), 85-87, 1986.
[110] Arvidsson, J. and Gronvall, J., Analysis of creep in paperboard packages with plastic
tops, Master's Dissertation, Lund University, 2004.
137
IVOTOPIS
IVOTOPIS
Martina Lovreni-Jugovi roena je 19. listopada 1974. godine u Sisku, gdje zavrava
osnovnu i srednju kolu, prirodoslovno-matematiku gimnaziju u ''Gimnaziji Sisak''. 1993.
godine upisuje Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, na kojem diplomira u veljai
1999. godine na Konstrukcijskom smjeru s radom pod naslovom ''Portalni granik 120 m'' pod
mentorstvom prof. dr. sc. Dragutina apa.
Nakon zavretka studija, u lipnju 1999. godine zapoljava se u ''eljezari Sisak'' kao
projektant u konstrukcijskom birou. Od rujna 2001. zaposlena je na Zavodu za tehniku
mehaniku pri Katedri za mehaniku i vrstou Fakulteta strojarstva i brodogradnje, kao
znanstveni novak asistent.
U svojstvu znanstvenog novaka sudjelovala je na projektima Ministarstva znanosti
obrazovanja i porta Republike Hrvatske:
''Modeliranje procesa plastifikacije, zamora i loma u konstrukcijama'' br. 0120-091

i 0120-016, kojeg je voditelj prof. dr. sc. Dragan Pustai, (od rujna 2001. do
prosinca 2006. godine),
''Modeliranje oteenja i sigurnost konstrukcija'' br. 120-1201910-1906, kojeg je

voditelj prof. dr. sc. Zdenko Tonkovi. (od sijenja 2007. godine do danas).
U okviru znanstvenih projekata sudjelovala je na seminarima:
2004. godine ''2nd Training seminar - FITNET (Fracture, Fatigue, Creep and
Corrosion)'' odranog na Sveuilitu u Mariboru, Slovenija i
2007. godine International Centre for Mechanical Science CISM, IUTM

International Summer School, Bone Cell and Tissue Mechanics, Udine, Italija.
U svojstvu asistenta sudjelovala je u nastavi izvoenjem auditornih vjebi iz kolegija

''Mehanika I'', ''Mehanika II'', ''Mehanika III'', ''Mehanika III-Z'', ''Nauka o vrstoi I'', te
''Nauka o vrstoi II''. Honorarno je na Tehnikom veleuilitu drala auditorne vjebe iz
kolegija ''vrstoa''.
lan je Hrvatskog drutva za mehaniku. Slui se engleskim jezikom, a poznaje i osnove
njemakog. Udana je i majka dviju keri.
139
CURRICULUM VITAE
CURRICULUM VITAE
Martina Lovreni-Jugovi was born 19th of October, 1974 in Sisak, where she finished
primary and secondary school, gymnasium of natural sciences and mathematics. In 1993. she
enroled in the study of mechanical engineering at the Faculty of Mechanical Engineering and
Naval Architecture, University of Zagreb, where she graduated in February 1999. under
supervision of prof. dr. sc. Dragutin ap.
In June 1999 she started to work in eljezara Sisak d.d., steel-production factory as
mechanical engineer in construction bureau. Since September 2001. she is employed at the
Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, University of Zagreb, as a Ph.D.
researcher-assistant at the Chair of Mechanics and Strength of Materials at the Department of
Applied Mechanics.
As Ph.D. researcher she is participated on projects of Ministry of Science, Education and
Sports of the Republic of Croatia:
''Modelling of plastification, fatigue and fracture processes in structure'' No 0120091 i 0120-016, leaded by prof. dr. sc. Dragan Pustai (September 2001-December
2006),
''Damage modeling and Safety of Structures'' No. 120-1201910-1906, leaded by

prof. dr. sc. Zdenko Tonkovi (January 2007-).
During this science projects, she participated on following seminars:
''2nd Training seminar - FITNET (Fracture, Fatigue, Creep and Corrosion)'' kept
2004. on the University of Maribor, Maribor, Slovenia,
''International Centre for Mechanical Science CISM, IUTM International Summer

School, Bone Cell and Tissue Mechanics'', kept 2007. in Udine, Italy.
As an assistant, her teaching activities at the home faculty are ''Mechanics I'', ''Mechanics
II'', ''Mechanics III'', ''Mechanics III-Z'', ''Strength of Materials I'', and ''Strength of Materials
II''. Also, she has been involved in the teaching of ''Strength of Materials'' at the Polytechnics
of Zagreb.
She is member of Croatian Society of Mechanics. Beside English as her contact language
she is also familiar with basics of German language. She is married and has two daughters.
141

PHD Lovrenic Jugovic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PHD Lovrenic Jugovic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

NUMERICAL AND EXPERIMENTAL MODELLING

NUMERICAL AND EXPERIMENTAL MODELLING

PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU

PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU

Institucija u kojoj je rad izraen:

dr. sc. Zdenko Tonkovi, redoviti profesor

Broj koritenih bibliografskih jedinica:

4.2. Termodinamika nepovrativog procesa ................................................................... 40

U okviru numerikog modeliranja, za rjeavanje konstitutivnih jednadbi na razini

U poglavlju 4 dan je prikaz koritenog konstitutivnog modela koji aditivno spaja

KLJUNE RIJEI / KEYWORDS

KLJUNE RIJEI / KEYWORDS

Continuum damage mechanics (mehanika oteenja)

glass mat thermoplastic (kompozit)

metoda konanih elemenata

Representative volume element (reprezentativni volumenski element)

set unutarnjih varijabli za opisivanje viskoelastinosti,

set unutarnjih varijabli za opisivanje plastine deformacije,

specifina Gibbsova slobodna energija,

viskoelastina deformacija spregnuta

brzina deformacije pri puzanju,

granino naprezanje akumuliranja oteenja,

granino naprezanje akumuliranja

specifina Helmholtzova slobodna energija

viskoplastian parametar materijala,

tenzor efektivne krutosti,

parametar oteenja materijala,

poetni modul elastinosti,

trenutni modul elastinosti pri rastereenju,

ukupni modul elastinosti pri rastereenju,

vrijednost funkcije na poetku inkrementa,

viskoelastian parametar materijala,

viskoelastian parametar materijala,

parametar oteenja materijala,

viskoplastian parametar materijala,

viskoplastian parametar materijala,

gustoa snage toplinskih izvora,

parametar oteenja materijala,

tenzor efektivne podatljivosti,

suma kvadrata modela,

suma kvadrata ostatka,

vrijeme poetka puzanja,

vrijeme zavretka puzanja,

vrijeme puzanja do loma,

parametar oteenja materijala,

oteenje u poetnom trenutku,

oteenje pri lomu,

tenzor 4. reda za opisivanje oteenja,

vrijednost funkcije na apscisi,

vrijednost funkcije na ordinati.

Slika 17. Shematski prikaz dijagrama puzanja i rastereenja pri viskoelastinom i

Slika 49. Usporedba eksperimentalnih vrijednosti za deformaciju puzanja s rezultatima model

Slika 68. Dijagram toka za viskoelastino i viskoplastino ponaanje materijala spregnuto s

1.1. Openito o kotanom tkivu

Slika 1. Longitudinalni presjek kroz bedrenu kost (lat. femur) [2]

Podjelu na spuvastu i kortikalnu kost odreuje njihova poroznost i razliitost u

1.2. Pregled dosadanjih istraivanja

uslijed ciklike relaksacije s naknadnim rastereivanjem gdje se postepeno poveava

su brzina akumuliranja oteenja i pregradnje te utjecaj stupnja deformacije i mikrooteenja

tumaenja efekta oteenja i efekta plastine deformacije, moe se zakljuiti da je podruje

od Abdel-Tawaba i Weitsmana [45, 46] koji su ga predloili za opisivanje ponaanja