KVALITET POSLANIKOVE, S.A.V.S.

, REALIZACIJE
KUR'ANSKOG SUZBIJANJA ALKOHOLIZMA
SAETAK
Poslanikovu,

s.a.v.s.,

realizaciju

kur'anskog

suzbijanja

alkoholizma

obiljeavaju aktivnosti s namjerom zatite ciljne skupine od negativnih

posljedica alkohola. Karakterie je objava etiri kur'anska ajeta - koji
pretstavljaju faze Poslanikovog, s.a.v.s., rada. Ciljnu skupinu dijelimo u dvije
kategorije zavisno od odnosa prema konzumaciji alkoholnih pia. Prva,
alkoholna pia tretira kao drutveno i kulturno prehrambeno naslijee, a
druga konzumiranje alkoholnih pia doivljava pozitivno, teei njegovim
psihoaktivnim uincima. Poetne dvije faze kur'anskog suzbijanja alkoholizma pokazuju
uspjean put samostalnog odabira prestanka konzumacije alkoholnih pia. Zavrne faze
tretiraju drugu kategoriju ciljne skupine koja mijenja stav i prihvata zabranu.
Rad analizira kvalitet Poslanikovog, s.a.v.s., rada na suzbijanju alkoholizma
pravei aplikativne generalizacije korisne u radu dananjih strunjaka,
prikazane ostvarivanjem namjeravanog cilja u praksi, kroz maksimalne
efekte i minimalne trokove, upuujui na obrasce Poslanikovog s.a.v.s.,
rada, prilagoen pristup kategorijama i motivima konzumenata te prevenciju
recidiva.

KLJUNE RIJEI:

Sunnet,

hadis,

hamr,

alkoholizam,

prevencija,

suzbijanje, sedduz-zerai, kvalitet.

UVOD
Konzumacija alkoholnih pia je prisutna kroz historiju. Neka drutva su ovu
praksu integrisala i promovisala, dok su druga koristila razne mehanizme
prevencije1 ili prohibicije2. Konzumacija alkohola je predstavljala sastavni dio
drutvenog protokola i ivota pojedinaca, kada je Poslanik, s.a.v.s., poeo
1Prevencija (lat. praevenire pretei) oznaava predusretanje, prethodnu zatitu, izbjegavanje bolesti unaprijed
(Klai, 2001.).

dobivati Objavu. Realizacijom Objave drutvene norme na linoj razini

vjernika poinju se modelirati. Jo u mekanskom periodu poinje Poslanikova,
s.a.v.s., realizacija kur'anskog suzbijanja alkoholizma koja e se odvijati u
etiri faze prilagoeno se obraajui ciljnoj skupini u zavisnosti od odnosa
prema alkoholu. Ovaj rad se bavi analizom ajeta kao markera faza kur'anskog
suzbijanja

alkoholizma,

potpomognut

analizom

Poslanikove,

s.a.v.s.,

realizacije. Nastoje se uvidjeti specifini obrasci, korisni za rad strunjaka,

koje je Poslanik, s.a.v.s., pokazao. Svrha rada je obogatiti postojeu praksu
novim spoznajama i generalizacijama. Postavljen je zadatak detaljnog
upoznavanja sa uspjenim procesom suzbijanja alkoholizma u ranoj zajednici
muslimana s namjerom pravljenja aplikativnih generalizacija za savremenu
praksu.

Dosadanja

istraivanja

prevencije

alkoholizma

svjedoe

multidisciplinarne pristupe autora meu kojima se izdvajaju erijatska

istraivanja sa naglaenim religijskim aspektom prevencije alkoholizma
(Kurdi, 2011., El-Hilali, 2011., Ljevakovi, 2003., Rami, 2008. i dr.) te
istraivanja

koja

prevenciji

alkoholizma

pristupaju

prije

svega,

kao

pedagoko-psiholokom fenomenu (Pehar-Zvako, 2003., Mandi, 1986.,

Mandari, 2009. i dr.) Tema je sagledana i iz perspektive menadmenta
kvalitete pri emu smo se oslanjali na polazita Total Quality Management-a.
(Agi, 2009. i Vejo, 2007.) Neizostavno polazite za tretiranje teme
prevencije alkoholizma

predstavlja

Prirunik o prevenciji alkoholizma,

narkomanije i puenja. Kako olakati svakodnevni ivot preventivnog radnika

nudei

odgovarajue

konceptualne

okvire

usklaene

sa

savremenim

tokovima u podruju preventivnog rada. Na poetku se izlau terminoloka

objanjenja stavljajui Poslanika, s.a.v.s., u ulogu strunjaka a ashabe u
ulogu

ciljne

skupine,

kako

bi

se

bolje

povezali

sa

savremenom

terminologijom i razvili svijest o aplikativnom karakteru generalizacija,

naglaavajui da u kontekstu kur'anskih faza koristimo termin suzbijanje
2

Prohibicija (lat. prohibere - sprijeiti) oznaava zabranu ili sprijeavanje konzumiranja odreenih opojnih
sredstava ili droga (Klai, 2001.).

alkoholizma, a u kontekstu savremenih strunih uvida koristimo termin

prevencija. Na osnovu spoznaja iz ivotopisa Poslanika pravi se kratka
analiza drutvenih odnosa u mladoj muslimanskoj zajednici nakon hidre koju
je Poslanik, dobro poznavao i razumio, jer su u posthidretskom ambijentu
objavljena tri od etiri ajeta, markera faza rada na suzbijanju alkoholizma.
Prikazan je osvrt na Poslanikovu, s.a.v.s., realizaciju uputa i naredbi izreenih
u

spomenutim

ajetima

nastojei

dohvatiti

specifinu

strukturu

rada

strunjaka u svakoj fazi prevencije. Dobivene generalizacije, kao pozitivna

praksa iz prolosti se porede sa savremenim uputstvima za rad strunjaka u
istom polju kreirajui uvjete za aplikaciju. Kvalitet Poslanikove, s.a.v.s.,
realizacije kur'anskog suzbijanja alkoholizma je obiljeen spoznavanjem
potreba ciljne skupine i obuhvatom u preventivnom radu svih razina drutva i
privrede koji omoguavaju proizvodnju i dostavu alkoholnih pia na trite,
ukljuivanjem u preventivni rad bive konzumente, posveenost prevenciji
recidiva i prevenciji ranog poetka konzumacije alkohola imenujui vino
jednim

od

dennetskih

vjerodostojnih

tragova

uitaka.
o

Autor

Poslanikovoj,

je

svjestan

s.a.v.s.,

koliine

realizaciji

pisanih

kur'anskog

suzbijanja alkoholizma, te da je ostalo dosta segmenata za istraivanje.

Rezultati se mogu saeti po fazama suzbijanja alkoholizma za dvije kategorije
korisnika,

prevenciju

recidiva,

prevenciju

ranog

poetka

konzumacije

obuhvatajui cijelo drutvo i privredu prenosei obavezu preventivnog rada

na sve lanove drutva. Ovi rezultati nam omoguavaju ujedinjavanje
pozitivne

preventivne

prakse

Poslanika,

s.a.v.s.,

sa

savremenim

tendencijama preventivnog rada, uvianje specifinih obrazaca i strukture

rada sa razliitim kategorijama primjenjivim u savremenim uvjetima te
identifikovanje mehanizama ouvanja uspjeha preventivnog rada.

TERMINOLOKA OBJANJENJA

Poslanikova, a.s., realizacija Objave, moe se nazvati hadisom, sunnetom,

haberom, eserom ili hadisi kudsijom3. Hadis podrazumijeva Poslanikove, a.s.,
rijei, postupke, odobrenja ili tjelesne i moralne osobine, kao i ono to se
vezuje za ashabe i tabi'ine (Karali, 2010). Sunnet moemo poistovjetiti sa
hadisom, eserom ili haberom. Ipak neki uenjaci prave razliku izmeu
sunneta i hadisa, smatrajui hadisom Poslanikove, s.a.v.s., rijei, a sunnetom
Poslanikove, s.a.v.s., postupke. Ovakav stav je

u skladu sa rijeima

Poslanika, s.a.v.s.: Allahu, smiluj se mojim halifama! Neko upita: A ko su

tvoje halife o Allahov Poslanie? A on odgovori: To su oni koji e poslije
mene prenositi moje hadise i moj sunnet i objanjavati ih ljudima.! (EtTaberani i El-Hatib, prema Karali, 2010:15). Sunnetom i hadisom Poslanik,
s.a.v.s., je realizirao i kur'anske naredbe i zabrane, dajui nam primjer
uspjene prakse. Kur'anske zabrane trae od vjernika da ih se proe u
potpunosti, to Poslanik, s.a.v.s., realizira savjetujui ashabe: ... Zato se
klonite svega to vam zabranim, a od onoga to vam naredim uradite koliko
moete .(Buhari i Muslim prema, El-Hilali, 2011:12.) Kur'an tretira drutvene
negativnosti i njihove negativne posljedice kroz suzbijanje, sasijecanje zla u
korijenu Seddu-z-zerai (prema, El-Hilali, 2011:12. i Kurdi, 2011:189.)
tokom kojeg se prema Rami, 2008:130 vodi rauna da nastalu tetu
otklanjamo koliko je mogue4, da se podnosi manja teta kako bismo otklonili
veu5, da se teta ne otklanja istom ili veom tetom 6 te, da otklanjanje tete
ima prednost u odnosu na postizanje koristi7. Ovakav pristup suzbijanju
3 Hadisi-kudsi predstavlja vijesti koje Muhammed, s.a.v.s., pripisuje Uzvienom
Allahu da ih je izgovorio, a on samo doslovno prenio
4 ed-Dareru judfe'u bi kadril-imkan.
5 jutehammelu ed-darer al-ekhaff li def'i ed-darer el-ekber.
6 ed-Dareru la juzalu bi darerin mithlihi ev ekberin minhu.
7 Der'ul-mefsedeti evla min delbil-masleha.
4

alkoholizma kao tetne posljedice konzumacije alkohola oslikava koncept

zatite zajednice i pojedinaca od negativnih i tetnih postupaka rezultirajui
strogom

zakonskom

regulativom

kao

kaznenom

mjerom

(Hadd-ovi).

Alkoholizam je bolest, a alkoholiar bolesnik kod kojega se zbog prekomjerne

i dugotrajne upotrebe alkoholnih pia pojavljuje fizika i psihika ovisnost,
zdravstveni problemi, obiteljski i drutveni poremeaji (prema Miljenovi,
2010.) Alkohol je psihoaktivna droga koja mijenja raspoloenje, ponaanje i
emocije oveka, sistematski tetei konzumentu, njegovoj porodici i okolini.8
Hanefijski pravnici pojam "hamr ograniavaju na alkoholno pie proizvedeno
od groa, vezujui time zabranu konzumacije za vino, a opijanja za ostale
vrste alkoholnih pia, ipak definicija pojma "hamr eksplicitno navedena u
hadisu koji biljei imam Muslim nam je znaajnija. Poslanik, s.a.v.s., kae:
"Sve to opija je hamr, a svaki hamr je haram." (Muslim prema Kurdi,
2011:195) Povod ovome hadisu je pitanje koje su Poslaniku, a.s., uputili
ashabi u vezi sa piem koje se proizvodi od meda, kukuruza i jema. U skladu
sa ovim hadisom hamrom nazivamo svako pie koje ima svojstvo opijanja.
Ovakvo znaenje je potvrdio i hazreti Omer, r.a., rekavi: "Sve to zanosi
pamet je hamr." (prema Kurdi, 2011:195). Stoga, zabrana se ne vee za ime
ili supstancu od koje je proizvedeno alkoholno pie, nego za njegovo
opijajue

svojstvo,

bez

obzira

na

koliinu.

Prevencija

podrazumijeva

poduzimanje aktivnosti sa namjerom da zatitimo osobu ili drutvo od tetnih

posljedica negativnih postupaka (prema Jaap van der Stel, 1998:32). U
skladu sa terminolokim objanjenjima alkoholizma, alkohola i prevencije
razumijevamo da je razlog (mekasid) zabranjenosti konzumiranja alkohola i
suzbijanja alkoholizma njegovo svojstvo opijanja (iskar), prisutno u svim
vrstama i koliinama alkoholnih pia (prema Rami, 2008:127). Kur'ansko
suzbijanje

alkoholizma

zapoinje

objavom

Poslanikovim,

s.a.v.s.,

poduzimanjem aktivnosti da se negativni efekti tj. opijenost u raznim fazama

po principu postepenosti razumiju, ogranie, umanje i uklone kako bismo
8

(http://medicor.wordpress. com/, oitano: 19. 4. 2012.)

zatitili

pojedinca

drutvo

(prema

Rami,

2008:124).

Poduzimanje

postepenih preventivnih mjera je, rezultiralo suzbijajuim pravilom: Sve to

opija u velikim koliinama zabranjeno je konzumirati i u malim koliinama
(Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Made, Ahmed i Ibn Hibban prema Kurdi,
2011:196). Kvalitet Poslanikove, s.a.v.s., realizacije kur'anskog suzbijanja
alkoholizma objanjavamo Total Quality Management-om usmjerenim na
korisnike i njihove potrebe, kao filozofijom kontinuiranog poboljanja sa
namjerom ispunjenja potreba, elja i oekivanja ciljne skupine. Ovako
shvaen pojam kvaliteta prihvata promjene i prilagoava im se akcentirajui
dobro poznavanje svojih korisnika i provjeravanje njihovog zadovoljstva
interveniui u svom programu rada 9. Korisnici razumijevaju sadraje
uklapajui ih u svoj nain ivota uoavajui hijerarhiju pojmova i odnosa,
opravdavajui ga sa aspekta njegove djelotvornosti, introjicirajui ga u sebe,
ime postaju senzibilniji i bolji prema svojoj okolini. (prema Vejo, 2005.) U
tom sluaju kvalitet Poslanikove, s.a.v.s., realizacije kur'anskog

suzbijanja

alkoholizma u potpunosti karakterie usmjerenost na zatitu pojedinca i

zajednice od negativnih efekata koje konzumacija alkoholnih pia nosi sa
sobom uz poznavanje i razumijevanje potreba, elja i oekivanja ciljne
skupine vezanih za anticipaciju nagrade i kazne na buduem svijetu, ali i
oekivanje promjene stavova koja bi rezultirala prestankom negativnog
ponaanja i popravljanjem odnosa prema svojoj okolini. Proces evaluiramo
kroz

prizmu djelotvornosti i efikasnosti, tako da djelotvornost predstavlja

stepen do kojeg se namjeravani cilj ostvari u praksi, a efikasnost kao obrnuto

proporcionalni odnos efekata i trokova (Prema Jaap van der Stel, 1998). Pri
tome ne zanemarujemo kur'ansku evaluaciju Poslanikove, s.a.v.s., realizacije
Objave Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor ...(Al-Ahzb:21), kao ni djelotvornosti i
efikasnosti primjene Objave u ivotu ashaba i muslimana kasnijih generacija Allah je
zadovoljan prvim muslimanima, muhadirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede dobra
djela inei,... (At-Tawba: 100). erijatska praksa kao evaluacijski okvir kvalitete postepenog
9 Agi, H. (2009). Tvrdnja iznesena na predavanju iz Menadmenta kvalitete u odgoju i obrazovanju, odranom na
Islamskom pedagokom fakultetu u Zenici, decembra, 2009. godine.

uvoenja pravila u ivote pojedinaca i zajednice koristi princip uzimanja u obzir krajnjih
rezultata (netaidul-'amel) zasnovan na hadisu: Djela se vrednuju po njihovoj konanici10
upuujui na praksu mjerenja uspjeha i uzimanja u obzir krajnjih rezultata i u dunjalukom
ivotu (prema Rami, 2008: 131) .

POSLANIKOV, S. A. V. S., NAIN

Poslanikov, s.a.v.s., rad na suzbijanju alkoholizma je utemeljen Objavom
tokom

23

godine

poslanstva.

Njegova

preventivna

politika

nije

bila

kratkorona, a najznaajniji dio Objave koji se bavio pitanjima prevencije i

suzbijanja alkoholizma se desio u periodu iseljenitva u Medini. Zajednica
zasnovana bratimljenjem muhadira i ensarija te zajednikom gradnjom
damije ukazuje na vrijednosti koje eli njegovati: praktikovanje vjere sa
posebnim akcentom na namaz, meusobno dobre bratske odnose na
individualnoj razini i zajednicu. Cilj zajednice je dosljedno pridravanje
vjerskih propisa koji se objavljuju i svijest o ahiretskoj srei u Dennetu kao
posljedici uspjenog zemaljskog ivota vjernika. Iz tih razloga, nastojali su
stimulisati razvoj drutva koje bi ih poticalo u djelima kojim postiu eljeni
cilj, te suzbiti i prevenirati negativne postupke kako bi sauvali pojedinca i
drutvo. Atmosferu u kojoj se odvijao preventivni rad slikovito objanjava
slijedei hadis: ... ta je ljudima koji ne poduavaju eriatskom pravu svoje
komije?! Ne poduavaju ih?! Ne savjetuju ih?! Ne nareuju im (dobro)?! I ne
zabranjuju im (loe)?! ta je ljudima, to ne ue od komija svojih?! Ne ue
od njih propise?! I ne prihvataj savjete njihove?! Tako mi Allaha ili e ljudi
poduavati svoje komije, poduavati ih eriatskim propisima, savjetovati ih,
nareivati im dobro, zabranjivati im zlo ili e uiti od svojih komija,
produbljivati svoje znanje i prihvaati savjete, ili e im Allah ubrzati kaznu na
ovome svijetu! (...) Rekoe: O Allahov poslanie zar emo savjetovati
druge? Poslanik, s.a.v.s., im ponovi isto, a oni ga opet upitae: Zar emo
savjetovati druge? Poslanik, s.a.v.s., im opet ponovi isto. Oni mu rekoe:
10 Sahihul Buhari, Kitabul-kader, br. 6117, prema Rami, 2008.
7

Daj nam vremena za to godinu dana!, i Poslanik, s.a.v.s., im dade godinu

dana

da ih podue propisima vjere, da ih podue i savjetuju. Zatim je

poslanik, s.a.v.s., prouio ovaj ajet: ... prokleti su oni od sinova Israilovih koji
nisu vjerovali zato to su se bunili i uvijek granice zla prelazili: jedni druge
nisu od grijenih postupaka koje su radili odvraali. Runo li je, zaista, to
kako su postupali! (Al-Maida, 78-79. prema, Ebu Gudde, 2003:19-20) Ipak,
Poslanikovu, s.a.v.s., prevenciju moemo saeti u hadisu: Ostavljam vam
dvoje, ako ih se budete pridravali neete zalutati: Allahovu Knjigu i
moj Sunnet. (Malik) Preventivni rad je vezan uz drutvene standarde i
vrijednosti, duboko se oslanjajui na moral i politike kapacitete drutva.
Njegov zadatak je osigurati ciljnoj skupini izbjegavanje nezdravog ponaanja
kroz slijeenje odreene strategije (Prema Jaap van der Stel, 1998).
Strunjaci smatraju da prijenos informacija esto nije dovoljan kako bi se
dovelo do odrive promjene ponaanja. Ljudi ne biraju zdrav nain ivota
samo na racionalnom nivou. Stoga, je prije poetka preventivnog rada
potrebno napraviti uvid u njihove motive. (Pehar-Zvako, 2003). Poslanik,
s.a.v.s., koji je dostavljajui Objavu odgajao i upoznavao svoje ashabe,
odlino je znao ta motivie ashabe na aktivnosti: svijest o Ahiretu, ljubav
prema Allahu i Allahovom poslaniku, dobar odnos sa drugim lanovima
zajednice i mogunost obavljanje vjerskih propisa. Kao personifikacija
strunjaka Poslanik, s.a.v.s., se duboko oslanjanjao na Allaha, d.., koji mu je
pomagao u sredstvima i resursima potrebnim za uspjeno okonanje procesa
od poetne faze do faze evaluacije, ime elimo naglasiti vanost sigurne
materijalne podrke kako nedostaci u tom polju ne bi odvlaili panju od
misije koja se eli postii. Proces dokidanja legalne konzumacije alkohola u
islamskom drutvu je obiljeen objavom etiri kljuna ajeta 11 koji nas upuuju
na zakljuak da je proces tekao u fazama koje su se izmjenjivale (prema
Kurdi, 2011:191). Poslanikov, s.a.v.s., rad na suzbijanju i prevenciji
alkoholizma je poeo sa pripremnom fazom jo u mekkanskom periodu, a
11 En Nahl, 67.; El-Beqara, 219.; En-Nisa', 43.; El-Maida, 90-91.
8

obiljeen je ajetom: A od plodova palmi i loze pripremate pie i hranu

prijatnu. To je dokaz onima koji pameti imaju. 12 Ajet govori o pripremi
prehrambenih proizvoda, pozitivno vrednujui hranu kao prijatnu dok je
pie u neutralnom vrijednosnom statusu. Drugi dio ajeta sugerie zakljuak
da je ovakav odnos dovoljan dokaz za one koji pameti imaju. Za neke
ashabe je ovaj iaret bio dovoljan da prestanu sa konzumacijom alkohola, ali
on nije bio normativnog karaktera, jer Poslanik, s.a.v.s., u Mekki nije imao
politiku mo da otvoreno realizuje kur'anske programe. (Prema Qutb, 1998.)
Period neutralnog odnosa prema negativnom postupku od ijih posljedica
elimo zatiti pojedinca i zajednicu moe biti dobar poetak u svakom
preventivnom radu. U ovom periodu se strunjak moe upoznati i zbliiti sa
ciljnom skupinom, kako bi ih mogao razumjeti i pomoi. Mekanski period
karakterie sekundarni preventivni rad koji podrazumijeva: rano otkrivanje
negativnog ponaanja. Karakteristika sekundarne prevencije prema Jaap van
der Stel je ukljuivanje strunjaka u rad sa ciljnom skupinom, to se u naem
sluaju i desilo. Sekundarni preventivni rad, nema karakteristike intervencije
niti ograniavanja efekata negativne pojave (tete). Poslanik, s.a.v.s., se
pridravao principa pravednosti u preventivnom radu tretirajui i vrline i
mane na pravedan i nepristrasan nain. U takvom ambijentu Poslanik,
s.a.v.s., uvia da njegova ciljna skupina ima razliit odnos prema konzumaciji
alkohola, te da ih u skladu sa objavljenim ajetom moe razvrstati u dvije
kategorije. Poto ajet govori o hrani i piu kao dokazu onima koji pameti
imaju uvia se da i u ciljnoj skupini imaju oni koji alkoholno pie tretiraju kao
drutveno i kulturno prehrambeno naslijee, ne pretjerujui u njegovoj
konzumaciji. Druga kategorija je bila skupina koja je imala pozitivan stav
prema konzumiranju alkohola i teila ka njegovim psihoaktivnim uincima.
Upotpunjavanjem ove faze slijedea faza Poslanikovog, s.a.v.s., rada poinje
objavom medinskog ajeta Pitaju te o vinu i kocki. Reci: Oni donose
veliku tetu, a i neku korist ljudima, samo je teta od njih vea od
12 En Nahl, 67.
9

koristi13. Strunjak u preventivnom radu dolazi u ovu fazu tek kada

uspostavi odgovarajue veze sa ciljnom skupinom koja ga prepoznaje kao
strunjaka. Na to jasno upuuje prvi dio ajeta u kojem je postavljeno
otvoreno pitanje o tematici preventivnog rada. Drugi dio ajeta je direktno
uputstvo Allaha, d.. strunjaku da demostrira svoje strune potencijale i
odgovori u skladu sa realitetom i strunim uvidom, uz karakteristiku
negativnog

vrednovanja

negativnog

ponaanja

nuenja

vrijednosne

procjene. Situacija je slina kada bolesnik pita doktora o lijekovima i njihovim

kontraindikacijama, pa mu doktor kae da su kontraindikacije vee od
ljekovitosti. Ova faza je interesantna jer ciljna skupina samostalno odabire
apstinenciju14.

Tokom

medinske

Objave

Poslanik,

s.a.v.s.,

poinje

sa

primarnom prevencijom koju karakterie intervencija i utjecaj na ponaanje i

stavove ciljne grupe. Ovakava prevencija prema Jaap van der Stel motivira
ljude da promijene svoj nain ivota u eljenom smijeru. Pri tome
obrazovanje i informacije igraju kljunu ulogu. Primarna prevencija je
sastavni dio odgojnog rada. Ve u ovoj fazi tumaenjem i primjenom
spomenutog

ajeta

Poslanik,

s.a.v.s.,

zapoinje

promoviranje

zdravlja,

sigurnosti i blagostanja kao bitnih polazita preventivnog rada potujui

princip blagostanja uklanjanjem tete i promovirajem pozitivnih ponaanja i
rezultata, princip nenanoenja tete smanjenjem neugodnosti ili neeljenih
popratnih efekata na minimalnu mjeru, ili njihovo potpuno uklanjane u
preventivnom radu te princip potivanja samostalnosti potivanjem slobodne
volje. Ajet druge faze suzbijanja alkoholizma objavljen je povodom pitanja
koje je postavila prva kategorija ciljne skupine 15, koja se strunim uvidom u
tetnost alkohola slobodnim izborom odluuju na naputanje konzumacije.
13 El-Beqara, 219.
14 Apstinencija lat. abstinere: suzdrljivost odricanje naroito od uivanja
alkoholnih pia. (prema Klai, 2001.)
15 Kategorija koja konzumaciju alkohola tretira kao drutveno i kulturno naslijee u
nainu prehrane, ne pretjerujui u tome.
10

Druga kategorija16 je ovaj ajet prihvatila informativno, ne smatrajui ga

normativnim te nastavila sa negativnom praksom, svjesna negativnih
posljedica. U ovoj fazi je mogue napraviti evaluaciju preventivnog rada sa
prvom kategorijom ciljne skupine. Kljuni koncept, prema Jaap van der Stel, u
ocjenjivanju preventivnog rada je djelotvornost i efikasnost. Djelotvornost
podrazumijeva stepen do kojeg se namjeravani cilj preventivnog rada ostvari
u praksi. Efikasnost podrazumijeva odnos efekata i trokova. to su manji
trokovi, to je odreena preventivna aktivnost efikasnija. U Posanikovom,
s.a.v.s., sluaju djelotvornost i efikasnost u preventivnom radu sa prvom
kategorijom

obuhvaenom

ovom

fazom

su

bili

maksimalni

jer

su

predstavljenim strunim uvidom i vrijednosnom procjenom zbog ljubavi

prema Allahu, d.., i Poslaniku, s.a.v.s., napustili negativnu praksu uz
minimalne trokove. Takoer put preventivnog rada Poslanika, s.a.v.s., u ove
dvije faze sa prvom kategorijom ciljne skupine predstavlja obrise puta kojim
se postie uspjeh u prevenciji, a to je: postizanje neutralnog stava prema
konzumaciji alkohola, a nakon toga obezbjeivanje strunog uvida u tematiku
prevencije sa jasnom vrijednosnom procjenom. Kada je prva kategorija
dovedena do cilja djelotvorno i efikasno, kur'anski program suzbijanja
alkoholizma se usmjerava na drugu kategoriju, koja ve u ovom momentu
ima pozitivan primjer uinkovite i djelotvorne prevencije u svojoj sredini.
Slijedei ajet obiljeava prelazak u treu fazu: O vjernici, pijani nikako
molitvu ne obavljajte, sve dok ne budete znali ta izgovarate... 17.
Trea faza se odnosi na drugu kategoriju ciljne skupine. Do momenta objave
ovog ajeta prva kategorija se ustabilila u apstinenciji ali je isto tako injenica
da je druga kategorija zbog svog,

jo uvijek, pozitivnog stava prema

konzumaciji alkohola kod nekih izazivala sumnju. Zbog takve atmosfere u

drutvu Omer b. Hattab je govorio:Allahu na, daj nam o vinu jasan dokaz!
16 Kategorija koja je imala pozitivan stav prema konzumiranju alkohola i teila ka
njegovim psihoaktivnim uincima.
17 En-Nisa', 43.
11

(prema Ibn Kesir, 2002:278). Ajet tree faze kao to vidimo iz Poslanikove,
s.a.v.s., prakse strunjaku daje uputstvo za rad sa drugom kategorijom ciljne
skupine koji je obiljeen uvoenjem ogranienja u negativnom ponaanju
koje elimo prevenirati. Primjetimo da ova faza zapoinje nazivanjem ciljne
skupine vjernikom skupinom kojoj se u ogranienom broju situacija vezanim
za obrede, trai da ne bude u pijanom stanju, tj. da ne budu pijani u mjeri da
ne znaju ta izgovaraju. Ogranienje konzumacije i utjecaja alkohola je
usmjereno na situaciju namaza i na intenzitet pijanstva. Razumijevamo da se
trea faza, namijenjena drugoj kategoriji, poziva na vjerske osjeaje, obrede,
vremensko i koliinsko ograniavanje konzumacije alkohola, kako bi mogli
realizirati obrede koji su im izuzetno vani. Ova ogranienja su ohrabrujua
za osobe koje u konzumaciji alkohola nisu imala mjeru i unaprjeuju njihov
status vraajui ih u prvu fazu prve kategorije koja moe prestati sa
konzumacijom alkohola uz pomo strunog uvida. Vanost ove faze u praksi
Poslanika, s.a.v.s., se ogleda i u tome to je ak i mujezin prilikom poziva na
namaz dodavao: Neka u namaz nikako ne pristupa ko je pijan!(prema Ibn
Kesir, 2002:278.), to je bio i svojevrstan oblik socijalnog pritiska. Duhovna
dimenzija prisutna u treoj fazi potie promjene vrijednosnog okvira i moralni
oporavak. Karakterie je primarna prevencije druge kategorije ciljne skupine
koja prema Jaap van der stel podrazumijeva intervenciju prije nego to se
pojavi problem, prekida mreu uzrono posljedinih veza, utjee na
ponaanje i stavove ciljne grupe motivirajui ih da promijene svoj nain
ivota u eljenom smijeru. Pri tome Poslanik, s.a.v.s., pokazuje strunjacima
da je ova faza okarakterisana principom nenanoenja tete obezbjeujui
smanjenje neugodnosti ili neeljenih popratnih efekata na minimalnu mjeru,
ili njihovo potpuno uklanjanje, kao i principom pravednosti tretirajui vrline i
mane na pravedan i nepristrasan nain. Ukazujui na vanost svakog
vjernika sa njegovim pozitivnim i negativnim osobinama uz stalnu tendenciju
smanjenja negativnih efekata negativnih ponaanja. U ovom kontekstu se
javlja kao interesantno pitanje stepen pijanstva i karakteristike koje u psiho-

12

fizikom smislu izaziva psihoaktivni uinak alkohola 18. Poto se ajet tree
preventivne faze odnosi na svijest o tanosti izgovorenih sadraja tokom
namaza

moemo

zakljuiti

da

namazu

nisu

mogli

pristupati

sa

koncentracijom alkohola u krvi veom od 0,5 promila koju su prepoznavali

upravo po karakteristici gubitka kontinuiteta misli i svijesti o tome to
izgovaraju. Dok prethodna faza stavlja razumnu osobu pred izbor izmeu
velike tete i male koristi, ova faza zabranjuje vjerniku zainteresiranom za
obavljanje namaza, pribliavanje namazu u stanju pijanstva, udaljavajui ga
od alkoholnih pia do iza jacije. Nakon objave spomenutog ajeta, veina
muslimana je prestala

sa konzumacijom alkoholnih pia. Ovaj ajet

je

temeljito pripremio teren kod ciljne skupine za opu zabranu koja nije
ograniena vremenom, prostorom niti nekom okolnou. (prema Ljevakovi,
2003) Posljednja faza je zapoela ajetom: O vjernici, vino i kocka i
kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato
se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da pomou
vina i kocke

unese meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od

sjeanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoete li se

okaniti?19 U ovoj fazi Poslanikove, s.a.v.s., realizacije kur'anskog suzbijanja
alkoholizma, druga kategorija vjernika koji su jo uvijek konzumirali alkohol u
umanjenoj i ogranienoj mjeri sa promijenjenim stavom o njemu susree se

18 Blaga do umjerena alkoholisanost - do 0,5 promila alkohola u krvi, struktura linosti

se neprimjetno mijenja, manifestujui se euforijom i raspoloenjem, netanim i
nekoordinisanim pokretima, slabljenjem otrine vida i snienje praga sluha. Srednja do
teka alkoholisanost - od 0,5-1,5 promila koncentracije alkohola u krvi, dolazi do
intenzivnijeg naruavanja funkcije mozga. Gubi se kontinuitet misli, subjektivne procjene,
samokontrola, intelektualne funkcije i mo zapaanja, a pojaava se sugestibilnost,
emocionalnost i razdraljivost. ulna zapaanja su esto pogrena i sa moguom pojavom
iluzija. Veoma teka do potpuna alkoholisanost - od 1,5-2,5 promila. Gubi se
samokontrola i samokritika, objektivno procenjivanje situacije je nemogue uz povremene
gubitke svijesti, vremensku i prostornu dezorjentaciju, pospanost, muku i povraanje. Preko
3,5 promila dovodi do tipinog toksinog stanja organizma, moe zavriti smru.
(http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/509/ oitano: 19. 4. 2012.

19 El-Maida, 90-91.
13

sa pedagokom averzivnom tehnikom20 koja imenuje negativno ponaanje

odvratnim djelom koje je rezultat ejtanovih metoda skretanja sa puta ka
cilju kojeg su kao vjernici postavili pred sebe, te da prihvatajui ejtanov
metod stimulacije negativnog ponaanja oekuju raskidanje odnosa sa
vjernicima, Allahom i obredima. U vrijeme objave ajeta etvrte faze druga
kategorija ciljne skupine se ve ustalila u formi ograniene konzumacije
alkohola i bitno promijenila stav o njemu. Novonastala faza omoguava im da
naprave unutranju rekapitulaciju odnosa prema alkoholu, sebi i zajednici
kojoj pripadaju. Oni koji se odlue za pozitivne odnose sa vjernicima, Allahom
i obrede kreu putem vraanja u prvu fazu prve kategorije koja se zavrava
prestankom konzumacije kroz struni uvid druge faze. Ajet se zavrava
otvorenim retorikim pitanjem koje vjernika poziva na savjest. Pa hoete li
se okaniti? Ciljna skupina je nedvosmisleno odgovorila: Prestali smo,
prestali smo! (Prema Kurdi, 2011:194.). Miljenovi 2010. prema Radat,
2005. istie vanost duhovne dimenzija u promjeni svjetonazora i/ili
prakticiranja religioznosti kao mogueg zatitnog faktora u izgradnji nove
slike svijeta i pridavanju smisla proivljenom. Miljenovi, 2010. prema
Wolman, 2001. govori o spiritualnoj inteligenciji kao ljudskoj sposobnosti da
se pita o smislu ivota i kvaliteti veza sa drugima, povezujui s tim i
motivaciju za osobnom promjenom jer propitivanje o ivotu ukljuuje i
razmiljanje o vrijednostima, novom smjeru ivotnog puta i djelotvorniji
odnos prema preprekama. Odnos pripremljene ciljne skupine nakon objave
ajeta etvrte faze dobro oslikava iskustvo Enesa, r.a.:Toio sam ljudima na
dan zabrane vina u kui Ebu-Talhe. Pili smo pie od nezrelih datula i suhih
hurmi. Kad je neki telal zavikao, Ebu Talha mi ree: Izai i pogledaj. Telal je
vikao: Vino je zabranjeno. Proliveno je po ulicama Medine. Ebu Talha mi je
rekao: Izai i prolij ga, pa sam to i uinio. Neki ljudi su govorili: Taj i taj je
20 Averzivna tehnika se primjenjuje za otklanjanje ponaanja koje sredina u kojoj
pojedinac ivi ne prihvata. Averzivni impuls se pojavljuje nakon neprihvatljivog
ponaanja ili kroz uskraivanje stimulusa. U pedagokoj averzivnoj terapiji kao
stimulusi se koriste nagrade i kazne koje se mogu iskazati prikriveno kroz film,
matu ili hipotetiki kao to je sluaj u ovoj fazi prevencije. (prema Mandi, 1986.)
14

poginuo sa vinom u svom stomaku, pa je Allah uzvieni objavio: Onima koji

vjeruju i dobra djela ine nema nikakvog grijeha u onome to su pojeli i popili
prije zabrane. (Buhari i Muslim, prema Ibn Kesir, 2002:387) Ovu fazu prema
Jaap van der Stel karakterie tercijarni preventivni rad podrazumijevajui
prevenciju ponovne pojave negativnog ponaanja promoviui princip
blagostanja baziran na ideji da se ukloni patnja te promoviraju pozitivna
ponaanja i rezultati. Evaluacija preventivnog rada, kao mjera kvaliteta, sa
drugom kategorijom ciljne skupine se takoer oslanja na djelotvornost 21 i
efikasnost22. S obzirom da je namjeravani cilj preventivnog rada u praksi
ostvaren

potpunosti

zavren

prestankom

negativnog

ponaanja

pojedinaca, titei i pojedince i zajednicu, moemo rei da je Posanikova,

s.a.v.s., realizacija kur'anskog suzbijanja alkoholizma djelotvorna i u drugoj
kategoriji. Savremena istraivanja potvruju pozitivne efekte Poslanikovog,
s.a.v.s., rada na suzbijanju alkoholizma i procjenjuju da alkoholizam u
islamskim zemljama ima vrlo nisku incidenciju tako da se ne smatra velikim
problemom. U islamskom svijetu reducirana je ovisnost o alkoholu budui da
se takva ovisnost smatra socijalnim zlom (ukin i saradnici, 2006:3). to se
tie efikasnosti kao odnosa efekta i trokova, vidimo da je Poslanik, s.a.v.s.,
preuzeo odgovornost za trokove koji su se pojavili kao posljedica
obustavljanja negativne prakse, te zbog pozitivnih efakata preventivnog rada
i njihovih dugoronih posljedica, trokovi su bili sporadini, a efikasnost
maksimalna. Takav je bio sluaj sa ovjekom koji je poslovao vinom iz
Hajbera u Medini. Kada je doao u Medinu, sreo ga je neki musliman rekavi
mu da je vino zabranjeno. On ga je ostavio na nekom breuljku, pokrivi ga
odjeom i otiao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i upitao: Allahov poslanie, uo sam
da je vino zabranjeno? Odgovorio je: Da. Ja imam pravo da ga (vino)
21 Djelotvornost podrazumijeva stepen do kojeg se namjeravani cilj preventivnog
rada ostvari u praksi.
22 Efikasnost podrazumijeva odnos efekata i trokova. to su manji trokovi, to je
preventivna aktivnost efikasnija.
15

vratim onome od koga sam ga kupio?, pitao je. Odgovorio mu je: Nije
ispravno da ga vrati.

Mogu li ga pokloniti nekome ko e mi to istom

mjerom nadoknaditi?, pitao je. Odgovorio mu je:Ne. U to je uloen imetak

siroadi koja su pod mojom zatitom?, pitao je. Odgovorio mu je: Kada
stigne bogatstvo Bahrejna, doi nam, pa emo dati zamjenu tvojim
siroadima za njihov imetak. (...) (Hafiz Ebu Jala el-Mevlisi, garib, prema
Ibn Kesir, 2002:388.). Poslanik, s.a.v.s., je vrsto stojao na ouvanju rezultata
preventivnog rada teei da u daljem radu prevenira pojavu recidiva 23 i
mogunost formiranja nove generacije konzumenata alkoholnih pia to je
naglasio u hadisu: ... Ko popije neto to opija njegov namaz, bie krnjav
etrdeset dana, a ako se pokaje, Allah e mu oprostiti. Meutim ako se
povrati etvrti put, Allahova obaveza je da ga napoji tinetul-habala. Neko je
upitao: 'ta je tinetul-habala, Allahov poslanie?' Odgovorio je to je sukrvica i
gnoj stanovnika vatre, a ko njime napoji maloljetnu osobu koja ne zna da li
mu je to dozvoljeno ili zabranjeno, Allahova obaveza je da i njega napoji
gnojem

stanovnika

Vatre

(Ebu

Davud,

prema

Ibn

Kesir,

2002:388)

Poslanikova prevencija recidiva bila je obiljeena dubokim razumijevanjem i

poznavanjem motiva ciljne skupine kojoj je izuzetnu vrijednost predstavljala
srea i uspjeh na buduem svijetu.... Onaj ko bude pio vino, pa umre
ustrajan na tome, ne uinivi pokajanje, nee ga piti na onome svijetu
(Muslim, prema Ibn Kesir, 2002:388) Vino je dennetsko pie, nagrada, koju
je Poslanik, s.a.v.s., opisao kao: ....rijeke vina od kojeg glava nee boljeti i
zbog kojeg se ovjek nee kajati, (Ahmed) Ovi hadisi koji pokazuju
Poslanikov, s.a.v.s., odnos prema recidivu ukazuju na rijeenost da nastavi sa
primjenom pedagoke averzivne terapije obiljeene anticipacijom nagrade ili
kazne na buduem svijetu. Potpuni pristup preventivnom radu dotie razliite
drutvene segmente. Prevencija se bavi lancem proizvodnja-distribucijaprodaja na malo- upotreba, gdje svaka karika u lancu predstavlja okvir za
preventivni rad. U tom smislu je Allahov Poslanik, a.s., prokleo deset osoba
23 Recidiv Ponavljanje pojave nakon to je ieznula. (prema Klai, 2001.)
16

koje imaju posla sa opojnim piima: proizvoaa, naruioca proizvodnje,

konzumenta,

distributera,

skladitara,

posluitelja,

prodavca,

korisnika

zarade, onoga ko ga kupuje i kome se kupuje. (Ahmed, prema Ibn Kesir,

2002:388) I

dananji

preventivni

programi

pokuavaju

sistemskim

pristupom usmjerenim istovremeno na dva kljuna fenomena, fenomen

ponude alkohola te fenomen potranje alkohola efikasno utjecati na
smanjenje konzumacije alkoholnih pia (Mihi, 2008.). Kvalitet Poslanikove,
s.a.v.s., realizacije kur'anskog suzbijanja alkoholizma se oslanja na snagu
zajednice. Svaki musliman daje svoj doprinos izbjegavajui drutva, skupove
i mjesta u kojima se toi, slui i konzumira alkohol, u skladu sa hadisom koji
prenosi Omer, r.a., u kome Poslanik, a.s., kae: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji
dan neka ne sjeda za stol na kome krue ae s alkoholnim piima." (Ahmed
i Tirmizi prema Kurdi, 2011:197) Preventivni rad svakog muslimana
pojedinano inspirisan je preporukom Poslanika, s.a.v.s., da

se bori protiv

negativnosti u drutvu adekvatnim sredstvima. Ako nije u stanju sprijeiti

negativne postupke svojim djelima ili verbalnim objanjenjem i savjetom,
onda moe izbjegavati mjesta, skupove i drutva u kojima se negativni
postupci ine, osuujui ih na emocionalnoj razini, srcem, to je minimum
imana. Poslanik, s.a.v.s., u procesu suzbijanja alkoholizma nije zanemario
koritenja alkohola, u svrhe lijeenja, insistirajui na odranju objavljenog
statusa zabrane alkohola zbog psihoaktivnog uinka koji mu je posljedica,
rijeima: To nije lijek, ve bolest" (Muslim, Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi prema
Ljevakovi, 2003:645) i Allah je dao i bolest i lijek, pa se lijeite, ali ne
zabranjenim stvarima. (Ebu Davud, prema Ljevakovi, 2003:645) Plod
kur'anskog suzbijanja alkoholizma je nedvosmislena zabrana koritenja
alkohola, ali je istovremeno i sjeme budue prevencije recidiva i prevencije
ranog poetka konzumacije alkoholnih pia, onemoguavajui zloupotrebe na
razini poslovanja alkoholnim piima, zloupotrebu alkohola u svrhe lijeenja,
postavljajui svakog pojedinca kao batovana zaduenog za njegov razvoj i
opstanak.

17

ZAKLJUAK
Drutvo u kojem je ivio Muhammed, s.a.v.s.. obiljeavalo je konzumacija
alkoholnih pia. Jo u Mekanskom periodu poinje Poslanikova, s.a.v.s.,
realizacija kur'anskog suzbijanja alkoholizma koja se odvijala u etiri faze
prilagoeno se obraajui konzumentima

u zavisnosti od njihovog odnosa

prema alkoholu. Rad je analizirao kur'anske ajete koji pretstavljaju faze

suzbijanja alkoholizma, i njihovu

realizaciju u Poslanikovoj, s.a.v.s., praksi

ime smo eljeli prikazati specifinu strukturu preventivnog rada strunjaka u

svakoj pojedinoj fazi. Takve generalizacije smo kao pozitivnu praksu iz
prolosti poredili sa savremenim uputstvima za rad strunjaka u istom polju
kreirajui

uvjete

za

aplikaciju

aktuelnim

programima

prevencije

alkoholizma. Evaluacija Poslanikove s.a.v.s., realizacije kur'anskog suzbijanja

alkoholizma poslije druge i etvrte faze je ukazala na visoku djelotvornost i
efikasnost kao mjerilo kvaliteta, uz to smo naglasili vanost irenja
preventivnog rada na sve razine drutva i privrede, posveenost prevenciji
recidiva,

prevenciji

ranog

poetka

konzumacije

alkohola,

mogunosti

zloupotrebe alkohola kao lijeka i delegiranje odgovornosti preventivnog rada

na sve lanove zajednice. Rezultati predstavljaju spoznaje da je za
preventivni rad potrebna politika mo, da razliitim kategorijama ciljne
skupine

trebamo

pristupati

zavisnosti

od

njihovog

odnosa

prema

konzumaciji alkohola, da strunjak u preventivnom radu treba uraditi poetno

istraivanje ciljne skupine kojim bismo dobili informacije o odnosu prema
konzumaciji alkoholnih pia i druge relevantne podatke na osnovu kojih
moemo ciljnu skupinu razvrstati u specifine kategorije i faze, te u skladu sa
tim praviti prilagoene programe prevencije opisane u drugoj, treoj i
etvrtoj fazi. Rezultati ukazuju na to da prevencija ima regresivni karakter za
kategoriju koja tei psihoaktivnim uincima koji se nau u treoj i etvrtoj fazi
tako to ih ogranienja tree faze uz svijest o veoj teti od koristi osnauju
utiui na mijenjanje stavova vraajui ih u prvu fazu neutralnog stava koji
trai struni uvid druge faze koja zavrava odabirom prestanka konzumacije.
18

evrta faza je namijenjena onima koji nisu samostalno donijeli odluku, ali
prihvataju zabranu autoriteta u kojeg vjeruju, Allaha, d.. Zabrana
konzumacije alkohola je dola kao plod preventivnog rada, ali i sjeme budue
prevencije. Evaluacija ovakvog naina prevencije je pokazala djelotvornost i
efikasnosti, uz napomenu da traje due i da ne prestaje sa etvrtom fazom,
nego se nastavlja kontinuirano kroz prevenciju rane konzumacije alkoholnih
pia, prevenciju recidiva, obuhvatajui cijelo drutvo i privredu, prenosei
obavezu preventivnog rada na sve lanove drutva. Na taj nain se
omoguava integrisanje pozitivne preventivne prakse Poslanika, s.a.v.s., sa
savremenim tendencijama preventivnog rada.

LITERATURA
1. Agi, H. (2009). Materijal za podrku izuavanju segmenata menadmenta
u obrazovanju i menadmenta kvalitete odgoja i obratovanja. Zenica:
Autor.
2. Ebu Gudde,A.(2003). Poslanik kao uitelj i njegovi metodi u poduavanju.
Novi Pazar: El-Kelimeh.
3. El-Hilali, S. (2011). Enciklopedija zabrana u islamu I. Sarajevo:Prevodilac.
4. El-Karadavi, J. (2005). Poslanik i nauka. Sanski Most: Medlis Islamske
5.
6.
7.
8.

zajednice.
ElMunziri, H. (2004). Et-Tergibu vet-Terhib. Sarajevo : Bookline.
Goleman, D. (1995). Emocionalna inteligencija. Bantam Books.
Gruden, Z. (1989). Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: kolske novine.
Halilovi,S.(2007). Sira, ivotopis posljednjeg Allahovog poslanika. Novi

Pazar: El -Kelimeh.
9. Ibn Kesir, (2002). Tefsir, skraeno izdanje. Sarajevo: Visoki saudijski
komitet za pomo BiH
10. Karali, M. (2010). Hadis i hadiske znanosti. Novi Pazar: El -Kelimeh.
11. Kocijani, A. I Radeti -Pai, M. (2011). Zlouporaba sredstava ovisnosti
uenika osnovne kole: Preveniranje i rano interveniranje. U asopisu:
Metodiki obzori, br.13, str: 5-17.
12. Kurdi, . (2011). Pedagogija Muhammeda, a.s.. Zenica: Islamski
pedagoki fakultet.
13. Kur'an sa prijevodom, (1994). Prijevod: Korkut B.

19

14.

Ljevakovi, E. (2003). Konzumiranje alkohola u svjetlu eriatskih

propisa. U asopisu: Glasnik rijaseta iz-e u bih, br. 7-8, str: 644-646.
15. Mahmud, A.A. (2008). Osnovi islamske pedagogije. Novi Pazar: ElKelimeh.
16. Mandari, V.B. (2009). Mladi, integrirani i(li) marginalizirani. Zagreb:
Glas koncila.
17. Mandi, P. (1986). Savjetodavni vaspitni rad. Sarajevo: Svjetlost.
18. Mihi, J. (2008). Prevencija pijenja alkohola kod mladih. U asopisu:
Kriminologija i socijalna integracija, br, 2, str: 61-73.
19. Miljenkovi, A. (2010). Psihosocijalni pristup i alkoholizam: Iskustvo
rada u klubovima lijeenih alkoholiara. U asopisu: Ljetopis socijalnog
rada, br. 17, str: 281-294.
20. Pehar-Zvako, L. (2003). Slobodno vrijeme mladih ili.... Sarajevo:
Filozofski fakultet.
21. Qutb, S. (1998). U okrilju Kur'ana. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka.
22. Raki, B. (1981). Procesi i dinamizmi vaspitnog djelovanja. Sarajevo:
Svjetlost.
23. Rami, . (2002). Ljudska dua i institucija samokontrole u islamu. U
asopisu: Preporod, br. 11.
24. Rami, . (2008). Temeljni principi idtihada u islamskom pravu (fikhu) i
znaaj njihove primjene u savremenom dobu. U zborniku radova:
Islamskog pedagokog fakulteta u Zenici, br.6, str: 117-135.
25. Van der stel, J. (1998). Kako olakati svakodnevni ivot preventivnog
radnika, Prirunik o prevenciji alkoholizma, narkomanije i puenja. Grupa
pompidouvijee evrope & jellinek consultancy.
26. Vejo, E. (2005). Propitivanje paradigme kaliteta. Na nauno-strunom
skupu sa meunarodnim ueem: Kvalitet 2005.
27. Vukasovi, A. (1995). Pedagogija. Zagreb: Alfa.
28. Wan Daud, W.M.N. (2010). Syed Muhammed

Naquib

Al-Attas-

obrazovna filozofija i praksa- izlaganje originalnog koncepta islamizacije

znanja. Sarajevo: Tugra.
29. ukin i saradnici, (2006). Ovisnost o akoholu-posljedice za zdravlje i
radnu sposobnost. U asopisu: Arh Hig Rada Toksikol, br. 57, str: 413-426.
30. http://medicor.wordpress.com/, oitano: 19. 4. 2012.
31. http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/509/ oitano: 19. 4. 2012.

20