Sanacija i ojaanje konstrukcija, uvod i definicije.

Uzroci
oteenja, agresivnost sredine, preoptereenje,
projektantske i izvoake greke. Ocjena i snimak postojeeg
stanja oteene konstrukcije.
Klasifikacija oteenja. Opti principi sanacije i ojaanja.
Primjeri oteenih objekata. Objanjenje uzroka oteenja i
naina izbora metoda sanacije.

Uvod i definicije
Oteenje je smanjenje ili gubitak nosivosti, funkcionalnosti i/ili trajnosti
konstrukcije ili njenih elemenata usljed dejstva spoljanjih uticaja.
Rekonstrukcija je izvoenje graevinskih i drugih radova na objektu,
objektu kojima se:
vri dogradnja; utie na stabilnost i sigurnost objekta; mijenjaju konstruktivni
elementi; mijenja tehnoloki proces; mijenja spoljni izgled objekta; poveava broj
funkcionalnih jedinica; utie na bezbijednost susjednih objekata, saobraaja i

ivotne
sredine....
d
Sanacija je izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima
se vri zamjena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne mijenja spoljni
izgled, odnosno ne utie na bezbijednost susjednih objekata, saobraaja i ivotne
sredine, kojima se vri popravka ureaja, postrojenja i opreme... Sanacijom se
konstrutivni elementi vraaju u stanje projektovane nosivosti, funkcionalnosti i/ili
t j
trajnosti
ti kkoje
j su imali
i li prije
ij oteenja.
t j
Ojaanja su dovoenje konstrukcije (elemenata) u stanje poveane nosisvosti,
/ trajnosti
j
u odnosu na p
projektovano
j
(izvedeno)
(
) stanje.
j
funkcionalnosti i/ili

Radovu na sanaciji mogu se podijeliti na:

Reparaturne
p
sanacije
j - radi p
produenja
j upotrebljivosti
p
j
i trajnosti
j
objekta
j
Konstrukcijske sanacije koje se odnose na nosivost konstrukcije

Reparaturne sanacije
Reparaturnim sanacijama se otklanjaju oteenja na elementima konstrukcije koja
vremenom mogu dovesti do naruavanja njihove zahtijevane nosivosti.
Ova oteenja su uglavnom vezana za:
oteenja zatitnog sloja betona i slinih povrinskih defekata, kao to je, na
primjer, segregacija betona;
koroziju armature;
nastanak prslina irina veih od dozvoljenih graninih vrijednost.
UZROCI OTEENJA ELEMENATA KONSTRUKCIJE, SU UGLAVNOM SLEDEI:

1. dejstva atmosferskih uticaja,

2. dejstva razliitih agresivnih agenasa,
3. greaka pri izvoenju,
4. greaka pri projektovanju.

Oteenje:
Zona segregacije
betona
Primjeri reparaturnih
sanacija

Sanacija:
Lokalna primjena
odreenih vrsta
reparaturnih
maltera.

Oteenje:
Prsline u AB zidu
rezervoara

Oteenje: Povrinska destrukcija

betona

Sanacija:
Injektiranje i
zatitni premazi

Sanacija: Lokalna primjena odreenih

vrsta reparaturnih maltera.

Konstrukcijske sanacije
Ova vrsta sanacije
j se preduzimaju
p
j kada nije
j zadovoljena
j
nosivost i sigurnost
g
konstrukcije.
Uzroci koji dovode do potrebe za konstrukcijskom sanacijom, uglavnom su:

naruena projektovana nosivost (moe

(moe, na primjer,
primjer nastati zbog prethodno opisanih
oteenja koja nisu na vrijeme sanirana reparaturnim sanacijama),
narueni funkcionalni zahtijevi (pojava prekomjernih prslina, prekomjernih ugiba,
vibracija)
promjene namjene objekta
b k i njegove geometrije (promjena
(
organizacije prostora
dodavanjem novih zidova kao oslonaca, izrada novih otvora u meuspratnoj
konstrukciji ili AB zidovima,),
poveanja korisnog i (ili) stalnog optereenja,
promjenom statikog sistema (dodavanjem ili ukidanjem pojedinih konstrukcijskih
elemenata),
preraspodjele statikih uticaja,
prinudnih
i d ih deformacija
d f
ij (usljed
( lj d efekata:
f k t skupljanja
k lj j betona,
b t
ttemperaturnih
t ih promjena,
j
nejednakih slijeganja oslonaca),
poara,
seizmikih uticaja,
j ,
udara vozila,
greaka pri projektovanju,
greaka pri izvoenju.

Konstrukcijske sanacije, bez obzira na uzroke, podrazumijevaju da se

odreena konstrukcija,
konstrukcija kod koje nije u svim precescima bio zadovoljen uslov:
Ed Rd
Gdje je:
Ed- proraunska vrijednost uticaja od spoljanjih optereenja (dejstava),
Rd- proraunska vrijednost nosivosti elementa
odreenim postupcima sanacije dovede na nivo zadovoljavanja gornjeg
uslova u svim elementima konstrukcije.
konstrukcije
Najei uzroci koji dovede do stanja kada nije zadovoljen prethodni uslov, su
sljedei:
degradacija konstrukcije ili nekog njenog elementa usled djelovanja razliitih
agresivnih agenasa;
konstrukcijski nedostaci kao posljedica razliitih propusta i greaka pri
projektovanju i izvoenju konstrukcija;
oteenja
t j konstrukcija
k
t k ij u razliitim
liiti manje
j ili vie
i neregularnim
l i situacijama.
it
ij

Degradacija konstrukcije ili njenog elementa usljed djelovanja razliitih agresivnih

agenasa

Degradirana armiranobetonska konstrukcija

sa izrazito korodiranom armaturom

Dimnjak korozija armature

Vlaenje zidanih zidova

PROPUSTI I GREKE U PROJEKTU

Usled nedovoljno kvalitetnih podloga vezanih za lokaciju objekta i geotehnike
uslove,
Neadekvatan izbor materijala, konstrukcijskih reenja, proraunskih modela i
optereenja,
optereenja
Raunske greke,
Pogreno konstruisanje i oblikovanje pojedinih detalja.
GREKE I PROPUSTI U GRAENJU
Najee su vezani za kvalitet materijala i ostvarenu geometriju
konstrukcije, ali i za parametre tehnolokog karaktera:
Neadekvatna njega betona
betona,
Loa ugradnja (vibriranje) betona,
Nepravilno izvoenje radnih prekida betoniranja,
Nedovoljni zatitni slojevi betona i dr.

OTEENJA KONSTRUKCIJE U RAZLIITIM NEREGULARNIM SITUACIJAMA

j
se jjavljaju
j j u sluajevima:
j
Najee
Neadekvatne eksploatacije konstrukcija
Pri razliitim vidovima preoptereenja.
p p
j
Meutim, mogu da nastanu i usled izvesnih incidentnih dejstava:
eksplozija,
eksplozija
poara,
zemljotresa,
ratnih razaranja,
udara vozila ili broda

Greka u projektovanju - armiranobetonsko stepenite ploa konzolnog

prepusta bez armature u gornjoj zoni

Greke i propusti u graenju

(nepravilno izveden prekid i nastavak
betoniranja)

Greke i propusti u graenju

(nedovoljna debljina zatitnog sloja
betona)

Oteenje donje povrine meuspratne pune ploe i

stuba, usljed poara, zahteva konstrukcijsku sanaciju

Povredljivost konstrukcija i klasifikacija oteenja

Definisanje parametra povredljivosti konstrukcije (vulnerability) esto predstavlja
problem.
problem
Jedna od mogunosti je da se procijeni vrijednost rekonstrukcije objekta u odnosu na
izgradnju sline ili iste konstrukcije, to predstavlja ekonomsku procjenu oteenja. Ili
kao to je to dato u EMS
EMS-98,
98, koristi se indeks oteenja, koji se dobija iz diskretnih
stanja oteenja koja se pripisuju razliitim elementima konstrukcije.
Kod EMS-98 podjela konstrukcija u klase povredljivosti (vulenarbility classes) data je
u zavisnosti od tipa
p konstrukcije.
j
Povredljivosti konstrukcija podijeljena je uklase, sa oznakama od A do F, a nosive
konstrukcije su razvrstane prema vrsti nosivog sistema i vrsti materijala.
Najslabijim konstrukcijama dodijeljena je klasa osjetljivosti A, a konstrukcijama koje
e pokazati najbolje ponaanje usljed djelovanja zemljotresa pridruuje se klasa F.
(sljedea tabela).

Podjela konstrukcija u klase povredljivosti (vulnerability classes)

Klasifikacija oteenja na zidanim konstrukcojama

Stepeni (Grades) oteenja prikazani na gornjim skicama dati su na osnovu
preporuka za zidane konstrukcije, GNDT National Group for Earthquake Loss
Reduction Italy.
Veliina stepena oteenja kree se od 1 (Grade 1) neznatna - jedva primjetna
oteenja do 5 (Grade 5) koji predstavlja ruenje objekta.

1) vertikalne pukotine uz otvore; 2) dijagonalne pukotine na parapetima i na

nadprozornicima i nadvratnicima; 3) dijagonalne pukotine na meuprozorskim
stupcima; 4) lokalno drobljenje zia sa ili bez ljutenja maltera; 5) horizontalne
pukotine nastale usljed savijanja na vrhu ili dnu vertikalnih stubaca zia izmeu
otvora;
t
6) vertikalne
tik l pukotine
k ti koje
k j prolaze
l
kroz
k
zie
i na mjestu
j t ukrtanja
k t j zidova;
id
7)
vertikalne pukotine na mjestima kontakta zidova; 8) otpadanje materijala na
mjestima greda usljed udara; 9) odvajanje i iskljuenje zone ukrtanja dva ugaona
zida
Vrste pukotina kod konstruktivnih zidova zidanih konstrukcija

Nosivi zidovi zidanih konstrukcija

Stepen oteenja

Opis

Nivo

Nikakvo

Nema vidljivog oteenja

Neznatno

Bilo koje pukotine do 1mm

Srednje

Pukotine do 4mm ukoliko pripadaju tipu pukotina 1, 5, 6,

do 2mm ako pripadaju tipu pukotina 2, 3,7,
do 1mm ako pripadaju tipu pukotina 4, 8,9

Znaajno

Pukotine do 10mm ukoliko pripadaju tipu pukotina 1, 5, 6, ili do

5mm ako pripadaju tipu pukotina 2, 3,7,
do 2mm ako pripadaju tipu pukotina 4,
4 8,9
89

Veoma znaajno

Pukotine i oteenja vea od D

Ruenje (razoreno)

Oteenja na nosivim zidovima datim od strane National Group for

Earthquake Loss Reduction -GNDT
GNDT

Campania 1980
Type of
structure: field
stone masonry
((in very
y weak
mortar) A
Grade of
g 5
damage:

Montenegro 1979

Type of structure: simple

stone masonry B

Grade of
damage: 4

Swabian Alb 1978

Type of
structure:
unreinforced
yB
masonry

Grade of
g 2
damage:

Friuli 1976

Grade of
damage: 4
Type of structure: unreinforced masonry,
masonry
with RC floors C

Irpinia 1987

Type of structure:
RC frame C-E?

Grade of
damage: 4

Kobe 1995
Type of
structure:
RC walls C-E?

Grade of
g 5
damage:

KONSTRUKCIJSKE SANACIJE I OJAAVANJE

Projekat sanacije
Svaka konstrukcijska sanacija treba da se izvodi na osnovu posebne tehnike
dokumentacije, Glavnog projekta sanacije koji, u optem sluaju, mora da bude
zasnovan na ulaznim podacima - podlogama, kao to su:
Projektni zadatak,
Projekat
P j k t postojee
t j kkonstrukcije,
t k ij
Izvetaj o pregledu i procjeni stanja konstrukcije,
Geodetski snimak konstrukcije
j (eventualno),
(
),
Geotehnike podloge (eventualno - zavisno od vrste konstrukcije i prirode njenih
oteenja),
Ostale podloge (odnosi se najee na sluajeve kada se osim sanacije
konstrukcija, iz funkcionalnih ili iz razloga vezanih za izmijenjene eksploatacione
uslove, objekat preureuje).

Za izradu projekta sanacije od posebnog znaaja je Izvetaj o pregledu i proceni

stanja konstrukcije, koji u optem sluaju treba da sadri:
obim,
obim intenzitet i uzroke nastalih oteenja,
oteenja
ispitivanje mehanikih karakteristika materijala (beton, elik, opeka,...),
snimak izvedene geometrije elemenata konstrukcije,
stanje, kvalitet i stepen korozije elika u betonu
tehniki snimak svih oteenja konstrukcije, ukljuujui i njihovu klasifikaciju i
kvantifikaciju (raspored i irine prslina, povrinska oteenja betona),
stanje deformacija konstrukcije (ugibi, pomjeranja oslonakih taaka i dr.),
generalni zakljuak o stanju konstrukcije,
predlog
dl naina
i sanacije.
ij

Projekat sanacije treba da sadri:

sve neophodne tekstualne priloge (tehniki izvjetaj,
izvjetaj tehnike specifikacije za
materijale i izvoenje radova, predmjer i predraun radova),
raunske priloge (proraun konstrukcije kao cjeline, proraun pojedinih detalja,..)
grafike
fik priloge
il
(di
(dispozicioni
i i i crtei,
t i planovi
l
i armature,
t
reenja
j d
detalja,
t lj ...).
)
U sluaju kada ne postoji projekat postojee konstrukcije, potrebno je izvriti:
detaljno snimanje geometrije postojeih elemenata konstrukcije,
temovanje otkrivanje armature radi utvrivanja broja i prenika,
izradu istranih jama za utvrivanje dimenzija i kote fundiranja temelja.
temelja

Pogreno shvaeno temovanje radi

otkrivanja armature

U praksi imaju najiru primjenu sledee metode sanacije:

Smanjivanje optereenja konstrukcijskih elemenata,
Prenoenje optereenja na susjedne konstrukcijske elemente dovoljnih nosivosti,
Smanjivanje raspona konstrukcija, koje nemaju zadovoljavajuu nosivost,
Promjena
P omjen sistema
i tem konstrukcija,
kon t k ij koje nem
nemaju
j zadovoljavajuu
do olj
j no
nosivost,
i o t
Ojaanje konstrukcija postupcima prednaprezanja,
Ojaanje putem poveanja presjeka dodatnim povrinama betona i/ili armature
Ojaanje poprenih presjeka lijepljenjem dodatnih lamela od elika, staklenih
vlakana, karbonskih vlakana i sl.
PRIMJER smanjenja optereenja

Nadogradnja zgrada - smanjivanjem intenziteta optereenja na postojeim

etaama (smanjenjem teine slojeva ravnog krova, eventualnom zamjenom tekih
podova i pregradnih zidova na niim etaama objekta savremenim lakim
materijalima) i izborom konstrukcijskog sistema nadogradnje (za novu krovnu
konstrukciju koristiti lake nosae - sisteme od drveta ili elika).

Pukotine u zidanim konstrukcijama

Uzroci pukotina u zidanim graevinama
Uzroci pojavi pukotina u zidanim objektima mogu biti vrlo razliiti. Neki su od njih
bezopasni, drugi dovode do ruenja. Kako svaki objekat posmatamo sa stanovita
nosivosti i upotrebljivosti, potrebno je utvrditi kojoj grupi opaene pukotine
pripadaju.
i d j
Pukotine su dokaz poetnoga oteenja zidanog objekta i predstavljaju nedostatak
bilo sa stanovita nosivosti bilo sa stanovita upotrebljivosti ili s oba stanovita
istovremeno Vano je razlikovanje pukotina koje umanjuju (ili ugroavaju) nosivost,
istovremeno.
nosivost
a time i sigurnost od pukotina koje umanjuju upotrebljivost, ali sigurnost ne
ugroavaju. Od vrste pukotina zavise i postupci popravka (sanacije).
Pukotine u zidanoj graevini mogu nastati ve u toku gradnje i to usljed
skupljanja. Tek izvedeni zid svoj konani oblik poprima nakon dueg vremena.
Tokom vremena dolazi do otputanja suvine vode iz maltera i njegovog skupljanja
(smanjenja dimenzija) a pod optereenjem od sopstvene teine i do deformisanja
(skraenja). Ako je zid slobodan tj. nepovezan s drugim zidovima pukotina nee
nastati, jedino e zid na kraju biti neto nii u odnosu na svoju poetnu visinu. Ako
je zid povezan s drugim zidovima, posebno sa starijim, ili s novim, ali razliito
optereenim zbog razliitih deformacija na spojnici,
optereenim,
spojnici doi e do naprezanja koja
mogu prouzrokovati pukotinu. Takva pukotina nakon to se deformisanje zidova
zavri vie "ne radi" pa se moe zatvoriti malterisanjem.

est su uzrok pojave pukotina promjene temperature.

Svaki materijal pa i zidarija pri promjeni temperature mijenja svoje dimenzije - pri
poveanju temperature se iri, a pri snienju temperatura se skuplja. Ako je
produenje ili skraenje zida sprijeeno, npr. drugim konstrukcijskim elementima ili
trenjem javit e se u materijalu naprezanje koje moe dovesti do stvaranja pukotine.
Takve pukotine neprekidno "diu", tj. poveavaju se i smanjuju, zavisno od
temperaturnih promjenama.
Ako je irenje zida sprijeeno ono e se kompenzirati ili unutranjim naprezanjem u
zidu ili optereenjem susjednih elemenata uz koje je zid priljubljen. Kad naprezanja
premae vrstou materijala javit e se pukotine. Jednom stvorena pukotina mjesto je
na kojem se dogaaju pomjeranja pri sljedeim temperaturnim promjenama. Ove
pukotine
k ti su reda
d nekoliko
k lik milimetara.
ili t
Svaki se materijal pri promjeni temperature razliito iri. Zbog toga spoj dva
razliita materijala
j
predstavlja
p
j mjesto
j
potencijalne
p
j
pukotine.
p
To je
j npr.
p uzrok
pojave pukotina na spoju neizolovane betonske meusprtane ploe izloene suncu i
zida na koji se ona oslanja. Isti je uzrok pukotina koje se javljaju na spojevima nosivih
i pregradnih zidova izvedenih od razliitih materijala. I na spojevima eline
konstrukcije i zidarije e takoe pri promjeni temperature nastati pukotine
pukotine.

Promjena stepena vlage u materijalu uzrok je zapeminskih promjena.

Zapreminske promjene mogu dovesti do pojave pukotina. Koliina vlage u
materijalu zavisi od okruenja u kojem se materijal (objekat) nalazi.
Naelno govorei, upijanje vode dovodi do bubrenja, gubitak vode do skupljanja.
Pukotine prouzrokovane vlagom naroito se uoavaju na nepravilno izvedenim ili
njegovanim malterima.
Pukotine nastale u toku gradnje, one prouzrokovane promjenama
temperature ili vlage, spadaju u grupu pukotina koje umanjuju
upotrebljivost, a od miljenja

i podnoljivosti

korisnika zavisi hoe

li preduzeti mjere za njihovu eliminaciju.

Optereenja su glavni uzrok konstrukcijskim pukotinama.
pukotinama To su pukotine u
nosivim zidanim zidovima prouzrokovane optereenjima koja su premaila vrstou
materijala.
Vrlo rijetko zidarija je preoptereena tako velikim vertikalnim optereenjem da ono
uzrokuje vertikalno raspucavanje. Takav se sluaj ipak ponekad moe dogoditi na
pojedinim uskim zidnim stupcima starijih graevina. Ako se takva pojava dogodi
hitno je potrebno izvesti podupiranje tog dijela objekta.

Horizontalna optereenja est su uzrok raspucavanju zidarije.

Horizontalna optereenja mogu nastati ne samo od zemljotresa i vjetra nego i od
potiska
ti k lunih
l ih konstrukcija
k
t k ij i svodova
d
koji
k ji esto
t postoje
t j u starijim
t iji sakralnim
k l i i
reprezentativnim zidanim graevinama. Pukotina u zidariji je u tom sluaju kosa, pri
emu je smjer pukotine normalan na smjer djelovanja sile zatezanja. Ove pukotine
treba smatrati ozbiljnima,
j
, jer
j ugroavaju
g
j nosivost i stabilnost objekta.
j
Vrlo je vano utvrditi da li je dolo do stabilizacije stanja ili se ono pogorava. To se
moe utvrditi posmatranjem odnosno mjerenjem irine pukotina tokom vremena.
Najjednostavniji
jj
j je
j postupak
p
p postavljanje
p
j j gipsom
gp
privrenog
p
g stakla preko
p
pukotine.
p
U sloenijim sluajevima za mjerenje postoje posebni instrumenti koji mjere
deformacije s tanou i do 1/1000 mm. Ako se tokom vremena pukotine poveavaju
(ire) nuni su ozbiljni zahvati za ojaanje konstrukcije.
U starijim sakralnim objektima este su pukotine u zidariji oko otvora (prozora i
vrata), na mjestima nagle promjene debljine zida, na prikljucima naknadno
prigraenih kapela ili apside.
apside Na lukovima moe se uoiti jedna ili nekoliko pukotina
pukotina.
Takve su pukotine "mirne" tj. ne poveavaju se s vremenom, no ipak "rade" pri
temperaturnim promjenama. Stoga ih nije mogue sanirati premazivanjem bojom ili
slojem maltera, jer e se pukotina opet otvoriti. Svodovi i kupole sakralnih
graevina rijetko su raspucali, a ako jesu, to je upozorenje ozbiljnih
problema na objektu.

Crkva je lake oteena. Oteenja su vidljiva na poprenim zidovima: na

zabatnom zidu iznad i oko apside i na zidu iznad ulaznih vrata;

-Zapadni
Zapadni zid crkve sa zvonikom ima izraene dijagonalne pukotine,
pukotine po
malterskim spojnicama, oko vrata na ulazu u crkvu. Zvonik je u gornjem
dijelu tee oteen;
p
velike p
pukotine uoavaju
j se iznad p
prozora. Pukotine su se jjavile u
- Na apsidi
punoj irini zida. Oteenja su vidna i na zabatnom zidu iznad apside;
- Na svodu crkve izraene su podune pukotine..

Temeljno tlo, u kojem je dolo do promjene reima podzemne vode, do stvaranja

klizita, do ispiranja finih estica tla te kao posljedica toga do slijeganja tla ispod
graevine predstavlja ozbiljan problem za stabilnost graevine.
graevine,
graevine Procesi u tlu su
dugotrajni i spori.
U sluaju klizita ili novog reima nivoa podzemne vode obino treba
rjeavati stabilnost tla na irem podruju oko objekta.
objekta Tek kad se stabiliziraju
i zaustave deformacije u tlu razumno je pristupiti sanaciji. I za te radove nuan je
struni pristup i izrada projekta.
Ipak, glavni razlog oteenjima graevine do kojih dolazi bez promjena u
nosivoj konstrukciji jeste nerijeena odvodnja krovne vode sa objekta.
Vertikalne odvodne cijevi koje krovnu vodu iz oluka dovode do tla zavravaju gotovo
uvijek uz nosivi zid, jer atmosferska kanalizacija ne postoji. Voda ulazi u tla i
razmekava
k
ga. Plitko
Plitk izvedeni
i d i temelji
t
lji "tonu"
"t
" u razmekano
k
tl
tlo, a na objektu
bj kt se
opaaju pukotine.

Sanacija pukotina
Jedno od stanovita moe biti da pukotine ne treba sanirati zbog toga to:
su neznatne irine, npr. 0,1 - 0,2 mm,
nikoga ne ugroavaju i nikome ne smetaju,
ne predstavljaju nedostatak s obzirom na upotrebljivost objekta,
su stabilizovane,
stabilizovane ne poveavaju se tokom vremena,
vremena
bi sanacija imala ogranieni uinak, a pukotine bi se ponovno pojavile na istim ili
drugim mjestima,
bi sanacija iziskivala sredstva koja se mogu korisnije upotrijebiti.
Ako vlasnik odlui pukotine sanirati ima na raspolaganju sljedee
postupke:
Ako se saniraju pukotine koje i dalje "rade", npr. one prouzrokovane temperaturnim
promjenama:
Postavljanje maske. Maska ini pukotinu nevidljivom u prostoriji, ali pukotina i
d lj postoji
dalje
t ji i "radi".
" di" Maska
M k se izrauje
i j u obliku
blik drvene,
d
rjee
j metalne
t l letvice
l t i ili
ugaone letvice.
Premotenje pukotine elastinim materijalom. Pukotina i dalje postoji i "radi, ali
primjeuje,
j
j , jjer je
j premotena
p
trajnoelastinim
j
kitom,, mreicom i sl.
se to ne p
Moe se izvesti na pukotinama proizvoljnog, nepravilnog smjera, ali ne ako im je
irina manja od 0,5 mm i vea od razmaka koji kit podnosi (10 - 20 mm).

Ako se saniraju pukotine koje su smirene i vie "ne rade", npr. nakon
zemljotresa, nakon djelovanja eksplozivnih sredstava, ili poara, mogu
preduzeti sljedee
j
mjere:
j
se p

Zatvaranje pukotine novom bojom i/ili novim malterom postavljenom na

mjestu uklonjenog maltera u okolini pukotine;

Injektiranje pukotine cementnom emulzijom (mjeavinom cementa i

vode) s naroitim dodacima (za postizanje vrstoe, za bubrenje) - to je
primjenjivo za sluaj kad se eli uspostaviti priblino slina nosivost zida kakva je
bila prije oteenja
oteenja. Pukotine ue od 0,3
0 3 mm ne mogu se injektirati;

Oblaganje raspucaloga zida slojem prskanoga betona (torkretbeton) postupak kojim se zid jednostrano ili obostrano oblae slojem 2 4 cm debelog
betona koji se na povrinu zida (prethodno obijeni malter) nanosi mainski.
mainski
Postupak je primjenjiv kad vrlo oteeni zid treba ojaati i zatititi od dalje
degradacije. Metoda je upotrebljiva kod veih zahvata i nije ekonomina za
pojedinane elemente. Po potrebi sloj betona moe se armirati lakom elinom
mreom.

Prednaprezanje elinim icama ili uadima. Taj postupak moe imati

povoljan uinak na ponaanje zida, jer se zidno tijelo dovodi u stanje pritiska
ime se
e prevladavaju
pe l d
j uinci
in i buduih
b d ih sila
il zatezanja.
te nj Postupak
Po t p k je upotrebljiv
pot eblji za
sanaciju i pojaanje oteenih crkvenih zvonika.

 Armiranje. Postavljanjem elinih ipki uz pukotinu i preko nje, sile koje su

uzrokovale "rad" pukotine bit e preuzete postavljenom armaturom. Armiranje u
obliku elinih sidara koja spajaju razdvojene dijelove zida naroito je djelotvorno za
ponovno povezivanje raspucalih zidova koji se spajaju pod uglom.
Ugradnja novih djelova zidanih zidova. Ako su pukotine vrlo iroke obnova
oteenog zida izvest e se pregradnjom. Dijelovi zida od opeke ili kamena, kao i
malter u okolini pukotine e se ukloniti, a na njihovo mjesto ugradit e se novi
komadi i tako ponovno povezati dva razdvojena dijela zida.

Ojaanje jae raspucalih zidova

Zid aneksa koji ima vidne deformacije i u prethodnoj sanaciji je vezan za objekat

OJAANJE ZIDANIH ZGRADA

Injektiranje pukotina u zidu

Pukotine ire od 0.3 mm mogu

g se
ispuniti injektiranjem tekueg
cementnog maltera. Samo se u
posebnim sluajevima koriste
epoksidni materijali.
materijali Injektiranje
pukotina moe se izostaviti ako je
predvieno ojaanje zida
torkretiranjem. Injektiranje se
moe koristiti i kod veih pukotina
sve do veliine od 10 mm.

Postupak injektiranja je sljedei:

odstrani se malter i nevezani materijal u okolini pukotine, a neistoa iz pukotine
ukloni se vazduhom ili vodom pod pritiskom;
uzdu pukotine na 300 do 600 mm izbue se rupe u koje se postave plastine
cijevice na 50 mm dubine fiksirane cementnim malterom;
pukotine se zatvore cementnim malterom po cijeloj duini;
cijevice se zaepe a zatim se, otvaranjem epova u parovima po dva, pukotina
izmeu susjednih cjevica ispere ili izduva;
vri
se injektiranje, pod malim pritiskom, odozdo na gore, pa kad je pukotina
ispunjena, emulzija poinje da tee na prvu gornju cjevicu.

Ojaanje jae raspucalih zidova

Ako su pukotine priblino vertikalne ojaanje se izvodi uklanjanjem oteenih komada

iz pukotinu i ugraivanjem novih zidnih elemenata u malteru.
Upravno na pukotine mogu se ugraditi eline klamfe,
klamfe armatura ili armiranobetonski
modanici. Jedna od mogunosti je i popunjavanje upljina betonom koji presijeca
pukotinu i tako ojaava cijeli zid.
Kod znatno oteenih zidova esto je neophodno zamijeniti itave djelove zidne
mase. Zato je potrebno prvo izvesti privremeno podupiranje konstrukcije koja se
naalzi iznad oteenog zida. Kod vidljivih dislokacija dijela zida izvan sosptvene ravni
treba ukloniti postojei zid i prezidati od istog materijala novi.

Zamjena raspucalih djelova zidova

Ojaanje uglova

Ako je dislocirano samo jedno lice zida, suprotna strane se zadrava i koristi kao
oplata. Sazidae se novo lice zida uz ispunjavanje srednjeg dijela betonom ili
cementnim malterom.
Kod kamenih zidova pod uglom efikasno je umetanje uglovnih kamenova, po 3
komada na 2 m visine zida povezane sa zidnom masom jakim cementnim malterom.
Velike pukotine na uglovima mogu se premostiti umetanjem elinih ipki i
injektiranjem cemetnom emulzijom ili epoksidnom smolom.

Ojaanje zgrade vertikalnim serklaima

Kod zgrada koje imaju monolitne meuspratne tavanice i horizontalne serklae, a

oteene su u zemljotresu, nakon saniranja zidova preziivanjem, injektiranjem ili
torkretiranjem moe se pristupiti izradi vertikalnih serklaa. Vertikalni serklai se
izvode prosjecanjem zidova i horizontalnih serklaa, a armatura (najmanje 414) se
ankerie u temelje i provlai kontinualno do meuspratne konstrukcije na vrhu
zgrade.
zgrade
Kod kamenih zidova izvoenje vertikalnih serklaa se smatra neracionalnim.

Kod zgrada kod kojih je

nosivost zidanog zida za
preuzimanje
i
j seizmikih
i ikih sila
il
nedovoljna, ojaanje se esto
vri torkretiranjem zidova.
Torkret moe biti jjednostran ili
obostran, a dva sloja se
meusobno povezuju ankerima
provuenim kroz zid (0.5 do 4
komada/m2 zidne povrine).
povrine)
Ankeri mogu biti izostavljeni
ako se moe dokazati da e
ostvarena veza zida i torkreta
biti kvalitetna, to se moe
postii kod kamanih zidova.

Ojaanje zgrade torkretiranjem

Armatura u torkretnoj oblozi je

najee mreasta. Debljina
torkreta je oko 30-80mm, a
uobiajeni kvalitet je MB 30.

Sanacija zida od opeke armiranocementnom oblogom

Postupak oblaganja zidova armiranom cementnom oblogom je sljedei: sa povrine

zida
id predviene
d i
za ojaanje
j j ostrani
t i se malter,
lt a spojnice
j i do
d dubine
d bi od
d 10-15
10 15 mm se
oiste. Ako u zidu postoje pukotine one se injektiraju. Zid se dobro oisti, ovlai
vodom, omalterie cemntnim mlijekom, nanese se prvi sloj cementnog maltera (MM20)
j
oko 10 mm,, postave
p
armaturne mree meusobno povezane
p
ankerima
debljine
izbuenim kroz zid (6 kom na m2 povrine zida), a onda se nanosi drugi sloj
cementnog maltera (MM20) takoe debljine oko 10 mm. Debljina cementne obloge
izonosi od 25-30 mm.

Nain povezivanja zidova i ukruivanja tavanica

Tipian detalj ukruivanja i povezivanja tavanica:
a) drvene
b) masivne

Da bi se ukrutile drvene meuspratne

p
konstrukcije
j grede
g
se ankeriu u zidove
elinim vijcima ili ankernim ploama dok se sama tavanica povezuje elinim
dijagonalnim sponama.

Ako konzervatorski zahtijevi

nisu strogi spone-zatege se
ugrauju odmah ispod
meuspratne konstrukcije.
Spone se nakon postavljanja
zategnu kljuem nakon ega
se matice zavare na eline
ankerne ploe.
Tipian detalj postavljanja elinih zatega

Zidani svodovi obino pretstavljaju

dragocjen dio zgrade pa se najee
moraju po svaku cijenu sauvati. U
tom sluaju najprije se popravljaju
oteeni djelovi preziivanjem i
injektiranjem, odstrane se teki

nasipi, zamijene se lakim

materijalom, pa se preko njega
izvede armiranobetonska tavanica.
Ako su potrebne spone one se
ugrauju prije betoniranja ploe.

Ojaanje svoda ploom od lakog betona

Svrha ojaanja temelja je da se u

nivou temelja stvori monolitni
rotilj koji e osigurati sinhrone
oscilacije svih zidova zgrade. Zato
se novi i postojei temelji
povezuju ankerima ili epovima.
Armatura novih temelja odreuje
se konstruktivno (npr. 0.5-1%).
Ako je zbog poveanog
vertikalnog optereenja ili
nedovoljne nosivosti tla potrebno
ojaanje ono se izvodi prema
podacima datim u
geomehanikom
h ik
elaboratu.
l b t

Ojaanje temelja

Ozbiljne mjere osiguranja temelja

su neophodne tamo gdje je
mogue klizanje terena
terena. Meutim
temelji se najee saniraju zbog
lokalnog slijeganja tla, koje je
posljedica
p
j
lokalnog
g
preoptereenja tla ili, to je jo
ee, zbog ispiranja tla ispod
temelja.

Sanacija kompozintim materijalima

Kompozitni materijali su materijali sastavljeni od dvije ili vie komponenti. Mehanike
k kt i tik materijala
karakteristike
t ij l zavise
i od
d mehanikih
h ikih karakteristika
k kt i tik komponenti.
k
ti U praksi
k i
veina komozitnih materijala sastavljena je od osnovnog materijala (matrice) i
armature (materijala koji daje vrstou). U graevinskoj praksi se epoksidne smole
najee
j
koriste kao matrica,, a stkaklena,, aramidna ili karbonska vlakna kao
armatura, mehanike karakteristike date su u tabeli.
Ojaanje FRP trakama vri se lijepljenjem traka,
prema propisanom postupku
postupku, na zid.
zid Za dijagonalno
ojaanje zida koristimo ire trake. Tanje trake se
uptrebljavaju za vertikalno, horizontano i kombinovano
ojaanje. Ugradnja po cijeloj povrini se ne radi, jer se
tako
k remetii paropropusnost zida,
id ve se tada
d FRP
trake ugruju u spojnice. Ponaanje ovako ojaanih
zidanih zidova na dejstvo zemljotresa jo nije dobro
istraeno, te se jo ne nalazi u iroj primjeni.
U praksi se najee upotrebljavaju karbonska vlakna
ili staklena i neto manje aramidna.

Dijagram osnovnog materijala i armature pri dejstvu zatezanja