9.

Na osnovu lana 95 taka 3 Ustava Crne Gore donosim

UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O ZATITI POTROAA
Proglaavam Zakon o zatiti potroaa, koji je donijela Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na estoj sjednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini, dana
23. decembra 2013. godine.
Broj: 01-1974/2
Podgorica, 30. decembra 2013. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.

Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana IV stav 1 na

Ustav Crne Gore, Skuptina Crne Gore 25. saziva, na estoj ednici drugog redovnog
(jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je

ZAKON
O ZATITI POTROAA

DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Predmet
lan 1
Ovim zakonom ureuje se zatita prava potroaa pri kupovini i drugim oblicima
prometa proizvoda na tritu, a naroito: zatita ekonomskih interesa, pravna zatita,
informisanje i obrazovanje, udruivanje potroaa radi zatite njihovih interesa i druga
pitanja od znaaja za zatitu potroaa.
Potroa i trgovac
lan 2
(1) Potroa, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje zakljuuje pravni posao ili
djeluje na tritu u svrhe koje nijesu namijenjene njegovom zanimanju ili poslovnoj
djelatnosti.
(2) Trgovac, u smislu ovog zakona, je lice koje zakljuuje pravni posao ili djeluje na
tritu u okviru svoje poslovne ili druge komercijalne djelatnosti.

(3) Trgovcem se, u smislu l. 55 do 60, l.90 do 101 i l. 109 do 117 ovog zakona,
smatra i lice koje nastupa u ime ili za raun trgovca.
Primjena drugih propisa
lan 3
(1) Ovim zakonom ne ograniavaju se prava koja potroai imaju na osnovu drugih
zakona.
(2) Na obligacione odnose izmeu potroaa i trgovca primjenjuju se odredbe
zakona kojim se ureuju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije drukije ureeno.
Obavezujua priroda
lan 4
(1) Potroa se ne moe odrei prava koja ima na osnovu ovog zakona.
(2) Odredbe ugovora izmeu potroaa i trgovca koje su suprotne odredbama
ovog zakona i na tetu su potroaa, nitave su.
Izbor stranog prava
lan 5
(1) Izborom stranog prava kao mjerodavnog, potroa koji ima boravite u Crnoj
Gori ne moe biti lien zatite na koju ima pravo u skladu sa ovim zakonom.
(2) Na zatitu prava potroaa kod ugovora o turistikim uslugama iz lana 90 ovog
zakona za koje je mjerodavno strano pravo primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako je
predmet ugovora nepokretnost koja se nalazi na teritoriji Crne Gore.
(3) Odredba stava 2 ovog lana primjenjuje se i na ugovor koji se ne odnosi
neposredno na nepokretnost, ako trgovac vri djelatnost u Crnoj Gori ili na drugi nain
usmjerava tu djelatnost ka Crnoj Gori, a ugovor je zakljuen u okviru te djelatnosti.
Znaenje izraza
lan 6
(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1) proizvoa je lice koje proizvodi robu, kao i uvoznik robe ili drugo lice koje se
predstavlja kao proizvoa stavljajui svoje ime, robni ig ili drugo obiljeje na robu;
2) proizvod je roba ili usluga, ukljuujui nepokretnosti, prava i obaveze;
3) roba je pokretna stvar, osim: stvari prodatih u izvrnom postupku ili na drugi
nain na osnovu zakona, polovne stvari koje se prodaju putem aukcijske prodaje na kojoj
potroai mogu lino da uestvuju, voda i gasa kada nijesu stavljeni u prodaju u
ogranienom obimu ili utvrenoj koliini, i elektrine energije;
4) roba u rasutom stanju je roba koja nije prethodno upakovana i koja se mjeri u
prisustvu potroaa;
5) prodajna cijena proizvoda je krajnja cijena za pojedini proizvod ili odreenu
koliinu proizvoda, ukljuujui porez na dodatu vrijednost (u daljem tekst: PDV), druge
poreze i dabine;
6) cijena po jedinici mjere je krajnja cijena, ukljuujui PDV, druge poreze i dabine, po jedinici mjere, u skladu sa zakonom (kilogram, litar, metar, kvadratni metar, kubni
metar ili druga pojedinana mjerna jedinica koja je u uobiajenoj upotrebi u Crnoj Gori);

7) trajni medij je sredstvo koje omoguava potroau da sauva podatke za linu

upotrebu, na nain da podaci ostanu dostupni za buduu upotrebu tokom vremena
primjerenog svrsi informacije i koji omoguava nepromijenjenu reprodukciju sauvanih
podataka (papir, CD i DVD diskovi, USB fle ureaji, memorijske kartice ili hard disk
raunara, elektronska pota i dr.);
8) sredstva komunikacije na daljinu su sredstva koja mogu biti koriena za
zakljuenje ugovora izmeu trgovca i potroaa bez njihovog istovremenog fizikog
prisustva na jednom mjestu, kao to su: adresirani i neadresirani tampani materijali,
standardna pisma i dopisnice, tampana propagandna poruka s formularom za
porudbinu, katalog, telefon sa i bez ljudskog posredovanja, radio, videofon, videotekst,
telefaks ureaj, televizija, internet, elektronska pota i dr.;
9) operator sredstva komunikacije na daljinu je svako lice koje u okviru svoje
djelatnosti ili zanimanja omoguava trgovcu upotrebu jednog ili vie sredstava
komunikacije na daljinu;
10) poslovna praksa je svaka radnja, proputanje, nain ponaanja ili
predstavljanja, poslovna komunikacija, ukljuujui oglaavanje i stavljanje proizvoda na
trite, koju je preduzeo trgovac, a neposredno je povezana sa promocijom, prodajom ili
isporukom proizvoda potroau;
11) kodeks je pravilo ili skup pravila koja nijesu ureena zakonom ili aktom organa
dravne uprave ili lokalne samouprave kojim se ureuje nain postupanja trgovaca koji
su se obavezali da potuju taj kodeks u vezi sa jednom ili vie poslovnih praksi ili
poslovnih sektora;
12) nosilac kodeksa je svaki subjekat, ukljuujui trgovca ili grupu trgovaca koji je
ovlaen za sastavljanje i izmjenu kodeksa i/ili nadzor nad njegovim sprovoenjem;
13) profesionalna panja je poveana panja koja se u pravnom prometu
osnovano oekuje od trgovca u ponaanju prema potroaima, u skladu sa dobrim
poslovnim obiajima i naelom savjesnosti i potenja;
14) bitan uticaj je djelovanje poslovne prakse na ekonomsko ponaanje potroaa
na nain na koji se umanjuje sposobnost potroaa da donese odluku zasnovanu na
potpunoj obavijetenosti, iz kog razloga potroa moe da donese odluku o poslu koju
inae ne bi donio;
15) nedozvoljeni uticaj je iskoriavanje nadmoi u odnosu na potroaa
upotrebom pritiska, na nain kojim se u znatnoj mjeri ograniava njegova sposobnost da
donese odluku zasnovanu na potpunoj obavjetenosti, bez obzira da li je primijenjena
sila ili prijetnja;
16) poziv za kupovinu je svaka poslovna komunikacija kojom se navode osnovne
karakteristike proizvoda i njegova cijena i to na nain koji odgovara sredstvu poslovne
komunikacije koje se koristi, ime se potroau daje mogunost kupovine proizvoda;
17) odluka o poslu je svaka odluka potroaa koja se odnosi na to da li e, kako i
pod kojim uslovima zakljuiti posao, platiti cijenu u cjelosti ili u obrocima, zadrati
proizvod ili e dalje raspolagati sa proizvodom, koristiti prava koja ima na osnovu
ugovora, bez obzira da li je potroa odluio da djeluje ili da se uzdri od djelovanja;
18) ureena profesija je profesionalna djelatnost ili skup profesionalnih djelatnosti
ije poinjanje, obavljanje ili nain obavljanja, neposredno ili posredno, zavisi od
posjedovanja posebnih profesionalnih kvalifikacija, u skladu sa zakonom.
(2) Svi izvori koji se u ovom zakonu koriste za fizika lica u mukom rodu obuhvataju
iste izraze u enskom rodu.

DIO DRUGI
ZATITA EKONOMSKIH INTERESA POTROAA
Glava I
OSNOVNE ODREDBE O PROMETU PROIZVODA
ODJELJAK A
INFORMISANJE O PROIZVODIMA
Obavjetenje o robi i uslugama
lan 7
(1) Trgovac ne smije da stavi u promet robu na kojoj nije istaknuto obavjetenje sa
podacima o robi (u daljem tekstu: obavjetenje o robi), u skladu sa zakonom.
(2)Trgovac je obavezan da vidno istakne obavjetenje o sadraju GMO (genetski
modifikovanih organizama) u proizvodima koji slue za ljudsku ishranu. Isto obavjetenje
je duno da istakne i kod proizvoda namijenjenih za prehranu domaih ivotinja ili njihov
uzgoj;
(3) Ako posebnim zakonom nije drukije propisano, obavjetenje o robi obavezno
sadri:
1) naziv pod kojim se roba prodaje i trgovako ime, ako postoji;
2) naziv i sjedite proizvoaa;
3) naziv i sjedite uvoznika, ako se radi o robi iz uvoza;
4) naziv drave porijekla robe;
5) podatke o koliini, sastavu, kvalitetu, tipu i modelu robe, datumu proizvodnje i
roku upotrebe, nainu upotrebe, odravanju i uvanju robe i upozorenje o moguim
rizicima vezanim za pravilnu i nepravilnu upotrebu robe, u zavisnosti od prirode robe.
(4) Podaci u obavjetenju o robi moraju biti odtampani, napisani itko, jasno,
razumljivo i lako uoljivim tampanim slovima na crnogorskom jeziku, kao i na
odgovarajuem znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe.
(5) Zabranjeno je uklanjanje ili mijenjanje podataka iz obavjetenja o robi, kao i
isticanje neistinitih podataka.
(6) Odredbe st. 1 do 4 ovog lana primjenjuju se i na usluge, na nain da se obavjetenje o uslugama, ukljuujui i upozorenja o rizicima koji su povezani sa pruanjem
usluge istie na mjestu pruanja, odnosno ponude usluge ili na drugi potroau dostupan
nain.
Nain isticanja obavjetenja
lan 8
(1) Trgovac je duan da obavjetenje o robi istakne na svakom pojedinanom
primjerku robe, a kod robe male veliine ili neprikladne za isticanje obavjetenja, na
zbirnom pakovanju, odnosno na mjestu prodaje.
(2) Kod prodaje robe u rasutom stanju obavjetenje iz stava 1 ovog lana istie se
na mjestu prodaje.
(3) Trgovac je duan da obezbijedi da obavjetenje o robi, odnosno uslugama,
isprave o usaglaenosti, ostala dokumentacija (uputstva za upotrebu, uputstvo za
montau, garantni list i dr.) koja prati robu, odnosno usluge i druge informacije budu na
crnogorskom jeziku, to ne iskljuuje mogunost istovremene upotrebe drugih jezika.

Oznaavanje upotrebljavane, popravljane ili robe sa nedostatkom

lan 9
(1) Trgovac je duan da robu koja je upotrebljavana, popravljana ili sa nedostatkom,
odnosno robu ija su upotrebna svojstva i karakteristike na drugi nain ogranieni, fiziki
odvoji od druge robe, a na mjestu ponude itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo istakne
oznaku da se radi o robi sa grekom, oteenjem, pred istekom roka trajanja i
slino.
(2) Ako se roba iz stava 1 ovog lana prodaje u prostoru iskljuivo namijenjenom za
prodaju takve robe ,oznaka iz stava 1 ovog lana istie se na prodajnom prostoru.
(3) Trgovac je duan da potroaa informie o prirodi nedostatka, odnosno
ogranienja upotrebnih svojstava i karakteristika robe.
(4) Teret dokazivanja da je potroau dao sve potrebne informacije iz stava 3 ovog
lana je na trgovcu.
Posebni sluajevi oznaavanja robe
lan 10
(1) Trgovac je duan da robu koja je izloena u prodajnom objektu, a nije
namijenjena prodaji vidno oznai oznakom "nije za prodaju", "uzorak", ili "eksponat".
(2) Prodatu robu koja se nalazi u prodajnom objektu trgovac je duan da vidno
oznai oznakom "prodato".
ODJELJAK B
ISTICANJE CIJENA
Isticanje cijene proizvoda
lan 11
(1) Trgovac je duan da za proizvode koji se prodaju ili nude na prodaju, itko, jasno,
razumljivo i lako uoljivo za potroaa, istakne prodajnu cijenu i cijenu po jedinici mjere,
u skladu sa ovim zakonom, osim kod aukcijske prodaje i prodaje umjetnikih djela i
antikviteta.
(2) Cijenu po jedinici mjere nije potrebno isticati ako je jednaka prodajnoj cijeni
proizvoda.
(3) Cijenu po jedinici mjere nije potrebno isticati ni za proizvode kod kojih isticanje
cijene nema svrhe zbog prirode ili namjene proizvoda ili bi moglo izazvati zabunu kod
potroaa.
(4) Kod proizvoda u rasutom stanju istie se samo cijena po jedinici mjere.
(5) Ako se za odreenu vrstu prethodno upakovane robe moe izraziti neto masa i
neto masa suve materije, dovoljno je istai samo cijenu po jedinici neto mase suve
materije.
(6) Kada se dio sloenog proizvoda prodaje ili nudi na prodaju kao poseban proizvod, pored cijene za cijeli proizvod, trgovac je duan da istakne cijenu i za taj dio
proizvoda.
(7) Prodajna cijena i cijena po jedinici mjere proizvoda istiu se u eurima.

(8) Osim cijena iz st. 1 i 6 ovog lana, na proizvodu ili na prodajnom mjestu ne smiju
se isticati druge cijene, osim u sluaju prodajnih pogodnosti koje se odnose na
umanjenje cijene, u skladu sa ovim zakonom.
(9) Listu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, odnosno grupa proizvoda, za
koje, pored prodajne cijene, ne treba isticati cijenu po jedinici mjere, ukljuujui i uslove i
nain prodaje proizvoda u skladu sa stavom 3 ovog lana, propisuje organ dravne
uprave nadlean za poslove zatite potroaa (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Nain isticanja cijene
lan 12
(1) Trgovac je obavezan da utvrenu cijenu robe istakne na robi, odnosno ambalai
svakog pojedinanog proizvoda ili na mjestu gdje se roba prodaje ili nudi, kao i na robi u
izlogu.
(2) Cijena se istie odtampano u jasno vidljivoj veliini, koja ne moe dovesti
potroaa do zablude na koju se robu odnosi, kao i na odgovarajuem znakovnom jeziku
koji koriste slabovide osobe, pri emu istaknuta cijena ne smije da oteuje robu.
(3) Trgovac je duan da cijenu usluge koja se prua ili nudi utvrdi u cjenovniku ili
tarifi.
(4) Cjenovnik ili tarifa obavezno se istiu na mjestu gdje se usluga prua ili nudi ili na
drugi potroau lako dostupan nain.
Pridravanje istaknutih cijena
lan 13
Trgovac je duan da se pridrava utvrenih i istaknutih cijena.
Isticanje cijene kod prodajnih pogodnosti
lan 14
(1) Ako se proizvod prodaje ili nudi po umanjenoj cijeni iz l. 30 i 31 ovog zakona,
trgovac je duan da itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo za potroaa istakne cijenu
koja je vaila prije umanjenja i umanjenu cijenu.
(2) Ako se cijena iz stava 1 ovog lana promijeni vie puta, umanjena cijena se
iskazuje u odnosu na najniu cijenu koja je vaila u poslednjih 30 dana.
Isticanje cijene pri oglaavanju
lan 15
Trgovac je duan da prilikom oglaavanja cijena proizvoda istakne cijene u skladu
sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje oglaavanje.
Benzinske stanice i parkiralita
lan 16
Trgovac je duan da:

1) cijenu po jedinici mjere za gorivo na benzinskim stanicama istakne na nain koji

licu koje upravlja motornim vozilom u pravcu benzinske stanice omoguava da cijenu
lako i blagovremeno uoi;
2) prodajnu cijenu za uslugu parkiranja motornih vozila, odnosno zakupa parking
mjesta istakne na nain koji licu koje upravlja motornim vozilom u pravcu parkiralita
omoguava da cijenu lako i blagovremeno uoi;
3) obezbijedi da se prilikom pruanja usluga parkiranja motornih vozila, odnosno
zakupa parking mjesta, dostupnost slobodnih mjesta moe lako i blagovremeno uoiti.
ODJELJAK C
DRUGE OBAVEZE TRGOVCA
Ispunjenje ugovora
lan 17
Trgovac je duan da prilikom prodaje proizvoda potroau preda proizvod:
1) u traenoj koliini kad je ta koliina na raspolaganju, ako zakonom nije drukije
utvreno;
2) u tanoj mjeri ili koliini;
3) propisanog, odnosno ugovorenog kvaliteta, a ako kvalitet nije propisan, odnosno
ugovoren, uobiajenog kvaliteta;
4) sa obavjetenjem o robi, odnosno uslugama, ispravama o usaglaenosti, drugom
dokumentacijom i informacijama, u skladu sa zakonom;
5) po cijeni obraunatoj u skladu sa propisanim ili utvrenim kriterijumima, odnosno
po ugovorenoj cijeni;
6) na nain i u roku utvrdenim zakonom, odnosno ugovorom.
Upoznavanje sa svojstvima i karakteristikama proizvoda
lan 18
(1) Trgovac je duan da potroaa, na njegov zahtjev, upozna o svojstvima i
karakteristikama ponuenog proizvoda.
(2) Trgovac je duan da, na zahtjev, potroau pokae proizvod i/ili nain njegove
upotrebe, ako to priroda proizvoda dozvoljava.
Raun
lan 19
(1) Trgovac je duan da potroau za kupljeni proizvod izda jasan, razumljiv, lako
itljiv raun na crnogorskom jeziku, u skladu sa zakonom.
(2) Za proizvode koji se isporuuju raun obavezno sadri i mjesto i datum isporuke.
(3) U raunu za robu koja je upotrebljavana, popravljana ili sa nedostatkom,
odnosno ija su upotrebna svojstva i karakteristike na drugi nain ogranieni mora biti
naznaeno da se radi o takvoj robi.
(4) Ako je potroau prilikom kupovine proizvoda odobren popust, na raunu mora
biti iskazan ukupan iznos rauna, iznos popusta u procentima i umanjeni iznos za
plaanje.

Ponuda popravke ili odravanja proizvoda

lan 20
(1) Za uslugu popravke ili odravanja proizvoda ija je vrijednost vea od 40,00 eura,
trgovac je duan da ispostavi potroau ponudu sa specifikacijom opisa radova,
potrebnog materijala i djelova za popravku.
(2) Ako se tokom popravke i odravanja proizvoda pojavi potreba za dodatnim
radovima i ugradnjom dodatnih materijala i djelova, ime se cijena usluge uveava za
vie od 10%, trgovac je duan da dobije prethodni pisani pristanak potroaa, dat lino ili
putem sredstava komunikacije na daljinu.
(3) Prihvaenu ponudu iz stava 1 ovog lana potpisuju trgovac i potroa, iji se
jedan primjerak predaje potroau.
(4) Uz raun za izvrenu uslugu iz st. 1 i 2 ovog lana trgovac je duan da izda
specifikaciju izvrenih radova, korienog materijala i djelova za popravku.
Dostupnost rezervnih djelova i servisa
lan 21
Trgovac je duan da prilikom ponude i prodaje tehnike robe obavijesti potroaa, u
pisanoj formi, o dostupnosti:
1) rezervnih djelova, prikljunih aparata i slinih djelova, za vrijeme i nakon
prestanka proizvodnje ili uvoza robe;
2) tehnikog servisa, odnosno odravanja i popravke za vrijeme i poslije prestanka
proizvodnje ili uvoza robe.
Materijal za pakovanje
lan 22
(1) Trgovac je duan da obezbijedi potroau odgovarajui materijal za pakovanje u
skladu sa vrstom i svojstvima robe.
(2) U neto masu robe ne smije se uraunavati teina materijala za pakovanje.
(3) Trgovac moe, na zahtjev potroaa, da obezbijedi posebno pakovanje i duan
je da potroaa prethodno obavijesti o cijeni posebnog pakovanja, s tim da cijena
pakovanja ne moe biti vea od prodajne cijene materijala korienog za pakovanje.
(4) Kese i torbe koje slue za noenje kupljenih proizvoda i imaju u potpunosti ili
djelimino logotip, znak, slogan i/ili naziv proizvoaa ili trgovca smatraju se promotivnim
materijalom. Takvu ambalau trgovac ne smije naplatiti.
Dokumentacija koja prati robu
lan 23
(1) Trgovac je duan da potroau uz robu preda dokumentaciju koja prati robu
(uputstvo za upotrebu, uputstvo za montau, garantni list i sl.), kao i druga dokumenta
koja je obezbijedio proizvoa.
(2) Dokumentacija iz stava 1 ovog lana izdaje se u skladu sa tehnikim i drugim
propisima i mora biti napisana itko, jasno i lako razumljivo.
(3) Prevod dokumentacije iz stava 1 ovog lana mora biti istovjetan izvornom tekstu.

Isporuka proizvoda
lan 24
(1) Ako trgovac nudi isporuku proizvoda na adresu i prostor koji odredi potroa, a
isporuka se vri uz naknadu, duan je da prethodno obavijesti potroaa o cijeni i nainu
isporuke.
(2) Ako potroa nije prethodno obavijeten o cijeni i nainu isporuke, smatra se da
se isporuka (prevoz, potanski trokovi i slino) vri bez naknade i da proizvod treba
isporuiti na adresu i u prostor koji odredi potroa.
(3) Teret dokazivanja da je prethodno obavijestio potroaa o cijeni i nainu isporuke
je na trgovcu.
(4) Trgovac je duan da, bez odlaganja, isporui proizvod nakon plaanja proizvoda,
osim ako nije drukije ugovoreno.
Prigovor potroaa
lan 25
(1) Potroa ima pravo da podnese prigovor trgovcu kod koga je kupio proizvod u
sluaju nesaobraznosti proizvoda ugovoru, u vezi sa datom garancijom, na raun za
kupljeni proizvod i iz drugih slinih razloga, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Kupovina proizvoda iz stava 1 ovog lana moe se utvrditi na osnovu rauna o
kupljenom proizvodu, ugovora o prodaji, garantnog lista ili na drugi odgovarajui nain.
(3) Prigovor iz stava 1 ovog lana podnosi se na papiru ili nekom drugom, potroau
dostupnom, trajnom mediju.
(4) Trgovac je duan da u prodajnom objektu na vidnom mjestu istakne obavjetenje
o nainu i mjestu podnoenja prigovora, odnosno da pri zakljuenju ugovora na drugi
odgovarajui nain o tome obavijesti potroaa.
(5) Teret dokazivanja da je ispunjena obaveza iz stava 4 ovog lana je na trgovcu.
(6) Trgovac je duan da vodi evidenciju prigovora iz stava 1 ovog lana i uva je
najmanje dvije godine od dana prijema prigovora potroaa.
(7) Evidencija iz stava 6 ovog lana sadri podatke o podnosiocu i datumu prijema
prigovora, proizvodu, predmetu i zahtjevu iz prigovora, kao i datumu izdavanja potvrde iz
lana 27 stav 4 ovog zakona i vodi se u obliku tvrdo ukoriene knjige ije su stranice
numerisane ili u elektronskom obliku.
(8) Trgovac je duan da na mjestu za podnoenje prigovora u toku radnog vremena
obezbijedi prisustvo lica ovlaenog za prijem prigovora.
Rokovi za podnoenje prigovora
lan 26
Potroa moe podnijeti prigovor:
1) u sluaju nesaobraznosti proizvoda ugovoru, u rokovima iz lana 49 ovog zakona;
2) u vezi sa datom garancijom, u roku iz garantnog lista;
3) na raun odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana plaanja rauna, a
za usluge, iz lana 34 ovog zakona, u roku od 15 dana od dana prijema rauna.

Rjeavanje prigovora
lan 27
(1) Trgovac je duan da potroau, bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana
od prijema prigovora, odgovori u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom, potroau
dostupnom, trajnom mediju, sa izjanjenjem o sadrini zahtjeva iz prigovora i predlogom
za njegovo rjeavanje.
(2) Ako se o prigovoru ne rjeava bez odlaganja, trgovac je duan da potroau izda
pisanu potvrdu o prijemu prigovora.
(3) Teret dokazivanja da je potroau izdata potvrda iz stava 2 ovoga lana je na
trgovcu.
(4) Potvrda iz stava 2 ovog lana obavezno sadri podatke iz evidencije iz lana 25
stav 7 ovog zakona, kao i datum izdavanja potvrde.
ODJELJAK D
PRODAJNE POGODNOSTI
Vrste prodajnih pogodnosti
lan 28
(1) Prodajne pogodnosti su prodaja ili nuenje proizvoda pod povoljnijim uslovima u
odnosu na redovnu ili prethodnu ponudu, i to naroito: umanjenje cijene (snienje,
rasprodaja, akcijska prodaja i promotivna prodaja), posebni uslovi prodaje, obeanje
nagrade, dodatni proizvod bez naknade (pratei poklon), uee u nagradnoj igri i druge
pogodnosti, u skladu sa zakonom.
(2) Trgovac je duan da se pridrava utvrenih i istaknutih uslova prodajnih
pogodnosti.
lan 29
(1) Zabranjeno je oglaavanje proizvoda i usluga koje dovodi ili moe da dovede
potroaa u zabludu, zabranjeno je oglaavanje kojim se vri diskriminacija potroaa na
osnovu rase, pola ili nacionalnosti, vrijea dostojanstvo, religija ili politika ubjeenja
potroaa, podstie nasilje ili ponaanje koje je tetno za sigurnost i zdravlje potroaa ili
ivotnu sredinu.
(2) Zabranjeno je oglaavanje kojim se ugroavaju zdravlje, psihiki ili moralni razvoj
maloljetnih lica.
(3) Zabranjeno je korienje uporeujuih, prevarnih i neistinitih propagandnih i
oglasnih poruka, koje na obmanjujui nain vre promociju proizvoda ili usluge,
prenaglaavajui efekte koje imaju ili rezultate do kojih dovodi njihovo korienje.
Zabranjena je upotreba sumnjivih tvrdnji u pogledu ishrane i uticaja koji proizvodi,
posebno prehrambeni, mogu imati na ovjeka i njegovo zdravlje, stvarajui obmanu da
pozitivno djeluju, to nauno nije potvreno.
Snienje i rasprodaja
lan 30
(1) Snienje cijene proizvoda je prodaja proizvoda po umanjenoj cijeni.

(2) Rasprodaja proizvoda je prodaja proizvoda po umanjenoj cijeni u sluaju

prestanka trgovine u prodajnom objektu ili prestanka trgovine odreenim proizvodom u
prodajnom objektu.
(3) Rasprodaja iz stava 2 ovog lana moe se organizovati pod uslovom da trgovac
ne nastavi sa trgovinom u istom prodajnom objektu, odnosno sa istim proizvodom, u roku
koji ne moe biti krai od tri mjeseca od dana zavretka rasprodaje.
(4) Ako je procenat umanjenja cijene istaknut u rasponu, trgovac je duan da najvei
procenat umanjenja na poetku snienja, odnosno rasprodaje utvrdi za najmanje jednu
petinu vrijednosti svih proizvoda na snienju, odnosno rasprodaji.
(5) Isticanje cijena proizvoda koji su na snienju, odnosno rasprodaji vri se u skladu
sa l. 11 do 15 ovog zakona.
Akcijska i promotivna prodaja
lan 31
(1) Akcijska prodaja je prodaja odreene koliine proizvoda odreenog proizvoaa
u odreeno vrijeme na odreenom mjestu, po umanjenoj cijeni.
(2) Promotivna prodaja je akcijska prodaja radi promocije novog proizvoda.
(3) Proizvod iz st. 1 i 2 ovog lana mora biti itko, jasno razumljivo i lako uoljivo
oznaen rijeima akcija ili akcijska prodaja, odnosno promocija ili promotivna
prodaja.
(4) Isticanje cijena proizvoda na akcijskoj, odnosno promotivnoj prodaji vri se u
skladu sa l. 11 do 15 ovog zakona.
Posebni uslovi prodaje
lan 32
(1) Posebni uslovi prodaje su prodajne pogodnosti koje trgovac odobrava naroito
za:
1) pojedine grupe potroaa (imaoci potroake kartice, penzioneri, studenti, djeca
odreenog uzrasta i slino);
2) pojedine proizvode (otplata na rate, popust i slino).
(2) Trgovac je duan da posebne uslove prodaje itko, jasno, razumljivo i lako
uoljivo istakne na mjestu prodaje, odnosno ponude.
Posebne prodajne pogodnosti
lan 33
(1) Na proizvode koji se dobijaju kao nagrada ili ueem u nagradnoj igri, kao i
pratee poklone shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o saobraznosti robe i
garanciji.
(2) Trgovac koji prilikom oglaavanja proizvoda obea potroau pratei poklon
duan je da taj proizvod isporui potroau u roku i na nain odreen prilikom
oglaavanja, odnosno u skladu sa zakonom.
(3) Svaka isporuka nenaruene robe i pruanje nenaruene usluge potroau
smatra se propagandnim poklonom trgovca.

(4) Ako je predmet prodajne pogodnosti roba ija su upotrebna svojstva i

karakteristike ogranieni, trgovac je duan da taj razlog istakne na robi na nain utvren
l. 8 i 9 ovog zakona.
(5) Na robi koja je na snienju, rasprodaji ili akcijskog prodaji zbog isticanja roka
upotrebe, mora biti itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo istaknut krajnji rok upotrebe.
Informisanje i oglaavanje prodajnih pogodnosti
lan 34
(1) Oglaavanje prodajne pogodnosti mora da sadri:
1) vrstu prodajne pogodnosti;
2) precizno i jasno odreenje proizvoda na koji se prodajna pogodnost odnosi;
3) period vaenja pogodnosti, sa naznakom poetka i zavretka, ako postoje;
4) ukupne trokove vezane za dobijanje ili preuzimanje proizvoda, ukljuujui isporuku, odnosno napomenu o tome da trokovi padaju na teret potroaa, ukoliko isti postoje;
5) druge uslove vezane za ostvarivanje prodajne pogodnosti.
(2) Ako se radi, ostvarivanja prava na prodajnu pogodnost, izdaje vauer, kupon ili
drugo sredstvo za ostvarivanje prava na pogodnost, pored podataka iz stava 1 ovog
lana, to sredstvo mora da sadri i podatke o izdavaocu, kao i novanoj vrijednosti ili
visini umanjenja.
(3) Ako prema prirodi stvari nije mogue istovremeno u ponudi dati podatke iz stava
1 ta. 2 do 5 ovog lana, trgovac je duan da prije kupovine proizvoda iz te ponude na
drugi nain besplatno obezbijedi te podatke potroau.

Glava II
USLUGE OD JAVNOG INTERESA
Prava potroaa na usluge od javnog interesa
lan 35
(1) Usluge od javnog interesa su usluge koje su utvrene zakonom, kao to su: distribucija i snabdijevanje elektrinom energijom, gasom, toplotom i vodom, preiavanje i
odvoenje otpadnih voda, odravanje istoe u gradovima i drugim naseljima, odlaganje
komunalnog otpada, odravanje groblja i sahranjivanje, dimnjaarske i druge komunalne
usluge, prevoz putnika, elektronske komunikacione usluge, potanske i druge usluge.
(2)Potroa ima pravo na:
1) pristup i korienje usluge od javnog interesa pod jednakim uslovima, ako je to
tehniki mogue i bez diskriminacije;
2) pristup i nesmetano korienje usluge od javnog interesa pod uslovima utvrenim
zakonom, odnosno ugovorom;
3) raun koji sadri sve podatke koji mu omoguavaju provjeru obrauna pruenih
usluga;
4) besplatnu kontrolu rauna;
5) besplatnu promjenu pruaoca usluge od javnog interesa bez naknade, ako je to
mogue.

Uslovi korienja
lan 36
(1) Trgovac je duan da prije pruanja usluge od javnog interesa upozna potroaa
sa uslovima korienja, a naroito sa:
1) utvrenom cijenom, odnosno tarifom, vrstama naknada za korienje i
odravanje, ako trgovac nudi i uslugu odravanja, u kojoj se navode popusti na koje
potroa ima pravo i posebni tarifni stavovi, odnosno elementi, kao i naknadom i rokom
za prikljuenje na distributivnu mreu;
2) nainom na koji se moe ostvariti uvid u vaee cijene, odnosno tarifu i cijene
odravanja;
3) nainom ostvarivanja prava na naknadu, odnosno povraaj plaenog iznosa, ako
pruena usluga ne odgovara propisanom, odnosno ugovorenom kvalitetu.
(2) Uslove iz stava 1 ovog lana i njihove promjene trgovac je duan da objavi u
najmanje jednom dnevnom tampanom mediju koji se distribuira na cijeloj teritoriji Crne
Gore i istakne u svojim poslovnim prostorijama.
(3) Trgovac iz stava 1 ovog lana duan je da prije utvrivanja cijene usluge od
javnog interesa zatrai miljenje organizacija za zatitu potroaa (u daljem tekstu:
organizacija potroaa) koje imaju ovlaenje za podnoenje kolektivne tube iz lana
168 ovog zakona.
(4) Miljenje iz stava 3 ovog lana organizacije potroaa dune su dostaviti na
zahtjev trgovca, u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.
(5) Trgovac je duan da potroaa obavijesti o promjeni cijena i drugih uslova iz
stava 1 ovog lana, najkasnije 30 dana prije poetka njihove primjene.
(6) Cijena usluge od javnog interesa obraunava se prema stvarnoj potronji, ako je
to tehniki mogue, po utvrenoj tarifi ili cjenovniku.
Prikljuak na distributivnu mreu
lan 37
(1) Trgovac je duan da o pruanju usluge od javnog interesa putem distributivne
mree sa potroaem zakljui ugovor u pisanoj formi.
(2) Trgovac koji prua uslugu od javnog interesa putem distributivne mree duan je
da, bez diskriminacije i pod jednakim uslovima, omogui potroau prikljuak na distributivnu mreu i upotrebu prikljuka i mree pod unaprijed poznatim i ugovorenim uslovima.
Kvalitet usluge od javnog interesa
lan 38
Trgovac je duan da obezbijedi kvalitet usluge od javnog interesa, u skladu sa
zakonom i ugovorom.
Modernizacija distributivne mree
lan 39
Trgovac koji prua uslugu od javnog interesa putem distributivne mree ne smije
potroau uraunavati u cijenu usluge trokove izgradnje, rekonstrukcije i modernizacije
distributivne mree.

Elektrina energija, gas, voda i grijanje

lan 40
Trgovac koji nudi ili oglaava pruanje usluge snadbijevanja elektrinom energijom,
gasom, vodom ili usluge grijanja duan je da u ponudi ili oglasu jasno istakne cijenu po
jedinici mjere, cijenu drugih prateih elemenata, u skladu sa posebnim pravilima, koji se
ne raunaju prema potroenoj koliini, kao i cijenu za prikljuenje na distributivnu mreu.
Obustavljanje pruanja usluge
lan 41
(1) Ako se iznos rauna osporava u sudskom, vansudskom ili upravnom postupku, a
potroa redovno plaa nesporne iznose rauna, trgovac ne smije potroau obustaviti
pruanje usluge ili ga iskljuiti sa distributivne mree do okonanja tog postupka.
(2) Ako je trgovac obustavio pruanje usluge ili izvrio iskljuenje sa distributivne
mree duan je da, bez odlaganja, nastavi sa pruanjem usluge potroau, odnosno
prikljui potroaa bez naknade na distributivnu mreu do okonanja postupka iz stava 1
ovog lana.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjuju se i kada trgovac pokrene postupak
prinudne naplate protiv potroaa.
(4) Postupkom u smislu st. 1 i 2 ovog lana smatra se i drugi postupak utvren
optim uslovima ili drugim pravilima trgovca koji prua uslugu od javnog interesa.
Potroaki servis
lan 42
(1) Trgovac koji prua usluge od javnog interesa duan je da obezbijedi potroaki
servis za pruanje potrebnih informacija potroaima i prijem prigovora u skladu sa
lanom 25 ovog zakona.
(2) Potroa ima pravo da, pored prigovora iz lana 25 ovog zakona, uloi i prigovor
u vezi sa pristupom uslugama od javnog interesa, ukljuujui i prikljuak na distributivnu
mreu, kao i prigovor na korienje i kvalitet usluge od javnog interesa.
(3) Trgovac iz stava 1 ovog lana duan je da u poslovnim prostorijama itko, jasno,
razumljivo i lako uoljivo istakne radno vrijeme potroakog servisa, odnosno na drugi
odgovarajui nain o tome obavijesti potroaa, s tim da radno vrijeme potroakog
servisa mora biti organizovano radnim danima, ukljuujui i subotu, u prijepodnevnim i
poslijepodnevnim intervalima.
(4) Teret dokazivanja da je ispunio obavezu iz stava 3 ovog lana je na trgovcu.
(5) Na nain podnoenja prigovora, isticanje obavjetenja o nainu i mjestu
podnoenja prigovora, teret dokazivanja o isticanju obavjetenja, voenje evidencije
prigovora potroaa, obavezu lica ovlaenog za primanje prigovora, kao i na obavezu
izdavanja potvrde o prijemu prigovora, ako se o prigovoru ne rjeava bez odlaganja, i
sadrinu evidencije i potvrde i rokove rjeavanja po prigovoru potroaa iz stava 1 ovog
lana shodno se primjenjuje l. 25, 26 i 27 ovog zakona.

Glava III
SAOBRAZNOST UGOVORU I GARANCIJA
Saobraznost ugovoru
lan 43
(1) Trgovac je duan da potroau isporui robu koja je saobrazna ugovoru o
prodaji.
(2) Ugovorom o prodaji, u smislu st. 1 i 3 ovog lana i l. 44 do 53 ovog zakona,
smatra se i ugovor o isporuci budue robe, odnosno robe koju tek treba proizvesti.
(3) Isporuena roba smatra se saobraznom ugovoru, ako:
1) odgovara opisu koji je dao trgovac i ima svojstva robe koju je trgovac pokazao
potroau kao uzorak ili model, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi
obavjetenja;
2) ima svojstva potrebna za naroitu upotrebu za koju je potroa nabavlja, a koja je
bila poznata trgovcu ili mu je morala biti poznata u vrijeme zakljuenja ugovora;
3) ima svojstva potrebna za redovnu upotrebu robe iste vrste;
4) ima svojstva i osobine koje su izriito ili preutno ugovorene, odnosno propisane;
5) po kvalitetu i funkcionalnosti odgovara uobiajenim karakteristikama robe iste
vrste koje potroa moe osnovano da oekuje, s obzirom na prirodu robe i javno
obeanje o posebnim svojstvima robe dato od strane trgovca, proizvoaa ili njihovih
predstavnika, naroito ako je obeanje uinjeno oglasom ili na ambalai robe.
Odgovornost za nesaobraznost
lan 44
(1) Trgovac je odgovoran za nesaobraznost robe ugovoru koja je postojala u
trenutku prelaska rizika na potroaa, bez obzira da li je znao za nesaobraznost.
(2) Trgovac je odgovoran za nesaobraznost robe ugovoru koja se pojavi nakon
prelaska rizika na potroaa, ako potie od uzroka koji je postojao prije prelaska rizika na
potroaa.
(3) Trgovac ne odgovara za nesaobraznost robe ako je u trenutku zakljuenja
ugovora potroau bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da roba nije
saobrazna ugovoru ili je uzrok nesaobraznosti u materijalu koji je dao potroa.
(4) Trgovac je odgovoran za nesaobraznost robe koju je potroa mogao lako opaziti
ako je izjavio da je roba saobrazna ugovoru.
(5) Trgovac nije odgovoran za javno obeanje u pogledu svojstava robe iz lana 43
stav 3 taka 5 ovog zakona, ako:
1) nije znao ili nije mogao znati za dato obeanje;
2) je prije zakljuenja ugovora objavljena ispravka obeanja;
3) obeanje nije moglo uticati na odluku potroaa da zakljui ugovor.
Nepravilna instalacija ili montaa
lan 45
(1) Trgovac je odgovoran za nesaobraznost isporuene robe koja je nastala kao posledica nepravilne instalacije ili montae koju je izvrio trgovac ili drugo lice pod njegovim
nadzorom, ako je usluga montae ukljuena u ispunjenje ugovora o kupoprodaji.

(2) Trgovac je odgovoran za nesaobraznost robe ako je nepravilna instalacija ili

montaa robe posljedica nedostataka u uputstvu za instalaciju i montau.
Pravne posljedice nesaobraznosti
lan 46
(1) Ako isporuena roba nije saobrazna ugovoru, potroa ima pravo da zahtijeva od
trgovca da se nesaobraznost otkloni bez naknade, opravkom ili zamjenom, odnosno da
zahtijeva odgovarajue umanjenje cijene ili da raskine ugovor uz povraaj plaenog
iznosa.
(2) Potroa ima pravo da bira izmeu zahtjeva da se nesaobraznost otkloni opravkom ili zamjenom, osim ako je izabrani zahtjev nemogu ili ako predstavlja
nesrazmjerno optereenje za trgovca.
(3) Nesrazmjerno optereenje iz stava 2 ovog lana postoji ako izabrani zahtjev, u
odnosu na alternativni zahtjev, stvara pretjerane trokove za trgovca, uzimajui u obzir:
1) vrijednost robe koju bi imala da je saobrazna ugovoru;
2) znaaj saobraznosti u konkretnom sluaju;
3) da li se alternativni zahtjev moe ostvariti bez znaajnijih neugodnosti za
potroaa.
(4) Trgovac je duan da opravku ili zamjenu izvri u primjerenom roku, ali ne duem
od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva i bez znaajnijih neugodnosti za potroaa,
uzimajui u obzir prirodu robe i svrhu zbog koje je potroa nabavio.
(5) Trokove neophodne da se roba saobrazi ugovoru (trokovi rada, materijala,
preuzimanja, isporuke i dr.) plaa trgovac.
(6) Potroa ima pravo da zahtijeva umanjenje cijene ili raskid ugovora uz povraaj
plaenog iznosa, ako ne moe da ostvari pravo na opravku ili zamjenu ili ako trgovac nije
izvrio opravku ili zamjenu u roku iz stava 4 ovog lana ili ako opravka ili zamjena nije
mogua bez znaajnijih neugodnosti za potroaa.
(7) Potroa ne moe da raskine ugovor ako je nesaobraznost robe neznatna.
Prava iz stava 1 ovog lana ne utiu na pravo potroaa da zahtijeva od trgovca naknadu tete koja potie od nesaobraznosti u skladu sa optim pravilima o odgovornosti
za tetu.
Sloboda izbora
lan 47
(1) Potroa ima pravo da po svom izboru zahtijeva opravku, zamjenu, umanjenje
cijene ili raskid ugovora uz povraaj plaenog iznosa, ako u roku od 90 dana od dana
preuzimanja robe obavijesti trgovca o nesaobraznosti.
(2) Na izbor potroaa iz stava 1 ovog lana primjenjivae se odredbe lana 46 st. 4
do 8 ovog zakona.
Odgovornost proizvoaa
lan 48
(1) Ako trgovac odgovara potroau za nesaobraznost robe koja je posljedica
injenja ili neinjenja proizvoaa ili drugog lica u ugovornom lancu, trgovac ima pravo

da zahtijeva od proizvoaa ili drugog lica u ugovornom lancu naknadu trokova nastalih
zbog nesaobraznosti robe.
(2) Proizvoa ili drugo lice iz stava 1 ovog lana, postupak i uslovi za ostvarivanje
naknade trokova utvruju se u skladu sa zakonom kojim se ureuju obligacioni odnosi.
Rokovi i teret dokazivanja
lan 49
(1) Trgovac je odgovoran za nesaobraznost robe ugovoru u roku od dvije godine od
dana prelaska rizika na potroaa.
(2) Ako se nesaobraznost pokae u roku od est mjeseci od dana prelaska rizika na
potroaa, pretpostavlja se da je nesaobraznost postojala u trenutku prelaska rizika,
osim ako je to u suprotnosti sa prirodom robe, odnosno nesaobraznosti.
(3) Kod prodaje polovne robe moe se ugovoriti krai rok od roka iz stava 1 ovog
lana u kome trgovac odgovara za nesaobraznost, ali ne krai od godinu dana.
(4) Potroa je duan da obavijesti trgovca o postojanju nesaobraznosti robe
ugovoru u roku od 90 dana od dana kada je otkrio nesaobraznost, a najkasnije prije
isteka roka iz stava 1 ovog lana.
(5) Ako ne obavijesti trgovca o postojanju nesaobraznosti robe ugovoru u rokovima
iz stava 4 ovoga lana, potroa gubi prava koja mu po tom osnovu pripadaju.
(6) Prava potroaa koji je blagovremeno obavijestio trgovca o postojanju
nesaobraznosti gase se istekom perioda od dvije godine, raunajui od dana slanja
obavjetenja o nesaobraznosti trgovcu, osim ako je prevarom trgovca potroa bio
sprijeen da ih ostvari.
Prelazak rizika
lan 50
(1) Rizik sluajne propasti ili oteenja robe do trenutka predaje robe potroau ili
treem licu koje je odredio potroa, a koje nije prevoznik ili otpremnik, je na trgovcu.
(2) Rizik sluajne propasti ili oteenja robe nakon predaje robe potroau ili treem
licu koje je odredio potroa, a koje nije prevoznik ili otpremnik, je na potroau.
(3) Ako je potroa raskinuo ugovor ili traio zamjenu robe zbog nesaobraznosti
robe ugovoru, rizik iz st. 1 i 2 ovog lana ne prelazi na potroaa.
(4) Ako predaja robe nije izvrena iz razloga to potroa ili tree lice koje je odredio
potroa, a koje nije prevoznik ili otpremnik, bez osnovanog razloga odbija da primi robu
ili svojim ponaanjem spreava isporuku, rizik iz st. 1 i 2 ovog lana prelazi na potroaa
istekom roka za isporuku, odnosno u roku od 30 dana od dana zakljuenja ugovora, ako
rok isporuke nije ugovoren.
Garancija i garantni list
lan 51
(1) Garancija je obaveza trgovca ili proizvoaa (davaoca garancije) koja je preuzeta
bez dodatne naknade da potroau vrati plaeni iznos, izvri zamjenu ili opravku ili na
drugi nain postupi s robom, ako roba ne odgovara sadrini garantne izjave ili oglasa koji
se na tu robu odnosio.
(2) Davalac garancije je duan da garantni list izda prilikom zakljuenja ugovora ili
predaje robe potroau.

(3) Garantni list se izdaje u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom, potroau
dostupnom, trajnom mediju i sadri podatke iz garantne izjave, navedene na itak, jasan,
razumljiv i lako uoljiv nain, a naroito o:
1) nazivu i adresi davaoca garancije;
2) robi na koju se garancija odnosi, sadrini garancije i uslovima za ostvarivanje
prava iz garancije;
3) tome da se garancijom ne utie na prava potroaa u sluaju nesaobraznosti robe
ugovoru;
4) vremenskom i prostornom vaenju garancije;
5) datumu predaje robe potroau;
(4) Teret dokazivanja da je garantni list predat potroau je na trgovcu;
(5) Ako davalac garancije ne izda garantni list ili ga ne izda u skladu sa st. 2 i 3 ovog
lana, potroa ima pravo da zahtijeva da se garancija ispuni u skladu sa datom
garantnom izjavom i oglasom koji se odnosi na robu.
Zloupotreba izraza garancija
lan 52
Trgovac je duan da se prilikom zakljuenja ugovora o prodaji robe i oglaavanju
prodaje uzdri od upotrebe izraza garancija i slinih izraza sa tim znaenjem, ako na
osnovu ugovora o prodaji potroa ne stie vie prava nego to ima na osnovu odredbi o
saobraznosti, u skladu sa ovim zakonom.
Nain ostvarivanja prava iz garancije
lan 53
Prava po osnovu garancije potroa po svom izboru ostvaruje kod trgovca ili
proizvoaa, u skladu sa l. 25 do 27 ovog zakona.
Shodna primjena odredbi na druge proizvode
lan 54
Odredbe l. 43 do 53 ovog zakona shodno se primjenjuju i na druge proizvode u
smislu lana 6 taka 2 ovog zakona.
Glava IV
UGOVORI ZAKLJUENI IZVAN POSLOVNIH PROSTORIJA TRGOVCA
Pojam
lan 55
(1) Ugovori zakljueni izvan poslovnih prostorija trgovca, u smislu ovog zakona, su
ugovori na osnovu kojih trgovac prodaje robu ili prua uslugu potroau, a zakljueni su:
1) u vrijeme putovanja koje je organizovao trgovac;
2) u toku posjete trgovca u stanu potroaa ili stanu drugog potroaa ili radnom
mjestu potroaa;
3) na javnom mjestu.

(2) Odredbe stava 1 ovog lana i l. 56 do 60 ovog zakona primjenjuju se i na

ugovore:
1) zakljuene prilikom posjete trgovca mjestu stanovanja ili radnom mjestu potroaa
do koje je dolo na izriit zahtjev potroaa, iako je ugovor zakljuen za robe ili usluge za
koje potroa, u vrijeme kad je zahtijevao posjetu trgovca, nije znao niti je mogao znati
da predstavljaju dio poslovne ili druge komercijalne djelatnosti trgovca;
2) ije je zakljuenje ponudio potroa pod uslovima slinim uslovima iz stava 1 ili
stava 2 taka 1 ovog lana, bez obzira na to da li je potroa bio vezan tom ponudom
prije njenog prihvatanja od strane trgovca.
Legitimisanje trgovca
lan 56
(1) Trgovac je duan da prilikom prvog kontakta sa potroaem radi zakljuivanja
ugovora iz lana 55 ovog zakona potroau prui dokaz da se moe baviti trgovinom
izvan poslovnih prostorija.
(2) Nepruanje dokaza iz stava 1 ovog lana ne oslobaa trgovca obaveze da ispuni
obaveze iz l. 58 i 60 stav 3 ovog zakona, niti liava potroaa prava koje ima na osnovu
l. 58 i 59 ovog zakona.
Izuzeci od primjene
lan 57
Odredbe l. 55, 56, 58, 59 i 60 ovog zakona ne primjenjuju se na ugovore:
1) ija vrijednost ne prelazi 10 eura;
2) o graenju, prodaji ili zakupu nepokretnosti ili drugim pravima na nepokretnosti,
osim na ugovore o prodaji robe i njenoj ugradnji u nepokretnost i na ugovore o graenju
koji se odnose na adaptaciju, odnosno popravku nepokretnosti;
3) o dostavi hrane, pia ili druge robe namijenjene svakodnevnoj upotrebi u
domainstvu koja se obavlja preko redovnog dostavljaa;
4) zakljuene na osnovu kataloga trgovca, ako je:
- potroa imao priliku da proita ugovor bez prisustva trgovca ili njegovog
predstavnika,
- predvieno da e na osnovu tog ili nekog kasnije zakljuenog ugovora trgovac i
potroa ostati u trajnijem poslovnom odnosu,
- u katalogu trgovca i u ugovoru potroa bio jasno obavijeten o pravu na raskid
ugovora iz lana 59 ovog zakona;
5) o osiguranju;
6) o prodaji hartija od vrijednosti.
Obavjetenje o pravu na jednostrani raskid ugovora
lan 58
(1) U sluaju zakljuenja ugovora iz lana 55 ovog zakona trgovac je duan da potroau preda pisano obavjetenje o pravu na raskid ugovora iz lana 59 ovog zakona.
(2) Obavjetenje iz stava 1 ovog lana naroito sadri ime, odnosno naziv trgovca,
adresu na koju potroa moe da poalje obavjetenje o raskidu, datum davanja

obavjetenja, podatke neophodne za identifikaciju ugovora, ugovorne strane, predmet

ugovora i cijenu, kao i rok za raskid ugovora.
(3) Ako je obavjetenje iz stava 1 ovog lana sastavni dio ugovora, mora da bude
posebno istaknuto i napisano na isti nain (vrsta slova , veliina, boja, podloga, oblik, i
dr.) kao i ostale odredbe ugovora.
(4) Trgovac je duan da obavjetenje iz stava 1 ovog lana potroau preda
najkasnije u trenutku zakljuenja ugovora, a u sluaju iz lana 55 stav 2 taka 2 ovog
zakona, u trenutku kad je potroa dao ponudu za zakljuenje ugovora.
(5) U sluaju spora, teret dokazivanja da je obavjetenje iz stava 1 ovog lana dato
potroau u rokovima iz stava 4 ovog lana je na trgovcu.
Pravo potroaa na jednostrani raskid ugovora
lan 59
(1) Potroa ima pravo da, bez navoenja razloga, jednostrano raskine ugovor iz
lana 55 ovog zakona, u roku od sedam dana od dana prijema pisanog obavjetenja iz
lana 58 ovog zakona.
(2) Ako trgovac nije ispunio obavezu iz lana 58 ovog zakona, potroa ima pravo
da jednostrano raskine ugovor iz lana 55 ovog zakona, u roku od 90 dana od dana
zakljuenja ugovora.
(3) Ako trgovac obavjetenje iz lana 58 ovog zakona uputi potroau u roku od 90
dana od dana zakljuenja ugovora, rok iz stava 1 ovog lana tee od dana izvrenja te
obaveze.
(4) Ugovor se raskida pisanim obavjetenjem o raskidu.
(5) Ugovor se smatra raskinutim u trenutku kada je trgovac primio obavjetenje o
raskidu.
(6) Ugovor je raskinut na vrijeme ako je obavjetenje o raskidu upueno u rokovima
iz st. 1 do 3 ovog lana.
Posljedice raskida ugovora
lan 60
(1) U sluaju jednostranog raskida ugovora iz lana 59 ovog zakona potroa je
duan da o svom troku vrati robu trgovcu.
(2) Potroa ne odgovora za tetu koju je trgovac pretrpio zbog raskida ugovora i
nije duan da plati naknadu tete, ni drugu naknadu, trokove, kamatu ili kaznu zbog
raskida ugovora.
(3) Trgovac je duan da, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema pisanog obavjetenja o raskidu ugovora, vrati potroau iznos koji je platio na osnovu ugovora, uvean za zatezne kamate za period od prijema pisanog obavjetenja o raskidu do isplate.
Glava V
UGOVORI ZAKLJUENI NA DALJINU
Pojam ugovora zakljuenog na daljinu
lan 61
Ugovor zakljuen na daljinu, u smislu ovog zakona, je ugovor izmeu trgovca i
potroaa zakljuen u okviru organizovanog programa prodaje proizvoda trgovca koji za

potrebe zakljuenja takvih ugovora iskljuivo koristi jedno ili vie sredstava komunikacije
na daljinu.
Izuzee od primjene
lan 61
(1) Odredbe l. 63 do 74 ovog zakona ne primjenjuju se na ugovore:
1) zakljuene putem automata za prodaju;
2) zakljuene s operaterom sredstava komunikacije na daljinu upotrebom javnih
govornica;
3) o graenju;
4) kojima je svrha sticanje prava na nepokretnosti, osim na ugovore o zakupu
nepokretnosti;
5) zakljuene javnim nadmetanjem,
6) zakljuene na daljinu koji su ureeni posebnim propisima.
(2) Ako ugovori iz stava 1 taka 6 ovog lana nijesu u potpunosti ureeni posebnim
propisima, odredbe lana 61 i l. 63 do 74 ovog zakona primjenjuju se na one aspekte tih
ugovora koji nijesu ureeni posebnim propisima.
(3) Odredbe l. 64 do 71 i lana 74 ovog zakona ne primjenjuju se na ugovore o
finansijskim uslugama.
(4) Odredbe l. 64 do 71 stav 1 ovog zakona ne primjenjuju se na ugovore o:
1) dostavi hrane, pia i druge robe namijenjene svakodnevnoj upotrebi u domainstvu ili na radnom mjestu potroaa, koja se obavlja preko redovnog dostavljaa;
2) pruanju usluga smjetaja, transporta, dostave hrane ili usluga razonode kojim
trgovac preuzima obavezu da prui ugovorenu uslugu tano odreenog datuma ili u okviru tano odreenog perioda, a kod pruanja usluga razonode na otvorenom trgovac moe iskljuiti primjenu i lana 71 stav 2 ovog zakona u sluajevima odreenim ugovorom.
Ograniavanje upotrebe sredstava komunikacije na daljinu
lan 63
(1) Telefon bez ljudskog posredovanja (pozivni automat), elektronska pota i telefaks
mogu se koristiti za zakljuenje ugovora na daljinu, samo uz prethodnu saglasnost
potroaa.
(2) Druga sredstva komunikacije na daljinu mogu se upotrebljavati za zakljuenje
ugovora, pod uslovom da se potroa tome izriito ne protivi.
Prethodno obavjetenje
lan 64
(1) Trgovac je duan da, prije zakljuenja ugovora na daljinu, u primjerenom roku
obavijesti potroaa o:
1) svom imenu, odnosno nazivu i adresi na koju potroa moe uputiti prigovor;
2) nazivu i glavnim svojstvima prozvoda;
3) cijeni proizvoda, ukljuujui sve poreze;
4) trokovima dostave, ako ugovor ukljuuje i dostavu koja nije besplatna;
5) nainu plaanja, kao i nainu i roku isporuke robe ili pruanja usluge;

6) uslugama koje se nude nakon prodaje (dostupnosti servisa i rezervnih djelova i

drugih slinih usluga);
7) garancijama koje prate robu ili uslugu
8) pravu potroaa na jednostrani raskid ugovora iz lana 66 ovog zakona, roku za
raskid i sluajevima u kojima je, u skladu sa ovim zakonom, iskljueno to pravo;
9) uslovima za raskid ugovora zakljuenog na neodreeno vrijeme ili na period dui
od jedne godine;
10) trokovima upotrebe sredstava komunikacije na daljinu kada se ti trokovi ne
raunaju po osnovnoj tarifi;
11) roku vaenja ponude;
12) najkraem roku na koji ugovor moe da se zakljui, ako se radi o ugovoru o
kontinuiranoj isporuci robe ili kontinuiranom pruanju usluga.
(2)Obavjetenje iz stava 1 ovog lana obavezno sadri jasno istaknutu komercijalnu
namjeru trgovca i mora da bude itko, jasno, razumljivo, lako uoljivo i prilagoeno
sredstvu komunikacije na daljinu koje se koristi.
(3) Ako se za zakljuenje ugovora koristi telefon, trgovac je duan da na poetku
komunikacije potroau navede svoj identitet i komercijalnu svrhu poziva.
(4) Obavjetenje iz stava 1 ovog lana obavezno se daje u skladu s naelom
savjesnosti i potenja i u skladu sa principima zatite lica koja ne mogu samostalno da
izraze svoju volju i obavezno sadri upozorenje da ugovor, u ime i za raun maloljetnika
ili poslovno nesposobnog lica, moe da zakljui samo njegov zakonski zastupnik.
Potvrda prethodnog obavjetenja
lan 65
(1) Trgovac je duan da potroau blagovremeno izda potvrdu o prethodnom
obavjetenju u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom, potroau dostupnom, trajnom
mediju, a najkasnije u trenutku isporuke robe, odnosno na dan poetka pruanja usluge,
osim ako je potvrda u toj formi bila dostavljena potroau prije zakljuenja ugovora.
(2) U potvrdi iz stava 1 ovog lana navode se podaci iz lana 64 ovog zakona.
(3) Trgovac nije duan da izda potvrdu iz stava 1 ovog lana u sluaju zakljuenja
ugovora o pruanju usluge jednokratnom upotrebom sredstava komunikacije na daljinu
koju naplauje operater, ali duan je da potroaa na primjeren nain obavijesti o adresi
sjedita trgovca na koju moe da uputi prigovor.
Pravo potroaa na jednostrani raskid ugovora
lan 66
(1) Potroa ima pravo da, bez navoenja razloga, jednostrano raskine ugovor
zakljuen na daljinu u roku od sedam radnih dana od dana prijema robe, odnosno za
usluge od dana zakljuenja ugovora ili prijema potvrde iz lana 65 ovog zakona, ako je
prijem potvrde uslijedio poslije zakljuenja ugovora.
(2) Potroa ima pravo da jednostrano raskine ugovor u roku od tri mjeseca od dana
prijema robe, odnosno za usluge od dana zakljuenja ugovora, ako mu trgovac nije izdao
potvrdu iz lana 65 ovog zakona.
(3) Ako trgovac dostavi potroau potvrdu iz lana 65 ovog zakona u roku od tri
mjeseca od dana kada je potroa primio robu, odnosno za usluge od dana zakljuenja
ugovora, rok iz stava 1 ovog lana poinje da tee od dana prijema potvrde.

Nain jednostranog raskida ugovora

lan 67
(1) Ugovor zakljuen na daljinu raskida se slanjem pisanog obavjetenja trgovcu.
(2) Ugovor se smatra raskinutim u trenutku kada je trgovac primio obavjetenje iz
stava 1 ovog lana.
(3) Ugovor je raskinut na vrijeme ako je obavjetenje o raskidu upueno u rokovima
iz lana 65 ovog zakona.
Posljedice jednostranog raskida ugovora
lan 68
(1) U sluaju jednostranog raskida ugovora potroa je duan da o svom troku vrati
trgovcu primljenu robu to je prije mogue, a najkasnije u roku od 30 dana od dana
upuivanja obavjetenja iz lana 67 stav 1 ovog zakona.
(2) Potroa ne odgovara za tetu koju je trgovac pretrpio zbog raskida ugovora i
nije duan da plati naknadu tete, ni drugu naknadu, trokove, kamatu ili kaznu zbog
raskida ugovora.
(3) Trgovac je duan da to je mogue prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana
prijema obavjetenja o raskidu, vrati potroau cjelokupan iznos koji je potroa do
trenutka raskida platio na osnovu ugovora, uvean za iznos zatezne kamate od prijema
pisanog obavjetenja o raskidu do isplate.
Izuzeci od prava na jednostrani raskid ugovora
lan 69
Potroa nema pravo na jednostrani raskid ugovora zakljuenog na daljinu, osim
ako je drukije ugovoreno, ako se radi o ugovoru o:
1) pruanju usluge ije je pruanje zapoelo uz izriit pristanak potroaa prije isteka
roka u kome je potroa imao pravo da trai raskid ugovora;
2) prodaji proizvoda ija cijena zavisi od kretanja na finansijskom tritu na koje
trgovac nije mogao uticati;
3) prodaji proizvoda izraenog po specifikaciji potroaa ili prilagoenog linim
potrebama potroaa ili proizvoda koji zbog svoje prirode ne moe biti vraen ili je
podloan brzom propadanju;
4) prodaji audio i video zapisa i kompjuterskih programa koje je potroa otpakovao;
5) prodaji novina, periodinih publikacija i magazina;
6) igrama na sreu.
Uticaj jednostranog raskida na ugovor o kreditu
lan 70
(1) Ako je, radi djelimine ili potpune isplate cijene iz ugovora zakljuenog na daljinu,
trgovac ili drugo lice na osnovu sporazuma sa trgovcem, potroau odobrilo kredit,
raskidom ugovora zakljuenog na daljinu na osnovu lana 66 ovog zakona raskida se i
ugovor o kreditu.
(2) U sluaju raskida ugovora o kreditu iz stava 1 ovog lana potroa nije duan da
kreditoru plati naknadu tete ni drugu naknadu, trokove, kamate ili kaznu.

(3) Trgovac, odnosno drugo lice iz stava 1 ovog lana duno je da vrati potroau
iznos plaen po osnovu ugovora o kreditu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema
obavjetenja o raskidu ugovora zakljuenog na daljinu.
Izvrenje ugovora u roku
lan 71
(1) Trgovac je duan da ugovor zakljuen na daljinu izvri najkasnije u roku od 30
dana od dana kada mu je potroa uputio porudbinu, osim ako je drukije ugovoreno.
(2) Ako trgovac ne izvri ugovor u roku iz stava 1 ovog lana, odnosno poruenu
robu nema na zalihama ili nije u mogunosti da prui poruenu uslugu, duan je da o
tome obavijesti potroaa bez odlaganja, a potroa moe da raskine ugovor ili da ostavi
trgovcu primjereni dodatni rok za izvrenje ugovora.
(3) U sluaju raskida ugovora iz stava 2 ovog lana trgovac je duan da potroau
vrati plaeni iznos najkasnije u roku od 30 dana od dana upuivanja obavjetenja iz
stava 2 ovog lana, uvean za zatezne kamate za period od prijema pisanog
obavjetenja o raskidu ugovora do isplate.
Zloupotreba platne kartice potroaa
lan 72
Ako je u vezi s ugovorom zakljuenim na daljinu zloupotrijebljena platna kartica
potroaa, oteeni potroa ima pravo da od trgovca zahtijeva storniranje plaanja, a
ako je plaanje izvreno da zahtijeva vraanje ili naknadu plaenog iznosa, uveanog za
zatezne kamate za period od dana kada je plaanje izvreno.
Zabrana isporuke robe ili usluge bez porudbine potroaa
lan 73
(1) Zabranjeno je isporuiti robu ili pruiti uslugu koju potroa nije unaprijed poruio,
ako se radi o teretnom poslu.
(2) Ako trgovac isporui robu ili prui uslugu iz stava 1 ovog lana, smatra se da je
roba ili usluga propagandni poklon trgovca.
(3) Odredba u optim uslovima poslovanja ili ponudi trgovca poslatoj bez prethodne
porudbine potroaa kojom je utvreno da utanje potroaa znai prihvatanje ponude,
nitava je.
(4) Odredbama st. 1 do 3 ovog lana ne iskljuuje se primjena propisa o preutnom
obnavljanju ugovora.
Teret dokazivanja
lan 74
Teret dokazivanja pruanja prethodnog obavjetenja, pisane potvrde prethodnog
obavjetenja i pridravanja rokova za ispunjenje ugovora zakljuenog na daljinu je na
trgovcu, odnosno operatoru sredstava komunikacije na daljinu.

Glava VI
UGOVORI O FINANSIJSKIM USLUGAMA ZAKLJUENI NA DALJINU
Pojam
lan 75
(1) Ugovor o finansijskim uslugama zakljuen na daljinu, u smislu ovog zakona, je
ugovor izmeu trgovca i potroaa, iji je predmet pruanje finansijskih usluga u okviru
organizovanog programa prodaje proizvoda na daljinu trgovca koji, prije i u vrijeme
zakljuivanja ugovora, iskljuivo koristi jedno ili vie sredstava komunikacije na daljinu.
(2) Finansijske usluge iz stava 1 ovog lana su bankarske usluge, usluge
kreditiranja, usluge osiguranja, ukljuujui usluge dobrovoljnog penzijskog osiguranja,
investicione usluge, usluge stambene tednje i usluge platnog prometa.
(3) Ako se na osnovu ugovora iz stava 1 ovog lana potroau sukcesivno prua
odreena usluga, odnosno niz odvojenih usluga iste prirode, odredbe l. 76 do 89 ovog
zakona odnose se samo na poetni ugovor.
(4) Ako za pruanje usluge odreene vrste, odnosno niza odvojenih usluga iz stava
3 ovog lana nije zakljuen poetni ugovor, odredbe l. 76 do 81 ovog zakona
primjenjivae se samo kad se ta usluga prua prvi put.
(5) Ako usluga odreene vrste iz stava 4 ovog lana nije pruena u periodu od
godinu dana, sljedea usluga iste vrste smatrae se prvom uslugom i na nju e se
primjenjivati odredbe l. 76 do 81 ovog zakona.
Prethodno obavjetenje
lan 76
(1) Trgovac je duan da u primjerenom roku prije zakljuivanja ugovora iz lana 75
ovog zakona prui obavjetenje potroau o sebi kao trgovcu, usluzi koja je predmet
ugovora, pojedinostima ugovora, kao i nainu rjeavanja sporova.
(2) Obavjetenje iz stava 1 ovog lana obavezno sadri podatke iz l. 77 do 80 ovog
zakona.
(3) Trgovac je duan da u obavjetenju iz stava 1 ovog lana itko, jasno, razumljivo,
lako uoljivo i prilagoeno sredstvu komunikacije na daljinu koje se upotrebljava za
zakljuenje ugovora istakne komercijalnu namjeru.
(4) U sluaju upotrebe telefona trgovac je duan da navede svoj identitet i
komercijalnu svrhu poziva prilikom zapoinjanja razgovora.
(5) U sluaju iz stava 4 ovog lana, uz izriiti pristanak potroaa, lice koje u ime
trgovca koji prua finansijske usluge kontaktira s potroaem duno je da ga obavijesti o
svom identitetu, prirodi njegovog odnosa sa trgovcem koji prua finansijske usluge,
podacima iz lana 78 ta. 1, 2 i 5 i lana 79 taka 1 ovog zakona, kao i da mu na zahtjev
mogu biti dostavljena dalja obavjetenja i kakva je priroda tih obavjetenja.
(6) Izvrenje obaveza iz lana 81 ovog zakona ne oslobaa trgovca obaveze iz st. 4
i 5 ovog lana.
(7) Obavjetenja o ugovornim obavezama koja su dostavljena potroau prije
zakljuivanja ugovora moraju biti saglasna sa ugovornim obavezama koje mogu nastati
iz primjene prava mjerodavnog za taj ugovor, ako bude zakljuen.
(8) Pored podataka iz st. 1 do 7 ovog lana i l. 77 do 80 ovog zakona, trgovac je
duan da obavijesti potroaa i o drugim podacima u skladu sa propisima kojima se

ureuju pojedine finansijske usluge koje su predmet ugovora izmeu potroaa i trgovca
koji prua finansijske usluge.
Obavjetenje o trgovcu
lan 77
(1) Obavjetenje o trgovcu koji prua finansijske usluge sadri: ime, odnosno naziv,
djelatnost, adresu njegovog prebivalita, odnosno sjedita, drugu adresu koja je od
znaaja za vezu sa potroaem, kao i njegov registracioni broj i naziv registra u koji je
upisan.
(2) Ako se za djelatnost trgovca koji prua finansijske usluge izdaju odreene dozvole ili saglasnosti nadlenog organa, obavjetenje iz stava 1 ovog lana sadri naziv organa koji je izdao dozvolu ili saglasnost, rok na koji je izdata, kao i sadraj dozvole ili
saglasnosti.
(3) Ako trgovac koji prua finansijske usluge u Crnoj Gori ima svog predstavnika,
obavjetenje iz stava 1 ovog lana sadri i ime, odnosno naziv predstavnika, kao i drugu
adresu koja je od znaaja za vezu potroaa sa tim predstavnikom.
(4) Ako trgovac iz stava 1 ovog lana zakljuuje ugovor sa potroaem preko lica
koje nije njegov predstavnik, obavjetenje iz stava 1 ovog lana sadri i ime, odnosno
naziv tog lica, svojstvo u kojem ono djeluje, kao i sjedite ili drugu adresu koja je od
znaaja za vezu potroaa sa tim licem.
Obavjetenje o finansijskoj usluzi
lan 78
Obavjetenje o finansijskoj usluzi koja je predmet ugovora sadri:
1) osnovne karakteristike finansijske usluge;
2) ukupnu cijenu koju je potroa duan da plati za tu uslugu, ukljuujui poreze, dabine, naknade i druge trokove, odnosno, ako iznos ukupne cijene nije mogue utvrditi,
elemente za obraun ukupne cijene koji omoguavaju potroau da sam utvrdi cijenu;
3) naznaku da finansijska usluga ukljuuje finansijske instrumente povezane s
posebnim rizikom koji proizlazi iz specifinosti tog instrumenta, odnosno finansijske
usluge koja se nudi, ako je to primjenljivo;
4) naznaku da cijena ili rezultati finansijske usluge zavise od promjena na
finansijskom tritu na koje trgovac koji prua finansijske usluge nema uticaja i naznaku
da dosadanja cijena i rezultati finansijske usluge nijesu pokazatelj budue cijene i
buduih rezultata te finansijske usluge, ako je to primjenljivo;
5) informaciju o mogunosti da potroa bude obavezan na plaanje dodatnih
poreza ili trokova, u skladu sa poreskim propisima koje ne plaa trgovcu koji prua
finansijske usluge, odnosno koje ne plaa preko trgovca koji prua finansijske usluge;
6) bilo koje vremensko ogranienje vaenja obavjetenja;
7) nain i uslove plaanja i ispunjenja finansijske usluge;
8) informaciju o dodatnom troku koji je potroa duan da plati za upotrebu
sredstava komunikacije na daljinu.

Obavjetenje o pojedinostima ugovora

lan 79
Obavjetenje o pojedinostima ugovora sadri:
1) informaciju o pravu potroaa na jednostrani raskid ugovora iz lana 82 ovog
zakona i uslove i rok u kojem se to pravo moe ostvariti, iznos koji bi potroa mogao biti
duan da plati u skladu sa lanom 85 stav 3 ovog zakona, kao i posljedice nekorienja
prava na jednostrani raskid ugovora;
2) minimalno trajanje ugovora o finansijskoj usluzi, ako se usluga prua trajno ili
viekratno;
3) informaciju o pravu ugovornih strana na jednostrani raskid ugovora ili otkaz
ugovora prije isteka vremena na koje je ugovor zakljuen, kao i informaciju o ugovornoj
kazni ili drugom obliku obeteenja predvienom ugovorom za te sluajeve;
4) praktina uputstva za ostvarivanje prava potroaa na jednostrani raskid iz lana
82 ovog zakona, ukljuujui adresu na koju se obavjetenje o raskidu dostavlja;
5) naziv drave ije pravo je mjerodavno za ureenje odnosa trgovca koji prua
finansijske usluge i potroaa prije zakljuivanja ugovora;
6) ugovorne odredbe o odreivanju prava mjerodavnog za ugovor o finansijskoj
usluzi, kao i odreivanju suda nadlenog za rjeavanje sporova iz tog ugovora;
7) informaciju o jeziku na kojem ili na kojima je sastavljen ugovor i prethodno
obavjetenje i informaciju o jeziku na kojem ili na kojima e davalac usluga uz pristanak
potroaa u vrijeme trajanja ugovora komunicirati s potroaem.
Obavjetenje o nainu rjeavanja sporova
lan 80
Obavjetenje o nainu rjeavanja sporova sadri informaciju da li je:
1) predvieno vansudsko rjeavanje sporova i naknade tete, kao i nain i uslovi za
njegovo korienje;
2) predvien odreeni garantni fond ili drugi oblik obeteenja potroaa koji nije
obuhvaen posebnim propisima o kreditnim instutucijama i tritu kapitala.
Oblik prethodnog obavjetenja
lan 81
(1) Trgovac koji prua finansijske usluge duan je da prije zakljuenja ugovora ili
predugovora na papiru ili na drugom, potroau dostupnom, trajnom mediju, u
primjerenom roku, potroau dostavi sve ugovorne odredbe i uslove, kao i prethodno
obavjetenje iz lana 76 ovog zakona.
(2) Ako je na izriit zahtjev potroaa ugovor zakljuen upotrebom sredstava
komunikacije na daljinu koje ne omoguava da se ugovorne odredbe i uslovi iz stava 1
ovog lana, kao i prethodno obavjetenje iz lana 76 ovog zakona dostave potroau u
skladu sa stavom 1 ovog lana, trgovac koji prua finansijske usluge duan je da
obavezu iz stava 1 ovog lana izvri odmah nakon zakljuenja ugovora.
(3) Trgovac koji prua finansijske usluge duan je da na zahtjev potroaa, u toku
trajanja ugovornog odnosa, dostavi primjerak zakljuenog ugovora.

(4) Potroa ima pravo i da promijeni sredstvo komunikacije na daljinu koje koristi,
osim ako je to nespojivo sa zakljuenim ugovorom ili prirodom finansijske usluge koja mu
se prua.
Pravo na jednostrani raskid ugovora
lan 82
(1) Potroa moe bez navoenja razloga jednostrano raskinuti ugovor o
finansijskim uslugama zakljuen upotrebom sredstava komunikacije na daljinu, u roku od
14 dana od dana zakljuenja ugovora, odnosno ugovor o ivotnom osiguranju i
dobrovoljnom penzijskom osiguranju, u roku od 30 dana od dana prijema obavijetenja
da je ugovor zakljuen.
(2) U sluaju iz lana 81 stav 2 ovog zakona, rok za raskid ugovora poinje da tee
od dana kada su potroau dostavljane ugovorne odredbe, uslovi i obavjetenja.
(3) Potroa nema pravo na jednostrani raskid ugovora iz stava 1 ovog lana, ako je:
1) zakljuen ugovor o finansijskim uslugama ija cijena zavisi od promjena na finansijskom tritu na koje trgovac koji prua finansijske usluge ne moe uticati, a do kojih moe
doi tokom trajanja roka za raskid ugovora iz stava 1 ovog lana, i to usluge koje se
odnose na: kupoprodaju strane valute; instrumente trita novca; prenosive obveznice;
2) udjele u investicionim fondovima; fjuerse, ukljuujui uporedive instrumente s
ugovorenim gotovinskim namirenjem, kamatne terminske ugovore; kamatne, valutne i
akcijske svop zamjene i opcije sticanja ili otuenja tih instrumenata, ukljuujui
ekvivalentne instrumente koji se namiruju gotovinskim sredstvima, a naroito opcije na
valute i kamatne stope;
3) zakljuen ugovor o osiguranju putnika i prtljaga ili druga kratkorona polisa
osiguranja koja se zakljuuje na rok krai od mjesec dana;
ugovor u potpunosti ispunjen na izriit zahtjev potroaa prije nego to je potroa
iskoristio svoje pravo na raskid ugovora iz st. 1 i 2 ovog lana;
4) u pitanju ugovor o kreditu koji se raskida u skladu sa lanom 70 i lanom 101 stav
3 ovog zakona.
Oblik jednostranog raskida ugovora
lan 83
(1) Ugovor se raskida dostavljanjem obavjetenja na papiru ili drugom, potroau
dostupnom, trajnom mediju, upuenom prije isteka roka za jednostrani raskid ugovora iz
lana 82 ovog zakona, s tim da je potroa duan da slijedi uputstva za ostvarivanje
prava na jednostrani raskid datim u prethodnom obavjetenju iz lana 76 ovog zakona.
(2) Ugovor se smatra raskinutim u trenutku kada je trgovac primio obavjetenje o
raskidu.
(3) Ugovor je raskinut na vrijeme ako je obavjetenje o raskidu upueno u rokovima
iz lana 82 stav 1 ovog zakona.
Poetak izvrenja ugovora
lan 84
(1) Trgovac koji prua finansijske usluge moe poeti sa izvrenjem ugovora prije
isteka roka za jednostrani raskid ugovora iz lana 82 ovog zakona samo uz izriit
pristanak potroaa.

(2) Trgovac koji prua finansijske usluge nema pravo da zahtijeva izvrenje obaveze
potroaa iz ugovora prije isteka roka za jednostrani raskid ugovora.
Posljedice jednostranog raskida ugovora
lan 85
(1) U sluaju jednostranog raskida ugovora iz lana 82 ovog zakona potroa ne
odgovara za tetu koja je nastala kao posljedica raskida tog ugovora i nije duan da plati
naknadu tete, ni drugu naknadu, trokove, kamatu ili kaznu zbog raskida ugovora.
(2) U sluaju raskida ugovora iz stava 1 ovog lana ugovorne strane su dune da
jedna drugoj vrate ono to su na osnovu tog ugovora primile.
(3) Ako povraaj iz stava 1 ovog lana nije mogu, potroa je duan da plati cijenu
dijela usluge koja mu je pruena do trenutka raskida ugovora.
(4) Cijena dijela usluge iz stava 3 ovog lana mora biti proporcionalna pruenoj
usluzi i ne smije biti takva da se moe ocijeniti kao kazna ili naknada za raskid ugovora.
(5) Trgovac koji prua finansijske usluge nema pravo da zahtijeva od potroaa
plaanje cijene iz stava 3 ovog lana ako ne moe da dokae da je o moguoj obavezi
tog plaanja potroa bio prethodno obavijeten u skladu sa lanom 79 taka 1 ovog
zakona.
(6) Trgovac koji prua finansijske usluge nema pravo da zahtijeva od potroaa
plaanje cijene dijela usluge koju je bez izriitog pristanka potroaa izvrio prije isteka
roka za jednostrani raskid ugovora u skladu sa lanom 84 stav 1 ovog zakona.
(7) Ako potroa raskine ugovor, trgovac koji prua finansijske usluge duan je da
bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavijetenja o raskidu
ugovora, vrati potroau sve to je na osnovu tog ugovora od njega primio, umanjeno za
iznos cijene iz stava 3 ovog lana.
(8) Ako potroa u skladu sa lanom 82 ovog zakona raskine ugovor, duan je da
bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana slanja obavjetenja o raskidu,
trgovcu koji prua finansijske usluge vrati ono to je od njega primio na osnovu tog
ugovora.
Uticaj raskida ugovora o finansijskoj usluzi na druge ugovore
lan 86
Ako potroa iskoristi pravo na jednostrani raskid ugovora iz lana 82 ovog zakona,
raskidom tog ugovora raskida se i drugi ugovor koji je na osnovu ili u vezi s ugovorom o
finansijskoj usluzi potroa zakljuio sa trgovcem koji prua finansijske usluge ili treim
licem na osnovu sporazuma tog lica i trgovca koji prua finansijske usluge.
Posljedice neispunjenja obaveza trgovca
lan 87
(1) Ako trgovac koji prua finansijske usluge ne izvri odreenu obavezu iz l. 76 do
85 ovog zakona, potroa ima pravo da raskine ugovor u bilo kom trenutku.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana potroa nije duan da trgovcu koji prua
finansijske usluge naknadi tetu koju je trgovac zbog raskida pretrpio, ni da mu plati
drugu naknadu, trokove, kamatu ili kaznu zbog raskida ugovora.

Teret dokazivanja
lan 88
(1) U sluaju spora u vezi sa ugovorom o finansijskim uslugama zakljuenim na
daljinu trgovac je duan da dokae da je postupio u skladu sa lanom 76 ovog zakona i
da je potroa pristao da zakljui ugovor, odnosno pristao da trgovac pone da prua
ugovorenu uslugu prije isteka roka za jednostrani raskid ugovora iz lana 82 ovog
zakona.
(2) Ugovorna odredba kojom je predvieno da je teret dokazivanja iz stava 1 ovog
lana na potroau smatrae se nepotenom ugovornom odredbom, u skladu sa lanom
102 ovog zakona.
Shodna primjena
lan 89
Na ugovore, prava i obaveze iz l. 75 do 88 ovog zakona shodno se primjenjuju
odredbe ovog zakona koje se odnose na ograniavanje upotrebe sredstava komunikacije
na daljinu, zloupotrebu platne kartice potroaa i zabranu slanja proizvoda bez
porudbine potroaa iz l. 63, 72 i 73 ovog zakona.

Glava VII
UGOVORI O TURISTIKIM USLUGAMA
Pojam
lan 90
(1) Ugovor o vremenski podijeljenom korienju (timesharing) je ugovor zakljuen na
period dui od jedne godine, kojim potroa uz naknadu stie pravo na jedan ili vie
smjetaja za noenje kroz vie perioda korienja, pri emu se prilikom izraunavanja
vremena trajanja ugovora uzima u obzir svaka ugovorna odredba kojom se doputa
preutno obnavljanje ugovora ili neki drugi vid produenja trajanja ugovora.
(2) Ugovor o dugotrajnom turistikom proizvodu je ugovor zakljuen na period dui
od jedne godine, kojim potroa uz naknadu stie pravo da ostvari popuste ili druge
pogodnosti u pogledu smjetaja, odvojeno ili zajedno sa putovanjem ili ostalim uslugam i
prilikom izraunavanja vremena trajanja ugovora uzima se u obzir bilo koja ugovorna
odredba kojom se doputa preutno obnavljanje ugovora ili neki drugi vid produenja
trajanja ugovora.
(3) Ugovor o preprodaji je ugovor na osnovu kojeg trgovac uz naknadu pomae
potroau u prodaji ili kupovini vremenski podijeljenog korienja ili drugog dugotrajnog
turistikog proizvoda.
(4) Ugovor o razmjeni je ugovor na osnovu kojeg se potroa uz naknadu prikljuuje
sistemu razmjene koji mu omoguava pristup smjetaju za noenje ili drugim uslugama
pod uslovom da potroa omogui drugim licima u sistemu razmjene privremeni pristup
pravu koje ima na osnovu ugovora o vremenski podijeljenom korienju.
(5) Odredbe st. 1, 2, 3 i 4 ovog lana i l. 91 do 101 ovog zakona ne utiu na
primjenu pravila:
1) opteg ugovornog prava;

2) o registraciji nepokretnosti ili pokretnosti, kao i pravila o korienju nepokretnosti;

3) koja se odnose na uslove osnivanja, odobrenja ili licenciranja;
4) kojima se utvruje pravna priroda prava koja su predmet ugovora obuhvaenih
ovim lanom.
Oglaavanje i obavjetenje
lan 91
(1) Trgovac je duan da prilikom oglaavanja ugovora iz lana 90 ovog zakona
navede mogunost dobijanja prethodnog obavjetenja iz lana 92 ovog zakona i mjesto
na kojem se to obavjetenje moe dobiti.
(2) Ako se zakljuenje ugovora iz lana 90 ovog zakona potroau nudi lino, na
promotivnom ili prodajnom dogaaju, trgovac je duan da u pozivu na taj dogaaj jasno
istakne komercijalnu svrhu i prirodu dogaaja.
(3) Obavjetenje iz stava 2 ovog lana mora biti dostupno potroau tokom itavog
trajanja dogaaja iz stava 2 ovog lana.
(4) Vremenski podijeljeno korienje ili drugi dugotrajni turistiki proizvod ne smiju se
promovisati, ni nuditi na tritu kao investicija.
Prethodno obavjetenje
lan 92
(1) Trgovac je duan da na jasan i razumljiv nain potroau prui tano i potpuno
obavjetenje na standardnom informacionom obrascu za ugovore o:
1) vremenski podijeljenom korienju;
2) dugotrajnom turistikom proizvodu;
3) preprodaji;
4) razmjeni.
(2) Obavjetenje iz stava 1 ovog lana trgovac je duan da dostavi potroau u
razumnom roku prije nego to ugovor ili ponuda za zakljuenje ugovora postanu
obavezujui za potroaa.
(3) Obavjetenje putem informacionog obrasca iz stava 1 ovog lana potroau se,
bez naknade, dostavlja u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom, potroau lako
dostupnom, trajnom mediju.
(4) Trgovac je duan da obavjetenje iz stava 1 ovog lana sastavi na crnogorskom
jeziku ili jednom od slubenih jezika drave u kojoj potroa ima prebivalite ili iji je
dravljanin, po izboru potroaa, a ako ima prebivalite ili je dravljanin drave lanice
Evropske unije, i na slubenom jeziku te drave ako je taj jezik slubeni jezik Evropske
unije.
(5) Standardni informacioni obrazac iz stava 1 ovoga lana i podatke koje sadri
propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove turizma.
Forma ugovora
lan 93
Ugovori iz lana 90 ovog zakona zakljuuju se u pisanoj formi, na papiru ili nekom
drugom, potroau dostupnom, trajnom mediju.

Jezik ugovora
lan 94
(1) Ugovori iz lana 90 ovog zakona moraju biti sastavljeni na crnogorskom jeziku ili
jednom od slubenih jezika drave u kojoj potroa ima prebivalite ili iji je dravljanin,
po izboru potroaa, a ako ima prebivalite ili je dravljanin drave lanice Evropske
unije, i na slubenom jeziku te drave ako je taj jezik slubeni jezik Evropske unije.
(2) Ako potroa boravi u Crnoj Gori ili trgovac obavlja svoju djelatnost na teritoriji
Crne Gore, ugovori iz lana 90 ovog zakona sastavljaju se na slubenom jeziku ili na
jeziku koji je u slubenoj upotrebi.
(3) Ako se ugovor o vremenski podijeljenom korienju odnosi na odreenu
nepokretnost, trgovac je duan da dostavi potroau ovjereni prevod tog ugovora na
crnogorskom jeziku ili na slubenom jeziku drave u kojoj se nepokretnost nalazi.
(4) Ako se nepokretnost nalazi u nekoj dravi lanici Evropske unije, ugovor mora
biti preveden na slubeni jezik ili jedan od slubenih jezika te drave, ako je taj jezik i
slubeni jezik Evropske unije.
Sadraj ugovora
lan 95
(1) Obavjetenje iz lana 92 ovog zakona ini sastavni dio ugovora iz lana 90 ovog
zakona i ne moe biti izmijenjeno osim ako su se ugovorne strane izriito drukije
sporazumjele ili su izmjene rezultat neuobiajenih ili nepredvidivih okolnosti koje su van
kontrole trgovca, a ije se posljedice nijesu mogle izbjei ni uz upotrebu dune panje.
(2) Izmjene obavjetenja iz lana 92 ovog zakona trgovac je duan da dostavi
potroau u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom, potroau lako dostupnom,
trajnom mediju prije zakljuenja ugovora.
(3) Izmjene obavjetenja iz lana 92 ovog zakona moraju biti izriito navedene u
ugovoru.
(4) Pored podataka iz obavjetenja iz lana 92 ovog zakona, ugovor iz lana 90
ovog zakona obavezno sadri:
1) podatke o identitetu i prebivalitu, odnosno sjeditu ugovornih strana;
2) podatke o mjestu i vremenu zakljuenja ugovora;
3) potpis ugovornih strana.
(5) Prije zakljuenja ugovora iz lana 90 ovog zakona trgovac je duan da upozna
potroaa o pravu na jednostrani raskid ugovora iz lana 96 ovog zakona i trajanju roka
za raskid, kao i na zabranu plaanja unaprijed za vrijeme trajanja roka za raskid iz lana
99 ovog zakona.
(6) Ugovorne odredbe o pravu na jednostrani raskid ugovora, roku za raskid i
zabrani plaanja unaprijed za vrijeme trajanja roka za raskid, potroa mora posebno
potpisati.
(7) Sastavni dio ugovora iz lana 90 ovog zakona je standardni obrazac za
jednostrani raskid ugovora iz lana 96 ovog zakona.
(8) Trgovac je duan da dva primjerka ugovora preda potroau i to u vrijeme
zakljuenja ugovora.
(9) Sadraj standardnog obrasca za jednostrani raskid ugovora iz stava 7 ovog lana
propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove turizma.

Pravo na jednostrani raskid ugovora

lan 96
(1)Potroa ima pravo da bez navoenja razloga raskine ugovor iz lana 90 ovog
zakona u roku od 14 dana od dana:
1) zakljuenja ugovora ili obavezujueg predugovora, ili
2) kada je potroa primio kopiju ugovora ili obavezujueg predugovora, ako taj rok
nastupa nakon dana iz take 1 ovog stava.
(2) Rok iz stava 1 ovog lana istie nakon:
1) godine i 14 dana od dana iz stava 1 ovog lana, ako trgovac obavjetenje i
standardni informacioni obrazac iz lana 92 ovog zakona nije popunio i dostavio
potroau u pisanoj formi, na papiru ili drugom, potroau dostupnom, trajnom mediju,
2) tri mjeseca i 14 dana od dana iz stava 1 ovog lana, ako obavjetenje i standardni
informacioni obrazac iz lana 92 ovog zakona nijesu dostavljeni potroau u pisanoj
formi, na papiru ili drugom, potroau dostupnom, trajnom mediju.
(3) Kada je trgovac ispunio i predao potroau u pisanoj formi, na papiru ili drugom,
potroau dostupnom, trajnom mediju standardni informacioni obrazac za jednostrani
raskid ugovora u roku od godinu dana od dana iz stava 1 ovog lana, rok za jednostrani
raskid ugovora iz lana 89 ovog zakona poinje da tee od dana kad je potroa primio
taj obrazac.
(4) Ako je obavjetenje, ukljuujui standardni informacioni obrazac iz lana 92 ovog
zakona dostavljeno potroau u pisanoj formi, na papiru ili drugom, potroau
dostupnom, trajnom mediju u roku od tri mjeseca od dana iz stava 1 ovog lana, rok za
jednostrani raskid ugovora poinje da tee od dana kada je potroa primio to
obavjetenje.
(5) Ako se potroau ugovor o razmjeni nudi zajedno i istovremeno kada i ugovor o
vremenski podijeljenom korienju, na oba ugovora primjenjuje se rok za jednostrani
raskid koji se rauna na nain koji se primjenjuje kod ugovora o vremenski podijeljenom
korienju.
Nain ostvarivanja prava na jednostrani raskid ugovora
lan 97
(1) Potroa je duan da jednostrani raskid ugovora iz lana 90 ovog zakona izvri
obavjetenjem u pisanoj formi, na papiru ili na drugom trajnom mediju, upuenom
trgovcu prije isteka roka za jednostrani raskid ugovora, pri emu moe da koristi
standardni obrazac za jednostrani raskid ugovora iz lana 95 stav 7 ovog zakona.
(2) Ugovor se smatra raskinutim na vrijeme ako je obavjetenje iz stava 1 ovog
lana poslato prije isteka roka za jednostrani raskid ugovora.
Prava potroaa u sluaju jednostranog raskida ugovora
lan 98
Potroa nije duan da plati trokove, ni drugu vrijednost za usluge koje su mu na
osnovu ugovora pruene prije korienja prava na jednostrani raskid ugovora iz lana 96
ovog zakona i nije odgovoran za tetu koja trgovcu nastane zbog jednostranog raskida
ugovora.

Plaanje unaprijed
lan 99
(1) Zabranjeno je zahtijevati od potroaa da, prije isteka roka za jednostrani raskid
ugovora iz lana 96 ovog zakona, izvri plaanje unaprijed, poloi jemstvo, izvri
rezervaciju novanih sredstava na raunu, izriito prizna dug ili izvri drugu finansijsku
transakciju u korist trgovca ili treeg lica.
(2) Zabranjeno je zahtijevati od potroaa da, kod ugovora o preprodaji, izvri
plaanje unaprijed, prui jemstvo, izvri rezervaciju novanih sredstava na raunu,
izriito prizna dug ili izvri drugu finansijsku transakciju u korist trgovca ili treeg lica prije
izvrene preprodaje prava, odnosno prestanka ugovora o preprodaji iz lana 90 stav 3
ovog zakona na drugi nain.
Posebna pravila o ugovorima o dugotrajnim turistikim proizvodima
lan 100
(1) Plaanje ugovorene cijene dugotrajnog turistikog proizvoda trgovac moe da
zahtjeva iskljuivo na osnovu plana obronog plaanja predvienog ugovorom.
(2) Sva plaanja na osnovu ugovora iz stava 1 ovog lana, ukljuujui i plaanje
lanske naknade moraju biti podijeljena na godinje obroke jednake vrijednosti.
(3) Za svaku isplatu na osnovu ugovora iz stava 1 ovog lana trgovac je duan da
uputi potroau zahtjev za plaanje u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom,
potroau dostupnom, trajnom mediju, najkasnije 14 dana prije dana dospijea obroka.
(4) Zabranjeno je plaanje na osnovu ugovora o dugotrajnom turistikom proizvodu
koje nije zasnovano na planu obronog plaanja.
(5) Od drugog obroka nadalje potroa moe otkazati ugovor o dugotrajnom
turistikom proizvodu bez naknade ili kazne i to obavjetenjem upuenim trgovcu u roku
od 14 dana od dana prijema zahtjeva za plaanje pojedinog obroka.
(6) Pravo iz stava 5 ovog lana ne utie na prava koja u pogledu prestanka ugovora
potroa ima na osnovu ovog ili drugih zakona.
Prestanak sporednog ugovora
lan 101
(1) Jednostranim raskidom ugovora o vremenski podijeljenom korienju i ugovora o
dugotrajnom turistikom proizvodu raskida se i sa njima povezani ugovor o razmjeni,
odnosno drugi sporedni ugovor, bez trokova za potroaa.
(2) Sporedni ugovor je ugovor na osnovu koga potroa stie pravo na usluge koje
su povezane sa ugovorom o vremenski podijeljenom korienju ili s drugim ugovorom o
dugotrajnom turistikom proizvodu, a koje prua trgovac ili tree lice na osnovu ugovora
izmeu trgovca i treeg lica.
(3) Ako je radi potpune ili djelimine isplate cijene iz nekog ugovora iz lana 90 ovog
zakona potroau odobren kredit od trgovca ili od treeg lica na osnovu sporazuma tog
lica i trgovca, raskidom nekog od tih ugovora raskida se i ugovor o kreditu.
(4) U sluaju raskida ugovora o kreditu iz stava 3 ovog lana potroa nije duan da
plati kreditoru naknadu tete, ni drugu naknadu, trokove, kamatu ili kaznu.

(5) Sporedni ugovor raskida se u trenutku kada trgovac primi obavjetenje iz lana
97 ovog zakona, bez obzira da li je sporedni ugovor zakljuen sa trgovcem ili sa treim
licem na osnovu sporazuma tog lica i trgovca.
(6) Ako je sporedni ugovor zakljuen sa treim licem, trgovac je duan da obavijesti
to lice o raskidu ugovora.
(7) Trgovac ili tree lice sa kojim je potroa zakljuio sporedni ugovor duni su da
potroau vrate sve to je na osnovu sporednog ugovora platio i to u roku od 30 dana od
dana prijema obavjetenje iz lana 97 ovog zakona.
Glava VIII
NEPOTENE ODREDBE U POTROAKIM UGOVORIMA
Pojam nepotene ugovorne odredbe
lan 102
(1) Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinano pregovaralo smatra se
nepotenom ako, suprotno naelu savjesnosti i potenja, dovodi do neravnotee u
pravima i obavezama ugovornih strana na tetu potroaa.
(2) Smatra se da se o ugovornoj odredbi nije pojedinano pregovaralo ako je
ugovornu odredbu unaprijed formulisao trgovac, iz kog razloga potroa nije imao uticaja
na njen sadraj, naroito ako je rije o odredbi unaprijed formulisanog tipskog ugovora
trgovca (u daljem tekstu: formularni ugovor).
(3) Ako se pojedinano pregovaralo o pojedinim aspektima neke ugovorne odredbe,
odnosno o pojedinoj ugovornoj odredbi, a cjelokupna ocjena ugovora ukazuje na to da je
rije o formularnom ugovoru trgovca, to ne iskljuuje mogunost da se druge odredbe
tog ugovora ocijene nepotenim u skladu sa stavom 1 ovog lana.
(4) Teret dokazivanja da se o odreenoj ugovornoj odredbi u formularnom ugovoru
pojedinano pregovaralo je na trgovcu.
(5) Odredbe st. 1, 2, 3 i 4 ovog lana i l. 103 do 108 ovog zakona ne primjenjuju se
na ugovorne odredbe kojima se u ugovor unose zakonske odredbe prinudne prirode ,
odnosno kojima se u ugovor unose odredbe i naela meunarodnih ugovora koji
obavezuju Crnu Goru.
Posljedice nepotenih odredbi u ugovoru
lan 103
(1) Nepotene odredbe u potroakim ugovorima nitave su.
(2) Nitavost neke odredbe ugovora ne povlai nitavost i samog ugovora, ako
ugovor moe opstati bez nitave odredbe.
Nepotene odredbe u ugovorima
lan 104
Ugovorne odredbe koje se u skladu sa lanom 102 ovog zakona mogu smatrati
nepotenim su naroito odredbe kojima se:
1) ograniava ili iskljuuje odgovornost trgovca za tetu prouzrokovanu smru ili
tjelesnom povredom potroaa, ako je teta posljedica tetne radnje trgovca;

2) ograniavaju ili iskljuuju prava koja potroa ima prema trgovcu ili nekom treem
licu u sluaju potpunog ili djeliminog neispunjenja ugovora, ukljuujui i odredbu o
iskljuenju prebijanja duga potroaa sa dugom koji trgovac ima prema potroau;
3) potroa obavezuje na ispunjenje ugovorne obaveze, a ispunjenje obaveze
trgovca je uslovljeno okolnostima ije ispunjenje zavisi iskljuivo od volje trgovca;
4) predvia da trgovac zadri plaeni iznos od potroaa kada potroa odlui da ne
zakljui odnosno ne izvri ugovor, a to se pravo ne predvia za potroaa ako trgovac ne
eli da zakljui, odnosno izvri ugovor;
5) potroa obavezuje na naknadu tete zbog neizvravanja ugovora u iznosu
veem od stvarno prouzrokovane tete;
6) trgovac ovlauje na raskid ugovora na osnovu svoje diskrecione ocjene, a isto
pravo nije predvieno i za potroaa;
7) trgovac ovlauje da, u sluaju kada raskine ugovor, zadri plaeno za usluge
koje nije pruio;
8) trgovac ovlauje na otkaz ugovora zakljuenog na neodreeno vrijeme bez
ostavljanja primjerenog otkaznog roka, osim u sluajevima kada postoje opravdani
razlozi za otkaz ugovora;
9) odreuje da e se ugovor na odreeno vrijeme produiti na neodreeno ili
odreeno vrijeme bez pristanka potroaa prije prestanka ugovora, ako je rok u kojem
potroa moe da izjavi da ne pristaje na produetak ugovora neprimjereno kratak;
10) potroau nameu odreene obaveze, a potroau prije zakljuenja ugovora nije
omogueno da se upozna sa tom odredbom;
11) trgovcu doputa da jednostrano mijenja ugovorne odredbe bez valjanog,
ugovorom predvienog razloga;
12) trgovcu doputa da jednostrano mijenja karakteristike proizvoda koji je predmet
ugovora, bez valjanog razloga;
13) cijena robe ili usluge utvruje u vrijeme isporuke robe, odnosno pruanja usluge
ili kojom se trgovcu doputa poveanje cijene, bez prava potroaa na raskid ugovora,
ako je stvarna cijena via od cijene ugovorene u vrijeme zakljuenja ugovora;
14) trgovcu daje pravo da ocijeni da li je proizvod saobrazan ugovoru;
15) trgovcu daje iskljuivo pravo tumaenja svih ili pojedinih odredaba ugovora;
16) iskljuuje ili ograniava odgovornost trgovca za obaveze koje je za njega
preuzeo njegov zastupnik ili odredba kojom se potovanje tih obaveza uslovljava
ispunjenjem odreenih formalnosti;
17) obavezuje potroa na ispunjenje svojih ugovornih obaveza i ako trgovac nije
ispunio ugovorne obaveze;
18) trgovcu doputa da bez prethodnog pristanka potroaa prenese prava i
obaveze iz ugovora na tree lice, ako se potroa time dovodi u nepovoljniji poloaj;
19) iskljuuje, ograniava ili oteava pravo potroaa da prava iz ugovora ostvari
pred sudom ili drugim nadlenim organom ili organizacijom, a naroito kojom se
obavezuje potroa na rjeavanje spora pred arbitraom koja nije predviena
odgovarajuim propisima, odnosno koja onemoguava izvoenje dokaza koji idu u prilog
potroau ili odredba kojom se teret dokazivanja prebacuje na potroaa kada bi, na
osnovu mjerodavnog prava, teret dokazivanja bio na trgovcu.

Okolnosti koje se uzimaju u obzir prilikom ocjene ugovora

lan 105
Prilikom ocjene da li je odreena ugovorna odredba nepotena cijeni se priroda
proizvoda koji predstavlja predmet ugovora, sve okolnosti prije i prilikom zakljuenja
ugovora, druge ugovorne odredbe, kao i drugi ugovor koji, u odnosu na ugovor koji se
ocjenjuje, predstavlja glavni ugovor.
Nedoputenost ocjene pojedinih ugovornih odredaba
lan 106
(1) Nije doputeno ocjenjivanje nepotenosti ugovornih odredaba o predmetu
ugovora i cijeni ako su te odredbe itke, jasne, nedvosmislene, razumljive i lako uoljive.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog lana, doputeno je ocijenjivati ugovorne odredbe koje
se odnose na formiranje i promjenu cijena, kao i na nain plaanja.
Odredbe ugovora u pisanoj formi
lan 107
Ako ugovor mora biti sainjen u pisanoj formi, u skladu sa zakonom ili sporazumom
stranaka, odredbe ugovora moraju biti napisane itko, jasno, nedvosmisleno, razumljivo i
lako uoljive.
Tumaenje ugovora
lan 108
(1) Nejasne, dvosmislene ili nerazumljive ugovorne odredbe tumae se u smislu koji
je najpovoljniji za potroaa.
(2) Odredba stava 1 ovog lana ne primjenjuje se u postupcima pokrenutim u skladu
sa lanom 118 ovog zakona.
DIO TREI
NEPOTENA POSLOVNA PRAKSA
Podruje primjene
lan 109
(1) Odredbe l. 110 do 117 ovog zakona primjenjuju se na poslovnu praksu trgovca
u odnosu prema potroau prije, za vrijeme i nakon zakljuenja pravnog posla u vezi s
odreenim proizvodom.
(2) Odredbe l. 110 do 117 ovog zakona ne utiu na primjenu pravila i propisa:
1) ugovornog prava, naroito pravila o punovanosti, sainjavanju ili pravnim
posljedicama ugovora;
2) kojima se ureuju zdravstveni i zahtjevi bezbjednosti za proizvode;
3) kojima se odreuje nadlenost sudova;
4) kojima se odreuju uslovi zasnivanja ili sistem odobravanja ureenih profesija,
kao i primjena deontolokih kodeksa ponaanja ili druga posebna pravila, a ija je svrha
da odre visok stepen profesionalnog integriteta tih profesija.

(3) Odredbe l. 110 do 117 ovog zakona ne primjenjuju se na izdavanje sertifikata i

utvrivanje stepena finoe predmeta od dragocjenih metala.
(4) Ako su pojedini aspekti nepotene poslovne prakse ureeni posebnim propisima,
odredbe l. 109 do 117 ovog zakona ne primjenjuju se na te aspekte.
Pojam nepotene poslovne prakse
lan 110
(1) Nepotenom poslovnom praksom, u smislu ovog zakona, smatra se praksa koja:
1) je suprotna zahtjevima profesionalne panje;
2) u pogledu odreenog proizvoda bitno utie ili je vjerovatno da e bitno uticati na
ekonomsko ponaanje prosjenog potroaa koji je tom djelovanju izloen ili kome je
namijenjena ili prosjenog lana grupe potroaa kada je poslovna praksa usmjerena na
posebnu grupu potroaa.
(2) Nepotenom poslovnom praksom iz stava 1 ovog lana naroito se smatra:
obmanjujua poslovna praksa iz l. 112, 113 i 114 ovog zakona;
agresivna poslovna praksa iz l. 115, 116 i 117 ovog zakona.
(3) Poslovna praksa koja e vjerovatno bitno uticati na ekonomsko ponaanje jasno
odredive grupe potroaa koji su zbog tjelesnih ili duevnih mana, starosne dobi ili
lakomislenosti posebno osjetljivi na odreenu poslovnu praksu ili odreeni proizvod, na
nain koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivae se prema prosjenom
lanu te grupe potroaa.
(4) Odredba stava 3 ovog lana ne primjenjuje se na sluajeve uobiajenog i
doputenog oglaavanja koje podrazumijeva i davanje pretjeranih izjava ili izjava koje ne
treba uzimati doslovno.
Zabrana nepotene poslovne prakse
lan 111
Nepotena poslovna praksa zabranjena je.
Pojam obmanjujue poslovne prakse
lan 112
(1) Poslovna praksa smatra se obmanjujuom ako sadri informacije koje je ine
neistinitom, ili na drugi nain obmanjuje ili je vjerovatno da e obmanuti prosjenog
potroaa u pogledu neke od okolnosti iz stava 2 ovog lana, ime ga navodi ili je
vjerovatno da e da ga navede da donese odluku o poslu koju inae ne bi donio.
(2) Postojanje obmanjujue poslovne prakse moe da se odnosi na sljedee
okolnosti:
1) postojanje ili prirodu proizvoda;
2) osnovne karakteristike proizvoda koje se odnose na dostupnost, korist, rizike,
nain izrade, sastav, dodatke koji prate proizvod, pomo koja se prua potroaima
poslije prodaje i postupanje po njihovim prigovorima, nain i datum proizvodnje ili
nabavke, isporuku, podobnost za ostvarivanje cilja, nain korienja, koliina,
specifikacija, geografsko ili trino porijeklo, rezultati koji se oekuju od njegove upotrebe
ili rezultati i bitni pokazatelji ispitivanja ili provjera sprovedenih na proizvodu;

3) obim obaveza trgovca, razloge za odreeno postupanje trgovca, kao i prirodu

postupka prodaje, izjavu ili simbol koji se odnosi na direktno ili indirektno sponzorstvo ili
preporuivanje trgovca ili proizvoda;
4) cijenu proizvoda ili nain na koji je cijena obraunata ili obeanje prodajne
pogodnosti u pogledu cijene;
5) potrebu servisiranja, rezervnih dijelova, zamjenu ili popravku;
6) prirodu, obiljeja i prava trgovca ili njegovog zastupnika, kao to su identitet,
imovina, kvalifikacije, status, odobrenja, lanstvo u odreenim udruenjima ili povezanost
s nekim drugim subjektima, industrijska, komercijalna ili intelektualna svojina, nagrade i
priznanja;
7) prava potroaa, ukljuujui pravo zamjene ili povraaja plaenog iznosa, u
skladu sa odredbama ovog zakona kojima se ureuje saobraznost ugovoru i garancija,
kao i rizicima kojima potroa moe biti izloen.
(3) Poslovna praksa smatra se obmanjujuom i ako, u odreenom sluaju, uzimajui
u obzir sva obiljeja i okolnosti sluaja, prosjenog potroaa navede ili je vjerovatno da
e da ga navede da donese odluku o poslu koju inae ne bi donio, a obuhvata:
1) bilo koji oblik stavljanja proizvoda na trite, ukljuujui i komparativno
oglaavanje koje oteava razlikovanje tog proizvoda od drugih proizvoda, igova,
trgovakih naziva ili drugih znakova raspoznavanja konkurenata na tritu;
2) nepotovanje obaveza od strane trgovca, koje proizilaze iz kodeksa koji ga
obavezuje, pod uslovom da ta obaveza ne predstavlja samo namjeru ve utvrenu
obavezu koju je mogue provjeriti, a pod uslovom da je trgovac u okviru poslovne prakse
naznaio da je vezan tim kodeksom.
Obmanjujua proputanja
lan 113
(1) Poslovna praksa smatra se obmanjujuom ako u odreenom sluaju, uzimajui u
obzir sva obiljeja i okolnosti sluaja, kao i ogranienja sredstva komunikacije, ne sadri
vana obavjetenja koja su potrebna prosjenom potroau za donoenje odluke o
pravnom poslu zasnovane na potpunoj informisanosti i time ga navede ili je vjerovatno
da e da ga navede da donese odluku o pravnom poslu koju inae ne bi donio, kao i:
1) skrivanje vanih obavjetenja ili pruanje nejasnih, nerazumljivih, dvosmislenih ili
nepravovremenih obavjetenja;
2) nenavoenje svrhe poslovne prakse koja nije oigledna iz okolnosti sluaja.
(2) Kada trgovac koristi sredstvo komunikacije koje je prostorno ili vremenski
ogranieno, a prilikom ocjene da li je odreeno vano obavjetenje izostavljeno uzimaju
se u obzir ta ogranienja i druge mjere koje je trgovac preduzeo radi dostavljanja tih
obavjetenja potroau na neki drugi nain.
(3) U sluaju poziva na kupovinu, ako nije oigledno iz okolnosti sluaja, bitnim e se
smatrati informacije o:
1) osnovnim obiljejima proizvoda u mjeri koja je prikladna proizvodu i sredstvu
komunikacije koje se koristi;
2) sjeditu i identitetu trgovca, kao to su naziv ili ime i, ako je to potrebno, adresa i
identitet lica u ije ime nastupa;
3) cijeni proizvoda ili, kad priroda proizvoda ne omoguava da cijena bude izraunata unaprijed, nainu na koji e cijena biti izraunata, kao i o, kad je vjerovatno da e

iziskivati dodatne trokove, potanskim trokovima i trokovima prevoza i dostave, a ako

ti trokovi ne mogu biti izraunati unaprijed, naznaku da se plaaju i ti dodatni trokovi;
4) uslovima plaanja, dostave, drugim elementima ispunjenja ugovora, kao i sistemu
rjeavanja prigovora potroaa, ako ti elementi odstupaju od zahtjeva profesionalne
panje, i
5) postojanju prava na raskid ili otkaz ugovora, ako je rije o proizvodima ili pravnim
poslovima za koje su predviena i ta prava.
(4) Bitnim informacijama iz st. 1, 2 i 3 ovog lana smatraju se i informacije koje je
trgovac duan da prui potroau prilikom poslovne komunikacije, ukljuujui
oglaavanje i stavljanje proizvoda na trite, u skladu sa ovim ili drugim zakonom.
Obmanjujua poslovna praksa
lan 114
Obmanjujuom poslovnom praksom smatraju se:
1) neistinita tvrdnja trgovca da je potpisnik odreenog kodeksa;
2) isticanje zatitnih znakova, znakova kvaliteta ili slinih znakova bez propisanog
odobrenja;
3) neistinita tvrdnja da je kodeks koji trgovac primjenjuje odobrila ovlaena
organizacija;
4) neistinita tvrdnja trgovca da je njegovu djelatnost, poslovnu praksu ili proizvod
odobrio, preporuio ili dopustio nadleni organ ili imenovana, odnosno ovlaena
organizacija, odnosno da njegova poslovna praksa ili proizvod ispunjava zahtjeve za
izdavanje tog odobrenja, preporuke ili dozvole;
5) pozivanje na kupovinu proizvoda po odreenoj cijeni, bez obavjetenja o
razumnim osnovima zbog kojih bi trgovac mogao oekivati da nee biti u mogunosti da
isporui, odnosno osigura da drugi trgovac isporui taj ili slian proizvod po cijeni, u roku
i u koliini koji su razumni s obzirom na taj proizvod, obim oglaavanja proizvoda i
ponuenu cijenu;
6) pozivanje na kupovinu proizvoda po odreenoj cijeni, uz odbijanje trgovca da
potroau pokae oglaeni proizvod ili da prihvati narudbinu potroaa ili odbijanje da
dostavi proizvod u razumnom roku, kao i pokazivanje neispravnog primjerka proizvoda,
sa namjerom promovisanja nekog drugog proizvoda;
7) neistinita tvrdnja da e proizvod biti dostupan samo u kratkom roku, odnosno da
e biti dostupan samo pod posebnim uslovima u kratkom roku, da bi se potroa naveo
da odmah donese odluku o kupovini, ime mu se uskrauje mogunost ili vrijeme
potrebno da donese odluku zasnovanu na saznanju o svim relevantnim okolnostima;
8) nuenje postprodajnih usluga potroau na jeziku koji nije slubeni jezik drave u
kojoj se trgovac nalazi, a zatim pruanje te usluge na drugom jeziku, bez upozorenja
potroaa prije zakljuenja ugovora;
9) neistinita tvrdnja ili stvaranje utiska na drugi nain da se proizvod moe legalno
prodati;
10) isticanje kao prednosti ponude prava potroaa koja mu po zakonu pripadaju;
11) korienje urednikih sadraja u medijima radi promocije proizvoda, bez jasne i
nedvosmislene informacije izraene rijeima, znakovima ili zvucima, na osnovu kojih
potroa moe jasno prepoznati da se radi o plaenoj promociji;
12) neistinita tvrdnja o prirodi i obimu rizika za linu bezbijednost potroaa ili
lanova njegove porodice, ako potroa ne kupi proizvod;

13) oglaavanje proizvoda koji je slian proizvodu koji je proizveo neki drugi
proizvoa, na nain da se potroa namjerno navodi na pogrean zakljuak da je
oglaavani proizvod proizveo taj drugi proizvoa;
14) uspostavljanje, voenje ili promocija piramidalnih promotivnih programa, u
kojima potroa odreenim injenjem stie mogunost da dobije naknadu koja
prvenstveno potie od uvoenja drugih potroaa u piramidalni program, a ne od
kupovine ili korienja proizvoda;
15) neistinita tvrdnja da e trgovac uskoro prestati sa svojom djelatnou ili da e se
preseliti u drugi poslovni prostor;
16) tvrdnja da proizvod poveava ansu za dobitak u igrama na sreu;
17) neistinita tvrdnja da proizvod moe da izlijei bolest, disfunkcionalnost ili
malformaciju;
18) prenoenje netanih obavjetenja u odnosu na stanja na tritu ili dostupnost
proizvoda, s namjerom da se potroa navede da kupi proizvod pod uslovima koji su
nepovoljniji od uobiajenih trinih uslova;
19) tvrdnja trgovca da u okviru poslovne prakse nudi uee u promotivnoj
nagradnoj igri ili nagradu, bez dodjeljivanja tih nagrada ili odgovarajue zamjene;
20) opisivanje proizvoda oznakama gratis, besplatno, bez naknade ili slinim
oznakama ako je potroa duan da za taj proizvod plati iznos razliit od nunih trokova
odgovora na ponudu, trokova dostave ili primanje proizvoda;
21) uvrivanje u promotivne materijale rauna ili drugog zahtjeva za plaanje da bi
potroa stekao utisak da je ve naruio oglaavani proizvod koji se nudi;
22) lana tvrdnja ili stvaranje utiska da trgovac ne djeluje u okviru svoje poslovne
djelatnosti, odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja ili lano predstavljanje trgovca kao
potroaa;
23) stvaranje pogrenog utiska kod potroaa da su usluge koje se nude poslije
prodaje odreenog proizvoda dostupne i na teritoriji druge drave.
Agresivna poslovna praksa
lan 115
Poslovna praksa smatra se agresivnom, u smislu ovog zakona, ako se u odreenom
sluaju, uzimajui u obzir sva obiljeja i okolnosti sluaja, vri uznemiravanje, prinuda,
ukljuujui fiziku silu ili prijetnju, kao i nedoputen uticaj, koji u bitnoj mjeri
umanjuju ili je vjerovatno da e umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosjenog
potroaa u odnosu na proizvode, ime se navodi ili je vjerovatno da e se navesti da
donese odluku o poslu koju inae ne bi donio.
Uznemiravanje, prinuda i nedoputeni uticaj
lan 116
Prilikom odluivanja da li je u poslovnoj praksi korieno uznemiravanje, prinuda,
ukljuujui fiziku silu ili prijetnju ili nedoputeni uticaj, cijeni se:
1) vrijeme, mjesto odnosno priroda i trajanje poslovne prakse i upornosti koju je
trgovac pokazao;
2) da li je trgovac koristio prijetei ili uvredljiv govor ili ponaanje;

3) da li je trgovac iskoritavao nesrene ili druge okolnosti u kojima se potroa

nalazio, a koje su umanjile sposobnost potroaa da razumno rasuuje, a trgovac je bio
svjestan da e te okolnosti uticati na odluku potroaa u pogledu proizvoda;
4) oteavajua ili nesrazmjerna vanugovorna prepreka koju trgovac postavlja
potroau koji eli da ostvari svoje ugovorno pravo, ukljuujui pravo da raskine ili otkae
ugovor ili izabere drugi proizvod ili drugog trgovca;
5) korienje prijetnje o preduzimanju radnje koja se po zakonu ne moe preduzeti.
Agresivna poslovna praksa u svim okolnostima
lan 117
Agresivnom poslovnom praksom smatra se:
1) stvaranje utiska da potroa ne moe da napusti poslovni prostor trgovca prije
zakljuenja ugovora;
2) posjeivanje potroaa u njegovom domu, suprotno zahtjevu potroaa da se
napusti njegov dom ili da se vie ne ine posjete, osim u sluaju i u mjeri u kojoj je to
potrebno radi prinudnog ispunjenja u skladu sa propisima;
3) uporno i protiv volje potroaa obraanje preko telefona, telefaks-ureaja,
elektronske pote ili drugog sredstva komunikacije na daljinu, osim u sluajevima i u
mjeri u kojoj je to opravdano zbog prinudnog ispunjenja ugovorne obaveze u skladu sa
zakonom;
4) zahtijevanje od potroaa koji eli da podnese odtetni zahtjev na osnovu polise
osiguranja da dostavi odreene dokumente koji, po razumnoj ocjeni, nijesu od znaaja
za ocjenu opravdanosti tog zahtjeva ili izbjegavanje odgovora na dopise potroaa, sa
namjerom da se odvrati od ostvarivanja prava koja mu pripadaju na osnovu ugovora;
5) oglaavanje kojim se direktno obraa djeci da kupuju ili da nagovore svoje
roditelje ili druga punoljetna lica da im kupe oglaavani proizvod;
6) zahtijevanje plaanja proizvoda odmah, plaanja na rate, vraanja ili uvanja
proizvoda koji potroa nije naruio;
7) direktno obavjetavanje potroaa da e posao ili opstanak trgovca biti ugroeni
ako potroa ne kupi proizvod;
8) lano predstavljanje da je potroa osvojio ili da e osvojiti, bezuslovno ili uz
ispunjenje odreenog uslova, odreenu nagradu ili neku drugu korist, ako ta nagrada ili
druga korist nije predviena, odnosno kada je u stvarnosti preduzimanje bilo kakve
radnje usmjerene na ostvarivanje te nagrade ili druge koristi uslovljeno odreenim
plaanjem od strane potroaa ili potroau prouzrokuje trokove.
DIO ETVRTI
ZATITA PRAVA POTROAA
Glava I
ZATITA KOLEKTIVNIH INTERESA POTROAA
Tuba za zatitu kolektivnih interesa potroaa
lan 118
(1) Protiv trgovca koji upotrebom nepotenih ugovornih odredbi, poslovne prakse ili
na bilo koji drugi nain kri prava potroaa utvrena ovim ili drugim zakonom, ime

naruava kolektivne interese potroaa, moe se podnijeti tuba za prestanak tih radnji
(u daljem tekstu: kolektivna tuba).
(2) Kolektivna tuba moe se podnijeti protiv pojedinog trgovca ili grupe trgovaca iz
istog privrednog sektora koji svojim postupanjem kri prava potroaa utvrena ovim ili
drugim zakonom, ime naruavaju kolektivne interese potroaa, protiv komorskih i
interesnih udruenja trgovaca koji podstiu takvo postupanje ili protiv nosioca kodeksa
kojim se podstie korienje nepotene poslovne prakse.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana i l. 119 do 130 ovog zakona ne utiu na primjenu
optih pravila za odreivanje mjerodavnog prava u sporovima sa meunarodnim
elementom.
Lica ovlaena za pokretanje postupka (ovlaena lica)
lan 119
(1) Kolektivnu tubu mogu da podnesu:
1) Ministarstvo, druga ministarstva i organi dravne uprave nadleni za sprovoenje
zakona kojima se tite prava potroaa;
2) organizacija potroaa iz lana 169 stav 1 ovog zakona.
(2) Kolektivnu tubu mogu da podnesu komorska i interesna udruenja trgovaca
(privredna, zanatska, i dr.).
(3) Organizacije potroaa iz lana 169 stav 1 ovog zakona ovlaene su i za
pokretanje postupka za zatitu kolektivnih interesa potroaa pred nadlenim tijelom
neke od drugih drava lanica Evropske unije.
Postupci koji prethode pokretanju sudskog postupka
lan 120
(1) Prije podnoenja tube za zatitu kolektivnih interesa potroaa ovlaeno lice
duno je da lice koje namjerava da tui prethodno pisano upozori da e u sluaju da ne
prekine s postupanjem kojim naruava kolektivne interese potroaa, protiv njega
podnijeti kolektivnu tubu.
(2) Ovlaeno lice ne moe podnijeti kolektivnu tubu prije isteka roka od 14 dana od
dana dostavljanja upozorenja iz stava 1 ovog lana.
(3) Predlog za izdavanje privremene mjere moe se podnijeti i prije isteka roka iz
stava 2 ovoga lana.
Posebna pravila postupka
lan 121
(1) Za suenje u postupku po kolektivnoj tubi stvarno je nadlean sud opte
nadlenosti.
(2) Za suenje u postupku po kolektivnoj tubi mjesno je nadlean sud prema mjestu
sjedita tuenog, odnosno njegovog dijela ili poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz
poslovanja tog dijela ili poslovne jedinice.
(3) Ako tueni nema sjedite, ni svoj dio ili poslovnu jedinicu u Crnoj Gori, mjesno je
nadlean sud na ijem je podruju dolo do postupanja kojim se naruavaju kolektivni
interesi potroaa ili do tetnih posljedica.
(4) U postupku po kolektivnoj tubi vrijednost predmeta spora utvruje sud.

(5) Sud e vrijednost predmeta spora utvrditi u iznosu najvie do 5.000 eura, bez
obzira na stvarni ekonomski znaaj spora.
(6) Kod smanjenja vrijednosti predmeta spora posebno e se voditi rauna o
sloenosti i obimu spora, broju lica protiv kojih se vodi postupak i znaaju tubenog
zahtjeva sa stanovita javnog interesa.
Postojea parnica i srodne parnice
lan 122
(1) Dok tee postupak po kolektivnoj tubi ne moe se pokretati drugi postupak za
zatitu kolektivnih interesa potroaa u pogledu istog zahtjeva protiv istog tuenog.
(2) Drugo ovlaeno lice moe se pridruiti tuiocu u postupku koji je u toku kao
umjea, bez prava na naknadu trokova.
(3) Pokretanje ili voenje postupka po kolektivnoj tubi ne sprjeava potroaa koji
protivpravnim postupanjem trgovca trpi tetne posljedice da pred nadlenim sudom
pokrene postupak za naknadu tete, za ponitenje ili utvrivanje nitavosti ugovora koji
je zakljuen pod uticajem postupanja kojim se naruavaju kolektivni interesi potroaa,
odnosno bilo koji drugi postupak za ostvarenje prava koja mu pripadaju na osnovu ovog
ili drugih zakona.
Odluka suda
lan 123
(1) Ako je kolektivna tuba osnovana, sud e odlukom kojom usvaja tubu utvrditi
povredu ovog ili drugih zakona u skladu sa lanom 118 st. 1 i 2 ovog zakona, precizno je
opisati i tuenom:
1) narediti da prekine s postupanjem iz lana 118 st. 1 i 2 ovog zakona i narediti mu
da, ako je to mogue, preduzme mjere neophodne za otklanjanje tetnih posljedica koje
su nastale zbog njegovog postupanja;
2) zabraniti takvo ili slino postupanje ubudue, kojima se naruavaju kolektivni
interesi potroaa;
3) naloiti da o svom troku objavi cijelu ili dio odluke ako njeno objavljivanje moe
doprinijeti da se ublae ili u potpunosti otklone tetne posljedice postupanja iz lana 118
stav 1 ovog zakona;
4) naloiti da o svom troku objavi ispravku nedoputenog oglaavanja, kada je to
primjenljivo.
(2) Odlukom kojom se usvaja tubeni zahtjev sud odreuje rok za njeno izvrenje.
Dejstvo sudske odluke
lan 124
(1) Izvrenje pravosnane sudske odluke iz lana 123 ovog zakona, osim tuioca i
drugih ovlaenih lica iz lana 119 ovog zakona, moe traiti i svaki potroa koji ima
pravni interes.
(2) Ako sud zabrani korienje odreenih nepotenih odredbi u ugovoru, trgovac koji
je bio stranka u postupku po kolektivnoj tubi ne moe se pozivati na takve odredbe iz
ve ranije zakljuenih ugovora.

Posebne odredbe za postupke u vezi sa nepotenim poslovnim praksama

lan 125
(1) Ako je postupak kolektivne tube pokrenut zbog nepotene poslovne prakse iz
l.109 do 117 ovog zakona, prilikom odluivanja o tome da li je poslovna praksa
nepotena nee se uzimati u obzir da li je tom praksom nekom prouzrokovana teta,
odnosno da li je vjerovatno da e nekome biti prouzrokovana teta, kao ni da li je lice
protiv kojeg se vodi postupak krivo za nepotenu poslovnu praksu.
(2) Ako je postupak kolektivne tube pokrenut zbog obmanjujue poslovne prakse iz
l. 112, 113 i 114 ovog zakona, sud e zahtijevati od tuenog, ako je to primjereno s
obzirom na okolnosti sluaja i uzimajui u obzir opravdane interese tuenog i druge
strane u postupku, da u roku od sedam dana dostavi dokaze koji potvruju istinitost
iznesenih injeninih navoda u okviru poslovne prakse.
(3) Ako dokazi ne budu dostavljeni u roku iz stava 2 ovog lana ili ako sud utvrdi da
su dostavljeni dokazi nepotpuni ili nedovoljni, smatra se da su injenini navodi izneseni
u okviru poslovne prakse neistiniti.
Obavezujua snaga sudske odluke
lan 126
U postupku po pojedinanoj tubi, podnijetoj u smislu lana 122 stav 3 ovog zakona,
protiv istog tuenog koji je bio tueni i u postupku po kolektivnoj tubi, koja je usvojena,
sud e odluivati u skladu sa pravosnanom odlukom iz postupka po kolektivnoj tubi.
Registar presuda
lan 127
(1) Ministarstvo vodi elektronski registar podnesenih kolektivnih tubi i donesenih
odluka.
(2) Sud e kolektivnu tubu dostaviti Ministarstvu odmah nakon prijema, odnosno
odluku odmah nakon donoenja.
(3) Registar odluka je javan i uvid je dostupan bez naknade.
(4) Blii sadraj i nain voenja registra podnesenih tubi i donesenih odluka
utvruje se propisom Ministarstva.
Privremene mjere
lan 128
(1) Sud moe, do donoenja konane odluke, pod uslovima propisanim zakonom
kojim se ureuju mjere obezbeenja, odrediti privremenu mjeru kojom e narediti prekid
postupanja kojima se naruavaju kolektivni interesi potroaa.
(2) Sud moe privremenu mjeru odrediti i u sluaju da trgovac jo nije poeo sa
postupanjem kojim se naruavaju kolektivni interesi potroaa, ali je poetak tog
postupanja izvjestan.

Shodna primjena
lan 129
Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, u postupku povodom tube iz lana 118
ovog zakona nadleni sud e shodno primjenjivati odredbe zakona kojim se ureuje
parnini postupak i zakona kojim se ureuje izvrenje i obezbjeenje.
Aktivna legitimacija tijela iz drugih drava lanica EU
lan 130
(1) Ako je postupanje odreenog trgovca, njegovog dijela ili poslovne jedinice ili
grupe trgovaca sa sjeditem u Crnoj Gori u suprotnosti s odredbama ovog zakona i
drugih zakona koji sadre odredbe o zatiti potroaa ili to postupanje potie iz Crne
Gore i utie ili moe uticati na poloaj potroaa u drugoj dravi lanici Evropske unije,
postupak kolektivne tube moe pokrenuti ovlaeno lice te drave.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana ovlaena su da pokrenu postupak kolektivne tube,
ako su uvrtena na listu lica ovlaenih za pokretanje postupka za zatitu kolektivnih
interesa objavljenu u Slubenom listu Evropske unije.
(3) Listu iz stava 2 ovog lana ovlaeno lice dostavie sudu istovremeno sa tubom
za zatitu kolektivnih interesa potroaa u obliku kopije Slubenog lista Evropske unije u
kojem je ta lista objavljena.
(4) Ovlaena lica iz ovog lana mogu da podnesu tubu u skladu sa lanom 120
ovog zakona poslije savjetovanja sa Ministarstvom, kao i u sluaju da Ministarstvo u roku
od 15 dana ne odgovori na zahtjev za savjetovanje.

Glava II
IMOVINSKO PRAVNA ZATITA
ODJELJAK A
PRAVO NA NAKNADU TETE
Naknada tete prouzrokovane na proizvodu koji je dat na popravku
lan 131
(1) U sluaju unitenja, gubitka ili oteenja proizvoda datog na popravku potroa
ima pravo, po svom izboru, da trai naknadu tete u visini stvarne vrijednosti proizvoda
na dan predaje proizvoda na popravku ili popravku oteenog proizvoda.
(2) U sluaju unitenja, gubitka ili oteenja proizvoda datog na popravku po osnovu
nesaobraznosti ugovoru, kao i po osnovu garancije, potroa ima pravo, po svom izboru,
da trai da mu se isporui novi proizvod ili da mu se na ime naknade tete isplati
novana vrijednost u visini plaene cijene tog proizvoda ili popravku oteenog
proizvoda.
(3) Pravo iz st. 1 i 2 ovog lana potroa ostvaruje podnoenjem zahtjeva licu koje je
dovelo do unitenja, gubitka ili oteenja proizvoda, koje je duno da postupi po zahtjevu
u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva.
(4) Odredbe st. 1 i 3 ovoga lana primjenjuju se i pri pruanju drugih usluga u vezi sa
proizvodom (usluge hemijskog ienja, pranja i sl.)

Naknada tete prouzrokovane upotrebom neispravnog proizvoda

lan 132
(1) Proizvoa koji stavi u promet proizvod odgovara, u skladu sa ovim lanom, za
tetu prouzrokovanu neispravnou tog proizvoda.
(2) Proizvoaem iz stava 1 ovog lana smatra se svako lice utvreno odredbama o
odgovornosti proizvoaa stvari sa nedostatkom, zakona kojim se ureuju obligacioni
odnosi.
(3) Proizvod iz stava 1 ovog lana je svaka pokretna stvar, samostalna ili ugraena u
drugu pokretnu ili nepokretnu stvar, ukljuujui elektrinu energiju i druge oblike energije.
(4) tetom u smislu stava 1 ovog lana smatra se teta prouzrokovana:
1) smru ili tjelesnom povredom, i
2) oteenjem ili unitenjem dijela imovine, koja nije neispravan proizvod i koja je
uobiajeno namijenjena za linu upotrebu i koju je oteeni preteno koristio za te svrhe.
(5) Oteeno lice ima pravo na naknadu materijalne tete u sluaju iz stava 4 taka
2 ovog lana ako je iznos tete vei od 500 eura.
(6) Odredbe st. 1 do 5 ovog lana ne iskljuuju ostvarivanje prava na naknadu
nematerijalne tete po osnovu optih pravila o odgovornosti za tetu.
(7) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se na tetu prouzrokovanu nuklearnom
nesreom, utvrenu meunarodnim ugovorima koji obavezuju Crnu Goru.
ODJELJAK B
VANSUDSKA ZATITA
Odbor za vansudsko rjeavanje potroakih sporova
Opte odredbe
lan 133
(1) Vansudsko rjeavanje potroakih sporova u cilju zakljuenja poravnanja ili
donoenja odluke, u skladu sa zakonom, sprovodi odbor za vansudsko rjeavanje
potroakih sporova (u daljem tekstu: Odbor) pri Privrednoj komori Crne Gore (u daljem
tekstu: Komora) koji je funkcionalno nezavisan organ.
(2) Potroaki spor, u smislu ovog zakona, je spor koji proistie iz pravnog odnosa
potroaa i trgovca.
(3) Komora vri strune i administrativno-tehnike poslove za potrebe Odbora i
obezbjeuje prostorije i druge tehnike uslove za njegov rad.
(4) Lokalna samouprava moe, na osnovu sporazuma sa Komorom, da pomae rad
Odbora, obezbjeivanjem prostornih, tehnikih i drugih uslova.
lanovi Odbora
lan 134
(1) Odbor ima 10 lanova od kojih se bira predsjednik i zamjenik predsjednika.
(2) lanove Odbora bira Komora i organizacije potroaa, u jednakom odnosu, na
osnovu javnog oglasa.
(3) Spisak lanova Odbora, Komora objavljuje u "Slubenom listu Crne Gore" i na
svojoj internet stranici.

(4) Predsjednika Odbora iz reda lanova Odbora na njihov predlog, imenuje

starjeina Ministarstva, a zamjenika predsjednika imenuje predsjednik Odbora iz reda
lanova Odbora.
(5) Predsjednik Odbora, a u njegovoj odsutnosti, zamjenik predsjednika predstavlja i
organizuje rad Odbora.
(6) lanovi Odbora biraju se na period od tri godine, uz mogunost ponovnog izbora.
(7) Za lana Odbora bira se lice koje ima visoku kolsku spremu i najmanje dvije
godine radnog iskustva u struci, pod uslovom da je poslovno sposobno i da nije
osuivano za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje poslova arbitrae.
(8) Blie kriterijume za izbor lanova Odbora, nain pokretanja postupka i postupak
pred vijeem propisuje Ministarstvo.
Nezavisnost, nepristrasnost i povjerljivost
lan 135
(1) lanovi Odbora duni su da sprovode postupak nezavisno i nepristrasno i ne
smiju da nastupaju kao predstavnici strana u postupku ili organizacija koje su ih
predloile za lanstvo u Odboru ni od njih primati ili traiti instrukcije u vezi sa
predmetom spora.
(2) lanovi Odbora duni su da uvaju kao tajnu podatke dobijene tokom rada u
Odboru i po okonanju postupka, u skladu sa zakonom.
(3) lanovi Odbora ne mogu svjedoiti u graanskom sudskom postupku o
informacijama ili ispravama do kojih su doli u postupcima pred Odborom.
(4) lanovi Odbora duni su da u trenutku imenovanja potpiu izjavu o prihvatanju
obaveza iz st. 1 do 3 ovog lana.
(5) lanovi Odbora su odgovorni za tetu prouzrokovanu povredom iz stava 2 ovog
lana.
Prestanak mandata
lan 136
(1) Mandat lanu Odbora prestaje:
1) istekom mandata;
2) ako je donijeta pravosnana presuda za krivino djelo za koje se goni po
slubenoj dunosti, izuzev za krivina djela protiv bezbijednosti javnog saobraaja;
3) na zahtjev lana;
4) nakon iskazane nestrunosti ili neaktivnosti pri obavljanju svojih dunosti;
5) zloupotrebom poloaja;
6) gubitkom radne sposobnosti za obavljanje poslova u odboru;
7) smru.
(2) U sluajevima iz stava 1 ta. 2 do 6 ovog lana predsjednik Odbora obavjetava
Komoru, odnosno organizaciju potroaa da su se stekli uslovi za prestanak mandata.
(3) U sluaju prestanka mandata lanu Odbora, novi lan se imenuje u roku od 60
dana od dana prestanka mandata, u skladu sa ovim zakonom.

Pokretanje postupka i izuzeci

lan 137
(1) Postupak pred Odborom moe da pokrene samo potroa.
(2) Odbor ne rjeava spor ako je zahtjev u vezi sa:
1) smru, tjelesnom povredom ili naruavanjem zdravlja;
2) pruanjem zdravstvenih ili pravnih usluga;
3) prenosom prava na nepokretnostima;
4) vrijednou spora koja prelazi 10.000 eura;
5) sluajem za koji je drugim zakonom ureen postupak vansudskog rjeavanja.
Odbijanje odluivanja zbog postojanja posebnih organa
lan 138
(1) Odbor e se oglasiti nenadlenim za odluivanje po tubi ako spor proizilazi iz
potroakog ugovora za koji je osnovan poseban organ za vansudsko rjeavanje
potroakih sporova i ustupiti je tom organu.
(2) Informacije o vrstama potroakih sporova o kojima rjeavaju organi iz stava 1
ovog lana Odbor objavljuje na svojoj internet stranici.
Sporazum o rjeavanju spora
lan 139
(1) Prethodni sporazum potroaa i trgovca o prihvatanju vansudske zatite ne
obavezuje potroaa na pokretanje postupka pred Odborom.
(2) Ako potroa pokrene spor, a nije oigledno da je upoznat da postupak moe
rezultirati donoenjem obavezujue odluke, Odbor e potroaa o tome obavijestiti i
omoguiti mu da, ako se sa tim ne slae, povue tubu.
(3) Trgovac se moe ugovorom obavezati da e, ako potroa zapone postupak
pred Odborom, prihvatiti odluku Odbora kao obavezujuu.
Pokuaj rjeenja spora neposredno sa trgovcem
lan 140
(1) Potroa je duan da, prije podneenja tube Odboru, pokua da rijei spor
neposredno sa trgovcem.
(2) Ako potroa nije pokuao da rijei spor u skladu sa stavom 1 ovog lana,
predsjednik Odbora e odbaciti tubu potroaa.
(3) Uslov iz stava 1 ovog lana smatra se ispunjenim i ako je potroa u istom
predmetu ve podnio prigovor u skladu sa lanom 25 ovog zakona.
Tuba i preispitivanje njene doputenosti
lan 141
(1) Postupak pred Odborom pokree se podnoenjem tube.
(2) Ako je zahtjev neosnovan ili tuba nedoputena, odnosno tuilac propusti da je
dopuni ili ispravi u odreenom roku, tuba se odbija.

(3) Tuba se odbija i ako se utvrdi da predmet nije podoban za odluivanje u

postupku pred Odborom.
(4) Zahtjev se moe smatrati nepodobnim za rjeavanje u postupku pred Odborom,
ako:
1) se radi o izrazito pravno ili injenino sloenom sporu;
2) se zahtijeva detaljno ispitivanje svjedoka;
3) je naknada za miljenje vjetaka koje je neophodno za donoenje odluke znatno
nesrazmjerna vrijednosti zahtjeva.
Odgovor na tubu
lan 142
Odbor dostavlja trgovcu primjerak tube u roku od pet dana od prijema tube i poziva ga da, u roku od 15 dana od dana dostavljanja tube, dostavi odgovor na tubu u kome treba da se izjasni o tubenom zahtjevu i injenicama i dokazima navedenim u tubi.
Imenovanje vijea
lan 143
(1) U sporu odluuje vijee, sastavljeno od tri lana.
(2) Predsjednik Odbora imenuje dva lana vijea, po jednog sa liste lanova koje je
izabrala Komora, odnosno organizacija potroaa, u roku od pet dana od dana prijema
odgovora na tubu.
(3) Imenovani lanovi vijea sporazumno imenuju treeg lana koji e obavljati
funkciju predsjednika vijea.
(4) Ako lanovi vijea u roku od pet dana od dana imenovanja ne imenuju
predsjednika vijea, predsjednika vijea e imenovati predsjednik Odbora.
(5) Izuzetno od stava 1 ovog lana, stranke se mogu sporazumjeti da spor rjeava
jedan lan Odbora koji ima ulogu vijea, a imenuje ga predsjednik Odbora.
Izuzee lana vijea
lan 144
(1)Izuzee lana vijea moe se zatraiti ako postoje okolnosti koje mogu izazvati
opravdanu sumnju u njegovu nepristrasnost ili nezavisnost, osim ako je lan vijea
obavijestio strane u postupku o tim okolnostima, a nijedna strana po obavjetenju nije
istakla prigovor na njegov izbor.
(2) lan vijea duan je da, bez odlaganja, obavijesti predsjednika Odbora o svim
okolnostima koje mogu izazvati osnovanu sumnju u njegovu nezavisnost ili
nepristrasnost.
(3) Predlog za izuzee imenovanog lana vijea moe podnijeti svaka stranka.
(4) Predsjednik Odbora duan je da, nakon sasluanja lana vijea ije se izuzee
trai, bez odlaganja, donese odluku po predlogu za izuzee.
(5) Vijee, ukljuujui lana zbog kog je pokrenut postupak izuzea, moe da nastavi
sa postupkom do trenutka donoenja odluke o izuzeu, ali ne moe da donese konanu
odluku o predmetu spora.
(6) Ako se trai izuzee lana vijea koji je predsjednik Odbora, odluku o izuzeu
donosi Odbor.

Obavezujua odluka
lan 145
(1) Odluka vijea ima snagu pravosnane sudske presude i izvrna je, ako je trgovac
prije ili poslije poetka postupka izjavio da prihvata odluku Odbora kao obavezujuu.
(2) Odbor po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke u postupku stavlja na odluku
klauzulu pravosnanosti i izvrnosti.
Neobavezujua odluka
lan 146
(1) Ako je trgovac, po pokretanju postupka, izjavio da ne prihvata obaveznost odluke
Odbora, vijee donosi preporuku.
(2)Preporuka ne utie na pravo potroaa da trai zatitu svojih prava u sudskom
postupku.
(3) Protiv neobavezujue odluke vijea ne moe se izjaviti alba ni tuba za ponitaj
ili drugi pravni lijek.
(4) Ako u roku od 60 dana od dana dostavljanja neobavezujue odluke potroa
podnese tubu redovnom sudu po istom osnovu, smatrae se da je tuba podnijeta u
trenutku kada je pokrenut postupak pred Odborom.
Obustavljanje postupka
lan 147
(1) Vijee obustavlja postupak bez donoenja odluke o predmetu spora kada:
1) utvrdi da je tuba nedoputena;
2) odluivanje o zahtjevu nije mogue na osnovu pruenih dokaza;
3) smatra da nastavak postupka nije potreban jer je spor razrijeen na drugi nain;
4) je potroa povukao tubu.
(2) Odluku o obustavljanju postupka po tubi donosi vijee, koje pisanim putem, bez
odlaganja, obavjetava stranke u postupku o obustavljanju i razlozima za obustavljanje
postupka.
Objavljivanje odluka
lan 148
(1) Trgovac je duan da, u roku od 30 dana od dana prijema odluke, obavijesti
Odbor da li je izvrio obavezu utvrenu odlukom Odbora.
(2) Ako trgovac u roku iz stava 1 ovog lana ne dostavi obavjetenje ili dostavi
negativan odgovor, Odbor je duan da, u obimu koji je odredilo vijee, objavi saetak
odluke na internet stranici Odbora, kojim se otkriva samo identitet trgovca, ne i
potroaa.
(3) Ako trgovac naknadno obezbijedi dokaz da se presuda suda o istoj stvari znatno
razlikuje od odluke Odbora, saetak odluke Odbora brie se sa internet stranice.
(4) Odbor objavljuje i saetke svojih najvanijih odluka, bez otkrivanja identiteta
strana, kako bi prezentiranjem svojih aktivnosti omoguio pristup svojoj praksi i uticao na
podizanje svijesti javnosti o pravima potroaa.

Tuba za ponitaj odluke

lan 149
(1) Tuba za ponitaj dozvoljena je samo protiv obavezujue odluke, u skladu sa
ovim zakonom.
(2) Stranke se ne mogu unaprijed odrei prava da zahtijevaju ponitenje odluke
vijea.
(3) Ako utvrdi da je tubeni zahtjev osnovan, sud e ponititi odluku vijea i, u
zavisnosti od razloga za ponitaj, predmet moe vratiti vijeu na ponovni postupak.
(4) Odluka se moe ponititi ako tuilac dokae da:
1) sastav vijea ili postupak nije bio u skladu sa ovim zakonom, a postoji
pretpostavka da je bio od uticaja na odluku;
2) stranka u postupku nije imala stranaku ili procesnu sposobnost u skladu sa
propisima;
3) stranka nije bila u mogunosti da izloi sluaj;
4) su prinudne norme prava zatite potroaa na koje se strana izriito pozvala bile
oigledno prekrene.
(5) Odluka se moe ponititi i ako sud po slubenoj dunosti utvrdi da:
predmet spora nije podoban za vansudsko rjeavanje sporova iz ovog zakona;
je odluka suprotna javnom poretku.
(6)Tuba za ponitaj podnosi se Osnovnom sudu u Podgorici.
(7)Protiv odluke suda po tubi za ponitaj odluke Odbora vanredni pravni lijekovi
nijesu dozvoljeni.
Poravnanje
lan 150
(1) Ako tokom postupka strane sporazumno rijee spor, vijee je duno da sporazum
o poravnanju unese u zapisnik.
(2) Poravnanje zakljueno u skladu sa stavom 1 ovog lana ima dejstvo sudskog
poravnanja.
(3) Vijee ne smije da odobri poravnanje koje je suprotno zakonu ili javnom moralu.
Trokovi
lan 151
(1) Svaka stranka u postupku plaa svoje trokove (trokovi zastupanja, putni
trokovi i sl.).
(2) Izuzetno od stava 1 ovog lana, ukoliko se radi o obavezujuoj odluci po kojoj je
trgovac izgubio spor, trgovac je duan da potroau naknadi trokove koje je imao u vezi
sa voenjem postupka.
(3) Ako se ustanovi da tuba predstavlja zloupotrebu prava, Odbor e narediti
tuiocu da plati naknadu u iznosu od 20 eura.
(4) Predsjednik Odbora, na predlog vijea, moe da odlui da potroa bude
osloboen trokova izvoenja dokaza vjetaenjem koji e biti obezbijeeni iz sredstava
Odbora u granicama raspoloivih finansijskih mogunosti.

Naknada za rad
lan 152
(1) lanovi Odbora imaju pravo na nagradu i naknadu trokova za rad u vijeu, a
predsjednik i zamjenik predsjednika Odbora imaju i pravo na nagradu za voenje
Odbora.
(2) Sredstva iz stava 1 ovog lana obezbjeuju se iz sredstava ostvarenih po osnovu
lana 151 stav 3 ovog zakona.
(3) Kriterijume za utvrivanje naknade i nagrade iz stava 1 ovog lana utvruje
Odbor.
Izvjetaj o radu Odbora
lan 153
(1) Odbor je duan da godinji izvjetaj o radu dostavi Ministarstvu, najkasnije do 31.
marta tekue za prethodnu godinu.
(2) Izvjetaj iz stava 1 ovog lana objavljuje se na internet stranici Ministarstva.

DIO PETI
SPROVOENJE ZATITE POTROAA
Glava I
NACIONALNI PROGRAM ZATITE POTROAA
Sadrina Nacionalnog programa
lan 154
(1) Nacionalnim programom zatite potroaa (u daljem tekstu: Nacionalni program)
odreuje se politika zatite potroaa, prioritetne aktivnosti i uslovi za njeno sprovoenje.
(2) Nacionalni program donosi Vlada, na period od tri godine.
(3) Radi sprovoenja Nacionalnog programa Vlada donosi Akcioni plan, na period od
godinu dana.
(4) Akcioni plan za prvu godinu realizacije Nacionalnog programa donosi se istovremeno sa donoenjem Nacionalnog programa, a za narednu godinu, istovremeno sa
usvajanjem godinjeg izvjetaja o realizaciji Nacionalnog programa za prethodnu godinu.
Sprovoenje Nacionalnog programa
lan 155
(1) Akcionim planom utvruju se poslovi, zadaci, obim, nosioci i dinamika
sprovoenja, potrebna finansijska sredstva, kao i drugi uslovi za realizaciju Nacionalnog
programa.
(2) Ministarstvo podnosi Vladi godinji izvjetaj o sprovoenju politike zatite
potroaa iz Nacionalnog programa, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka
perioda za koji je donoen.
(3) Izvjetaj iz stava 2 ovog lana dostavlja se Skuptini Crne Gore na razmatranje.

Realizacija pojedinih poslova iz Nacionalnog programa

lan 156
(1) Obavljanje pojedinih poslova utvrenih Nacionalnim programom moe se ustupiti
organizacijama potroaa ili drugim pravnim i fizikim licima, na osnovu javnog oglasa.
(2) Javni oglas za vrenje poslova iz stava 1 ovog lana raspisuje
Ministarstvo,odnosno drugi organi dravne uprave nosioci zatite potroaa.
(3) Blie uslove za ustupanje i vrenje poslova iz st. 1 i 2 ovog lana utvruje Vlada.
Glava II
SISTEM ZATITE POTROAA
ODJELJAK A
NOSIOCI ZATITE POTROAA
Saradnja nosilaca zatite potroaa
lan 157
(1) Nosioci zatite potroaa su: Vlada, Ministarstvo, drugi organi dravne uprave
nadleni za sprovoenje politike zatite potroaa, Savjet za zatitu potroaa (u daljem
tekstu: Savjet), jedinice lokalne samouprave, Komora i druga udruenja uesnika na
tritu i organizacije potroaa.
(2) Nosioci zatite potroaa iz stava 1 ovog lana duni su da meusobno sarauju
u cilju razvoja sistema i ostvarivanja politike zatite potroaa.
ODJELJAK B
ZATITA POTROAA NA DRAVNOM NIVOU
Nadlenost Ministarstva
lan 158
(1) Ministarstvo je duno da, u saradnji sa drugim nosiocima zatite potroaa, titi
prava i interese potroaa.
(2) Ministarstvo je nadleno da:
1) prati sprovoenje ovog i drugih zakona koji sadre odredbe o zatiti potroaa;
2) daje predloge za unaprjeenje i razvoj politike zatite potroaa;
3) predlae Nacionalni program, prati njegovu realizaciju i dostavlja Vladi i Skuptini
Crne Gore godinji izvjetaj o realizaciji Nacionalnog programa;
4) sarauje sa drugim nosiocima zatite potroaa;
5) sarauje sa organima drugih drava nadlenim za zatitu potroaa i
meunarodnim organizacijama za zatitu potroaa;
6) vri i druge poslove, u skladu sa zakonom.
Nadlenost drugih organa dravne uprave
lan 159
Drugi organi dravne uprave koji u skladu sa zakonom vre poslove zatite
potroaa u okviru nadlenosti utvrenih zakonom:

1) prate sprovoenje ovog i drugih zakona kojima se ureuju odnosi od znaaja za

zatitu potroaa;
2) uestvuju u pripremi Nacionalog programa i Akcionog plana, realizuju planirane
aktivnosti i, u roku od 15 dana od isteka roka na koji je donesen Akcioni plan dostavljaju
Ministarstvu izvjetaj o realizaciji aktivnosti na podruju zatite potroaa;
3) vre i druge poslove, u skladu sa zakonom.
Praenje podataka o primjeni zakona
lan 160
(1) Ministarstvo, drugi organi dravne uprave i organi lokalne uprave, kao i drugi
organi nadleni za sprovoenje ovog i drugih zakona koji sadre odredbe o zatiti
potroaa duni su da vode evidenciju o podacima iz nadzora, ukljuujui i evidenciju o
primljenim albama potroaa i njihovom rjeavanju.
(2) Sudovi nadleni za rjeavanje potroakih sporova duni su da vode evidenciju
potroakih sporova.
(3) Organi i sudovi iz st. 1 i 2 ovog lana duni su da podatke iz evidencije o
nadzoru, primljenim albama potroaa, njihovom rjeavanju i podatke o potroakim
sporovima dostavljaju Ministarstvu na propisanom obrascu.
(4) Blii sadraj i nain voenja evidencije i obrasca za dostavljanje podataka iz
stava 1 ovoga lana propisuje Ministarstvo.
(5) Blii sadraj i nain voenja evidencije i obrasca za dostavljanje podataka iz
stava 2 ovoga lana propisuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua.
Savjet za zatitu potroaa
lan 161
(1) Radi davanja predloga za odluivanje o strunim pitanjima i za strunu pomo u
postupku donoenja odluka i pripreme propisa iz oblasti zatite potroaa Ministarstvo
osniva Savjet.
(2) lanovi Savjeta se imenuju iz reda predstavnika nosioca zatite potroaa iz
lana 157 stav 1 ovog zakona i nezavisnih strunjaka iz oblasti zatite potroaa.
(3) Predsjednika i ostale lanove Savjeta imenuje Ministarstvo, na period od etiri
godine.
(4) Strune i administrativne poslove za Savjet obavlja Ministarstvo.
(5) Rad Savjeta je javan.
(6) Blii sastav, uslovi za imenovanje i razrjeenje lanova Savjeta, kao i druga
pitanja od znaaja za rad Savjeta ureuju se aktom o osnivanju, koji donosi Ministarstvo.
(7) Akt iz stava 6 ovog lana objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".
Nadlenost Savjeta
lan 162
U vrenju poslova iz lana 161 stav 1 ovog zakona Savjet:
1) prati stanje zatite potroaa na tritu i predlae odgovarajue mjere i aktivnosti;
2) daje miljenja o potrebi izmjena i dopuna postojeih i donoenje novih propisa u
oblasti zatite potroaa i razmatra nacrte propisa koji se donose u ovoj oblasti;

3) uestvuje u izradi Nacionalnog programa i sarauje u pripremi Akcionog plana, prati

realizaciju i uestvuje u pripremi godinjeg izvjetaja o realizaciji Nacionalnog programa i
predlae odreene mjere za: zatitu zdravlja, bezbjednosti i ekonomskih interesa potroaa, unaprjeenje pravne zatite, unaprjeenje informisanja i obrazovanja, kao i za
podizanje svijesti o znaaju zatite potroaa;
4) donosi poslovnik o radu, na koji saglasnost daje Ministarstvo.
ODJELJAK C
ZATITA POTROAA NA LOKALNOM NIVOU
Nadlenost jedinica lokalne samouprave
lan 163
(1) Jedinice lokalne samouprave dune su da uestvuju u zatiti potroaa na svom
podruju preduzimanjem mjera i aktivnosti iz svoje nadlenosti, a naroito da:
1) podstiu djelovanje organizacija potroaa, posebno organizovanje savjetovalita
za potroae, radi boljeg informisanja, savjetovanja i edukacije potroaa u cilju
ostvarivanja njihovih prava i interesa;
2) planiraju aktivnosti u oblasti zatite potroaa na svom podruju u skladu sa
politikom zatite potroaa;
3) uestvuju u realizaciji Nacionalnog programa i Akcionog plana i dostavljaju
Ministarstvu izvjetaj o realizaciji Akcionog plana, u roku od 15 dana od isteka roka na
koji je Akcioni plan donesen;
4) dostavljaju Ministarstvu godinji izvjetaj o sprovoenju politike zatite potroaa
na svom podruju, najkasnije do 31. januara tekue za prethodnu godinu;
5) vre i druge poslove utvrene zakonom.
(2) Jedinice lokalne samouprave pomau rad organizacija potroaa naroito
obezbijeivanjem prostora i drugih uslova za njihov rad.
ODJELJAK D
ORGANIZACIJE POTROAA
Oblici udruivanja potroaa
lan 164
(1) Radi zatite svojih prava i interesa potroai mogu osnivati organizacije
potroaa, u skladu sa zakonom.
(2) Organizacije potroaa tite interese potroaa u svim ili u odreenim oblastima i
mogu djelovati na dravnom i/ili lokalnom nivou.
(3) Organizacije potroaa mogu da se udruuju u saveze radi boljeg uticaja na
politiku zatite potroaa, kao i radi predstavljanja i uea u organima i organizacijama
na dravnom i/ili lokalnom nivou i meunarodnim organizacijama potroaa.
Evidencija organizacija potroaa
lan 165
(1) Evidenciju organizacija potroaa i saveza organizacija potroaa vodi
Ministarstvo.

(2) Organizacija potroaa upisuje se u evidenciju iz stava 1 ovog lana, pod

uslovom da je:
1) osnovana u skladu sa zakonom kojim se ureuje rad i djelovanje nevladinih
organizacija;
2) osnovana radi zatite prava i interesa potroaa;
3) nezavisna u skladu sa lanom 167 ovog zakona.
(3) Upis u evidenciju iz stava 2 ovog lana vri se na osnovu zahtjeva koji sadri:
1) broj rjeenja o upisu u Registar nevladinih organizacija koji se vodi kod nadlenog
organa;
2) ime i prezime lica ovlaenog za zastupanje organizacije.
(4) Uz zahtjev za upis organizacija potroaa podnosi:
1) kopiju akta o osnivanju;
2) kopiju statute;
3) izjavu da je organizacija potroaa nezavisna u skladu sa ovim zakonom,
potpisanu od ovlaenog lica.
(5) Ministarstvo cijeni ispunjenost uslova iz stava 2 ovog lana i o upisu u evidenciju
iz stava 1 ovog lana, u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3 ovog lana
podnosiocu zahtjeva izdaje potvrdu.
(6) Evidencija iz stava 1 ovog lana vodi se u obliku knjige tvrdog poveza ije su
stranice numerisane ili u elektronskom obliku i, osim podataka iz stava 3 ovog lana,
sadri i podatke o ovlaenju iz lana 169 ovog zakona.
(7) Organizacija potroaa koja prestane da ispunjava uslove iz stava 2 ovog lana
ili koja ne dostavi godinji izvjetaj iz lana 166 stav 3 ovog zakona brisae se iz
evidencije organizacija potroaa.
(8) Odredbe st.2 do 7 ovog lana primjenjuju se i na saveze organizacija potroaa.
(9) Blii postupak upisa i brisanja, kao i sadraj i nain voenja evidencije
organizacija potroaa propisuje Ministarstvo.
Aktivnosti organizacija potroaa
lan 166
(1) Organizacija potroaa:
1) obavjetava i savjetuje potroae sa ciljem informisanja i edukacije o njihovim
pravima i obavezama, pomae potroaima u rjeavanju sporova sa trgovcima i titi
kolektivne interese potroaa, u skladu sa ovim zakonom;
2) vodi evidencije o primljenim prijavama potroaa i postupcima preduzetim za
njihovo rjeavanje;
3) daje primjedbe i predloge u postupku donoenja propisa koji se odnose na oblast
zatite potroaa ueem u javnoj raspravi;
4) uestvuje u pripremi Nacionalnog programa i njegovoj realizaciji;
5) ispituje i vri uporedne analize proizvoda preko imenovanih, odnosno ovlaenih
organizacija, odnosno imenovanih organizacija za ocjenjivanje usaglaenosti, u skladu
sa zakonom, uz obavezno saoptavanje rezultata javnosti;
6)sarauje sa odgovarajuim domaim i meunarodnim organima i organizacijama
koje se bave zatitom potroaa;
7) vri i druge poslove u oblasti zatite potroaa, u skladu sa zakonom.
(2) Za sprovoenje poslova iz stava 1 taka 1 ovog lana organizacije potroaa
mogu organizovati savjetovalita.

(3) Organizacije potroaa dune su da uine dostupnim javnosti godinji izvjetaj o

radu i dostave ga Ministarstvu, najkasnije do 31. marta tekue za prethodnu godinu .
(4) Godinji izvjetaj iz stava 3 ovog lana sadri i podatke o finansiranju i to:
pregled svih prihoda, izvora prihoda i trokova organizacija potroaa.
Nezavisnost organizacija potroaa
lan 167
(1) U ostvarivanju zatite prava i interesa potroaa organizacije potroaa i njihovi
savezi nezavisni su od organa vlasti na dravnom i lokalnom nivou, interesa trgovaca,
politikih stranaka i sindikata.
(2) Lica koja imaju status dravnih slubenika, kao i slubenika jedinice lokalne
samouprave, lica na rukovodeim poloajima kod trgovaca, kao i lica na rukovodeim
poloajima u politikoj stranci i sindikalnoj organizaciji ne smiju imati rukovodei poloaj
u organima upravljanja organizacije potroaa i njihovim savezima.
(3) Organizacije potroaa ne mogu koristiti bespovratna finansijska sredstva od
trgovca i drugih uesnika na tritu, osim kotizaciju za organizovanje seminara ili slinih
aktivnosti u skladu sa lanom 168 ovog zakona.
(4) Svoju nezavisnost organizacija potroaa ureuje statutom.
Finansiranje organizacija potroaa
lan 168
(1) Organizacije potroaa mogu da se finansiraju iz:
1) lanarina;
2) kotizacije za organizovanje seminara, konferencija, okruglih stolova i drugih
aktivnosti u oblasti zatite potroaa;
3) sredstava budeta Crne Gore za poslove zatite potroaa, na osnovu javnog
oglasa;
4) donacija;
5) i drugih izvora, u skladu sa zakonom.
(2) Pravo uea na javnom oglasu iz stava 1 taka 3 ovog lana imaju organizacije
potroaa koje su upisane u evidenciju iz lana 165 ovog zakona i koje stvarno djeluju i
imaju ostvarene rezultate u oblasti zatite interesa potroaa.
(3) Blie kriterijume, nain i postupak finansiranja iz stava 1 taka 3 ovog lana
propisuje Vlada.
(4) Organizacije potroaa dune su da sredstva iz stava 1 ta. 2, 3 i 4 ovog lana
koriste za namjene za koje su data i transparentno, u skladu sa zakonom.
Ovlaenje za podnoenje kolektivne tube
lan 169
(1) Kolektivnu tubu iz lana 118 ovog zakona moe podnijeti organizacija potroaa
koja:
1) je upisana u evidenciju iz lana 165 ovog zakona najmanje godinu dana;
2) ima angaovanog najmanje jednog diplomiranog pravnika, sa najmanje tri godine
radnog iskustva;
3) stvarno djeluje i ima ostvarene rezultate u oblasti zatite interesa potroaa.

(2) Ispunjenost uslova iz stava 1 ta. 2 i 3 ovog lana utvruje Ministarstvo.

(3) Stvarno djelovanje i ostvareni rezultati organizacije potroaa dokazuje se
naroito godinjim izvjetajem iz lana 166 stav 3 ovog zakona.
(4) Ministarstvo do 30. aprila tekue godine utvruje listu organizacija potroaa koje
su ovlaene za podnoenje tube iz lana 118 ovog zakona.
(5) Lista iz stava 3 ovog lana i lista organizacija potroaa kojima su oduzeta
ovlaenja objavljuje se na internet stranici Ministarstva.
(6) Listu iz stava 3 ovog lana Ministarstvo dostavlja Evropskoj komisiji, u roku od 15
dana od dana njenog utvrivanja.
Oduzimanje ovlaenja
lan 170
(1) Ovlaene organizacije potroaa dune su da, bez odlaganja, obavijeste
Ministarstvo o svim promjenama koje mogu biti od uticaja na ovlaenje iz lana 169
ovog zakona.
(2) Ministarstvo e brisati sa liste iz lana 169 stav 4 ovog zakona organizaciju
potroaa u sluaju:
1) davanja netanih podataka od vanosti za ovlaivanje;
2) prestanka ispunjavanja uslova utvrenih ovim zakonom;
3) zahtjeva organizacije;
4) prestanka rada organizacije.

Glava III
INFORMISANJE I OBRAZOVANJE POTROAA
Informisanje i obrazovanje o osnovnim pravima
lan 171
(1) Potroai imaju pravo na informisanje i obrazovanje o osnovnim pravima
potroaa.
(2) Pravo na obrazovanje potroaa u cilju sticanja znanja o pravima, obavezama i
nainu ostvarivanja prava neophodnih za pravilan i pouzdan izbor i korienje proizvoda,
upoznavanje sa odgovornostima uesnika na tritu i o nainu ostvarivanja prava i
pruanje pravne pomoi za zatitu potroaa ostvaruje se u obrazovnim ustanovama
(predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama, fakultetima), organizacijama
potroaa, kao i putem sredstava javnog informisanja.
Nastavni planovi i program
lan 172
(1) Ministarstvo, zajedno sa organom dravne uprave nadlenim za poslove
obrazovanja, uestvuje u pripremanju vaspitnih i obrazovnih programa zatite potroaa
u okviru nastavnih planova i programa.
(2) Organi iz stava 1 ovog lana i organizacije potroaa sarauju sa vaspitnoobrazovnim institucijama i sprovode druge aktivnosti informisanja i edukacije iz oblasti
zatite potroaa.

DIO ESTI
UPRAVNO-PRAVNA ZATITA POTROAA
Zahtjev za zatitu prava
lan 173
(1) Ako trgovac ne odgovori na prigovor potroaa u roku iz lana 27 stav 1 ovog
zakona, potroa moe podnijeti zahtjev za zatitu prava iz ovog zakona organu uprave
nadlenom za inspekcijski nadzor nad sprovoenjem ovog zakona, koji e preduzeti
mjere u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ako trgovac odbije prigovor, potroa moe podnijeti zahtjev za zatitu prava
nadlenom inspekcijskom organu ili zatitu svojih prava traiti u vansudskom ili sudskom
postupku.
(3) U sluaju iz stava 2 ovog lana, ako je zahtjev za zatitu prava podnijet
nadlenom inspekcijskom organu koji neposrednim opaanjem i/ili sprovoenjem drugih
propisanih radnji, bez ukljuivanja strunih lica i organizacija, moe da utvrdi da se radi o
povredi prava potroaa iz ovog zakona, a naroito prava koja se odnose na cijene,
garanciju, saobraznost proizvoda, tetu na proizvodu datom na popravku, nepotene
ugovorne odredbe i nepotene poslovne prakse, nadleni inspekcijski organ e preduzeti
mjere i narediti trgovcu da postupi po prigovoru potroaa u skladu sa ovim zakonom.
(4) Ako nadleni inspekcijski organ, na osnovu sprovedenih radnji iz stava 3 ovog
lana, nije u mogunosti da utvrdi da se radi o povredi prava potroaa iz ovog zakona,
pisano e obavijestiti potroaa da zatitu svojih prava moe traiti u vansudskom ili
sudskom postupku.
DIO SEDMI
NADZOR
lan 174
(1) Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa koji su donijeti na osnovu ovog
zakona vri Ministarstvo i organ dravne uprave nadlean za poslove turizma.
(2) Inspekcijski nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vri organ uprave nadlean
za poslove inspekcijskog nadzora, organi dravne uprave preko nadlenih inspekcija,
nezavisna pravna lica koja su ovlaena za vrenje inspekcijskog nadzora, kao i
nadleni organi lokalne uprave preko lokalnih inspektora, u okviru nadlenosti lokalne
samouprave.
(3) Listu organa iz stava 2 ovog lana nadlenih za inspekcijski nadzor nad
sprovoenjem ovog zakona i drugih zakona koji sadre odredbe o zatiti potroaa
Vlada utvruje posebnim aktom, na predlog Ministarstva, u skladu sa zakonom kojim se
ureuje inspekcijski nadzor i posebnim zakonima.
(4) Ministarstvo sainjava Izvjetaj o saradnji i postupanju nadlenih organa po
albama potroaa i dostavlja ga Evropskoj komisiji, svake godine.
lan 175
(1) Pored upravnih mjera utvrenih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor,
nadleni inspektor e rjeenjem narediti trgovcu otklanjanje utvrene nepravilnosti i
odrediti rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti, ako u toku inspekcijskog nadzora
utvrdi da:

1) roba koja je izloena u prodajnom objektu, a nije namijenjena prodaji ili je prodata
nije oznaena na nain propisan ovim zakonom (lan 10);
2) je cijena na robi istaknuta na nain da oteuje robu (lan 12 stav 2 taka 2);
3) cijena po jedinici mjere za gorivo ili cijena usluge parkiranja, odnosno zakupa
parking mjesta nije istaknuta ili nije dostupna na nain i pod uslovima propisanim ovim
zakonom (lan 16);
4) nije potroau predao proizvod na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom
(lan 17);
5) nije postupio na zahtjev potroaa na nain propisan ovim zakonom (lan 18);
6) za kupljeni proizvod potroau nije izdao raun ili nije izdao raun na propisan
nain i propisane sadrine ili nije omoguio besplatnu kontrolu rauna u skladu sa ovim
zakonom (lanom 19 i lanom 35 stav 1 ta. 3 i 4);
7) kod usluge popravke ili odravanja nije postupio na nain propisan ovim zakonom
(lan 20);
8) nije obavijestio potroaa o dostupnosti rezervnih djelova, prikljunih aparata i
slinih djelova i tehnikog servisa, odnosno odravanja i popravke, na nain i pod
uslovima propisanim ovim zakonom (lan 21);
9) nije obezbijedio odgovarajui materijal za pakovanje ili ako je uraunao teinu
materijala u neto masu robe ili nije ispotovao obaveze koje se odnose na posebno
pakovanje (lan 22);
10) ako potroau nije predao dokumentaciju koja prati robu i druga dokumenta koja
je obezbijedio proizvoa na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom (lan 23);
11) pri isporuci proizvoda potroau nije postupio na nain i pod uslovima
propisanim ovim zakonom (lan 24);
12) u prodajnom objektu nije istakao obavjetenje ili na drugi nain nije obavijestio
potroaa o nainu i mjestu podnoenja prigovora u skladu sa ovim zakonom ( lan 25
stav 4);
13) ne vodi i ne uva evidenciju prigovora potroaa u skladu sa ovim zakonom
(lan 25 st. 6 i 7);
14) nije prisutno lice ovlaeno za primanje prigovora u skladu sa ovim zakonom
(lan 25 stav 8);
15) nije odgovorio u propisanom roku i na propisani nain na prigovor potroaa ili
nije izdao pisanu potvrdu o prijemu prigovora propisane sadrine (lan 27);
16) na mjestu prodaje, odnosno ponude jasno i vidljivo nije istakao posebne uslove
prodaje (lan 32);
17) nije omoguio potroau ostvarivanje prava po osnovu saobraznosti i prava po
osnovu garancije za proizvode koji se dobijaju kao nagrada ili ueem u nagradnoj igri,
kao i pratee poklone (lan 33 stav 1);
18) potroau nije omoguio pristup i korienje usluge od javnog interesa, odnosno
promjenu pruaoca javne usluge pod uslovima propisanim ovim zakonom (lan 35 stav 2
ta. 1, 2 i 5);
19) prije pruanja usluge od javnog interesa nije upoznao potroaa sa uslovima
korienja ili ove uslove i promjene uslova nije objavio na propisani nain ili za cijenu
usluge od javnog interesa nije traio miljenje organizacije potroaa ili potroaa nije
obavijestio o promjeni cijena i drugih uslova u propisanom roku ili cijenu usluge od
javnog interesa nije obraunao prema stvarnoj potronji ako je to mogue, odnosno
prema potronji, po utvrenoj tarifi ili cijenovniku (lan 36 st. 1, 2, 3, 5 i 6);

20) ugovor o korienju usluge od javnog interesa putem distributivne mree nije
zakljuio u pisanoj formi ili nije omoguio potroau prikljuak na distributivnu mreu,
upotrebu prikljuka i mree pod propisanim uslovima (lan 37);
21) kvalitet usluge od javnog interesa koja se prua nije u skladu sa zakonom i
ugovorom (lan 38);
22) je potroau uraunao u cijenu usluge od javnog interesa trokove izgradnje,
rekonstrukcije i modernizacije distributivne mree (lan 39);
23) u ponudi ili oglasu nije jasno istakao cijenu po jedinici mjere, cijene drugih
prateih elemenata u skladu sa posebnim pravilima, a koje se ne raunaju prema
potroenoj koliini, kao i cijenu za prikljuenje na distributivnu mreu (lan 40);
24) je potroau obustavio pruanje javne usluge ili ga je iskljuio sa distributivne
mree u toku postupka u kome se raun osporava ili nije, bez odlaganja, nastavio sa
pruanjem usluge potroau, odnosno prikljuio potroaa bez naknade na distributivnu
mreu do okonanja postupka, a potroa uredno plaa nesporne iznose rauna (lan 41);
25) nije obezbijedio potroaki servis na nain i pod uslovima utvrenim ovim
zakonom (lan 42);
26) nije omoguio potroau ostvarivanje prava po osnovu saobraznosti, u skladu sa
ovim zakonom (lan 46 st. 2, 4, 5 i 6, lan 47 stav 1 i lan 54);
27) nije ispunio garanciju pod uslovima sadranim u garantnoj izjavi i u oglasu koji
se na tu robu odnosio (lan 51 st. 1 i 5 i lan 54);
28) nije izdao garantni list potroau na nain i pod uslovima propisanim ovim
zakonom (lan 51 st. 2 i 3 i l. 53 i 54);
29) je pri zakljuenju ugovora o prodaji i oglaavanju povodom prodaje zloupotrebio
izraz garancija i izraze s tim znaenjem (l. 52 i 54);
30) prilikom prvog kontakta sa potroaem radi zakljuivanja ugovora iz lana 55 potroau nije pruio dokaz da se moe baviti trgovinom izvan poslovnih prostorija ( lan 56);
31) nije dao pisano obavjetenje o pravu na raskid ugovora iz lana 59 ovog zakona
na nain, sadrinu i pod uslovima propisanim ovim zakonom (lan 58);
32) u sluaju jednostranog raskida ugovora nije vratio potroau cjelokupan iznos
koji je potroa platio na osnovu ugovora, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim
zakonom (lan 60 stav 3);
33) je za zakljuenje ugovora na daljinu upotrijebio telefon bez ljudskog
posredovanja (pozivni automat), elektronsku potu ili telefaks bez prethodne saglasnosti
potroaa ili druga sredstva daljinske komunikacije na daljinu ako se potroa tome
izriito protivi (l. 61 i 89);
34) prije zakljuenja ugovora na daljinu potroau nije pruio prethodno obavjetenje
propisane sadrine, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom ( lan 64);
35) potroau nije blagovremeno, a najkasnije u trenutku isporuke robe, odnosno na
dan poetka pruanja usluge, izdao potvrdu prethodnog obavjetenja pod uslovima, na
nain i sadrine propisane ovim zakonom ili u sluaju zakljuenja ugovora o pruanju
usluge jednokratnom upotrebom sredstava komunikacije na daljinu koju naplauje njen
operater nije na primjeren nain obavjestio potroaa o adresi sjedita trgovca (lan 65);
36) u sluaju jednostranog raskida ugovora nije vratio potroau cjelokupan iznos
koji je potroa platio na osnovu ugovora, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim
zakonom (lan 68 stav 3);
37) u sluaju jednostranog raskida ugovora o kreditu nije vratio potroau plaeni
iznos po osnovu ugovora o kreditu, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim
zakonom (lan 70 stav 3);

38) u sluaju jednostranog raskida ugovora zakljuenog na daljinu nije vratio plaeni
iznos u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom (lan 71 stav 3);
39) nije ispunio zahtjev potroaa u sluaju zloupotrebe platne kartice, pod uslovima
i na nain propisan ovim zakonom (lan 72 i 89);
40) u primjerenom roku prije zakljuivanja ugovora nije obavijestio potroaa, pod
uslovima i na nain propisan ovim zakonom (l. 76 do 80);
41) potroau nije dostavio ugovorne odredbe i uslove, kao i prethodno obavjetenje
u primjerenom roku, prije zakljuenja ugovora ili predugovora, odnosno odmah nakon
zakljuenja ugovora pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom ili na zahtjev
potroaa, u toku trajanja ugovornog odnosa, nije dostavio primjerak zakljuenog
ugovora ili potroau nije omoguio promjenu sredstva komunikacije na daljinu u skladu
sa ovim zakonom (lan 81);
42) je zapoeo sa ispunjenjem ugovora prije isteka roka za jednostrani raskid bez
izriitog pristanka potroaa ili da zahtijeva ispunjenje obaveze potroaa prije isteka
roka za jednostrani raskid (lan 84);
43) u sluaju jednostranog raskida ugovora o finansijskim uslugama zakljuenog na
daljinu nije vratio potroau sve to je na osnovu ugovora od njega primio, u roku, pod
uslovima i na nain propisan ovim zakonom (lan 85 stav 7);
44) oglaava ugovore iz lana 90 ovog zakona i obavjetava potroaa, u roku, pod
uslovima i na nain suprotan ovom zakonu (l. 91 i 92);
45) ne zakljui ugovor u formi ili na jeziku u skladu sa ovim zakonom (l. 93 i 94);
46) u pogledu sadrine ugovora, izmjene ugovora i obavjetenja, obaveznog
upozorenja potroaa, odredbi o jednostranom raskidu ugovora i predaji primjerka
ugovora potroau postupa suprotno ovom zakonu (lan 95);
47) zahtijeva od potroaa da izvri plaanje unaprijed, davanje jemstva, rezervaciju
novanih sredstava na raunu, izriito priznanje duga ili bilo koju drugu finansijsku
transakciju u svoju korist ili nekog treeg lica, prije isteka roka za jednostrani raskid, a u
pogledu ugovora o preprodaji, prije nego preprodaja prava bude izvrena, odnosno
ugovor o preprodaji prestane na neki drugi nain (lan 99);
48) zahtijeva plaanje na osnovu ugovora o dugotrajnom turistikom proizvodu
suprotno uslovima i nainu koji je propisan ovim zakonom (lan 100);
49) u sluaju jednostranog raskida ugovora o vremenski podijeljenom korienju i
ugovora o dugotrajnom turistikom proizvodu nije vratio potroau sredstva primljena po
osnovu sporednog ugovora, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom
(lan 101 stav 7);
50) ugovor nije sainjen u pisanoj formi u skladu sa ovim zakonom ili ugovorne odredbe nijesu napisane itko, jasno, nedvosmisleno, razumljivo i nijesu lako uoljive (lan 107);
51) nije omoguio potroau ostvarivanje prava u sluaju unitenja, gubitka ili
oteenja proizvoda (lan 131).
(2) Nadleni inspektor e rjeenjem privremeno zabraniti promet robe ili pruanje
usluga trgovcu do otklanjanja nepravilnosti, ako utvrdi da:
1) na robi u prometu nije istaknuto obavjetenje o robi ili istaknuto obavjetenje o
robi nije propisane sadrine ili nije napisano itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo (lan 7
st. 1, 2 i 3);
2) je izvreno uklanjanje ili mijenjanje podataka iz obavjetenja o robi, kao i isticanje
neistinitih podataka (lan 7 stav 4);

3) obavjetenje o uslugama nije istaknuto ili istaknuto obavjetenje nije propisane

sadrine ili ne sadri istinite podatke ili nije napisano itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo ili je izvreno uklanjanje ili mijenjanje podataka iz obavjetenja o usluzi (lan 7 stav 5);
4) obavjetenje o robi nije istaknuto na propisan nain (lan 8 st. 1 i 2);
5) obavjetenje o robi, odnosno uslugama, isprave o usaglaenosti, ostala
dokumentacija (uputstva za upotrebu, uputstvo za montau, garantni list i dr.) koja prati
robu, odnosno usluge i druge informacije nijesu na crnogorskom jeziku (lan 8 stav 3);
6) roba koja je upotrebljavana, popravljana ili je sa nedostatkom, odnosno roba ija
su svojstva i karakteristike na drugi nain ogranieni nije fiziki odvojena od druge robe ili
na mjestu ponude nije itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo istaknuta oznaka da se radi
o takvoj robi ili nije istaknuta oznaka o prodaji na prostoru iskljuivo namijenjenom za
prodaju takve robe ili potroa nije informisan o prirodi nedostatka, odnosno o
ogranienju upotrebnih svojstava i karakteristika robe (lan 9);
7) prodajna cijena i cijena po jedinici mjere nije istaknuta u skladu sa ovim zakonom i
propisom donesenim na osnovu ovog zakona (lan 11);
8) cijena robe ili usluge nije istaknuta na nain propisan ovim zakonom ili je cijena na
robi istaknuta na nain da potroaa moe dovesti u zabludu (lan 12 st. 1 i 2 taka 1 i
st. 3 i 4);
9) se ne pridrava utvrenih i istaknutih cijena (lan 13);
10) nije itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo za potroaa istaknuo cijenu koja je
vaila prije umanjenja i umanjenu cijenu ili kod cijene koja se promijenila vie puta,
umanjenu cijenu nije iskazao u odnosu na najniu cijenu koja je vaila u poslednjih 30
dana (lan 14);
11) cijena prilikom oglaavanja nije istaknuta na nain i pod uslovima propisanim
ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje oglaavanje (lan 15);
12) se ne pridrava utvrenih i istaknutih uslova prodajnih pogodnosti ( lan 28 stav 2);
13) se snienje i rasprodaja i akcijska i promotivna prodaja ne vre u skladu sa ovim
zakonom (l. 30 i 31);
14) pratei poklon ne isporui u roku i na nain odreen prilikom oglaavanja,
odnosno u skladu sa zakonom (lan 33 stav 2);
15) vri promet robe ija su upotrebna svojstva i karakteristike ogranieni suprotno
ovom zakonu (lan 33 stav 4);
16) na robi koja je na snienju, rasprodaji ili akcijskog prodaji zbog isticanja roka
upotrebe, nije itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo istaknut krajnji rok upotrebe ( lan 33
stav 5);
17) oglaavanje prodajne pogodnosti ili sredstvo za ostvarivanja prava na prodajnu
pogodnost ne sadri propisane podatke, ili se podaci ne prue ili obezbijede potroau
na drugi nain (lan 34 st. 1 do 4).
(3) Nadleni inspektor e rjeenjem privremeno zabraniti promet robe ili pruanje
usluga trgovcu do otklanjanja nepravilnosti, ako trgovac nije postupio po rjeenju iz stava
1 ovog lana.
(4) Nadleni inspektor moe rjeenjem trgovcu zabraniti korienje nepotenih
ugovornih odredbi iz l. 102 i 104 i lana 106 stav 2 ovog zakona.
(5) Nadleni inspektor e rjeenjem trgovcu zabraniti poslovnu praksu prema
potroau koja se smatra nepotenom iz l. 109 do 117 ovog zakona
(6) Pored mjera iz st. 1 i 2 ovog lana, nadleni inspektor naloie trgovcu da vrati
potroau:

1) vie naplaeni iznos ako je u cijenu usluge od opteg interesa uraunao trokove
modernizacije distributivne mree (stav 1 taka 22);
2) cjelokupan iznos koji je potroa platio na osnovu ugovora, u sluaju jednostranog
raskida ugovora, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom (stav 1 taka 32);
3) cjelokupan iznos koji je potroa platio na osnovu ugovora, u sluaju jednostranog
raskida ugovora, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom (stav 1 taka 36);
4) plaeni iznos po osnovu ugovora o kreditu, u sluaju jednostranog raskida ugovora o
kreditu, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom ( stav 1 taka 37);
5) plaeni iznos u sluaju jednostranog raskida ugovora zakljuenog na daljinu, u
roku, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom (stav 1 taka 38);
6) ili nadoknadi iznos plaen zloupotrebnom platne kartice, pod uslovima i na nain
propisan ovim zakonom (stav 1 taka 39);
7) sve to je na osnovu ugovora o finansijskim uslugama zakljuenim na daljinu od
njega primio, u sluaju jednostranog raskida ugovora, u roku, pod uslovima i na nain
propisan ovim zakonom (stav 1 taka 43);
8) sve to je na osnovu sporednog ugovora od njega primio, u sluaju jednostranog
raskida ugovora o vremenski podijeljenom korienju i ugovora o dugotrajnom
turistikom proizvoda, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom (stav 1 taka 49);
9) vie naplaeni iznos ako se nije pridravao utvrenih i istaknutih cijena (stav 2
taka 9 );
10) vie naplaeni iznos ako se nije pridravao utvrenih i istaknutih uslova
prodajnih pogodnosti (stav 2 taka 12).
(7) Ako je postupanjem suprotno odredbama ovog zakona trgovac ostvario
imovinsku korist, inspektor e rjeenjem privremeno oduzeti steenu imovinsku korist.
(8) alba izjavljena protiv rjeenja iz st. 1 do 7 ovog lana ne odlae izvrenje
rjeenja.
DIO OSMI
KAZNENE ODREDBE
lan 176
(1) Novanom kaznom od 3.000 eura do 40.000 eura kaznie se za prekraj pravno
lice - trgovac, ako:
1) uklanja ili mijenja podatke iz obavjetenja o robi, odnosno usluzi ili istie neistinite
podatke u obavjetenju o robi, odnosno usluzi (lan 7 stav 4);
2) cijena na robi je istaknuta na nain da potroaa moe dovesti u zabludu (lan 12
stav 2 taka 1);
3) se ne pridrava utvrenih i istaknutih uslova prodajnih pogodnosti (lan 28 stav 2);
4) potroau nije omoguio pristup i korienje usluge od javnog interesa pod
uslovima propisanim ovim zakonom (lan 34 stav 2 ta. 1, 2 i 5);
5) u ponudi ili oglasu nije jasno istakao cijenu po jedinici mjere, cijene drugih
prateih elemenata u skladu sa posebnim pravilima, a koje se ne raunaju prema
potroenoj koliini, kao i cijenu za prikljuenje na distributivnu mreu (lan 40);
6) nije ispunio garanciju pod uslovima sadranim u garantnoj izjavi i u oglasu koji se
na tu robu odnosio (lan 501 st. 1 i 5 i lan 54);
7) koristi nepotene ugovorne odredbe (lan 104 u vezi sa lanom 102);
8) neistinito tvrdi da je potpisnik odreenog kodeksa (lan 114 stav 1 taka 1);

9) istie zatitne znakove, znakove kvaliteta ili sline znakove bez potrebnog
odobrenja (lan 114 stav 1 taka 2);
10) neistinito tvrdi da je kodeks koji taj trgovac primjenjuje odobrilo neko javno ili
drugo tijelo (lan 114 stav 1 taka 3);
11) neistinito tvrdi da je njegovu djelatnost, poslovnu praksu ili proizvod odobrio,
preporuio ili dopustio nadleni organ ili imenovana, odnosno ovlaena organizacija,
odnosno da njegova poslovna praksa ili proizvod ispunjava zahtjeve za izdavanje tog
odobrenja, preporuke ili dozvole (lan 114 stav 1 taka 4);
12) poziva na kupovinu proizvoda po odreenoj cijeni, bez obavjetavanja o
razumnim osnovama zbog kojih bi trgovac mogao oekivati da nee biti u mogunosti da
isporui, odnosno da osigura da drugi trgovac isporui taj ili slian proizvod po cijeni, u
roku i u koliini koji su razumni s obzirom na taj proizvod, obim oglaavanja proizvoda i
ponuenu cijenu (lan 114 stav 1 taka 5);
13) poziva na kupovinu proizvoda po odreenoj cijeni, a zatim odbija da kupcu
pokae oglaavani proizvod ili da prihvati narudbinu potroaa, odnosno dostave
proizvoda u razumnom roku ili pokazivanje neispravnog primjerka proizvoda, a sve s
namjerom promovisanja nekog drugog proizvoda (lan 114 stav 1 taka 6);
14) je lano tvrdio da e proizvod biti dostupan samo u krakom roku, odnosno da e
biti dostupan jedino pod posebnim uslovima u vrlo kratkom roku, kako bi se naveo
potroa da odmah donese odluku o kupovini, ime mu se uskrauje mogunost ili
vrijeme potrebno da donese odluku zasnovanu na saznanju o svim relevantnim
okolnostima (lan 114 stav 1 taka 7);
15) se obavezao na pruanje nekih postprodajnih usluga potroau na jeziku koji
nije slubeni jezik drave u kojoj se trgovac nalazi, a zatim omogui pruanje tih usluga
samo na nekom drugom jeziku, a da potroa na to nije bio jasno upozoren prije
zakljuenja ugovora (lan 114 stav 1 taka 8);
16) neistinito tvrdio ili na drugi nain stvarao utisak da se proizvod moe legalno
prodati (lan 114 stav 1 taka 9);
17) istie potroau prava koja mu po zakonu inae pripadaju kao posebnost
ponude trgovca (lan 114 stav 1 taka 10);
18) je koristio urednike sadraje u medijima radi promocije proizvoda, bez jasne i
nedvosmislene informacije, izraene rijeima, znakovima ili zvucima koje potroa moe
jasno prepoznati da je trgovac platio tu promociju (lan 114 stav 1 taka 11);
19) je iznosio netane tvrdnje u pogledu prirode i obima rizika kojim bi mogla biti
izloena lina sigurnost potroaa ili lanova njegove porodice u sluaju da potroa ne
kupi proizvod (lan 114 stav 1 taka 12);
20) je oglaavao proizvod koji je slian proizvodu koji je proizveo neki drugi
proizvoa na nain da se namjerno navodi potroa na pogrean zakljuak da je
oglaavani proizvod proizveo taj drugi proizvoa (lan 114 stav 1 taka 13);
21) je uspostavljao, vodio ili promovisao piramidalne promotivne programe, pri emu
potroa odreenim injenjem stie mogunost da dobije naknadu koja prvenstveno
potie od uvoenja drugih potroaa u piramidalni program, a ne od kupovine ili
korienja proizvoda (114 stav 1 taka 14);
22) neistinito je tvrdio da e uskoro prestati sa svojom djelatnou ili da e se
preseliti u drugi poslovni prostor i ako to nije sluaj (lan 114 stav 1 taka 15);
23) je neistinito tvrdio da proizvod poveava ansu za dobitak u igrama na sreu
(lan 114 stav 1 taka 16);

24) neistinito je tvrdio da proizvod moe da izlijei bolest, disfunkcionalnost ili

malformaciju (lan 114 stav 1 taka 17);
25) je prenosio netana obavjetenja u odnosu na stanja na tritu ili dostupnost
proizvoda, s namjerom da se navede potroa da kupi proizvod pod uslovima koji su
nepovoljniji od uobiajenih trinih uslova (lan 114 stav 1 taka 18);
26) je tvrdio da u okviru poslovne prakse nudi uee u promotivnoj nagradnoj igri ili
nagradu, bez dodjeljivanja opisanih nagrada ili odgovarajue zamjene (lan 114 stav 1
taka 19);
27) je opisivao proizvod oznakama gratis, besplatno, bez naknade ili slinim
oznakama, a potroa mora za taj proizvod da plati bilo koji iznos razliit od nunih
trokova odgovora na ponudu, trokova dostave ili primanja proizvoda (lan 114 stav 1
taka 20);
28) je uvravao u promotivne materijale raune ili neke druge zahtjeve za plaanje
kojim se kod potroaa stvara utisak da je ve naruio oglaavani proizvod koji se nudi
iako to nije sluaj (lan 114 stav 1 taka 21);
29) je lano tvrdio ili stvarao utisak da ne djeluje u okviru svoje poslovne djelatnosti,
odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja ili se lano predstavljao kao potroa (lan 114
stav 1 taka 22);
30) je stvarao pogrean utisak kod potroaa da su usluge koje se nude poslije prodaje odreenog proizvoda dostupne i na teritoriji druge drave (lan 114 stav 1 taka 23);
31) je stvarao utisk da potroa ne moe napustiti poslovni prostor trgovca prije
zakljuenja ugovora (lan 117 stav 1 taka 1);
32) je posjeivao potroaa u njegovom domu, suprotno zahtjevu potroaa da se
napusti njegov dom ili da se vie ne ine posjete, osim u sluaju i u mjeri u kojoj je to
potrebno radi prinudnog ispunjenja u skladu sa propisima (lan 117 stav 1 taka 2);
33) se uporno i protiv volje potroaa obraao preko telefona, telefaks-ureaja,
elektronske pote ili drugog sredstva daljinske komunikacije, osim u sluajevima i u mjeri
u kojoj je to opravdano zbog prinudnog ispunjenja ugovorne obaveze predviene
propisima (lan 117 stav 1 taka 3);
34) je zahtijevao od potroaa koji eli da podnese zahtjev za naknadu tete na
osnovu polise osiguranja da dostavi odreene dokumente koji, po razumnoj ocjeni, nisu
relevantni za ocjenu opravdanosti tog zahtjeva ili je izbjegavao davanje odgovora na
dopise potroaa, s namjerom da se odvrati od ostvarivanja prava koja mu pripadaju na
osnovu ugovora (lan 117 stav 1 taka 4);
35) se oglaavanjem direktno obraao djeci da kupuju oglaavani proizvod ili da
nagovore svoje roditelje ili druga punoljetna lica da im kupe oglaavani proizvod (lan
117 stav 1 taka 5);
36) je zahtijevo da se proizvod plati odmah ili plaanje proizvoda na rate, vraanje ili
uvanje proizvoda koji potroa nije naruio (lan 117 stav 1 taka 6);
37) je direktno obavjetavao potroaa da e posao ili opstanak trgovca biti ugroeni
ako potroa ne kupi proizvod (lan 117 stav 1 taka 7);
38) je lano predstavljao da je potroa osvojio ili da e osvojiti, bezuslovno ili uz
ispunjenje odreenog uslova, odreenu nagradu ili neku drugu korist, kada u stvarnosti
nikakva nagrada ili druga korist nije predviena ili kada je u stvarnosti preduzimanje bilo
kakve radnje usmjerene na ostvarivanje te nagrade ili druge koristi uslovljeno odreenim
plaanjem od strane potroaa ili kod potroaa uzrokuje trokove ( lan 117 stav 1
taka 8).

(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i fiziko lice i odgovorno lice u
pravnom lice novanom kaznom od 400 eura do 4.000 eura.
(3) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od
900 eura do 12.000 eura.
(4) Za najtee prekraje iz stava 1 taka 1 ovog lana moe se izrei i novana
kazna pravnom licu i preduzetniku u procentu od 5% do 10% povrijeene zatiene
vrijednosti.
(5) Ako je prekrajem iz stava 1 ovog lana trgovac ostvario imovinsku korist, uz
novanu kaznu izrei e se i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvrenjem
prekraja.
(6) Uz novanu kaznu iz stava 1 ovog lana moe se izrei zatitna mjera zabrane
vrenja djelatnosti u trajanju od dva mjeseca do est mjeseci.
lan 177
(1) Novanom kaznom od 1.500 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj pravno
lice - trgovac, ako:
1) na robi, odnosno usluzi u prometu nije istaknuto obavjetenje o robi ili istaknuto
obavjetenje o robi nije propisane sadrine ili nije napisano itko, jasno, razumljivo i lako
uoljivo (lan 7 st. 1, 2 i 3);
2) obavjetenje o robi, odnosno uslugama, isprave o usaglaenosti, ostala
dokumentacija (uputstva za upotrebu, uputstvo za montau, garantni list i dr.) koja prati
robu, odnosno usluge i druge informacije nijesu napisane na crnogorskom jeziku (lan 8
stav 3);
3) se ne pridrava utvrenih i istaknutih cijena (lan 13);
4) nije potroau predao proizvod na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom
(lan 17);
5) za kupljeni proizvod potroau ne izda raun ili ne izda raun na nain i sadrine
propisanim ovim zakonom (lan 19);
6) za uslugu popravke ili odravanja proizvoda ne postupi na nain propisan ovim
zakonom (lan 20);
7) potroau nije predao dokumentaciju koja prati robu i druga dokumenta koja je
obezbijedio proizvoa na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom (lan 23);
8) prije pruanja usluge od javnog interesa nije upoznao potroaa sa uslovima korienja ili ove uslove i promjene uslova nije objavio na propisani nain ili za cijenu usluge
od javnog interesa nije traio miljenje organizacije potroaa ili potroaa nije obavijestio o promjeni cijena i drugih uslova u propisanom roku ili cijenu usluge od javnog
interesa nije obraunao prema stvarnim isporukama, odnosno prema stvarnoj potronji,
ako je to tehniki mogue, po utvrenoj tarifi ili cijenovniku (lan 36 st.1, 2, 3, 5 i 6);
9) ugovor o korienju usluge od javnog interesa putem distributivne mree nije
zakljuio u pisanoj formi ili nije omoguio potroau prikljuak na distributivnu mreu,
upotrebu prikljuka i mree pod propisanim uslovima (lan 37);
10) kvalitet usluge od javnog interesa koju prua nije u skladu sa zakonom i
ugovorom (lan 38);
11) je potroau uraunao u cijenu usluge od javnog interesa trokove izgradnje,
rekonstrukcije i modernizacije distributivne mree (lan 39);
12) potroau obustavi pruanje javne usluge ili ga iskljui sa distributivne mree u
toku postupka u kome se raun osporava ili nije, bez odlaganja, nastavio sa pruanjem

usluge potroau, odnosno prikljuio potroaa bez naknade na distributivnu mreu do

okonanja postupka, a potroa redovno plaa nesporne iznose rauna (lan 41);
13) onemogui potroaa u ostvarivanju prava po osnovu nesaobraznosti, u skladu
sa ovim zakonom (lan 46 st. 2, 4, 5 i 6, lan 47 stav 1 i lan 54);
14) pri zakljuenju ugovora o prodaji i oglaavanju povodom prodaje zloupotrebio
izraz garancija i izraze s tim znaenjem (l. 52 i 54);
15) ne omogui potroau ostvarivanje prava u sluaju unitenja, gubitka ili
oteenja proizvoda datog na popravku (lan 131).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i fiziko lice i odgovorno lice u
pravnom lice novanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura.
(3) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od
450 eura do 6.000 eura.
(4) Ako je prekrajem iz stava 1 ovog lana trgovac ostvario imovinsku korist, uz
novanu kaznu izrei e se i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvrenjem
prekraja.
(5) Uz novanu kaznu iz stava 1 ovog lana moe se izrei zatitna mjera zabrane
vrenja djelatnosti u trajanju od dva mjeseca do godinu dana.
lan 178
(1) Novanom kaznom od 1.000 eura do 15.000 eura kaznie se za prekraj pravno
lice, ako:
1) obavjetenje o robi nije istakao na propisan nain (lan 8 st. 1 i 2);
2) nije fiziki od druge robe odvojio robu koja je upotrebljavana, popravljana ili je sa
nedostatkom, odnosno robu ija su svojstva i karakteristike na drugi nain ogranieni, ili
na mjestu ponude nije itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo istakao oznaku da se radi o
takvoj robi ili nije istakao oznaku o prodaji na prostoru iskljuivo namijenjenom za
prodaju takve robe ili potroaa nije informisao o prirodi nedostatka, odnosno o
ogranienju upotrebnih svojstava i karakteristika robe (lan 9);
3) prodajna cijena i cijena po jedinici mjere nije istaknuta u skladu sa ovim zakonom i
propisom donesenim na osnovu ovog zakona (lan 11);
4) utvrena cijena robe ili usluge nije istaknuta na nain propisan ovim zakonom
(lan 12 st.1, 3 i 4);
5) nije itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo za potroaa istaknuo cijenu koja je vaila
prije umanjenja i umanjenu cijenu ili kod cijene koja se promijenila vie puta, umanjenu
cijenu nije iskazao u odnosu na najniu cijenu koja je vaila u poslednjih 30 dana (lan 14);
6) cijena prilikom oglaavanja nije istaknuta na nain i pod uslovom propisanim ovim
zakonom i zakonom kojim se ureuje oglaavanje (lan 15);
7) cijena po jedinici mjere za gorivo ili cijena usluge parkiranja, odnosno zakupa
parking mjesta nije istaknuta ili nije dostupna na nain i pod uslovima propisanim ovim
zakonom (lan 16);
8) za uslugu popravke ili odravanja proizvoda ne postupi na nain propisan ovim
zakonom (lan 20);
9) prilikom ponude i prodaje tehnike robe nije obavijestio potroae u pisanoj formi o
dostupnosti rezervnih djelova, prikljunih aparata i slinih djelova i tehnikog servisa, odnosno odravanja i popravke na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom (lan 21);
10) pri isporuci proizvoda potroau ne postupi na nain i pod uslovima propisanim
ovim zakonom (lan 24);

11) na vidnom mjestu nije istakao obavjetenje o nainu i mjestu podnoenja

prigovora, odnosno pri zakljuenju ugovora na drugi odgovarajui nain o tome nije
obavijestio potroaa ili na mjestima u kojima se prima prigovor u toku radnog vremena
nije prisutno lice ovlaeno za primanje prigovora (lan 25 st. 4 i 8);
12) ne odgovori u propisanom roku i na propisani nain na prigovor potroaa ili ne
izda pisanu potvrdu o prijemu prigovora propisane sadrine (lan 27);
13) snienje i rasprodaja i akcijska i promotivna prodaja se ne vre u skladu sa ovim
zakonom (l. 30 i 31);
14) na mjestu prodaje, odnosno ponude itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo nije
istakao posebne uslove prodaje (lan 32);
15) ne omogui potroau ostvarivanje prava po osnovu saobraznosti i prava po
osnovu garancije za proizvode koji se dobijaju kao nagrada ili ueem u nagradnoj igri,
kao i pratee poklone (lan 33 stav 1);
16) pratei poklon ne isporui u roku i na nain odreen prilikom oglaavanja,
odnosno u skladu sa zakonom (lan 33 stav 2);
17) vri promet robe ija su upotrebna svojstva i karakteristike ogranieni suprotno
ovom zakonu (lan 33 stav 4);
18) na robi koja je na snienju, rasprodaji ili akcijskog prodaji zbog isticanja roka
upotrebe, nije itko, jasno, razumljivo i lako uoljivo istaknut krajnji rok upotrebe (lan 33
stav 5);
19) oglaavanje prodajne pogodnosti ili sredstvo za ostvarivanja prava na prodajnu
pogodnost ne sadri propisane podatke ili se podaci ne prue ili obezbijede potroau na
drugi nain (lan 34 st. 1 do 3);
20) potroau nije izdao raun koji sadri sve potrebne podatke koji potroau
omoguavaju provjeru obrauna pruenih usluga ili besplatnu kontrolu rauna (lan 35
stav 2 ta. 3 i 4 );
21) nije obezbijedio potroaki servis na nain i pod uslovima utvren ovim zakonom
(lan 42);
22) nije izdao u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom, potroau dostupnom,
trajnom mediju garantni list pri zakljuenju ugovora ili predaje robe, odnosno drugog proizvoda potroau ili garantni list ne sadri sve propisane podatke iz garancije ili podaci
nisu navedeni na jasan i itljiv nain, lako razumljivim jezikom (lan 51 st. 2 i 3 i lan 54);
23) nije dao pisano obavjetenje o pravu na raskid ugovora iz lana 58 ovog zakona
na nain, sadrine i pod uslovima propisanim ovim zakonom (lan 58);
24) u sluaju jednostranog raskida ugovora ne vrati potroau cjelokupan iznos koji
je potroa platio na osnovu ugovora, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim
zakonom (lan 60 stav 3);
25) za zakljuenje ugovora na daljinu upotrijebi telefon bez ljudskog posredovanja
(pozivni automat), elektronsku potu ili telefaks bez prethodne saglasnosti potroaa ili
druga sredstva daljinske komunikacije na daljinu ako se potroa tome izriito protivi
(lan 61 i 89);
26) prije zakljuenja ugovora na daljinu u primjerenom roku potroau nije pruio
prethodno obavjetenje propisane sadrine, pod uslovima i na nain propisano ovim
zakonom (lan 64);
27) potroau nije blagovremeno, a najkasnije u trenutku isporuke robe, odnosno na
dan poetka pruanja usluge, izdao potvrdu prethodnog obavjetenja pod uslovima, na
nain i sadrine propisane ovim zakonom ili u sluaju zakljuenja ugovora o pruanju
usluge jednokratnom upotrebom sredstava komunikacije na daljinu koju naplauje njen

operater nije na primjeren nain obavjestio potroaa o adresi sjedita trgovca na koju
moe da uputi prigovor (lan 65);
28) u sluaju jednostranog raskida ugovora ne vrati potroau cjelokupan iznos koji
je potroa platio na osnovu ugovora, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim
zakonom (lan 68 stav 3);
29) u sluaju jednostranog raskida ugovora zakljuenog na daljinu ne vrati potroau
plaeni iznos po osnovu ugovora o kreditu, u roku, pod uslovima i na nain propisan
ovim zakonom (lan 70 stav 3);
30) u sluaju jednostranog raskida ugovora zakljuenog na daljinu ne vrati plaeni
iznos u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom (lan 71 stav 3);
31) u sluaju zloupotrebe platne kartice ne ispuni zahtjev potroaa pod uslovima i
na nain propisan ovim zakonom (l.72 i 89);
32) u primjerenom roku prije zakljuivanja ugovora ne obavijesti potroaa pod
uslovima i na nain propisan ovim zakonom (l. 76 do 80);
33) potroau nije dostavio ugovorne odredbe i uslove, kao i prethodno obavjetenje
u primjerenom roku, prije zakljuenja ugovora ili predugovora, odnosno odmah nakon
zakljuenja ugovora pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom ili na zahtjev
potroaa, u toku trajanja ugovornog odnosa, nije dostavio primjerak zakljuenog
ugovora ili potroau nije omoguio promjenu sredstva komunikacije na daljinu u skladu
sa ovim zakonom (lan 81);
34) zapone sa ispunjenjem ugovora prije isteka roka za jednostrani raskid bez
izririitog pristanka potroaa ili zahtijeva ispunjenje obaveze potroaa prije isteka roka
za jednostrani raskid (lan 84);
35) u sluaju jednostranog raskida ugovora o finansijskim uslugama zakljuenog na
daljinu ne vrati potroau sve to je na osnovu ugovora od njega primio, u roku, pod
uslovima i na nain propisan ovim zakonom (lan 85 stav 7);
36) oglaava ugovore iz lana 89 ovog zakona i obavjetava potroaa, u roku, pod
uslovima i na nain suprotan ovom zakonu (l. 91 i 92);
37) ne zakljui ugovor u formi ili na jeziku u skladu sa ovim zakonom ( l. 93 i 94);
38) u pogledu sadrine ugovora, izmjene ugovora i obavjetenja, obaveznog
upozorenja potroaa, odredbi o jednostranom raskidu ugovora i predaji primjerka
ugovora potroau postupa suprotno ovom zakonu (lan 95);
39) zahtjeva od potroaa da izvri plaanje unaprijed, davanje jemstva, rezervaciju
novanih sredstava na raunu, izriito priznanje duga ili bilo koju drugu finansijsku
transakciju u svoju korist ili nekog treeg lica, prije isteka roka za jednostrani raskid, a u
pogledu ugovora o preprodaji, prije nego preprodaja prava bude izvrena, odnosno
ugovor o preprodaji prestane na neki drugi nain (lan 99);
40) zahtjeva plaanje na osnovu ugovora o dugotrajnom turistikom proizvodu
suprotno uslovima i nainu koji je propisan ovim zakonom (lan 100);
41) u sluaju jednostranog raskida ugovora o vremenski podijeljenom korienju i
ugovora o dugotrajnom turistikom proizvodu ne vrati potroau sredstva primljena po
osnovu sporednog ugovora, u roku, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom
(lan 101 stav 7);
42) ugovor nije u pisanoj formi u skladu sa ovim zakonom ili ugovorne odredbe nisu
napisane itko, jasno, nedvosmisleno, razumljivo i nijesu lako uoljive (lan 107).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i fiziko lice i odgovorno lice u
pravnom lice novanom kaznom od od 150 eura do 1.500 eura.

(3) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od

300 eura do 5.000 eura.
lan 179
(1) Novanom kaznom od 500 eura do 5.000 eura kaznie se za prekraj pravno
lice-trgovac, ako:
1) nije vidno oznaio robu koja je izloena u prodajnom objektu, a nije namijenjena
prodaji oznakom nije za prodaju, uzorak, eksponat ili prodatu robu koja se nalazi u
prodajnom objektu nije vidno oznaio oznakom prodato (lan 10);
2) je cijena na robi istaknuta na nain da oteuje robu (lan 12 stav 2 taka 2);
3) potroaa na njegov zahtjev nije upoznao sa svojstvima i karakteristikama
ponuenog proizvoda ili na zahtjev potroaa nije pokazao proizvod i/ili nain njegove
upotrebe ako to priroda proizvoda dozvoljava (lan 18);
4) ne obezbijedi odgovarajui materijal za pakovanje ili urauna teinu materijala u
neto masu robe ili ne ispotuje obaveze koje se odnose na posebno pakovanje (lan 22);
5) ne vodi i ne uva evidenciju prigovora potroaa na nain i pod uslovima
propisanim ovim zakonom (lan 25 st. 6 i 7);
6) prilikom prvog kontakta sa potroaem radi zakljuivanja ugovora iz lana 55
potroau ne prui dokaz da se moe baviti trgovinom izvan poslovnih prostorij (lan 56).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od
200 eura do 4.000 eura.
(3) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i fiziko lice i odgovorno lice u
pravnom licu novanom kaznom od od 100 eura do 1.000 eura.
DIO DEVETI
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Rok za osnivanje savjeta
lan 180
Ministarstvo e osnovati Savjet za zatitu potroaa u roku od 90 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Nastavak rada Arbitranog odbora
lan 181
(1) Organizacija Arbitranog odbora za vansudsko rjeavanje potroakih sporova
uskladie se u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Arbitrani odbor za vansudsko rjeavanje potroakih sporova do usklaivanja
organizacije iz stava 1 ovog lana nastavlja sa radom u skladu sa zakonom.
(3) Arbitrani odbor za vansudsko rjeavanje potroakih sporova duan je da
uskladi svoje poslovanje sa ovim zakonom, u roku od devet mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
(4) lanovi Arbitranog odbora za vansudsko rjeavanje potroakih sporova
imenovani u skladu sa Zakonom o zatiti potroaa (Slubeni list RCG, broj 26/07)
nastavljaju sa radom do isteka mandata.

Usklaivanje organizacije
lan 182
Postojee organizacije potroaa dune su da usklade organizaciju sa lanom 165
ovog zakona u roku od est mjeseci od dana poetka primjene ovog zakona.
Zapoeti postupci
lan 183
Postupci zapoeti do stupanja na snagu ovog zakona okonae se po zakonu po
kojem su zapoeti.
Rok za donoenje podzakonskih akata
lan 184
(1) Podzakonski akti za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od devet
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do stupanja na snagu podzakonskih akata iz stava 1 ovog lana primjenjivae se
podzakonski akti donijeti na osnovu Zakona o zatiti potroaa (Slubeni list RCG, broj
26/07).
Odloena primjena
lan 185
Odredbe lana 119 stav 3, lana 130, lana 132 stav 5, lana 169 stav 6 i lana 174
stav 4 ovog zakona primjenjivae se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji.
Prestanak vaenja
lan 186
Danom poetka primjene ovog zakona prestaje da vai Zakon o zatiti potroaa
(Slubeni list RCG, broj 26/07) i lan 48 Zakona o izmjenama i dopunama zakona
kojima su propisane novane kazne za prekraje (Slubeni list CG broj 40/11).
Stupanje na snagu
lan 187
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore, a primjenjivae se nakon isteka est mjeseci od dana stupanja na snagu.
Broj 28-1/13-1/15
EPA 232 XXV
Podgorica, 23.decembar 2013.godine
Skuptina Crne Gore 25.saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

10.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 Ustava Crne Gore i lana 10 stav 3 Zakona o
elektronskim komunikacijama (Sl. list Crne Gore", br. 40/13) Skuptina Crne Gore
25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI NA STATUT AGENCIJE ZA
ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POTANSKU DJELATNOST
Daje se saglasnost na Statut Agencije za elektronske komunikacije i potansku
djelatnost.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
listu Crne Gore.
Broj: 00-72/13-32/3
EPA 277 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

11.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore i lana 27
stav 2 Zakona o budetu (Slubeni list RCG, br. 40/01, 44/01, 28/04 i 71/05 i
Slubeni list Crne Gore br. 12/07, 73/08, 53/09 i 49/10), Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na osmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
dana 27. decembra 2013. godine donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU FINANSIJSKOG PLANA SA PROGRAMOM RADA
KOMISIJE ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI ZA 2014. GODINU
Usvaja se Finansijski plan sa Programom rada Komisije za hartije od
vrijednosti za 2014. godinu.
Broj: 00-72/13-45/6
EPA 332 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

12.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 Ustava Crne Gore i lana 39 Zakona o
dravnoj imovini (Slubeni list Crne Gore", br. 21/09 i 40/11) Skuptina Crne Gore
25. saziva, na estoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
dana 27. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O PRIHVATANJU ANEKSA UGOVORA O DUGORONOM ZAKUPU
ZEMLJITA, ZAKLJUENOG IZMEU VLADE CRNE GORE I
KONZORCIJUMA NORTHSTAR D.O.O. PODGORICA I EQUEST
CAPITAL LIMITED JERSEY, UK
lan 1
Prihvata se Aneks Ugovora o dugoronom zakupu zemljita, zakljuenog
izmeu Vlade Crne Gore i Konzorcijuma Northstar d.o.o Podgorica i Equest Capital
Limited Jersey, UK.
lan 2
Ugovor o dugoronom zakupu zemljita, zakljuenog izmeu Vlade Crne Gore
i Konzorcijuma Northstar d.o.o Podgorica i Equest Capital Limited Jersey, UK se,
shodno sadraju stava 1 Preambule Aneksa Ugovora iz lana 1 ove odluke, odnosi
na zemljite koje se nalazi na katastarskim parcelama broj 1539, 1540, 1544, 1564,
1545, 1546 i 1563/2, izvod iz zemljine knjige broj 242 i 95 u Katastarskoj optini
Rose, optini Herceg Novi, ukupne povrine 522.521 m2 (Zakupljeno zemljite" ili
Lokacija").
lan 3
Ugovor iz lana 2 ove odluke su strane potpisale 11. septembra 2009. godine u
svrhu izgradnje i upravljanja ekskluzivnim turistikim kompleksom od strane
Konzorcijuma.
lan 4
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
listu Crne Gore".
Broj: 00-72/13-41/8
EPA 320 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

13.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore i lana 27
stav 2 Zakona o budetu (Slubeni list RCG, br. 40/01, 44/01, 28/04 i 71/05 i
Slubeni list Crne Gore br. 12/07, 73/08, 53/09 i 49/10), Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na osmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
dana 27. decembra 2013. godine donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU FINANSIJSKOG PLANA SA PLANOM RADA
REGULATORNE AGENCIJE ZA ENERGETIKU ZA 2014. GODINU
Usvaja se Finansijski plan sa Planom rada Regulatorne agencije za energetiku
za 2014. godinu.
Broj: 00-72/13-46/6
EPA 333 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

14.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore i lana 27
stav 2 Zakona o budetu (Slubeni list RCG, br. 40/01, 44/01, 28/04 i 71/05 i
Slubeni list Crne Gore br. 12/07, 73/08, 53/09 i 49/10), Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na osmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
dana 27. decembra 2013. godine donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU FINANSIJSKOG PLANA I PLANA RADA AGENCIJE ZA
ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POTANSKU DJELATNOST ZA
2014. GODINU
Usvaja se Finansijski plan i Plan rada Agencije za elektronske komunikacije i
potansku djelatnost za 2014. godinu.
Broj: 00-72/13-33/9
EPA 278 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

15.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 Ustava Crne Gore i lana 27 stav 2 Zakona o
budetu (Slubeni list RCG, br. 40/01, 44/01, 28/04 i 71/05 i Slubeni list Crne
Gore br. 12/07, 73/08, 53/09 i 49/10), Skuptina Crne Gore 25. saziva, na osmoj
ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini, dana 27. decembra
2013. godine donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU FINANSIJSKOG PLANA SA PLANOM RADA AGENCIJE
ZA ELEKTRONSKE MEDIJE ZA 2014. GODINU
Usvaja se Finansijski plan i Plan rada Agencije za elektronske medije za 2014.
godinu.
Broj: 00-72/13-35/5
EPA 281 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

16.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore i lana 27
stav 2 Zakona o budetu (Slubeni list RCG, br. 40/01, 44/01, 28/04 i 71/05 i
Slubeni list Crne Gore br. 12/07, 73/08, 53/09 i 49/10), Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na osmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
dana 27. decembra 2013. godine donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU FINANSIJSKOG PLANA SA PROGRAMOM RADA
AGENCIJE ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA ZA 2014. GODINU
Usvaja se Finansijski plan sa Programom rada Agencije za ljekove i medicinska
sredstva za 2014. godinu.
Broj: 00-72/13-44/5
EPA 331 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

17.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore i lana 27
stav 2 Zakona o budetu (Slubeni list RCG, br. 40/01, 44/01, 28/04 i 71/05 i
Slubeni list Crne Gore br. 12/07, 73/08, 53/09 i 49/10), Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na osmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
dana 27. decembra 2013. godine donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU FINANSIJSKOG PLANA SA PLANOM RADA AGENCIJE
ZA NADZOR OSIGURANJA ZA 2014. GODINU
Usvaja se Finansijski plan i Plan rada Agencije za nadzor osiguranja za 2014.
godinu.
Broj: 00-72/13-34/5
EPA 279 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

18.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Predloga zakona o Zavrnom
raunu Budeta Crne Gore za 2012. godinu i Godinjeg izvjetaja o izvrenim
revizijama i aktivnostima Dravne revizorske institucije Crne Gore za period
oktobar 2012 - oktobar 2013. godine, dana 23. decembra 2013. godine, usvojila je
ZAKLJUKE
Skuptina Crne Gore, podrava preporuke Dravne revizorske institucije,
iskazane u Godinjem izvjetaju o izvrenim revizijama i aktivnostima Dravne
revizorske institucije za period oktobar 2012 - oktobar 2013. godine, koje ukazuju
na nedostatke koje treba otkloniti do podnoenja Zavrnog rauna Budeta Crne
Gore za 2013. godinu,u cilju unapreenja javne potronje, a odnose se na sljedee:
1. Analiza i raunska tanost
Potrebno je da Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija u narednom periodu
vode rauna o fiskalnim ogranienjima koja su utvrena godinjim zakonom o
budetu.
Potrebno je da Ministarstvo finansija izradi Pravilnik o evidenciji neizmirenih
obaveza i njihovoj otplati i u skladu sa istim uspostavi centralizovanu evidenciju
nastanka i otplate neizmirenih obaveza.
Preporuuje se da se sredstva za obeteenje planiraju u okviru nadlene
institucije Fonda za obeteenje. Fond za obeteenje je institucija, koja raspolae
odgovarajuom analitikom dokumentacijom i informacijama od sutinskog znaaja
za projektovanje potronje po osnovu obeteenja.
2. Primici budeta
Preporuuje se Ministarstvu finansija da obezbijedi blagovremenu i cjelokupnu
evidenciju javnih prihoda u skladu sa Naredbom o nainu uplate javnih prihoda i
Uputstvom o radu Dravnog trezora. Preporuuje se Ministarstvu finansija da
preispita mogunost obezbjeenja adekvatnijeg nadzora nad prikupljanjem prihoda
od naknada za korienje domena ME, na nain to e uplatni raun za naplatu
ove naknade prebaciti u okviru grupe rauna koncesione i druge naknade iju
naplatu kontrolie Poreska uprava. Takoe, preporuuje se objedinjavanje prihodnog
modula Ministarstva unutranjih poslova i Uprave policije s obzirom da je Uprava
policije ukljuena u RTGS sistem, odnosno da ima obezbjeenu konekciju na
telekomunikacionu mreu Centralne banke.
Preporuuje se da Ministarstvo finansija sve kompenzacije evidentira u Glavnoj
knjizi trezora i da ih sprovodi u skladu sa limitima potronje opredjeljenim
godinjim zakonom o budetu.
Preporuuje se Ministarstvu finansija da u saradnji sa Poreskom upravom
donese Pravilnik kojim e se utvrditi blii uslovi i nain povraaja PDV - a, definiu
norme koje propisuju kada je i do kojeg iznosa novanih sredstava neophodno vriti
inspekcijski nadzor nad povraajem PDV - a, koji bi predstavljao osnovu za
povraaj vie uplaenih sredstava.

Preporuuje se da se obezbjedi konzistentna informatika cjelina Poreske

uprave i Ministarstva finansija, koja bi omoguila da se za iznos pretplate kod
jednog dijela poreskih obaveza mogu razduiti neplaene obaveze po drugoj vrsti
poreskih davanja. Preporuuje se Ministarstvu finansija da sagleda mogunost
storniranja obraunatih kamata na poreski dug, koji nije razduen po osnovu
preplaenog poreza na osnovu opravdanih zahtjeva poreskih obveznika po
rjeenjima dostavljenim od strane Poreske uprave.
3. Izdaci budeta
Potrebno je od svih korisnika javnih sredstava zahtjevati da uredno dostavljaju
obrazac IOPPD 1 - mjeseni Izvjetaj o isplaenim linim primanjima, obraunatim
i obustavljenim porezima i doprinosima iz i na ta primanja i obrazac OPD 3 godinji Izvjetaj o obraunatim linim primanjima, obraunatim i uplaenim
porezima i doprinosima iz linih primanja za sve zaposlene.
Preporuuje se postupak izvjetavanja o utroku sredstava tekue budetske
rezerve u skladu sa Pravilnikom o nainu sainjavanja i podnoenja finansijskih
izvjetaja budeta Republike, dravnih fondova i jedinica lokalne samouprave na
Obrascu 9 - Izvjetaj o nainu utroka sredstava tekue rezerve.
4. Kapitalni budet
Preporuuje se da se kod planiranja i izvrenja Kapitalnog budeta obezbijedi
puna primjena Zakona o budetu, kao i da se na teret Kapitalnog budeta ne vre
plaanja koja pripadaju tekuem budetu.
Potrebno je prije donoenja godinjeg zakona o budetu provjeriti realnost
pretpostavki kod planiranja i kandidovanja konkretnih projekata. Posebno treba
obratiti panju na revizijom utvrene nepravilnosti, koje se ponavljaju u duem
periodu, a koje pokazuju da jedan broj projekata nije realizovan zbog nedovoljno
izuenih pretpostavki u dijelu sagledavanja urbanistiko tehnikih uslova, planske
dokumentacije i revidovane projektne dokumentacije.
5. Imovina
Preporuuje se da potroake jedinice vode posebnu evidenciju pokretnih i
nepokretnih stvari u svom knjigovodstvu, na osnovu vjerodostojne dokumentacije, u
skladu sa Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji rauna za budet drave i
razvrstavanju imovine po grupama i metodama za utvrivanje amortizacije.
Neophodno je obezbijediti dosljednu primjenu Zakona o imovini i Uredbe o
nainu voenja evidencije pokretnih i nepokretnih stvari i o popisu stvari u dravnoj
imovini, u dijelu koji se odnosi na obavezu unoenja podataka na propisane
obrazace i njihovo dostavljanje nadlenom dravnom organu Upravi za imovinu.
U skladu sa l. 11. Pravilnika o rokovima i vrenju popisa i usklaivanja
knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem (Sl. list CG br. 34/09 od
29.05.2009.g) neophodno je sainiti izvjetaj o izvrenom popisu.
Preporuuje se da se poslovi investiciono tehnikog odravanja povjeravaju
Upravi za imovinu iji je to uredbom definisani zadatak i koja je organizaciono,
struno i kadrovski osposobljena. U praksi se esto koriste skuplja rjeenja
povjeravajui te poslove drugim pravnim i fizikim licima.
6. Javne nabavke
Preporuuje se da potroake jedinice, koje to nijesu uradile, imenuju lice za
obavljanje poslova slubenika za javne nabavke u skladu sa lanom 58. Zakona o

javnim nabavkama i da blagovremeno donose Plan javnih nabavki u skladu sa

zakonski utvrenim rokovima uz obaveznu dostavu Upravi za javne nabavke.
Preporuuje se potroakim jedinicama da javne nabavke realizuju primjenom
odgovarajueg postupka u odnosu na prirodu i procijenjenu vrijednost predmeta
javne nabavke, u skladu sa lanom 20. i lanom 21. Zakona o javnim nabavkama
(Sl. list CG br. 42/11).
Preporuuje se potroakim jedinicama da u skladu sa lanom 30. Zakona o
javnim nabavkama obezbijede da godinji obim javnih nabavki realizovanih
neposrednim sporazumom ne prelazi propisani limit.
Preporuuje se svim potroakim jedinicama da obezbijede tano evidentiranje
potrebnih podataka o dodijeljenim javnim nabavkama i na taj nain omogue
sastavljanje potpunog i tanog Izvjetaja, u skladu sa lanom 117. i lanom 118.
Zakona o javnim nabavkama.
7. Praenje realizacije
U odnosu na 19 subjekata obuhvaenih pojedinanim revizijama u periodu
oktobar 2012-oktobar 2013. godine, Dravna revizorska institucija je u konanim
izvjetajima o izvrenim pojedinanim revizijama dala preporuke i mjere, koje su
sadrane u drugom dijelu Godinjeg izvjestaja Institucije.
Potrebno je da Vlada i dalje prati realizaciju svih preporuka Dravne revizorske
institucije radi eliminisanja utvrenih nepravilnosti kod subjekata revizije i
unapreenja njihovog rada i o tome kvartalno izvjetava Skuptinu Crne Gore.
Odbor za ekonomiju, finansije i budet e, u skladu sa Poslovnikom Skuptine
Crne Gore, odrati kontrolna sasluanja sa predstavnicima onih subjekata revizije
Dravne revizorske institucije za 2012. godinu, koji su dobili negativno miljenje.
Broj: 33/13-6/8
EPA 287 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

19.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na estoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Izvjetaja o radu Zatitnika
ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2012. godinu, dana 23. decembra 2013.
godine, donijela je
ZAKLJUAK
1. Prihvata se Izvjetaj o radu Zatitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za
2012. godinu.
2. U Crnoj Gori je u izvjetajnoj godini ostvaren napredak u potovanju
ljudskih prava i sloboda.
Broj 00-72/13-10/7
EPA 151 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

20.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na estoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Izvjetaja o radu i nainu
raspodjele sredstava Fonda za zatitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2011.
godinu, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ZAKLJUAK
1. Prihvata se Izvjetaj o radu i nainu raspodjele sredstava Fonda za zatitu i
ostvarivanje manjinskih prava za 2011. godinu.
Broj 00-72/12-34/3
EPA 17 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

21.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na estoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Godinjeg izvjetaja o radu
Komisije za hartije od vrijednosti i stanju na tritu hartija od vrijednosti u 2012.
godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ZAKLJUAK
O USVAJANJU GODINJEG IZVJETAJA O RADU KOMISIJE ZA
HARTIJE OD VRIJEDNOSTI I STANJU NA TRITU HARTIJA OD
VRIJEDNOSTI U 2012. GODINI
Usvaja se Izvjetaj o radu Komisije za hartije od vrijednosti i stanju na tritu
hartija od vrijednosti u 2012. godini.
Broj: 00-72/13-18/7
EPA 181 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

22.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Finansijskih iskaza Komisije za
hartije od vrijednost za 2012. godinu, dana 23. decembra 2013. godine, usvojila je
Z A K LJ U A K
Prihvataju se Finansijski iskazi Komisije za hartije od vrijednosti za 2012.
godinu.
Broj: 00-72/13-18/6
EPA 181 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

23.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Izvjetaja o finansijskom
poslovanju sa Izvjetajem ovlaenog revizora i Izvjetaja o radu Agencije za
elektronske medije za 2012. godinu, dana 23. decembra 2013. godine, usvojila je
Z A K LJ U A K
Prihvata se Izvjetaj o finansijskom poslovanju sa Izvjetajem ovlaenog
revizora i Izvjetaj o radu Agencije za elektronske medije za 2012. godinu.
Broj: 00-72/13-12/3
EPA 164 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

24.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Izvjetaja o radu i Finansijskih
iskaza sa izvjetajem o izvrenoj reviziji finansijskih iskaza Agencije za nadzor
osiguranja za 2012. godinu, dana 23. decembra 2013. godine, usvojila je
Z A K LJ U A K
Usvaja se Izvjetaj o radu Agencije za nadzor osiguranja za 2012. godinu.
Prihvataju se Finansijski iskazi sa Izvjetajem o izvrenoj reviziji iskaza
Agencije za nadzor osiguranja za 2012. godinu.
Broj: 00-72/13-15/3
EPA 167 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

25.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Izvjetaja o radu i Finansijskog
izvjetaja Agencije za ljekove i medicinska sredstva za 2012. godinu, dana 23.
decembra 2013. godine, usvojila je
Z A K LJ U A K
Prihvata se Izvjetaj o radu i Finansijski izvjetaj Agencije za ljekove i
medicinska sredstva za 2012. godinu.
Broj: 00-72/13-36/3
EPA 283 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

26.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Finansijskog izvjetaja sa
Izvjetajem o radu Regulatorne agencije za energetiku za 2012. godinu, dana 23.
decembra 2013. godine, usvojila je
Z A K LJ U A K
Prihvata se Finansijski izvjetaj sa Izvjetajem o radu Regulatorne agencije za
energetiku za 2012. godinu.
Broj: 00-72/13-38/3
EPA 289 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

27.
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, povodom razmatranja Izvjetaja o radu i Finansijskog
izvjetaja Agencije za elektronske komunikacije i potansku djelatnost za 2012.
godinu, dana 23. decembra 2013. godine, usvojila je
Z A K LJ U A K
Usvaja se Izvjetaj o radu i Finansijski izvjetaj Agencije za elektronske
komunikacije i potansku djelatnost za 2012. godinu.
Broj: 00-72/13-43/2
EPA 330 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

28.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 Ustava Crne Gore, Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na osmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
povodom razmatranja Predloga zakona o Budetu Crne Gore za 2014. godinu, dana
27. decembra 2013. godine, usvojila je
Z A K LJ U K E
1. Skuptina Crne Gore zaduuje Vladu Crne Gore da sagleda mogunost da iz
sredstava Kapitalnog budeta za 2014. godinu opredijeli neophodna sredstva za
izgradnju zgrade Skuptine optine u novoosnovanoj optini Petnjica.
2. Skuptina Crne Gore zaduuje Vladu Crne Gore da, do 30. juna 2014.
godine, saini analizu ostvarenja budetskih prihoda u odnosu na prihode planirane
budetom za 2014. godinu i o tome podnese izvjetaj Skuptini.
U sluaju da se ostvari poveanje planiranih poreskih prihoda u odnosu na
rashode za prvih pola godine, Vlada e predloiti mjere u cilju poveanja izdataka za
socijalna izdavanja, djeije dodatke, tuu njegu i pomo, line invalidnine,
subvencije za elektrinu energiju za domainstva sa najniim primanjima,
otpremnine za tehnoloke vikove po osnovu pravosnanih rjeenja Fonda rada i
ostala prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Broj: 33/13-7/73
EPA 338 XXV
Podgorica, 27. decembar 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

29.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 Ustava Crne Gore, Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na estoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini,
povodom razmatranja Predloga odluke o prihvatanju Aneksa ugovora o dugoronom
zakupu zemljita, zakljuen izmeu Vlade Crne Gore i konzorcijuma Northstar
D.O.O Podgorica i Equest capital limited Jersey, UK, dana 27. decembra 2013.
godine, usvojila je
Z A K LJ U A K
U cilju zatite interesa drave Crne Gore u izvrenju Ugovora zakljuenog
izmeu Vlade Crne Gore i konzorcijuma Northstar d.o.o. Podgorica i Equest capital
limited Jersey, UK i ANEKSA UGOVORA O DUGORONOM ZAKUPU
ZEMLJITA, ZAKLJUENOG IZMEU VLADE CRNE GORE I
KONZORCIJUMA NORTHSTAR D.O.O. PODGORICA I EQUEST CAPITAL
LIMITED YERSEY, UK, Skuptina Crne Gore preporuuje Vladi da, pravo
investitora (konzorcijuma), a tie se lana 2 taka 1 Aneksa Ugovora gdje
konzorcijum/ trea strana izvoa ima pravo da registruje svojinu na toj zgradi/ vili i
zemljitu ispod ili u funkciji vile, uslovi izgradnjom hotela. Dok se ne ispune ti
uslovi ta imovina moe biti samo predmet dugoronog zakupa, a ne promjene
svojine.
Broj: 00-72/13-41/9
EPA 320 XXV
Podgorica, 27. decembar 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

30.
Na osnovu lana 34 stav 3 Zakona o dravnoj imovini ("Slubeni list CG", broj
21/09) Vlada Crne Gore, na sjednici od 21. novembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O DAVANjU PRETHODNE SAGLASNOSTI ZA OTUENjE
NEPOKRETNOSTI KOJA PRIPADA GLAVNOM GRADU PODGORICA
1. Daje se prethodna saglasnost Glavnom gradu Podgorica za otuenje
nepokretnosti i to:
- urbanistike parcele broj 117, povrine 1.637m2, koju ini katastarska parcela
broj 3234/3, upisana u listu nepokretnosti broj 1684, KO Doljani, u zahvatu DUP-a
"Zlatica B - Izmjene i dopune, po procijenjenoj vrijednosti od 129,00m2.
2. Odluka e se objaviti u "Slubenom listu Crne Gore".
Broj: 08-2654/4
Podgorica, 21. novembra 2013. godine
Vlada Crne Gore
Predsjednik,
Milo ukanovi, s.r.

31.
Na osnovu lana 34 stav 3 Zakona o dravnoj imovini ("Slubeni list CG", broj
21/09) Vlada Crne Gore, na sjednici od 21. novembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O DAVANjU PRETHODNE SAGLASNOSTI ZA OTUENjE
NEPOKRETNOSTI KOJE PRIPADAJU OPTINI TIVAT
1. Daje se prethodna saglasnost Optini Tivat za otuenje nepokretnosti i to:
urbanistike parcele broj 36, u bloku "B", u zahvatu Detaljnog urbanistikog plana
"Tivat - Centar", koja odgovara dijelu katastarske parcele broj 3411, povrine
574m2, upisane u listu nepokretnosti broj 264, KO Tivat, Optina Tivat, po
procijenjenoj vrijednosti od 483,00 po m2.
2. Odluka e se objaviti u "Slubenom listu Crne Gore".
Broj: 08-2647/ 4
Podgorica, 21. novembra 2013. godine
Vlada Crne Gore
Predsjednik,
Milo ukanovi, s.r.

32.
Na osnovu lana 109 taka 1 Zakona o sudovima (Slubeni list RCG, br. 5/02 i
49/04 i Slubeni list CG br. 22/08, 39/11 i 46/13), po prethodno pribavljenom miljenju
Sudskog savjeta, Ministarstvo pravde donijelo je
IZMJENE
I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA
lan 1
U Sudskom poslovniku (Slubeni list CG, br. 26/11 i 44/12) u lanu 21 stav 4
rijei: U sudovima u kojima postoje uslovi za voenje upisnika u elektronskom obliku,
briu se.
lan 2
U lanu 33 stav 5, lanu 156, lanu 160 stav 3, lanu 173 stav 3, lanu 219 stav 8
i lanu 408 stav 2 rijei: u sudovima koji koriste Pravosudni informacioni sistem briu
se.
lan 3
lan 48 brie se.
lan 4
U lanu 71 stav 1 mijenja se i glasi:
Predsjednik suda dostavlja godinji raspored poslova administratoru sistema,
najkasnije do 15. januara za tekuu godinu.
U stavu 2 rijei: 31. decembra zamjenjuju se rijeima: 20. januara.
lan 5
U lanu 93 stav 1 mijenja se i glasi:
Dozvolu za razgledanje predmeta u sudovima izdaje sudija, odnosno predsjednik
vijea, a za zavrene predmete predsjednik suda.
Stav 2 mijenja se i glasi:
Ako postoje tehniki i drugi uslovi sud moe licima koja su ovlaena da
razgledaju i kopiraju spise omoguiti uvid u odreene podatke u predmetu pomou
posebnog modula za pregledanje podataka.
lan 6
U lanu 95 stav 1 rijei: Ako se rad suda vodi na raunaru moe se izdati izvod iz
upisnika zamjenjuju se rijeima: Obavjetenje se moe dati i izdavanjem izvoda iz
upisnika.
lan 7
U lanu 120 stav 1 rijei: odnosno pisaoj maini briu se.
lan 8
U lanu 121 stav 4 mijenja se i glasi:
Sve odluke i akta donijeta u sudu unose se u Pravosudni informacioni sistem.

lan 9
U lanu 124 stav 4 brie se.
lan 10
U lanu 127 stav 5 mijenja se i glasi:
Obnavljanje spisa zasniva se i na podacima unesenim u Pravosudni informacioni
sistem.
lan 11
U lanu 136 stav 2 mijenja se i glasi:
Slubena zabiljeka unosi se u Pravosudni informacioni sistem kao posebna
vrsta akata, a zatim se tampa, potpisuje i uvezuje u spis.
lan 12
U lanu 153 stav 2 mijenja se i glasi:
Primljena pismena kojima se osniva novi predmet, upisuju se u odgovarajui
upisnik odmah po prijemu, redosljedom kojim su primljena uz naznaenje datuma i asa
prijema.
Stav 4 brie se.
U stavu 5 rijei: Izuzetno od stava 4 ovog lana briu se.
Dosadanji stav 5 postaje stav 4.
lan 13
U lanu 157 stav 4 rije crne zamjenjuje se rijeju crvene.
Stav 5 mijenja se i glasi:
Stari predmeti su predmeti u kojima je od pokretanja postupka proteklo vie od tri
godine i koji imaju prioritet u rjeavanju.
Stav 6 brie se.
lan 14
lan 159 brie se.
lan 15
U lanu 175 stav 4, lanu 176 st. 1 i 3 i lanu 181 stav 2 rijei: ili pisaom mainom
u odgovarajuem padeu briu se.
lan 16
U lanu 202 stav 5 mijenja se i glasi:
Prilikom izrade odluke istovremeno e se odtampati potreban broj prepisa za
stranke i sud. Sudska pisarnica e sravniti prepise i napraviti zabiljeku o otpremanju.
lan 17
U lanu 203 stav 3 poslije rijei primjedbe dodaju se zarez i rijei: odnosno u
odgovarajue polje upisnika u elektronskom obliku.
lan 18
U lanu 204 stav 2 rijei: ili pisaom mainom i u stavu 4 rijei: pisaom
mainom briu se.
lan 19

U lanu 205 stav 1 rijei: raunarom ili pisaom mainom briu se.
lan 20
U lanu 214 stav 4 mijenja se i glasi:
Podaci o datumu dostave pismena, datumu pokuaja dostave, razlogu
neizvrene dostave i napomene vezane uz dostavu unose se u Pravosudni informacioni
sistem.
lan 21
U lanu 215 stav 2 mijenja se i glasi:
Podaci o kretanju spisa nastaju kao rezultat dostave pismena pomou
Pravosudnog informacionog sistema koji prikazuju hronoloki kretanje spisa, ukljuujui
datum slanja i potvrde prijema i organizacionu jedinicu koja alje i koja prima pismeno.
lan 22
U lanu 223 stav 2 mijenja se i glasi:
Ako se predmet privremeno dostavlja drugom sudu, drugim organizacionim
jedinicama suda ili drugom organu, u rubriku za primjedbe u upisniku, odnosno u
odgovarajue polje upisnika u elektronskom obliku, upisuje se kad i kome je predmet
dostavljen.
lan 23
U lanu 243 poslije stava 4 dodaje se novi stav koji glasi:
Upisnici u elektronskom obliku i pomone knjige vode se u skladu sa
programskim rjeenjem Pravosudnog informacionog sistema.
Dosadanji stav 5 postaje stav 6.
lan 24
U lanu 244 stav 4 rijei: mogu se voditi zamjenjuju se rijeima: vode se.
lan 25
U lanu 248 poslije stava 5 dodaje se novi stav koji glasi:
Pogreni upisi u upisnicima u elektronskom obliku ispravljaju se prema
programskom rjeenju Pravosudnog informacionog sistema.
lan 26
U lanu 249 poslije stava 5 dodaje se novi stav koji glasi:
Predmeti u upisnicima u elektronskom obliku razvode se kao zavreni prema
programskom rjeenju Pravosudnog informacionog sistema.
lan 27
U lanu 261 stav 1 poslije take 2 dodaje se nova taka koja glasi:
3) Upisnik za predmete vraene na ponovni postupak po ustavnoj albi U
(obrazac broj 52).
lan 28
lan 262 mijenja se i glasi:
Osnovni sudovi vode upisnike za:

- krivine predmete, i to za:

1) predmete sudije za istragu Kri (obrazac broj 18),
2) pripremni postupak prema maloljetnicima Kim (obrazac broj 19),
3) prvostepene krivine predmete K (obrazac broj 20),
4) predmete u krivinom postupku prema maloljetnicima Km (obrazac broj 21),
5) izdavanje uvjerenja o voenju krivinog postupka Ku (obrazac broj 22),
6) predmete pomilovanja Kp (obrazac broj 23),
7) predmete kontrole optunice Kvo (obrazac broj 23a),
8) ostale predmete krivinog vijea van glavnog pretresa Kv (obrazac broj 24),
9) razne krivine predmete prema maloljetnicima Krm (obrazac broj 22),
10) razne krivine predmete Kr (obrazac broj 22),
11) izvrenje krivinih sankcija Iks (obrazac broj 25);
- graanske predmete i to za:
1) parnine predmete P (obrazac broj 26),
2) parnine predmete male vrijednosti Mal (obrazac broj 27),
3) platne naloge PI (obrazac broj 28),
4) predmete izvrenja na osnovu izvrne isprave I (obrazac broj 29),
5) predmete izvrenja na osnovu vjerodostojne isprave Iv (obrazac broj 29a),
6) predmete po prigovoru na rjeenje o izvrenju Ip (obrazac broj 29b),
7) predmete ostavina O (obrazac broj 30),
8) sloene vanparnine predmete Rs (obrazac broj 31),
9) predmete pravne pomoi Pom i Pom-I (obrazac broj 32),
10) predmete zadravanja lica u zdravstvenoj ustanovi Os (obrazac broj 33),
11) ovjere Ov i Ov I (obrazac broj 34),
12) ovjere isprava namijenjenih za upotrebu u inostranstvu Ov-i i Ov-x (obrazac
broj 34),
13) razne graanske i vanparnine predmete R (obrazac broj 38).
lan 29
lan 263 mijenja se i glasi:
Vii sudovi vode upisnike za:
- krivine predmete, i to za:
1) predmete u kojima postupa sudija za istragu Kri (obrazac broj 18),
2) pripremni postupak prema maloljetnicima Kim (obrazac broj 19),
3) prvostepene krivine predmete K (obrazac broj 20),
4) krivini postupak prema maloljetnicima Km (obrazac broj 21),
5) razne krivine predmete maloljetnika Krm (obrazac broj 22),
6) razne krivine predmete Kr (obrazac broj 22),
7) predmete pomilovanja Kp (obrazac broj 23),
8) predmete kontrole optunice Kvo (obrazac broj 23a),
9) ostale predmete krivinog vijea van glavnog pretresa Kv (obrazac broj 24),
10) predmete po albi na rjeenja vijea iz lana 24 stav 7 ZKP Kv (obrazac
broj 23b),
11) predmete pravne pomoi Pom i Pom-I (obrazac broj 32),
12) drugostepene krivine predemte K (obrazac broj 35),
13) drugostepene krivine predmete u postupku prema maloljetnicima Km
(obrazac broj 36);
- predmete specijalizovanog odjeljenja, i to za:

1) predmete u kojima postupa sudija za istragu Kri-S (obrazac broj 18),

2) prvostepene krivine predmete K-S (obrazac broj 20),
3) predmete kontrole optunice Kvso (obrazac broj 23a),
4) ostale predmete krivinog vijea van glavnog pretresa Kv-S (obrazac broj 24);
- graanske predmete, i to za:
1) drugostepene parnine predmete G i drugostepene parnine predmete u
privrednim sporovima P (obrazac broj 37),
2) razne graanske i vanparnine predmete R (obrazac broj 38).
lan 30
U lanu 264 poslije take 4 dodaju se dvije nove take koje glase:
4a) predmete izvrenja na osnovu vjerodostojne isprave Iv (obrazac broj 29a),
4b) predmete po prigovoru na rjeenje o izvrenju Ip (obrazac broj 29b).
lan 31
U lanu 265 poslije take 4 dodaju se dvije nove take koje glase:
4a) predmete po albi na rjeenja vijea iz lana 24 stav 7 Zakonika o krivinom
postupku Kv (obrazac broj 23b),
4b) predemte po albi na rjeenja vijea iz lana 24 stav 7 Zakonika o krivinom
postupku, u predmetima iz nadlenosti specijalizovanog odjeljenja Kvs (obrazac broj
23b).
lan 32
U lanu 267 taka 12 brie se.
lan 33
lan 271 mijenja se i glasi:
U upisnik Kim upisuju se predmeti u kojima postupa sudija za maloljetnike u
izviaju i pripremnom postupku prema maloljetnicima.
lan 34
lan 275 mijenja se i glasi:
U upisnik Kvo upisuju se predmeti u kojima povodom kontrole optunice
odluuje vijee.
U upisnik Kv upisuju se svi ostali predmeti u kojima rjeava vijee van glavnog
pretresa ukoliko se ne upisuju u upisnik K, Kp ili Kvo.
U upisnik Kvso upisuju se predmeti organizovanog kriminala, korupcije,
terorizma i ratnih zloina u kojima povodom kontrole optunice odluuje vijee.
U upisnik Kvs upisuju se svi ostali predmeti organizovanog kriminala, korupcije,
terorizma i ratnih zloina u kojima rjeava vijee van glavnog pretresa, ukoliko se ne
upisuju u upisnik Ks ili Kvso.
lan 35
Poslije lana 276 dodaje se novi lan koji glasi:
lan 276a
U upisnik Kv upisuju se krivini predmeti u kojima se rjeava po albi na
rjeenja vijea iz lana 24 stav 7 Zakonika o krivinom postupku.

U upisnik Kvs upisuju se krivini predmeti organizovanog kriminala, korupcije,

terorizma i ratnih zloina u kojima se rjeava po albi na rjeenje vijea iz lana 24 stav 7
Zakonika o krivinom postupku.
lan 36
lan 289 mijenja se i glasi:
U upisnik I upisuju se predmeti izvrenja kod osnovnih i privrednih sudova na
osnovu izvrne isprave i predmeti po predlozima za obezbjeenje potraivanja prije
pokretanja parnice.
lan 37
Poslije lana 289 dodaju se dva nova lana koja glase:
lan 289a
U upisnik Iv upisuju se kod osnovnih i privrednih sudova predmeti izvrenja na
osnovu vjerodostojne isprave.
lan 289b
U upsinik Ip upisuju se kod osnovnih i privrednih sudova predemeti po prigovoru
na rjeenja donijeta u skladu sa Zakonom o izvrenju i obezbjeenju.
lan 38
Poslije lana 307 dodaje se novi lan koji glasi:
lan 307a
U upisnik U upisuju se predmeti vraeni na ponovni postupak po ustavnoj albi
i oznaavaju se tako to se uz oznaku U dodaje i ranija oznaka tog predmeta (npr. URev; U-K; U-Ip i sl.).
lan 39
U lanu 406 stav 1 rijei: mogu koristiti zamjenjuju se rijeju koriste.
U stavu 2 rijei: ,po pravilu, briu se.
lan 40
U lanu 407 stav 1 rijei: mogu koristiti zamjenjuju se rijeju koriste.
lan 41
Poslije obrasca broj 23 dodaju se dva nova obrasca koji glase:

Obrazac broj 23a

UPISNIK
za predmete kontrole optunice Kvo i Kvso
(l. 262 i 263)
(Format: 300x350 mm)

Izdvajanje spisa

Optunica potvrena

Odbaaj optunice

Obustava postupka

Sudiji za istragu

Oglaavanje
nenadlenim

Sprovoenje istrage

Dopuna istrage

Otklanjanje
nedostataka

Redni broj

Datum dostavljanja
optunice vijeu

Odluka vijea

10

11

12

13

14

15

Primjedbe

Ukidanje

Produenje

Odreivanje

Datum
pravosnanosti

Odluka po albi

alilac i datum albe

Pritvor

16

17

18

UPUTSTVO O NAINU VOENJA UPISNIKA ZA PREDMETE KONTROLE

OPTUNICE
Ovaj upisnik vode osnovni i vii sudovi.
U ovaj upisnik evidentiraju se optunice dostavljene vijeu radi kontrole i potvrivanja.
U kolone 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11 upisuje se znak x u zavisnosti od toga kakvu je
odluku donijelo vijee.
U kolonu 12 upisuje se datum albe na odluku vijea povodom kontrole optunice i ime i
prezime i svojstvo lica koje podnosi albu odnosno naznaku da je albu uloio dravni
tuilac.
U kolonu 13 upisuje se odluka vieg suda povodom albe na odluku iz kolone 3 do 11.
U kolonu 14 upisuje se datum kad je rjeenje povodom kontrole optunice postalo
pravosnano.
Kolone 15, 16, 17 i 18 popunjavaju se na nain to se u odgovarajuu kolonu upisuje
datum kad je vijee povodom kontrole optunice odredilo, ukinulo ili produilo pritvor.

Obrazac broj 23b

UPISNIK
za predmete po albi na rjeenja vijea iz lana 24 stav 7 ZKP-a Kv i predmete po
albi na rjeenja vijea iz lana 24 stav 7 ZKP-a u predmetima iz nadlenosti
specijalizovanih odjeljenja Kvs
(lan 265)
(Format: 260x380 mm)
alilac

10

11

12

13

Primjedbe

Predmet vraen

Preinaena

Ukinuta

Potvrena

Datum sjednice vijea

Drugo lice

Okrivljeni

Okrivljeni
4

Oteeni

Privatni

Dravni

Odluka

Tuilac

Predmet pobijane
odluke

Broj i datum

Oznaka odluke

Odluka
koja se
pobija

14

15

UPUTSTVO O NAINU VOENJA UPISNIKA ZA PREDMETE P0 ALBI NA

RJEENJA VIJEA IZ LANA 24
STAV 7 ZKP-a
Ovaj upisnik vode vii sudovi i Apelacioni sud.
U ovaj upisnik evidentiraju se predmeti u kojima vii sudovi rjeavaju u drugom
stepenu protiv odluka vijea iz lana 24 stav 7 ZKP-a osnovnih sudova odnosno u kojim
Apelacioni sud rjeava u drugom stepenu protiv odluka vijea iz lana 24 stav 7 ZKP-a
viih sudova.
Ako je protiv iste odluke izjavljeno vie albi sve albe upisuju se pod jednim
rednim brojem.
U kolonu 2 upisuje se oznaka prvostepene odluke koja se pobija albom.
U kolonu 3 upisuju se podaci o emu je odluivano u prvom stepenu (npr.
odreivanje statusa svjedoka saradnika, odluke povodom kontrole optunice, odluka o
trajnom oduzimanju imovine itd.).
U kolonu 4 upisuje se ime i prezime, odnosno naziv svih okrivljenih bez obzira da
li su svi izjavili albu. Ime se podcrtava crvenom bojom.
U kolonu 5 upisuje se ime i prezime okrivljenog koji je izjavio albu.
U kolone 6, 7 i 8 upisuju se ime, prezime odnosno naziv tuioca koji je podnio
albu.
U kolone 11, 12 i 13 upisuje se znak x zavisno od odluke koja je donijeta.
lan 42
Poslije obrasca broj 29 dodaju se dva nova obrasca koji glase:

Obrazac broj 29a

UPISNIK
za predmete izvrenja na osnovu vjerodostojne isprave Iv
(l. 262 i 246)
(Format: 280x300 mm)

10

11

12

13

Primjedba

Na drugi nain

Obustavom postupka

Sprovedenim
izvrenjem

Izjavljen prigovor

Predlog odbaen

Izvrni povjerilac

Predlog odbijen

Sudija

Postupak dovren

Odluka

Izvrenje dozvoljeno

Datum prijema

Predloeno
izvrenje

Izvrni dunik

Redni broj

Prezime ime i
optina

14

UPUTSTVO O NAINU VOENJA UPISNIKA ZA PREDMETE IZVRENJA NA

OSNOVU VJERODOSTOJNE ISPRAVE
Ovaj upisnik vode osnovni i privredni sudovi.
U ovaj upisnik evidentiraju se predmeti izvrenja na osnovu vjerodostojne isprave.
U kolonu 6 upisuje se vrsta predloenog izvrenja onako kako je oznaeno u
predlogu za izvrenje (npr. izvrenje na pokretnim stvarima, izvrenje na novanom
potraivanju itd.).
Kolone 7, 8 i 9 popunjavaju se na nain to se u odgovarajuu kolonu upisuje
znak x .
U kolonu 10 upisuje se znak x ukoliko je izjavljen prigovor na rjeenje. Ostali
podaci o prigovoru upisuju se u Ip upisnik.
Kolone 11, 12 i 13 popunjavaju se na nain to se u odgovarajuu kolonu upisuje
znak x.

Obrazac 29b
UPISNIK
za predmete po prigovoru na rjeenje o izvrenju Ip
(l. 262 i 264)
(Format: 280x300mm)

12

13

14

15

Pravosnanost

Odbijen

11

Postupak nastavljen kao po

prigovoru na platni nalog

10

Usvojen i vraen na
ponovno odluivanje

Usvojen i obustavljeno
izvrenje

Prigovor

Odbaen

Usvojen prigovor i ponovo

odlueno o predlogu

obustavljeno

Odluka u drugom stepenu

povodom prigovora

Usvojen
izvrenje

Upuen nadlenom sudu

Odbaen

Izvrni povjerilac

Podnoslilac prigovora

Oznaka i broj prvostepenog rjeenja

Izvrni dunik

Redni broj i datum

Odluka u prvom stepenu

povodom prigovora

16

UPUTSTVO O NAINU VOENJA UPISNIKA ZA PREDMETE PO PRIGOVORU

NA RJEENJE O IZVRENJU
Ovaj upisnik vode osnovni i privredni sudovi.
U ovaj upisnik upisuju se predmeti po prigovoru na rjeenje u izvrnom postupku.
Kolone 6, 7, 8 i 9 popunjavaju se na nain to se upisuje znak x u odgovarajuu
kolonu ukoliko je o prigovoru rjeavao sudija koji je donio prvostepeno rjeenje.
U kolonu 10 upisuje se znak x kad je na rjeenje iz kolona 6, 7, 8 i 9 izjavljen
prigovor.
Kolone 11, 12, 13, 14 i 15 popunjavaju se na nain to se upisuje znak x u
odgovarajuu kolonu kad je o prigovoru rjeavalo vijee.
lan 43
Obrazac broj 52 mijenja se i glasi:

Obrazac broj 52

Primjedbe

Odluka suda

Kratak sadraj odluke

Ustavnog suda

Redni broj

Dan prijema

Oznaka i broj predmeta

na koji se odnosi
ustavna alba

UPISNIK
za predmete vraene na ponovni postupak po ustavnoj albi U
(lan 261)
(Format: 400x 580 mm)

UPUTSTVO O NAINU VOENJA UPISNIKA ZA PREDMETE VRAENE NA

PONOVNI POSTUPAK
PO USTAVNOJ ALBI
Ovaj upisnik vode svi sudovi.
U upisnik se evidentiraju svi predmeti u kojima je odluka ukinuta odlukom Ustavnog
suda po izjavljenoj ustavnoj albi.
Predmeti se oznaavaju tako to se uz oznaku U dodaje i ranija oznaka tog
predmeta (npr. U-Rev; U-K; U-Ip i sl.).
U kolonu 4 upisuje se podatak da je usvojena ustavna alba i ukinuta odluka kao i
lan Konvencije koji je povrijeen.
U kolonu 5 upisuje se odluka koju je donio sud u ponovnom postupku.
lan 44
Ove izmjene i dopune Sudskog poslovnika stupaju na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.

Broj 03-13035/13
Podgorica, 31. decembra 2013. godine

Ministar,
Duko Markovi, s.r.

33.
Na osnovu lana 6 Zakona o tehnikim zahjevima za proizvode i ocjenjivanju
usaglaenosti (Slubeni list CG, broj 53/11), Ministarstvo ekonomije donijelo je
PRAVILNIK
O BEZBJEDNOSTI LIFTOVA *
Predmet
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se zahtjevi koje moraju da ispunjavaju liftovi i
bezbjedonosne komponente liftova za projektovanje, izradu, ugradnju i stavljanje na
trite, sadrina deklaracije o usaglaenosti i tehnike dokumentacije i postupci za
ocjenjivanje usaglaenosti.
Primjena
lan 2
Ovaj pravilnik primjenjuje se na liftove i bezbjednosne komponente liftova koje
su navedene u Prilogu 4 - Spisak bezbjednosnih komponenti liftova, koji je sastavni dio
ovog pravilnika.
Ovaj pravilnik ne primjenjuje se na:
1) ureaje za dizanje ija brzina nije vea od 0,15 m/s;
2) ureaje za dizanje na gradilitu;
3) iare ukljuujui i uspinjae, za javni ili privatni prevoz ljudi;
4) liftove posebno projektovane i izraene za vojnu ili policijsku namjenu;
5) ureaje za dizanje iz kojih se obavlja rad;
6) rudarsku opremu za dizanje;
7) ureaje za dizanje izvoaa za vrijeme izvoenja scenskih predstava;
8) ureaje za dizanje ugraene na prevoznim sredstvima;
9) ureaje za dizanje povezane sa mainama i namijenjene iskljuivo za pristup
radnom mjestu, ukljuujui mjesta odravanja i pregleda na mainama;
10) vozove sa zupanikom i zupastvom letvom;
11) pokretne stepenice i pokretne pjeake trake.
Znaenje izraza
lan 3
Izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju slijedea znaenja:
1) lift je postrojenje sa kabinom koje opsluuje odreene nivoe, kreui se du
krutih voica sa nagibom pod uglom veim od 15 stepeni prema horizontali,
odnosno ureaj za dizanje koji se kree du utvrenog stalnog puta iako se ne
kree du krutih voica, a namijenjen je za prevoz:
- lica;
- lica i tereta;
- samo tereta ako je kabina dostupna, odnosno ako lice moe ui u kabinu bez
potekoa i ako je kabina opremljena upravljakim komandama postavljenim
unutar kabine ili na dohvat ruke lica unutar kabine;

2) kabina je dio lifta koji slui za podizanje ili sputanje lica ili tereta;
3) instalater lifta je preduzetnik ili pravno lice odgovorno za ugradnju i stavljanje
lifta na trite;
4) stavljanje lifta na trite je prva isporuka lifta korisniku;
5) bezbjednosna komponenta je ureaj (ukljuujui i elektronske ureaje) ili
odbojnik dat u Prilogu 4 ovoga pravilnika a koji slui za za sprjeavanje pada
kabine ili nekontrolisanog kretanja navie, zabravljivanje vrata voznog okna,
ogranienje prekoraenja brzine i akumulaciju kinetike energije;
6) stavljanje bezbjednosne komponente na trite je ugradnja bezbjednosne
komponente u lift prije stavljanja lifta na trite;
7) proizvoa bezbjednosne komponente je preduzetnik ili pravno lice
odgovorno za projektovanje i izradu bezbjednosne komponente;
8) model lift je reprezentativni lift ija tehnika dokumentacija pokazuje nain na
koji e biti ispunjeni bitni bezbjednosni zahtjevi za liftove koji odgovaraju model
liftu, koji je odreen parametrima utvrenim za taj model i koji koristi iste
bezbjednosne komponente;
9) bitni zahtjevi su zahtjevi koji se odnose na projektovanje i izradu liftova i bezbjednosnih komponenti datih u Prilogu 1 Bitni zahtjevi za zatitu zdravlja i bezbjednosti koji se odnose na projektovanje i izradu liftova i bezbjedonosnih komponenti, koji je sastavni dio ovog pravilnika, a koji se odnose na visok nivo zatite
javnog interesa, a naroito zatite zdravlja i bezbjednosti potroaa i drugih krajnjih
korisnika, zatite imovine, ivotne sredine, zdravlja i bezbjednosti na radu;
Stavljanje na trite i u upotrebu
lan 4
Liftovi se mogu stavljati na trite i u upotrebu samo ako ispunjavaju bitne
zahtjeve i ako ne ugroavaju zdravlje i bezbjednost lica i imovine i ako se koriste u
skladu sa predvienom namjenom.
Bezbjednosne komponente mogu se stavljati na trite samo ako ispunjavaju
bitne zahtjeve i ako su projektovane i izraene na nain da, nakon njihove ispravne
ugradnje u lift, omoguavaju da taj lift ne ugroava zdravlje i bezbjednost lica i imovine i
ako se koriste u skladu sa predvienom namjenom.
Izlaganje
lan 5
Liftovi i bezbjednosne komponente koje nijesu usaglaene sa zahtjevima iz lana
4 ovog pravilnika mogu se izlagati, odnosno pokazivati na sajmovima, izlobama,
prezentacijama i drugim slinim manifestacijama, samo ako je na njima stavljen vidljiv
znak koji oznaava da one nijesu usaglaene sa zahtjevima iz ovog pravilnika i da se
nee stavljati na trite, odnosno da nijesu za prodaju sve dok instalater lifta, proizvoa
bezbjednosnih komponenti ili njihov zastupnik ne obezbjedi usaglaenost sa zahtjevima
iz ovog pravilnika.
Za vrijeme izlaganja, odnosno pokazivanja liftova i bezbjednosnih komponenti iz stava 1 ovog lana, preduzimaju se odgovarajue bezbjednosne mjere radi zatite javnog
interesa, a naroito zatite zdravlja i bezbjednosti ljudi, zatite imovine i ivotne sredine.

Pretpostavka usaglaenosti
lan 6
Smatra se da liftovi i bezbjedonosne komponente ispunjava bitne zahtjeve ako su
projektovani i izraeni po crnogorskim standardima kojima su prihvaeni evropski harmonizovani standardi a ija je lista standarda objavljena u Slubenom listu Crne Gore.
Postupci za ocjenjivanje usaglaenosti bezbjedonosnih komponenti
lan 7
Prije stavljanja na trite bezbjednosne komponente, proizvoa bezbjednosnih
komponenti mora da:
1) obezbijedi model bezbjednosne komponente za pregled tipa u skladu sa Prilogom 5A - Pregled tipa, koji je sastavni dio ovog pravilnika i obezbijedi nadgledano ispitivanje bezbjednosne komponente u sluajno odabranim intervalima
od strane prijavljenog tijela za ocjenjivanje usaglaenosti u skladu sa Prilogom
10 - Usaglaenost sa tipom na osnovu interne kontrole proizvodnje i nadgledanog ispitivanja bezbjednosnih komponenti u sluajno odabranim intervalima,
koji je sastavni dio ovog pravilnika;
2) obezbijedi model bezbjednosne komponente za pregled tipa u skladu sa
Prilogom 5A i sprovede postupak obezbjeenja kvaliteta bezbjednosne komponente u skladu sa Prilogom 7 - Obezbjeenje kvaliteta proizvoda, koji je
sastavni dio ovog pravilnika,
3) sprovode postupak potpunog obezbjeenja kvaliteta bezbjednosne komponente, u skladu sa Prilogom 8 - Potpuno obezbjeenje kvaliteta, koji je sastavni
dio ovog pravilnika.
Prije stavljanja bezbjednosne komponente na trite za koju je sproveden jedan
od postupaka iz stava 1 ovog lana proizvoa bezbjednosne komponente:
1) sainjava deklaraciju o usaglaenosti za bezbjednosnu komponentu, koja
sadri podatke iz Priloga 2, kao i specifikacije iz Priloga 7, 8 ili 10, u zavisnosti
od postupka za ocjenjivanje usaglaenosti koji je izabran koji su sastavni dio
ovog pravilnika;
2) stavlja znak usaglaenosti na bezbjednosnu komponentu.
Proizvoa bezbjednosne komponente ili njegov zastupnik uva primjerak
deklaracije o usaglaenosti iz stava 2 taka 1 ovog lana, deset godina od dana kada je
bezbjednosna komponenta poslednji put izraena.
Postupci za ocjenjivanje usaglaenosti liftova
lan 8
Sva dozvoljena odstupanja izmeu model lifta i liftova izvedenih prema tom
modelu moraju biti u tehnikoj dokumentaciji jasno definisana najveim i najmanjim
vrijednostima. Proraunom i/ili projektnom dokumentacijom je dozvoljeno pokazati
slinost opsega opreme radi zadovoljavanja bitnih zahtjeva.
Prije stavljanja lifta na trite, mora se sprovesti jedan od sledeih postupaka za
ocjenjivanje usaglaenosti lifta, i to:
1) ako je lift projektovan u skladu sa liftom za koga je obavljen pregled tipa iz Priloga
5B- Pregled tipa, koji je sastavni dio ovog pravilnika, lift mora da bude izraen, ugraen i
ispitan primjenom jednog od sledeih postupaka:
a) zavrne kontrole iz Priloga 6 - Zavrna kontrola, koji je sastavni dio ovog
pravilnika;

b) obezbjeenja kvaliteta za liftove iz Priloga 11- Obezbjeivanje kvaliteta za

liftove, koji je sastavni dio ovog pravilnika, ili
c) obezbjeenja kvaliteta proizvodnje iz Priloga 13- Obezbjeivanje kvaliteta
proizvodnje, koji je sastavni dio ovog pravilnika.
Postupci za ocjenjivanje usaglaenosti iz take 1 ovog stava u fazi projektovanja,
kao i u fazi izrade, ugradnje i ispitivanja, mogu da budu sprovedeni na istom liftu.
2) ako je lift projektovan u skladu sa model liftom za koji je obavljen pregled tipa iz
Priloga 5B, lift mora da bude izraen, ispitan i ugraen primjenom jednog od sljedeih
postupaka:
a) zavrne kontrole iz Priloga 6;
b) obezbeenja kvaliteta za liftove iz Priloga 11;
c) obezbeenja kvaliteta proizvodnje iz Priloga 13;
3) ako je lift projektovan u skladu sa liftom za koji je primjenjen postupak potpunog
obezbjeenja kvaliteta za liftove iz Priloga 11- Potpuno obezbjeivanje kvaliteta za
liftove, dopunjen pregledom projekta i ako taj projekat nije u potpunosti usaglaen sa
crnogorskim standardima iz lana 6 ovog pravilnika, lift mora da bude izraen, ugraen i
ispitan dodatno, primjenom jednog od sledeih postupaka:
a) zavrne kontrole iz Priloga 6;
b) obezbjeenja kvaliteta za liftove iz Priloga 11;
c) obezbjeenja kvaliteta proizvodnje iz Priloga 13;
4) pojedinana verifikacija lifta iz Priloga 9 - Pojedinana verifikacija lifta, koji je sastavni dio ovog pravilnika, koju sprovodi prijavljen tijelo za ocjenjivanje usaglaenosti,
5) nakon to je za lift sproveden postupak potpunog obezbjeenja kvaliteta iz Priloga
12 Obezbjeivanje kvaliteta proizvodnje, koji je sastavni dio ovog pravilnika, vri se
dopunski pregled projekta, ako projekat nije u potpunosti usaglaen sa crnogorskim
standardima iz lana 6 ovog pravilnika.
Lice odgovorno za projektovanje, u sluajevima iz stava 2 ta. 1, 2 i 3 ovog lana,
mora da dostavi licu odgovornom za izradu, ugradnju i ispitivanje lifta svu potrebnu
dokumentaciju i obavjetenja da bi se rad na izradi, ugradnji i ispitivanju obavio na
bezbjedan nain.
Prijavljeno tijelo
lan 9
Poslove ocjenjivanja usaglaenosti bezbjednosnih komponenti i liftova iz l. 7 i 8
ovog pravilnika, moe da obavlja imenovano tijelo u skladu sa propisom kojim se ureuje
nain i postupci ocjenjivanja usaglaenosti sa propisanim tehnikim zahtjevima ako je
steklo status prijavljenog tijela u EU.
Znak usaglaenosti
lan 10
Na lift i bezbjedonosne komponente, koji ispunjavaju sve bitne zahtjeve, prije
stavljanja na trite, proizvoa ili njegov zastupnik stavlja znak usaglaenosti "CE" u
skladu sa propisom kojim se ureuje oblik, sadraj i izgled znaka usaglaenosti.
Na bezbjedonosnu komponentu, koja ispunjava sve bitne zahtjeve, prije stavljanja
na trite, proizvoa ili njegov zastupnik stavlja znak usaglaenosti "CE" u skladu sa
propisom kojim se ureuje oblik, sadraj i izgled znaka usaglaenosti.
Znak usaglaenosti iz st. 1 i 2 ovog lana, stavlja se u svaku kabinu lifta kao i na
svaku bezbjednosnu komponentu, iz Priloga 4 Pregled tipa, na vidnom mjestu na nain

da bude itljiv i neizbrisiv kako je to navedeno u Prilogu 1 taka 5, ovog pravilnika, a ako
to nije mogue na naljepnici koja je neraskidivo vezana za bezbjednosnu komponentu.
Na bezbjednosnu komponentu ili lift mogu se stavljati i druge oznake, simboli i
natpisi, pod uslovom da se time ne smanjuje vidljivost, itljivost i/ili znaenje znaka
usaglaenosti iz st. 1 i 2 ovog lana.
Dokumentacija
lan 11
Uz bezbjednosne komponente i liftove koji se stavljaju na trite Crne Gore,
isporuilac je duan da priloi: uputstvo za upotrebu, uputstvo za odravanje lifta,
uputstvo za spaavanje lica iz lifta, kao i odgovarajuu deklaraciju o usaglaenosti.
Uputstva i deklaracija iz stava 1 ovog lana moraju da budu na crnogorskom
jeziku.
Izuzetno, ako bezbjednosna komponenta i lift nijesu proizvedeni u Crnoj Gori,
uputstva i deklaracija iz stava 1 ovog lana moraju biti prevedeni na crnogorski jezik, radi
njihove pravilne i bezbjedne upotrebe.
Zatitna klauzula
lan 12
Isporuka ili upotreba bezbjedonosnih komponenti ili liftova koji se stavljaju na
trite Crne Gore, koji ispunjavaju zahtjeve iz ovog pravilnika, na koju je stavljen znak
usaglaenosti, koju prati sva propisana dokumentacija i koja se koristi u skladu sa
predvienom namjenom ili u uslovima koji se mogu predvidjeti, moe se ograniiti ili
zabraniti u skladu sa zakonom kojim se ureuju tehniki zahtjevi za proizvode i
ocenjivanje usaglaenosti.
Prestanak primjene
lan 13
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena Pravilnika o
tehnikim normativima za liftove na elektrini pogon za vertikalni prevoz lica i tereta
(Slubeni list SFRJ, br.16/86, 28/89, 22/92 i Slubeni list SRJ, br. 47/95 i 14/96),
Pravilnika o obaveznom atestiranju liftova na elektrini pogon za vertikalni prevoz lica i
tereta i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruenog rada ovlaene za
atestiranje tih proizvoda (Slubeni list SFRJ, broj 27/90), Pravilnika o tehnikim
normativima za liftove na elektrini pogon za kosi prevoz lica i tereta (Slubeni list
SFRJ ,broj 49/86), Pravilnika o obaveznom atestiranju zabrave vrata voznog okna za
liftove i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruenog rada ovlaene za
atestiranje tih proizvoda (Slubeni list SFRJ, broj 18/91), Pravilnika o obaveznom
atestiranju hvatakog ureaja za liftove i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije
udruenog rada ovlaene za atestiranje tih proizvoda (Slubeni list SFRJ, broj 18/91),
Pravilnika o obaveznom atestiranju graninika brzina za liftove i o uslovima koje moraju
ispunjavati
organizacije udruenog rada ovlaene za atestiranje tih proizvoda
(Slubeni list SFRJ, broj 18/91), Pravilnika o obaveznom atestiranju odbojnika koji se
upotrebljavaju na liftovima i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruenog
rada ovlaene za atestiranje tih proizvoda (Slubeni list SFRJ, broj 18/91) i Pravilnika
o tehnikim normativima za fasadne liftove na elektrini pogon (Slubeni list SFRJ, broj
19/86).

Odloena primjena
lan 14
Odredbe l. 10 do 13 ovog pravilnika primjenjivae se od dana pristupanja Crne
Gore Evropskoj uniji.
Stupanje na snagu
lan 15
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
listu Crne Gore, a primjenjivae se od 1. januara 2015. godine.
Broj: 01-2156/3
Podgorica, 31. decembra 2013. godine
Ministar,
Vladimir Kavari, s.r.

* U ovaj pravilnik preneena je Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta 95/16/EC o

liftovima od 29. juna 1995. godine

PRILOG 1
BITNI ZAHTJEVI ZA ZATITU ZDRAVLJA I BEZBJEDNOSTI KOJI SE ODNOSE
NA PROJEKTOVANJE I IZRADU LIFTOVA I BEZBJEDNOSNIH KOMPONENTI
UVODNE NAPOMENE
Obaveze utvrene bitnim zahtjevima za zatitu zdravlja i bezbjednosti primjenjuju se
samo ako za liftove i bezbjednosne komponente postoji odgovarajua opasnost kada se
upotrebljavaju u uslovima koje je predvidio instalater lifta ili proizvoa bezbjednosne
komponente.
Proizvoa bezbjednosne komponente i instalater lifta vre procjenu opasnosti kako bi
utvrdili sve opasnosti koje se odnose na njihove proizvode, kao i da takvu procjenu
uzmu u obzir prilikom projektovanja i izrade bezbjednosnih komponenti i liftova.
1 Opte napomene
1.1 Primjena propisa o bezbjednosti maina
Za opasnosti koje nijesu obuhvaene ovim prilogom primjenjuju se bitni zahtjevi
zatitu zdravlja i bezbjednosti propisa o bezbjednosti maina.
1.2 Kabina lifta
Kabina mora biti projektovana i izraena tako da ima prostor i vrstou za najvei broj
lica i nazivnu nosivost lifta koju je podesio instalater lifta.
U sluaju kada su liftovi namijenjeni za prevoz lica, i gde njihove dimenzije to
dozvoljavaju, kabina mora biti projektovana i izraena tako da svojim karakteristikama ne
ograniava ili ne ometa pristup i korienje hendikepiranim licima i da omogui
odgovarajua prilagoavanja da bi se tim licima olakalo korienje lifta.
1.3 Sredstva za noenje i oslanjanje
Sredstva za noenje i/ili oslanjanje kabine, njeni prikljuni djelovi i svi zavrni djelovi
moraju biti izabrani i projektovani na nain da obezbijede odgovarajui nivo opte
bezbjednosti i da se na najmanju moguu mjeru smanji rizik od pada kabine, uzimajui u
obzir uslove korienja, upotrijebljene materijale i uslove proizvodnje.
Kada se uad ili lanci koriste za noenje kabine, moraju postojati najmanje dva
nezavisna ueta ili lanca, svaki sa sopstvenim sistemom privrenja. Ta uad i lanci ne
smiju imati spojeve ili upletna mesta, osim kada je to potrebno za privrivanje ili
formiranje ome.
1.4 Kontrola optereenja (ukljuujui prekoraenje brzine)
1.4.1 Liftovi moraju biti projektovani, izraeni i ugraeni na nain da se sprijrei normalan
polazak ukoliko se prekorai nazivna nosivost lifta.
1.4.2 Lift mora biti opremljen ureajem za praenje i ogranienje brzine.
Ogranienja iz ove take se ne odnose na liftove kod kojih se projektom pogonskog
sistema spreava prekoraenje brzine.
1.4.3 Brzi liftovi moraju biti opremljeni ureajima za praenje i ogranienje brzine.
1.4.4 Liftovi koje pokree pogonska uetnjaa moraju biti projektovani tako da se
obezbijedi stabilnost vunih uadi na uetnjai.
1.5 Pogonski mehanizam
1.5.1 Svi liftovi za prevoz lica moraju da imaju svoje sopstvene pogonske mehanizme.
Ovaj zahtjev se ne odnosi na liftove u kojima su protivtegovi zamijenjeni drugom
kabinom.

1.5.2 Instalater lifta mora obezbijediti da pogonski mehanizam lifta i pripadajui ureaji
nijesu dostupni, osim u hitnim sluajevima i za odravanje.
1.6 Upravljanje
1.6.1 Upravljaki ureaj liftova namijenjenih za upotrebu od strane hendikepiranih lica
bez pratioca mora biti odgovarajue projektovan i postavljen.
1.6.2 Funkcija upravljakog ureaja mora biti jasno oznaena.
1.6.3 Pozivna kola grupe liftova mogu biti zajednika ili meusobno povezana.
1.6.4 Elektrina oprema mora biti instalirana i povezana tako da:
- ne moe doi do zamjene sa strujnim kolima koja nemaju direktnu vezu sa
liftom;
- se napajanje moe iskljuiti pod optereenjem;
- kretanje lifta zavisi od elektrinih bezbjednosnih ureaja u posebnom
elektrinom bezbjednosnom kolu;
- greka u elektrinim instalacijama ne dovodi do opasne situacije.
2 OPASNOSTI PO LICA IZVAN KABINE
2.1 Lift mora biti projektovan i izraen tako da obezbijedi da je prostor u kome se kree
kabina nedostupan, osim za odravanje ili u hitnim sluajevima. Prije nego to lice ue u
taj prostor, normalna upotreba lifta mora biti onemoguena.
2.2 Lift mora biti projektovan i izraen tako da se sprijei opasnost od prignjeenja kada
je kabina u jednom od svojih krajnjih poloaja.
Spreavanje opasnosti iz stava 1 ove take e biti postignuto obezbeivanjem
slobodnog prostora ili sklonita izvan krajnjeg poloaja.
U odreenim sluajevima, posebno u izgraenim zgradama i objektima koje su ve u
upotrebi, gde je nemogue ispunuti uslove iz stava 1 i 2 ove take, mogue je na drugi
odgovarajui nain dokazivati da su izbjegnuti rizici od opasnosti iz ove take.
2.3 Stanice na ulazu i izlazu iz kabine moraju biti opremljene vratima voznog okna
odgovarajue mehanike otpornosti za predviene uslove korienja.
2.4 Ureaj za zabravljivanje mora da sprijei u toku normalnog rada:
- pokretanje kabine, bez obzira da li se namjerno aktivira ili ne, osim ako su sva
vrata voznog okna zatvorena i zabravljena;
- otvaranje vrata voznog okna kada se kabina jo uvijek kree i nalazi se van
propisane zone pristajanja.
2.5 Sva pristajanja sa otvorenim vratima mogu biti dozvoljena u odreenim zonama pod
uslovom da je brzina pristajanja regulisana.
3 OPASNOSTI PO LICA U KABINI
3.1 Kabina lifta mora da bude u potpunosti zatvorena zidovima, sa obloenim podovima i
plafonima, sa izuzetkom ventilacionih otvora, i vratima po cijeloj visini. Ova vrata moraju
biti projektovana i ugraena tako da ako vrata nijesu zatvorena, kabina ne moe da se
kree, osim za kretanja iz take 2.5 ovog priloga u sluaju da doe do zaustavljanja kada
se vrata otvore.
Vrata kabine moraju da ostanu zatvorena i zabravljena ako lift stane izmeu dva nivoa,
gdje postoji rizik od pada izmeu kabine i okna, ili ako ne postoji okno.
3.2 U sluaju nestanka struje ili otkazivanja odreenog dijela lifta, lift mora da ima
ureaje za spreavanje slobodnog pada ili nekontrolisanog kretanja kabine nagore.
Ureaj za spreavanje slobodnog pada kabine mora da bude nezavisan od sredstva za
noenje kabine.

Ureaj iz stava 2 ove take mora da bude u mogunosti da zaustavi kabinu optereenu
nazivnom nosivou i pri najveoj brzini, koju odreuje instalater lifta. Bilo koje
zaustavljanje izazvano dejstvom ovog ureaja ne smije da prouzrokuje usporavanje
tetno po lica u liftu bez obzira na uslove optereenja.
3.3 Odbojnici moraju da budu postavljeni izmeu dna voznog okna i poda kabine.
U sluaju iz stava 1 ove take, slobodan prostor iz take 2.2 stav 1 ovog priloga mora
da se mjeri pri potpuno sabijenim odbojnicima.
Zahtjev iz stava 2 ove take se ne odnosi na liftove kod kojih kabina ne moe da ue u
slobodan prostor iz take 2.2 stav 1 ovog priloga, zbog konstrukcionog reenja
pogonskog sistema.
3.4 Lift mora da bude projektovan i izraen tako da je nemogue njegovo pokretanje
ako ureaj iz take 3.2 ovog priloga nije u radnom poloaju.
4 OSTALE OPASNOSTI
4.1 Vrata voznog okna ili vrata kabine, odnosno i jedna i druga vrata, u sluaju da su
vrata automatska, moraju da budu opremljena ureajem za spreavanje rizika od
prignjeenja pri njihovom kretanju.
4.2 Vrata voznog okna, kada treba da budu u funkciji zatite zgrade i objekta od
poara, ukljuujui i ona sa staklenim djelovima, moraju da budu otporna na vatru u
pogledu njihovog integriteta i svojstava u odnosu na izolaciju suzbijanja plamena i
prenosa toplote.
4.3 Protivtegovi se moraju ugraditi tako da se izbjegne bilo kakav rizik od sudara sa
kabinom ili pada na kabinu.
4.4 Liftovi moraju da budu opremljeni odgovarajuim sredstvima tako da se omogui
da lica zarobljena u kabini mogu da se oslobode i evakuiu.
4.5 Kabine moraju da budu opremljene sredstvima za obostranu komunikaciju koja e
omoguavati stalni kontakt sa slubom spaavanja.
4.6 Liftovi moraju da budu projektovani i izraeni tako da, u sluaju da temperatura u
motoru prelazi maksimalnu temperaturu koju je odredio instalater lifta, mogu da dovre
kretanja koja su u toku, kao i da odbiju nove komande.
4.7 Kabina mora biti projektovana i izraena tako da se obezbijedi dovoljno ventilacije
za lica u liftu u toku njegovog kretanja, kao i sluaju dueg zastoja.
4.8 Kabina treba da bude odgovarajue osvijetljena kad je u upotrebi, kao i kad su
vrata otvorena. U svakom sluaju, mora da bude obezbijeeno nuno osvetljenje
kabine.
4.9 Sredstva komunikacije iz take 4.5 ovog priloga i nuno osvetljenje kabine iz take
4.8 ovog priloga moraju da budu projektovani i izraeni tako da funkcioniu i bez
normalnog napajanja. Njihov period rada treba da bude dovoljno dug da omogui
normalano odvijanje postupka spaavanja.
4.10 Upravljaka strujna kola lifta koja se mogu koristiti u sluaju poara treba da budu
projektovana i izraena tako da se moe sprijeiti zaustavljanje lifta na odreenim
nivoima i omogui prioritetno upravljanje liftom od strane spasilakih ekipa.
5 OZNAAVANJE
5.1 Pored minimalnih zahtjeva koji treba da budu ispunjeni u skladu propisom kojim se
ureuje bezbjednost maina, svaka kabina mora da ima lako vidljivu natpisnu ploicu
koja jasno pokazuje nazivnu nosivost u kilogramima i najvei broj putnika koji mogu da
se prevezu liftom.

5.2 Ako je lift projektovan tako da omogui licima zarobljenim u kabini da izau bez
pomoi sa strane, odgovarajua uputstva moraju biti jasna i vidljiva u kabini.
6. UPUTSTVA ZA UPOTREBU
6.1 Bezbjednosne komponente mora da prati uputstvo na crnogorskom jeziku, tako da
sklapanje, povezivanje, podeavanje i odravanje mogu da budu sprovedeni efikasno i
bezbedno.
6.2 Svaki lift mora da prati dokumentacija sainjena na crnogorskom jeziku.
Dokumentacija iz stava 1 ove take sadri, naroito:
- uputstvo sa crteima i emama neophodnim za normalnu upotrebu koji se
odnose na odravanje, kontrolisanje, popravke, periodine preglede i postupke
spaavanja iz take 4.4 ovog priloga;
- knjigu odravanja u kojoj se biljee popravke i po potrebi periodini pregledi.

PRILOG 2
SADRINA DEKLARACIJE O USAGLAENOSTI
A. SADRAJ DEKLARACIJE O USAGLAENOSTI ZA BEZBJEDNOSNE
KOMPONENTE
Deklaracija o usaglaenosti bezbjednosne komponente mora da sadri sledee
informacije:
- naziv, odnosno ime ili prezime, sjedite odnosno prebivalite proizvoaa
bezbjednosnih komponenti;
- gdje je to odgovarajue, poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu
sjedita njegovog zastupnika;
- opis bezbjednosne komponente, detalje tipa ili serije, kao i serijski broj
bezbjednosne komponente (ako postoji);
- bezbjednosnu funkciju bezbjednosne komponente, ako to jasno ne proizilazi iz
opisa bezbjednosne komponente;
- godinu proizvodnje bezbjednosne komponente;
- sve bitne zahtjeve sa kojima je usaglaena bezbjednosna komponenta;
- gdje je to odgovarajue, oznaku primenjenih crnogorskih standarda iz lana 8
ovog pravilnika;
- gdje je to odgovarajue, poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita i identifikacioni broj prijavljenog tijela prijavljenog tijela, odnosno registarski
broj koji se dodjeljuje prijavljenom tijelu u skladu sa posebnim propisom, koje je
sprovelo pregled tipa u skladu sa lanom 11 stav 1 ta. 1 i 2 ovog pravilnika;
- gdje je to odgovarajue, pozivanje na sertifikat o pregledu tipa koji je izdalo
prijavljeno tijelo;
- gdje je to odgovarajue, poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu
sjedita i identifikacioni broj prijavljenog tijela, odnosno registarski broj koji se
dodeljuje prijavljenom tijelu u skladu sa posebnim propisom, koje je sprovelo
kontrolu proizvodnje u skladu sa lanom 8 stav 1 taka 1 ovog pravilnika;
- gdje je to odgovarajue, poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita i registarski broj koji se dodjeljuje prijavljenom tijelu u skladu sa posebnim
propisom, koje je sprovelo kontrolu sistema obezbjeivanja kvaliteta primenjenog od strane proizvoaa u skladu sa lanom 8 stav 1 taka 3 ovog pravilnika;
- identifikaciju i potpis ovlaenog lica, odgovornog za izdavanje Deklaracije o
usaglaenosti bezbjednosne komponente u ime proizvoaa ili njegovog
zastupnika.
Ako deklaraciju o usaglaenosti bezjednosne komponente sainjava zastupnik
proizvoaa, pored njegovog poslovnog imena, odnosno imena ili naziva i adrese
njegovog sjedita, obavezno se navodi i poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i
adresa sjedita proizvoaa bezbjednosne komponente.
B. SADRAJ DEKLARACIJE O USAGLAENOSTI ZA INSTALIRANI LIFT
Deklaracija o usaglaenosti instaliranog lifta mora da sadri sledee informacije:
- poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita instalatera lifta;
- opis lifta, detalje tipa ili serije, serijski broj lifta, kao i adresu zgrade ili objekta
gdje je lift ugraen, odnosno mjesto gde je lift ugraen;

- godinu ugradnje lifta;

- sve odgovarajue zahtjeve iz ovog pravilnika sa kojima je lift usaglaen;
- gdje je to odgovarajue, oznaku primijenjenih crnogorskih standarda iz lana 8
Pravilnika o bezbjednosti liftova;
adresu
- gdje je to odgovarajue, poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i
sjedita i identifikacioni broj prijavljenog tijela, odnosno registarski broj koji se
dodeljuje prijavljenom tijelu u skladu sa posebnim propisom, koje je sprovelo
pregled tipa u skladu sa lanom 8 stav 1 ta. 1 i 2 ovog pravilnika;
- gdje je to
odgovarajue, poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita i
identifikacioni broj prijavljenog tijela, odnosno registarski broj koji se dodeljuje
prijavljenom tijelau u skladu sa posebnim propisom, koje je sprovelo pojedinanu
verifikaciju lifta u skladu sa lanom 8 stav 1 taka 4 ovog pravilnika;
- gdje je to potrebno, poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita i
identifikacioni broj prijavljenog tijela, odnosno registarski broj koji se dodeljuje
prijavljenom tijelu u skladu sa posebnim propisom, koje je sprovelo zavrnu
kontrolu lifta u skladu sa lanom 10 stav 1 taka 1 podtaka a i lanom 10 stav
taka 2 podtaka a ovog pravilnika;
- gdje je to potrebno, poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita i
identifikacioni broj prijavljenog tijela, odnosno registarski broj koji se dodeljuje
prijavljenogm tijelu u skladu sa posebnim propisom, sprovelo sistem
obezbjeivanja kvaliteta primijenjen od strane instalatera u skladu sa lanom 10
stav 1 taka 1 podtaka b i lanom 10 stav 1 taka 2 podtaka b ovog pravilnika;
- identifikaciju i potpis ovlaenog lica, odgovornog za izdavanje Deklaracije o
usaglaenosti bezbjednosne komponente u ime instalatera lifta.

PRILOG 3
SPISAK BEZBJEDNOSNIH KOMPONENTI LIFTOVA
1.
2.
3.
4.

Ureaji za zabravljivanje vrata voznog okna.

Ureaji za spreavanje pada kabine ili nekontrolisanog kretanja navie.
Ureaji za ogranienje prekoraenja brzine (graninici brzine).
Odbojnici
4.1 Odbojnici koji akumuliraju kinetiku energiju bez priguenja, ili sa povratnim
priguenjem.
4.2 Odbojnici sa priguenjem.
5. Bezbjednosni ureaji ugraeni u cilindre hidraulinih instalacija kada se ovi
ureaji koriste kao ureaji za spreavanje pada.
6. Elektronski bezbjednosni ureaji u obliku bezbjednosnih prekidaa koji sadre
elektronske komponente.

PRILOG 4
PREGLED TIPA
(Modul B)
A. PREGLED TIPA BEZBJEDNOSNIH KOMPONENTI
1. Pregled tipa je postupak za ocjenjivanje usaglaenosti kojim prijavljeno tijelo
utvruje i potvruje da reprezentativni primjerak bezbjednosne komponente
omoguava liftu, u koji je ta komponenta pravilno ugraena, da zadovolji
odgovarajue zahtjeve iz ovog pravilnika.
2. Zahtjev za pregled tipa podnosi proizvoa bezbjednosne komponente ili
njegov zastupnik, prijavljenom tijelu po svom izboru.
Zahtjev iz stava 1 ove take sadri:
- poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita proizvoaa
bezbjednosne komponente, kao i njegovog zastupnika ako je zahtjev podnijet od
strane zastupnika, i mjesto gde je bezbjednosna komponenta izraena;
- pismenu izjavu podnosioca da taj zahtjev nije podnijet drugom prijavljenom
tijelu.
Uz zahtjev iz stava 1 ove take, podnosi se:
- tehnika dokumentacija;
- reprezentativni primjerak bezbjednosne komponente, ili se u zahtjevu navodi
tana lokacija na kojoj se nalazi bezbjednosna komponenta, radi njenog ispitivanja.
prijavljeno tijelo moe od podnosioca zahtjeva zatraiti, uz obrazloenje, dodatne
primjerke bezbjednosne komponente;
3. Tehnika dokumentacija mora da omogui ocjenjivanje usaglaenosti
bezbjednosne komponente, kao i da omogui da lift, u kome je ta komponenta
pravilno ugraena, ispunjava sve zahtjeve iz ovog pravilnika.
U mjeri, u kojoj je to neophodno radi ocjenjivanja usaglaenosti, tehnika
dokumentacija sadri:
- opti opis bezbjednosne komponente, ukljuujui i podruje primjene (posebno
mogua ogranienja brzine, optereenja i snage) i uslove (posebno eksplozivne
sredine i izloenost vremenskim uslovima);
- konstrukcione i proizvodne crtee ili eme;
- bitane zahteve koji se uzimaju u obzir i naine na koji e ti zahtevi da budu
zadovoljeni (npr. navoenje odgovarajueg crnogorskog harmonizovanog standarda
iz lana 8 ovog pravilnika koji je primijenjen);
- rezultate svih ispitivanja ili prorauna koje je izvrio ili podugovorio proizvoa;
- primjerak uputstva za sklapanje bezbjednosne komponente;
- aktivnosti, odnosno mjere i radnje preduzete u fazi proizvodnje kako bi se
obezbijedilo da serijska proizvodnja bezbjednosne komponente bude u skladu sa
ispitanom bezbjednosnom komponentom.
4. Prijavljeno tijelo mora da:

- ispita tehniku dokumentaciju da bi procijenilo u kojoj mjeri ona ispunjava

postavljene ciljeve;
- ispita bezbjednosnu komponentu radi provjere njene usaglaenosti sa
tehnikom dokumentacijom;
- obavi ili obezbijedi obavljanje odgovarajue provjere i ispitivanja neophodnih
da bi se utvrdilo da li rjeenja koja je primijenio proizvoa bezbjednosne
komponente zadovoljavaju zahtjeve iz ovog pravilnika tako da omoguavaju
bezbjednosnoj komponenti da obavi svoju funkciju kada je pravilno ugraena u lift.
5. Ako je reprezentativni primjerak bezbjednosne komponente u skladu sa
odredbama ovog pravilnika koji se na tu komponentu prijmenjuju, prijavljeno tijelo
izdaje sertifikat o pregledu tipa podnosiocu zahteva za pregled tipa.
Sertifikat iz stava 1 ove take mora da sadri poslovno ime, odnosno ime ili
naziv, kao i adresu sjedita proizvoaa bezbjednosne komponente, zakljuke
provjere, uslove pod kojima je sertifikat vaei i pojedinosti potrebne za
prepoznavanje odobrenog tipa.
Ministarstvo nadleno za imenovanje tijela za ocjenjivanje usaglaenosti iz
oblasti liftova, nadleni inspektor, kao i druga Imenovana tijela mogu, na njihov
zahtjev, da dobiju kopiju sertifikata i, na obrazloeni zahjtev, kopiju tehnike
dokumentacije o izvrenim ispitivanjima i proraunima.
6. Proizvoa bezbjednosne komponente ili njegov zastupnik mora pisanim
putem da obavijesti prijavljeno tijelo o svim, pa i najmanjim izmjenama, koje je izvrio
ili planira da izvri na odobrenoj bezbjednosnoj komponenti, ukljuujui i nova
proirenja ili izmjene koje nijesu navedene u originalnoj tehnikoj dokumentaciji
(videti prvu alineju take 3 ovog priloga). Imenovano tijelo mora da ispita izmjene i
obavijesti podnosioca zahteva da li sertifikat o pregledu tipa ostaje vaei.
7. Prijavljeno tijelo mora da dostavi ministarstvu nadlenom za imenovanje
tijela za ocjenjivanje usaglaenosti iz oblasti liftova i nadlenom inspektoru, na njihov
zahtev, bitne informacije i dokumentaciju u vezi sa:
- izdatim sertifikatima o pregledu tipa;
- povuenim sertifikatima o pregledu tipa.
Prijavljeno tijelo iz stava 1 ove take mora da dostavi drugim Imenovanim
tijelima bitne informacije u vezi sa sertifikatima o pregledu tipa koje je povukao.
8. Proizvoa bezbjednosne komponente ili njegov zastupnik mora da uva uz
tehniku dokumentaciju primjerke sertifikata o pregledu tipa i prateu dokumentaciju
u periodu od deset 10 godina poslije izrade poslednjeg primjerka bezbjednosne
komponente.
Ako ni proizvoa bezbjednosne komponente ni njegov zastupnik, nijesu
registrovani u Crnoj Gori, lice koje plasira bezbjednosnu komponentu na trite Crne
Gore mora da obezbijedi dostupnost dokumentacije i isprava iz stava 1 ove take, u
propisanom roku.
B. PREGLED TIPA ZA LIFTOVE
1. Pregled tipa je postupak ocjenjivanja usaglaenosti kojim prijavljeno tijelo
utvruje i potvruje da model lift, odnosno lift za koji nijesu predviena proirenja niti
izmjene, zadovoljava zahtjeve iz ovog pravilnika.

2. Zahtjev za Pregled tipa podnosi instalater lifta prijavljeno tijelo po svom

izboru.
Zahtjev iz stava 1 ove take sadri:
- poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita instalatera lifta;
- pismenu izjavu podnosioca da takav zahtjev nije podnijet nijednom drugom
prijavljeno tijelo;
Uz zahtjev iz stava 1 ove take, podnosi se:
- tehnika dokumentacija;
- u zahtjevu se navodi tana lokacija na kojoj se model lift moe pregledati.
Model lift koji se pregleda mora da ukljui zavrne djelove i da bude sposoban da
opslui najmanje tri nivoa (gornji, srednji i donji).
3. Tehnika dokumentacija mora da omogui ocjenjivanje usaglaenosti lifta sa
zahtjevima iz ovog pravilnika, kao i jasan opis projekta i rada lifta.
U mjeri u kojoj je to neophodno radi sprovoenja ocjenjivanja usaglaenosti,
tehnika dokumentacija treba da sadri:
- opti opis reprezentativnog model lifta. Tehnika dokumentacija treba jasno da
ukazuje na sva mogua proirenja reprezentativnog modela lifta sa neophodnim
crteima i dijagramima;
- projektnu ili tehnoloku dokumentaciju (crtei, eme i sl.);
- bitne zahtjeve koji su uzeti u obzir i naine za njihovo ispunjavanje (npr.
odgovarajui harmonizovani crnogorski standardi);
- primjerak dokumentacije o usaglaenosti bezbjednosnih komponenti koje se
koriste u proizvodnji lifta;
- rezultate svih isptivanja ili prorauna koje je obavio ili podugovorio proizvoa;
- primerak uputstva za upotrebu lifta;
- aktivnosti, odnosno mjere i radnje preduzete u fazi instalacije kako bi se
obezbijedilo da serijski proizveden lift bude usaglaen sa zahtjevima iz ovog
pravilnika.
- neophodne radnje u fazi instalacije kako bi se obezbijedilo da serijski
proizveden lift bude u skladu sa odredbama ovog pravilnika.
4. Prijavljeno tijelo mora da:
- pregleda tehniku dokumentaciju da bi procijenilo koliko ta dokumentacija
zadovoljava postavljene ciljeve;
- pregleda reprezentativni model lift da bi provjerilo da li je proizveden u skladu
sa tehnikom dokumentacijom;
- obavi ili obezbijedi obavljanje odgovarajue provjere i ispitivanja koja su
neophodna da bi se prijavljeno tijelo uvjerilo da rjeenja koja je primijenio instalater
lifta zadovoljavaju zahtjeve iz ovog pravilnika i omoguavaju da lift bude usaglaen
sa tim zahtjevima.
5. Ako je model lift usaglaen sa zahtjevima iz ovog pravilnika, koji se na njega
odnose, prijavljeno tijelo mora da izda sertifikat o pregledu tipa podnosiocu zahtjeva.

Sertifikat iz stava 1 ove take mora da sadri poslovno ime, odnosno ime ili
naziv, kao i adresu sjedita instalatera lifta, zakljuke provjere, uslove pod kojima je
taj sertifikat vaei i pojedinosti potrebne za prepoznavanje odobrenog tipa.
Ministarstvo nadleno za imenovanje tijela za ocjenjivanje usaglaenosti iz
oblasti liftova, nadleni inspektor, kao i druga imenovana tijela mogu na zahtjev, da
dobiju primerak sertifikata i tehnike dokumentacije o izvrenim ispitivanjima i
proraunima.
6. Instalater lifta mora da obavijesti prijavljeno tijelo o svim, pa i najmanjim
izmjenama, koje je izvrio ili planira da izvri na odobrenom liftu, ukljuujui sva
mogua proirenja ili izmjene koja nijesu navedena u originalnoj tehnikoj
dokumentaciji.
Prijavljeno tijelo mora da ispita izmjene i obavijesti podnosioca zahtjeva da li
sertifikat o pregledu tipa ostaje vaei.
7. Prijavljeno tijelo na zahtjevorganu dravne uprave nadlenom za
infrastrukturu kvaliteta iz oblasti liftova i nadlenom inspektoru, dostavlja bitne
informacije u vezi sa:
- izdatim sertifikatima o pregledu tipa;
- povuenim sertifikatima o pregledu tipa.
Prijavljeno tijelo iz stava 1 ove take mora da dostavi drugim imenovanim
tijelima bitne informacije u vezi sa sertifikatima o pregledu tipa koje je povukao.
8. Instalater lifta mora da uva uz tehniku dokumentaciju primjerke sertifikata o
pregledu tipa i dodatnu dokumentaciju u periodu od deset godina poslije izrade
poslednjeg lifta u skladu sa reprezentativnim model liftom.
Ako prijavljeno tijelo smatra da je to neophodno, to tijelo moe da izda dodatni
sertifikat o pregledu tipa, pored originalnog primjerka o pregledu tipa, ili da zatrai od
instalatera lifta da podnese novi zahtjev za pregled tipa.

PRILOG 5
ZAVRNA KONTROLA
1. Zavrna kontrola je postupak ocjenjivanja usaglaenosti kojim instalater lifta koji
ispuni uslove iz take 2 ovog priloga obezbjeuje i izjavljuje da lift koji se stavlja na
trite zadovoljava zahtjeve iz ovog pravilnika.
Instalater lifta stavlja oznaku usaglaenosti u kabinu svakog lifta i sainjava
deklaraciju o usaglaenosti.
2. Instalater lifta preduzima sve potrebne aktivnosti, odnosno radnje ili mjere da
obezbijedi da se lift plasira na trite u skladu sa model liftom opisanim u sertifikatu o
pregledu tipa i bitnim zahtjevima za zatitu zdravlja i bezbjednosti koji se na njega
primjenjuju.
3. Instalater lifta uva primjerak deklaracije o usaglaenosti za lift i sertifikata o
zavrnoj kontroli lifta iz take 6 ovog priloga, deset godina od dana kada je taj lift stavljen
na trite.
4. Prijavljeno tijelo, po izboru instalatera lifta obavlja zavrnu kontrolu lifta koji
treba da se plasira na trite. Odgovarajua ispitivanja i provjere koji su definisani
crnogorskim harmonizovanim standardima iz lana 8 ovog pravilnika, ili na drugi nain
definisani u skladu sa ovim pravinikom, moraju biti sprovedeni kako bi se obezbijedila
usaglaenost lifta sa odgovarajuim bitnim zahtjevima ovog pravilnika.
Ispitivanja i provjere iz stava 1 ove take, odnose se naroito na:
a) ispitivanje dokumentacije da bi se provjerilo da je lift u skladu sa
reprezentativnim model liftom odobrenim u skladu sa Prilogom 5 odjeljak B;
b) rad lifta, kako praznog tako i sa maksimalnim optereenjem, da bi se provjerila
ispravnost ugradnje i rad bezbjednosnih ureaja (krajnji prekidai, ureaji za
zabravljivanje, itd.),
c) rad lifta kako sa maksimalnim optereenjem tako i praznog, kako bi se
obezbijedilo ispravno funkcionisanje bezbjednosnih ureaja u sluaju prekida napajanja
d) statiko ispitivanje sa 125% nazivnog optereenja.
Nazivno optereenje iz stava 2 alineja d) ove take jeste ono koje je navedeno u
Prilogu 1 taka 5.
Poslije ispitivanja iz stava 2 ove take, prijavljeno tijelo provjerava da li je dolo do
deformacije ili pogoranja koja mogu naruavati korienje lifta.
5. Prijavljeno tijelo mora da dobije i sledee dokumente:
- glavni projekat cijelog lifta;
- crtee i eme potrebne za zavrnu kontrolu, posebno emu upravljakih kola;
- primjerak uputstva iz take 6.2 Priloga 1 ovog pravilnika.
Prijavljeno tijelo ne moe da zahtijeva detaljnije planove ili preciznije informacije
od onih koje su mu date, ako takvi planovi ili informacije nijisu potrebne za potvrivanje
usaglaenosti lifta koji e se plasirati na trite sa model liftom opisanim u sertifikatu o
pregledu tipa.
6. Ako lift zadovoljava zahtjeve iz ovog pravilnika, prijavljeno tijelo stavlja ili nalae
da se stavi njegov identifikacioni broj, odnosno njegov jedinstveni registarski broj iz

odgovarajueg registra koji se vodi u skladu sa posebnim propisom u EU, pored znaka
usaglaenosti u skladu sa Prilogom 3, i sainjava sertifikat o zavrnoj kontroli u kome se
navode sprovedena ispitivanja i provjere.
Prijavljeno tijelo mora da popuni odgovarajue stranice u kontrolnoj knjizi iz
Priloga 1 taka 6.2 .
Ako prijavljeno tijelo odbije da izda sertifikat o zavrnoj kontroli, ono mora navesti
razloge za odbijanje i preporuiti naine na koje se usaglaenost moe postii. Kada
instalater lifta ponovo podnese prijavu za zavrnu kontrolu, podnosi je istom prijavljenom
tijelu.

PRILOG 6
OBEZBJEIVANJE KVALITETA PROIZVODA
(Modul E)
1. Obezbjeivanje kvaliteta proizvoda je postupak kojim proizvoa sigurnosne
komponente, koja ispunjava zahtjeve iz take 2. ovog priloga, garantuje i izjavljuje da su
sigurnosne komponente usaglaene sa tipom koji je opisan u sertifikatu o pregledu tipa i
da ispunjavaju zahtjeve ovog pravilnika koji vae za njih, garantuje i izjavljuje da e
sigurnosna komponenta lifta u kojem je pravilno montirana, omoguiti ispunjavanje
odredbi ovog pravilnika.
Proizvoa sigurnosne komponente ili njegov ovlaeni zastupnik mora na svaku
sigurnosnu komponentu privrstiti oznaku CE i sastaviti Izjavu o usaglaenosti. Uz CE
oznaku mora biti upisan identifikacioni broj prijavljenog tijela odgovornog za nadzor, kako
je i utvreno u taki 4.
2. Prilikom zavrnog pregleda i ispitivanja sigurnosne komponente, proizvoa
mora primjeniti odobreni sistem obezbjeivanja kvaliteta, kao to je utvreno u taki 3. i
mora da bude nadziran, kao to je utvreno u taki 4. ovog priloga.
3. Sistem obezbjeivanja kvaliteta
3.1. Proizvoa sigurnosne komponente mora da podnese zahtjev za ocjennu
svog sistema obezbjeivanja kvaliteta izabranom prijavljenom tijelu prema sopstvenom
izboru.
Zahtjev mora da sadri:
- sve bitne informacije za razmatrane sigurnosne komponente;
- dokumentaciju o sistemu obezbjeivanja kvaliteta;
- tehniku dokumentaciju za odobrene sigurnosne komponente i izvod sertifikata
o EC - pregledu tipa.
3.2. U okviru sistema obezbjeivanja kvaliteta treba svaku sigurnosnu komponentu pregledati i izvriti odgovarajua ispitivanja, prema utvrenim odgovarajuim standardima navedenim u lanu 8. ovog pravilnika, ili se moraju sprovesti odgovarajua
ispitivanja, kako bi se obezbjedila njegova usaglaenost sa odgovarajuim zahtjevima
ovog pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i tehnike specifikacije usvojene od strane proizvoaa
bezbjednosnih komponenti moraju da budu dokumentovani na sistematian i uredan
nain u obliku pisanih mjera, postupaka i uputstava. Ova dokumentacija sistema
obezbjeivanja kvaliteta mora da obezbijedi opte razumjevanje programa kvaliteta,
planova, poslovnika i zapisa.

Dokumentacija iz stava 2. ove take, mora da sadri odgovarajui opis:

(1) ciljeva kvaliteta;
(2) organizacione strukture, odgovornosti i ovlaenja za rukovodstvo u pogledu
kvaliteta bezbjednosne komponente;
(3) pregleda i ispitivanja koji e biti sprovedeni posle proizvodnje;
(4) naina provjere efikasnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta;
(5) zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o kontrolisanju i podaci o ispitivanju,
podaci o etaloniranju, izvetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
3.3. Prijavljeno tijelo mora da ocijeni sistem obezbjeivanja kvaliteta (MEST EN
ISO 9001) da bi utvrdilo da li taj sistem ispunjava zahtjeve iz take 3.2 ovog priloga.
Ako su zahtjevi iz take 3.2 ovog priloga usaglaeni sa odgovarajuim
standardima za proizvod iz lana 8 ovog pravilnika, pretpostavlja se da je i sistem
obezbjeivanja kvaliteta usaglaen sa tim zahtevima.
Prijavljeno tijelo, odnosno odgovarajui tim iz tog organa za provjeru ispunjenosti
zahtjeva iz take 3.2 ovog priloga mora da ima najmanje jednog lana sa iskustvom u
ocjenjivanju koji poznaje tehnologije lifta. Postupak ocjenjivanja usaglaenosti mora da
ukljui posjetu prostorijama proizvoaa bezbjednosne komponente.
Posle sprovednog ocjenjivanja usaglaenosti iz stava 3 ove take, prijavljeno tijelo
donosi odgovarajuu odluku, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je proizvoau.
Uz odluku se dostavljaju zakljuci o izvrenoj kontroli.
3.4. Proizvoa bezbjednosne komponente, sainjava pismenu izjavu kojom se
obavezuje da e ispunjavati obaveze koje proistiu iz sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Proizvoa bezbjednosne komponente mora da obezbijedi odravanje sistema
obezbjeenja kvaliteta na odgovarajui i efikasan nain.
Proizvoa bezbjednosne komponente ili njegov zastupnik mora da obavjetava
prijavljeno tijelo koji je odobrilo (sertifikovao) sistem obezbjeivanja kvaliteta o svakoj
namjeri da izvri neku izmjenu sistema obezbeivanja kvaliteta.
Prijavljeno tijelo mora da procijeni predloene izmjene i odlui da li izmenjeni
sistem obezbeivanja kvaliteta i dalje ispunjava uslove iz take 3.2 ovog priloga ili je
neophodno ponovno ocenjivanje.
Poslije procjene iz stava 4 ove take, prijavljeno tijelo donosi odgovarajuu
odluku, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je proizvoau. Uz odluku se
dostavljaju zakljuci o kontroli.
4. Nadzor u okviru odgovornosti prijavljenog tijela
4.1. Cilj nadzora je da se prijavljeno tijelo uvjeri da proizvoa bezbjednosne
komponente uredno ispunjava obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema
obezbjeivanja kvaliteta.
4.2. Proizvoa bezbjednosne komponente mora, radi nadzora, da dozvoli
prijavljeno tijelo pristup mjestima za kontrolu, za ispitivanje i za skladitenje

bezbjednosnih komponenti, kao i da mu obezbijedi sve potrebne informacije, a naroito

da mu omogui pristup:
- dokumentaciji sistema obezbjeivanja kvaliteta;
- tehnikoj dokumentaciji;
- zapisima o kvalitetu, kao to su izvjetaji i podaci o ispitivanju, podaci o
etaloniranju, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
4.3. Prijavljeno tijelo mora da periodino vri nadzor odobrenog sistema
obezbjeivanja kvaliteta kako bi se osiguralo da proizvoa bezbjednosnih komponenti
odrava i primenjuje sistem obezbjeivanja kvaliteta i o tome sainjava izvjetaj. Izvjetaj
o nadzoru se dostavlja proizvoau bezbjednosne komponente.
4.4. Osim nadzora iz take 4.3 ovog priloga, prijavljeno tijelo moe da vri
nenajavljene posjete proizvoau bezbjednosne komponente.
Za vrijeme posjeta iz stava 1 ove take, prijavljeno tijelo moe da, ako je
potrebno, sprovede ispitivanja ili da obezbijedi da se ispitivanja sprovedu u cilju provjere
pravilnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Prijavljeno tijelo sainjava izvjetaj o nenajavljenoj posjeti i dostavlja ga
proizvoau bezbjednosne komponente, kao i izvjetaj o ispitivanju, ako je ono
sprovedeno.
5. Proizvoa bezbjednosne komponente mora, u periodu od deset godina poslije
proizvedene poslednje bezbjednosne komponente, da obezbijedi na raspolaganje
nadlenom organu:
- dokumentaciju iz take 3.1, stav 2 alineja tri ovog priloga;
- dokumentaciju o izmjenama sistema obezbeivanja kvaliteta iz take 3.4 stav 2
ovog priloga;
- odluke i izvjetaje prijavljenog tijela iz taaka 3.4, 4.3 i 4.4 ovog priloga.
6. Prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem obezbjeivanja kvaliteta ili povuklo
odobreni sistem obezbjeivanja kvaliteta dostavlja drugim prijavljenim tijelima sve bitne
informacije o tome.

PRILOG 7
POTPUNO OBEZBJEIVANJE KVALITETA
(Modul H)
1. Potpuno obezbjeivanje kvaliteta je postupak ocjenjivanja usaglaenosti kojim
proizvoa bezbjednosne komponente, koji zadovoljava uslove iz take 2 ovog priloga,
obezbjeuje i izjavljuje da bezbjednosna komponenta zadovoljava zahtjeve iz ovog
pravilnika koji se odnose na tu komponentu, kao i da bezbjednosna komponenta koja je
pravilno ugraena u lift omoguava da lift zadovolji zahtjeve iz ovog pravilnika.
Proizvoa ili njegov zastupnik moraju staviti oznaku usaglaenosti na svaku
bezbjednosnu komponentu i sainiti deklaraciju o usaglaenosti. Uz oznaku
usaglaenosti stavlja se identifikacioni broj prijavljenog tijela, odnosno njegov jedinstveni
registarski broj iz odgovarajueg registra koji se vodi u skladu sa posebnim propisom, u
skladu sa takom 4 ovog priloga.
2. Proizvoa bezbjednosne komponente mora da primijeni odobren sistem
obezbjeivanja kvaliteta za projekat, proizvodnju i zavrnu kontrolu bezbjednosne
komponente i ispitivanja iz take 3 ovog priloga. Odobreni sistem obezbjeivanja
kvaliteta je predmet provjere-kontrole iz take 4 ovog priloga.
3. Sistem obezbjeivanja kvaliteta
3.1. Proizvoa bezbjednosne komponente mora da podnese zahtjev za
ocjenjivanje svog sistema obezbjeivanja kvaliteta prijavljenom tijelu po svom izboru.
Zahtjev iz stava 1 ove take sadri:
- sve bitne informacije o bezbjednosnoj komponenti;
- dokumentaciju o sistemu obezbjeivanja kvaliteta,
3.2. Sistem obezbjeivanja kvaliteta mora da obezbijedi usaglaenost
bezbjednosne komponente sa zahtjevima iz ovog pravilnika koji se odnose na tu
komponentu i omogui da lift u koji je ta komponenta pravilno ugraena zadovolji
zahtjeve iz ovog pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i tehnike specifikacije usvojene od strane proizvoaa
bezbjednosne komponente moraju da budu dokumentovani na sistematian i uredan
nain u obliku pisanih mjera, procedura i uputstava.
Dokumentacija u vezi sa sistemom obezbjeivanja kvaliteta mora da obezbijedi
opte razumijevanje politike kvaliteta i procedura kao to su programi kvaliteta, planovi,
uputstva i zapisi.
Dokumentacija iz stava 3 ove take mora, naroito, da sadri odgovarajui opise:
- ciljeva kvaliteta i organizacione strukture, odgovornosti i ovlaenja za
rukovodstvo u pogledu projektovanja i kvaliteta bezbjednosne komponente;
- tehnikih specifikacija, ukljuujui standarde iz lana 8 ovog pravilnika koji e biti
primijenjeni, a ako ti standardi nee biti u potpunosti primenjeni, nain koja e biti
korien da se obezbijedi da bitni zahtjevi iz ovog pravilnika, koji se odnose na tu
komponentu, budu ispunjeni;

- tehnike upravljanja i verifikacije projekta, procesa i sistematskih akcija koje e se

koristiti prilikom projektovanja bezbjednosne komponente;
- odgovarajuih tehnika proizvodnje, kontrole kvaliteta i obezbjeivanja kvaliteta,
procesa i sistematske akcije koji e se koristiti;
- pregleda i ispitivanja koji e biti sprovedeni prije, za vrijeme i poslije proizvodnje,
kao i uestalost kojom e se sprovoditi;
- zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o kontrolisanju i podaci o ispitavanju,
podaci o etaloniranju, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
- sredstava za praenje ostvarenja zahtijevanog kvaliteta projektovanja proizvoda
i efikasnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta.
3.3. Prijavljeno tijelo mora da ocijeni sistem obezbjeivanja kvaliteta da bi utvrdio
da li taj sistem ispunjava uslove iz lana 3.2 ovog priloga.
Ako su zahtjevi iz take 3.2 ovog priloga usaglaeni sa odgovarajuim
standardima, pretpostavlja se da je i sistem obezbjeivanja kvaliteta usaglaen sa tim
zahtjevima.
Prijavljeno tijelo, odnosno odgovarajui tim iz tog tijela za provjeru-kontrolu mora
da ima najmanje jednog lana sa iskustvom u poznavanju i ocenjivanju tehnologije lifta.
Postupak ocjenjivanja usaglaenosti mora da ukljui posjetu prostorijama proizvoaa
bezbjednosne komponente.
Posle sprovednog ocjenjivanja usaglaenosti iz ovog priloga, prijavljeno tijelo
donosi odgovarajuu odluku, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je proizvoau.
Uz odluku se dostavljaju zakljuci o izvrenoj provjeri-kontroli.
3.4. Proizvoa bezbjednosne komponente, sainjava pismenu izjavu kojom se
obavezuje da e ispunjavati obaveze koje proistiu iz sistema obezbeivanja kvaliteta.
Proizvoa bezbjednosne komponente mora da obezbijedi odravanje sistema
obezbjeenja kvaliteta na odgovarajui i efikasan nain.
Proizvoa bezbjednosne komponente ili njegov zastupnik mora da obavjetava
prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem obezbjeivanja kvaliteta o svakoj namjeri da izvri
neku izmjenu sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Prijavljeno tijelo mora da procijeni predloene izmjene i odlui da li izmijenjeni
sistem obezbjeivanja kvaliteta i dalje ispunjava uslove iz take 3.2 ovog priloga ili je
neophodno ponovno ocjenjivanje.
Poslije procjene iz stava 4 ove take, prijavljeno tijelo donosi odgovarajuu
odluku, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je proizvoau. Uz odluku se
dostavljaju zakljuci o provjeri-kontroli.
4. Nadzor za koji je odgovorno prijavljeno tijelo
4.1. Cilj nadzora je da se prijavljeno tijelo uvjeri da proizvoa bezbjednosne
komponente uredno ispunjava obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema
obezbjeivanja kvaliteta.
4.2. Proizvoa bezbjednosne komponente mora, radi provjere-kontrole, da
dozvoli prijavljeno tijelo pristup mjestima za kontrolu, za ispitivanje i za skladitenje
bezbjednosnih komponenti, kao i da mu obezbijedi sve potrebne informacije, a naroito
da mu omogui pristup:

- dokumentaciji sistema obezbjeivanja kvaliteta;

- zapisima o kvalitetu predvienim u dijelu sistema kvaliteta koji se odnosi na
projektovanje, kao to su rezultati analiza, prorauni, ispitivanja, itd,
- zapisima o kvalitetu predvienim u dijelu sistema obezbjeivanja kvaliteta koji se
odnosi na proizvodnju, kao to su izvjetaji o kontrolisanju i podaci o ispitivanju, podaci o
etaloniranju, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja itd.
4.3. Prijavljeno tijelo mora da periodino vri provjere-kontrole kako bi se uvjerilo
da proizvoa bezbjednosne komponente primjenjuje i odrava sistem obezbjeivanja
kvaliteta i o tome sainjava izvjetaj. Izvjetaj o provjeri-kontroli se dostavlja proizvoau
bezbjednosne komponente.
4.4. Osim provjera-kontrola iz take 4.3 ovog priloga, prijavljeno tijelo moe da
vri nenajavljene posjete proizvoau bezbjednosne komponente.
Za vrijeme posjeta iz stava 1 ove take, prijavljeno tijelo moe da, ako je
potrebno, sprovede ispitivanja ili da obezbijedi da se ispitivanja sprovedu u cilju provjere
pravilnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Prijavljeno tijelo sainjava izvjetaj o nenajavljenoj posjeti i dostavlja ga
proizvoau bezbjednosne komponente, kao i izvjetaj o ispitivanju, ako je ono
sprovedeno.
5. Proizvoa bezbjednosne komponente mora, u periodu od deset godina poslije
izrade poslednje bezbjednosne komponente, da obezbijedi na raspolaganje nadlenom
organu:
- dokumentaciju iz take 3.1 stav 2, alineja dva ovog priloga;
- dokumentaciju o izmjenama sistema obezbjeivanja kvaliteta iz take 3.4 stav 2
ovog priloga;
- odluke i izvjetaje prijavljeno tijelo iz taaka 3.4, 4.3 i 4.4 ovog priloga.
Ako ni proizvoa bezbjednosne komponente ni njegov zastupnik nijesu
registrovani na teritoriji Crne Gore, obavezu da tehniku dokumentaciju stavi na
raspolaganje nadlenom organu preuzima lice koje stavlja bezbjednosnu komponentu na
trite Crne Gore.
6. Prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem obezbjeivanja kvaliteta ili povuklo
odobreni sistem obezbjeivanja kvaliteta dostavlja drugim Imenovanim tijelima sve bitne
informacije o tome.
7. Dokumentacija i korespondencija vezani za postupke potpunog obezbeivanja
kvaliteta moraju da budu sastavljeni na jednom od slubenih jezika drave lanice EU, u
kojoj se nalazi sedite prijavljenog organa, ili na jeziku koji je za njega prihvatljiv.

PRILOG 8
POJEDINANA VERIFIKACIJA LIFTA
(Modul G)
1. Pojedinana verifikacija lifta je postupak ocjenjivanja usaglaenosti kojim
instalater lifta obezbjeuje i izjavljuje da je lift koji se stavlja na trite i za koji je sainjen
sertifikat o usaglaenosti iz take 4 ovog priloga usaglaen sa zahtjevima iz ovog
pravilnika. Instalater lifta stavlja znak usaglaenosti u kabinu lifta i sainjava deklaraciju o
usaglaenosti.
2. Instalater lifta podnosi zahtjev za pojedinanu verifikaciju lifta prijavljenom tijelu
po svom izboru.
Zahtjev iz stava 1 ove take sadri:
- poslovno ime, odnosno ime ili naziv, kao i adresu sjedita instalatera lifta, kao i
adresu-lokaciju zgrade ili objekta gdje je lift instaliran;
- pismenu izjavu da isti zahtjev nije podnijet drugom prijavljenom tijelu;
- tehniku dokumentacija.
3. Cilj dostavljanja tehnike dokumentacije je da se omogui analiza
usaglaenosti lifta sa zahtjevima iz ovog pravilika i razumijevanje projekta, instaliranja i
funkcionisanja lifta.
Tehnika dokumentacija mora da sadri:
- opti opis lifta;
- projektne i proizvodne crtee i eme;
- bitne zahteve i primijenjena reenja za njihovo ispunjenje (npr. crnogorski
standardi iz lana 8 ovog pravilnika);
- rezultate svih ispitivanja ili prorauna koje je vrio ili podugovorio instalater lifta;
- primjerak uputstva za upotrebu lifta;
- primjerak sertifikata o pregledu tipa o korienim bezbjednosnim komponentama.
4. Prijavljeno tijelo mora da ispita tehniku dokumentaciju i lift i da sprovede
odgovarajue ispitivanja kako je navedeno u odgovarajuim crnogorskim standardima iz
lana 8 ovog pravilnika, ili drugo ekvivalentno ispitivanje, radi potvrivanja usaglaenosti
lifta sa odgovarajuim bitnim zahtjevima iz ovog pravilnika.
Ako lift zadovoljava zahtjeve iz ovog pravilika, prijavljeno tijelo stavlja ili dozvoljava
da se stavi njegov identifikacioni broj pored CE oznake, odnosno njegov jedinstveni
registarski broj iz odgovarajueg registra koji se vodi u skladu sa posebnim propisom u
EU, i sainjava sertifikat o usaglaenosti u kome se navode sprovedena ispitivanja.
Prijavljeno tijelo mora da ispuni odgovarajue stranice u kontrolnoj knjizi iz
Priloga 1 taka 6.2.
Ako prijavljeno tijelo odbije da izda sertifikat o usaglaenosti, ono mora navesti
razloge za odbijanje i preporuiti naine na koje se usaglaenost moe postii. Kada
instalater lifta ponovo podnese prijavu za pojedinanu verifikaciju, tu prijavu podnosi
istom prijavljenom tijelu.
5. Instalater lifta uz tehniku dokumentaciju, uva i sertifikat o usaglaenosti u
periodu od deset godina od datuma stavljanja lifta na trite.

PRILOG 9
USAGLAAVANJE SA TIPOM NA OSNOVU INTERNE KONTROLE PROIZVODNJE I
NADGLEDADNOG ISPITIVANJA BEZBJEDNOSNIH KOMPONENTI U SLUAJNO
ODABRANIM INTERVALIMA
(Modul C)
1. Usaglaenost sa tipom je postupak ocjenjivanja usaglaenosti kojim proizvoa
bezbjednosne komponente ili njegov zastupnik obezbjeuje i izjavljuje da je
bezbjednosna komponenta usaglaena sa tipom opisanim u sertifikatu o pregledu tipa i
da ispunjava zahtjeve iz ovog pravilnika koji se odnose na tu komponentu, kao i da
omoguava da lift u koji je pravilno ugraena zadovoljava bitne zahtjeve za zatitu
zdravlja i bezbjednosti iz ovog pravilnika.
Proizvoa bezbjednosne komponente ili njegov zastupnik stavlja znak usaglaenosti na svaku bezbjednosnu komponentu i sainjava deklaraciju o usaglaenosti.
2. Proizvoa bezbjednosne komponente preduzima sve neophodne mjere da
osigura da proizvodni proces obezbijedi usaglaenost proizvedene bezbjednosne
komponente sa tipom opisanim u sertifikatu o ispitivanju tipa i sa zahtjevima iz ovog
pravilnika koji se odnose na tu komponentu.
3. Proizvoa bezbjednosne komponente ili njegov zastupnik uva primjerak
deklaracije o usaglaenosti u periodu od deset godina poslije proizvedene posljednje
bezbjednosne komponente.
Ako ni proizvoa bezbjednosne komponente ni njegov zastupnik nijesu
registrovani na teritoriji Crne Gore, obavezu da tehniku dokumentaciju stavi na
raspolaganje nadlenom organu preuzima lice koje plasira bezbjednosnu komponentu
na trite Crne Gore.
4. Prijavljeno tijelo, izabrano od strane proizvoaa bezbjednosne komponente,
mora da sprovede ili da obezbijedi da se vre provjere bezbjednosnih komponenti u
sluajno odabranim intervalima. Odgovarajui uzorak gotovih bezbjednosnih
komponenti, uzetih na licu mjesta od strane prijavljenog tijela, mora biti pregledan i
moraju se obaviti odgovarajua ispitivanja kako je to navedeno u odgovarajuim
standardima iz lana 8 ovog pravilnika, ili se moraju obaviti druga ekvivalentna
ispitivanja radi provjere usaglaenosti proizvodnje sa odgovarajuim zahtjevima iz ovog
pravilnika. Ako se tokom provjera utvrdi da jedna ili vie bezbjednosnih komponenti
nijesu usaglaene, prijavljeno tijelo o mora da preduzme odgovarajue mjere.
Prilikom provjere bezbjednosnih komponenti, provjeravaju se karakteristike koje
se definiu meusobnim sporazumom svih prijavljenih tijela koja sprovode postupak
ocjenjivanja usaglaenosti iz ovog priloga, pri emu se uzimaju u obzir osnovne
karakteristike bezbjednosnih komponenti navedenih u Prilogu 4. Proizvoa
bezbjednosne komponente stavlja na tu komponentu, u toku procesa proizvodnje,
identifikacionih broj prijavljenog tijela, odnosno njegov jedinstveni registarski broj iz
odgovarajueg registra koji se vodi u skladu sa posebnim propisom, samostalno ili na
osnovu uputstva tog tijela, ali uvijek pod njegovom odgovornou.
5. Dokumentacija i korespodencija koji se odnoce na postupke provjere
komponenti u sluajno odabranim intervalima, u taki 4. ovog priloga, moraju da budu na
slubenom jeziku drave lanice u kojoj se nalazi sjedite prijavljenog tijela, ili na jeziku
koji je za njih prihvatljiv.

PRILOG 10
OBEZBJEIVANJE KVALITETA ZA LIFTOVE
(Modul E)
1. Obezbjeivanje kvaliteta za liftove je postupak ocjenjivanja usaglaenosti u
kome instalater lifta, koji zadovoljava zahtjeve iz take 2 ovog priloga, obezbjeuje i
izjavljuje da je instalirani lift u skladu sa tipom koji je opisan u sertifikatu o ispitivanju tipa i
da zadovoljava zahtjeve iz ovog pravilnika koji se odnose na taj lift.
Instalater lifta stavlja oznaku usaglaenosti na svaki lift i sainjava deklaraciju o
usaglaenosti. Uz oznaku usaglaenosti stavlja se identifikacioni broj pijavljenog tijela,
odgovornog za provjeru-kontrolu iz take 4 ovog priloga, odnosno njegov jedinstveni
registarski broj iz odgovarajueg registra koji se vodi u skladu sa posebnim propisom.
2. Instalater lifta mora da primijeni odobren sistem obezbjeivanja kvaliteta za
zavrnu kontrolu lifta i ispitivanja iz take 3 ovog priloga. Odobreni sistem obezbjeivanja
kvaliteta je predmet provjere-kontrole iz take 4 ovog priloga.
3. Sistem obezbjeivanja kvaliteta
3.1 Instalater lifta mora da preda zahtjev za ocenjivanje svog sistema
obezbjeivanja kvaliteta lifta prijavljenom tijelu po svom izboru.
Zahtjev iz stava 1 ove take sadri:
- sve bitne informacije za predviene liftove.
- dokumentaciju o sistemu obezbjeivanja kvaliteta;
- tehniku dokumentacija odobrenih liftova i primjerak sertifikata o pregledu tipa.
3.2 U okviru sistema obezbjeivanja kvaliteta, svaki lift mora da bude ispitan u
skladu sa odgovarajuim standardima iz lana 8 ovog pravilnika ili se moraju sprovesti
druga ekvivalentna ispitivanja kako bi se obezbijedila usaglaenost sa odgovarajuim
bitnim zahtjevima iz ovog pravilnika.
Svi elementi, zahtjevi i tehnike specifikacije usvojeni od strane Instalatera lifta
moraju da budu dokumentovani na sistematian i uredan nain u obliku pisanih mjera,
postupaka i uputstava. Dokumentacija o sistemu obezbjeivanja kvaliteta mora da obezbijedi opte razumijevanje programa kvaliteta, planova, uputstava i zapisa o kvalitetu.
Dokumentacija iz stava 2 ove take mora naroito da sadri odgovarajui opis:
a) ciljeva kvaliteta;
b) organizacione strukture, odgovornosti i ovlaenja rukovodstva u pogledu
kvaliteta lifta;
c) pregleda i ispitivanja koji e biti sprovedeni prije plasmana na trite,
ukljuujui, najmanje, ispitivanja iz Priloga 6 taka 4 podtaka b).
d) naina provjere efikasnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta;
e) zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o kontrolisanju i podaci o ispitivanju,
podaci o etaloniranju, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
3.3 Prijavljeno tijelo mora da ocijeni sistem obezbjeivanja kvaliteta da bi utvrdilo
da li taj sistem ispunjava zahtjeve iz take 3.2 ovog priloga.

Ako su zahtjevi iz take 3.2 ovog priloga usaglaeni sa odgovarajuim

standardima iz lana 8 ovog pravilnika, pretpostavlja se da je i sistem obezbjeivanja
kvaliteta usaglaen sa tim zahtjevima
Prijavljeno tijelo, odnosno odgovarajui tim iz tog tijela za provjeru-kontrolu
ispunjenosti zahtjeva iz take 3.2 ovog priloga mora da ima najmanje jednog lana sa
iskustvom u ocenjivanju predmetne tehnologije lifta. Postupak ocjenjivanja usaglaenosti
mora da ukljui i posjetu prostorijama Instalatera lifta, kao i posjetu zgradi ili objektu
ugradnje lifta.
Posle izvrene provjere-kontrole (sprovedenog ocjenjivanja usaglaenosti) iz
stava 3 ove take, prijavljeno tijelo donosi odgovarajuu odluku o ocjenjivanju
usaglaenosti, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je Instalateru lifta. Uz odluku
se dostavljaju zakljuci o izvrenoj provjeri-kontroli.
3.4 Instalater lifta sainjava pismenu izjavu kojom se obavezuje da e ispunjavati
zahtjeve koji proistiu iz sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Instalater lifta mora da obezbijedi odravanje sistema obezbjeenja kvaliteta na
odgovarajui i efikasan nain.
Instalater lifta mora da obavjetava prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem
obezbjeivanja kvaliteta o svakoj namjeri da izvri neku izmjenu sistema obezbjeivanja
kvaliteta.
Prijavljeno tijelo mora da procijeni predloene izmjene i odlui da li izmijenjeni
sistem obezbjeivanja kvaliteta i dalje ispunjava zahtjeve iz take 3.2 ovog priloga ili je
neophodno ponovno ocjenjivanje.
Poslije procjene iz stava 4 ove take, prijavljeno tijelo donosi odgovarajuu odluku
o ocjenjivanju, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je instalateru lifta. Uz odluku
se dostavljaju zakljuci o provjeri-kontroli.
4. Nadzor za koji je odgovorno prijavljeno tijelo
4.1 Cilj nadzora je da se prijavljeno tijelo uvjeri da Instalater lifta uredno ispunjava
obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema obezbjeivanja kvaliteta.
4.2 Instalater lifta mora radi nadzora da dozvoli prijavljenom tijelu pristup mjestima
za kontrolu i ispitivanje, kao i da mu obezbijedi sve potrebne informacije, a naroito da
mu omogui pristup:
- dokumentaciji o sistemu obezbjeivanja kvaliteta;
- tehnikoj dokumentaciji;
- zapisima o kvalitetu, kao to su izvjetaji o kontrolisanju i podaci o ispitivanju,
podaci o etaloniranju, izvetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
4.3 Prijavljeno tijelo mora da periodino vri provjere-kontrole kako bi se uvjerilo
da Instalater lifta odrava i primjenjuje sistem obezbjeivanja kvaliteta i o tome sainjava
izvjetaj. Izvjetaj o provjeri-kontroli se dostavlja instalateru lifta.
4.4 Osim provjera-kontrola iz take 4.3 ovog priloga, prijavljeno tijelo moe da
vri i nenajavljene posjete na mjestu instaliranja lifta.
Za vrijeme posjeta iz stava 1 ove take, prijavljeno tijelo moe da, ako je potrebno, sprovede ispitivanja ili da obezbijedi da se ispitivanja sprovedu u cilju provjere pravilnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta, kao i pravilnog funkcionisanja lifta.

Prijavljeno tijelo sainjava izvjetaj o nenajavljenoj posjeti i dostavlja ga Instalateru

lifta, kao i izvjetaj o ispitivanju, ako je ono sprovedeno.
5. Instalater lifta mora, u periodu od deset godina poslije instaliranja poslednjeg
lifta, da obezbijedi na raspolaganje nadlenom organu:
- dokumentaciju iz take 3 stav 3.1 alineja dva ovog priloga;
- dokumentaciju o izmjenama sistema obezbjeivanja kvaliteta iz take 3 stav 3.4
ovog priloga;
- odluke i izvjetaje od prijavljenog tijela iz stavova 3.4, 4.3 i 4.4 ovog priloga.
6. Prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem obezbjeivanja kvaliteta ili povuklo
odobreni sistem obezbjeivanja kvaliteta dostavlja drugim prijavljenim tijelima sve bitne
informacije o tome.

PRILOG 11
POTPUNO OBEZBJEIVANJE KVALITETA ZA LIFTOVE
(Modul H)
1. Potpuno obezbjeivanje kvaliteta je postupak ocjenjivanja usaglaenosti kojim
Instalater lifta, koji ispunjava uslove iz take 2 ovog priloga, obezbjeuje i izjavljuje da lift
zadovoljava zahtjeve iz ovog pravilnika koje se odnose na taj lift.
Instalater lifta stavlja znak usaglaenosti na svaki lift i sainjava deklaraciju o
usaglaenosti. Uz znak usaglaenosti stavlja se identifikacioni broj prijavljenog tijela,
odgovornog za sprovoenje nadzora iz take 4 ovog priloga, odnosno njegov jedinstveni
registarski broj iz odgovarajueg registra koji se vodi u skladu sa posebnim propisom.
2. Instalater lifta mora da primijeni odobren sistem obezbjeivanja kvaliteta za
projektovanje, proizvodnju, montau, instaliranje i zavrnu kontrolu lifta i ispitivanje iz
take 3 ovog priloga. Odobreni sistem obezbjeivanja kvaliteta je predmet provjerekontrole iz take 4 ovog priloga.
3. Sistem obezbjeivanja kvaliteta
3.1 Instalater lifta mora da podnese zahtjev za ocjenjivanje svog sistema
obezbjeivanja kvaliteta prijavljenom tijelu po svom izboru.
Prijava iz stava 1 ove take sadri sve bitne informacije o liftovima, a posebno
informacije koje doprinose razumijevanju odnosa izmeu konstrukcije i funkcionisanja
lifta i omoguava ocjenjivanje usaglaenosti sa zahtjevima iz ovog pravilnika.
Uz prijavu iz stava 1 ove take, dostavlja se dokumentacija o sistemu
obezbjeivanja kvaliteta.
3.2 Sistem obezbjeivanja kvaliteta mora da obezbijedi usaglaenost lifta sa
zahtjevima iz ovog pravilnika koji se odnose na taj lift.
Svi elementi, zahtjevi i tehnike specifikacije usvojeni od strane instalatera lifta
moraju da budu dokumentovani na sistematian i uredan nain u obliku pisanih mjera,
procedura i uputstava. Dokumentacija u vezi sa sistemom obezbjeivanja kvaliteta mora
da obezbijedi opte razumijevanje procedura kao to su programi, planovi, uputstva i
zapisi o kvalitetu.
Dokumentacija iz stava 2 ove take, mora, naroito, da sadri odgovarajui opis:
- ciljeva kvaliteta i organizacione strukture, odgovornosti i ovlaenja
menadmenta u pogledu projektovanja i kvaliteta liftova;
- tehnikih projektnih specifikacija, ukljuujui standarde iz lana 8 ovog pravilnika
koji e biti primijenjeni, a ako ti standardi nee biti u potpunosti primijenjeni,
sredstva koja e biti koriena da se obezbijedi da zahtjevi iz ovog pravilnika koji
se odnose na liftove budu ispunjeni;
- tehnika upravljanja i verifikacije projekta, procesa i sistematskih akcija koje e se
koristiti prilikom projektovanja liftova;
- pregleda i ispitivanja koji e biti sprovedeni pri prijemu materijala, komponenti i
podsklopova;
- odgovarajuih tehnika montae, ugradnje i kontrole kvaliteta, procesa i redovnih
aktivnosti akcija koje e se koristiti;

- pregleda i ispitivanja koji e biti sprovedeni prije (kontrola uslova ugradnje, vozno
okno, prostorija sa mainskim komandama, itd), za vrijeme i poslije instalacije
(ukljuujui, najmanje, ispitivanja iz Priloga 6 taka 4 podtaka (2);
- zapisa o kvalitetu, kao to su izvetaji o kontrolisanju i podaci o ispitivanju,
podaci o etaloniranju, izvetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja itd.;
- sredstava za praenje ostvarenja zahtijevanog kvaliteta projektovanja i
instaliranja i efikasnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta.
3.3 Kontrola projektovanja
Kada projekat nije u potpunosti usklaen sa standardima iz lana 8 ovog
pravilnika, prijavljeno tijelo mora da utvrdi da li je projekat u skladu sa odredbama ovog
pravilnika i ako jeste, da izda instalateru Sertifikat o pregledu projekta, navodei
ogranienja validnosti sertifikata i dajui podatke potrebne za identifikaciju odobrenog
projekta.
3.4 Ocjenjivanje sistema obezbjeivanja kvaliteta
Prijavljeno tijelo mora da ocijeni sistem obezbjeivanja kvaliteta da bi utvrdilo da li
taj sistem ispunjava zahtjeve iz take 3.2 ovog priloga.
Ako su zahtjevi iz take 3.2 ovog priloga, usaglaeni sa odgovarajuim
standardima iz lana 8 ovog pravilnika, pretpostavlja se da je i sistem obezbjeivanja
kvaliteta usaglaen sa tim zahtjevima.
Prijavljeno tijelo, odnosno odgovarajui tim iz tog tijela za provjeru-kontrolu
ispunjenosti zahtjeva iz take 3.2 ovog priloga mora da ima najmanje jednog lana sa
iskustvom u procjeni predmetne tehnologije lifta. Postupak ocjenjivanja usaglaenosti
mora da ukljui i posjetu prostorijama Instalatera lifta, kao i posjetu objektu, odnosno
mestu ugradnje lifta.
Poslije izvrene provjere-kontrole (sprovedenog ocjenjivanja usaglaenosti) iz
stava 3 ove take, prijavljeno tijelo donosi odgovarajuu odluku o ocenjivanju
usaglaenosti, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je instalateru lifta. Uz odluku
se dostavljaju zakljuci o izvrenoj provjeri-kontroli.
Instalater lifta sainjava pismenu izjavu kojom se obavezuje da e ispunjavati
obaveze koje proistiu iz sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Instalater lifta mora da obezbijedi odravanje sistema obezbjeenja kvaliteta na
odgovarajui i efikasan nain.
Instalater lifta mora da obavjetava prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem
obezbjeivanja kvaliteta o svakoj namjeri da izvri neku izmjenu sistema obezbjeivanja
kvaliteta.
Prijavljeno tijelo mora da procijeni predloene izmjene i odlui da li izmijenjeni
sistem obezbjeivanja kvaliteta i dalje ispunjava zahtjeve iz take 3.2 ili je neophodno
ponovno ocjenjivanje. ..
Posle procjene iz stava 8 ove take, prijavljeno tijelo donosi odgovarajuu odluku,
koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je instalateru lifta. Uz odluku se dostavljaju
zakljuci o provjeri-kontroli.
4. Nadzor za koji je odgovorno prijavljeno tijelo
4.1 Cilj nadzora je da se prijavljeno tijelo uvjeri da instalater lifta uredno ispunjava
obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema obezbjeivanja kvaliteta.

4.2 Instalater lifta mora radi da dozvoli dozvoli prijavljenom tijelu pristup mjestima
za projektovanje, proizvodnju, montau, instaliranje, pregledanje i skladitenje, kao i da
mu obezbijedi sve potrebne informacije, a naroito da mu omogui pristup:
- dokumentaciji sistema obezbjeivanja kvaliteta;
- zapisima o kvalitetu predvienim u dijelu sistema obezbjeivanja kvaliteta koji se
odnosi na projektovanje, kao to su rezultati analiza, prorauna, ispitivanja, idr.;
- zapisima o kvalitetu predvienim u dijelu sistema obezbjeivanja kvaliteta koji se
odnose na nabavku i ugradnju, kao to su izvjetaji o kontrolisanju i podaci o
ispitivanju, podaci o etaloniranju, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja
idr.
4.3 Prijavljeno tijelo mora da periodino vri provjere-kontrole kako bi se uverilo
da instalater lifta primjenjuje i odrava sistem obezbjeivanja kvaliteta i o tome sainjava
izvjetaj. Izvjetaj o provjeri-kontroli se dostavlja instalateru lifta.
4.4 Osim provjera-kontrola iz take 4.3 ovog priloga, prijavljeno tijelo moe da
vri nenajavljene posjete Instalateru lifta.
Za vrijeme posjeta iz stava 1 ove take, prijavljeno tijelo moe da, ako je
potrebno, sprovede ispitivanja ili da obezbijedi da se ispitivanja sprovedu u cilju provjere
pravilnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Prijavljeno tijelo sainjava izvjetaj o nenajavljenoj posjeti i dostavlja ga instalateru
lifta, kao i izvjetaj o ispitivanju, ako je ono sprovedeno.
5. Instalater lifta mora, u periodu od deset godina poslije izrade poslednjeg lifta,
da obezbijedi na raspolaganje nadlenom organu:
- dokumentaciju iz take 3.2 stav 3 ovog priloga;
- izmjene iz take 3.4 ovog priloga;
- odluke i izvjetaje od prijavljeno tijelo iz taaka 3.4, 4.3 i 4.4 ovog priloga. Kada
instalater lifta nije registrovan u Crnoj Gori obaveze iz stava 1 ove take preuzima
prijavljeno tijelo.
6. Prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem obezbjeivanja kvaliteta, ili povuklo
odobreni sistem obezbjeivanja kvaliteta, dostavlja drugim prijavljeno tijelo sve bitne
informacije o tome.
7. Dokumentacija i korespodencija koji se odnoce na postupke provjere
komponenti u sluajno odabranim intervalima, u taki 4. ovog priloga, moraju da budu na
slubenom jeziku drave lanice u kojoj se nalazi sjedite prijavljenog tijela, ili na jeziku
koji je za njih prihvatljiv.

PRILOG 12
OBEZBJEIVANJE KVALITETA PROIZVODNJE
(Modul D)
1. Obezbjeivanje kvaliteta proizvodnje je postupak ocjenjivanja usaglaenosti
kojim instalater lifta, koji ispunjava uslove iz take 2 ovog priloga obezbjeuje i izjavljuje
da lift zadovoljava zahtjeve iz ovog pravilnika koji se odnose na taj lift.
Instalater lifta stavlja znak usaglaenosti na svaki lift i sainjava deklaraciju o
usaglaenosti. Uz znak usaglaenosti stavlja se identifikacioni broj prijavljenog tijela,
odgovornog za nadzor iz take 4 ovog priloga, odnosno njegov jedinstveni registarski
broj iz odgovarajueg registra koji se vodi u skladu sa posebnim propisom.
2. Instalater lifta mora da primijeni odobreni sistem obezbjeivanja kvaliteta za
proizvodnju, montau, zavrnu kontrolu lifta i ispitivanja iz take 3 ovog priloga. Odobreni
sistem obezbjeivanja kvaliteta je predmet provjere-kontrole iz take 4 ovog priloga.
3. Sistem obezbjeivanja kvaliteta
3.1 Instalater lifta mora da podnese zahtjev za ocjenjivanje svog sistema
obezbjeivanja kvaliteta prijavljenom tijelu po svom izboru.
Zahtjev iz stava 1 ove take sadri sve bitne informacije za liftove.
Uz zahtjev iz stava 1 ove take, dostavlja se:
- dokumentacija o sistemu obezbjeivanja kvaliteta,
- tehnika dokumentacija odobrenog tipa i primjerak sertifikata o pregledu tipa
lifta.
3.2 Sistem obezbjeivanja kvaliteta mora da obezbijedi usaglaenost lifta sa
zahtjevima iz ovog pravilnika koji se odnose na taj lift.
Svi elementi, zahtjevi i tehnike specifikacije usvojeni od strane ininstalatera lifta
moraju da budu dokumentovani na sistematian i uredan nain u obliku pisanih mjera,
postupaka i uputstava. Dokumentacija o sistemu obezbjeenja kvaliteta mora da
obezbijedi opte razumijevanje programa, planova, uputstava za postizanje kvaliteta i
zapisa o kvalitetu.
Dokumentacija iz stava 2 ove take, mora, naroito, da sadri odgovarajui opis:
- ciljeva kvaliteta i organizacione strukture, odgovornosti i ovlaenja za
rukovodstvo u pogledu kvaliteta liftova;
- tehnike proizvodnje, kontrole kvaliteta i obezbjeivanja kvaliteta, procese i
sistematske akcije koji e se koristiti;
- pregleda i ispitivanja koji e biti sprovedeni pijre, za vrijeme i poslije instaliranja;
- zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o kontrolisanju i podaci o ispitivanju,
podaci o etaloniranju izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja idr;
- sredstava za praenje ostvarenja zahtijevanog kvaliteta lifta i efikasnog
funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta.
3.3 Prijavljeno tijelo mora da ocijeni sistem obezbjeivanja kvaliteta da bi utvrdilo
da li taj sistem ispunjava zahtjeve iz take 3. 2 ovog priloga.

Ako su zahtjevi iz take 3.2 ovog priloga usaglaeni sa odgovarajuim

standardima iz lana 8 ovog pravilnika, pretpostavlja se da je i sistem obezbeivanja
kvaliteta usaglaen sa tim zahtjevima.
Prijavljeno tijelo, odnosno odgovarajui tim iz tog tijela za provjeru-kontrolu
ispunjenosti zahtjeva iz take 3.2 ovog priloga mora da ima najmanje jednog lana sa
iskustvom u procjeni predmetne tehnologije lifta. Postupak ocjenjivanja usaglaenosti
mora da ukljui i posjetu prostorijama Instalatera lifta.
Poslije izvrene provjere-kontrole (sprovedenog ocjenjivanja usaglaenosti) iz
stava 3 ove take, prijavljeno tijelo donosi odgovarajuu odluku o ocjenjivanju
usaglaenosti, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je Instalateru lifta. Uz odluku
se dostavljaju zakljuci o izvrenoj provjeri-kontroli.
3.4 Instalater lifta sainjava pismenu izjavu kojom se obavezuje da e ispunjavati
obaveze koje proistiu iz sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Instalatet lifta mora da obezbijedi odravanje sistema obezbjeenja kvaliteta na
odgovarajui i efikasan nain.
Instalater lifta mora da obavjetava prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem
obezbjeivanja kvaliteta o svakoj namjeri da izvri neke izmjene sistema obezbeivanja
kvaliteta.
Prijavljeno tijelo mora da procijeni predloene izmjene i odlui da li izmijenjeni
sistem obezbjeivanja kvaliteta i dalje ispunjava uslove iz take 3.2 ovog priloga ili je
neophodno ponovno ocjenjivanje.
Poslije procjene iz stava 4 ove take, prijavljeno tijelo donosi odgovarajuu odluku
o ocjenjivanju, koja mora da bude obrazloena, i dostavlja je instalateru lifta. Uz odluku
se dostavljaju zakljuci o provjeri-kontroli.
4. Nadzor za koji je odgovorno prijavljeno tijelo
4.1. Cilj nadzora je da se prijavljeno tijelo uvjeri da instalater lifta u potpunosti
ispunjava obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema obezbjeivanja kvaliteta.
4.2 Instalater lifta mora radi provjere-kontrole da dozvoli prijavljenom tijelu pristup
mjestima za proizvodnju, pregled, montau, instaliranje, ispitivanje i skladitenje, kao i da
mu obezbijedi sve potrebne informacije, a naroito da mu omogui pristup :
- dokumentaciji o sistemu obezbjeivanja kvaliteta;
- zapisima o kvalitetu, kao to su izvjetaji o kontrolisanju i podaci o ispitivanju,
podaci o etaloniranju, izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, idr.
4.3 Prijavljeno tijelo mora da periodino vri provjere-kontrole kako bi se uvjerilo
da Instalater lifta primenjuje i odrava sistem obezbjeivanja kvaliteta i o tome sainjava
izvjetaj. Izvjetaj o provjeri-kontroli se dostavlja instalateru lifta.
4.4. Osim provjera-kontrola iz take 4.3 ovog priloga prijavljeno tijelo moe da vri
nenajavljene posjete instalateru.
Za vrijeme posjeta iz stava 1 ove take, prijavljeno tijelo moe da, ako je
potrebno, sprovede ispitivanja ili da obezbijedi da se ispitivanja sprovedu u cilju provjere
pravilnog funkcionisanja sistema obezbjeivanja kvaliteta.
Prijavljeno tijelo sainjava izvjetaj o nenajavljenoj posjeti i dostavlja ga instalateru
lifta, kao i izvejtaj o ispitivanju, ako je ono sprovedeno.

5. Instalater lifta mora, u periodu od deset godina poslije izrade poslednjeg lifta,
da obezbijedi na raspolaganje nadlenom organu:
- dokumentaciju iz take 3.1 stav 2 ovog priloga;
- izmjene iz take 3.4 stav 3 ovog priloga;
- odluke i izvjetaje od prijavljeno tijelo iz take 3.4, 4.3 i 4.4 ovog priloga.
6. Prijavljeno tijelo koje je odobrilo sistem obezbjeivanja kvaliteta, ili povuklo
odobreni sistem obezbjeivanja kvaliteta, dostavlja drugim prijavljenim tijelima sve bitne
informacije o tome.
7. Dokumentacija i korespodencija koji se odnoce na postupke provjere
komponenti u sluajno odabranim intervalima, u taki 4. ovog priloga, moraju da budu na
slubenom jeziku drave lanice u kojoj se nalazi sjedite prijavljenog tijela, ili na jeziku
koji je za njih prihvatljiv.

PRILOG 13
MINIMALNI KRITERIJUMI KOJE MORA DA ISPUNI IMENOVANO TIJELO ZA
OCJENJIVANJE USAGLAENOSTI DA BI STEKLO STATUS PRIJAVLJIVLJENOG
TIJELA U EU
1. Tijelo za ocjenjivanje usaglaenosti, njegov direktor i osoblje odgovorno za
obavljanje postupaka verifikacije ne mogu da budu projektant, izvoa, dobavlja ili
proizvoa bezbjednosnih komponenti ili instalater liftova koji su predmet ocjenjivanja
usaglaenosti, odnosno provjere-kontrole ili pregleda lifta, niti zastupnik bilo koje od ovih
strana. Takoe, ovo tijelo, njegov direktor i osoblje odgovorno za ocjenjivanje
usaglaenosti, odnosno nadgledanje sistema obezbjeivanja kvaliteta iz l. 10 i 11 ovog
pravilnika ne mogu biti projektant, izvoa, dobavlja ili proizvoa bezbjednosnih
komponenti ili instalater liftova koji su predmet ocjenjivanja usaglaenosti, odnosno
provjere-kontrole ili pregleda lifta, niti ovlaeni predstavnik bilo koje od ovih strana. Oni
ne mogu da se ukljue, bilo direktno ili kao ovlaeni predstavnici, u projektovanje,
izgradnju, marketing ili odravanje bezbjednosnih komponenti ili instaliranje lifta. Ovo ne
iskljuuje mogunost razmjene tehnikih informacija izmeu proizvoaa bezbjednosnih
komponenti ili instalatera lifta i nadlenih organa.
2. Tijelo za ocjenjivanje usaglaenosti i njegovo osoblje treba da vre ocjenjivanje
usaglaenosti sa najviim stepenom profesionalnog integriteta i tehnike sposobnosti, i
ne smiju biti pod pritiskom niti izloeni podsticajima, posebno finansijskim, koji bi mogli
da utiu na njihove odluke ili rezultate kontrole, posebno od strane lica ili grupe lica koja
imaju interes u pogledu rezultata ocjenjivanja usaglaenosti.
3. Tijelo za ocjenjivanje usaglaenosti mora da ima na raspolaganju osoblje i
objekte potrebne da ispravno obavlja tehnike i administrativne poslove u vezi sa
ocjenjivanjem usaglaenosti, i mora da ima odgovarajuu opremu potrebnu za odreenu
verifikaciju.
4. Osoblje odgovorno za ocjenjivanje usaglaenosti, odnosno provjeru-kontrolu ili
pregled lifta, mora da ima:
- solidnu tehniku i strunu obuku;
- zadovoljavajue poznavanje uslova za ispitivanja koje obavlja i odgovarajue
iskustvo u takvom ispitivanju;
- sposobnost da sastavlja uvjerenja, evidencije i izvjetaje potrebne za potvrdu
obavljenih ispitivanja.
5. Nepristrasnost osoblja koje sprovodi ocjenjivanje usaglaenosti, odnosno
provjeru-kontrolu ili pregled lifta, mora da bude zagarantovana. Njihova naknada ne
smije da zavisi od broja sprovedenih ispitivanja, odnosno provjera-kontrola ili pregleda
liftova ili njihovih rezultata.
6. Tijelo za ocjenjivanje usaglaenosti mora da ima zakljuen ugovor o osiguranju
od odgovornosti za tetu.
7. Osoblje tijela za ocjenjivanje usaglaenosti duno je da uva kao poslovnu
tajnu sve informacije koje dobije prilikom obavljanja poslova ocjenjivanja usaglaenosti,
odnosno provjere-kontrole ili pregleda lifta u skladu sa svojim optim aktom o poslovnoj
tajni, ovim pravilnikom i drugim propisima.

34.

Na osnovu lana 14 stav 4 Zakona o metrologiji (,,Slubeni list CG, broj 79/08) i lana 6 Zakona o
tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglaenosti (,,Slubeni list CG, broj 53/11), Ministarstvo
ekonomije donijelo je
PRAVILNIK
O NEPOMINIM REZERVOARIMA
Predmet
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se zahtjevi koje moraju da ispunjavaju nepomini rezervoari (u daljem
tekstu: rezervoari), nain oznaavanja, postupak ocjene usaglaenosti, ovjeravanje, vrste i rok ovjeravanja
rezervoara.
Znaenje izraza
lan 2
Izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sljedea znaenja:
1)
rezervoar je rezervoar, namjenjen skladitenju tenosti pod atmosferskim pritiskom ili
poveanim pritiskom koji se koristi za mjerenje zapremine uskladitene tenosti u funkciji iz
lana 13 Zakona o metrologiji;
2)
mjerenje zapremine uskladitene tenosti je niz operacija u kojima se koriste i mjerni
instrumenti za koje nije potrebno da su neposredno privreni na rezervoaru;
3)
kalibracija je niz operacija pomou kojih se uspostavlja odnos izmeu nivoa tenosti u
rezervoaru i zapremine te tenosti;
4)
nazivna zapremina je zaokruena vrijednost najvee zapremine tenosti koja se moe
skladititi u rezervoaru pri normalnim uslovima upotrebe;
5)
mjerni otvor je otvor na gornjem dijelu rezervoara, koji omoguava mjerenje nivoa tenosti;
6)
mjerna osa je osa koja prolazi kroz centar mjernog otvora i namijenjena je za runo ili
automatsko mjerenje nivoa tenosti i po pravilu je vertikalna, a ako nije mora se izvriti
proraun nagnutosti rezervoara.
7)
donja referentna taka je polazna taka za mjerenje nivoa tenosti (visina 0) i predstavlja
presjek mjerne ose sa gornjom povrinom donje referentne ravni ili sa dnom rezervoara, ako
donja referentna ravan ne postoji;
8)
donja referentna ravan je horizontalna ravan ispod mjerne ose na kojoj se nalazi donja
referentna taka;
9)
gornja referentna taka je referentna taka koja se nalazi na osi mjerenja i namijenjena je za
proraun visine praznog prostora;
10) prazni prostor je rastojanje izmeu nivoa povrine tenosti i gornje referentne take, mjereno
na mjernoj osi;
11) referentna visina je rastojanje izmeu donje i gornje referentne take, mjereno na vertikalnoj
osi;
12) maksimalna visina punjenja je maksimalna visina do koje rezervoar moe biti napunjen;
13) mrtvi prostor predstavlja raznu opremu, cijevi i objekte koji svojim oblikom i poloajem utiu
na zapreminu rezervoara i moe biti pozitivni mrtvi prostor (dovodne i odvodne cijevi) koji
poveavaju zapreminu rezervoara i negativni mrtvi prostor (grejna tijela) koji smanjuju
zapreminu rezervoara;

14)
15)
16)
17)
18)
19)

kalibraciona tabela odnosno zapreminska tabela (u daljem tekstu: tabela zapremine) je

prikaz u obliku tabele ili matematike funkcije V(h), koji predstavlja odnos izmeu visine nivoa
tenosti h i zapremine tenosti u rezervoaru V na mjernom podruju;
referentna gustina je gustina tenosti u rezervoaru za koju je izraunata tabela zapremine;
referentna temperatura je temperatura koja se uzima u obzir pri proraunu tabele zapremine;
mjerni opseg rezervoara kod rezervoara sa tabelom zapremine se rauna od zapremine kod
viisine 0 (visina 0) do njegove naziivne zapremine (najvea visina punjenja);
donja granica tanosti zapremine je zapremina ispod koje je greka vea od maksimalno
dozvoljenje greke , uzimajui u obzir oblik rezervoara i kalibracione metode;
zapremina na visini 0 je zapremina tenosti koja se nalazi izmeu dna rezervoara i donje
referentne take.
Vrste rezervoara
lan 3

Rezervoari mogu biti:

1) prema obliku:
- vertikalni cilindrini rezervoari,
- horizontalni cilindrini rezervoari,
- sferni rezervoari,
- rezervoari sa paralelnim zidovima.
2) u odnosu na poloaj ugradnje:
- podzemni rezervoari,
- djelimino ukopani rezervoari i
- nadzemni rezervoari.
3) prema funkcionalnosti:
- otvoreni rezervoari,
- zatvoreni rezervoari,
- rezervoari s membranskim krovom,
- rezervoari pod pritiskom i
- rezervoari sa plivajuim krovom (samo kod vertikalnih cilindrinih rezervoara).
4) u odnosu na radnu temperaturu tenosti u rezervoaru:
- rezervoari bez zagrijavanja tenosti,
- rezervoari sa zagrijavanjem tenosti sa ili bez termike izolacije i
- rezervoari sa hlaenjem tenosti sa ili bez termike izolacije.
5) prema nainu mjerenja nivoa tenosti:
- rezervoari sa jednom oznakom nazivne zapremine,
- rezervoari sa nivokaznom cijevi sa mjernim lenjirom ili nivokaznim staklom sa mjernim
lenjirom,
- rezervoari sa runim oitavanjem (mjerni lenjir ili potopna mjerna traka) i
- rezervoari sa automatskim mjerenjem nivoa tenosti.
Dozvoljena mjerna nesigurnost
lan 4
Maksimalna dozvoljena proirena mjerna nesigurnost tabele zapremine rezervoara je:
1) 0,2% od zapremine vertikalnih cilindrinih rezervoara kalibrisanih geometrijskom metodom,
2) 0,3% od zapremine horizontalnih ili nagnutih cilindrinih rezervoara kalibrisanih
geometrijskom metodom,
3) 0,3% od zapremine rezervoara kalibrisanih korienjem volumetrijske metode,

4) 0,5% od zapremine sfernih rezervoara kalibrisanih geometrijskom metodom.

Maksimalna dozvoljena proirena mjerna nesigurnost odnosi se na zapremine date u tabeli zapremine
u opsegu izmeu donje granice tanosti zapremine i nazivne zapremine.
Maksimalna proirena mjerna nesigurnost ne ukljuuje nesigurnost zapremine na visini 0.
Nain izrade rezervoara
lan 5
Rezervoar mora biti izraen na nain da oblik i konstrukcija rezervoara i svih njegovih djelova i
materijala od kojih je napravljen obezbijedi odgovarajuu otpornost rezervoara na atmosferske i druge
spoljne uticaje i otpornost na dejstvo tenosti uskladitene u rezervoaru, a naroito zatitu od trajnih
deformacija koje bi mogle promjeniti njegovu zapreminu prilikom korienja.
Rezervoar mora biti opremljen sa odgovarajuim ureajima odnosno konstruisan na nain kojim se
sprjeava gubitak skladitene tenosti.
Rezervoar mora biti stabilno postavljen na podlogu.
Donja i gornja referentna taka rezervoara trebaju da budu izgraene na nain da njihova pozicija
ostaje stabilna, bez promjena, u odnosu na zapreminu tenosti ili spoljne uticaje.
Rezervoar mora da ima najmanje jedan mjerni otvor.
Oblik rezervoara mora biti izraen na nain da sprijei formiranje vazdunih depova prilikom punjenja
ili zaostajanje tenosti nakon pranjenja rezervoara.
Pristupi do donje referentne ravni i moguih mrtvih prostora u ili van rezervoara moraju biti zatieni.
Ispitivanje rezervoara se vri pod pritiskom.
Natpisi i oznake
lan 6
Natpisi i oznake na rezervoaru moraju biti jasni, itljivi i postavljeni na nain da pruaju tane
informacije svim korisnicima nepominog rezervoara.
Rezervoar mora imati natpisnu ploicu koja je lako vidljiva i privrena za rezervoar na
odgovarajuem mjestu.
Natpisna ploica treba da bude izraena od materijala otpornih na uslove pod kojima se koristi
rezervoar.
Natpisna ploica mora da sadri sljedee informacije:
1) naziv proizvoaa;
2) godinu proizvodnje ili rekonstrukcije rezervoara;
3) maksimalnu visinu punjenja;
4) referentnu visinu;
5) tip rezervoara ili identifikacionu oznaku;
6) nazivnu zapreminu rezervoara.
Postavljenu natpisnu ploicu na rezervoaru potrebno je zatiti igom, osim ako tu ploicu nije mogue
ukloniti bez unitenja.
Mjerne jedinice koje se koriste u natpisima i oznakama na rezervoaru moraju biti u skladu sa
propisom kojim se ureuje sistem mjernih jedinica u Crnoj Gori.
Pregled rezervoara
lan 7
Postupak pregleda rezervoara obuhvata:
1) pregled metrolokih uslova iz lana 4 ovog pravilnika,
2) pregled tehnike dokumentacije rezervoara,
3) ispunjenje tehnikih zahtjeva iz lana 5 ovog pravilnika,

4)
5)
6)
7)
8)

provjeru natpisa i oznaka iz lana 6 ovog pravilnika,

kalibraciju rezervoara,
provjeru zatitnih oznaka,
zapisnik sa pregleda rezervoara,
uvjerenje o ovjeravanju.

Trokovi pregleda i ispitivanja

lan 8
Trokovi pregleda i ispitivanja rezervoara obraunavaju se u skladu sa propisom kojim se utvruju visina
i nain plaanja naknade iz oblasti metrologije.
Kalibracija rezervoara
lan 9
Kalibracija rezervoara sprovodi se :
1) geometrijskm metodom,
2) volumetrijskom metodom, ili
3) kombinacijom geometrijske i volumetrijske metode.
Prije kalibracije rezervoar mora biti oien i ne smije biti pod pritiskom.
Ispunjenje uslova iz stava 1 ovog lana obezbjeuje podnosilac zahtjeva za ovjeravanje rezervoara.
Prilikom vrenja kalibracije rezervoara, podnosilac zahtjeva za ovjeravanje rezervoara dostavlja
dokumentaciju iz lana 11 stav 3 ovog pravilnika.
Standardne metode za sprovoenje kalibracije rezervoara date su u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovog
pravilnika.
Ako na zidovima rezervoara ima deformacija (izboine), koje ne dozvoljavaju upotrebu geometrijskih
metoda za kalibraciju cijelog rezervoara, za kalibraciju se mora koristiti kombinacija volumetrijskih i
geometrijskim metoda ili samo volumetrijska metoda.
Tabela zapremine vai za tenosti koje imaju referentnu gustinu.
Za tenosti sa drugaijim gustinama tabela zapremine se koristi na nain dat u Prilogu 2 koji je
sastavni dio ovog pravilnika.
Zapisnik o pregledu rezervoara
lan 10
Prilikom pregleda rezervoara nadleni slubenik organa nadlenog za metrologiju sainjava zapisnik o
pregledu rezervoara.
Zapisnik iz stava 1 ovog lana, osim podataka sadranih u propisu o nainu utvrivanja ispunjenosti
metrolokih zahtjeva za zakonska mjerila, mora da sadri i sljedee podatke:
1) masu plivajueg krova ili membrane kontakta, ako postoje,
2) mjernu nesigurnost u oblasti podizanja plivajueg krova ili kontakt membrane,
3) referentnu visinu vertikalnog rezervoara,
4) podatak o poloaju mjerne ose,
5) rastojanje ispod referentne take od dna,
6) nazivnu zapreminu,
7) zapreminu pri visini 0,
8) ugao nagiba rezervoara,
9) tabelu zapremina za poznate korake h ili za funkciju V(h) sa informacijom da li je uraunat uticaj
plivajueg krova,
10)referentnu temperaturu,
11)referentnu gustinu tenosti,

12)mjernu nesigurnost tabele zapremine,

13)kalibracionu metodu koja se koristi,
14)grafiku emu koja pokazuje poloaj mjernih otvora i donje i gornje referentne take, ako ih ima,
15)grafiku emu rezervoara sa oznaenim poloajem mjernihlo otvora i donje i gornje referentne
take za vertikalne cilindrine rezervoara.
Ovjeravanje rezervoara
lan 11
Na rezervoare se primjenjuje prvo, redovno i vanredno ovjeravanje.
Za ovjeravanje rezervoara podnosi se zahtjev, a svaki rezervoar se mora neposredno ovjeravati.
Uz zahtjev za prvo ovjeravanje rezervoara dostavlja se:
1) plan koji sadri tehniki crte cijelog rezervoara sa opisom svih komponenti i njihovih
dimenzija,
2) opis mjernog otvora i donje i gornje referentne take, ako ih ima,
3) opis poloaja mrtve zapremine,
4) opis poloaja izboina i udubljenja na stranama rezervoara, gdje one postoje,
5) detalji plivajuih krovova, ako ih ima, ukljuujui i njihove mase,
6) detalje o instalaciji opreme za mjerenje nivoa tenosti u rezervoaru,
7) predlog mjesta za zatitnu oznaku,
8) predlog sadraja natpisne ploice,
9) mjesto postavljanja natpisne ploice na rezervoaru,
10) rezultate testa rezervoara pod pritiskom na pritisak kao i rezultate testa drugih rezervoara
protiv izlivanja tenosti.
Uz zahtjev za redovno i vanredno ovjeravanje rezervoara dostavlja se grafika ema rezervoara sa
oznaenim poloajem mjernih otvora i poloajem donjih i gornjih referentnih taaka za vertikalne rezervoare.
Na postupak redovnog i vanrednog ovjeravanja rezervoara primjenjuje se postupak pregleda iz lana
7 ovog pravilnika, osim u pogledu provjere tehnike dokumentacije rezervoara i ispunjenosti tehnikih
zahtjeva iz lana 11 ovog pravilnika koji se odnosi samo na promjene nakon poslednjeg ovjeravanja
rezervoara.
Prestanak primjene
lan 12
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena Pravilnika o metrolokim uslovima za
vertikalne cilindrine rezervoare (Slubeni list SFRJ broj 3/85).
Stupanje na snagu
lan 13
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.
Broj:0904-2509/4
Podgorica, 25. decembra 2013. godine
Ministar,
dr Vladimir Kavari, s.r.

PRILOG 1
METODE ZA KALIBRACIJU REZERVOARA
Metode za kalibraciju rezervoara utvrene su u crnogorskim standardima i to:
ISO 4267-2 Nafta i teni naftni derivati - Proraun koliine nafte - 2 dio: Dinamika mjerenja (ISO 4267-2),
ISO 5024 Nafta i teni naftni gasovi - Mjerenje - Standardni referentni uslovi,
MEST ISO 4512 Nafta i teni naftni derivati - Oprema za mjerenje nivoa tenosti u rezervoarima,
MEST ISO 4269 Nafta i teni naftni derivati - kalibracija rezervoara za mjerenje nivoa tenosti - Postupne
metode za mjerenje zapremine,
MEST ISO 7507-1 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 1 dio:
"Strapping" metoda,
MEST ISO 7507-2 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 2 dio: Optika
linearna referentna metoda,
MEST ISO 7507-3 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 3 dio: Optika
triangulacija metoda,
MEST ISO 7507-4 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 4 dio:
Unutranja elektro-optika metoda mjerenja duine,
MEST ISO 7507-5 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 5 dio:
Spoljanja elektro-optika metoda mjerenja duine,
MEST 4269:2001 Nafta i teni naftni derivati Kalibracija rezervoara za mjerenje nivoa tenosti - dodatne
metode za volumetrijska mjerenja,
MEST 12917-1 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija horizontalnih cilindrinih rezervoara - 1dio:
Manuelna metoda,
MEST 12917-2 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija horizontalnih cilindrinih rezervoara - 2 dio:
Unutranja elektro-optika metoda mjerenja duine.

PRILOG 2
POSTUPAK ZA MJERENJE ZAPREMINE TENOSTI SKLADITENE U REZERVOARU
Postupak za mjerenje zapremine tenosti u rezervoaru obuhvata:
1) mjerenje prosjene temperature, T, tenosti koja se nalazi u rezervoaru,
2) mjerenje visine slobodnog nivoa tenosti h na kojoj je zapremina VT ( h) odreena na
temperaturi T putem vrijednosti navedenih u Tabeli zapremine,
3) izbor reprezentativnog uzorka sadraja rezervoara i na osnovu uzorka odreivanje gustine
tenosti T,
4) ako se temperatura tenosti pri uzimanju uzorka promijeni na T'(zbog kasnijeg
uzimanja
uzorka), vri se konvertovanje gustine tenosti iz tabele u gustinu tenosti na temperaturi T.
5) Izraunavanje mase tenosti iz sledee jednaine:
M T VT T
iz jednaine za jednakost mase zapremina se izrauna V0 pri referentnoj gustini 0 prema sledeoj
jednaini:
V x
V0 T T
0

35.
Na osnovu lana 6 Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju
usaglaenosti (Slubeni list CG, broj 53/11), Ministarstvo ekonomije donijelo je
PRAVILNIK
O ELEKTRINOJ OPREMI NAMIJENJENOJ ZA UPOTREBU U OKVIRU
ODREENIH NAPONSKIH GRANICA*
Predmet
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se bitni zahtjevi koje treba da ispunjava elektrina oprema
namijenjena za upotrebu u okviru odreenih naponskih granica, pretpostavka usaglaenosti,
stavljanje znaka usaglaenosti i druga pitanja od znaaja za tu elektrinu opremu.
Primjena
lan 2
Ovaj pravilnik primjenjuje se na elektrinu opremu namijenjenu za upotrebu u okviru
raspona nazivnih izmjeninih napona izmeu 50 V do 1000 V i u okviru raspona nazivnih
istosmjernih napona izmeu 75 V do 1500 V (u daljem tekstu: elektrina oprema).
Izuzeci od primjene
lan 3
Ovaj pravilnik ne primjenjuje se na:
1) elektrinu opremu namijenjenu za upotrebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama;
2) elektrinu opremu namijenjenu za radiologiju i medicinske svrhe;
3) djelove elektrine opreme za teretne liftove i liftove namijenjene za prevoz lica;
4) brojae elektrine energije;
5) utikae i utinice za kunu upotrebu;
6) upravljake ureaje za elektrine ograde;
7) elektrinu opremu za namjensku upotrebu na brodovima, avionima i eljeznicama koja je
usaglaena sa bezbjedonosnim zahtjevima koje su propisale odgovarajue meunarodne
organizacije;
8) elektrinu opremu namijenjenu izvozu u tree zemlje.
Zahtjevi bezbjednosti
lan 4
(1) Elektrina oprema moe se stavljati na trite samo ako ispunjava bitne zahtjeve
bezbjednosti, proizvedena je u skladu sa pravilima dobre prakse u oblasti bezbjednosti proizvoda
koja se primjenjuje u Crnoj Gori, i ako ne ugroava bezbjednost ljudi, domaih ivotinja i
imovine, pod uslovom da je ispravno ugraena, odravana i da se koristi za predvienu namjenu.
(2) Bitni zahtjevi bezbjednosti, iz stava 1 ovog lana, utvreni su u Prilogu 1 koji je
sastavni dio ovog pravilnika.
Stavljanje na trite bez ogranienja
lan 5
Elektrina oprema koja ispunjava zahtjeve propisane ovim pravilnikom stavlja se na trite
bez ikakvih ogranienja.

Zahtjevi za korisnike elektrine opreme

lan 6
Energetski subjekti koji su, u smislu zakona kojim se ureuje energetika, nadleni za
distribuciju elektrine energije, ne mogu korisnicima elektrine opreme postavljati stroije
tehnike zahtjeve za elektrinu opremu od zahtjeva utvrenih lanom 4 ovog pravilnika za
prikljuak na mreu elektrine energije ili za napajanje elektrinom energijom.
Pretpostavka usaglaenosti
lan 7
(1) Smatra se da elektrina oprema ispunjava bitne zahtjeve iz lana 4 ovog pravilnika,
ako je izraena po crnogorskim standardima kojima su prihvaeni evropski harmonizovani
standardi i ija je lista objavljena u Slubenom listu Crne Gore.
(2) Postupak ocjenjivanja usaglaenosti proizvoda sa standardima iz stava 1 ovog lana,
sprovodi proizvoa na nain utvren u Prilogu 2 koji je sastavni dio ovog pravilnika.
(3) Ako ne postoje standardi iz stava 1 ovog lana, smatra se da elektrina oprema
ispunjava bitne zahtjeve iz lana 4 ovog pravilnika, ako je usaglaena sa zahtjevima bezbjednosti
proizvoda Meunarodne komisije za pravila za odobravanje elektrine opreme (International
Commision on the Rules for the Approval of Electrical Equipment - CEE) ili Meunarodne
elektrotehnike komisije (International Electrotechnical Commission - IEC).
Stavljanje znaka usaglaenosti
lan 8
(1) Na elektrinu opremu koja je usaglaena sa zahtjevima iz ovog pravilnika proizvoa
ili njegov zastupnik prije njenog stavljanja na trite stavlja znak usaglaenosti CE i deklaraciju
usaglaenosti u skladu Prilogom 3 koji je sastavni dio ovog pravilnika.
(2) U sluaju spora, radi dokazivanja usaglaenosti elektrine opreme isporuilac moe
podnijeti isprave usaglaenosti koje potvruju usaglaenost elektrine opreme sa zahtjevima iz
lana 4 ovog pravilnika, koja je izdata od prijavljenih tijela za ocjenu usaglaenosti.
(3) Ako se na elektrinu opremu primjenjuju zahtjevi drugih propisa kojima je predvieno
stavljanje znaka CE, stavljeni znak CE oznaava da je ta oprema usaglaena i sa zahtjevima tih
propisa.
(4) Znak CE potvruje usaglaenost samo sa onim propisima koje je proizvoa primijenio
u postupku ocjenjivanja usaglaenosti i usklaenosti proizvoda, u kom sluaju se podaci o
primjenjenim propisima navode u dokumentima, obavjetenjima i uputstvima koje ti propisi
zahtijevaju, a koji se prilau uz elektrinu opremu.
Nain stavljanja znaka usaglaenosti
lan 9
(1) Znak usaglaenosti stavlja se na elektrinu opremu a ako to nije mogue zbog njene
prirode znak usaglaenosti stavlja se na ambalau, uputstvo ili na garantni list, na vidljiv, lako
itljiv i neizbrisiv nain.
(2) Na elektrinu opremu ne mogu se stavljati oznake iji bi sadraj mogao da navede
trea lica da se radi o znaku CE.
(3) Na elektrinu opremu se mogu stavljati druge oznake, ako se time ne smanjuje
vidljivost i itljivost znaka usaglaenosti.

Odloena primjena
lan 10
Odredbe lana 8 st. 1, 2, 3 i lana 9 ovog pravilnika primjenjivae se od dana pristupanja
Crne Gore Evropskoj uniji.
Znaenje termina u prelaznom periodu
lan 11
(1) Zastupnikom, u smislu ovog pravilnika, od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji
smatrae se se pravno, odnosno fiziko lice koje ima sjedite, odnosno prebivalite u Evropskoj
uniji.
(2) Deklaracija o usaglaenosti, u smislu ovog pravilnika, od dana pristupanja Crne Gore
Evropskoj uniji, smatrae se EC Deklaracijom o usaglaenosti.
Prestanak primjene propisa
lan 12
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena:
1) Pravilnika o tehnikim i drugim zahtevima za elektrine akumulacione zagrejae vode
(Slubeni list SRJ, broj 5/99);
2) Pravilnika o tehnikim i drugim zahtevima za elektrine izvore svetlosti (Slubeni list
SCG, broj 44/05);
3) Naredbe o obaveznom atestiranju elektronskih aparata za domainstvo i slinu upotrebu
(Slubeni list SFRJ, bro 8/87);
4) Naredbe o obaveznom atestiranju grla za sijalice sa navojem (Slubeni list SFRJ,
43/88);
5) Naredbe o obaveznom atestiranju elektrinih aparata za domainstvo (Slubeni list
SFRJ, broj 43/88);
6) Naredbe o obaveznom
atestiranju transformatora za razdvajanje i sigurnosnih
transformatora za razdvajanje (Slubeni list SFRJ, broj 43/88);
7) Naredbe o obaveznom atestiranju elektroenergetskih izolovanih provodnika i kablova
(Slubeni list SFRJ, broj 43/88);
8) Naredbe o obaveznom atestiranju sklopki za naprave (Slubeni list SFRJ, broj 43/88).
Stupanje na snagu
lan 13
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne
Gorea primjenjivae se od 1.januara 2015.godine.

Broj:01-2156/2
Podgorica, 31. decembra 2013. godine
Ministar,
dr Vladimir Kavari, s.r.

-----------------------------------* U ovaj pravilnik preneena je Direktiva Evropskog Parlamenta i Savjeta 2006/95/EC od 12. decembra 2006. godine
o elektrinoj opremi namijenjenoj za upotrebu u okviru odreenih naponskih granica.

PRILOG 1
BITNI ZAHTJEVI BEZBJEDNOSTI ZA ELEKTRINU OPREMU NAMIJENJENU ZA
UPOTREBU U OKVIRU ODREENIH NAPONSKIH GRANICA
1. Opti uslovi
Na elektrinoj opremi ili ako to nije mogue na dokumentu koji prati opremu moraju biti
oznaene bitne karakteristike, ije poznavanje i potovanje obezbjeuje da se ta oprema
upotrebljava bezbjedno i u skladu sa predvienom namjenom.
Na elektrinoj opremi ili ako to nije mogue, na ambalai moraju biti jasno naznaeni poslovno
ime proizvoaa ili robne marke.
Elektrina oprema i njene komponente moraju biti proizvedene na nain da se mogu bezbjedno i
pravilno sastavljati i spajati.
Elektrina oprema mora biti projektovana i prozvedena tako da obezbjeuje zatitu od opasnosti
iz ta.2 i 3 ovog Priloga pod uslovom da se ta oprema upotrebljava u skladu sa predvienom
namjenom i da se pravilno odrava.
2. Zatita od opasnosti koje mogu nastati od elektrine opreme
U skladu sa takom 1 ovog Priloga moraju se primjeniti tehnike mjere koje obezbjeuju:
a) zatitu ljudi i domaih ivotinja od povreda ili druge tete koju moe izazvati direktni ili
indirektni kontakt s elektrinom opremom;
b) da ne nastaju toplotni efekti, elektrini lukovi ili zraenja koja bi mogla predstavljati rizik;
c) odgovarajuu zatitu ljudi i domaih ivotinja i imovine od neelektrinih opasnosti za koje je
iz prakse poznato da ih izaziva elektrina oprema;
d) da izolacija bude odgovarajua za predvidljive situacije.
3. Zatita od opasnosti koje mogu izazvati spoljanji uticaji na elektrinu opremu
U skladu sa takom 1 ovog Priloga, moraju se primijeniti tehnike mjere koje obezbjeuju da:
a) elektrina oprema ispunjava oekivane mehanike zahtjeve tako da ne dovodi u opasnost ljude,
domae ivotinje i imovinu;
b) elektrina oprema bude otporna na nemehanike utjicaje u predvidljivim spoljanjim uslovima
tako da ne dovodi u opasnost ljude, domae ivotinje i imovinu;
c) elektrina oprema ne dovodi u opasnost ljude, domae ivotinje i imovinu u predvidljivim
uslovima preoptereenja.

PRILOG 2
UNUTRANJA KONTROLA PROIZVODNJE
1. Unutranja kontrola proizvodnje
Unutranja kontrola proizvodnje je postupak kojim proizvoa ili njegov zastupnik osnovan u
Crnoj Gori, koji izvrava obaveze u skladu sa takom 2 ovog priloga, garantuje i izjavljuje da
elektrina oprema ispunjava zahtjeve propisane ovim pravilnikom.
Proizvoa i njegov zastupnik osnovan u Crnoj Gori, stavlja znak CE na svaku elektrinu opremu
i sainjava pisanu Deklaraciju o usaglaenosti.
2. Izrada i uvanje tehnike dokumentacije
Proizvoa mora sainiti tehniku dokumentaciju iz take 3 ovog Priloga koju uva na teritoriji
Crne Gore, radi davanja na raspolaganje nadlenom inspekcijskom organu. Tehnika
dokumentacija se uva najmanje 10 godina od dana proizvodnje poslednje takve elektrine
opreme.
Ako proizvoa ili njegov zastupnik nije osnovan u Crnoj Gori obaveze iz ove take izvrava lice
koje isporuuje elektrinu opremu na tritu Crne Gore.
3. Sadraj tehnike dokumentacije
Tehnika dokumentacija mora da omogui ocjenjivanje usaglaenosti elektrine opreme sa
zahtjevima propisanim ovim pravilnikom.
Tehnika dokumentacija, pored podataka o idejnom projektu, o proizvodnji i upotrebi elektrine
opreme naroito sadri:
opti opis elektrine opreme,
proizvodne nacrte, eme sastavnih djelova, podsklopova, strujnih kola, itd.,
opise i potrebna objanjenja za razumijevanje tih proizvodnih nacrta i ema upotrebe
elektrine opreme,
popis primijenjenih standarda u cjelosti ili djelimino, kao i i opise rjeenja kojima se
obezbjeuje bezbjednost kao i usaglaenost elektoine opreme u skladu sa ovim
pravilnikom, ako standardi nijesu bili primijenjeni,
rezultate projektnih prorauna obavljenih prilikom ispitivanja projektovanja,
izvjetaje o ispitivanju.
Primjerak Deklaracije o usaglaenosti uva se zajedno sa tehnikom dokumentacijom.
4. Mjere koje preduzima proizvoa
Proizvoa preduzima sve potrebne mjere da bi proizvodni postupak obezbijedio usaglaenost
proizvodnje elektrine opreme s tehnikom dokumentacijom iz take 2 ovog priloga kao i sa
zahtjevima propisanim ovim pravilnikom.

PRILOG 3
ZNAK CE I EC DEKLARACIJA O USAGLAENOSTI
1. Znak CE
a) Znak CE sastoji se od latininih slova CE, u sledeem obliku:

b)Visina znaka CE iznosi 5 mm.

2. Odstupanje od dimenzija znaka CE
Ako postoji potreba za stavljanjem znaka CE na poseban nain i drugih dimenzija od utvrenih u
taki 1 podtaka b ovog Priloga mora se obezbijediti da:
se potuje srazmjernost iz take 1ovog priloga, ako se znak CE smanjuje ili poveava,
razliite komponente znaka CE imaju iste vertikalne dimenzije koje ne smiju biti
manje od 5 mm.
3. Deklaracija o usaglaenosti
Deklaracija o usaglaenosti naroito sadri:
ime i adresu proizvoaa ili zastupnika osnovanog u Crnoj Gori ;
opis elektrine opreme;
upuivanje na harmonizovane standarde;
po potrebi upuivanje na specifikacije kojima se dokazuje usaglaenost;
ime i prezime koji je ovlaen da nastupa u ime proizvoaa ili njegovog zastupnika
osnovanog u Crnoj Gori;
posljednje dvije cifre godine u kojoj je stavljen znak CE i
datum izdavanja znaka usaglaenosti.

36.
Na osnovu lana 25 stav 2 Zakona o zatiti od nejonizujuih zraenja (Slubeni
list CG, broj 35/13) Ministarstvo odrivog razvoja i turizma, donijelo je
PRAVILNIK
O NAINU ODREIVANJA I GRANICAMA NAJVEEG DOPUTENOG NIVOA
IZLAGANJA OPTIKOM ZRAENJU
lan 1
Ovim pravilnikom propisuje se nain odreivanja i granice najveeg doputenog
nivoa izlaganja optikom zraenju.
lan 2
Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedea znaenja:
1) efektivno ozraenje (Eeff) je ozraenje izraunato u rasponu UV talasnih duina
180 - 400 nm pomnoeno spektralnom funkcijom S () (jedinica: W m-2);
2) efektivna izloenost izvoru zraenja (Heff) je izloenost izvoru zraenja
pomnoeno spektralnom funkcijom S (), izraeno u dulima po kvadratnom metru
(jedinica: J m-2);
3) infracrveno zraenje je optiko zraenje u rasponu talasnih duina 780 nm 1mm
i dijeli se na IRA (780-1400 nm), IRB (1400-3000 nm) i IRC (3000 nm-1 mm);
4) izlaganje izvoru zraenja (H) je vremenski integral ozraivanja izraen u dulima
po kvadratnom metru ( jedinica: J m-2);
5) nivo je kombinacija ozraenja, izloenosti izvoru zraenja i radijancije kojoj je
izloeno profesionalno izloeno lice i/ili lice odgovorno za sprovoenje mjera
zatite od nejonizujuih zraenja;
6) optiko zraenje je bilo koje elektromagnetno zraenje u rasponu talasnih
duina 100 nm - 1 mm i iji spektar se dijeli na ultraljubiasto, vidljivo i
infracrveno zraenje;
7) ozraenje (E) je snaga optikog zraenja koja pada na jedinicu povrine ozraenog
objekta (jedinica: W m-2);
8) radijancija (L) je gustina snage zraenja koju emituje izvor optikog zraenja u
jedinini prostorni ugao u smjeru prostiranja zraenja (jedinica: W m -2 sr-1);
9) ultraljubiasto zraenje je optiko zraenje u rasponu talasnih duina 100 nm 400 nm i dijeli se na UVA (315-400 nm), UVB (280-315 nm) i UVC (100-280 nm);
10) vidljivo zraenje je optiko zraenje u rasponu talasnih duina 380 nm-780 nm.
lan 3
Granice najveeg doputenog nivoa izlaganja zraenju za nekoherentno
zraenje, koje nije zraenje iz prirodnih izvora optikog zraenja i nain odreivanja
granica dati su u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovog pravilnika.

lan 4
Granice najveeg doputenog nivoa izlaganja zraenju za lasersko zraenje i
nain odreivanja granica dati su u Prilogu 2 koji je sastavni dio ovog pravilnika.
lan 5
Ovaj pravilnik objavie se u Slubenom listu Crne Gore, a primjenjivae se od 1.
jula 2015. godine.

Broj:10-129/48
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Ministar,
Branimir Gvozdenovi, s.r.

PRILOG 1
Granice najveeg doputenog nivoa izlaganja zraenju za nekoherentno optiko zraenje
Nivoi izlaganja optikom zraenju odreuju se formulama, koje e se odabrati u zavisnosti od ranga zraenja koje emituje
izvor, a rezultati se uporeuju sa odgovarajuim najveim doputenim nivoima izlaganja zraenju iz Tabele 1 ovog priloga.
Take (a) do (o) odnose se na odgovarajue redove u Tabeli 1.
t

400 nm

180 nm

H eff

a)

E
t

400 nm

315 nm

H UVA

b)

,t S

d dt ,

Heff je relevantan u rasponu 180-400 nm;

, t d dt , HUVA je relevantan u rasponu 315-400 nm;

c),
700 nm

LB

d)

B( )d

, LB je relevantan u rasponu 300-700 nm;

300 nm

e),
700 nm

EB

f)

B( )d

, EB je relevantan u rasponu 300-700 nm;

300 nm

g) do
2

l)

LR

R( )d

, prema odgovarajuim vrijednostima 1 i 2, datim u Tabeli 1 ovog priloga;

m),
3000 nm

EIR

n)

, EIR je relevantan u rasponu 780-3000 nm;

780 nm
t

3000 nm

380 nm

H skin

o)

, t d dt , Hskin je relevantan u rasponu 380-3000 nm;

Upotrebom diskretnih vrijednosti, formule iz stava 1 ta. (a) do (o) ovog priloga mogu se zamijeniti sljedeim formulama:
400 nm

Eeff

a)

i Heff = Eefft;

E S
180 nm
400 nm

EUVA

b)

i HUVA = EUVAt;

315 nm

c),
700 nm

LB

d)

LB

300 nm

e),
700 nm

f)

EB

E B

300 nm

g) do
2

l)

LR

LR
1

m),

, prema odgovarajuim vrijednostima 1 i 2, datim u Tabeli 1 ovog priloga;

3000 nm

n)

EIR

780 nm
3000 nm

o)

Eskin

i Hskin = Eskin t

380 nm

gdje je:
1.

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

(,t), je spektralno ozraenje ili gustina spektralne snage odnosno snaga izvora zraenja koja pada na jedinicu
povrine ozraenog objekta (jedinica: W m-2 nm-1). Vrijednosti (, t) i su dobijene mjerenjem ili ih obezbjeuje
proizvoa opreme;
EUVA totalno ozraenje (UVA) je izraunato ozraenje unutar raspona UVA talasne duine 315 do 400 nm (jedinica: W m-2);
HUVA izloenost izvoru zraenja je integral vremena i talasne duine ili suma ozraenja unutar raspona talasne duine UVA
315 do 400 nm (jedinica: J m-2);
S () spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos izmeu talasne duine i efekata po zdravlje UV zraenja na oko i kou
(Tabela 2);
L (), L spektralna radijancija izvora (jedinica: W m-2 sr-1 nm-1);
R () spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos izmeu talasne duine i toplotne povrede oka prouzrokovane vidljivim i
IRA zraenjem (Tabela 3);
LR efektivna radijancija je izraunata radijancija pomnoena spektralnom funkcijom R (), (jedinica: J m-2);
B () spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos izmeu talasne duine i fotohemijske povrede oka prouzrokovane
zraenjem plavog svijetla (Tabela 3);
LB efektivna radijancija (plavo svijetlo) je izraunata radijancija pomnoena spektralnom funkcijom B () (jedinica: W m-2 sr1
);
EB efektivno ozraenje (plavo svijetlo) je izraunano ozraenje koje je spektralno ogranieno sa B () (jedinica: W m-2);
EIR ukupno ozraenje je izraunano ozraenje unutar raspona infracrvenih talasnih duina 780 nm -3 000 nm (jedinica: W
m-2);
Eskin ukupno ozraenje (vidljivo, IRA i IRB) je izraunato ozraenje unutar raspona vidljivih i infracrvenih talasnih duina od
380 nm do 3 000 nm (jedinica: W m-2);
Hskin izloenost izvoru zraenja je integral vremena i talasne duine ili suma ozraenja unutar raspona vidljivih i infracrvenih
talasnih duina 380 -3 000 nm (jedinica: J m-2);
ugao posmatranja izvora (angular subtense) je ugao formiran iz vidljivog izvora, posmatran iz neke take u prostoru
(mrad). Vidljivi izvor je stvaran ili virtuelan objekat koji stvara najmanju moguu sliku na mrenjai;
t, t vrijeme, trajanje izloenosti, izraeno u sekundama (s);
je talasna duina, izraena u nanometrima (nm);
je irina pojasa, izraena u nanometrima (nm), koji je izraunat ili izmjeren.

Tabela 1: Granice najveeg doputenog nivoa izlaganja optikom nekoherentnom zraenju

Indeks Talasna
duina Granina
vrijednost Jedinice
Komentar
Dio tijela
nm
izloenosti zraenju
-2
a.
180-400
Heff = 30
[J m ]
ronjaa oka
konjunktiva
(UVA, UVB i UVC)
dnevni nivo 8 sati
soivo
koa
b.

c.

d.

e.

315-400

HUVA = 104

[J m-2]

(UVA)
300-700
(plavo
vidjeti 1

svijetlo)

dnevni nivo 8 sati

LB = 106/t
za t10 000 s

LB: [Wm-2sr-1]
t: [sekunda]

[W m-2sr-1]

svijetlo)

LB = 100
za t>10 000 s

svijetlo)

EB = 100/t
za t10 000 s

EB: [W m-2]
t:[sekunda]

300-700
(plavo
vidjeti 1
300-700
(plavo
vidjeti 1

za
mrad

tetnost
- fotokeratitis
- konjunktivitis
- nastanak
sive
mrene
- eritema
- elastoza
- karcinom koe

ono soivo

nastanak sive mrene

mrenjaa oka

fotoretinitis

11

za
<11
mrad
vidjeti 2

Raspon od 300-700 nm obuhvata djelove UVB, kompletno UVA i veinu vidljivog zraenja meutim, povezana tetnost je tetnost
plavog svijetla. Plavo svijetlo obuhvata samo raspon od priblino 400-490nm.
2
Za tano fiksiranje vrlo malih izvora sa uglom posmatranja izvora < 11 mrad, LB se moe konvertovati u EB, to se obino primjenjuje
samo na oftalmoloke instrumente ili na stabilizovano oko tokom anestezije. Maksimalno vrijeme zurenja pronalazi se pomou: tmax
= 100/EB gdje je EB izraeno W m-2. Zbog pokreta oka tokom normalnih vizuelnih zadataka to ne prelazi 100 s.

f.

300-700
(plavo
vidjeti 1

g.

h.

i.

EB = 0,01
svijetlo)

[W m-2]

t > 10 000 s

380-1400

LR=(2,8107)/C

[W m-2sr-1]

(vidljivo i IRA)

za t>10 s

380-1400

LR=(5107)/Ct0,25

LR:[W m-2sr-1]

(vidljivo i IRA)

za10s t 10s

t:[sekunda]

380-1400

LR=(8,89108)/C

[W m-2sr-1]

(vidljivo i IRA)

za t<10s

C =1,7 za
1,7
mrad
C = za
1,7 100
mrad

mrenjaa oka

opekotina mrenjae

mrenjaa oka

opekotina mrenjae

ronjaa oka

opekotina ronjae

soivo

nastanak sive mrene

C =100 za
>100 mrad

j.

780-1400

LR=(6106)/C

[W m-2sr-1]

(IRA)

za t>10s

780-1400

LR=(5107)/Ct0,25

LR:[W m-2sr-1]

(IRA)

za10s t 10s

t:[sekunda]

780-1400

LR=(8,89108)/C

[W m-2sr-1]

(IRA)

za t<10s

1=380;
2=1400
C = 11 za
11mrad

k.

C = za

l.

11 100
mrad
C =100 za
>100mrad
(mjerenje
vidnog
polja:
11mrad)
1 =780;
2 = 1400

m.

n.

780-3000

EIR = 18000

E: [W m-2]

(IRA i IRB)

t-0,75

t:[sekunda]

780-3000
(IRA i IRB)

o.

za t 1000s
EIR = 100

[W m-2]

za t>1000s

380-3000

Hskin = 20000

H: [J m-2]

(vidljivo, IRA i IRB)

t 0,25 za t<10 s

t:[sekunda]

koa

opekotina

Tabela 2: S () (bez dimenzije), 180 nm do 400 nm

(nm)
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227

S ()
0,0120
0,0126
0,0132
0,0138
0,0144
0,0151
0,0158
0,0166
0,0173
0,0181
0,0190
0,0199
0,0208
0,0218
0,0228
0,0239
0,0250
0,0262
0,0274
0,0287
0,0300
0,0334
0,0371
0,0412
0,0459
0,0510
0,0551
0,0595
0,0643
0,0694
0,0750
0,0786
0,0824
0,0864
0,0906
0,0950
0,0995
0,1043
0,1093
0,1145
0,1200
0,1257
0,1316
0,1378
0,1444
0,1500
0,1583
0,1658

(nm)
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
251
252
253
254
255
256
257
258
259
260
261
262
263
264
265
266
267
268
269
270
271
272
273
274
275

S ()
0,1737
0,1819
0,1900
0,1995
0,2089
0,2188
0,2292
0,2400
0,2510
0,2624
0,2744
0,2869
0,3000
0,3111
0,3227
0,3347
0,3471
0,3600
0,3730
0,3865
0,4005
0,4150
0,4300
0,4465
0,4637
0,4815
0,5000
0,5200
0,5437
0,5685
0,5945
0,6216
0,6500
0,6792
0,7098
0,7417
0,7751
0,8100
0,8449
0,8812
0,9192
0,9587
1,0000
0,9919
0,9838
0,9758
0,9679
0,9600

(nm)
276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
286
287
288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299
300
301
302
303
304
305
306
307
308
309
310
311
312
313
314
315
316
317
318
319
320
321
322
323

S ()
0,9434
0,9272
0,9112
0,8954
0,8800
0,8568
0,8342
0,8122
0,7908
0,7700
0,7420
0,7151
0,6891
0,6641
0,6400
0,6186
0,5980
0,5780
0,5587
0,5400
0,4984
0,4600
0,3989
0,3459
0,3000
0,2210
0,1629
0,1200
0,0849
0,0600
0,0454
0,0344
0,0260
0,0197
0,0150
0,0111
0,0081
0,0060
0,0042
0,0030
0,0024
0,0020
0,0016
0,0012
0,0010
0,000819
0,000670
0,000540

(nm)
324
325
326
327
328
329
330
331
332
333
334
335
336
337
338
339
340
341
342
343
344
345
346
347
348
349
350
351
352
353
354
355
356
357
358
359
260
261
362
363
364
365
366
367
368
369
370
371

S ()
0,000520
0,000500
0,000479
0,000459
0,000440
0,000425
0,000410
0,000396
0,000383
0,000370
0,000355
0,000340
0,000327
0,000315
0,000303
0,000291
0,000280
0,000271
0,000263
0,000255
0,000248
0,000240
0,000231
0,000223
0,000215
0,000207
0,000200
0,000191
0,000183
0,000175
0,000167
0,000160
0,000153
0,000147
0,000141
0,000136
0,000130
0,000126
0,000122
0,000118
0,000114
0,000110
0,000106
0,000103
0,000099
0,000096
0,000093
0,000090

(nm)
372
373
374
375
376
377
378
379
380
381
382
383
384
385
386
387
388
389
390
391
392
393
394
395
396
397
398
399
400

S ()
0,000086
0,000083
0,000080
0,000077
0,000074
0,000072
0,000069
0,000066
0,000064
0,000062
0,000059
0,000057
0,000055
0,000053
0,000051
0,000049
0,000047
0,000046
0,000044
0,000042
0,000041
0,000039
0,000037
0,000036
0,000035
0,000033
0,000032
0,000031
0,000030

Tabela 3: B (), R () (bez dimenzije), 380 nm do 1400 nm

(nm)
300 < 380
380
385
390
395
400
405
410
415
420
425
430
435
440
445
450
455
460
465
470
475
480
485
490
495
500
500 < 600
600 < 700
700 < 1050
1050 < 1150
1150 < 1200
1200 < 1400

B ()
0,01
0,01
0,013
0,025
0,05
0,1
0,2
0,4
0,8
0,9
0,95
0,98
1
1
0,97
0,94
0,9
0,8
0,7
0,62
0,55
0,45
0,32
0,22
0,16
0,1
100,02(450-)
0,001
-

R ()
0,1
0,13
0,25
0,5
1
2
4
8
9
9,5
9,8
10
10
9,7
9,4
9
8
7
6,2
5,5
4,5
3,2
2,2
1,6
1
1
1
100,002 (700-)
0,2
0,2x100,02 (1150-)
0,02

PRILOG 2
Granice najveeg doputenog nivoa izlaganja zraenju za lasersko zraenje
Najvee doputeni nivoi izlaganja optikom zraenju mogu se odrediti na osnovu sljedeih formula. Formula se bira u
zavisnosti od talasne duine i trajanja zraenja koje emituje izvor, a rezultati se uporeuju sa odgovarajuim najveim doputenim
nivoima izlaganja zraenju iz Tab. od 2 do 4 ovog priloga.
Koeficijenti korieni za izraunavanje u Tab. 1 do 4 ovog priloga dati su u Tabeli 5 ovog priloga, a korekcije za ponovljenu
izloenost u Tabeli 6 ovog priloga.

dP
Wm
dA

E t dt Jm

H=

gdje je:
dP je snaga [W];
dA je povrina [m2];
E(t), E ozraenje ili gustina snage odnosno snaga izvora zraenja koja pada na jedinicu povrine, [W m-2]. Vrijednosti E(t), E su
dobijene mjerenjem ili ih obezbjeuje proizvoa opreme;
H je izloenost izvoru zraenja (ozraenost) izraena u dulima po kvadratnom metru [J m-2];
t je vrijeme, odnosno trajanje izloenosti, izraeno u sekundama [s];
je talasna duina, izraena u nanometrima [nm].
- ograniavajui konusni ugao mjerenja vidnog polja [mrad];
m mjerenje vidnog polja [mrad];
ugao posmatranja izvora [mrad];
ograniavajui otvor - kruna povrina po kojoj je usrednjeno ozraenje i izloenost izvoru zraenja;
G integrisana radijancija-integral radijancije po zadatom vremenu izloenosti izraen kao energija zraenja po jedinici povrine
radijacionog objekta po jedininom uglu emisije [J m-2 sr-1].

Tabela 1: tetnost zraenja

Talasna duina
[nm]

Raspon zraenja

Izloeni organ

180 do 400

UV

oko

180 do 400
400 do 700

UV
vidljivo

koa
oko

fotohemijsko oteenje
i toplotno oteenje
eritema
oteenje mrenjae

400 do 600

vidljivo

oko

fotohemijsko oteenje

400 do 700
700 do 1400
700 do 1400
1400 do 2600
2600 do 106
1400 do 106
1400 do 106

vidljivo
IRA
IRA
IRB
IRC
IRB, IRC
IRB, IRC

koa
oko
koa
oko
oko
oko
koa

toplotno oteenje
toplotno oteenje
toplotno oteenje
toplotno oteenje
toplotno oteenje
toplotno oteenje
toplotno oteenje

4
2, 3
4
2
2
3
4

tetnost

Tabela graninih
vrijednosti izloenosti
2, 3
4
2

Tabela 2: Granine vrijednosti izloenosti oka laserskom zraenju - Kratko trajanje izloenosti < 10 s

Talasna duina [nm] vidjeti

304
305
306
307
308
309
310
311
312
313

IRB
i
IRC

700-1 050

1 500-1 800
1 800-2 600
2 600-106

10-7 - 1,8 10-5

1,8 10-5-5 10-5

5 10-5- 10-3

H = 40 [J m-2]:

ako je t < 2,6 10-9 onda H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2]

vidjeti 5

H = 60 [J m-2]:

ako je t < 1,3 10-8 onda H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2]

vidjeti 5

-2

-7

H = 100 [J m ]:

ako je t < 1,0 10 onda H = 5,6 10 t

[J m ]

vidjeti 5

H = 160 [J m-2]:

ako je t < 6,7 10-7 onda H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2 ]

vidjeti 5

-2

E = 3 1010 [ W m-2]
Vidjeti 4

-6

0,25

-2

ako je t < 4,0 10 onda H = 5,6 10 t

[J m ]

vidjeti 5

H = 400 [J m-2]:

ako je t < 2,6 10-5 onda H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2 ]

vidjeti 5
vidjeti 5

-2

[J m ]

vidjeti 5

H = 1,6 103 [J m-2]: ako je t < 6,7 10-3 onda H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2]

vidjeti 5

0,25

-3

0,25

ako je t < 1,6 10 onda H = 5,6 10 t

-2

H = 10 [J m ]:
3

-4

-2

-2

H = 630 [J m ]:

ako je t < 1,0 10 onda H = 5,6 10 t

-2

-2

vidjeti 5

H = 4,0 103 [J m-2]: ako je t < 2,6 10-1 onda H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2 ]

vidjeti 5

-2

0,25

[J m ]

[J m ]

H = 2,5 10 [J m ]: ako je t < 4,0 10 onda H = 5,6 10 t

-2

0,25

-2

H = 6,3 10 [J m ]: ako je t < 1,6 10 onda H = 5,6 10 t

[J m ]
H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2]
H = 2,7 104 t 0,75 CE [J m-2]
H = 5 10-3 CE [J m-2]

H = 1,5 10-4 CE [J m-2]

-4

0,25

H = 250 [J m ]:
-2

-2

H = 1,5 10 CA CE [J m ]

H = 2,7 10 t

H = 1,5 10-3 CC CE [J m-2]

1 050-1 400
1 400-1 500

10-9- 10-7

10-3- 101

12

0,75

-2

CA CE [J m ]

H = 2,7 105 t 0,75 CC CE [J m-2]

-2

E = 10 [W m ] ,vidjeti napomenu

-3

-2

vidjeti 5
H = 18 t 0,75 CE [Jm-2]
H = 18 t 0,75 CA CE [Jm-2]

H = 5 10 CA CE [J m ]
H = 5 10-2 CC CE [J m-2]
3

-2

-2

H = 90 t 0,75 CC CE [J m-2]
H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2]

H = 10 [J m ]

E = 1013 [W m-2] ,vidjeti napomenu 4

H = 104 [J m-2]

vidljivo
i
IRA

314
315-400
400-700

1 mm za t < 0,3 s; 1,5 t0,375 za 0,3 < t < 10 s

303

UVA

10-11- 10-9
H = 30 [J m-2]

7 mm

280-302

UVB

10-13 - 10-11

180-280

vidjeti
napomenu

UVC

otvor

Trajanje [s]
3

12

-2

E = 10 [W m ] ,vidjeti napomenu

E = 1011 [W m-2] ,vidjeti napomenu 4

H = 10 [J m ]
H = 100 [J m-2]

H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2]

H = 5,6 103 t 0,25 [J m-2]

Ako je talasna duina lasera obuhvadena sa dva nivoa ogranienja, primjenjuje se ona koja je restriktivnija
Zbog nepostojanja podataka za ove impulsne duine, ICNIRP preporuuju upotrebu 1 ns ogranienja radijancije.
5
Tabela navodi nivoe za jedan impuls lasera. U sluaju viestrukih impulsa, trajanje impulsa lasera koji je u okviru intervala Tmin (u Tabeli 6) moraju se sabrati tako da se dobijene vrijednosti za vrijeme
moraju uvrstiti za t u formulu: 5,6 103 t 0,25.
6
Ako je 1 400 < 105 nm; prenik (dijametar) otvora = 1 mm za t 0,3 s i 1,5 t 0,375 mm za 0,3 s < t < 10 s; kada je 105 < 106 nm: prenik (dijametar) otvora = 11 mm.
4

otvor

Tabela 3: Granine vrijednosti izloenosti oka laserskom zraenju - Dugo trajanje izloenosti 10 s
Talasna duina [nm] vidjeti 7
UVC

Trajanje [s]
101-102

102-104

104 - 3 104

H = 30 [J m-2]

180-280
280-302

H = 40 [J m-2]

304

H = 60 [J m-2]

305

H = 100 [J m-2]

306

H = 160 [J m-2]

307

H = 250 [J m-2]

3,5 mm

UVB

303

308
309

vidljivo
400-700

H = 630 [J m-2]

310

H = 1,0 103 [J m-2]

311

H = 1,6 103 [J m-2]

312

H = 2,5 103 [J m-2]

313

H = 4,0 103 [J m-2]

314

H = 6,3 103 [J m-2]

315-400

H = 104[J m-2]

400-600
vidjeti 8
fotohemijsko
oteenje mrenjae
400-700
vidjeti 8
termiko
oteenje
mrenjae

H = 100 CB [J m-2]
(= 11 mrad) vidjeti 9
7 mm

UVA

H = 400 [J m-2]

ako je <1,5 mrad

ako je >1,5 mrad i t T2
ako je >1,5 mrad i t > T2

E = 1CB [W m-2]:
( = 1,1 t 0,5 mrad) vidjeti 9

E = 1CB [W m2]:
( = 110mrad) vidjeti

onda E = 10 [W m-2]
onda H = 18 CE t 0,75 [J m-2]
onda E = 18 CE T 2-0,25 [W m-2]

Ako je talasna duina ili druga karakteristika lasera obuhvadena sa dva nivoa ogranienja, primjenjuje se ona koja je restriktivnija.
Za male izvore koji formiraju ugao posmatranja od 1,5 mrad ili manje vidljiva dvojna ogranienja E od 400 do 600 nm smanjuju se na termiki nivo od 10 s t <T1 i na fotohemijska ogranienja za dua
vremena. Za T1 i T2 vidjeti Tabelu 5 ovog priloga. Ogranienja za fotohemijsku tetnost po mrenjau mogu se izraziti i kao vremenski integrisana radijancija G = 106 CB (J m-2 sr-1) za t > 10 s do t = 10 000 s i L =
100 CB (W m-2 sr-1) za t > 10 000 s. Za izmjerene G i L mora se koristiti kao prosjeno vidno polje. Slubena granica izmeu vidljivog i infracrvenog je 780 nm u skladu sa definicijom CIE. Namjena kolone sa
imenima talasnih duina slui samo u svrhu boljeg pregleda za korisnika. (Oznaku G koristi CEN: oznaku LTL koristi CIE: oznaku Lp koristi IEC i Cenelec.)
9
Za mjerenje nivoa izloenosti se definie kako slijedi: ako (ugao posmatranja izvora) > (ograniavajudi konusni ugao naznaen u zagradama odgovarajude kolone) tada mjerenje vidnog polja m mora
biti data vrijednost . Ako je < , onda izmjereno vidno polje m mora biti dovoljno veliko da u potpunosti ukljui izvor, inae nije ogranieno i moe biti vede od .
8

IRB
i
IRC

1400 - 106

ako je <1,5 mrad

ako je >1,5 mrad i t T2
ako je >1,5 mrad i t > T2

7 mm

700-1400

onda E = 10 CA Cc [W m-2]
onda H = 18 CA CC CE t 0,75 [J m-2]
onda E = 18 CA CC CE T 2-0,25 [W m-2] ne smije prei 1000 W m-2

vidjeti napomenu 10

IRA

E = 1 000 [W m-2]

Tabela 4: Granine vrijednosti izloenosti koe laserskom zraenju

Vidljivo
i
IRA
IRB
i
IRC

10
11

3,5 mm

180-400

400-700

< 10-9

10-9-10-7

E = 31010 [W m-2]

Iste granine vrijednosti izloenosti kao za oko

E = 21011 [W m-2]

H = 200 CA

11

-2

700-1400

E = 210 CA [W m ]

1400- 1500

E = 1012 [W m-2]

1500-1800
1800-2600
2600-106

3,5 mm

UV
(A, B, C)

Trajanje [s]

otvor

Talasna duina [nm]

vidjeti 11

E = 1013 [W m-2]
E = 1012 [W m-2]

10-7-10-3

10-3-101

H = 1,1104 CA t 0,25 [J m-2]

-2

[J m ]

Iste granine vrijednosti izloenosti kao za oko

E = 1011 [W m-2]

Za talasne duine 1400-105 nm: prenik (dijametar) otvora = 3,5 mm; za talasnu duinu 105-106 nm: prenik (dijametar) otvora = 11 mm
Ako je talasna duina ili druga karakteristika lasera obuhvadena sa dva nivoa ogranienja, primjenjuje se ona koja je restiktivnija.

101-103

103-3104

E = 2103 CA [W m-2]

Tabela 5: Primijenjeni faktori korekcije i drugi parametri prorauna

Vaei spektralni raspon (nm)

Vrijednost

<700

CA = 1,0

7001050

CA = 100,002(-700)

10501400

CA = 5,0

400-450

CB = 1,0

450 - 700

CB = 100,02(-450)

700 - 1150

CC = 1,0

1150 - 1200

CC = 100,018(-1150)

1200 - 1400

CC = 8,0

< 450

T1 = 10 s

450 - 500

T1 = 10 100,02(-450) s

>500

T1 = 100 s

Parametar iz ICNIRP

za bioloki efekat

vrijednost

min

svi termiki efekti

min = 1,5 mrad

Parametar iz ICNIRP

vaei raspon ugla (mrad)

vrijednost

<min

CE = 1,0

min << 100

CE = /min

>100

CE = 2/(minmax) mrad s
max = 100 mrad

<1,5

T2 = 10 s

1,5 < < 100

T2 = 10 10 (-1,5)/98,5s

>100

T2 = 100 s

Parametri kako su popisani u ICNIRP

CA

CB

CC

T1

CE

T2

t100

= 11 [mrad]
4

100<t< 10
4

t>10

= 1,1 t0,5 [mrad]

= 110 [mrad]

Tabela 6: Korekcije za ponovljenu izloenost

Parametar

Tmin

Vaei spektralni raspon (nm)

Vrijednost

315 < 400

Tmin = 10-9 s (= 1 ns)

400 < 1050

Tmin = 18 10-6 s (= 18 s)

1050 < 1400

Tmin = 50 10-6 s (= 50 s)

1400 < 1500

Tmin = 10-3 s (= 1 ms)

1500 < 1800

Tmin = 10 s

1800 < 2600

Tmin = 10-3 s (= 1 ms)

2600 < 106

Tmin = 10-7 s (= 100 ns)

Napomena: Svako od tri pravila primjenjuje se na ponovljenu izloenost zraenju iz laserskih sistema ponavljajueg impulsa ili skeniranja.
1.
2.
3.

Izloenost svakom pojedinanom impulsu zraenja u nizu emisija ne smije prelaziti najvii granini nivo za pojedinaan impuls
takvog trajanja impulsa.
Izloenost svakoj grupi impulsa (ili podgrupii impulsa u nizu) izvrenom u vremenu t ne smije prelaziti granine vrijednosti
izloenosti za vrijeme t.
Izloenost svakom pojedinanom impulsu u grupi impulsa ne smije prelaziti granine vrijednosti za pojedinaan impuls pomnoen
faktorom kumulativno-toplotne korekcije Cp=N-0,25, gdje je N broj impulsa. Ovo se pravilo primjenjuje samo na granine vrijednosti
izloenosti za zatitu od toplotnih povreda, kada se svi impulsi u manje od Tmin smatraju jednim pojedinanim impulsom.

37.
Na osnovu lana 24 stav 3 Zakona o hidrometeorolokim poslovima ("Slubeni list
CG", br. 26/10 i 30/12), Ministarstvo odrivog razvoja i turizma, donijelo je
PRAVILNIK
O SADRAJU JEDINSTVENE BAZE PODATAKA O STANJU VREMENA, KLIME I
VODA

lan 1
Ovim pravilnikom propisuje se sadraj jedinstvene baze podataka o stanju vremena,
klime i voda, ukljuujui i vode mora (u daljem tekstu: jedinstvena baza), i nain evidencije, verifikacije, uvanja i korienja tih podataka.
lan 2
Jedinstvena baza sadri:
1. meteoroloke podatke o:
1) temperaturi vazduha (terminska, maksimalna, minimalna);
2) koliini padavina;
3) vazdunom pritisku;
4) osunavanju;
5) relativnoj vlanosti vazduha;
6) temperaturi zemljita na razliitim dubinama;
7) stanju tla;
8) visini snijenog pokrivaa;
9) horizontalnoj vidljivosti;
10) brzini i smjeru vjetra;
11) atmosferskim pojavama;
12) oblanosti;
13) pojavama uz oblanost;
14) rodu, vrsti i visini baze oblaka;
15) temperaturi vode mora;
16) stanju povrine mora; i
17) smjeru kretanja talasa.
2. hidroloke podatke o:
1) hidrometrijskom mjerenju povrinskih voda;
2) vodostaju; i
3) proticaju.
3. podatke o kvalitetu voda o:
1) fiziko-hemijskim parametrima vode; i
2) mikrobiolokim i saprobiolokim parametima vode.

 90 - 2

14. 2014.

lan 3
Evidencija podataka u jedinstvenu bazu vri se unosom podataka iz:
1) dnevnika klimatolokih mjerenja i osmatranja;
2) dnevnika mjerenja i osmatranja glavne meteoroloke stanice (GMS);
3) traka sa registriri (heliografske, termohigrografske, pluviografske, barografske
trake);
4) dnevnika mjerenja i osmatranja povrinskih voda;
5) dnevnika terenskih izvjetaja kvaliteta voda; i
6) analitikih dnevnika.
Podaci iz stava 1 ovog lana unose se nakon primarne kontrole podataka.
lan 4
Verifikacija podataka u jedinstvenoj bazi vri se primjenom:
1) limita;
2) kontrole interne konzistencije; i
3) prostorne kontrole.
Primjena limita za podatke koji se verifikuje obuhvata uporeivenje sa postojeim
vrijednostima limita u jedinstvenoj bazi (minimalna i maksimalna vrijednost, ekstremi).
Primjena kontrole interne konzistencije, vri se provjerom usklaenosti podataka koji
su evidentirani na mjernoj stanici.
Primjena prostorne kontrole za podatke koji se verifikuje, obuhvata uporeivanje sa
podacima evidentiranim na prostorno najblioj mjernoj stanici istih ili slinih meteorolokih ili hidrolokih karakteristika.
Verifikacija podataka vri se za svaki evidentirani podatak u jedinstvenoj bazi.
lan 5
Podaci iz jedinstvene baze, u pisanoj formi, uvaju se u skladu sa zakonom kojim je
ureena arhivska djelatnost.
Podaci iz jedinstvene baze, u elektronskoj formi, uvaju se u skladu sa zakonom
kojim je ureena informaciona bezbjednost.
lan 6
Podaci iz jedinstvene baze koriste se u realnom vremenu (Real time) i u nerealnom
vremenu (Non-real time).
Podaci u realnom vremenu koriste se za:
- izradu analiza, u cilju utvrivanja trenutnih hidrometeorolokih prilika;
- obavijetavanje zainteresovanih organa, organizacija i zainteresovane javnosti o
stanju meteorolokih i hidrolokih prilika; i
- upozorenja nadlenim dravnim organima, organima uprave i organima lokalne
samouprave, u sluaju vanrednih meteorolokih i hidrolokih prilika.
Podaci u nerealnom vremenu koriste se za:
- izradu publikacija-biltena o stanju meteorolokih i hidrolokih prilika (mjesenih,
sezonskih, godinjih); i
- izradu podloga, studija, projekata, elaborata i druge dokumentacije.

lan 7
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.

Broj:10-664/13
Podgorica, 30. decembra 2013. godine

Ministar,
Branimir Gvozdenovi, s.r.

38.
Na osnovu lana 66 stav 3, lana 71 stav 3 i lana 73 stav 4 Zakona o ljekovima
(Slubeni list CG , br. 56/11 i 6/13), Ministarstvo zdravlja, donijelo je
PRAVILNIK
O BLIIM USLOVIMA I DOKUMENTACIJI POTREBNOJ ZA ODOBRAVANJE I
SPROVOENJE KLINIKIH ISPITIVANJA LJEKOVA ZA UPOTREBU U
HUMANOJ MEDICINI
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Kliniko ispitivanje ljekova za upotrebu u humanoj medicini odobrava se i sprovodi pod
uslovima, na nain i po postupku propisanim ovim pravilnikom.
lan 2
Kliniko ispitivanje lijeka obavlja se u skladu sa Smjernicama Dobre klinike prakse ime
se obezbjeuje zatita prava, bezbjednost i dobrobit ispitanika, kao i vjerodostojnost rezultata
klinikih ispitivanja.
Klinika ispitivanja se sprovode u skladu sa posljednjom auriranom verzijom Smjernica
Evropske agencije za ljekove: Note for Guidance on Good Clinical Practice.
Uz Smjernice iz stava 2 ovog lana, klinika ispitivanja nad maloljetnim licima sprovode
se i u skladu sa Smjernicama Evropske agencije za ljekove: Clinical Investigation of Medicinal
Products in the Paediatric Population.
Smjernice iz st. 2 i 3 ovog lana, objavljuju se na internet stranici Ministarstva zdravlja i
Agencije za ljekove i medicinska sredstva (u daljem tekstu: Agencija).
lan 3
Klinika ispitivanja se sprovode na nain da na najmanju moguu mjeru smanje bol,
neugodnost, strah i rizik za ispitanika, naroito rizik vezan za mogunost promjene genetskog
zapisa/materijala ispitanika.
lan 4
Ljekovi se kliniki ispituju na osnovu postojeih rezultata farmaceutskog i farmakolokotoksikolokog ispitivanja (u daljem tekstu: pretklinika ispitivanja).
Kliniko ispitivanje lijeka obuhvata i neintervencijsko kliniko ispitivanje lijeka,
nekomercijalno kliniko ispitivanje lijeka koje sprovode nauno-istraivake ustanove bez
uestvovanja proizvoaa ljekova i kliniko ispitivanje bioraspoloivosti, odnosno
bioekvivalencije.
II. POSTUPAK SPROVOENJA KLINIKOG ISPITIVANJA
1. Odobravanje klinikog ispitivanja lijeka
lan 5
Zahtjev sa dokumentacijom za odobravanje klinikog ispitivanja za lijek koji nema
dozvolu za stavljanje lijeka u promet (u daljem tekstu: dozvola za lijek) kao i za kliniko
ispitivanje koje se ne vri u skladu sa dozvolom za lijek ili zahtijeva dodatne dijagnostike

procedure, kao i procedure praenja koje su utvrene Protokolom klinikog ispitivanja lijeka,
podnosi se Agenciji.
Zahtjev sa dokumentacijom podnosi se na crnogorskom jeziku.
Dokumentacija iz stava 1 ovog lana podnosi se u elektronskoj i pisanoj formi.
lan 6
Dokumentacija za odobravanje klinikog ispitivanja sadri:
1) propratno pismo predlagaa klinikog ispitivanja, sa naznakom pravnog lica, odnosno
pravnih lica u Crnoj Gori u kojem ili u kojima e se sprovoditi kliniko ispitivanje;
2) ispunjen obrazac za odobravanje klinikog ispitivanja lijeka;
3) Protokol klinikog ispitivanja (u daljem tekstu: Protokol);
4) saetak Protokola;
5) pozitivno miljenje Etikog komiteta ili izjavu da je identina dokumentacija istovremeno
predata i Etikom komitetu;
6) Brouru za istraivaa;
7) dosije o ispitivanom lijeku (IMPD), kada lijek nema dozvolu za lijek;
8) saetak karakteristika lijeka koji ima dozvolu za lijek;
9) pisanu izjavu strunog kolegijuma, direktora ili drugog ovlaenog lica ustanove u kojoj
e se vriti kliniko ispitivanje, da daje saglasnost na imenovanje glavnog istraivaa i
istraivakog tima, saglasnost o upotrebi prostora, kadra i opreme prilikom izvoenja
klinikog ispitivanja, kao i da e omoguiti glavnom istraivau uslove za izvoenje
klinikog ispitivanja i neometan rad oditora, monitora i inspektora dobre klinike prakse u
klinikom ispitivanju;
10) potpisanu izjavu glavnog istraivaa da je upoznat sa osobinama lijeka u ispitivanju i sa
ciljem ispitivanja, kao i da e ispitivanje sprovoditi u skladu s Protokolom i vaeim
propisima i Smjernicama Dobre klinike prakse u klinikom ispitivanju;
11) kratku biografiju i reference glavnog istraivaa;
12) dokumentaciju o lijeku koji se ispituje, vaei sertifikat Dobre proizvoake prakse (GMP
sertifikat) za lijek koji se kliniki ispituje;
13) vaei sertifikat Dobre proizvoake prakse za mjesto proizvodnje bioloki aktivne
supstance, odnosno izjavu kvalifikovanog lica za putanje serije lijeka za kliniko
ispitivanje kojom potvruje da je bioloki aktivna supstanca proizvedena u skladu sa
GMP;
14) dokaz o osiguranju ispitanika od strane predlagaa od moguih tetnih posljedica
uestvovanja u klinikom ispitivanju lijeka;
15) obrazac informisanog pristanka, ostale pisane informacije za ispitanika, kao i izvorni tekst,
ako se radi o prevodu;
16) izvjetaj o do sada poznatim neeljenim dejstvima lijeka koji se ispituje, ako postoji,
ukoliko nije u sastavu Broure za istraivaa;
17) spisak drava u kojima je lijek dobio dozvolu za lijek, ako postoji;
18) spisak drava u kojima je odobreno kliniko ispitivanje istog lijeka, odnosno odobrenja
ovlaenih tijela;
19) spisak centara u kojima se vri isto kliniko ispitivanje, ako je multicentrino;
20) spisak predate dokumentacije, sa naznakama verzija i datumima;
21) uzorak test liste/CRF;
22) TSE sertifikat kojim se potvruje da materijal ivotinjskog ili humanog porijekla koji se
koristi u proizvodnji lijeka ne predstavlja rizik za transmisionu spongiformnu
encefalopatiju, ukoliko je potreban;

23) ovjerenu kopiju ugovora o prenosu ovlaenja sa naruioca klinikog ispitivanja na

podnosioca zahtjeva, ukoliko se razlikuju;
24) dokaz da su plaene propisane naknade Agenciji;
25) dodatne informacije koje se odnose na zatitu zdravlja ispitanika, na zahtjev Agencije;
26) dodatne zahtjeve za ljekove za naprednu terapiju.
Izuzetno od lana 5 stav 2 ovog pravilnika, dokumentacija iz stava 1 ta. 3, 6, 7, 12, 13,
16, 21, 22 i 26 ovog lana, moe se podnijeti i na engleskom jeziku.
Obrazac iz stava 1 taka 2 ovog lana, objavljuje se na internet stranici Agencije.

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)

lan 7
Propratno pismo iz lana 6 stav 1 taka 1 ovog pravilnika, sadri:
logo, naziv i adresu naruioca klinikog ispitivanja;
naziv klinikog ispitivanja;
predmet/kratak sadraj zahtjeva za odobravanje klinikog ispitivanja;
naziv lijeka koji se kliniki ispituje;
farmaceutski oblik, jainu, pakovanje lijeka koji se kliniki ispituje;
ime proizvoaa;
datum i potpis odgovornog lica za dokumentaciju za klinika ispitivanja;
spisak dokumentacije.

lan 8
Protokol sadri:
1) opte informacije;
2) osnovne informacije;
3) ciljeve i svrhu ispitivanja;
4) plan ispitivanja;
5) kriterijume za ukljuivanje i iskljuivanje ispitanika (izbor ispitanika);
6) podatke o lijeenju ispitanika;
7) procjenu efikasnosti;
8) procjenu bezbjednosti;
9) statistike podatke;
10) podatke o direktnom pristupu izvornim podacima ili dokumentima;
11) podatke o kontroli kvaliteta i obezbjeenju kvaliteta;
12) etike aspekte ispitivanja;
13) podatke o rukovanju podacima i uvanju dokumentacije;
14) podatke o finansiranju i osiguranju ispitanika;
15) nain objavljivanja rezultata iz klinikog ispitivanja;
16) druge priloge.
lan 9
Broura za istraivaa (u daljem tekstu: Broura) je dokument koji sadri pretklinike i
klinike podatke o ispitivanom lijeku.
Broura sadri:
1) naslovnu stranu;
2) izjavu o povjerljivosti podataka;
3) sadraj;
4) saetak;
5) uvod;

fizika, hemijska i farmaceutska svojstva farmaceutskog oblika lijeka;

podatke o pretklinikim ispitivanjima lijeka;
podatke o djelovanju ispitivanog lijeka na ovjeka;
zakljuak.
Pored podataka iz stava 2 ovog lana, Broura sadri informacije o kvalitetu, bezbjednosti
i efikasnosti lijeka, kao i dosadanju ocjenu odnosa koristi i rizika lijeka koji se ispituje.
Informacije iz stava 3 ovog lana, odnose se na lijek koji se kliniki ispituje, kao i na
komparativni lijek.
6)
7)
8)
9)

lan 10
Detaljni sadraj Protokola i Broure, se u formi uputstva, objavljuje na internet stranici
Agencije.
lan 11
Agencija izdaje odobrenje nakon dobijanja pozitivnog miljenja Etikog komiteta,
u zakonom predvienim rokovima.
Za ksenogene ljekove rokovi za izdavanje odobrenja za sprovoenje klinikog ispitivanja
mogu biti produeni.
2. Evidentiranje klinikog ispitivanja lijeka
lan 12
Prije poetka ispitivanja lijeka koji ima dozvolu za lijek, predlaga podnosi prijavu
Agenciji za neintervencijsko kliniko ispitivanje, koje Agencija evidentira.
Prijava sa dokumentacijom za neintervencijsko ispitivanje bezbjednosti ili efikasnosti
lijeka, bez obzira na to da li je predlaga sprovodi dobrovoljno ili na osnovu uslova pod kojima je
dobio dozvolu za lijek, podnosi se Agenciji na crnogorskom jeziku.
lan 13
Dokumentacija iz lana 12 stav 2 ovog pravilnika, sadri:
1) propratno pismo iz lana 6 stav 1 taka 1 ovog pravilnika;
2) ispunjen obrazac za prijavu klinikog ispitivanja;
3) plan ispitivanja;
4) odobren saetak karakteristika lijeka i odobreno uputstvo za lijek;
5) pozitivno miljenje Etikog komiteta ili izjavu da je identina dokumentacija istovremeno
predata i Etikom komitetu;
6) rjeenje o izdatoj dozvoli za lijek;
7) dokaz da su plaene propisane naknade Agenciji;
8) odluku Komiteta za ocjenu rizika iz oblasti farmakovigilance (Pharmacovigilance Risk
Assessment Committee, u daljem tekstu: PRAC) Evropske agencije za ljekove, ako je bio
ukljuen u odluivanje;
9) dodatne informacije koje se odnose na zatitu zdravlja ispitanika, na zahtjev Agencije.
Dokumentacija iz stava 1 ovog lana podnosi se u elektronskoj i pisanoj formi.
Agencija izdaje potvrdu o evidentiranju neintervencijskog klinikog ispitivanja lijeka
najkasnije 30 dana od dana podnoenja uredne prijave.
Obrazac za prijavu klinikog ispitivanja iz stava 1 taka 2 ovog lana, objavljuje se na
internet stranici Agencije.

3. Izmjene i dopune klinikog ispitivanja lijeka

lan 14
Ako tokom sprovoenja klinikog ispitivanja lijeka nastanu sutinske izmjene i dopune,
predviene zakonom, nosilac odobrenja klinikog ispitivanja podnosi Agenciji zahtjev sa
dokumentacijom za odobravanje sutinskih izmjena i dopuna Protokola, odnosno odobrenja za
sprovoenje klinikog ispitivanja lijeka.
Uz zahtjev podnosi se dokumentacija, koja sadri:
1) propratno pismo;
2) ispunjen obrazac zahtjeva;
3) dokumentaciju koja se odnosi na sutinske izmjene i dopune;
4) pozitivno miljenje Etikog komiteta;
5) dokaz da je PRAC odobrio izmjenu i dopunu (u sluaju postmarketinkog ispitivanja o
bezbjednosti ili o efikasnosti lijeka) ako je bio ukljuen u postupak;
6) dokaz da su plaene propisane naknade Agenciji.
Agencija odobrava sutinske izmjene i dopune Protokola odnosno odobrenja za
sprovoenje klinikog ispitivanja lijeka, u roku od 30 dana od prijema zahtjeva.
Obrazac iz stava 2 taka 2 ovog lana, objavljuje se na internet stranici Agencije.

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)

lan 15
Propratno pismo iz lana 14 stav 2 taka 1 ovog pravilnika, sadri:
logo, naziv i adresu predlagaa klinikog ispitivanja;
kratko objanjenje o sutinskim izmjenama i dopunama;
naziv klinikog ispitivanja lijeka;
naziv lijeka koji se kliniki ispituje;
farmaceutski oblik, jainu i pakovanje lijeka;
ime proizvoaa lijeka;
spisak dokumentacije;
datum i potpis odgovornog lica za kliniko ispitivanje lijeka.

lan 16
Nosilac odobrenja klinikog ispitivanja prijavljuje Agenciji administrativne izmjene i
dopune Protokola, odnosno odobrenja za sprovoenje klinikog ispitivanja lijeka.
III . PRAVA I OBAVEZE UESNIKA U KLINIKOM ISPITIVANJU

lan 17
Kliniko ispitivanje se sprovodi u zdravstvenoj ustanovi koja ispunjava sljedee uslove:
ima istraivaki tim koji sprovodi kliniko ispitivanje, kojim rukovodi glavni istraiva sa
iskustvom u tom podruju,
ima odgovarajui prostor i opremu koji omoguavaju izvoenje klinikog ispitivanja
prema planu klinikog ispitivanja.

lan 18
Predlaga klinikog ispitivanja:
1) zakljuuje sa zdravstvenom ustanovom u kojoj se planira sprovoenje klinikog ispitivanja
ugovor, kojim se odreuju: ukupni trokovi sprovoenja klinikog ispitivanja; trokovi

koje snosi predlaga, ukljuujui trokove medicinskih i drugih usluga zdravstvene

ustanove u kojoj se sprovodi kliniko ispitivanje; visina naknade namijenjene zdravstvenoj
ustanovi, istraivakom timu i ispitanicima; obaveze predlagaa ispitivanja da snosi
trokove svih dijagnostikih postupaka i ispitivanja predvienih planom ispitivanja;
2) priprema dokumentaciju koja je potrebna za dobijanje dozvole za kliniko ispitivanje
lijeka, priprema dokumentaciju za prijavljivanje neintervencijskog klinikog ispitivanja
lijeka (ukljuujui postmarketinko ispitivanje o bezbjednosti ili o efikasnosti lijeka), kao i
dokumentaciju koja se prilae uz zahtjev za odobravanje sutinskih izmjena i dopuna
Protokola, odnosno odobrenja za sprovoenje klinikog ispitivanja lijeka;
3) odreuje glavnog istraivaa sa kojim potpisuje ugovor koji sadri i iznos naknade za
obavljanje aktivnosti vezanih za kliniko ispitivanje lijeka;
4) pribavlja saglasnost direktora zdravstvene ustanove za upotrebu prostora, kadra i opreme
za sprovoenje klinikog ispitivanja lijeka u skladu sa Protokolom, Smjernicama Dobre
klinike prakse i vaeim propisima, kao i za neometan nadzor i kontrolu klinikog
ispitivanja;
5) prije poetka klinikog ispitivanja lijeka osigurava ispitanike, za sluaj nastanka tete po
zdravlje ispitanika koja je izazvana klinikim ispitivanjem lijeka, a u skladu s vaeim
propisima;
6) obavjetava glavnog istraivaa i Agenciju o svim novim znaajnim podacima koji se
odnose na lijek koji se kliniki ispituje;
7) obezbjeuje auriranje Broure najmanje jedanput godinje;
8) obezbjeuje podatke o kvalitetu lijeka koji se kliniki ispituje, kao i podatke o ranije
sprovoenom pretklinikom i klinikom ispitivanju tog lijeka;
9) obezbjeuje da je lijek koji se kliniki ispituje proizveden u skladu sa GMP;
10) obezbjeuje da je lijek koji se kliniki ispituje obiljeen:
a. u skladu sa Volume 4 EU Guidelines to Good Manufacturing Practice Medicinal
Products for Human and Veterinary Use (Annex 13)
b. u sluaju da lijek ima dozvolu za lijek, u skladu s vaeim propisima o
obiljeavanju ljekova;
11) obezbjeuje da se dokumentacija o klinikom ispitivanju uva u skladu sa propisima i da
je dostupna Agenciji za potrebe kontrole;
12) obezbjeuje dovoljnu koliinu ispitivanog lijeka za naknadne analize, ako se to pokae
neophodnim i uva dokumentaciju o analizi i karakteristikama uzoraka proizvedene serije;
13) obezbjeuje sistem ifriranja ispitivanog lijeka u slijepim ispitivanjima koji omoguava
brzu identifikaciju lijeka u hitnim sluajevima, ali i onemoguava da se ispitivanje
nepropisno prekine;
14) izvjetava Agenciju i Etiki komitet o svim ozbiljnim neeljenim dejstvima lijeka u
klinikom ispitivanju;
15) obezbjeuje ispitaniku potpunu zdravstvenu zatitu za lijeenje odreenih bolesti ili stanja
koja su posljedica klinikog ispitivanja lijeka;
16) obezbjeuje monitora i oditora u klinikom ispitivanju lijeka;
17) podnosi zahtjev za odobravanje sutinskih izmjena i dopuna klinikog ispitivanja;
18) obavjetava Agenciju o toku sprovoenja klinikog ispitivanja i administrativnim
izmjenama i dopunama, najmanje jednom godinje, a na zahtjev Agencije i ee;
19) ako je kliniko ispitivanje zavreno prije nego to je odreeno planom klinikog
ispitivanja ili je privremeno obustavljeno, obavjetava Agenciju o tome, u roku od 15
dana, uz navoenje detaljnog objanjenja uzroka;

20) obavjetava Agenciju o zavretku klinikog ispitivanja, u roku od 90 dana, pri emu se
zavretkom klinikog ispitivanja smatra dan posljednjeg pregleda posljednjeg ukljuenog
ispitanika u kliniko ispitivanje;
21) dostavlja Agenciji izvjetaj o zavrenom klinikom ispitivanju, u roku od godinu dana od
zavretka klinikog ispitivanja.
Uputstvo o sainjavanju izvjetaja o zavrenom klinikom ispitivanju iz stava 1 taka 21
ovog lana, objavljuje se na internet stranici Agencije.
lan 19
Glavni istraiva je lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se sprovodi kliniko
ispitivanje.
Glavni istraiva je lice sa zavrenim fakultetom zdravstvenog usmjerenja i ima dokaz o
sticanju dodatnog znanja u oblasti klinikih ispitivanja ljekova (sertifikate o edukaciji iz oblasti
klinikih ispitivanja), kao i najmanje dvije godine radnog iskustva i vaeu licencu za rad.
Pomoni istraivai mogu biti lica sa zavrenim fakultetom zdravstvenog usmjerenja, a
saradnici u istraivakom timu moraju imati odgovarajue obrazovanje zdravstvenog usmjerenja.

1)
2)

3)
4)
5)

1)
2)

3)
4)
5)

6)

lan 20
Prije poetka klinikog ispitivanja lijeka, glavni istraiva:
dostavlja predlagau klinikog ispitivanja biografiju i dokumentaciju u skladu sa lanom
19 stav 2 ovog pravilnika;
potpisuje izjavu da je upoznat sa osobinama lijeka koji se kliniki ispituje, kao i sa ciljem
klinikog ispitivanja lijeka koje e se izvoditi po predloenom Protokolu, u skladu sa
vaeim zakonskim propisima;
sa predlagaem klinikog ispitivanja potpisuje ugovor o obavljanju aktivnosti vezanih za
kliniko ispitivanje lijeka, u skladu sa vaeim propisima;
dostavlja predlagau klinikog ispitivanja spisak lanova istraivakog tima kojima je
dodijelio obaveze u klinikom ispitivanju;
upoznaje lanove istraivakog tima sa ciljevima klinikog ispitivanja, Protokolom, rezultatima prethodno sprovedenih pretklinikih i klinikih ispitivanja lijeka, test listama i blagovremeno ih obavjetava o sutinskim izmjenama i dopunama klinikog ispitivanja
lijeka.
lan 21
Glavni istraiva u toku klinikog ispitivanja:
odreuje datum poetka i zavretka klinikog ispitivanja lijeka u dogovoru sa
predlagaem, i obavjetava predlagaa o prekidu i zavretku klinikog ispitivanja;
evidentira izdavanje i potronju ljekova koji se kliniki ispituju za svakog ispitanika
(datum, koliine, serijske brojeve, rok trajanja i jedinstvenu identifikacionu ifru
dodijeljenu ispitivanom lijeku i ispitanicima);
obezbjeuje da se ljekovi koji se kliniki ispituju uvaju na nain koji navede predlaga i u
skladu sa propisima;
priprema konani izvjetaj o zavrenom klinikom ispitivanju lijeka;
ukoliko je potrebno, predlae izmjene i dopune Protokola, odnosno odobrenja za
sprovoenje klinikog ispitivanja lijeka, ako se predloene izmjene i dopune odobre,
upoznaje ispitanike sa odobrenim izmjenama i dopunama i da nastavlja lijeenje u skladu
sa tim;
obavjetava predlagaa klinikog ispitivanja o neeljenim dejstvima lijeka.

lan 22
Glavni istraiva i istraivaki tim u toku klinikog ispitivanja lijeka:
1) ukljuuju dovoljan broj ispitanika, u skladu sa Protokolom;
2) daju usmeno i pisano objanjenje ispitanicima, na njima razumljiv nain, o podacima o
lijeku koji se kliniki ispituje, cilju i planu izvoenja klinikog ispitivanja, opasnostima i
koristima za ispitanika, nainu izbora ispitanika, priblinom broju ispitanika i drugim
moguim oblicima lijeenja, kao i o prednostima i nedostacima takvog lijeenja;
3) obezbjeuju potpisani informisani pristanak ispitanika za uestvovanje u klinikom
ispitivanju lijeka;
4) obezbjeuju ispitaniku odgovarajuu zdravstvenu zatitu za vrijeme klinikog ispitivanja i
poslije zavretka klinikog ispitivanja, ako se lijeenje nastavlja ili ako je bolest ili stanje
posljedica klinikog ispitivanja lijeka;
5) obezbjeuju tanost, potpunost, itljivost i aurnost podataka u vezi sa klinikim
ispitivanjem lijeka, kao i povjerljivost podataka koji su dostupni nadzoru predlagaa i
kontroli Agencije;
6) uvaju tajnost ifre ispitanika, sprovode postupak randomizacije ako postoji, i obezbjeuju
da se ifra otkrije samo u sluajevima predvienim Protokolom ili u sluajevima
ugroavanja zdravlja;
7) hitno obrazlau i dokumentuju predlagau svako prijevremeno deifrovanje ispitivanog
lijeka kod sprovoenja slijepog ispitivanja;
8) uvaju osnovnu dokumentaciju koja se odnosi na klinika ispitivanja;
9) prekidaju kliniko ispitivanje ili uvode neophodne izmjene i dopune Protokola, odnosno
odobrenja za sprovoenje klinikog ispitivanja lijeka, u sluajevima neposredne opasnosti/ugroenosti ispitanika i o tome obavjetavaju predlagaa, Etiki komitet i Agenciju.
lanovi istraivakog tima obavjetavaju glavnog istraivaa o neeljenim dejstvima
lijeka koji se kliniki ispituje i neeljenim dogaajima, kao i potrebnim mjerama preduzetim za
zatitu zdravlja ispitanika.
lan 23
Prije poetka klinikog ispitivanja, ispitanika je potrebno usmeno i pisano upoznati sa
ciljem i nainom ispitivanja, oekivanim pozitivnim i negativnim efektima ispitivanja,
neprijatnostima, rizicima, drugim mogunostima lijeenja, obezbjeivanjem povjerljivosti linih
podataka, sa mogunostima naputanja klinikog ispitivanja bilo kada, kao i o nainu i rezultatima
takvog ranijeg iskljuivanja iz klinikog ispitivanja.
Podaci iz stava 1 ovog lana, moraju se ispitaniku predstaviti na to je mogue
jednostavniji nain koji odgovara stepenu mogunosti ispitanika da ih razumije.
lan 24
Kontrolu usaglaenosti sprovoenja klinikog ispitivanja s Protokolom, Smjernicama
Dobre klinike prakse i vaeim propisima vri Agencija i preduzima mjere potrebne za zatitu
javnog zdravlja.
Agencija vri kontrolu klinikog ispitivanja u skladu sa posljednjom auriranom verzijom
propisa objavljenih na sajtu Evropske komisije: EudraLex Vol 10. Clinical Trial Guidelines Ch IV.
Kontrolu iz stava 1 ovog lana, Agencija sprovodi:
1) na mjestima gdje se vri kliniko ispitivanje;
2) u laboratorijama u kojima se vre analize za kliniko ispitivanje;
3) na mjestu proizvodnje lijeka koji se kliniki ispituje;

4) na lokaciji sponzora i ugovornih strana;

Agencija vri kontrolu usaglaenosti klinikog ispitivanja:
1) koje se izvodi na teritoriji Crne Gore (prije poetka, u toku i nakon zavretka
klinikog ispitivanja);
2) kao dio postupka za dobijanje dozvole za lijek;
3) u periodu vaenja dozvole za lijek.
lan 25
Agencija moe izvriti kontrolu i na zahtjev predlagaa klinikog ispitivanja.
Agencija moe prihvatiti kontrolu klinikog ispitivanja koju je u skladu sa Smjernicama
Dobre klinike prakse izvela drava lanica Evropske unije ili druga drava sa istim zahtjevima za
sprovoenje klinikih ispitivanja kao u Crnoj Gori.
IV. ZAVRNA ODREDBA
lan 26
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.
Broj: 011-204/2013
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Ministar,
prof. dr Miodrag Radunovi, s.r.

39.
Na osnovu lana 24 stav 7 i lana 132 stav 3 Zakona o ljekovima (,,Slubeni list CG", br.
56/11 i 6/13), Ministarstvo zdravlja, donijelo je

PRAVILNIK
O NAINU I USLOVIMA OGLAAVANJA LJEKOVA

I.

OSNOVNE ODREDBE

lan 1
Oglaavanje ljekova optoj i strunoj javnosti radi podsticanja propisivanja ljekova, njihovog
snabdijevanja, prodaje i potronje kao i informisanja o ljekovima od strane proizvoaa i nosioca
dozvole za lijek, vri se na nain i pod uslovima propisanim ovim pravilnikom.
lan 2
Oglaavanjem ljekova daje se objektivna i nauno dokazana informacija o lijeku, uz
potovanje etikih normi, u cilju njegove pravilne i racionalne upotrebe, ne dovodei u zabludu
strunu i optu javnost.
Oglaavanje ljekova, vri se pod uslovima iz dozvole za stavljanje lijeka u promet (u daljem
tekstu: dozvola za lijek) i u skladu sa saetkom karakteristika lijeka odobrenom od strane
Agencije za ljekove i medicinska sredstva (u daljem tekstu: Agencija).
lan 3
Oglaavanjem ljekova, u smislu ovog pravilnika, ne smatra se:
1) obiljeavanje spoljnjeg i unutranjeg pakovanja lijeka i sadraj uputstva za lijek koje je
priloeno uz pakovanje;
2) korespondencija, ukljuujui i materijal koji ne slui u promotivne svrhe, a kojom se daje
odgovor na odreeno pitanje u vezi s pojedinim lijekom;
3) objektivne informacije o lijeku i struni materijal koji se odnosi na promjene u pakovanju,
neeljene reakcije na lijek, prodajni katalozi i cjenovnici, pod uslovom da ne sadre
elemente reklamiranja, ukoliko je sadraj informacija objektivan, relevantan, pouzdan,
nepromotivan, razumljiv i potpuno identian saetku karakteristika lijeka, uputstvu za lijek
i pakovanju, koji su odobreni od strane Agencije i ine sastavni dio dozvole za lijek;
4) informacije koje se odnose na stanje zdravlja ili bolesti pod uslovom da se ni indirektno ne
spominje ime lijeka;
5) informacije u toku kampanja imunizacije koje sprovode nadleeni organi i zdravstvene
ustanove;
6) objektivno informisanje na internacionalnim naunim i strunim skupovima koji se
odravaju u Crnoj Gori o lijeku koji nema dozvolu za lijek u Crnoj Gori ali ima dozvolu za
lijek izdatu u zemljama Evropske unije ili zemljama koje imaju iste ili sline zahtjeve za
izdavanje dozvole za lijek, ukoliko informisanje nema elemente reklamiranja.
Informacije o lijeku iz stava 1 taka 3 ovog lana mogu biti dostupne strunoj i optoj javnosti.

lan 4
Nosilac dozvole za lijek i pravna lica koja obavljaju proizvodnju i promet ljekova, duni su da
ljekove oglaavaju u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom.
Obaveza iz stava 1 ovog lana, odnosi se na svako pravno ili fiziko lice koje oglaava ljekove
ili prua informacije o lijeku, ukljuujui njegove terapijske ili profilaktike osobine.
lan 5
Nosilac dozvole za lijek moe da vri promociju lijeka samostalno, sa drugim, ili preko
drugog pravnog lica (u daljem tekstu: uporedna promocija lijeka) u skladu sa zakonom i ovim
pravilnikom.
II.

OGLAAVANJE LIJEKA OPTOJ JAVNOSTI

lan 6
Ljekovi koji se izdaju bez recepta mogu se oglaavati optoj javnosti, u skladu sa lanom 2
ovog pravilnika, ukoliko se ne propisuju i ne izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno
osiguranje Crne Gore (u daljem tekstu: Fond).
lan 7
Oglaavanje lijeka iz lana 6 ovog pravilnika, sadri jasnu informaciju da je proizvod koji se
oglaava lijek i sadri naroito sljedee podatke:
- ime lijeka i internacionalno nezatieno ime, ako lijek sadri samo jednu aktivnu supstancu;
- nain primjene i podatke koji su neophodni za pravilnu upotrebu lijeka;
- vidljivo, itljivo i razumljivo napisano, nacrtano ili govorno upozorenje pacijentu ili
korisniku da paljivo proita uputstvo za lijek ili uputstvo na spoljnjem pakovanju lijeka i
da se o moguem riziku i o neeljenim dejstvima lijeka posavjetuje sa ljekarom,
farmaceutom ili veterinarom, koje glasi: Prije upotrebe paljivo proitati uputstvo o lijeku.
O indikacijama, mjerama opreza i neeljenim dejstvima, posavjetujte se sa svojim ljekarom
ili farmaceutom a za veterinarske ljekove sa veterinarom.
Upozorenje iz stava 1 alineja 3 ovog lana, mora biti istaknuto (upadljivom bojom, uokvireno
i sl.) i veliine najmanje jedne desetine reklamne poruke, ispisano slovima odgovarajue veliine,
tako da je upozorenje mogue uoiti i bez tekoa proitati.
U reklamnim porukama u elektronskim medijima, upozorenje iz stava 1 alineja 3 ovog lana,
prikazuje se samostalno i u posebnom kadru, uz prateu razgovjetnu glasovnu poruku identinog
sadraja.
Kod reklamiranja putem interneta, upozorenje iz stava 1 alineja 3 ovog lana, mora biti
sastavni dio poetne, odnosno glavne strane internet poruke ili reklame, a ne strane koja se daje
kao veza sa glavnom stranom.
lan 8
Reklamna poruka namijenjena optoj javnosti treba da bude takva da se njome ne stvara
utisak:
- da lijek nema neeljenih dejstava;
- da prije uzimanja lijeka nije potrebno konsultovati ljekara, odnosno da se uzimanjem lijeka
moe izbjei ljekarski pregled, savjet ili hirurka intervencija, i odreivati dijagnozu i pruati
savjete o lijeenju putem pote, elektronske pote ili drugih naina informisanja;
- da uzimanje lijeka garantuje uspjeh u lijeenju bolesti;

- da je lijek bolji ili jednako dobar od nekog drugog lijeka;

- da je lijek dobro uzimati i kada nema znakova bolesti odnosno da poboljava zdravlje;
- da e zdravlje lica koja ne uzima lijek biti narueno, osim u sluajevima iz lana 3 stav 1
taka 5 ovog pravilnika;
- da je lijek zbog svog prirodnog porijekla bezbjedan i efikasan;
- da lijek predstavlja prehrambeni, kozmetiki ili drugi proizvod opte upotrebe;
- da proizvod koji nije lijek, ima ljekovita svojstva;
- da se propisani lijek moe zamijeniti s drugim lijekom.
Reklamnom porukom iz stava 1 ovog lana ne moe se:
- oglaavanje usmjeriti iskljuivo ili uglavnom na djecu, prikazivati djeca koja uzimaju lijek
odnosno kojima je lijek dostupan bez prisustva odraslih lica;
- ukljuivati preporuke zdravstvenih ili naunih radnika i lica koje bi zbog svoje popularnosti
mogle uticati na korienje ljekova;
- koristiti istorije bolesti ili prikazivati dijagnostiki postupci koji bi mogli dovesti do
pogrenog samolijeenja ili samodijagnoza;
- pozivati na dokaze o ozdravljenju na neprikladan, uznemiravajui ili obmanjujui nain;
- vriti upotreba neprimjerenih, uznemirujuih ili obmanjujuih izraza i slikovno prikazivati
promjene u ljudskom tijelu izazvane boleu, povreivanjem ili djelovanjem nekog lijeka na
ljudsko tijelo ili djelove tijela;
- navoditi obavjetenje o ukljuivanju lijeka na listu ljekova koji se propisuju i izdaju na teret
sredstava Fonda, osim u sluajevima iz lana 3 stav 1 taka 5 ovog pravilnika;
- navoditi cijena lijeka, odnosno cijena koja se obezbjeuje iz sredstava Fonda.
lan 9
Prilikom reklamiranja lijeka optoj javnosti, ne mogu se prikupljati i iznositi lini podaci o
bolesti odreenog lica ili grupe lica, njihovim dijagnozama, terapijskim postupcima koji su
primijenjeni u postupku lijeenja i ljekovima koji su im propisani.
lan 10
Pri reklamiranju lijeka optoj javnosti ne navodi se naziv apoteke, veterinarske ustanove i
pravnog lica koje vri promet ljekova na veliko.
lan 11
Organ dravne uprave nadlean za poslove zdravlja, odnosno organ dravne uprave nadlean
za poslove veterinarstva moe, u skladu sa zakonom, kada je to u optem interesu (u sluaju
epidemije, epizootije, elementarnih nepogoda odnosno vanrednih stanja), putem medija odnosno
na drugi odgovarajui nain da obavijesti graane o upotrebi ljekova koji se izdaju na recept.
III.

OGLAAVANJE LIJEKA STRUNOJ JAVNOSTI

lan 12
Oglaavanje strunoj javnosti lijeka koji se izdaje na recept treba da sadri informacije o
lijeku koje su date u skladu sa lanom 2 ovog pravilnika.
Podaci o lijeku iz stava 1 ovog lana treba da budu tani, aurirani, relevantni i provjeriljivi
sa navoenjem izvora informacija, i dovoljni da strunoj javnosti omogue sopstveni zakljuak o
terapijskoj vrijednosti lijeka, kao i da sadre datum kada su sastavljeni ili poslednji put revidirani.

Navodi, tabele ili drugi podaci koji su preuzeti iz medicinskih asopisa ili drugih naunih
radova koji su dio promotivnih materijala o lijeku, vjerno se prenose uz navoenje literature i
tanog izvora informacija.
Pored podataka iz stava 1 ovog lana, promovisanje lijeka moe da sadri i podatke o
prodajnoj cijeni lijeka, odnosno cijeni koja se obezbjeuje iz sredstava Fonda.
lan 13
Pristup materijalima kojima se lijek oglaava strunoj javnosti u bilo kojem obliku, je
ogranien samo na strunu javnost.
Organizovanje promotivnih skupova vri se samo za strunu javnost na nain da budu
ogranieni na osnovnu svrhu odravanja skupa.
lan 14
Oglaavanje lijeka strunoj javnosti vre zaposleni kod nosioca dozvole za lijek, koji imaju
odgovarajua znanja o lijeku i dodatne edukacije potrebne da strunoj javnosti obezbijede sve
potrebne strune informacije u skladu sa lanom 2 ovog pravilnika.
Nosilac dozvole za lijek treba da obezbijedi stalnu edukaciju zaposlenih koji oglaavaju
ljekove, kao i provjeru njihovih znanja, radi obezbjeivanja potpunih, preciznih i tanih
informacija o lijeku koji promoviu i o tome vode evidenciju.
lan 15
Zaposleni iz lana 14 stav 1 ovog pravilnika, treba da prilikom svake posjete strunoj javnosti,
obezbijede poslednji odobreni saetak karakteristika lijeka za sve ljekove koje predstavljaju.
Lica iz stava 1 ovog lana su duna da nosiocu dozvole za lijek prenesu sve informacije do
kojih su dola u postupku oglaavanja lijeka, posebno podatke o neeljenim dejstvima lijeka.
lan 16
Zaposleni iz lana 14 stav 1 ovog pravilnika, mogu strunoj javnosti poklanjati samo
predmete koji nemaju veu vrijednost, odnosno ija je vrijednost simbolina i koji su u vezi sa
medicinskom, stomatolokom, farmaceutskom ili veterinarskom praksom, odnosno djelatnosti
poslodavca kod koga su predstavnici strune javnosti zaposleni.
Struna javnost ne moe stei bilo kakvu korist kao podsticaj za propisivanje, izdavanje,
nabavku, odnosno potronju lijeka osim predmeta iz stava 1 ovog lana.
lan 17
U postupku oglaavanja lijeka strunoj javnosti ne moe se vriti:
- podsticanje zdravstvenih radnika i veterinara, da jedan lijek zamijene drugim lijekom iz iste
terapijske grupe bez postojanja jasne medicinske indikacije;
- iznoenje tvrdnje ili zakljuka o efikasnosti ljekova koji su predmet klinikih ispitivanja u
zemlji ili inostranstvu, osim u sluaju postmarketinkog neintervencijskog ispitivanja lijeka;
- korienje saetka karakteristika lijeka i uputstva za lijek ija je veliina slova manja od 3
mm, odnosno korienje drugog naina tampe koji onemoguava lako itanje i razumijevanje;
- objavljivanje putem medija informacija koje su namijenjene zdravstvenim radnicima i
veterinarima;
- umanjivanje znaaja upozorenja o mjerama opreza ili neeljenim dejstvima navedenim u
odobrenom saetku karakteristika lijeka i uputstvu za lijek;
- umanjivanje terapijske vrijednosti nekog drugog lijeka koji ima dozvolu za lijek ili na bilo
koji drugi nain podsticanje sumnji u vrijednost drugog lijeka;

- korienje materijala zatienog bilo kojim oblikom zatite intelektualne svojine bez
prethodnog pristanka vlasnika;
- korienje razglednica ili drugih oblika pisanih poiljki iji sadraj moe biti dostupan i
itljiv drugim licima osim strunoj javnosti;
- korienje telefona, telefaksa, elektronske pote ili drugih elektronskih sistema lica koja
pripadaju strunoj javnosti, bez prethodnog pristanka da se na taj nain oglaavaju ili
obavjetavaju o svom radu.
lan 18
Struni i nauni skupovi i predavanja koje organizuju ili finansiraju proizvoai, nosioci
dozvole odnosno pravna lica koja vre promet ljekova na veliko, su edukativnog sadraja i u
skladu sa naunim dostignuima i ne mogu se organizovati samo radi oglaavanja lijeka.
Svi ostali sadraji skupova iz stava 1 ovog lana, su propratni u odnosu na glavnu svrhu
skupa.
lan 19
Zaposleni iz lana 14 stav 1 ovog pravilnika, mogu zdravstvenim i veterinarskim radnicima
koji propisuju odnosno primjenjuju ljekove, na pisani zahtjev, dati besplatan uzorak lijeka pod
sljedeim uslovima:
- da lijek ima dozvolu za lijek;
- da je uzorak u najmanjem pakovanju koje se pojavljuje na tristu za odgovarajuu indikaciju,
i da je oznaen sa napomenom na pakovanju: ,,Besplatan uzorak, nije za prodaju;
- da je besplatni uzorak lijeka iskljuivo namijenjen upoznavanju sa karakteristikama novog
lijeka koji se prvi put stavlja u promet;
- da je koliina besplatnih uzoraka ograniena na jedno najmanje pakovanje novog lijeka u
toku jedne kalendarske godine;
- da besplatan uzorak lijeka ne sadri opojne droge ili psihotropne supstance;
- da se uz svaki besplatni uzorak lijeka priloi saetak karakteristika lijeka.
lan 20
Nosilac dozvole za lijek je duan da vodi evidenciju o svim besplatno podijeljenim uzorcima
ljekova sa priloenim zahtjevima zdravstvenih, odnosno veterinarskih radnika.
U evidenciji mora biti naznaeno ime i prezime zdravstvenog ili veterinarskog radnika, naziv
zdravstvene ili veterinarske ustanove i datumi kada su besplatni uzorci urueni.
lan 21
Nosilac dozvole za lijek je duan da vodi evidenciju i uva uzorke svih promotivnih
materijala i reklamnih poruka koje su koriene za oglaavanje ljekova, uz navoenje kome su bili
namijenjeni, datuma i mjesta njihovog objavljivanja, kao i lica kojima su materijali dostavljeni.
lan 22
Organizatori skupova i predavanja iz lana 18 ovog pravilnika, duni su da vode evidenciju i
da uvaju podatke o skupovima koje su organizovali ili finansijski podrali.
lan 23
Na oglaavanje tradicionalnog biljnog lijeka koji je upisan u registar koji vodi Agencija,
shodno se primjenjuju odredbe ovog pravilnika, stim da obavjetenje sadri i naznaku:

Tradicionalni biljni lijek za primjenu kod indikacija koje su rezultat iskljuivo njegove
dugotrajne upotrebe i iskustva.
lan 24
Na oglaavanje homeopatskog lijeka koji je upisan u registar koji vodi Agencija, shodno se
primjenjuju odredbe ovog pravilnika stim da obavjetenje sadri i naznaku: Homeopatski lijek
bez odobrene terapijske indikacije. Konsultovati doktora ukoliko simpotmi potraju.
Prilikom oglaavanja homeopatskog lijeka koji je upisan u registar Agencije navode se samo
podaci koji su odobreni za obiljeavanje homeopatskog lijeka.
lan 25
O oglaavanju lijeka koje se vri suprotno odredbama ovog pravilnika Agencija obavjetava
nadlenu inspekciju i po potrebi strunu i optu javnost.
IV. ZAVRNA ODREDBA
lan 26
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Slubenom listu Crne
Gore.
Broj: 011-205/2013
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Ministar,
prof. dr Miodrag Radunovi, s.r.

40.
Na osnovu lana 50 Opteg zakona o obrazovanju i vaspitanju (Slubeni list
RCG, br. 64/02, 31/05 i 49/07 i Slubeni list CG", br. 45/10, 45/11 i 39/13) i lana
196 Zakona o optem upravnom postupku (Slubeni list RCG, broj 60/03 i
Slubeni list CG", broj 32/11), Ministarstvo prosvjete donijelo je
RJEENjE
O IZDAVANjU LICENCE PRIVATNOJ USTANOVI ORGANIZATORU
OBRAZOVANjA ODRASLIH EDUCO CENTAR" U PODGORICI
1. Izdaje se licenca Privatnoj ustanovi Organizatoru obrazovanja odraslih
Educo centar" u Podgorici, za izvoenje Programa obrazovanja odraslih za uenje
arapskog jezika, kineskog jezika, ruskog jezika, francuskog jezika, panskog jezika,
italijanskog jezika, njemakog jezika, holandskog jezika i crnogorskog jezika.
2. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u Slubenom
listu Crne Gore".
UP I broj: 07 - 865
Podgorica, 20. septembra 2013. godine
Ministar,
Slavoljub Stijepovi, s.r.

41.
Na osnovu lana 50 Opteg zakona o obrazovanju i vaspitanju (Slubeni list
RCG, br. 64/02, 31/05 i 49/07 i Slubeni list CG", br. 45/10, 45/11 i 39/13) i lana
196 Zakona o optem upravnom postupku (Slubeni list RCG, broj 60/03 i
Slubeni list CG", broj 32/11), Ministarstvo prosvjete donijelo je
RJEENjE
O IZDAVANjU LICENCE PRIVATNOJ USTANOVI ORGANIZATORU
OBRAZOVANjA ODRASLIH VEDUCO" IZ ROAJA
1. Izdaje se licenca Privatnoj ustanovi Organizatoru obrazovanja odraslih
VEDUCO" iz Roaja, za izvoenje Programa obrazovanja odraslih: za sticanje
znanja i vjetina rada na raunaru, za uenje engleskog jezika, za uenje njemakog
jezika, za uenje francuskog jezika, za sticanje preduzetnikih znanja i vjetina i za
osposobljavanje za zanimanje organizatora/ke rada gerontodomaina/ca.
2. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u Slubenom
listu Crne Gore".
UP I broj 07-941
Podgorica, 21. novembra 2013. godine
Ministar,
Slavoljub Stijepovi, s.r.

42.
Na osnovu lana 45 stav 2 taka 10 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore (Sl.
list Crne Gore, broj 40/10, 46/10 i 06/13), a u vezi sa lanom 5 Zakona o visini
stope zatezne kamate (Sl. list Crne Gore, broj 83/09), guverner Centralne banke
Crne Gore donio je
ODLUKU
O UTVRIVANJU STOPE ZATEZNE KAMATE ZA PERIOD OD 01.
JANUARA DO 30. JUNA 2014. GODINE
1. Za period od 1. januara do 30. juna 2014. godine stopa zatezne kamate iznosi
7,25 %.
Br. 0102-33/1
Podgorica, 3. januara 2014. godine
Centralna banka Crne Gore
Guverner,
mr Milojica Daki, s.r.

43.
Na osnovu lana 19 stav 2 Zakona o hartijama od vrijednosti ("Sl. list RCG",
br. 59/00 i "Sl. list CG", br. 06/13) i lana 20 stav 3 Statuta Komisije za hartije od
vrijednosti ("Sl. list CG", br. 04/13), Komisija za hartije od vrijednosti, na 95.
sjednici od 30. decembra 2013. godine, donosi
ODLUKA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O VISINI NAKNADA ZA RAD
KOMISIJE ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
lan 1
U Odluci o visini naknada za rad Komisije za hartije od vrijednosti (Sl. list
CG, broj 54 /13) lan 3 mijenja se i glasi:
Naknade za vrenje nadzora plaaju:
1) Centralna Depozitarna Agencija a.d. 5% od poslovnog prihoda CDA;
2) Berza 5% od poslovnog prihoda Berze;
3) Ovlaeni uesnici na tritu hartija od vrijednosti 0,03% od ostvarenog
prometa po osnovu prodajnih transakcija, i 0,03% po osnovu kupovnih transakcija, a
ne manje od 100 EUR po ovlaenom uesniku na mjesenom nivou.
4) Drutva za upravljanje investicionim fondovima - 4.800 EUR za kontrolu
godinjeg i periodinih izvjetaja;
5) Zatvoreni investicioni fondovi - 4.800 EUR za kontrolu godinjeg i
periodinih izvjetaja;
6) Zajedniki investicioni fondovi - 4.800 EUR za kontrolu godinjeg i
periodinih izvjetaja;
7) Drutva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima - 4.800 EUR na
godinjem nivou za posrednu i neposrednu kontrolu;
8) Kastodi banke i druga pravna lica za obavljanje kastodi poslova - 3.000 EUR
na godinjem nivou za posrednu i neposrednu kontrolu;
9) Depozitarne banke i druga pravna lica za obavljanje depozitarnih poslova 3.000 EUR na godinjem nivou za posrednu i neposrednu kontrolu.
Izuzetno od stava 1 taka 3) ovog lana kod transakcija koje su zakljuene za
raun Kastodi i Depozitarnih banaka, Ovlaeni uesnici plaaju 0,02% od
ostvarenog prometa po osnovu prodajnih transakcija i 0,02% po osnovu kupovnih
transakcija.
Izuzetno od stava 1 taka 3) ovog lana transakcije primarne kupoprodaje
hartija od vrijednosti ne ulaze u obraun naknade.
Naknade iz stava 1 ta. 1) i 2) ovog lana plaaju se polugodinje po obraunu
na osnovu estomjesenog i godinjeg finansijskog izvjetaja, i to do kraja jula za
period januar - jun i do kraja januara za period jul - decembar.
Naknade iz stava 1 taka 3) ovog lana plaaju se mjeseno do 10-og u mjesecu
za prethodni mjesec.
Naknade iz stava 1 ta. 4 do 9 ovog lana plaaju se najkasnije do 30. aprila
tekue godine.
lan 2
lan 9 mijenja se i glasi:

Naknade iz lana 3 stav 1 ta. 1) i 2) obraunavaju se izuzimajui prihode koji

su ranije bili predmet obrauna naknade, ostvarene u prethodnim obraunskim
periodima
lan 3
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
listu Crne Gore.
Broj: 01/1-1777/10-13
Podgorica, 30.12.2013. godine
Komisija za hartije od vrijednosti
Predsjednik Komisije
dr Zoran ikanovi, s.r.

44.
Na osnovu lana 55 stav 2 Zakona o obaveznom osiguranju u saobraaju (Sl.list RCG, br.44/12),
Savjet Agencije za nadzor osiguranja na 124. sjednici od 25.12. 2013. donio je
ODLUKU
O VISINI DOPRINOSA GARANTNOM FONDU ZA 2014.GODINU
lan 1
Redovni doprinos Garantnom fondu, koji su drutva koja obavljaju poslove obaveznih osiguranja u
saobraaju duna da uplate Udruenju, za 2014.godinu utvruje se po stopi od:
- 3% ukupne fakturisane premije za obavezno osiguranje putnika u javnom prevozu od posljedica
saobraajne nezgode, osiguranje od autoodgovornosti i osiguranje vlasnika odnosno korisnika
plovila za tete priinjene treim licima,
- 0.3% ukupne fakturisane premije za osiguranje vlasnika odnosno korisnika vazduhoplova za tete
priinjene treim licima
lan 2
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavie se u Sl. listu Crne Gore.
Broj: 01-1187/4-13
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Predsjednik Savjeta,
Branko Vujovi, s.r.

45.
Na osnovu l. 153 stav 6 i 177 taka 4 Zakona o osiguranju ("Slubeni list RCG",
broj 78/06 i 19/07, Slubeni list Crne Gore, broj 45/12), Savjet Agencije za nadzor
osiguranja donio je
PRAVILNIK
O USLOVIMA ZA POLAGANJE, NAINU POLAGANJA I PROGRAMU STRUNOG
ISPITA ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAENOG AKTUARA
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se uslovi za polaganje, nain polaganja i program
strunog ispita za obavljanje poslova ovlaenog aktuara (u daljem tekstu: struni ispit).
Struni ispit
lan 2
Struni ispit obuhvata sljedee predmete (u daljem tekstu: Program strunog ispita):
1. Finansijska matematika;
2. Vjerovatnoa i matematika statistika;
3. Ekonomija;
4. Raunovodstvo osiguranja;
5. Stohastiko modeliranje
6. Modeli doivljenja;
7. Aktuarska matematika I;
8. Aktuarska matematika II;
9. Investicije i upravljanje imovinom;
10. Neivotno osiguranje;
11. ivotno osiguranje;
12. Penzijsko osiguranje;
13. Zdravstveno osiguranje;
14. Profesionalizam i etiki kodeks;
15. Domae zakonodavstvo.
Sadrina predmeta iz stava 1 ovog lana nalazi se u Prilogu 1 ovog pravilnika i ini
njegov sastavni dio.
lan 3
Agencija za nadzor osiguranja (u daljem tekstu: Agencija) organizuje obuku i
polaganje strunog ispita.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, obuku i polaganje predmeta iz lana 2 st 1 ta 1 do
14 moe organizovati i institucija ovlaena od strane Agencije.
Komisija za polaganje strunog ispita
lan 4
Za organizovanje i polaganje strunog ispita Savjet Agencije imenuje posebnu
komisiju (u daljem tekstu: Komisija).
Komisija se sastoji od pet lanova od kojih je jedan predsjednik, a sainjavaju je:
jedno lice iz Agencije i etiri lica iz reda priznatih strunjaka iz oblasti osiguranja,
aktuarstva i finansija.
Komisija ima sekretara koji se imenuje iz reda zaposlenih u Agenciji.

Komisija ima pravo na naknadu za rad, koju posebnom odlukom utvruje Savjet
Agencije.
Agencija obezbjeuje uslove za rad Komisije (prostor i sredstva) i uva
dokumentaciju prikupljenu u postupku obuke za polaganje ispita, odravanja ispita i
izdavanja ovlaenja.
Prijavljivanje strunog ispita
lan 5
Poziv za prijavljivanje za obuku i polaganje strunog ispita objavljuje Agencija na
svojoj internet stranici.
U pozivu se obavezno navodi i najmanji broj kandidata potreban za organizovanje
strunog ispita.
Prijava za obuku i polaganje strunog ispita podnosi se Agenciji, na propisanom
obrascu koji se nalazi u Prilogu 2 ovog pravilnika i ini njegov sastavni dio.
Uz prijavu zainteresovani kandidati duni su da dostave i sljedeu dokumentaciju:
- ovjerena kopija diplome, kao dokaz o steenoj visokoj kolskoj spremi, za strana
lica isprava kojom se dokazuje stepen obrazovanja ekvivalentan strunom
obrazovanju iz alineje 1 ovog stava prevedena od strane sudskog tumaa;
- ovjerena kopija line karte, odnosno kopija biometrijske line karte, a za strana
lica ovjerena kopija pasoa;
- potvrda poslodavca kojom se dokazuje radno iskustvo na aktuarskim poslovima u
drutvu za osiguranje ili na poslovima kontrole aktuarskih obrauna u organu
nadlenom za nadzor osiguranja u trajanju od najmanje tri godine;
Po prijemu prijave, Agencija utvruje ispunjenost uslova iz stava 3 ovog lana i na svojoj
internet stranici objavljuje spisak kandidata kojima je odobren pristup obuci i polaganju
strunog ispita.
Obuka za polaganje strunog ispita
lan 6
Agencija na svojoj internet stranici objavljuje informaciju o odravanju obuke iz lana 3
ovog pravilnika najkasnije mjesec dana prije poetka obuke.
Prisustvovanje obuci je obavezno.
Obuka za predmet iz lana 2 stav 1 ta.15 ovog pravilnika nee se organizovati.
Polaganje ispita
lan 7
Nain polaganja strunog ispita, po predmetima iz programa iz lana 2 ovog pravilnika i
druga organizaciona pitanja u vezi sa obukom i polaganjem ispita utvruje Komisija
posebnim uputstvom.
Ocjenjivanje i objavljivanje rezultata
lan 8
Predava odreenog predmeta ocjenjuje uspjeh kandidata na sprovedenom ispitu i
kandidatu dodjeljuje broj bodova.
Na osnovu dodijeljenog broja bodova Komisija svakom kandidatu opisno ocjenjuje
postignuti uspjeh sa poloio ili nije poloio.
Za ocjenu poloio potrebno je da kandidat ostvari najmanje 60% od ukupnog broja
bodova na ispitu iz pojedinog predmeta.

Kandidat moe najvie tri puta da pristupi polaganju pojedinog predmeta.

Kandidatu koji u sva tri ispitna roka ne postigne potrebni uspjeh iz pojedinog predmeta,
ponitava se uspjeh postignut na prethodnim polaganjima iz ostalih predmeta.
lan 9
Agencija na svojoj internet stranici objavljuje spisak kandidata koji su poloili
odreeni predmet.
Kandidat moe izvriti uvid u svoj test odnosno uloiti prigovor na postignuti uspjeh
utvren na ispitu, najkasnije pet dana od dana objavljivanja rezultata polaganja ispita iz
odreenog predmeta.
Komisija je duna da o osnovanosti prigovora iz stava 2 ovog lana odlui u roku od
osam dana, od dana prijema prigovora i o svojoj odluci pisano obavijesti podnosioca
prigovora.
Nakon svakog ispitnog roka Komisija sainjava izvjetaj koji sadri sljedee
podatke:
- naziv predmeta i trajanje obuke;
- datum, mjesto i vrijeme odravanja ispita;
- ime, prezime i prebivalite kandidata koji su pristupili polaganju ispita, sa
postignutim uspjehom na ispitu;
- datum sainjavanja izvjetaja i potpise predsjednika, lanova i sekretara Komisije.
Izvjetaj iz stava 4 ovog lana Komisija sainjava u roku od 10 dana od dana
objavljivanja rezultata polaganja i isti dostavlja Agenciji.
lan 10
Struni ispit se smatra poloenim kad kandidat uspjeno poloi sve predmete iz lana 2
ovog pravilnika.
Kandidatu koji je poloio struni ispit Agencija izdaje uvjerenje o poloenom strunom
ispitu u roku od 30 dana od dana objavljivanja rezultata polaganja posljednjeg predmeta.
Uvjerenje iz stava 2 ovog lana sadri:
- ime, prezime, datum i mjesto roenja kandidata;
- naznaku da je kandidat poloio ispit za obavljanje aktuarskih poslova;
- datum izdavanja i broj uvjerenja;
- potpise predsjednika Komisije i predsjednika Savjeta Agencije, kao i peat
Agencije.
Agencija vodi evidenciju izdatih uvjerenja o poloenom strunom ispitu.
Priznavanje ispita za obavljanje aktuarskih poslova poloenog u inostranstvu
lan 11
O priznavanju ispita za obavljanje aktuarskih poslova, poloenog u inostranstvu,
Komisija odluuje na sjednici koja se odrava dva puta godinje.
Lice koje je poloilo ispit za obavljanje aktuarskih poslova u inostranstvu dostavlja
Komisiji zahtjev za priznavanje tog ispita sa sljedeom dokumentacijom:
- potvrdom o poloenim predmetima, sa pregledom ocjena, izdatom od strane
institucije nadlene za sprovoenje obuke i organizaciju polaganja ispita za
dobijanje ovlaenja za obavljanje poslova aktuara;
- nastavnim planom i programom po kojem je vrena obuka po pojedinim
predmetima, objavljenim od strane organa nadlenog za organizovanje aktuarske
obuke;

notarskim prevodom svih dokumenata ukoliko su isti napisani na jeziku koji nije u
slubenoj upotrebi u Crnoj Gori;
- dokaz o uplati naknade utvrene posebnim aktom Agencije;
- drugom dokumentacijom na zahjev Komisije.
Ispit za obavljanje aktuarskih poslova poloen u inostranstvu moe se priznati ako
postoji najmanje 75% preklapanja programa po kome je taj ispit poloen sa sadrinom
predmeta strunog ispita iz lana 2 stav 2 ovoga pravilnika.
Komisija odluuje o priznavanju cijelog ili dijela ispita za obavljanje aktuarskih
poslova poloenih u inostranstvu u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnoenje
prijava, i obavjetava svakog kandidata o preostalim ispitima koje je duan da poloi za
dobijanje uvjerenja iz lana 10 stav 3 ovog pravilnika.
-

Priznavanje ispita poloenih na visokokolskoj instituciji

lan 12
Komisija e priznati pojedine predmete koji su sastavni dio strunog ispita iz lana 2
ovog pravilnika, poloene na nekoj od visokokolskih institucija, u okviru magistarskih i
doktorskih studija, ukoliko postoji najmanje 75% preklapanja programa po kome je taj
ispit poloen sa sadrinom predmeta strunog ispita iz lana 2 stav 2 ovoga pravilnika.
lan 13
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.
Broj: 01-1187/3-13
Podgorica, 27. 12. 2013. godine
Predsjednik Savjeta
Branko Vujovi, s.r.

PRILOG 1:
Program predmeta koji ine sastavni dio strunog ispita
za sticanje zvanja ovlaenog aktuara

FINANSIJSKA MATEMATIKA
1. Prost i sloeni interesni raun.
2. Nominalna, relativna, konformna i efektivna kamatna stopa. Neprekidno
ukamaivanje.
3. Stopa prinosa i diskontna stopa. Utvrivanje cijena kratkoronih diskontnih i
kamatonosnih hartija od vrednosti.
4. Finansijske rente. Finansijsko-matematiki obrauni na kreditnom, eskontnom,
hipotekarnom i deviznom tritu.
5. Diskontovani novani tokovi- neto sadanje vrijednosti i prinosi, aktivna i pasivna
kamatna stopa, efekti inflacije.
6. Cijene hartija od vrijednosti i prinosi. Kriva prinosa. Volatilnost. Modeli utvrivanja
cijena akcija i obveznica.
7. Upravljanje rizikom kamatne stope. Duracija, modifikovana duracija i konveksnost.
8. Finansijsko-matematiki obrauni na tritu finansijskih derivata.
9. Dinamiki portfolio menadment. Portfolio osiguravajuih kompanija
10. Stohastika teorija kamate. Stohastiki obrauni u finansijama.
VJEROVATNOA I MATEMATIKA STATISTIKA
1. Uvod u teoriju vjerovatnoe
2. Opisna analiza podataka
3. Sluajne promjenljive i njihove karakteristike
4. Funkcije izvodnice
5. Zajednika raspodjela sluajnih promjenljivih
6. Centralna granina teorema i njena primjena
7. Uzorkovanje i statistiko zakljuivanje
8. Takasta ocjena parametara
9. Intervali povjerenja
10. Testiranje statistikih hipoteza
11. Korelaciona i regresiona analiza
12. Analiza varijanse
13. Uslovno oekivanje, uslovna varijansa

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

EKONOMIJA
Uvod u ekonomsku nauku i osnovni pojmovi.
Ponuda, tranja i cijene.
Elastinost i njena primjena
Teorija korisnosti i teorija ponaanja potroaa.
Proizvodna funkcija. Faktori proizvodnje i njihov meusoban odnos.
Teorija i analiza trokova.
Makroekonomski indikatori - BDP, inflacija, nezaposlenost, zarade.
tednja, investicije i finansijski sistem.
Osnovi fiskalne, monetarne i devizne politike.

10. Makroekonomska politika.

11. Privredni rast i razvoj, privredni ciklusi.
12. Osnovi meunarodne ekonomije.
RAUNOVODSTVO OSIGURANJA
1. Raunovodstveni pojmovi i naela
2. Meunarodni strandardi raunovodstvenog izvjetavanja i primjena standarda u
osiguranju
3. Kontni okvir osiguravajuih kompanija
4. Specifinosti raunovodstva osiguravajuih kompanija
5. Raunovodstvo neivotnog osiguranja
6. Raunovodstvo ivotnog osiguranja
7. Finansijski izvjetaji
8. Analiza finansijskih izvjetaja osiguravajuih kompanija
9. Interna i eksterna kontrola finansijskih izvjetaja u osiguranju
10. Specifinost raunovodstva penzionog i zdravstvenog osiguranja
STOHASTIKO MODELIRANJE
1. Struktura modela i principi aktuarskog modeliranja.
2. Stohastiki procesi.
3. Markovljevi lanci.
4. Markovljevi procesi skokova.
5. Analiza vremenskih serija.
6. Braunovo kretanje i difuzije.
7. Uvod u Monte Karlo simulaciju stohastikih procesa.
8. Proces aktuarskog modeliranja.
MODELI DOIVLJENJA
1. Modeli doivljenja i tablice smrtnosti.
2. Procjena distribucije trajanja ivota statistiko zakljuivanje o modelu, mehanizmi
cenzurisanja, Kaplan Maierov i Nelson Aalenov procjenitelj, parametarski modeli,
Coxov model.
3. Markovljev proces sa dva stanja.
4. Markovljev proces sa vie stanja.
5. Binomni i Poissonov model.
6. Izravnjivanje, metode izravnjavanja i statistiki testovi.
7. Izloenost riziku.
8. Heterogenost unutar populacije. Selekcija.
9. Izraunavanje vrijednosti osiguranja i renti (aktuarske oznake i primjeri)
10.
Premije i rezerve
AKTUARSKA MATEMATIKA I
1. Funkcija dva ivota.
2. Upotreba funkcija koje ukljuuju selekciju.
3. Ugovori s promjenljivom naknadom, ugovori za sluaj nesposobnosti za rad i
dugorone njege.
4. Trokovi i udjeli u dobiti ugovora o osiguranju ivota.
5. Bruto premije i rezerve za ugovore s fiksnom i promjenljivom naknadom.

6. Tehnika diskontovanih nadolazeih trokova.

7. Tehnika udjela u imovini u kontekstu ugovora o ivotnom osiguranju.
8. Promjene u ugovorima.
9. Trokovi garancija pod ugovorima ivotnog osiguranja.
10. Smrtnost:selekcija i standardizacija.
11. Proces projekcije populacije i njegove glavne odrednice.
12. Vrjednovanje naknada po ugovorima za sluaj nesposobnosti za rad.
AKTUARSKA MATEMATIKA II
1. Osnovni pojmovi teorije odluivanja.
2. Bayesova statistika.
3. Distribucije teta.
4. Modeli rizika.
5. Teorija nesolventnosti.
6. Teorija povjerenja.
7. Jednostavan sistem iskustvenog odreivanja premija.
8. Analiza trouglova razvoja.
9. Generalizovani linearni modeli.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

INVESTICIJE I UPRAVLJANJE IMOVINOM

Vrste ulaganja i njihove karakteristike
Trite kapitala
Rizinost ulaganja. Moderna teorija portfelja
Vrjednovanje finansijskih instrumenata
Institucionalni investitori.
Individualni investitori
Tehnike razvijanja strategija ulaganja
Mjerenje efikasnosti ulaganja
Zakonski aspekti i druga ogranienja

NEIVOTNO OSIGURANJE
1. Aktuarski kontrolni ciklus.
2. Principi neivotnog osiguranja (Karakteristike osnovnih tipova ugovora, Tipovi
reosiguranja, Trite neivotnog osiguranja).
3. Rizik i neizvjesnost u neivotnom osiguranju.
4. Podaci i verifikacija podataka.
5. Odreivanje premije
6. Metode i baze za odreivanje rezervi
7. Odreivanje odgovarajueg reosiguranja
8. Principi ulaganja i usklaivanje imovine i obveza
9. Analiza iskustva
IVOTNO OSIGURANJE
1. Aktuarski kontrolni ciklus.
2. Principi ivotnog osiguranja - Osnovni tipovi ugovora, metode raspodjele dobiti,
trite ivotnih osiguranja.
3. Rizik i neizvjesnost u ivotnom osiguranju
4. Podaci i verifikacija podataka.

5. Odreivanje dizajna proizvoda i aktuarskih pretpostavki.

6. Odreivanje premije i vrjednovanje ugovora o ivotnom osiguranju
7. Otkupi i promjene po polisama.
9. Solventnost.
10. Reosiguranje i preuzimanje rizika.
11. Analiza iskustva - Analiza smrtnosti, trokova, povrata na ulaganja; Analiza vika
(dobiti).
12. Vrijednost osiguravaa za ivotna osiguranja
13. Potreban kapital
PENZIJSKO OSIGURANJE
1. Penzijsko osiguranje: ciljevi, naela, principi finansiranja
2. Sistem tekueg finansiranja penzijskog osiguranja (Pay as you go - PAYGO)
3. SFinansiranje penzijskog osiguranja akumulacijom kapitala (Fully funded system)
4. Sistemi definisanih naknada (defined benefit)
5. Sistemi definisanih doprinosa (defined contribution)
6. Tehnike aktuarskih procjena. Demografske projekcije. Finansijske projekcije.
7. Penzijskii sistem u Crnoj Gori. Reforma penzijskog sistema.
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Pojam zdravstvenog osiguranja, koncept i sistem zdravstvenog osiguranja.
Obavezno zdravstveno osiguranje.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
Modeli finansiranja zdravstvenog osiguranja.
Vrste proizvoda zdravstvenog osiguranja. Proizvodi individualnog i grupnog
zdravstvenog osiguranja.
6. Utvrivanje tarifa i obraun tehnikih rezervi.
7. Organizacija zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Reforma zdravstvenog sistema.
1.
2.
3.
4.
5.

1)

2)
3)
4)

PROFESIONALIZAM I ETIKI KODEKS

Karakteristike i standardi profesije aktuara
a. Profesije aktuarstva u svijetu i u regionu
b. Specijalizovana znanja i vjetine
c. Kontinuirani razvoj i edukacija
d. Visoki kvalitet savjeta
e. Nezavisnost miljenja
f. Objektivnost, integritet i odgovornost
Meunarodna udruenja aktuara (IAA, Group Consultatif)
Nadzorna uloga aktuara
Profesionalna uloga aktuara
a. Analiza i rjeavanje etikih izazova
b. Prepoznavanje i upravljanje konfliktima
c. Priroda savjeta
d. Javni interes
DOMAE ZAKONODAVSTVO

1. Zakon o osiguranju;
2. Zakon o obaveznom osiguranju u saobraaju;

3. Podzakonska regulativa
- Pravilnik o nainu obrauna margine solventnosti;
- Pravilnik o deponovanju i ulaganju sredstava tehnike rezerve i sredstava
kapitala drutva za osiguranje;
- Pravilnik o bliim kriterijumima i nainu obraunavanja matematike rezerve i
posebne ivotnih osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski
rizik;
- Pravilnik o bliim kriterijumima i nainu obraunavanja prenosnih premija;
- Pravilnik o bliim kriterijumima i nainu obraunavanja rezervi za izravnanje
rizika;
- Pravilnik o bliim kriterijumima i nainu obraunavanja tehnikih rezervi za
rezervisane tete;
- Pravilnik o karakteristikama podreenih dunikih instrumenata koji se mogu
ukljuiti u dopunski kapital drutva za osiguranje;
- Pravilnik o sadrini miljenja ovlaenog aktuara.
- Pravilnik o nainu utvrivanja i praenja likvidnosti drutva za osiguranje.

46.
Na osnovu lana 69 st. 2 i 3 Zakona o obaveznom osiguranju u saobraaju ("Sl.
list RCG", 46/07), postupajui po zahtjevu Nacionalnog biroa osiguravaa Crne Gore,
Agencija za nadzor osiguranja donosi
R J E E NJ E
O DAVANJU SAGLASNOSTI NA IZMJENE SISTEMA TARIFA PREMIJA ZA
OBAVEZNO OSIGURANJE VLASNIKA, ODNOSNO KORISNIKA MOTORNIH VOZILA
OD ODGOVORNOSTI ZA TETE PRIINJENE TREIM LICIMA

Daje se saglasnost na izmjene Sistema tarifa premija za obavezno osiguranje

vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za tete priinjene
treim licima, predloene od strane Nacionalnog biroa osiguravaa Crne Gore
dopisom broj 3745/13 od 11. 12. 2013. godine.
2. U Sistemu tarifa, u dijelu II pododjeljak Reijski dodatak, stav 2, rijei a od 01.
januara 2014. godine e iznositi najvie 5% od bruto premije osiguranja briu se.
3. Izmijenjeni Sistem tarifa iz take 1 ovog rjeenja priloen je uz ovu saglasnost i
ini njen sastavni dio.
4. Sistem tarifa iz take 1 ovog rjeenja primjenjivae se od 01. januara 2014.
godine.
5. Ovo rjeenje je konano i objavie se u Slubenom listu Crne Gore.
1.

Broj: 1-1187/5-13
Podgorica, 27. 12. 2013. godine

Predsjednik Savjeta,
Branko Vujovi, s.r.

SISTEM TARIFA PREMIJA

ZA OSIGURANJE VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOTORNIH VOZILA OD ODGOVORNOSTI ZA TETE PRIINJENE
TREIM LICIMA

I PREDMET OSIGURANJA
Ovaj Sistem tarifa premija se primjenjuje za osiguranje vlasnika motornih i prikljunih vozila od odgovornosti za tete
priinjene treim licima, u skladu sa Zakonom i Uslovima za osiguranje vlasnika motornih i prikljunih vozila od odgovornosti
za tete priinjene treim licima (u daljem tekstu: autoodgovornost) za sljedee grupe vozila:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

putnika vozila;
teretna vozila;
autobusi i slina vozila;
vuna vozila;
specijalna motorna vozila;
motocikli i slina vozila;
prikljuna vozila;
radna vozila.
II OPTE ODREDBE O PREMIJI
Premija osiguranja

(1)

(2)

Premija osiguranja koju ugovornik osiguranja plaa sastoji se od funkcionalne premije i premije za pokrie trokova
sprovoenja osiguranja (reijskog dodatka).
Funkcionalna premija sastoji se od tehnike premije i doprinosa za preventivu.

Visinu godinje premije osiguranja utvruje Udruenje - Nacionalni biro osiguravaa Crne Gore (u daljem tekstu: Biro).
Tehnika premija
Tehnika premija iznosi 78,74% od bruto premije osiguranja. Koristi se za plaanje teta, ugovorenih suma osiguranja i za
druge namjene u skladu sa Zakonom i Uslovima za osiguranje od autoodgovornosti.
Doprinos za preventivu
Doprinos za preventivu iznosi 2% od tehnike premije, odnosno 1,57% od bruto premije. Koristi se za sprovoenje mjera u
cilju spreavanja i suzbijanja rizika koji ugroavaju imovinu i lica.
Reijski dodatak
Reijski dodatak iznosi 25% od tehnike premije, odnosno 19,69% od bruto premije osiguranja. Koristi se za pokrie trokova
za sprovoenje osiguranja.
Najvei iznos naknade, odnosno provizije koja se moe platiti za poslove posredovanja, odnosno zastupanja u osiguranju,
kao i za vrenje drugih poslova neposredno povezanih sa poslovima osiguranja iznosi do 10% od bruto premije osiguranja.
Bruto premija
Bruto premiju ine tehnika premija, doprinos za preventivu i reijski dodatak. Na bruto premiju obraunava se porez u skladu
sa Zakonom.
Osnovi za odreivanje tehnike premije
(1)

Odreivanje premije vri se s obzirom na:

1) vrstu i namjenu vozila;
2) tehnike karakteristike vozila (snaga motora, nosivost, radna zapremina motora, broj registrovanih mjesta u
vozilu);
3) osnovne tehnike premije, za utvrivanje iznosa premije, zavisno od vrste i namjene vozila;
4) oblik osiguranja;
5) visinu pokria;
6) obim pokria;
7) nemanje teta odnosno visinu isplaenih teta ili broj osiguranih sluajeva, odnosno tehniki rezultat;
8) trajanje osiguranja;
9) druge osnove kako je to naznaeno u ovom Sistemu tarifa premija.

(2)

Polisa osiguranja mora sadrati sve podatke koji utiu na visinu premije.

(3)

U polisu osiguranja obavezno se upisuje datum poetka i datum isteka osiguranja, a ako je zakljueno
viegodinje ili dugorono osiguranje, obavezno se navodi kada svaka godinja premija dospijeva na naplatu.
Zaokruivanje premije

Pri obraunu, premija se zaokruuje na nain kako je to regulisano odgovarajuim zakonskim propisima.
Vrijeme za koje se rauna premija osiguranja
Premija iz ove tarife rauna se kao godinja, ako nije drugaije odreeno.
Ako se ugovori da osiguranje traje krae od godinu dana, premija za krae trajanje osiguranja iznosi:
do 3 dana
do 7 dana
do 15 dana
do 30 dana
do 60 dana
do 90 dana
do 120 dana
do 150 dana
do 180 dana
do 210 dana
do 240 dana
Preko 240 dana

5% od godinje premije
10% od godinje premije
15% od godinje premije
20% od godinje premije
30% od godinje premije
40% od godinje premije
50% od godinje premije
60% od godinje premije
70% od godinje premije
80% od godinje premije
90% od godinje premije
100% od godinje premije

Stav 2. vai i za proirenje osiguravajueg pokria, ako se vri obraun premije za period krai od jedne godine.
Izuzetno, radi usklaivanja trajanja osiguranja s datumom registracije, premija se obraunava srazmjerno vremenskom
trajanju (pro rata temporis), tj. ne primjenjuje se tablica iz stava 2. ovog odjeljka.
Premija se ne moe obraunati unaprijed za trajanje due od jedne godine.

III UTVRIVANJE PREMIJE ZAVISNO OD OSIGURANOG SLUAJA

Smanjenje i poveanje premije (bonusi i malusi)
Smanjenje premije, ako nije bilo osiguranog sluaja (bonus), u toku trajanja godinjeg osiguranja, moe iznositi najvie 30%
od premije, a poveanje premije (malus), zavisno od broja i visine uzrokovanih teta 200% na premiju, prema premijskim
razredima. Prilikom preuzimanja osiguranika od drugog drutva za osiguranje, sistem smanjenja odnosno poveanja (bonusa
- malusa) se primjenjuje na osnovu polise i potvrde koja sadri podatke o prethodnom trajanju osiguranja i broju uzastopnih
godina bez teta, odnosno broja i teta koje su prouzrokovane u prethodnoj godini trajanja osiguranja.
Drutvo za osiguranje obavezno je da osiguraniku koji to zatrai izda potvrdu o navedenim podacima iz stava 1. ovog lana
bez naknade.
Smanjenje premije (bonus) vri se ako osiguranik u protekloj godini osiguranja nije imao priinjenih teta iz osnova upotrebe
vozila, bilo da je osiguranje imao kod istog ili drugog drutva za osiguranje, i za to ima valjane dokaze, s tim da to smanjenje
moe iznositi najvie 30% od premije osnovnog premijskog razreda za tu vrstu vozila.
Poveanje premije osiguranja malus vri se ako je osiguranik u prethodnoj godini imao jednu ili vie teta i moe iznositi
najvie 200% od premije.
Primjena smanjenja i poveanja premije (bonus i malus) poinje godinu dana od poetka primjene informacionog sistema koji
sadri podatke vezane za korisnike obaveznih osiguranja u saobraaju, a do tada je u primjeni iskljuivo osnovni premijski
razred PR4.
Premijski razredi (PR)
1) Svi vlasnici (imaoci) odnosno korisnici motornih i prikljunih vozila zavisno od toga da li po prvi put zakljuuju osiguranje za
motorno ili prikljuno vozilo, odnosno da li su ili nisu imali teta razvrstavaju se u odgovarajue premijske razrede od 1. do 7,
odnosno od 1. do 3. oni koji imaju pravo na popust, odnosno od 5. do 7. oni kojima se rauna doplata zbog toga to su imali
teta.
2) Premijski razredi i iznosi premije u procentima od premije osnovnog premijskog razreda (100% premije u tabelama
premijskih grupa) su:

PREMIJSKI RAZREDI I POSTOTCI OD PREMIJE

Osnovni
razred

Popust (Bonus)
PR 1

PR 2

PR 3

PR 4

Doplatak (Malus)
PR 5

PR 6

PR 7

160

200

% od premije osnovnog premijskog razreda

70

80

90

100

130

3) Vlasnici (imaoci), odnosno korisnici motornih i prikljunih vozila, koji prvi put zakljuuju osiguranje od autoodgovornosti po
ovom Sistemu tarifa premija razvrstavaju se u osnovni premijski razred, etvrti (4) i plaaju punu premiju u iznosu od 100% za
odreenu vrstu vozila.
4) Odredbe o premijskim razredima iz ove glave Sistema tarifa premija odnose se na osiguranja od autoodgovornosti
vlasnika odnosno korisnika svih vrsta vozila iz poglavlja VII ovog Sistema, osim na vozila stranih registracija (granina
osiguranja) i posebnih oblika obaveznog osiguranja (glava VIII) izuzimajui stara vozila (oldtajmeri).
5) Vlasnici (imaoci), odnosno korisnici motornih i prikljunih vozila razvrstavaju se u odgovarajue premijske razrede,
odreene ovim Sistemom tarifa premija, od strane drutva za osiguranje, po proteku prve godine osiguranja, na osnovu
dobijenih podataka o tome da li su ili nijesu priinili tetu ili vie teta u protekloj godini osiguranja.
Tako se :
5.1) Vlasnici, odnosno korisnici vozila, koji nijesu njihovom upotrebom priinili tetu treim licima u protekloj godini trajanja
osiguranja, razvrstavaju se u trei premijski razred (PR 3);
5.2) Vlasnici, odnosno korisnici vozila, koji nijesu njihovom upotrebom, uzastopno u protekle dvije godine trajanja osiguranja,
priinili tetu treim licima, razvrstavaju se u drugi premijski razred (PR 2);
5.3) Vlasnici, odnosno korisnici vozila, koji nijesu u posljednje tri i preko tri uzastopne godine trajanja osiguranja, njihovom
upotrebom priinili tetu treim licima, razvrstavaju se u prvi premijski razred (PR 1);
5.4 ) Vlasnici, odnosno korisnici vozila, koji prvi put vre osiguranje vozila, a prije toga nijesu imali vozilo, niti osiguranje od
autoodgovornosti najmanje jednu godinu, prije zakljuenja osiguranja, razvrstavaju se u etvrti premijski razred (PR 4), koji je
ujedno i osnovni premijski razred;
5.5) Vlasnici, odnosno korisnici vozila, koji su u toku trajanja prethodne godine osiguranja njihovom upotrebom prouzrokovali
jednu tetu treim licima razvrstavaju se u peti premijski razred (PR 5);
5.6) Vlasnici, odnosno korisnici vozila, koji su njihovom upotrebom priinili dvije tete treim licima u toku prethodne godine
osiguranja razvrstavaju se u esti premijski razred (PR 6);
5.7) Vlasnici, odnosno korisnici vozila, koji su njihovom upotrebom, u prethodnoj godini osiguranja priinili tri ili vie teta
treim licima razvrstavaju se u sedmi premijski razred (PR7);
5.8) Raspored u odreeni premijski razred (PR) vezan je za vlasnika (imaoca), odnosno korisnika vozila u vezi sa kojim se to
pravo stie i ne prenosi se na novog vlasnika (imaoca) pri kupoprodaji ili prenosu vlasnitva odnosno prava korienja vozila;
5.9) Vlasnik (imalac), odnosno korisnik vozila rasporeuje se u nii, odnosno vii premijski razred (PR), zavisno od toga, da li
je ili ne, njihovom upotrebom, priinio tetu treim licima, kada vri obnovu osiguranja vozila od autoodgovornosti ili vri
osiguranje vozila iste vrste, koje je nabavio kao zamjenu za ranije vozilo koje je do tada koristio i osiguravao, ako to uini u
roku od jedne godine od dana isteka prethodnog ugovora o osiguranju od autoodgovornosti
.IV OBIM POKRIA
Zadravanje vozila u inostranstvu
1) Ugovori o osiguranju od autoodgovornosti, pruaju osiguravajue pokrie za tete priinjene treim licima njihovom
upotrebom, uz izdavanje "Zelene karte" koju izdaje drutvo za osiguranje koje je izdalo ugovor (polisu) o osiguranju od
autoodgovornosti, vlasnicima odnosno korisnicima vozila za vrijeme njihovog boravka sa vozilom u inostranstvu u svim
zemljama lanicama Sistema "Zelene karte".

2) Premija za osiguranje vozila koja koriste domaa privredna drutva i druge organizacije prilikom izvoenja graevinskih,
montanih, istraivakih i slinih radova na podrujima izvan granica Crne Gore, odreuje se na osnovu odgovarajue
premije iz ovog Sistema tarifa i faktora za uveani rizik. Faktori za uveani rizik za pojedine zemlje, odnosno regione iznose:
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Faktori za uveani rizik

Zemlja - Region
Evropa
Bliski istok
Srednji istok
Daleki istok i Indonezija
Sjeverna Afrika
Srednja Afrika
Juna Afrika
Ostale zemlje, odnosno regioni

6
10
10
10
10
10
10
Faktori se odreuju od sluaja do sluaja

Navedeni faktori za uveani rizik su fiksni i obavezni za sva osiguranja ove vrste.
V VISINA POKRIA
Tehnika premija u svim tarifnim grupama, kao i za posebne oblike pokria vai za najnie osigurane sume koje su utvrene
Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraaju .
Organizacije za osiguranje mogu ugovarati i vee osigurane iznose uz srazmjerno poveanje premije.
Drutva za osiguranje mogu ugovarati i vee osigurane sume po jednom osiguranom sluaju (tetnom dogaaju) uz
srazmjerno poveanje premije i to :
VIA SUMA OSIGURANJA
Za 50%
Za 100 %
Za 200%

POVEANJE PREMIJE
Za 10%
Za 20%
Za 30%

Ugovaranjem vee sume osiguranja, maksimalna obaveza drutva za osiguranje poveava se u istom odnosu za tete na
licima i za tete na stvarima. Mogue je ugovoriti i vee sume osiguranja za koje uprava drutva za osiguranje odreuje
procenat poveanja premije.
Pod ugovorenom sumom osiguranja (pokria) smatra se ukupna naknada, koju drutvo za osiguranje moe da isplati na ime
svih teta iz jednog osiguranog sluaja (tetnog dogaaja) za sve tete i povrede na licima i za sve tete na stvarima.
VI ODREIVANJE OSNOVNE TEHNIKE PREMIJE
Osnovna tehnika premija je osnovica za obraun tehnike premije za sva motorna i prikljuna vozila, primjenom premijskih
stopa u procentima na osnovnu tehnike premije po tarifnim grupama i prema premijskim razredima.
Osnovna tehnika premija iznosi 88,00 EUR-a i predstavlja osnovni premijski razred za putnika vozila ija je snaga motora
od 33 - 44 kW - 4 (etvrti) premijski razred (PR 4).
Osnovna tehnika premija vai za sva registraciona podruja u Crnoj Gori.
Po isteku svake poslovne godine, svakog aprila tekue godine (najkasnije do 20. aprila), Nacionalni biro osiguravaa,
obavezan je da utvrdi mjerodavni tehniki rezultat za proteklu godinu u vrsti osiguranja autoodgovornosti, i ako je manji od
70%, umanjie osnovnu tehniku premiju za po 20% za svakih 10% manji tehniki rezutat od 70%, odnosno za 20%
poveae osnovnu tehniku premiju ako je tehniki rezultat za proteklu godinu vei od 110% odnosno za po 20% za svakih
daljih 10% poveanja tehnikog rezultata. Ako se mjerodavni tehniki rezultat kree izmeu 70% i 110% osnovna tehnika
premija ostaje ista.
Procenat smanjenja za daljih 20% odnosno poveanja za daljih 20% e se primijeniti svake sljedee godine ako mjerodavni
tehniki rezultat bude ispod 70%, odnosno iznad 110%.

VII

OBJANJENJE POJMOVA IZ OVOG SISTEMA TARIFA PREMIJA

Po ovoj Tarifi premija, a u skladu sa ECE klasifikacijom vozila, EU direktivama 2007/46/EC i 2001/116/EC i meunarodnim
standardom ISO 3833, smatra se da je:
(a)
(b)

putniki automobil - motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica koje ima najvie 9 registrovanih mjesta i ija
najvea doputena masa (NDM) ne prelazi 3 500 kg (M1);
teretno vozilo - svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prevoz tereta i stvari, (N1, N2, N3);

(c) autobus - motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica koje ima vie od 9 registrovanih mjesta (M2 i M3), Klasa I, Klasa
II, Klasa III;
(d)
autobus meugradski - autobus koji se koristi za meugradski i turistiki saobraaj (M2 i M3), Klasa III (samo
sjedea mjesta);
(e)
autobus gradski i prigradski - autobus koji slui za gradski i prigradski saobraaj, (M2 i M3), Klasa I i Klasa II
(sjedea i stajaa mjesta);
(f) trolejbus - motorno vozilo namijenjeno za prevoz putnika koje ima vie od 9 mjesta i koje je, radi napajanja motora
elektrinom energijom, vezano za elektrini vodi;
(g)
sjedlasti teglja motorno vozilo koje kao nadgradnju ima sjedlo - prikljuak za vuu poluprikolica;
(h)
traktor - motorno vozilo konstruisano da vue, potiskuje ili nosi izmjenjiva orua, odnosno da slui za pogon
takvih orua ili za vuu prikljunih vozila;
(i) mopedi i motocikl - motorno vozilo sa dva toka, s bonom prikolicom ili bez nje, te motorno vozilo na tri toka ako
njegova masa ne prelazi 400 kg, "laki etvorocikl" (moped s etiri toka ako je na elektrini pogon, ija masa
praznog vozila ne prelazi 350 kg, ako je pogon na benzinski motor, zapremina motora ne prelazi 50 ccm i snaga
motora ne prelazi 4 kW) i "etvorocikl" (motocikl s etiri toka ija masa praznog vozila ne prelazi 550 kg i snaga
motora nije vea od 15 kW) (L1, L2, L3, L4, L5, L6, L7);
(j) bicikl s motorom - vozilo na motorni pogon s dva ili tri toka, ija radna zapremina motora nije vea od 50 ccm i koje
na ravnom putu ne moe razviti brzinu veu od 50 km na sat;
(k) "prikljuno vozilo" - vozilo namijenjeno da ga vue motorno vozilo, bilo da je konstruisano kao prikolica ili poluprikolica
(O1, O2, O3, O4);
(l) prikolica - prikljuno vozilo konstruisano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na vuno vozilo (O1,
O2, O3, O4);
(m)
poluprikolica - prikljuno vozilo bez prednje osovine konstruisano tako da dio ukupne mase prenosi na vuno
vozilo preko svog prednjeg dijela kojim se oslanja na vuno vozilo (O2, O3, O4);
(n)
laka prikolica - prikljuno vozilo ija najvea doputena masa (NDM) nije vea od 750 kg (O1);
(o)
radna maina - vozilo na motorni pogon ija je osnovna namjena obavljanje odreenih radova vlastitim
ureajima i opremom, i koje nije namijenjeno za prevoz lica ili tereta i koje na ravnom putu ne moe postii brzinu
veu od 30 km/h;
radno vozilo - vozilo na motorni pogon ija je osnovna namjena obavljanje
odreenih radova vlastitim
ureajima i opremom, i koje nije namijenjeno za prevoz lica ili tereta i koje na ravnom putu moe postii brzinu
veu od 30 km/h;
(p) "najvea doputena masa" (NDM) je masa vozila zajedno sa njegovom nosivou.

TUMAENJE OZNAKA IZ PRETHODNOG STAVA U SKLADU SA ECE KLASIFIKACIJOM, EU DIREKTIVAMA 2007/46/EC I

2001/116/EC I MEUNARODNIM STANDARDOM ISO 3833.

OZNAKA

OPIS KATEGORIJE

MOPEDI, MOTOCIKLI, LAKI ETVOROCIKLI I ETVOROCIKLI

L1
L2
L3
L4

Motorna vozila sa 2 toka, radne zapremine motora 50 ccm i brzine 50 km/h;

Motorna vozila sa 3 toka, radne zapremine motora 50 ccm i brzine 50 km/h;
Motorna vozila sa 2 toka, radne zapremine motora >50 ccm ili brzine > 50 km/h;
Motorna vozila sa 3 toka, tokovi asimetrino postavljeni s obzirom na uzdunu osu vozila, radne zapremine
motora > 50 ccm ili brzine > 50 km/h;
Motorna vozila sa 3 toka, tokovi simetrino postavljeni s obzirom na uzdunu osu vozila,
radne
zapremine
motora > 50 ccm ili brzine > 50 km/h;
Motorna vozila sa etiri toka ija masa praznog vozila nije vea od 350 kg to ne ukljuuje masu baterija ako je
rije o elektrinim vozilima, i ija najvea konstrukcijska brzina ne prelazi 45 km/h;
Motorna vozila sa etiri toka (osim lakih etvorocikla) ija masa praznog vozila nije vea od 400 kg (550 kg ako je
rije o vozilima za prevoz tereta), to ne ukljuuje masu baterija ako je rije o elektrinim vozilima i ija najvea neto
snaga motora ne prelazi 15 kW.

L5
L6
L7

PUTNIKI AUTOMOBILI I AUTOBUSI

Motorna vozila za prevoz lica sa najmanje 4 toka, odnosno motorna vozila sa tri toka ako im je najvea doputena
masa > 1000 kg.

M1
M2
M3

Motorna vozila za prevoz lica koja osim sjedita vozaa imaju jo najvie 8 sjedeih mjesta;
Motorna vozila za prevoz lica koja osim sjedita vozaa imaju vie od 8 sjedeih mjesta i najvee doputene mase
5000 kg;
Motorna vozila za prevoz lica koja osim sjedita vozaa imaju vie od 8 sjedeih mjesta i najvee doputene mase >
5000 kg.

TERETNA VOZILA
Motorna vozila za prevoz tereta sa najmanje 4 toka, odnosno motorna vozila sa tri toka ako im je najvea
doputena masa > 1000 kg.

N1
N2
N3

Motorna vozila za prevoz tereta najvee doputene mase 3500 kg;

Motorna vozila za prevoz tereta najvee doputene mase > 3500 kg ali 12000 kg;
Motorna vozila za prevoz tereta najvee doputene mase >12000 kg.

PRIKLJUNA VOZILA
Prikolice ukljuujui poluprikolice.

O1
O2
O3
O4

Jednoosovinske prikolice najvee doputene mase: NDM 750 kg;

Prikolice i poluprikolice najvee doputene mase: 750 kg < NDM 3500 kg;
Prikolice i poluprikolice ija je najvea doputena masa: 3500 kg < NDM 10000 kg;
Prikolice i poluprikolice ija je najvea doputena masa: NDM > 10000 kg.

TRAKTORI SA TOKOVIMA

T1

T4
T5

Najvee konstrukcione brzine koja nije vea od 40 km/h, s razmakom tokova na osovini najblioj vozau1 veim od
1150 mm, mase neoptereenog traktora u voznom stanju vee od 600 kg i zranosti do tla koja nije vea od 1000
mm.
Najvee konstrukcione brzine koja nije vea od 40 km/h, s najmanjim razmakom tokova manjim od 1150 mm, mase
neoptereenog traktora u voznom stanju vee od 600 kg i zranosti od tla koja nije vea od 600 mm. Meutim, kad
je odnos visine teita traktora (mjereno od tla) i srednje vrijednosti razmaka tokova svake osovine vei od 0,90 najvea konstrukcijska brzina je ograniena na 30 km/h.
Najvee konstrukcione brzine koja nije vea od 40 km/h i mase neoptereenog traktora u voznom stanju koja nije
vea od 600 kg.
Traktori na tokovima posebne namjene, najvee konstrukcione brzine koja nije vea od 40 km/h.
Traktori na tokovima najvee konstrukcione brzine vee od 40 km/h.

TRAKTORI SA GUSJENICAMA

T2

T3

Traktori na gusjenicama iji su pogon i upravljanje s beskrajnim gusjenicama i ije su kategorije C1 do C5 odreene
analogno kategorijama T1 do T5.

VIII RAZVRSTAVANJE VOZILA PO TARIFNIM GRUPAMA

Sva vozila koja se mogu osigurati po ovom Sistemu tarifa premija razvrstavaju se u sljedee tarifne grupe:
1. putnika vozila;
2. teretna vozila;
3. autobusi;
4. vuna vozila;
5. specijalna motorna vozila;
6. motocikli;
7. prikljuna vozila;
8. radna vozila.
Detaljnija specifikacija vozila po vrsti, namjeni i sl. koja se mogu osigurati po pojedinim tarifnim grupama, navedena je u okviru
samih tarifnih grupa.
Premijske stope tehnike premije navedene u tarifnim grupama odnose se na godinje osiguranje.
Odreivanje tehnike premije po tarifnim grupama
Tehnika premija se odreuje primjenom premijskih stopa po tarifnim grupama na jedinstvenu osnovnu tehniku premiju,
prema odgovarajuem premijskom razredu.

TARIFNA GRUPA 1 PUTNIKA VOZILA

Za traktore sa okretnim vozakim mjestom (okretno sjedite i toak upravljaa), osovina najblia vozau
je ona koja je opremljena gumama najveeg prenika.
1

U ovu grupu su rasporeene kategorije vozila M1 i M1G putniki automobil sa oblicima nadgradnji: AA limuzina; AB - vozilo
sa zadnjim pokretnim vratima; AC karavan; AD kupe; AE kabriolet; AF - vienamjensko vozilo; SG - vozilo za posebne
namjene (dodatni opis: auto kola, sportsko, policijsko).
Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije prema odgovarajuem premijskom razredu i iznosi za
vozilo snage motora:
Redni broj
1.
2.

Snaga motora
do
22 kw
preko 22 - 33 kw

Premijska stopa
71,9%
85,9%

3.

preko 33 - 44 kw

100,0%

4.

preko 44 - 55 kw

114,1%

5.
6.

preko 55 - 66 kw
preko 66 - 84 kw

128,1%
146,9%

7.

preko 84-110 kw

175,0%

8.

preko 110-150 kw

207,8%

9.

preko 150-200 kw

230,0%

preko

250,0%

10.

200kw

Za osiguranje:

Premijska stopa se:

1. taxi vozila

uveava za

20%;

2. rent a - car vozila

uveava za

40%;

3. putnikog automobila vojnog invalida, civilnog invalida rata ili invalida rada koji su
prilikom kupovine automobila imali pravo na umanjenje poreza, ali samo jednog vozila

umanjuje za 10%.

NAPOMENA:
1. Vozila na tri i etiri toka koja se registruju kao motocikli osiguravaju se kao motocikli po Tarifnoj grupi 6.
TARIFNA GRUPA 2 - TERETNA VOZILA
U ovu grupu su rasporeena vozila kategorija N1, N1G, N2, N2G, N3 i N3G teretno vozilo sa oblicima nadgradnji: BA keson
(otvoreno); BB furgon; BD teglja sa kukom; SG - vozilo za posebne namjene (dodatni opis: auto kola, cistijerna, cistijerna
za opasni materijal, umsko, policijsko, za kontejnere, za ivotinje); BA, BB, SB/SG - vozilo za posebne namjene (dodatni opis:
ATP (zamrziva), prodavnica, za opasni materijal, damper, lift, silos); SF autolift; (kao npr. teretnjaci svih vrsta, damperi,
autocistijerne, autozamrzivai, autosilosi, dostavna vozila za prevoz tereta sa ugraenim ureajima za pretovar i istovar, kao i
za hlaenje robe i materijala, namijenjenog transportu i prevozu u radnom procesu ili bez njih).
Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije prema odgovarajuem premijskom razredu i iznosi za
vozila nosivosti:
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Nosivost
do
0,5 t
preko 0,5 - 1 t
preko 1 - 2 t
preko 2 - 3 t
preko 3 - 5 t
preko 5 - 7 t
preko 7-10 t
preko 10-15 t
preko 15-30 t
preko
30 t

Za osiguranje:

Premijska stopa
146,5%
162,4%
254,6%
278,9%
315,3%
363,9%
546,1%
628,7%
731,9%
810,0%
Premijska stopa se:

1. teretnog vozila koje povremeno ili stalno slui za prevoz eksplozivnih

materijala ili tenosti i gasova koji su zapaljivi, ili koji mogu da zagade
okolinu, a smjeteni su u posebnim sudovima (kontejnerima) na
tovarnom sanduku

uveava za 20%;

2. teretnog vozila koje se izdaje u najam bez vozaa ("rent a - car")

uveava za 40%;

3. "taxi" vozila

uveava za 20%;

4. teretnog vozila za prevoz sladoleda sa ureajem za hlaenje

umanjuje za 20%;

NAPOMENA:
1. Vatrogasne cistijerne osiguravaju se kao vatrogasna vozila (po Tarifnoj grupi 5, odnosno 10).

TARIFNA GRUPA 3 - AUTOBUSI I AUTOBUSKE PRIKOLICE

U ovu grupu su rasporeeni autobusi kategorija M2, M2G, M3 i M3G i prikljuna vozila, namijenjena prevozu lica kategorija O1,
O2, O3, O4/SG vozilo za posebne namjene/za prevoz lica; (kao npr. minibusi, autobusi, trolejbusi, kao i autobuski i trolejbuski
prikljuci, namijenjeni prevozu lica).
Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije prema odgovarajuem premijskom razredu i iznosi za
vozila prema namjeni i vrsti:
PODGRUPA 1 - Autobusi i autobuske prikolice namijenjene meugradskom javnom saobraaju i autobusi turistikih
organizacija
(Oblici nadgradnji: CI na jednom nivou, CJ na dva nivoa, CK zglobni na jednom nivou, CL zglobni na dva nivoa, CM
niskopodni na jednom nivou, CN niskopodni na dva nivoa, CO - zglobni niskopodni na jednom nivou i CP zglobni
niskopodni na dva nivoa; CQ na jednom nivou, CR na dva nivoa, CS - zglobni na jednom nivou, CT zglobni na dva nivoa;
CW na jednom nivou; O1, O2, O3, O4/SG vozilo za posebne namjene/za prevoz lica).
Redni broj
1.

2.

Vrsta vozila
AUTOBUSI
- fiksna premija
- premija po registrovanom mjestu
AUTOBUSKE PRIKOLICE
- fiksna premija
- premija po registrovanom mjestu

Premijska stopa
471,6%
4,9%
216,9%
3,3%

PODGRUPA 2 - Autobusi, autobuske prikolice namijenjene gradskom i prigradskom javnom saobraaju

(Oblici nadgradnji: CA - na jednom nivou, CB na dva nivoa, CC zglobni na jednom nivou, CD zglobni na dva nivoa, CE
niskopodni na jednom nivou, CF niskopodni na dva nivoa, CG - zglobni niskopodni na jednom nivou, CH zglobni niskopodni
na dva nivoa, CI - na jednom nivou, CJ - na dva nivoa, CK zglobni na jednom nivou, CL zglobni na dva nivoa, CM
niskopodni na jednom nivou, CN niskopodni na dva nivoa, CO - zglobni niskopodni na jednom nivou, CP zglobni niskopodni
na dva nivoa, CQ - na jednom nivou, CR - na dva nivoa, CS - zglobni na jednom nivou, CT zglobni na dva nivoa, CU - na
jednom nivou, CV niskopodni na jednom nivou, CW na jednom nivou, SG vozilo za posebne namjene (dodatan opis:
autokola, policijsko); O1, O2, O3, O4/SG vozilo za posebne namjene/za prevoz lica).
Redni broj
1.

2.

Vrsta vozila
AUTOBUSI I TROLEJBUSI
- fiksna premija
- premija po registrovanom mjestu
AUTOBUSKE I TROLEJBUSKE PRIKOLICE
- fiksna premija
- premija po registrovanom mjestu

Premijska stopa
330,1%
3,4%
151,8%
2,3%

PODGRUPA 3 - Autobusi i autobuske prikolice preduzea koji nisu namijenjeni javnom saobraaju, osim autobusa
turistikih organizacija
(Oblici nadgradnje iz Podgrupe 1. i Podgrupe 2, a koji su iskljuivo namijenjeni prevozu zaposlenih)
Redni broj
1.

2.

NAPOMENE:

Vrsta vozila
AUTOBUSI
- fiksna premija
- premija po registrovanom mjestu
AUTOBUSKE PRIKOLICE
- fiksna premija
- premija po registrovanom mjestu

Premijska stopa
259,4%
2,7%

119,3%
1,8%

1. Pod pojmom "registrovana mjesta" podrazumijevaju se registrovana sjedita i registrovana mjesta za stajanje, ali ne i
sjedite vozaa.
2. Zglobni autobus predstavlja cjelinu.
3. Kao vozilo namijenjeno javnom putnikom gradskom i prigradskom saobraaju podrazumijeva se vozilo koje je
konstruktivno predvieno za takav saobraaj, ima registrovana mjesta za stajanje i koje ima saobraajni znak ogranienja
brzine na 50 km na as.
TARIFNA GRUPA 4 - VUNA VOZILA
Po ovoj tarifnoj grupi osiguravaju se sva vuna vozila bez obzira na namjenu.
Sva vuna vozila razvrstavaju se u dvije podgrupe i to:
PODGRUPA 1 Traktori sa gumenim tokovima ili na gusjenice, kao i motokultivatori i vozila Unimog, autokari bez
teretnog sanduka, elektrotegljai
(Traktori na gumenim tokovima kategorije T1, T2, T3, T4, T5 ili na gusjenice kategorije C1, C2, C3, C4, sa oblicima nadgradnji:
FA poljoprivredni, FB umski i SG za posebne namjene (dodatan opis: autokola), kao i motokultivatori i vozila Unimog sa
oznakom N1, N2 i N3, autokari bez teretnog sanduka, elektrotegljai).
Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije prema odgovarajuem premijskom razredu i iznosi za
vozilo snage motora:
Redni broj
Snaga motora
Premijska stopa
1.
do
18 kw
9,2%
2.
preko 18 - 25 kw
13,8%
3.
preko 25 - 33 kw
18,4%
4.
preko 33 - 44 kw
24,1%
5.
preko 44 - 73 kw
36,7%
6.
preko 73 -100 kw
57,4%
7.
preko 110 -147 kw
80,4%
8.
preko
147 kw
103,3%
NAPOMENA:
1. Premija za prikolice koje vuku vuna vozila odreuje se po Tarifnoj grupi 7.
PODGRUPA 2 Vozila kategorija N2, N2G, N3 i N3G, sjedlasti teglja
(U ovu podgrupu su rasporeena vozila kategorija N2, N2G, N3 i N3G teretno vozilo sa oblikom nadgradnje BC sjedlasti
teglja).
Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije prema odgovarajuem premijskom razredu i iznosi za
vozilo snage motora:
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Snaga motora

Premijska stopa

do
44 kW
preko
44 - 73 kW
preko 73 - 110 kW
preko 110 - 147 kW
preko 147 - 200 kW
preko 200 - 250 kW
preko 250 - 320 kW
preko
320 kW

254,6%
278,9%
363,9%
546,1%
628,7%
731,9%
810,0%
850,0%

NAPOMENE:
1. Sjedlasti teglja i poluprikolica ne smatraju se cjelinom u smislu ove tarife.
2. Sjedlasti teglja se osigurava po ovoj tarifnoj grupi,a poluprikolica po Tarifnoj grupi 7.

TARIFNA GRUPA 5 - SPECIJALNA MOTORNA VOZILA

U ovu grupu se rasporeuju specijalna vozila kategorije M, N ili O izvedena za odreene funkcije sa posebno ureenom
karoserijom, snabdjevenom ureajima ili opremom za obavljanje tih funkcija, a koja su navedena u tabeli.
Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije zavisno od njihove namjene prema odgovarajuem
premijskom razredu i iznosi :

Redni broj

Vrsta

vozila

Premijska stopa

1.Pogrebni automobili koji se upotrebljavaju iskljuivo za pogrebne povorke u krugu groblja

2. Pogrebni i automobili (kombi, furgon i sl.) koji se upotrebljavaju za sve vrste prevoza pokojnika
3. Sanitetska vozila svih vrsta sa leajem
4. Policijska vozila posebne namjene i konstrukcije
5. Vozila za odnoenje smea i fekalija bez ureaja za utovar i istovar
6. Autobusi koji se upotrebljavaju za stanovanje (cirkusi), gra. preduzea, uionice, djeije jaslice i sl.
7. Vozila za kampovanje
8. Bibliobusi, pokretni alteri
9. Vozila konstruisana za zabavne parkove sa ugraenim ureajima
10. Vozila za prevoz konica
11. Vatrogasna vozila bez radnog ureaja
12. Motorne sanke
13. Ostala vozila

51,6%
83,2%
61,7%
54,0%
88,2%
103,6%
92,0%
92,9%
117,4%
92,0%
80,3%
25,7%
115,0%

NAPOMENE:
1. Sanitetska vozila bez leaja, koja slue za prevoz bolesnika osiguravaju se kao putniki automobili.
2. Patrolna policijska vozila osiguravaju se kao putniki automobili, odnosno kao motocikli.
3. Osiguranjem od autoodgovornosti nije obuhvaena odgovornost iz upotrebe ureaja za zabavne parkove, to je potrebno
navesti u polisi kojom se osiguravaju vozila konstruisana za zabavne parkove.
TARIFNA GRUPA 6 - MOTOCIKLI
U ovu grupu se rasporeuju kategorije: L1e bicikl sa motorom (oblik nadgradnje EA - obino, EB skuter, SG policijsko, SG
sportsko); L2e - tricikl (oblik nadgradnje ED sa bonom prikolicom, EG putniki//otvoren, zatvoren, EH teretni//otvoren,
zatvoren, SG sportski); L3e, L4e motocikl (oblik nadgradnje EA - obino, EB skuter, ED sa bonom prikolicom, SG
policijsko, SG sportsko); L5e tricikl (oblik nadgradnje EF trike, EG putniki//otvoren, zatvoren, EH teretni//otvoren,
zatvoren, SG za posebne namjene); L6e laka etvorokolica (oblik nadgradnje EG putnika//otvorena, zatvorena, EH
teretna//otvorena, zatvorena, SG za posebne namjene); L7e - etvorokolica (oblik nadgradnje EG putniki//otvoren,
zatvoren, EH teretna//otvorena, zatvorena, SG za posebne namjene), kao i invalidska kolica na elektrini pogon i vozila na
elektrini ili motorni pogon, namijenjena zabavnim parkovima (go cart itd.).
Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije prema odgovarajuem premijskom razredu i iznosi za
vozilo sa radnom zapreminom motora:
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Zapremina motora
do
50 ccm
preko 50 - 100 ccm
preko 100 - 175 ccm
preko 175 - 250 ccm
preko 250 - 500 ccm
preko 500 - 750 ccm
Preko
750 ccm

Za osiguranje:

Premijska stopa
12,6 %
20,9 %
31,4 %
44,0 %
71,3 %
113,3 %
155,3 %
Premijska stopa se:

1. invalidskih kolica sa motorom

umanjuje za 30%;

2. motocikla vojnih invalida, civilnih invalida rata

i invalida rada koji su pri kupovini imali povlastice
u smislu umanjenja poreza

umanjuje za 10%;

3. motocikla koji se izdaju u najam

uveava za 40%.

NAPOMENE:
1. Premije iz ove tarifne grupe vae i za motocikle i skutere sa prikolicom, s tim to se za ove prikolice ne rauna posebna
premija.
2. Vozila na tri i etiri toka koja se registruju kao motocikli (npr. go-cart i sl.) osiguravaju se po ovoj tarifnoj grupi.
TARIFNA GRUPA 7 - PRIKLJUNA VOZILA
U ovu grupu su rasporeena prikljuna i poluprikljuna vozila svih vrsta (ukljuujui sa poljoprivrednim, radnim, specijalnim i
stambenim), kategorija O1, O2, O3, O4 prikljuno vozilo; R1 R2, R3, R4 traktorski prikljuci; S1 i S2 zamjenjivi vuni
stroj (sa oblicima nadgradnji DA - poluprikljuak, DB prikljuak sa vrtljivom osovinom, DC prikljuak sa centralnom
osovinom, SE - sa stambenom prikolicom, SG za posebne namjene), sa ugraenim radnim ureajima ili bez njih.

Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije prema odgovarajuem premijskom razredu i iznosi za
vozila nosivosti:
Redni broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Nosivost
do
1t
preko 1 - 3 t
preko 3 - 5 t
preko 5 - 10 t
preko 10 -15 t
preko 15 -20 t
preko
20 t

Premijska stopa
8,1%
8,4%
8,9%
9,7%
10,9%
12,0%
13,2%

Za osiguranje:

Premijska stopa se:

1. teretne prikolice i poluprikolice koje povremeno i stalno

slue za prevoz eksplozivnih materijala, ili tenosti i gasova koji su
zapaljivi, ili koji mogu da zagade okolinu, a smjeteni su u posebnim
sudovima (kontejnerima) na tovarnom sanduku kao i osiguranje
prikolice ili poluprikolice - cistijerne koja povremeno ili stalno slui
za prevoz ovih tenosti gasova;

uveava se za 20%;

2. poluprikolica za prevoz havarisanih i neispravnih putnikih

automobila (osigurava se prema svojoj maksimalnoj nosivosti);

uveava se za 30%;

3. prikolice koje na radilitima slue za stanovanje,

kancelariju, smjetaj alata i sl.

umanjuje se za 30%;

4. prikolice na dva toka koje slue kao oslonac za prevoz balvana

i drugih dugakih predmeta, prikolice za prevoz amaca i
motocikla za trke (osiguravaju se prema svojoj maksimalnoj
nosivosti)

umanjuje se za 20%;

5. prikolice "Crvenog krsta" i slinih organizacija koje

su namijenjene smjetaju u sluaju elementarnih katastrofa
(zemljotresa, poplava i sl.)
umanjuje se za 40%.
NAPOMENE:
1. Kamping prikolice, prikolice agregati, prikolice kompresori i prikolice za razne namjene na radilitima, osiguravaju se kao
prikolice od 1 tone nosivosti.
2. Po ovoj tarifnoj grupi osiguravaju se i poluprikolice koje slue za prevoz putnikih automobila od proizvoaa do skladita
trgovinskog preduzea, i to prema njihovoj maksimalnoj nosivosti.
TARIFNA GRUPA 8 - RADNA VOZILA
U ovu grupu su rasporeena radna vozila kategorija N1, N1G, N2, N2G, N3 i N3G kao i radne maine i ureaji, a koja su
navedena u tabeli.
Tehnika premija se rauna u procentu od osnovne tehnike premije prema odgovarajuem premijskom razredu i iznosi za
pojedine podgrupe vozila:
Redni broj

N o s i v o s t

Premijska stopa

1. Vozila za servisnu slubu sa ugraenim radnim ureajima

2. Vozila za polivanje i ienje ulice, za odnoenje smea i fekalija sa ureajima za utovar i istovar,
za odravanje elektrinih instalacija, za ienje slivnika za vodu i sl.
3. Vatrogasna vozila sa ugraenim ureajima
4. Vozila za dubinska buenja, istraivanja i ostale radove u rudarstvu i naftnoj industriji,
vozila za geoloka istraivanja, pronalaenje vode i ostala slina radna vozila
5. Kino vozila, vozila za fluorografisanje, vozila za snimanje, vozila radio stanice, reportana RTV vozila,
vozila pokretne ambulante, vozila pokretne radionice, vozila pokretne kuhinje i ostala radna vozila sa
specijalnom nadgradnjom

124,5%
71,2%
80,3%
75,8%

66,8%

6. Kombajni
7. Samohodne specijalne kosilice i ostale samohodne radne maine za rad u poljoprivredi

57,1%
44,6%

8. Bageri
9. Vozila konstruktivno namijenjena posipanju drumova, vozila konstruktivno namijenjena za uklanjanje snijega,
drobilice, motorni i parni valjci i vozila za tabanje snijega
10. Vozila za ienje i glaanje leda na klizalitima

43,6%
128,8%
64,5%

11. Autodizalice, mijealice za beton, pumpe za pretransport betona, vozila sa ureajima za odnoenje putnikih
automobila ("pauci"), vozila sa ureajem za odnoenje kontejnera sa fekalijama i sl., auto - agregati, auto - builice,
auto - kranovi, auto - vibratori, kopai, vozila za presaivanje drvea, maine za cementiranje buotina, podizai,
samoutovarivai, skreperi, ubacivai, kompaktori za sabijanje smea, utovarni prebacivai, utovarne lopate, viljukari,
vozila za ispisivanje oznaka na kolovozu, vozila za planiranje zemljita, buldoeri, ostala radna motorna vozila
u industriji, graevinarstvu i komunalnoj djelatnosti
117,1%
12. Samohodne motorne testere

42,0%

13. Ostala vozila

110,0%

NAPOMENA:
1. Putniki automobili koji slue za servisnu slubu osiguravaju se po Tarifnoj grupi 1, kao putniki automobili.
IX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
1) Ovaj Sistem tarifa premija primjenjuje se prilikom registracije motornih vozila na koje se odnose odredbe Zakona o
obaveznom osiguranju u saobraaju.
2) Ugovor o osiguranju (polisa) sa iznosima premije manjim od utvrenih najniih iznosa premije po ovom Sistemu premija
nema karakter urednog ugovora (polise) o osiguranju vozila od autoodgovornosti, i na osnovu takvog ugovora (polise) ne
moe se izvriti registracija motornog vozila niti izdati registarske oznake.
3) Udruenje vri kontrolu primjene ovog Sistema tarifa premija i dostavlja svim segmentima Ministarstva unutranjih poslova
i javne uprave koji se bave registracijom motornih vozila, pregled premija za osiguranje od autoodgovornosti ispod kojih se
ne moe izvriti registracija i produenje registracije, odnosno koja polisa nema karakter uredne polise o zakljuenom
ugovoru o osiguranju od autoodgovornosti.
4) Sastavni dio ovog Sistema tarifa premija je tabela najnie godinje premije za osiguranje vlasnika odnosno korisnika
motornih vozila za tete priinjene treim licima.
5) Za sve izmjene i dopune ovog Sistema tarifa potrebna je prethodna saglasnost regulatornog organa.
6) Ovaj Sistem tarifa stupa na snagu 01. avgusta 2011. godine.

47.
Na osnovu lana 35 stav 3 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 51/06, 66/06 i Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12, 49/13),
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IZBORU JEDNOG LANA ODBORA ZA PROSVJETU, NAUKU,
KULTURU I SPORT SKUPTINE CRNE GORE
Za lana Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skuptine Crne Gore bira
se dr RADOSAV NIAVI.
Broj: 00-74/13-41/1
EPA 373 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

48.
Na osnovu lana 35 stav 3 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 51/06, 66/06 i Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12, 49/13),
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IZBORU JEDNOG LANA ODBORA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST
SKUPTINE CRNE GORE
Za lana Odbora za rodnu ravnopravnost Skuptine Crne Gore bira se dr
RADOSAV NIAVI.
Broj: 00-74/13-42/1
EPA 374 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

49.
Na osnovu lana 35 stav 3 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 51/06, 66/06 i Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12, 49/13),
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IZBORU JEDNOG LANA ODBORA ZA ANTIKORUPCIJU
SKUPTINE CRNE GORE
Za lana Odbora za antikorupciju Skuptine Crne Gore bira se DRAGOSLAV
EKI.
Broj: 00-74/13-46/1
EPA 378 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

50.
Na osnovu lana 35 stav 3 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 51/06, 66/06 i Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12, 49/13),
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IZBORU JEDNOG LANA KOMISIJE ZA PRAENJE I KONTROLU
POSTUPKA PRIVATIZACIJE SKUPTINE CRNE GORE
Za lana Komisije za praenje i kontrolu postupka privatizacije Skuptine Crne
Gore bira se DRAGOSLAV EKI.
Broj: 00-74/13-47/1
EPA 379 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

51.
Na osnovu lana 35 stav 3 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 51/06, 66/06 i Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12, 49/13),
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O RAZRJEENJU I IZBORU JEDNOG LANA ODBORA ZA EVROPSKE
INTEGRACIJE SKUPTINE CRNE GORE
Razrjeava se dunosti lana Odbora za evropske integracije Skuptine Crne
Gore SRAN MILI.
Za lana Odbora za evropske integracije Skuptine Crne Gore bira se mr
DANKO ARANI.
Broj: 00-74/13-44/1
EPA 376 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

52.
Na osnovu lana 35 stav 3 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 51/06, 66/06 i Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12, 49/13),
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IZBORU JEDNOG LANA ODBORA ZA POLITIKI SISTEM,
PRAVOSUE I UPRAVU SKUPTINE CRNE GORE
Za lana Odbora za politiki sistem, pravosue i upravu Skuptine Crne Gore
bira se VELJKO ZARUBICA.
Broj: 00-74/13-37/1
EPA 365 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

53.
Na osnovu lana 35 stav 3 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 51/06, 66/06 i Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12, 49/13),
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IZBORU JEDNE LANICE ODBORA ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU
SKUPTINE CRNE GORE
Za lanicu Odbora za bezbjednost i odbranu Skuptine Crne Gore bira se
SNEANA JONICA.
Broj: 00-74/13-43/1
EPA 375 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

54.
Na osnovu lana 35 stav 3 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 51/06, 66/06 i Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12, 49/13),
Skuptina Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IZBORU JEDNOG LANA ODBORA ZA MEUNARODNE ODNOSE I
ISELJENIKE SKUPTINE CRNE GORE
Za lana Odbora za meunarodne odnose i iseljenike Skuptine Crne Gore bira
se mr DANKO ARANI.
Broj: 00-74/13-45/1
EPA 377 XXV
Podgorica, 23. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

55.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 Ustava Crne Gore i l. 15, 16 i 17 Zakona o
elektronskim komunikacijama (Slubeni list Crne Gore, broj 40/13), Skuptine
Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u
2013. godini, dana 27. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA SAVJETA AGENCIJE ZA
ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POTANSKU DJELATNOST
Za predsjednika Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i potansku
djelatnost imenuje se dr aleta urovi.
Broj: 00-74/13-33/1
EPA 353 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

56.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 Ustava Crne Gore i l. 15, 16 i 17 Zakona o
elektronskim komunikacijama (Slubeni list Crne Gore, broj 40/13), Skuptine
Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u
2013. godini, dana 27. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IMENOVANJU LANA SAVJETA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE
KOMUNIKACIJE I POTANSKU DJELATNOST
Za lana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i potansku djelatnost
imenuje se Aleksandar Mija.
Broj:00-74/13-34/1
EPA 354 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

57.
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 3 Ustava Crne Gore i l. 15, 16 i 17 Zakona o
elektronskim komunikacijama (Slubeni list Crne Gore, broj 40/13), Skuptine
Crne Gore 25. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u
2013. godini, dana 27. decembra 2013. godine, donijela je
ODLUKU
O IMENOVANJU LANA SAVJETA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE
KOMUNIKACIJE I POTANSKU DJELATNOST
Za lana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i potansku djelatnost
imenuje se Branko Kovijani.
Broj: 00-74/13-32/1
EPA 352 XXV
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

58.
Na osnovu lana 50 stav 1 i 51 stav 7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o dravnom tuilatvu (Sl. list CG, br. 40/08 i 46/13) i lana 46 stav 2 Poslovnika
Tuilakog savjeta (Sl. list CG, broj 52/11), Tuilaki savjet je, na desetoj sjednici
odranoj 27. decembra 2013. godine, donio
ODLUKU
Vesni Jovievi, Viem dravnom tuiocu u Podgorici, prestaje funkcija Vieg
dravnog tuioca u Podgorici, dana 27. decembra 2013. godine, zbog isteka
mandata.
TS.broj 148/2013
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Tuilaki savjet
Predsjednik,
Veselin Vukovi, s.r.

59.
Na osnovu lana 50 stav 1 i 51 stav 7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o dravnom tuilatvu (Sl. list CG, br. 40/08 i 46/13) i lana 46 stav 2 Poslovnika
Tuilakog savjeta (Sl. list CG, broj 52/11), Tuilaki savjet je, na desetoj sjednici
odranoj 27. decembra 2013. godine, donio
ODLUKU
Mirku Bulatoviu, Osnovnom dravnom tuiocu u Bijelom Polju, prestaje
funkcija Osnovnog dravnog tuioca u Bijelom Polju, dana 27. decembra 2013.
godine, zbog isteka mandata.
TS.broj 148/2013-1
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Tuilaki savjet
Predsjednik,
Veselin Vukovi, s.r.

60.
Na osnovu lana 50 stav 1 i 51 stav 7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o dravnom tuilatvu (Sl. list CG, br. 40/08 i 46/13) i lana 46 stav 2 Poslovnika
Tuilakog savjeta (Sl. list CG, broj 52/11), Tuilaki savjet je, na desetoj sjednici
odranoj 27. decembra 2013. godine, donio
ODLUKU
Gorici Golubovi, Osnovnom dravnom tuiocu u Beranama, prestaje funkcija
Osnovnog dravnog tuioca u Beranama, dana 27. decembra 2013. godine, zbog
isteka mandata.
TS.broj 148/2013-3
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Tuilaki savjet
Predsjednik,
Veselin Vukovi, s.r.

61.
Na osnovu lana 50 stav 1 i 51 stav 7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o dravnom tuilatvu (Sl. list CG, br. 40/08 i 46/13) i lana 46 stav 2 Poslovnika
Tuilakog savjeta (Sl. list CG, broj 52/11), Tuilaki savjet je, na desetoj sjednici
odranoj 27. decembra 2013. godine, donio
ODLUKU
Vojislavu Grujiu, Osnovnom dravnom tuiocu u Kolainu, prestaje funkcija
Osnovnog dravnog tuioca u Kolainu, dana 27. decembra 2013. godine, zbog
isteka mandata.
TS.broj 148/2013-4
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Tuilaki savjet
Predsjednik,
Veselin Vukovi, s.r.

62.
Na osnovu lana 50 stav 1 i 51 stav 7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o dravnom tuilatvu (Sl. list CG, br. 40/08 i 46/13) i lana 46 stav 2 Poslovnika
Tuilakog savjeta (Sl. list CG, broj 52/11), Tuilaki savjet je, na desetoj sjednici
odranoj 27.decembra 2013. godine, donio
ODLUKU
Luki Martinoviu, Osnovnom dravnom tuiocu na Cetinju, prestaje funkcija
Osnovnog dravnog tuioca na Cetinju, dana 27. decembra 2013. godine, zbog
isteka mandata.
TS.broj 148/2013-5
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Tuilaki savjet
Predsjednik,
Veselin Vukovi, s.r.

63.
Na osnovu lana 50 stav 1 i 51 stav 7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o dravnom tuilatvu (Sl. list CG, br. 40/08 i 46/13) i lana 46 stav 2 Poslovnika
Tuilakog savjeta (Sl. list CG, broj 52/11), Tuilaki savjet je, na desetoj sjednici
odranoj 27. decembra 2013. godine, donio
ODLUKU
Borisu Saviu, Osnovnom dravnom tuiocu u Kotoru, prestaje funkcija
Osnovnog dravnog tuioca u Kotoru, dana 27. decembra 2013. godine, zbog isteka
mandata.
TS.broj148/2013-6
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Tuilaki savjet
Predsjednik,
Veselin Vukovi, s.r.

64.
Na osnovu lana 35 Zakona o Sudskom savjetu ("Sl. list CG", br. 13/08 i 39/11,
31/12 i 46/13) i lana 47 Poslovnika Sudskog savjeta ("Sl. list CG", br. 57/11 i
17/13), odluujui po oglasu za izbor predsjednika Apelacionog suda CG u
Podgorici, objavljenom dana 20.09.2013. godine, Sudski savjet je na IX sjednici,
odranoj dana 27.12.2013. godine, donio
ODLUKU
O IZBORU
Za predsjednika Apelacionog suda CG u Podgorici izabran je:
- MUIKA DUJOVI.
Predsjednik suda i sudija stupa na dunost danom polaganja zakletve.
Su. R. br. 234/13
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Sudski savjet
Predsjednik,
Vesna Medenica, s.r.

65.
Na osnovu lana 35 Zakona o Sudskom savjetu ("Sl. list CG", br. 13/08, 39/11,
31/12 i 46/13) i lana 47 Poslovnika Sudskog savjeta ("Sl list CG", br. 57/11 i
17/13), odluujui po oglasu za izbor jednog sudije Apelacionog suda Crne Gore,
objavljenom dana 22.10.2013. godine, Sudski savjet je na IX sjednici, odranoj dana
27.12.2013. godine, donio
ODLUKU
O IZBORU
Za sudiju Apelacionog suda Crne Gore izabrana je:
- MILENKA II.
Sudija stupa na dunost danom polaganja zakletve.
Su. R. br. 235/13
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Sudski savjet
Predsjednik,
Vesna Medenica, s.r.

66.
Na osnovu lana 35 Zakona o Sudskom savjetu ("Sl. list CG", br. 13/08, 39/11,
31/12 i 46/13) i lana 47 Poslovnika Sudskog savjeta ("Sl. list CG", br. 57/11 i
17/13), odluujui po oglasu za izbor jednog sudije Vieg suda u Podgorici,
objavljenom dana 20.09.2013. godine, Sudski savjet je na IX sjednici, odranoj dana
27.12.2013. godine, donio
ODLUKU
O IZBORU
Za sudiju Vieg suda u Podgorici izabrana je:
- VJERA LjIVANANIN.
Sudija stupa na dunost danom polaganja zakletve.
Su. R. br. 236/2013
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Sudski savjet
Predsjednik,
Vesna Medenica, s.r.

67.
Na osnovu lana 35 Zakona o Sudskom savjetu ("Sl. list CG", br. 13/08, 39/11,
31/12 i 46/13) i lana 47 Poslovnika Sudskog savjeta ("Sl. list CG", br. 57/11 i
17/13), odluujui po oglasu za izbor jednog sudije Osnovnog suda u Herceg
Novom, objavljenom dana 20.09.2013. godine, Sudski savjet je na IX sjednici,
odranoj dana 27.12.2013. godine, donio
ODLUKU
O IZBORU
Za sudiju Osnovnog suda u Herceg Novom izabran je:
- JOVAN STANKOVI.
Sudija stupa na dunost danom polaganja zakletve.
Su. R. br. 237/13
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Sudski savjet
Predsjednik,
Vesna Medenica, s.r.

68.
Na osnovu lana 35 Zakona o Sudskom savjetu ("Sl. list CG", br. 13/08, 39/11,
31/12 i 46/13) i lana 47 Poslovnika Sudskog savjeta ("Sl. list CG", br. 57/11 i
17/13), odluujui po oglasu za izbor jednog sudije Osnovnog suda u Plavu,
objavljenom dana 20.09.2013. godine, Sudski savjet je na IX sjednici, odranoj dana
27.12.2013. godine, donio
ODLUKU
O IZBORU
Za sudiju Osnovnog suda u Plavu izabrana je:
- MIRJANA KNEEVI.
Sudija stupa na dunost danom polaganja zakletve.
Su. R. br. 239/13
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Sudski savjet
Predsjednik,
Vesna Medenica, s.r.

69.
Na osnovu lana 35 Zakona o Sudskom savjetu ("Sl. list CG", br. 13/08, 39/11,
31/12 i 46/13) i lana 47 Poslovnika Sudskog savjeta ("Sl. list CG", br. 57/11 i
17/13), odluujui po oglasu za izbor jednog sudije Osnovnog suda u Ulcinju,
objavljenom dana 20.09.2013. godine, Sudski savjet je na IX sjednici, odranoj dana
27.12.2013. godine, donio
ODLUKU
O IZBORU
Za sudiju Osnovnog suda u Ulcinju, izabran je:
- GAZMEND KALABREZI.
Sudija stupa na dunost danom polaganja zakletve.
Su. R. br. 238/13
Podgorica, 27. decembra 2013. godine
Sudski savjet
Predsjednik,
Vesna Medenica, s.r.

KONKURSI - OGLASI

Na osnovu lana 40 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Sl. list RCG, br. 51/06,
66/06, Sl. list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12 i 49/13 od 22.10.2013) a u vezi
lana 13a Zakona o Sudskom savjetu (Slubeni list CG br. 13/08, 39/11, 31/12,
46/13 od 02.10.2013. i 51/13 od 1.11 2013) raspisuje
JAVNIPOZIV
za izbor etiri lana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika
Za lana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika moe biti birano lice koje pored
optih uslova za rad u dravnom organu, propisanih lanom 32 Zakona o dravnim
slubenicima i namjetenicima, ispunjava i posebne uslove, propisane lanom 13a
Zakona o Sudskom savjetu:
- da ima najmanje 10 godina radnog iskustva na pravnim poslovima i
- da uiva lini i profesionalni ugled.
Opti uslovi za rad u dravnom organu, koje kandidat treba da ispunjava su:
- da je dravljanin Crne Gore;
- da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta;
- da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja;
- da nije osuivan za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za rad u dravnom
organu;
- da se protiv njega ne vodi krivini postupak za krivino djelo za koje se gonjenje
preduzima po slubenoj dunosti.
Uz prijavu koja sadri: ime i prezime, adresu, kratku biografiju kandidata, e-mail
adresu i kontakt telefon, kandidati dostavljaju:
- uvjerenje o dravljanstvu ili ovjerenu fotokopiju biometrijske line karte;
- uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
- diploma ili uvjerenje o zavrenom nivou i vrsti obrazovanja;
- uvjerenje nadlenog suda da se protiv kandidata ne vodi krivini postupak za
krivino djelo za koje se gonjenje preduzima po slubenoj dunosti;
- uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu;
- i druge dokaze.
Mandat lana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika traje etiri godine.
Prijavu na javni poziv sa kompletnom dokumentacijom dostaviti na arhivu
Skuptine Crne Gore ili putem pote na adresu: Odbor za politiki sistem, pravosue
i upravu Skuptine Crne Gore, Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 10, sa
naznakom Za javni poziv za izbor etiri lana Sudskog savjeta iz reda uglednih
pravnika.
Javni poziv bie raspisan u Slubenom listu Crne Gore i u tampanim medijima:
Pobjeda, Dan, ND Vijesti i Dnevne novine.
Javni poziv bie objavljen na internet stranici Skuptine Crne Gore.

Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja javnog poziva.

Lista prijavljenih kandidata bie objavljena na internet stranici Skuptine Crne Gore,
i dostupna javnosti najmanje 10 dana od dana objavljivanja.
Napomene:
- -Uvjerenje nadlenog suda da kandidat nije osuivan za krivino djelo koje ga
ini nedostojnim za rad u dravnom organu pribavie dravni organ, po slubenoj
dunosti.
- -lanovi Sudskog savjeta iz reda sudija i uglednih pravnika mogu biti ponovo
birani za lana Sudskog savjeta po isteku etiri godine od prestanka prethodnog
mandata u Sudskom savjetu.
- -Kandidati koji su se prijavili na javni poziv koji je bio raspisan u novembru
mjesecu, u sluaju ponovnog prijavljivanja duni su dostaviti novu prijavu, ostala
dokumentacija se nalazi u arhivi Skuptine.
- Neblagovremene i nepotpune prijave nee se razmatrati.
Broj: 00-63-3/14-1
Podgorica, 13. januara 2014. godine
Skuptina Crne Gore
Odbor za politiki sistem, pravosue i upravu
Predsjednik Odbora,
Rifat Rastoder, s.r.
-------------------------------------------------

Na osnovu lana 80 Zakona o insolventnosti privrednih drutava (Sl.list RCG,

br.06/02 i 02/07) i Rjeenja Privrednog suda u Podgorici St.br.177/09 od
07.10.2009.godine, steajni upravnik AGROEKONOMIK d.o.o u steaju
Podgorica. oglaava
JAVNO NADMETANJE
ZA PRODAJU IMOVINE STEAJNOG DUNIKA AGROEKONOMIK
d.o.o u steaju Podgorica
I PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje je imovina Dunika, i to:
Zemljite, upisano u list nepokretnosti br. 550 KO Bandii, potes Mitrovske njive,
ukupne povrine 2.273 m, a na kat.parcelama: br. 1222/1, povrine 1.189m i
br.1223/1, povrine 1.084m (obim prava: svojina 1/1) na kojoj postoji upisano
zalono pravo-hipoteka u korist Crnogorske Komercijalne Banke AD Podgorica.
Poetna a ujedno i najnia cijena je 14.630,00 EUR (slovima:
etrnaesthiljadaiiestotrideseteura)
II. NAIN PRODAJE
Prodaja imovine Dunika vri se:
Javnim nadmetanjem-putem pribavljanja pisanih ponuda u zatvorenoj koverti,
koje ponuai dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD U
PODGORICI, ul. IV Proleterske br. 2 neposredno na arhivi Suda ili putem pote,
preporuenom poiljkom, sa naznakom ZA JAVNO NADMETANJE
AGROEKONOMIK - NE OTVARAJ.
Razmatrae se sve ponude koje prispiju na naznaenu adresu, najkasnije dana
29. januara 2014.godine do 14.00 asova, a otvaranje punuda e se obaviti istog
dana u 15.00 asova, u prisustvu ponuaa koji to ele, u Privrednom sudu u
Podgorici-kancelarija broj 26/II-na spratu.
III. PRAVO UEA NA JAVNOM NADMETANJU
Pravo da uestvuju na javnom nadmetanju imaju: pravna i fizka lica koja
blagovremeno dostave odgovarajuu ponudu i uplate predvieni depozit.
Depozit: ponuai (uesnici na javnom nadmetanju) duni su da uplate depozit, u
iznosu od 10% od iznosa poetne cijene.
- Uplata depozita vri se iskljuivo na iro raun steajnog dunika kod Crnogorske
komercijalne banke AD Podgorica, broj: 510-31510-85 ili se prilae garancija banke
plativa na prvi poziv.
- Dokaz o uplati depozita (u origilnalu ili ovjerenoj kopiji) prilae se uz ponudu ili
mora se predati steajnom upravniku, najkasnije, prije poetka javnog nadmetanja.
Ponuda za uee na javnom nadmetanju treba da sadri:
- Za pravna lica: firmu i sjedite, broj rauna, matini broj (PIB) i PDV broj,
fotokopiju registracije. Ponuda mora biti ovjerena i potpisana od lica ovlaenog za
zastupanje.

- Za fizika lica: potpisanu prijavu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj
rauna i fotokopija line karte.
Neblagovremene i nepotpune ponude nee se razmatrati.
Prodavac NEMA OBAVEZU da sa drugorangiranim ponuaem zakljui ugovor o
kupoprodaji, ali to moe uiniti ako je ponuda vea od poetne cijene, u sluaju da
najpovoljniji ponua odustane od kupoprodaje.
Uslovi za odravanje javnog nadmetanja: Javno nadmetanje, odrae se ako
najmanje 1 (jedan) ponua ispuni propisane uslove.
Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoja, a fizika lica linu kartu
ili drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju.
IV. Imovina Dunika prodaje se u vienom stanju, bez prava na naknadnu
reklamaciju, a prodae se ponuau
koji ponudi najvii novani iznos. Brisanje hipoteke izvrie se odmah nakon uplate
kupoprodajne cijene.
Steajni upravnik donijee odluku o izboru najpovoljnijeg ponuaa najskasnije u
roku od 3 (tri) dana od dana odravanja javnog nadmetanja. Sa najpovoljnijim
ponuaem sainiie se notarski zapis ugovora o kupoprodaji najkasnije u roku od 7
(sedam) dana od dana donoenje odluke steajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg
ponuaa, s tim to je ponua duan, prilikom zakljuivanja ugovora priloiti
dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom gubi pravo na
povraaj depozita.
V. Depozit kupca se zadrava i uraunava u kupoprodajnu cijenu, a u sluaju da
kupac odustane od kupovine nepokretnosti, depozit mu se nee vratiti, a ako je
umjesto depozita data bankarska garancija, ista e se naplatiti. Ponuaima, ija
ponuda nije prihvaena izvrie se povraaj uplaenog depozita najkasnije u roku od
3 (tri) dana od odluke steajnog upravnika o prodaji nepokretnosti.
VI. Porez i svi trokovi vezani za prenos vlasnitva padaju na teret kupca.
VII. Kada kupac isplati cijenu, na kupca se prenosi pravo svojine bez tereta i
ogranienja i bez obaveza nastalih prije izvrene kupoprodaje.
VIII. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 067 813 134.
Steajni upravnik,
Nikola Vujai, s.r.
------------------------------------------------

Na osnovu l.80 Zakona o insolventnosti privrednih drutava (Sl. list RCG,

br.06/02 i 02/07), steajni upravnik FBE ZatonAD u steaju, Bijelo Polje,
objavljuje
JAVNIPOZIV
Za prikupljanje ponuda za sedmnaestu javnu prodaju cjelokupne imovine Fabrike
betonskih elemenata ZATONAD u steaju, Bijelo Polje, putem prikupljanja
pismenih ponuda.
Predmet prodaje su:
1. Nepokretna imovina
- Zemljite P=70.533 m2, upisano u LN 485, KO Zaton, Zaton.
- Zemljite P=4.173 m2, upisano u LN 486, KO Zaton, sukorienje 1/4.
- Poslovni prostor P=22 m2 upisan u LN 739, KO B.Polje, ul. N. Merdovia.
- Kancelsariski prostor u upravnoj zgradi P=100 m2, upisan u LN 487, KO Zaton,
Zaton.
- Portirnica P=50 m2, upisana u LN 485, KO Zaton, Zaton.
- Proizvodna hala P=5.728 m2,upisana u LN485, KO Zaton, Zaton.
- Dodatatak zgrade P=720 m2, upisana u LN 485, KO Zaton, Zaton
- Restoran dru.ishrane P=322 m2, upisana u LN 485, KO Zaton, Zaton.
- Kotlarnica P=256 m2, upisana u LN 485, KO Zaton, Zaton.
- Pratei tehnoloki objekti: ko za agregat 3x3x6 m, komada 1 i armirano betonski
bunkeri za betonjerku 30x20x8m, komada 6.
2. Osnovna sredstva, oprema i inventar separacija komplet, drobilino postrojenje
komplet, transportna sredstva, graevinske maine, oprema laboratorije, oprema
pogona za galanteriju komplet, betonska baza SB 1000 gradis komplet, kotao i
oprema u kotlarnici, stolarske maine, sitna oprema i dijelovi u magacinu,
trafostanica, poslovni inventar u kancelarijama, portirnici i restoranu, materijal i
betonska galanterija. Detaljan spisak moe se pogledati kod dunika. Poetna cijena
cjelokupne imovine iznosi 898.991,00 .
Poetna cijena predmeta prodaje nije minimalno prihvatljiva vrijednost, niti je na
bilo koji drugi nain obavezujua ili opredjeljujua za ponuaa prilikom
odreivanja visine ponude.
Od ponuaa sa cijenom veom od poetne, za kupca e biti izabran ponua sa
najpovoljnijom ponudom u pogledu visine cijene. Ako je najvia ponuena cijena
manja od poetne cijene, steajni upravnik e prije prihvatanja takve ponude
zatraiti saglasnost Odbora povjerilaca i nije u obavezi da prihvati nijednu takvu
ponudu.
Pravo uea imaju sva pravna i fizika lica koja uz ponudu podnesu dokaz o uplati
depozita od 89.899,00 na iro-raun steajnog dunika br. 505-76592-88.
Ponude u zatvorenim kovertama sa naznakama: Ponuda i Ne otvaraj dostaviti
iskljuivo potom na adresu: FBE ZatonAD u steaju, Zaton, B. Polje, najkasnije
do 29.01.2014.g.u 15.00 h. Otvaranje ponuda obavie se 31.01.2014.g.u
prostorijama dunika sa poetkom u 13.00 h.

Dovoljan uslov je jedan ponua, a za kupca e biti izabran ponua koji ponudi
najveu cijenu.
Kupac je duan da sa prodavcem zakljui kupoprodajni ugovor i dostavi dokaz o
uplati ugovorenog iznosa u roku od 15 /petnaest/ dana od dana otvaranja ponuda. U
protivnom izabrani kupac gubi pravo na povraaj depozita, a za kupca e biti
proglaen drugi najpovoljniji ponua, ako ih ima vie. Sve trokove i porez, u vezi
kupoprodaje snosi kupac.
Ostalim ponuaima depozit e biti vraen u roku od 3 (tri) dana od dana otvaranja
ponuda.
Imovina se prodaje u vienom stanju i moe se razgledati svakog radnog dana od 8
do 16 h. Informacije na tel. 069/051-382.
Steajni upravnik,
Remzet Paariz, dipl. ecc, s.r.

OSNIVANJA

206069 Dana 26.11.2013, pod registarskim brojem 5-0677621/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE EXPORT-IMPORT DESEN MV doo Podgorica, 13 jul br. 7 Podgorica. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 25.11.2013, a
datum usvajanja Statuta je 25.11.2013. Lica u drutvu su: VANJA MILI Osniva,
MILI VANJA Izvrni direktor. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze
se u CRPS-u.
205777 Dana 15.11.2013, pod registarskim brojem 5-0676769/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU M.B.S. MONTENEGRO - KOTOR, Lastva Grbaljska (Kua Mihovi Labuda) Kotor. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je
14.11.2013, a datum usvajanja Statuta je 14.11.2013. Lica u drutvu su: IVOTA
JEREMI Osniva, JEREMI IVOTA Izvrni direktor. Dokumenta koja sadre
navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
205765 Dana 15.11.2013, pod registarskim brojem 5-0677090/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom BALKAN
POLYMER ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE EXPORT-IMPORT
BAR, JOVANA TOMAEVIA G-9, sprat 2 Bar. Datum zakljuivanja ugovora o
osnivanju je 24.10.2013, a datum usvajanja Statuta je 24.10.2013. Lica u drutvu su:
DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU SREBRANKA ZA TURIZAM, TRGOVINU I USLUGE - BAR Osniva, MERZLYAKOV LEONID
Ovlaeni zastupnik, KOROLEVA SVETLANA Izvrni direktor. Dokumenta koja
sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
205876 Dana 19.11.2013, pod registarskim brojem 5-0676989/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU JOVAN KOMERC BERANE, Mojsije Zeevia
br. 4 Berane. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 18.11.2013, a datum usvajanja Statuta je 18.11.2013. Lica u drutvu su: ORIJE DRAGOVI Osniva,
VASILJEVI OLEG Izvrni direktor. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206012 Dana 25.11.2013, pod registarskim brojem 5-0677378/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DOO ZA PROMET I
USLUGE, EXPORT-IMPORT PROJLAB BUDVA, I proleterska bb. (Zgrada Dedi) Budva. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 22.11.2013, a datum usvajanja Statuta je 22.11.2013. Lica u drutvu su: VITALII ZAIKIN Osniva, ZAIKIN
VITALII Izvrni direktor. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u
CRPS-u.
205908 Dana 20.11.2013, pod registarskim brojem 5-0677397/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom ANAGASTUM DOO
BUDVA, JADRANSKI PUT (ZGRADA NEKSANA 1) BB BUDVA. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 18.11.2013, a datum usvajanja Statuta je

18.11.2013. Lica u drutvu su: TOMANOVI MIHAILO Izvrni direktor, NEMANJA DAVIDOVI Osniva. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u
CRPS-u.
205427 Dana 06.11.2013, pod registarskim brojem 5-0675997/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom IBSSA MONTENEGRO-SOKO DOO - Danilovgrad, Begovine bb. Danilovgrad. Datum zakljuivanja
ugovora o osnivanju je 04.11.2013, a datum usvajanja Statuta je 04.11.2013. Lica u
drutvu su: DRAGAN NIKOLI Osniva, NIKOLI DRAGAN Izvrni direktor.
Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
204110 Dana 27.09.2013, pod registarskim brojem 5-0673300/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU PM 1.4 TIVAT, Obala bb Tivat. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 24.09.2013, a datum usvajanja Statuta je 24.09.2013.
Lica u drutvu su: URAKOVI JELENA Izvrni direktor, DRUTVO SA
OGRANIENOM ODGOVORNOU ZA USLUGE U POMORSKOM SAOBRAAJU I ZA RAZVOJ PROJEKATA O NEKRETNINAMA ADRIATIC MARINAS TIVAT Osniva. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u
CRPS-u.
206477 Dana 09.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678704/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU BRIZ ADRIATIK BUDVA, Velji vinogradi bb.
Budva. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 09.12.2013, a datum usvajanja
Statuta je 09.12.2013. Lica u drutvu su: DVINIANINOV ANATOLII Izvrni direktor, ANATOLII DVINIANINOV Osniva, DVINIANINOV ANATOLII Ovlaeni
zastupnik. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206599 Dana 12.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678776/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE BIEN DOO PODGORICA, Poslovni centar
Kruevac b.b. Podgorica. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 11.11.2013, a
datum usvajanja Statuta je 11.11.2013. Lica u drutvu su: EMINA BELI Osniva,
BELI EMINA Izvrni direktor. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze
se u CRPS-u.
206586 Dana 12.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678829/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU ZA PROMET I USLUGE NEDELJKOVI
GRADNJA DOO BUDVA, Zgrada Akademije znanja b.b. Budva. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 05.12.2013, a datum usvajanja Statuta je 05.12.2013.
Lica u drutvu su: NEDELJKOVI SAA Osniva, SAA NEDELJKOVI Izvrni
direktor. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206613 Dana 12.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678833/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU ZA IZGRADNJU, KUPOVINU I PRODAJU NEPOKRETNOSTI BALTIKA Bar, Dobre vode, Marelica bb Bar. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 06.12.2013, a datum usvajanja Statuta je 06.12.2013.

Lica u drutvu su: ELEZOVI FADIL Izvrni direktor, VICTOR EVSTAFYEV

Osniva. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206585 Dana 12.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678867/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU NSN MONTENEGRO BUDVA, PETROVAC,
Mirita b.b. Budva. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 11.12.2013, a datum usvajanja Statuta je 11.12.2013. Lica u drutvu su: KAREVA ANNA Izvrni direktor, ANNA KAREVA Osniva, KAREVA ANNA Ovlaeni zastupnik. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206534 Dana 11.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678871/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU AGROINVEST 2014 ZA PROIZVODNJU,
PROMET ROBA I USLUGE TIVAT, SELJANOVO C / 1 TIVAT. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 05.12.2013, a datum usvajanja Statuta je 05.12.2013.
Lica u drutvu su: VESELIN ERAKOVI Osniva, PEROVI MILO Izvrni direktor, Ovlaeni zastupnik. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u
CRPS-u.
206597 Dana 12.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678886/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU FETI GRADNJA DOO PODGORICA, Proleterska br. 51 Podgorica. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 12.12.2013, a
datum usvajanja Statuta je 12.12.2013. Lica u drutvu su: FETI DEMAL Izvrni
direktor, DEMAL FETI Osniva, FETI DEMAL Ovlaeni zastupnik. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206539 Dana 11.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678814/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DRUTVO ZA PROMET, TRGOVINU I USLUGE DELUX DOO NIKI, STRAEVSKA BR.1 / 3
NIKI. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 09.12.2013, a datum usvajanja
Statuta je 09.12.2013. Lica u drutvu su: ZORANI MITO Izvrni direktor, MITO
ZORANI Osniva, ZORANI MITO Ovlaeni zastupnik. Dokumenta koja sadre
navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206543 Dana 11.12.2013, pod registarskim brojem 5-0678848/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom ROYAL YACHT
DRUTVO ZA PROIZVODNJU, PROMET ROBA I USLUGA, EXPORT IMPORT TIVAT, Marii b.b. Tivat. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je
10.12.2013, a datum usvajanja Statuta je 10.12.2013. Lica u drutvu su: GORAN
MUE Osniva, MUE GORAN Izvrni direktor. Dokumenta koja sadre navedene
podatke nalaze se u CRPS-u.
206739 Dana 17.12.2013, pod registarskim brojem 5-0679112/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DOO MONTE SOUND ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORT-IMPORT - PODGORICA, Sitnika br. 10 Podgorica. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je
04.12.2013, a datum usvajanja Statuta je 04.12.2013. Lica u drutvu su: JELENA
MILADINOVI Osniva, MILADINOVI JELENA Izvrni direktor. Dokumenta
koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.

206728 Dana 17.12.2013, pod registarskim brojem 5-0679146/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom MAKEDONIUM
DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU - BAR, Ilino b.b. Bar. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 16.12.2013, a datum usvajanja Statuta je
16.12.2013. Lica u drutvu su: MICE DAMESKI Osniva, DAMESKI MICE Izvrni direktor. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206737 Dana 17.12.2013, pod registarskim brojem 5-0679184/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DOO EURO
KITCHENS ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORT-IMPORT PODGORICA, DONJA GORICA, Cetinjski put b.b. Podgorica. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je 16.12.2013, a datum usvajanja Statuta je 16.12.2013. Lica u drutvu su: DIZDAR ANELA Ovlaeni zastupnik, ANELA DIZDAR
Osniva, DIZDAR ANELA Izvrni direktor. Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.
206492 Dana 10.12.2013, pod registarskim brojem 5-0679203/001 CRPS u Podgorici upisao je sljedee podatke: Osnivanje DOO pod nazivom DOO START - ES
ZA PROIZVODNJU, PROMET I USLUGE, EXPORT-IMPORT - PODGORICA,
Vlada etkovia bb. Podgorica. Datum zakljuivanja ugovora o osnivanju je
06.12.2013, a datum usvajanja Statuta je 06.12.2013. Lica u drutvu su: GERINA
ELMA Izvrni direktor, ELMA GERINA Osniva, SABINA ADIBULI Osniva.
Dokumenta koja sadre navedene podatke nalaze se u CRPS-u.

OBAVJETENJA
l.br. 6516/13
Privredni sud u Podgorici, po sudiji Natai Sekuli u pravnoj stvari izvrnog
povjerioca "HYPO-LEASING KARNTEN GMBH & CO KG" iz Klagenfurta, ul.
Inglitschstrase 5, Austrija, koga zastupaju Dragan Karanovi, Dejan Nikoli, Milan
Lazi, Ivana Ivanovi, advokati iz Beograda, protiv izvrnog dunika Velimirovi
Branislav iz Danilovgrada, Ul.Lazarev krst, po predlogu za izvrenje, dana
13.01.2014. godine, donio je
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvrnom duniku Branislavu Velimiroviu iz Danilovgrada sa poslednjom
poznatom adresom ul. Lazarev krst, vri se dostavljanje poziva za roite Javnim
objavljivanjem, za dan 22.01.2014.godine sa poetkom u 11,30 asova.
U izvrnom postupku izvrnom duniku nije bilo mogue dostaviti poziv za roite
za 26.12.2013.godine sa predlogom za izvrenje i prilozima, na adresu ul. Lazarev
krst - Danilovgrad.
Poziva se izvrni dunik, da se u roku od 3 dana, po ovom objavljivanju obrati ovom
Sudu
Objavljivanjem se smatra da je uredno izvreno dostavljanje poziva za roite za dan
22.01.2014.godine sa poetkom u 11,30 asova a negativne posljedice koje mogu
nastati snosie sama stranka.
Ovo objavljivanje izvrie se u dva uzastopna broja dnevnog lista koje izlazi
nateritoriji Crne Gore i u Slubenom listu CG, a navedeni poziv za izvrnog dunika
smatra se uredno dostavljenim danom poslednjeg objavljivanja.
PRIVREDNI SUD U PODGORICI
Dana, 13.01.2014. godine
_____________________________
Ovlaeno lice za sprovoenje postupka vansudske prodaje hipotekovanih
nepokretnosti - vorovi Maja, advokat iz Podgorice, u postupku radi namirenja
potraivanja kreditnog/hipotekarnog povjerioca Hipotekarna banka ad Podgorica, iz
Ugovora o kreditu br. 630-648, od 05.06.2008 godine, u skladu sa Ugovorom o
hipoteci, Ov.br. 2957/2008, od 05.06.2008 godine, shodno lanu 45, u vezi sa
lanom 201 Zakona o izvrenju i obezbjeenju, vri
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom/hipotekarnom duniku Novakovi Veselinu, sa poslednjom poznatom
adresom: Tomaevo bb., Bijelo Polje i hipotekarnim dunicima Novakovi Marku,
sa poslednjom poznatom adresom: Lijeska bb., Bijelo Polje i Novakovi Draganu, sa
poslednjom poznatom adresom: aka bb, Zelenika, Herceg Novi, Obavjetenja o
prvom roitu vansudske prodaje hipotekovanih nepokretnosti, upisanih u l.n. br.171
KO Lijeska, oznaenih kao: katastarske parcele br. 465, 471/1, 471/3, 472, 476, 479,
480, 625, 627, 628, 630, zakazanom za dan 22.01.2014. godine, u 12:00 asova, u
filijali Hipotekarne banke u Bijelom Polju, ul. Slobode bb. Pozivaju se kreditni i
hipotekarni dunici da kontaktiraju ovlaeno lice (069 984 705), ili da dou u
prostorije advokatske kancelarije vorovi, Mini & Radunovi, u ul. Moskovska

bb, L7, C/3, u Podgorici, u roku od 5 dana, i, ujedno, upozoravaju da se ovakav

nain dostavljanja smatra urednom dostavom, kao i da negativne posljedice koje
mogu nastati snosi sama stranka.
_____________________________
Ovlaeno lice za sprovoenje postupka vansudske prodaje javnim nadmetanjem
Mini Petar, advokat iz Podgorice, u postupku radi namirenja potraivanja
kreditnog/hipotekarnog povjerioca INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA
CRNE GORE AD Podgorica iz Ugovora o kreditu, br. 0102-2542/1, od 30.06.2011
godine, po osnovu Ugovora o hipoteci, Ov.br. 23143/2011, od 01.07.2011 godine,
shodno lanu 45, u vezi sa lanom 201 Zakona o izvrenju i obezbjeenju, vri
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom duniku BONSAI CT DOO CETINJE, sa poslednjom poznatom
adresom: ul. Pavla Rovinskog br. 16, Cetinje i hipotekarnom duniku VUJOVI
BORKI, sa poslednjom poznatom adresom: ul. Pavla Rovinskog br. 16, Cetinje
Obavjetenja o raskidu Ugovora o kreditu br. 0102-2542/1, od 30.06.2011 godine i
Obavjetenja o poetku namirenja na nepokretnosti upisanoj u l.n. br. 2450 KO
Cetinje I na kat. parceli br. 2676/1, zgrada br. 5, stambeni prostor, PD2, prizemlje,
povrine 56 m2, dvosoban stan, svojina Vujovi Borke. Pozivaju se ovlaeno lice
kreditnog dunika i hipotekarni dunik da kontaktiraju ovlaeno lice za vansudske
prodaje advokata Mini Petra (069 459 359), ili da dou u prostorije advokatske
kancelarije vorovi,Mini&Radunovi, Moskovska bb, L17, Podgorica, u roku
od 5 dana, i, ujedno, upozoravaju da se ovakav nain dostavljanja smatra urednom
dostavom, kao i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka.
_____________________________
Ovlaeno lice za sprovoenje postupka vansudske prodaje javnim nadmetanjem
Mini Petar, advokat iz Podgorice, u postupku radi namirenja potraivanja
kreditnog/hipotekarnog povjerioca INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA
CRNE GORE AD Podgorica iz Ugovora o kreditu, br. 0102-2949/1, od 28.07.2011
godine, po osnovu ZALONE IZJAVE, Uzz.br. 3/2011, od 04.08.2011 godine,
shodno lanu 45, u vezi sa lanom 201 Zakona o izvrenju i obezbjeenju, vri
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom duniku FENIX TRADE MONTENEGRO DOO PODGORICA, sa
poslednjom poznatom adresom: ul.Skopska 88/A, Podgorica i hipotekarnom
duniku POPOVI MILJANU, sa poslednjom poznatom adresom: ul.Skopska 88/A,
Podgorica Obavjetenja o raskidu Ugovora o kreditu br. 0102-2949/1, od 28.07.2011
godine i Obavjetenja o poetku namirenja na nepokretnostima upisanim u l.n. br.
3624 KO Podgorica II kat. parcela br. 2763, sa svim kulturama, objektima i PDovima, svojina Popovi Miljana. Pozivaju se ovlaeno lice kreditnog dunika i
hipotekarni dunik da kontaktiraju ovlaeno lice za vansudske prodaje advokata
Mini Petra (069 459 359), ili da dou u prostorije advokatske kancelarije
vorovi,Mini&Radunovi, Moskovska bb, L17, Podgorica, u roku od 5 dana, i,
ujedno, upozoravaju da se ovakav nain dostavljanja smatra urednom dostavom, kao
i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka.
_____________________________

Ovlaeno lice za sprovoenje postupka vansudske prodaje javnim nadmetanjem vorovi Maja, advokat iz Podgorice, u postupku radi namirenja potraivanja
kreditnog/hipotekarnog povjerioca INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA
CRNE GORE AD Podgorica iz Ugovora o kreditu, br. 0102-2370/1, od 20.06.2011
godine, po osnovu Ugovora o hipoteci, Ov.br. 21345/11, od 21.06.2011. godine,
shodno lanu 45, u vezi sa lanom 201 Zakona o izvrenju i obezbjeenju, vri
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom/hipotekarnom duniku ANKER&CO DOO PODGORICA, sa
poslednjom poznatom adresom (adresa iz CRPS-a): Golubovci bb., Podgorica,
obavjetenja o sedmom roitu vansudske prodaje javnim nadmetanjem
hipotekovanih nepokretnosti, upisanih u l.n. br. 3788 KO Golubovci kat. parcele
12739, sa svim kulturama, objektima na istoj i PD-ovima, koje e se odrati dana
31.01.2014. godine, u prostorijama Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore ad
Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 126/1, Podgorica, sa poetkom u
15:00 asova, sa poetnom prodajnom cijenom u visini od 56.928,09 . Poziva se
ovlaeno lice kreditnog/hipotekarnog dunika da kontaktira ovlaeno lice za
vansudske prodaje advokata vorovi Maju (069 984 705), ili da doe u prostorije
oznaene advokatske kancelarije, u roku od 5 dana, i, ujedno, upozorava da se
ovakav nain dostavljanja smatra urednom dostavom, kao i da negativne posljedice
koje mogu nastati snosi sama stranka.
_____________________________
Ovlaeno lice za sprovoenje postupka vansudske prodaje hipotekovanih nepokretnosti Mini Petar, advokat iz Podgorice, u postupku namirenja potraivanja kreditnog/hipotekarnog povjerioca INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA CRNE
GORE AD PODGORICA, po Ugovoru o kreditu, br. 0102-2188/1, od 08.06.2011
godine, na osnovu Ugovora o hipoteci, Ov.br. 19709/11, od 09.06.2011 godine,
shodno lanu 45, u vezi sa lanom 201 Zakona o izvrenju i obezbjeenju, vri
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom duniku Boji Darku i hipotekarnom duniku Boji Miomiru, oba sa
poslednjom poznatom adresom: selo Bare bb., Kolain, OBAVJETENJA O
ESTOM ROITU VANSUDSKE PRODAJE JAVNIM NADMETANJEM
hipotekovanih nepokretnosti upisanih u l.n. 19 KO Bare (kat.parcele br. 2513,2514,
sa objektima, 2516, 2517 i 2778), zakazanom za dan 25.01.2014. godine, sa
ukupnom poetnom prodajnom cijenom od 17.032,14 , u prostorijama hotela
Bjanka, u Kolainu, sa poetkom u 18:00 asova. Pozivaju se kreditni i
hipotekarni dunik da kontaktiraju ovlaeno lice za vansudske prodaje advokata
Mini Petra (069 459 359), ili da dou u prostorije advokatske kancelarije
vorovi,Mini&Radunovi, Moskovska bb, L17, Podgorica, u roku od 5 dana, i,
ujedno, upozoravaju da se ovakav nain dostavljanja smatra urednom dostavom, kao
i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka.
_____________________________

Ovlaeno lice za sprovoenje postupka vansudske prodaje javnim nadmetanjem

Mini Petar, advokat iz Podgorice, u postupku radi namirenja potraivanja kreditnog/hipotekarnog povjerioca INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA CRNE GORE AD Podgorica, po Ugovoru o kreditu, br. 0102-1703/1, od 10.05.2011 godine, sa
Anexom br. 1, na osnovu Ugovora o hipoteci, Ov.br. 2008/11, od 12.05.2011 godine, shodno lanu 45, u vezi sa lanom 201 Zakona o izvrenju i obezbjeenju, vri
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom duniku Vukovi Milojici, sa poslednjom poznatom adresom: Vrto
polje bb., avnik i hipotekarnom duniku Vukovi Savi, sa poslednjom poznatom
adresom: Gornja Bukovica, avnik, Obavjetenja o estom roitu vansudske
prodaje javnim nadmetanjem svih hipotekovanih nepokretnosti upisanih u
posjedovni list br. 348 KO Gornja Bukovica, koje e se odrati dana 25.01.2014.
godine, u 11:30 asova, u prostorijama gostione Lovac, u avniku. Pozivaju se
kreditni i hipotekarni dunik da kontaktiraju ovlaeno lice za vansudske prodaje
advokata Mini Petra (069 459 359), ili da dou u prostorije advokatske kancelarije
vorovi,Mini&Radunovi, Moskovska bb, L17, Podgorica, u roku od 5 dana, i,
ujedno, upozoravaju da se ovakav nain dostavljanja smatra urednom dostavom, kao
i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka.