EUROPSKO PRAVO II

Zadatak
Marta M. je 16.10. 2019. godine u dućanu Most kupila Guppie kišobran i platila ga 190,00 kn.
Izabrala je skuplji model koji se odlikovao posebnom automatikom za otvaranje i zatvaranje
kišobrana. Nakon što ga je otprilike 5 puta otvorila, automatika za zatvaranje se pokvarila. U
dućanu joj nisu priznali reklamaciju, neutemeljeno ističući kako je kvar nastao krivicom
Marte M. Također su rekli kako u RH nema zastupnika Guppie kišobrana te da oni nemaju
kome reklamirati kvar pa su stoga Marti M. preporučili da se osobno javi proizvođaču u
Austriji.
Marta M. je na web-shopu hrvatskog prodavatelja Kapi kupila kišobran austrijskog
proizvođača Guppie. Već pri prvom korištenju Marta je primijetila kako kišobran na
jednom mjestu malo prokišnjava. Odmah je elektroničkom poštom kontaktirala
prodavatelja Kapi obavještavajući ga kako raskida ugovor. Nažalost, Marta M. je
primila povratnu poruku kako sukladno općim uvjetima poslovanja, raskid nije moguć.
Marta M. vam se obratila za pomoć.
Pitanja:
1) O kakvoj se vrsti ugovora radi, te koje zakonske odredbe to definiraju?
Riječ je o kupoprodaji kako je to definirano ZZP-om u članku 5. točka 29. ugovor o
kupoprodaji je ugovor kojim trgovac prenosi ili se obvezuje prenijeti potrošaču robu u
vlasništvo, a potrošač plaća ili se obvezuje platiti mu cijenu, uključujući bilo koji ugovor
koji za predmet istodobno ima robu i uslugu. Potrošač je u ovom slučaju Marta M., dok je
potrošač definiran u istom članku 5. pod točkom 15 potrošač je svaka fizička osoba koja
sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili
profesionalne djelatnosti. Trgovac iz čl. 5. t. 29. je prodavatelj Kapi, dok je pojam trgovca
definiran člankom 5. točkom 26 trgovac je bilo koja osoba koja sklapa pravni posao ili
djeluje na tržištu u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne
djelatnosti, uključujući i osobu koja nastupa u ime ili za račun trgovca. Ugovorom o
kupoprodaji trgovac prenosi ili se obvezuje prenijeti potrošaču određenu robu, ta roba je u
ovom predmetu kišobran austrijskog proizvođača Guppie, dok je pojam robe definiran
člankom 5. točkom 22 roba je tjelesna pokretna stvar, osim onih koje su prodane u
ovršnom ili drugom prisilnom postupku, uključujući vodu, plin ili električnu energiju ako
se prodaju u ograničenom obujmu ili ograničenoj količini.

2) O kakvoj se vrsti ugovora radi s obzirom na način na koji je ugovor sklopljen?

Obzirom na način na koji je sklopljen, u ovom se slučaju radi o ugovoru na daljinu.
Ugovor na daljinu definiran je člankom 5. točkom 27. ZZP-a to je ugovor koji je sklopljen
između trgovca i potrošača u okviru organiziranog sustava prodaje ili pružanja usluge bez
istodobne fizičke prisutnosti trgovca i potrošača na jednome mjestu pri čemu se do
trenutka sklapanja ugovora te za sklapanje ugovora isključivo koristi jedno ili više
sredstava daljinske komunikacije. Sredstvo daljinske komunikacije konstitutivni je
element ugovora na daljinu, dok je samo sredstvo daljinske komunikacije definirano istim
člankom 5. pod točkom 24 ZZP-a, dakle sredstva daljinske komunikacije jesu sva sredstva
koja se bez istodobne fizičke prisutnosti trgovca i potrošača mogu koristiti za sklapanje
ugovora na daljinu, kao što su adresirani i neadresirani tiskani materijal, univerzalna
pisma i dopisnice, tiskane promidžbene poruke s narudžbenicom, katalozi, telefoni s
ljudskim posredovanjem i bez njega, radio, videofon, videotekst, telefakt, televizija,
Internet i elektronička pošta. U ovom slučaju sredstvo daljinske komunikacije je Internet,
točnije web-shop hrvatskog prodavatelja Kapi.
3) Je li odredba o nemogućnosti raskida ugovora valjana? Argumentirajte
pozivajući se na odgovarajuće zakonske odredbe.
Prema ZPP-u koji je u ovom slučaju lex specialis u odnosu na ZOO (točnije u odnosu na
članak 296. st. 1 ZOO-a), pa s u ovom slučaju primjenjujemo ZPP. ZPP u svom članku
72. stavku 1 navodi pravo na jednostrani raskid ugovora, točnije propisuje tko, kako i u
kojem roku ima pravo jednostrano raskinuti ugovor. Čl. 72. st. 1 ZPP „Potrošač ima
pravo, ne navodeći razloge za to, jednostrano raskinuti ugovor sklipljen izvan poslovnih
prostorija ili sklopljen na daljinu u roku od 14 dana. Isto tako za odgovor na pitanje važno
je uzeti u obzir i članak 41. st. 2 istog zakona, koji navodi kakva je pravna priroda
pojedinih odredbi kojima se uređuju potrošački ugovori, čl. 41. st. 2 „Ugovorne odredbe
koje su za potrošača nepovoljnije od onih propisanih ovim zakonom ili drugim zakonima
kojima se uređuje zaštita potrošača ništetne su. To bi značilo da je odredba o
nemogućnosti ugovora nevaljana, zato što na potrošača (Martu M.) djeluju nepovoljnije.

4) Utječe li propust trgovca da obavijesti potrošača o pravu na jednostrani raskid o

valjanosti ugovora?
Propust ne utječe na valjanost, zato što ZZP predviđa produljenje rokova, što je propisano
člankom 73. st. 1 ZZP-a „Ako trgovac nije obavijestio potrošača o njegovu pravu na
jednostrani raskid ugovora sukladno članku 57. stavku 1. točki 8. ovog Zakona, pravo
potrošača na jednostrani raskid ugovora iz članka 72. ovog Zakona prestaje po isteku 12
mjeseci od isteka roka za raskid iz članka 72. ovog Zakona.
Ako je došlo do propusta trgovca zbog neobavještavanja o pravu na jednostrani raskid,
dolazi do pravne posljedice da je rok za raskid duži i iznosi 12 mjeseci od isteka roka za
raskid prema čl. 73. st. 2. ZZP-a od 14 dana.

5) Što vi mislite može li Marta M., raskinuti ugovor i dobiti natrag svoj novac?
Obrazložite temeljem relevantnih zakonskih odredbi.
Da, Marta M. može raskinuti ugovor i dobiti natrag svoj novac, zato što bi takav njen
postupak bio u skladu s člankom 72. st. 2 ZZP-a prema kojem „U slučaju sklapanja
ugovora o kupoprodaji, rok iz stavka 1 ovog članka (a on iznosi 14 dana) započinje teći od
dana kada je potrošaču ili trećoj osobi određenoj od strane potrošača, a koja nije
prijevoznik, roba koja čini predmet ugovora predana u posjed. Za odgovor na ovo pitanje
potrebno je još uzeti u obzir i stavak 4 istog članka „Ako je ugovorena redovita isporuka
robe kroz određeni period, rok iz stavka 1. ovog članka započinje teći od dana kada je
potrošaču ili trećoj osobi određenoj od strane potrošača, a koja nije prijevoznik, predan u
posjed prvi komad ili prva pošiljka.

6) Na kome leži teret dokaza da je došlo do raskida ugovora? Obrazložite temeljem

relevantnih zakonskih odredbi.
Teret dokaza leži na potrošaču, odnosno na Marti M. sukladno članku 74. st. 6. ZZP-a koji
nalaže da je upravo potrošač taj koji je dužan dokazati da je svoje pravo na jednostrani
raskid ugovora ostvario u skladu s odredbama ovog članka.
7) Utječe li na koji način presuda Europskog Suda u predmetu Wittner i Putz na
tumačenje relevantnih zakonskih odredbi?
Ne utječe, potrošač je zatražio raskid ugovora, a ne popravak ili zamjenu stvari zbog
materijalnog nedostatka, o čemu govori predmet Wittner i Putz.

8) Bi li se i na koji način promijenila prava i obveze Marte M., da je umjesto

kišobrana ugovorila kupoprodaju anticelulitne kreme koji je otvorila samo da ju
pomiriši? Potkrijepite relevantnim zakonskim odredbama.
Da, prava i obveze bi se u tom slučaju promijenila, zato što bi Marta M, činom otvaranja
anticelulitne kreme taj proizvod otpečatila nakon dostave. Članak 79. ZZP-a taksativno
navodi koji su to slučajevi kada dolazi do isključenja prava na jednostrani raskid ugovora,
te je tako pod točkom 5 članka 79. propisano kako potrošač nema pravo na jednostrani
raskid ugovora ako je predmet ugovora zapečaćena roba (anticelulitna krema u ovom
slučaju) koja zbog zdravstvenih ili higijenskih razloga nije pogodna za vraćanje, ako je
bila otpečaćena nakon dostave. Marta M. je otpečatila proizvod otvaranjem istog.

9) Ukoliko Marta M., ne bi bila zainteresirana za jednostrani raskid ugovora koje

bi joj drugo pravno sredstvo bilo na raspolaganju za rješenje njezinog problema?
Odgovor obrazložite relevantnim zakonskim odredbama.
Sukladno članku 400. st. 1. ZOO-a koji navodi tko snosi obvezu odgovornosti u slučaju
materijalnih nedostataka robe, čl. 400. st. 1 „Prodavatelj odgovara za materijalne
nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu
to bilo poznato. Dakle prodavatelj je taj koji ima obvezu odgovornosti za materijalni
nedostatak. Stoga bi kupac (Marta M.) sukladno članku 410. st. 1. imala više mogućnosti,
odnosno više pravnih sredstva kako riješila svoj problem, koji je materijalni nedostatak
robe (kišobrana) 🡪 Čl. 410. st. 1.

10) Pod kojim uvjetima i u kojem roku Marta M. može ostvariti ta svoja prava?
Odgovor obrazložite temeljem relevantnih zakonskih definicija!
Uvjeti pod kojima Marta M. može ostvariti svoja prava regulirani su člankom 410. st. 1.,
koji propisuje dva uvjeta, a to su pravodobnost i urednost obavijesti. Dakle, Marta M.
ukoliko želi ostvariti svoja prava, što bi u ovom slučaju bilo uklanjanje nedostatka ili pak
raskid ugovora, ona je u ulozi kupca dužna prodavatelja (Kapi) pravodobno i uredno
obavijestiti o nedostatku. Prvi uvjet „pravodobno“ tumačit ćemo sukladno čl. 403. st. 4.
koji propisuje da je kupac dužan obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih
nedostataka u roku od dva mjeseca od dana kad je otkrio nedostatak, dok to može učiniti
najkasnije u roku od dvije godine i to od prijelaza rizika na potrošača. Drugi uvjet
„uredno“ tumačit ćemo sukladno čl. 406. ZOO-a.