Priredili:

Prof.dr.sc. Ante Mikovi

Mr.sc. Danijel ogorovi

Obrada laserom (Laser Beam Maching LBM) se

zasniva na primjeni koncentrirane fotonske
energije, fokusirane na malu povrinu
materijala, za obradu zagrijavanjem,
topljenjem, sagorijevanjem ili isparavanjem.
Veoma intenzivan razvoj laserske tehnike i
tehnologije obrade, uinio je da laser postane
univerzalan alat sa kojim se mogu izvoditi
najrazliitije proizvodne operacije na skoro
svim vrstama materijala.

Sam naziv laser predstavlja kraticu od light

amplification by stimulated emission of
radiation, to bi u slobodnom prijevodu znailo
pojaanje svijetlosti stimulacijom emisije
zraenja.

Zraenje svijetlosti vri se iz posebnih

ureaja (optikih kvantnih generatora), koji
pored ostalih elemenata sadre i izvore
emitiranja svijetlosti kristale.
Osnovne karakteristike obrade pomou
lasera su: odsutnost strukturnih i kemijskih
promjena na predmetu obrade i mogunost
izvoenja obrade u normalnim uvjetima.

Laserska zraka se dobiva u optikom

rezonatoru, ija principijelna shema dana na
slici. Sastavni dijelovi rezonatora su kvantni
generator kojega ini laserski aktivna materija
vrstog, tekueg ili plinskog stanja, izvor
svjetlosne pobude najee u vidu blic lampe i
dva paralelna ogledala gdje refleksno ogledalo
potpuno odbija svijetlost, dok polupropusno
djelomino proputa svijetlost.
Princip rada optikog rezonatora zasnovan je
na emisiji zraenja svjetlosne energije pri
prelasku estica (elektrona) atoma ili molekula

sa jednog energetskog nivoa na drugi, pod

neposrednim djelovanjem vanjske svjetlosne
pobude. Pri energetskom prelasku elektrona
nastaje apsorpcija ili emisija elementarne
koliine energije izraene u vidu fotona.
Emisija moe biti spontana i stimulirana.

Sl. 1 Principijelna shema izvora laserskog zraka

Intenzitet laserske zrake koji se dobiva iz

optikog rezonatora, iz brojnih praktinih
razloga, nije isti po cijelom poprenom
presjeku. Raspodjela intenziteta po poprenom
presjeku laserske zrake je odreena
unutranjim karakteristikama rezonatora, a
opisuje se preko transverzalnog elektromagnetnog moda (Transverse Elektromagnetic
Mode TEM) koji se oznaava s TEMmm
(Dekatrov koordinatni sustav u pravcu x i y osa)
odnosno TEMpl (polarni koordinatni sustav u
pravcu radijusa r i kuta )

Na slici dan je primjer prostornog prikaza

teorijske raspodjele intenziteta

Sl. 2 Prostorni prikaz teorijske raspodjele intenziteta laserske zrake

Kod primjene lasera za obradu materijala, tei

se raspodjeli najnieg intenziteta, tzv.
osnovnog mono moda TEM00 , koji ima oblik
Gauss ove raspodjele u osnom presjeku laserske
zrake s izrazitim vrhom u sredini .

Polarizacija tj. nain prostiranja laserske

svjetlosti u prostoru, jedna je od bitnih
karakteristika laserske zrake. Interakcijom
laserske zrake s prozranim tijelom nastaje
razlaganje svijetlosti u dvije linearno
polarizirane ravnine koje su meusobno
uspravne. Veliina i poloaj prostiranja ove
laserske svjetlosti, kao jednog vida elektromagnetnog zraenja, opisuje se s vektorom
jaine elektrinog polja E. Ako vektor
elektrinog polja oscilira u ravni, radi se o
linearnoj polarizaciji i u tom sluaju vrh
promatranog vektora opisuje du.

Kad vektor elektrinog polja rotira oko pravca

prostiranja laserske zrake, tj. oko Z-ose, a
njegov vrh gledano u pravcu prostiranja zrake
opisuje krunicu ili elipsu, tada se govori o
krunoj ili eliptinoj polarizaciji. Vidovi
polarizacije laserske svijetlosti prikazani su na
slici 3.

Sl. 3 Prikaz prostiranja laserske svijetlosti u prostoru

Fizike i empirijske ovisnosti koje definiraju

osnovne karakteristike laserske zrake mogu se
prikazati na sljedei nain.
Energija fotona predstavlja energiju
elementarne svjetlosne estice i prema
jednadbi izraava se izrazom:
Iz jednadbe proizlazi da fotonska energija
elementarne estice zavisi samo od valne duine
laserske svjetlosti .

Snaga laserske zrake definira srednju snagu

intenziteta laserske zrake i prema slici moe
se izraziti u sljedeem obliku:

Raspodjela intenziteta laserske zrake se

najbolje opisuje po normalnom zakonu i
moe se predstaviti sljedeim izrazom:

Sl. 4 Zakon raspodjele intenziteta laserske zrake

Energija laserskog impulsa je karakteristini

parametar impulsnog reima. Kao to se sa
slike vidi, energiju odreuje snaga lasera Psr i
vrijeme impulsa ti odnosno:

Specifina snaga laserskog impulsa definira

ranije spomenuti intenzitet, ali u ovom sluaju
impulsnog djelovanja laserskog zraka,
odnosno:

Laserska zraka koja izlazi iz optikog

rezonatora, vodi se optiki pomou prizmi i
ogledala prema povrini obratka ili u novije
vrijeme kroz optike provodnike. Neposredno
prije usmjeravanja na samu povrinu, laserska
zraka se fokusira da bi se na taj nain dobila
to manja povrina poprenog presjeka zrake a
to vei intenzitet lasera. To se postie pomou
parabolinih ogledala ili sabirnih lea koja su
ugraena u lasersku glavu.

Sl.5 Geometrijske karakteristike laserske zrake

Promjer laserske zrake predstavlja promjer zrake d

na izlazu iz rezonatora, a koji moe zadrati istu
veliinu ili se primjenom teleskopa moe poveati
na promjer D
arina daljina predstavlja odstojanje f izmeu
karakteristine ravnine optikog elementa (ogledala
ili lea) i fokusne ravnine u kojoj je promjer zrake
minimalan.

Proces obrade laserom ostvaruje se putem

apsorpcije laserske zrake u povrinski sloj
materijala obratka. Fokusiranjem laserske
zrake na malu povrinu poprenog presjeka,
dolazi do intenzivne koncentracije lasera
( qmax = 108 1013 W/cm2 ) i pretvaranja

svjetlosne energije u toplinu. Generirana toplina

dovodi do povrinskog zagrijavanja materijala
obratka na temperature 4.0006.000 C. Tako
visoke temperature dovode do trenutnog
rastapanja, isparavanja ili sagorijevanja bilo koje
vrste materijala obratka.

Sl. 6 Principijelna shema procesa obrade laserom

Sl.7 Shematski prikaz strukture LBM postrojenja

Karakteristine cjeline veine LBM postrojenja

uglavnom su iste i ine ih sljedee jedinice:

optiki rezonator
izvor za napajanje elektrinom energijom
jedinica za napajanje energetskim plinovima
sustav za hlaenje optikog sustava
sustav za voenje i oblikovanje zrake
radna glava
radni prostor stroja
upravljaka jedinica

sigurnosni sustav

`
`
`
`
`
`
`

Optiki rezonator predstavlja centralnu jedinicu

LBM postrojenja, a slui za generiranje laserske
zrake odreenih karakteristika. Sastavni
dijelovi rezonatora su kvantni rezonator, izvor
svjetlosne pobude i sustav paralelnih ogledala.
Izvor za napajanje elektrinom energijom
direktno je povezan sa osnovnom jedinicom, tj.
izvorom svjetlosne energije optikog
rezonatora.
Jedinica za napajanje energetskim plinovima ,
ako se radi o plinskom laseru, slui za
doziranje aktivne sredine radnim plinovima.
Sustavom za hlaenje optikog rezonatora se
poveava koeficijent djelovanja optikog
sustava.

Sustav za voenje i oblikovanje zrake , predstavlja

vanu prateu jedinicu sa kojom se ostvaruje voenje i
oblikovanje laserske zrake do radne glave.
Radna glava , fokusiranjem i po potrebi zakretanjem
laserske zrake usmjerava zraku na povrinu obratka u
cilju ostvarivanja odreene proizvodne operacije.
Radni prostor stroja , osigurava prihvaanje i stezanje
obradaka, kao i potrebna kretanja pri obradi, slino kao
i kod drugih alatnih strojeva.
Upravljaka jedinica ima zadatak da sinkronizira i
objedini rad osnovnih i prateih jedinica LBM
postrojenja
Sigurnosni sustav , s obzirom da nekontrolirani izlazak
laserske zrake iz postrojenja moe biti opasan za
posluitelja i okolinu, osigurava siguran rad LBM
postrojenja

Sl. 8 Prikaz plinskog CO2 lasera

Sl. 9 Tipian izgled suvremenog LBM postrojenja

U ovisnosti o podruju primjene, koliina skinutog

materijala u jedinici vremena, moe ovisiti o vrsti i

dimenzijama materijala obratka, karakteristikama

intenziteta laserske zrake u fokusu, geometrijskim
veliinama laserske zrake, brzini pomonog
kretanja, vrsti i pritisku pomonog plina i dr.
`

Vrsta i debljina materijala obratka Laserom se

mogu obraivati svi materijali, ali ne podjednako
efikasno. Obradivost ovisi o raznim svojstvima
materijala, a prvenstveno o njegovim fizikim
karakteristikama (specifini toplinski kapacitet,
koeficijent temperaturne provodljivosti,
temperatura topljenja, koeficijent refleksije i dr.).

Sl. 10 Utjecaj debljine materijala i kvaliteta reza na

brzine sjeenja laserom

Intenzitet laserske zrake Proizvodnost obrade

direktno ovisi o energetskim karakteristikama
lasera. Poveanjem specifine snage laserske
zrake u fokusu, tj. koncentracije energije i
zbroja impulsa, intenzivira se isparavanje i
razaranje materijala obratka.

Geometrijske karakteristike laserske zrake Polumjer

trake u fokusu definira koncentraciju energije
impulsa, a polarizacija utjee na smanjenje
proizvodnosti preko odstupanja paralelnosti
linearnog prostiranja laserske svijetlosti od pravca
obrade.
Brzina pomonog kretanja Pri obradi je potrebno
izabrati graninu vrijednost pomonog kretanja, da
se s jedne strane ne pojavi proces nepotpune obrade
ili suprotno nepotrebno gubljenje energije i vremena.
Pomoni plin Efektivnost sjeenja laserom moe se
znaajno poveati primjenom tzv. pomonog plina
(2040%), koji se ubacuje u smjeru djelovanja
laserske zrake, a iji zadatak je poboljati
sagorijevanje materijala i odstranjivati produkte
obrade iz zone rezanja.

Tonost obrade laserom prvenstveno ovisi o

intenzitetu i stabilnosti energetskih parametara

laserske zrake i geometrijskim karakteristikama
optikog sustava. Kako se radi o nedefiniranoj

geometriji procesa obrade laserom (konusni oblik

zrake i toplotni mehanizam obrade), neizbjene su
greke dimenzija, oblika i poloaja. Odstupanje
mjera i profila obrade od propisanih su posebno
izraena kod grube obrade robusnih radnih
predmeta. Ako se radi o zavrnoj obradi radnih
predmeta manjih dimenzija, postie se visoka
tonost (0,010,001) mm.

Geometrijske karakteristike su presudne kod

tonosti obrade laserom. Bitno je na mjestu
obrade ostvariti maksimalno fokusiranje
laserske zrake, tj. provesti obradu s
minimalnim promjerom zrake. Takoer je bitno
izbjei odstupanje paralelnosti linearnog
pravca prostiranja laserske svijetlosti
(polarizacija) u odnosu na pravac rezanja ili
koristiti radijalni vid polarizacije.
Na slici prikazan je utjecaj vrste laserskog
impulsa na mjere i oblik rupe, kao i odstupanje
linearne polarizacije od pravca rezanja na
irinu i oblik reza.

Sl. 11 Tonost buenja i sjeenja laserom

Pri obradi laserom, zbog pojave visoke

temperature u uskoj zoni obrade, neizbjene
su znaajnije geometrijske neravnine fiziko
kemijske promjene u povrinskom sloju
materijala obratka. Ostvaruje se obrada srednje
grube klase kvalitete obraene povrine
N7N12, uz debljinu defektnog sloja koja
moe varirati u irokim granicama 0,010,05
mm, pogotovo kod laserskog sjeenja
kontinuiranim reimom rada.

Kvaliteta obraene povrine ovisi o specifinoj

snazi laserske zrake, vremenu djelovanja

impulsa, toplinsko fizikim karakteristikama
materijala obratka, brzini obrade, vrsti i
pritisku pomonog plina i dr.

Sl. 12 Izgled povrine laserskog reza

LBM moe se koristiti za obradu svih vrsta

metalnih i nemetalnih materijala, koji posjeduju
minimalno svojstvo apsorpcije infracrvenog
zraenja.
Metalni materijali S obzirom da skoro svi
metali i njihove legure, iako na sobnoj
temperaturi reflektiraju svijetlost, posjeduju
poetnu apsorpciju koja se kree u granicama
0,510%, manje ili vie se uspjeno obrauju
pomou lasera.

Nemetalni materijali Nemetali su po pravilu

dobri apsorberi infracrvenog zraenja. Uz to,
openito uzevi, nemetalni materijali posjeduju
mali koeficijent toplinske provodljivosti i imaju
nisku toku topljenja ili paljenja. Zbog toga,
nemetali predstavljaju veoma pogodan
materijal za obradu laserom.

Sl. 13 Pregled oblasti primjene osnovnih LBM operacija

Najrasprostranjenija primjena lasera u podruju

obrade materijala, upravo je kod proizvodne
operacije sjeenja raznih vrsta i debljina
materijala (Laser Cutting). Pomicanjem radne
glave ili obratka po odreenoj putanji,
ostvaruje se izuzetno efikasno isijecanje i
prosijecanje prostih ili sloenih kontura. Reu
se gotovo sve vrste materijala, metali debljine
do 10 mm i nemetali do 30 mm. Brzine rezanja
su do 50 m/min, minimalni rezovi su oko 0,1
mm, a maksimalne kvalitete obrade su N7.

Sl. 14 Primjer specifinih dijelova isjeenih pomou lasera

Buenje i perforiranje (Laser Drilling and

Perforating) otvora razliitih geometrijskih
oblika, dubina i poloaja su tipine operacije
laserske obrade. Obrada se uglavnom izvodi sa
Nd:YAG laserom u impulsnom reimu rada.
Obrada raznih materijala i malih otvora
promjera (0,010,5) mm, koji se mogu buiti
ili perforirati, glavne su odlike i prednosti
lasera u odnosu na druge postupke obrade.
Koriste se u industriji precizne mehanike,

industriji alata, tekstilnoj industriji, elektro

industriji i dr.

Sl. 15 Primjer buenja i perforiranja laserom

Izrada dijelova specifine geometrije, pri izradi

prototipa ili vrlo malog broja komada,
ostvaruje se sloenim pomicanjem radne glave
u odnosu na obradak, koje podsjea na kopirno
glodanje, pa otuda i naziv lasersko glodanje.

Sl. 16 LBM izrada dijelova sloenog geometrijskog oblika

Lasersko graviranje (Laser Engraving) eljenog

geometrijskog oblika i identifikacijsko
markiranje, odlikuje se brzinom, preciznou i
kvalitetom trajnog oznaavanja i to bez
naljepnica, boja, mehanikog oteenja,
prljanja i sl. Koristi se za obiljeavanje
proizvoda i komponenata s alfa numerikim
oznakama u seriji (serijski broj, bar kod,
datum, tehniki podaci, skale, itd.) i grafikim
prikazima (logo, oznaka, simbol, natpis, itd.).

Sl. 17 Primjeri laserskog graviranja - markiranja

Zavarivanje laserom ostvaruje se trenutnim

topljenjem materijala dva ili vie spojenih
dijelova i naglim hlaenjem rastopljenog spoja.
Ostvaruje se spajanjem materijala bez ili uz
primjenu dodatnog materijala, u atmosferi ili
pod zatitom plina. Pored metalnih mogu se
zavarivati i nemetalni materijali, kao i
raznorodni materijali.
Lemljenje, spajanje dijelova koji ne zahtijevaju
veliku jainu spoja, ali je potrebno brtvljenje ili
elektrina provodljivost, takoer se uspjeno
ostvaruje pomou lasera.

Sl. 18 Primjer spajanja pomou laserske zrake

Lokalno zagrijavanje povrinskog sloja materijala

koji se toplinski obrauje, efikasno se moe
ostvariti pomou lasera (Laser Heat Treatment). Na
taj nain se mogu provesti skoro svi do sada
poznati oblici toplinske i kemijsko toplinske
obrade koji imaju zadatak poboljati mehanike ili
fiziko kemijske karakteristike odreene povrine
na obratku. Na slici je dana principijelna shema
procesa LBM toplinske i termo kemijske obrade
sa specifinim postupcima ojaanja ili
oplemenjivanja povrinskih slojeva materijala
obratka.

Sl. 19 Postupci laserske toplinske obrade

Nanoenje prevlaka na povrinu materijala

obratka pomou lasera (Laser Coating),
predstavlja postupak s kojim se poveava
mehanika, fizika ili kemijska izdrljivost
povrinskog sloja. Prevlake nanesene ovim
postupkom su materijali otporni na habanje,
zamor, udare, temperaturu, koroziju itd.
Pogodnost laserskog prevlaenja je i
mogunost prevlaenja samo onih dijelova
povrina koji su odreeni eksploatacijskim ili
estetskim zahtjevom.

Sl. 20 Prevlaenje materijala pomou lasera

Lasersko deformacijsko ojaavanje materijala

(Laser Shock Peening) predstavlja moderan i
perspektivan postupak poboljavanja
mehanikih svojstava povrinskih slojeva
materijala obratka. Koritenjem ovog postupka
dobiva se znatno vea dubina unoenja
zaostalih tlanih napona.
Proces obrade zasniva se na prethodnom
prekrivanju povrinskog sloja materijala s
tankom dvoslojnom prevlakom (zatitni +
providni sloj).

Sl. 21 Lasersko deformacijsko ojaavanje materijala

Obrada laserom se moe koristi za grubo

oblikovanje proizvoda od lima postupkom
savijanja (Laser Beam Forming). Laserom se
savijaju dijelovi od tankih limova i profilnih
pripremaka i to bez primjene alata (matrice i
pritiskivaa). Zbog odsustva alata i
jednostavnijeg principa obrade, smanjuju se
trokovi obrade, a poveava se efikasnost i
fleksibilnost savijanja lima.
Postupak je pogodan u uvjetima pojedinane i
maloserijske proizvodnje, kod dijelova sloenih
profila od teko obradivih materijala.

Sl. 22 Principijelna shema savijanja lima pomou lasera

Dodavanje laserskog ureaja nekim

konvencionalnim strojevima za obradu
materijala, nastaju kombinirana obradna
postrojenja. Na taj nain se dobivaju
postrojenja koja na jednom mjestu objedinjuju
dvije raznorodne tehnologije, to umnogome
poveava efikasnost i kvalitetu obrade.
Kao npr. CNC obradni centri za klasino i
lasersko glodanje, fleksibilni modul za obradu
rezanjem s dodatkom ureaja za povrinsku
toplinsku obradu i dr.

Na temelju prethodno izloenog daju se sljedee

tvrdnje:
` Izrada visoko preciznih otvora malih dimenzija,
kao i sjeenje tankih limova uspjeno se izvode
pomou lasera.
` Pod djelovanjem laserskih zraka na predmetu
obrade ne dolazi do strukturnih i kemijskih
promjena.
` Brojane vrijednosti deformacije u zoni
laserskog djelovanja ukazuju na postojanje
tendencije izbacivanja materijala iz te zone

Poveana deformacija i izbacivanje materijala iz

te zone jest proces odvajanja estica pri obradi
laserom
Pravilnim izborom reima (energije impulsa,
vremena djelovanja impulsa i koliine impulsa)
mogu se postii visoki kvaliteti obrade.

HVALA NA POZORNOSTI!

Mr.sc. Danijel ogorovi