O JOSIPOVAC, JOSIPOVAC

TURISTIKA KULTURA
-OTKRIJMO ZAJEDNO VREDNOTE HRVATSKE!
MOJ GRAD OSIJEK

UENICI:
Ira tivi
Luka Omren

MENTORICA:
Danijela Dragievi

Oujak, 2009.

UVOD
Na satu geografije dobili smo zadatak obraditi zaviaj u kojemu se nalazimo. Bili smo
podijeljeni u grupe, te smo dobili odreene zadatke vezane za taj rad. Neki su se trebali
upoznati s osnovnim podatcima o gradu kojemu pripadaju, drugi o aktualnostima, trei o
prirodnim i kulturnim bogatstvima, tako da smo mi napravili malu sintezu toga. Nakon to je
naa kola dobila Va poziv, profesorica Danijela Dragievi pitala nas je elimo li to to smo
napravili i predstaviti nekome, na to smo mi drage volje pristali. Nadamo se da e Vam se
na uradatak svidjeti, ali nam je bitnije da poelite doi nakon nae prezentacije u ovaj grad,
te uistinu doi.

DOBRODOLI U OSIJEK
OSNOVNI PODACI...
Drava: Hrvatska
upanija: Osjeko-baranjska
Stanovnitvo: 114 616 stanovnika(popis 2001.)
Povrina: 171 km2
Gustoa naseljenosti: 667 stan. po km2
Pozivni broj: +38531
Potanski broj: 31000
Vrsta naselja: grad
Gradonaelnik: Anto api
GEOGRAFSKI SMJETAJ I POLOAJ GRADA...
GEOGRAFSKI POLOAJ

Osijek je slavonski grad koji se smjestio na sjevernoj geografskoj irini od 45 32', te na

istonoj geografskoj duini od 18 44'. Osijek se nalazi na nadmorskoj visini od 90 m, a
povrina grada je 171 km2. Prosjena temperatura je oko 11C.
GEOGRAFSKI SMJETAJ
Osijek je grad koji se smjestio u istonom dijelu nizinske Hrvatske, tonije u istonom dijelu
Slavonije. Smjeten je u podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave otprilike 22 km
udaljen od ua Drave u Dunav. Najvei je grad u istonom dijelu Hrvatske.
Osijek je sjedite Osjeko-baranjske upanije, te je industrijsko,financijsko,upravno i sudsko
sjedite.

POVIJEST OSIJEKA...
Saznanja o nastanku prvih civiliziranih naselja na podruju dananjeg grada Osijeka seu jo
u 4. stoljee prije Krista. To podruje su u tadanje doba naselili Kelti koji su novoosnovano
naselje nazvali Mursa.
Prvo urbano naselje na tom podruju podigli su Rimljani. Oni su osnovali koloniju Aelia
Mursa koja je bila vano trgovako sredite i vaan prijelaz preko rijeke. Pohodom Huna 441.
kolonija Mursa bila je potpuno razorena i vie nikada nije obnovljena.
ZAETCI GRADA OSIJEKA...
1901. godine Hrvati zapadno od ruevina nekadanje Murse podiu novo naselje, Osijek.
Naselje se ve 1196. godine spominje kao trgovite i luka u posjedu baranjske opatije
Cikador. Osijek je tijekom srednjega vijeka esto mijenjao svoje feudalne gospodare.

1526. godine Sulejman II. Velianstveni zauzeo je Osijek preavi rijeku Dravu. Turci su ga
1529. godine obnovili i podigli na poloaj sjedita pograninog sandaka, kadiluka, nahije i
kapetanije. 1566. godine sagraena je drvena cesta od Osijeka do Darde koja je bila glasovit
most preko baranjskih movara. Grad je osloboen tek nakon poraza Turaka kod Markanyja
1687. godine. Tada je Osijek postao glavno habsburko uporite protiv obrane od Turaka,
1690. godine grad dobiva svoju gradsku upravu, a osam godina kasnije i vlastitu gradsku
povelju.
Osijek je status grada dobio potkraj 17. stoljea, a status slobodnog kraljevskog grada dobiva
1809. Godine.

TO VAM OSIJEK MOE PONUDITI??

Osijek ima raznovrsnu i mnogobrojnu ponudu, od koje e se barem jedan dio svidjeti
svakome tko odlui posjetiti na grad.
Osijek vam nudi: razna kulturna dogaanja, bogatu povijesnu batinu, gastro doivljaj, brojna
kupalita, cikloturizam, urban festove i dogaanja, razliite oblike i vrste zabave, brojne
parkove, portsko-rekreacijske sadraje, te dobro poznati osjeki ZOO vrt.
SMJETAJI I ODMARALITA U OSIJEKU...
Grad Osijek u svojoj ponudi sadri i brojne hotele i razliita odmaralita u samome gradu ili
njegovoj okolici.

Neka od njih su: hotel Osijek, hotel Millenium, hotel Waldinger, hotel Central, ZOO hotel,
hotel Silver, hotel Ariston, hotel Drava, hotel Mursa, vila Ivani(Josipovac), pansion Corina,
vila Sveti Rok, vila Sandrina, smjetaj Maksimilian, te smjetaj u etno selu Karanac.
Osijek ima brojna okolna naselja, a od njih se istiu neka vea prigradska naselja kao to su:
Josipovac, Vinjevac, Klisa, Tenja, Brijest, Brijee i mnoga druga. Sva ta naselja smatraju se
zasebnim opinama, a najvee od tih naselja su Tenja.
KULTURNE I PRIRODNE ZNAMENITOSTI U OSIJEKU
U Osijeku se nakon gospodarskog razvitka razvio i kulturni, drutveni i vjerski ivot. To se
vezuje uz brojna kazalita, muzeje, tiskare i dr.
Organizirane su i brojne kulturne manifestacije, sportska udruenja te vjerska slavlja, a razvio
se i turizam.
Brojni arheoloki ostaci, npr. predmeti povijesne, umjetnike i prirodne vrijednosti sauvani
su u Muzeju Slavonije.

TVRA...
-barokna jezgra grada Osijeka
Osjeka Tvra barokna je spomenika batina velike vrijednosti, a uskoro bi se mogla nai na
popisu UNESCO-ve zatiene kulturne batine. Tvra je spoj organiziranog graanskog
ivota proetog vjerskim elementima i vojne utrde. Ona je najvea cjelovita ouvana barokna
kompozicija u Hrvatskoj te je izniman raritet u europskim razmjerima. Po svojim povijesnim i
graditeljskim znaajkama, Tvra je spomenik nulte kategorije.
Znamenitosti Tvre
Od mnogih znamenitosti tog dijela grada, izdvajaju se: Filibijeve utvrde (jedini spomenik iz
turskog doba), crkva sv. Mihovila (sagraena na mjestu nekadanje najljepe damije u
Osijeku), crkva Uzvienja sv. Kria, tj. Crkva sv. Antuna u kojoj se uva kip Gospe osjeke

(uvarica grada) koju Osjeani tuju ve 300 godina. Sv. Antun spominje se kao jedan od
najomiljenijih svetaca naih sugraana. U srcu Tvre nalazi se Kuni pil (smjeten na Trgu
Sv. Trojstva). Taj spomenik Presvetom Trojstvu podignut je 1729. godine kao zavjetni
spomenik protiv kuge koja je u to vrijeme harala gradom. Na kipu se nalaze 4 svete osobe: sv.
Sebastijan,sv. Rok,sv. Rozalija i sv. Katarina.
Arhitektura Tvre
Glavni trg u Tvri okruuju; zgrada Glavne strae s promatranicom i kupolom
venecijanskomaorskog oblika, Glazbena kola Franje Kuhaa, zgrada Ekonomske kole
(arhitekt Herman Bolle), te bive ako sjemenite (zgrada nastala u 19. stoljeu). Zgrada
Glavne komande podignuta je po nalogu princa Eugena Savojskog u 18. stoljeu u sintezi
renesanse i baroka, a danas se u toj zgradi nalazi Rektorat Sveuilita J.J.Strossmayera. Muzej
Slavonije najstarija je zgrada na trgu, a on je jedan od najbogatijih muzeja te vrste u
Hrvatskoj. Sagraen je 1702. godine u baroknom stilu. U Tvri se nalaze i rodne kue
glazbenika Franje Kuhaa, te skladatelja i violinista Franje Kreme. Ondje je takoer i
najstarija osjeka pota iz 1690. godine u kojoj se danas nalazi potanski ured. Iznad Vodenih
vrata ureuje se etnica s koje se prua pogled na rijeku Dravu, najljepu etnicu u Hrvatskoj i
Most mladosti koji je jedan od simbola Osijeka. Ako se iz Tvre krene na suprotnu stranu od
mosta put vodi do Parka prirode Kopaki rit.

KATEDRALA SV. PETRA I PAVLA...

Osjeka katedrala najvea je upna crkva u Hrvatskoj. Smjetena je na Trgu Ivana Pavla II.
koji je ime dobio u ast Svetom Ocu koji je posvetio upnu crkvu sv. Petra i Pavla prilikom
svog posjeta Hrvatskoj 2003. godine. Ta neogotika graevina ima toranj visok 90 metara, a
graena je etiri godine, u razdoblju od 1894.-1898. godine. Sagraena je na mjestu stare
gornjogradske crkve koja je nosila isti naziv, prema nacrtima njemakog arhitekta Franza
Langerberga te bekog arhitekta Richarda Jordana. Nacrti za tu graevinu napravljeni su na
inicijativu biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji ju je osobno posvetio. Taj veliki crkveni
objekt trei je po veliini u Hrvatskoj, odmah nakon akovake i zagrebake prvostolnice.
Crkva je sagraena od tri i pol milijuna opeka, a ima i obojane kamene oltare. Sredinji oltar
je obojan kao i dva desna (Blaene Djevice Marije i sv. Terezije Avilske), a za preostala dva

vie nije bilo novaca pa su ti oltari ostali neobojani. Crkva je posveena 20. svibnja 1900.
godine i otada je upni ured (sve do 1945.) U razdoblju od 1938. do 1942. godine, poznati
slikar Mirko Raki naslikao je 78 zidnih slika na kojima je portretirao 120 ljudskih likova.

KOPAKI RIT...
Park prirode Kopaki rit veliko je poplavno podruje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske.
Smjestio se u kutu dviju rijeka: Drave (na jugu) i Dunava (na istoku). Cijeli park veliine je
17.700 ha,a 8000 ha od te povrine otpada na Specijalni zooloki rezervat. Kopaki rit jedno
je od najveih fluvijalno-movarnih podruja u Europi. Ono mijenja svoj izgled ovisno o
intenzitetu plavljenja. Mnogobrojni kanali veza su izmeu Drave i Dunava, a postoji i splet
koji ini veze unutar rita. Najvee jezero u Kopakom ritu je Kopako jezero, a najdublje je
Sakadako jezero. Kopaki rit proglaen je parkom prirode 1967. godine, 1976. godine dobio
je status Specijalnog zoolokog rezervata.
Kopaki rit uvrten je i u listu ornitoloki znaajnih podruja (IBA) te je nominiran za
uvrtenje u UNESCO. Od biljnog svijeta u Kopakom ritu najee moemo vidjeti bijelu

vrbu, crnu topolu, hrast lunjak, veliku utilovku, te grab. Ondje se mogu pronai zajednice
vodenih lea, krocnja, lokvanja, plavuna, traka, aeva i mnogih drugih.
U vodama i na kopnu Kopakog rita ivi mnogo ivotinja. Od riba najvie se istiu zajednice
arana, tuke, soma i smua. Mnogobrojni sisavci nastanili su se u parku prirode, primjerice:
obini jelen, obine srne, divlje svinje, divlje make, obini jazavci i dr. U Kopakom ritu je
zabiljeeno ak 285 vrsta ptica od kojih se ak 141 vrsta redovno gnijezdi u ritu. Neke od
ptica koje ive u ritu su: aplje, obini galeb, bjelobrada igra, veliki vranac, orao tekavac,
stepski sokol, bijele aplje, divlje guske i patke njorke. Posljednjih pet vrsta ugroeno je u
svjetskim ili europskim razmjerima. Prilikom proljetnih i jesenskih selidbi Kopaki je rit
odmorite velikom broju ptica movarica pa u tom razdoblju u njemu boravi i vie stotina
tisua ptica.

BIZOVAKE TOPLICE...
3. kolovoza 1970. godine zagrebaki radnici poduzea Ina-Naftaplin otkrili su izvore vrele
vode u Bizovcu, na dubini od 1862 metra dok su tragali za novim izvorima nafte i zemnog
plina. Izvor vrele vode nalazio se na livadi smjetenoj 500 metara od eljeznike pruge, a 150
metara od ceste. Ubrzo nakon otkria novog izvora termalne vode ta se vijest veoma brzo
proirila pa je sve vie ljudi dolazilo kupati se u bizovakoj ljekovitoj vodi. Danas je na tom
podruju izgraen kompleks Bizovakih toplica, takozvani Aquapolis. Bizovake toplice nude
vam i smjetaj u kojemu moete odsjesti ukoliko elite provesti neko vrijeme u kupalinom
odmaralitu. Hotel Termia jedan je od hotela u kojemu ljudi mogu provesti svoj odmor. U
sklopu hotela nalazi se i pansionski restoran s 550 mjesta te nacionalni restoran sa 125 mjesta.
U sklopu hotela mogu se odravati i sveani prijemi, svadbene sveanosti i dr. Hotel u ponudi

ima i fitness dvoranu, frizerski salon, salon za njegu tijela i masau, noni i caffe
bar,kapelicu,etverostaznu kuglanu te mnoge sportske terene na otvorenom kao to su:
odbojkaki teren, rukometni teren, koarkaki teren, nogometni teren, teniski teren i mnogi
drugi. Bizovake toplice su idealne za ljude koji se ele maknuti daleko od svakodnevnog
stresa i poslovnih obaveza i provesti neko vrijeme kupajui se u Aquapolisu ili pak uivati u
sportu i njezi tijela.
U jedinstvenu cjelinu s hotelom Termia dogradnjom je uklopljen vienamjenski kupalini
kompleks "Aquapolis" s devet bazena razliitih veliina i namjena i nizom vodenih atrakcija.
Aquapolis nudi vam:
+ glazbena pilja,
+ virpuli,
+ bazeni s vodenim masaama (jacuzzi),
+ vodeni tobogan duine 112 metara,
+ vodena gljiva,
+ bazen za neplivae,
+ djeji bazen i
+ poluolimpijski bazen.
Sve to upotpunjuju i ljunana sunalita te sportski tereni:
+ veliki i mali nogomet,
+ koarku,
+ tenis,
+ odbojku,
+ odbojku na pijesku,
+ rukomet,
+ te desetak drvenih kuica namijenjenih gostima za zatitu od sunca, a najmlaima je
pristupano moderno djeje igralite.
Na Aquapolis se nadovezuje ranije izgraeno termalno kupalite smjeteno u prostor hotela
Termia s dva manja bazena nepravilnog oblika u kojem je jedan ispunjen obinom, a drugi
toplom ljekovitom termomineralnom vodom.
Aquapolis je multifunkcionalan kupalini kompleks. Zimi je to zatvoren, klimatiziran i
idealno zagrijan zabavno-rekreacijski prostor, dok se ljeti prostor fiziki otvara, te se njegova
ponuda upotpunjuje zelenim sunalitima i otvorenim terenima za sport i rekreaciju. Sastoji se
od devet bazena razliite veliine i namjene: poluolimpijski bazen, bazen za neplivae, djeji
bazen, bazen s vodenim atrakcijama (glazbena pilja i virpuli), tri jacuzzi bazena (bona

masaa) razliite veliine i dubine, otvoreni vanjski bazen i otvoreni vanjski bazen s velikom
vodenom gljivom i umjetnim brzacima. Dio bazena je meusobno povezan vodenim
meuprostorima, a dio razliitim mostovima i otoiima. Uz Aquapolis je smjeten i akvagan
duine 112 metara.
U Bizovcu postoji i suvremeni dijagnostiko-terapeutski centar. Indikacije za rehabilitaciju u
ovom centru su: bolesti i oteenja lokomotornog sustava, upalne reumatske bolesti,
neuroloke ozljede, posttraumatska stanja, upale ginekoloke bolesti, te aktivni odmor.
Terapije koje doktori nude pacijentima:
Elektroterapija, termoterapija, krioterapija, hidroterapija, manuelna masaa, limfna drenaa i
presoterapija.
Sigurni smo da ete se odueviti ovom velikom ponudom ukoliko odluite posjetiti na mali
grad vode u Bizovcu.

TIKVE...
Tikve je naselje u opini Bilje. Smjeten u istonom dijelu Baranje, u mikroregiji Dravskodunavkih ritova istono hrvatske ravnice, udaljen je 19 kilometara od sredita opine, naselja
Bilje. Gospodarska osnova je poljodjelstvo i stoarstvo, lov i uzgoj divljai u okviru
Hrvatskih uma i nadzorna sluba Parka prirode Kopaki rit. Nalazi se na lokalnoj cesti
L44035. Od kraja 19. stoljea pod nazivom Tokos pustara u sastavu je naselja Vardarac.
1914. godine ima 19. stanovnika. Od 1921. do 1931. zaselak je naselja Lug. Kao samostalno
naselje se u popisima stanovnitva prvi put spominje 1948. godine sa 153 stanovnika.
Stanovnici su se uglavnom bavili gospodarenjem bogatstvima Kopakog rita (lov, ribolov,
uma, trska, stari zanati). Po popisu iz 1991. godine (neposredno prije Domovinskog rata) u
naselju je stanovalo 73 stanovnika, dok danas po popisu stanovnika 2001. godine stanuje

svega 29. Okrueno kvalitetnim umskim fondom, ima izvrsne uvjete revitalizacije u obliku
etno sela. Arhainost izgraenih graevina, njihov odnos prema ulici, te svojevrsna
izdvojenost u divljini, posjetitelje moe privui svojom izoliranou u odnosu na okolni
prostor. Svoju prepoznatljivost naselje moe artikulirati prezentacijom kulture, obiaja,
zanata, jezika, narodnih nonji i glazbe ovog podruja. U blizini naselja nalazi se i dvorac
Tikve, kompleks graevina i uslunih objekata. Navodno je dvorac dao izgraditi habsburki
nadvojvoda Fridrich Habsburki. Nekada je to bio ljetnikovac i preteito lovaka kua, a neko
je vrijeme u njemu ivio i Josip Broz Tito. Dvorac je bio oteen i opljakan u Domovinskom
ratu, ali je danas renoviran u turistike namjene, a u njemu e biti i muzej.

NARODNE NONJE...
Bogastvo narodnog veza i tradicijske batine u istonom dijelu Hrvatske su odavna poznate.
Raznolikost ruha posebno je naglaena. Slavonske nonje veoma su bogate ipkom i vezom.
U prijanje vrijeme su radne nonje bile iroke i naborane kako ne bi smetale pri radu (u
polju), te se vjerovalo da to ima nekakve veze s kultom plodnos

ZAKLJUAK

Nadamo se da smo Vam barem malo pribliili ovaj predivni grad koji je biser nae
Slavonije. Pokuali smo to napraviti iz razliitih kutova kako bi pokazali njegovu
raznolikost i raznovrsnu turistiku ponudu. Zbog ogranienosti sadraja, odluili smo
pozornost obratiti na najbitnije i najzanimljivije osjeke ponude, iako ih ima jo puno.
Nadamo se da je prezentacija oku ugodna i da ste razmiljali kako bi bilo vrijeme
konano doi u Osijek i malo se odmoriti u njemu. Takoer se nadamo da e vam se
svidjeti svi kulturni i prirodni spomenici u njegovoj okolini i da ete uivati u posjetu
tim lokalitetima.

elimo vam ugodan boravak i dobru zabavu u naem gradu.

Ira tivi 8.a
Luka Omren 8.b
O Josipovac
e
-
,

1000 km,
.

, ,
(
, .

.
,

.
,

.
, 100.000
300.000 ,
,
,

.
je a (
,
), 626. ,
, 905-959. ,
.
,
,
.
,
, .

 - ,
.
, . 626.
, , ,
. ,
.
,
, . ,
.
100.000 300.000
,
, .
(
) .
,
.
:
( ,
).
( )
.
,
,
( , ).

. , ,
, .
(
),
.
.
, ,
, , , ,
, , , .
30
,
1000 1500 km. , .

 ,
.
, ,
, 500 1000 g.3

. (ration de survie),

, 350 g,4 500 ( )
5 .
( 18 ), ,
.
.
3 5 kg 3,5 5 kg .5

.
.
(
; ,
),
,
,
.
,
.
.
, (
, ,
). ,
2 ,
, . 25-30%
.6 (100-120 kg)
400-500 kg. 25-30%
, 100 kg,7
.
,
, 500 kg
.

5 2-4 , ,
50 .
,
, . ,

2-3 , . ,
,
. , ,
, (, , )
(, , ), .
: ,

, (
) ,
.
,
, , (
), .
, ( )
( ),
10.000 30.000 , (
), .
: .
-
, ,
, :
? 10.000
50.000 , 200.000 , ,
, .
,
.

. ,
45 10 .

1918. , 600 km 45 (
13 km ),
.

.
1.000 1.500 km, 150 200 ,
.
, .


, ,
( ) 1000 km (
10.000 100 m
). ,
.
, 10
100 km.
, 20-30
.
.
(

,

).
,

. ,
,
.

20 ,
10
.
10-20 km . 10
100 km,

10.000 km2 ,
.
(
) 150.000 km2,
, .

 km2 30-50,
.

.

,

. ,

, . ,
( ),
,
(
) .
(,
),
(
).
.
, ,
. ,
, , .
.
,
(
), .
(
),
.
, ,
( ,

). , .
. ,
.
150 (
).
( ),
( )
.

, .

 ,
.
.

.
( , , ,
.).
, .
.

1812. . 301.000 ,
70 , 52 , 95.000 , 10.000
.
.
.

.
( ),
,

( ).
, ,

.
,
( ,
, ).
( ,
, ),
.

. ,
, ( ).
(
).
,
, .

, .
.
( ),
. .


,
. 100.000
,
.


,
.
,
.
, ,
,
. .
,
,
.

,
,
.
,
,
.


626. ,
.
( )
,
(,
),
, .
,
, ,
,

,
.
.
, .


,
.

,
,
(
).
( )
,
.
,
. ,
.


,
,
.

, , ,
,
, .
, ,
( )
,
.
(,
, , , ), , , ,
.
,
.
.
.
.
,
, ,
2.500
10-15% .
5.000 , 1400,
400, 9.000
.

 XVII XIX .
95.000 .
, ,
.
( ),
, , .

.

2.500 ,13
27.000 .
XVII XVIII ,
.
.
, (
)
, .
1,8 21 m
380 2000 m. 7 m
2.600 m,
16 km.

5-10 (
, ),
.
.
,
,
,
,
.

, (
). 334. . . ,
,
.
,
.

,


.
,
,
.
,
,
,
, .

, . ,
, , ,
,
( ,
).
,
, ,
( 30,
4,5 0,5 m). , ,
.
, , .
. ,
(
, ),
.
,

. ,
.
,
.
513. . .
( )
, ,
700.000 , ,
. ,
. ,
, .
, .
.

.
- .


,
, .

.
,
,
(
).

.

.

,
.
, ,
.
,
,
1.500 km. (
1127 m) 104-105. 20
,21
.

.
, , ,
. ,
( ) .
(
) . 10 km,
, .
,
, .
,
, .
.
, , ,
, 15 . ,
22 (
),
.

 ,
.
,
,
.
( )
,
,
,
.
10.000 300 ,
.
.
(
),
(
). , d hoc
( ) ,

. ,
.
,

, .

,
.
.
,
( ,
), ,
, .

(
).
,
( , , .),
,
.
.
,
.
, .
,
.

 .
,
(
), .
( ,
),
.
,
.
,
, .
. ,
,
.

,
. ,
( ),

.
,
- .
( ),
.
,

(
),
.

,
.
. ,
(
,
).


.

.
,

.
100.000.

 ,
.

, .
,

,

.
,
.
(
),

.

, (
),
,
-
:
,
( ).
,
.
, ( )
.

, .
.
, , ,
( )
,
.

, ,
,
. ,
, .
,
, .
.
, ,
(
).

 -
( ), ,
,
.
.
,
.

( ).
,
, .

(
),
( ),
(
). , ,
,
.
, ,
, .
,
. ,
,

.
( ) -
.
,

( 330 ).


, .
, 1.000

 , , ,
,
,
.

( ),
,
( )
,
, ,
.

,
1.000 km,
, ,
.

,
( ).
,
,
.
,
,
.
. ,
(
) ,
.
,
.
,
( , .). ,
, ,
,
.
.

.
.
, .
,
,
(. ),
. -
,
1.500 km . ,
, -

 .
626. ,

.
,
. , ,
,

.
1.000 km
,
( ), ,
(
).

626. .


.
, ,
, , , .

(
),
( )
.


,
.

.
,

.

626. ,
.


.
.

, . ,
. ,

 ,
.
626.
(
), .
(.
), ,
.
,
.
, (

) ( ),

(, .).

. ,
, .
-
, , .
,
, .
, ,
.
,
.
,
.
, .

, .
,
. :
,
,
.
, ,
.
.
,

. ,
(, ),


.
.

,

, .
, 10,5 , .
,
, , ,
, . ,
,
: , ,
, ,
, ,
, ,
.
, .
, , .
,
. ,
(
). .

, ,
.
.
, .
.
,
.
,
.
, ,
,
( ) ( ).


. ,
.
(
),
. (,
, ,
,
).

,

.
,
.

.
.
.

.
, , .
( )
,

. ( )
,

.
, 10-20

.

.
,
, ( )
.


, .
:
?
.
.
,
,
.
,

.
,
.
( , , . ).
, .
,
.
, (.

 )
. ,
,
.


.

, ,
.
: .
,
?
,

. ,
? ?
?
-,
, 3D KIDE,
3D ,
.

. e
.
,
, , .

, ,
,
.
,
.
1908. 1934, ,
,
,
. , .
1998.

.

 ,
.
10,5
, 4500. 3500. . ,
, ,
, .

,
4480. ,
.
,
. ,
, . , 4500.
3800, ,
, .
, , , .
. ,
, , , , .
, ,
. .
, , . ,
.
,
. , ,
. , ,
. , ,
, ,
, .
, 2008,

.
,
. , ,
,
( : :
7.000 ).

.
,
, ,
.


.

, ,
, ,
- .

, . ,
, ,
.
?
.
, ,
, , ,
. , 3700,
.
.
.
.
:
:
:
.
7.000
.
. ,

.
,
, .
, .
17
. ,
,
.
2013.
.

.

 .
. 200 ,
, .
14.
. ,
,
.

,
.
-
.
,
. , .

,
, .

.
.
.
?
.
, ,
, , .

, . ,
.
, .

,
.
,
.
,
, . ,
, .
, .
,
, .

 .
, ,
.

, .
,
.

. ,
.

, . ,
. 2008. ,
.
150.000
.
. ,
.
,
.
!? .

, . , 105

,
.

.

, .

, .
.

.
, ,
, .
,
.

, .

 ,
.
- ,
.

, .

.
, 140 ,
.

,
. , , .

1976. 1986. 1998. . ,
,
, .


, ,

.

.
, ! , ,
, .


.
.
:

156
, ,
. , ,
.
(7.000 ...)

 ,
( 7.000 ...).
.

, . :
, ,
.
, .
, ,
, , ,
, .
, ,

, .
(I-VII )

7. .
,
.
.
,
, . :
.
, 6.000
.
.
(6.500-5.500 ...)
. 136
6.500 5.500 ...
.
, ,
. ,
.
,
, .
(5.000-4.000 ...)

.

 , .
,
.
.
.
,
, . ,
, ,
.
:
:
:
-
,

, .
,

.


, . ,
.
, ,
.
, , ,
,
,
.

, ,
.
, ,
,
.
,
. 1981.

. ,
.
1976. 1986. 1998. ,
.


, ,
, ,
,
.
, ,
.

.
.

. ,
, .
1908. 1934.
,
, 7.500
.
1936.
.
:
: ,
,
.
.
7000 ,
.


7.500 : ,
.
, , ,
, ,
.
.
- ,
.
- .
.
7.500 ,
,

 , , , ,
.

7.500 ,
. .

,
.

.

, .
,
, .
, .
- 7.500 , ,
.
,
.
-
- . .
,
. ,
, ,
.
,
, .
, ,
.

. .
, ,
.

,
, .
:
!

 ,
.
8200.

, ,
, .
6.200 ,
.
, 8200.
.
,
.
, ,
,
.
.

,
, ,
.


, :
, ,
-, ,
, .

,
.
,
.

.
,
.
10.000
. ,
20.
.


, , ,
.

.
,
,
.
,
,
,
.

,
,
.
.
,
.

,
,
.
.
.
69, 180
, .
,
. , .
:
21.

. 9.000
-
,
, , -
21. ,
,

 .

.
-
. , ,
.
,
.

, 1965.
.

1,8 ,
. , 60
,
.
.

. ,
2.000 .
,
.
,
,
. ,
9.000
.
,
,
.
,
. ,
,
, , .
?
, .
.
,

.


.
,
, .

, .
, .

, .

, ,
.

.
,
.
:

,
, ,
.

4.000 .
.
,
, .
, 1881. ,

.


.
25
. ,
. ,
,
.


, 1.000
.

.
, .
,
.
, ,
, ,
.

2.000
. ,
,
, .

, 19. .
,
.
, ,
.
:


.
, 11
, 20. ,
.
, .
,
, 4500. 3500.
.
, ,
, ,
,
,
, ,
.


10,5 ,
. ,
, , ,
, , .
, ,
: ,
, ,
, ,
,
, , .
,
,
. , ,
,
.
,
, ,
,
.
3000 ,
,
, , .
,
, . 1000
, ,
. .

,
, , ,
. ,
,
,
. 7. 4
.. 8000 6500 ,
, ,
.
!
-
.

 7.500 , , ,
,
. -
,
17
.
- ,
- .

. ,
.

,
.
,
. ,
, .


.

. ,
.
,
.

,
, ,
.


.

,
, ,
.
,
.

.

:


1.000 ,
.
.

.
.

,
.
,
.

,

.

.
-

.
,
45 .
2000.
,
, .
, ,
, .
,
, , , ,
, . ,
.

,
.

 2000.


.
, , ,
, .
.
, ,
.
,
,
.

.

2 ,
.
.
.

. ,
.
,
, .
,
.
:
8.000 !
(Bridging the European and Anatolian Neolithic),
2,5 , ,
,
9.000 .


, ,
, , .


(
).

- , , , , ,


, ,
,
,
. ,
.

, .
,
.

,
. .

, ,
.
40
6.200 .
, ,
. , ,
. .
: 24
:
. ,
. ,
.
. ,
.
.
, 800 ,
,
.
, ,
( ),
.

7 ,
, .
,

 ?
(
, , ),

. ,
,
.
,
, , ,
.

.

. .
.
, , .
( ,
),
,
.
.
, 20 10
.
,
.
:
:
,

7.500 ,
, . ,

.
12. 2012.
, ,
. ,
, .
.
7.500
.
, .

 , ,
.
- ,

, . ,
600.000 .

. .
, . 17
.

,
.
.
,
, .
.

, .
20.
.
- , 1870. , .

. ,
. ,

, .
- ,
.
, ,
.

,
.
,
.
, ,
, . ,
, . 1914.
, 1915.

 .
, .

,
,
14 .
, ,
, , ,
,
. , ,
,
, .
40 21
. 12.
14 .
:


.
. :
1968.
20 ,
.
1990. .

.

7.000 .
.
.
, ,
. , ,

. ,
.

.

. .
, ,
.


.
.
7.000 .
, ,
. ,
, , .

. , .
1968,
.
.

.

.
1989,
.
2007.
.
.
, , .
, ,
.
.

.
. .

,
, .
.
,
. ,
. ,
,
.
,
,
.

 . ,
.
.
7.000
,
. ,
, .


, ,
.

, 2.000 .
,
.
,
.
50 ,
.
, .
,
,
.
,
, .

27.000 .

.
, .
.
,
, .
,
. 10 , --
.
, . .

:
:

:

1914.
. .
: 800
6. 9. 1914. , 1917 .
1914.
. , ,
, - .
, -
.
,
, .
,
.
, 25 ,
. , ,
, , .
, ,
, .
, , , ,
.

. , ,
, ,
, ,
,
.
, ,
, , .

, 5. 6. ,
, .

, ,
., ,
.



, .
.
1 6. .
. , ,
.
, , (), ,
, , , .
40 , ,
.

, ,
. , ,
13. ,
, 6. , 1:30.
, .
. 2:30,
5 , .
, , . , 13.
, . ,
, .
, . ,
,
,
.
, , .
. ,
.
,
. .

9:50 13. , . 12:30
, 7.000 .

. .
,
. .
.
, ,
,
( , , ).

 29. .
,
. ,
.
, 29.
. , ,
100.000 .
. 74.
, ,
.
. , ,
.
, 18 .
, ,
, . ,
.

13. , ,
, ,
. , ,
. :
, , .
, 13.
. , 29.
, 13. .
, , .

, ,
, .
.
,
,
.
.
,
. ,
.
, 13.
.
, , , ,
, .
.

 ,
. , 22:30
, , .
, , .
, , .
,
, : . ,
,
, 6500
. :
800 6. 9. 1914. ,
1917 .
:
:
:


19. .
, , , .
,
, 1119.
.
,
, 1975. .
, 6.
, ,
.
6. , ,
.
, 13. 19. .
, , , ,
.
. , 40
,
, , .
, ,
, 70-
. ,
, 6800 .
, .

 , .
,
. 6897 .
.
( )

, .
, ,
,6. , , 8. . ,
,
,
. ,

.
1119.

.
, . 19. .
.
. ?
2008. ,
19. . , 19.
.
,
, , .


. ,

. ,
.

, , 13.
, .
, 7520. .
, ,
, .
,
.
, ,
, .
,
. , ,
, ,
,
,
.