AIV - Predavanja 01 Ver.1.13

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT
Izv. prof. dr.sc. Branko Klarin
AEROTEHNIKA I VJETROTURBINE
(AEROENERGETIKA)
PODLOGE IZ PREDAVANJA ZA
SVEUILINI DIPLOMSKI STUDIJ STROJARSTVA (261, 262, 263)
Ver. 1.13.
k.god. 2014/15.
NAPOMENA: Podsjetnik za nastavnika. Nerecenzirano - samo za internu uporabu.

FESB, Split, 2014.
Naziv predmeta
Kod
ECTS
Nastavnici i/ili
suradnici
Kompetencije
koje se stjeu
Preduvjeti za upis
Sadraj
Aerotehnika i vjetroturbine
FESL08
5 ECTS boda (3+2+1)
Predavanja: 45 sati:
3 ECTS boda
Vjebe: 0 sati:
0 ECTS boda
Priprema za ispit: 40 sati
2 ECTS boda
Izv. prof. dr. sc. Branko Klarin
Cilj kolegija je produbiti znanje o utjecajima strujanja zraka i
plinova na artefakte. Student treba poznavati osnovne
meunarodne norme iz ovog podruja. Treba biti osposobljen
usvajati i primjenjivati znanja iz tehnike literature ovog
podruja, biti sposoban iskoristiti pogodnosti u tehnikim
primjenama te ukazati na mogue negativne posljedice tetnih
strujanja. Student treba znati izabrati najpovoljniji tehniki okvir
i objekt koji se najuinkovitije odnosi prema strujanjima zraka i
drugih plinova. Ekoloki aspekti atmosferskih i generiranih
strujanja i uporabe.
Poznavanje osnova Mehanike fluida. Za proirenje znanja i
praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje
engleskog jezika.
Atmosferska i generirana strujanja zraka i plinova. Klimatske
promjene i utjecaj na globalna strujanja. Praenje stanja,
meteoroloki ureaji i mjerenja. Atmosferski granini sloj i
utjecaji na zranu struju. Strujanja u okoliu i kompleksnoj
topografiji. Opstrujavanja objekata. Granini sloj oko
nastrujavanih povrina. Parcijalni i ukupni otpori tijela. Osnove
aeroelasticiteta. Vrtloenje. Von Karmanov trag. Geneza
vibracija i frekvencija odvajanja. Eulerov, Reynoldsov, Machov
Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Nastava
i Strouhalov broj. Primjena numerikih postupaka modeliranja

strujanja. Utjecaj strujanja zraka i plinova na razne objekte,
industrijska postrojenja, prometne objekte i turbostrojeve.
Naini zatite ljudi i okolia. Numerika, tunelska (modelna) i
prototipna ispitivanja.
- Kuette, A.M. and Chou C.-Y.: Foundations of
Aerodynamics: bases of Aerodynamic Design, Wiley, 1997.
- Kroo, I.: Applyed Aerodynamics, Digital textbook, Desktop
Aeronautic, Stanford, 1992.
- Dyrbye, C.; Hansen, S.O.: Wind Loads on Structures,
Wiley, 1996.
- McCormick, B.W.: Aerodynamics, Aeronautics, and Flight
Mechanics, Wiley, 1995.
- Panton, R.L.: Incompressible Flow, Wiley, 1996.
- WEB stranice o aerodinamici
- Tehnika enciklopedija, LZMK, Zagreb, 1. svezak.
Predavanja. Auditorne vjebe. Konzultacije. Samostalno
istraivanje studenata. Rjeavanje zadataka u grupama.
(satnica, poetak i
zavretak, mjesto
izvoenja, oblici
nastave, mogunost
nastave na stranom
jeziku, i drugo)
Ispit
(nain polaganja,
ispitni rokovi)
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki

testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski
radovi.
Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.
Izvedbeni plan predavanja iz predmeta Aerotehnika i vjetroturbine, za studij strojarstva (261, 262, 263)
Nastavne jedinice
1. Uvod. Ui i iri pojam aerotehnike. Primjeri uz definiciju i iz prirode.
Trajanje
Predavanja
2 sata
2. Znaajke aerotehnikih odnosno aeroenergetskih objekata. Izloenost

strujanjima i utjecaji na konstrukciju.
3. Atmosferska i generirana strujanja zraka i plinova. Klimatske promjene
i utjecaj na globalna strujanja. Praenje stanja, meteoroloki ureaji i
mjerenja.
4. Vjetropotencijal. Opstrujavanja objekata. Granini sloj oko
nastrujavanih povrina. Parcijalni i ukupni otpori tijela.
5. Utjecaj strujanja zraka i plinova na razne objekte, industr. postrojenja,
prometne objekte i turbostrojeve (vjetroturbine).
6. Ekstremna djelovanja fluida na objekte. Naini zatite ljudi i okolia.
2 sata
7. Vjetroturbine i vjetroelektrane.
2 sata
8. Puinske vjetroelektrane i vrste. Kruta jedra i primjena.
2 sata
9. Primjena numerikih postupaka modeliranja strujanja.
2 sata
10.-15. Numerika, tunelska (modelna) i prototipna ispitivanja.
10 sati
Nastavne jedinice
1. Mjerni ureaji.
2. Mjerenje brzine vjetra u tunelu i na otvorenom.
Izvedbeni plan je naelan, a njegovo

izvoenje je proaktivno - eventualna
promjena ovisi o otvorenim temema i
zanimanju studenata tijekom semestra.
2 sata
2 sata
2 sata
2 sata
Trajanje
Predavanja
Napomena:
A. vjebe
A. vjebe
2 sata
2 sata
3. Prikupljanje podataka o vjetropotencijalima.
2 sata
4. Znaajke vjetropotencijala. Tablice frekvencija. Rua vjetrova.

Razdioba.
5. Visinska korekcija.
2 sata
6. Znaajke bure.
2 sata
7. Lopatica vjetroturbine.
2 sata
8. Proraun manje vjetroturbine.
2 sata
9. Proraun velike vjetroturbine.
10 sati
10-15. Numeriko strujanje kroz razne oblike i oko raznih prepreka.
10 sati
2 sata
KAZALO
PREDMET AEROTEHNIKA I VJETROTURBINE (AEROENERGETIKA)
1. UVOD
1.1. Osnovne definicije
2. ZNAAJKE AEROTEHNIKIH ODNOSNO AEROENERGETSKIH OBJEKATA
2.1. Izloenost promatranog objekta fluidu (zraku) u apsolutnoj ili relativnom strujanju ili mirovanju
2.2. Meusobni odnosi aerotehnikog objekta i struje fluida
2.3. Izloenost promatranog objekta fizikalnim i kemijskim svojstvima i pojavama fluida (zraka)
2.4. Uvod u energetski transport
2.5. Karakteristine pojave u aeroenergetici - rekapitulacija
3. ATMOSFERSKA STRUJANJA
3.1. Atmosfera i znaajke
3.2. Ekstraterestiko (Sunevo) zraenje i geneza vjetra
3.3. Stabilnost atmosfere
3.4. Ravnotea atmosfere
3.5. Utjecaji na zranu struju
4. VJETROPOTENCIJAL
4.1. Anemografski ureaji i mjerenja
4.2. Mjerenja brzine i smjera vjetra
4.3. Srednja brzina vjetra
4.4. Turbulencija
4.5. Spektar snage ili energije vjetra
4.6. Brza procjena vjetropotencijala prema deformacijama vegetacije
4.7. Odreivanje srednje brzine vjetra opaanjem
5. VJETROTURBINE
5.1. Uvod
5.2. Rad vjetroturbine i definicije
5.3. Uvod u turbostrojeve
5.4. Radna znaajka vjetroturbine
Branko Klarin, 2008-2014. Sva prava pridrana. Podsjetnik za nastavnika. Nerecenzirano - samo za internu uporabu.
k.god. 2014./15.
Ver.1.13. Predavanje I
5.5. Uporaba vjetroturbina

5.6. Udio cijena za vjetroturbine i vjetroelektrane
5.7. Parametri vjetroelektrana
5.8. Manje vjetroturbine
5.9. Vjetroenergetika
5.10. Vjetroelektrane u Hrvatskoj
5.11. Trendovi u vjetroenergetici
6. PUINSKE VJETROELEKTRANE (OFFSHORE)
6.1. Uvod
6.2. Puinske ili offshore vjetroelektrane
6.3. Mogunosti koritenja puinskih vjetroelektrana u Hrvatskoj
7. KRUTA I UKRUENA JEDRA
7.1. Uvod
7.2. Povijesni razvoj
7.3. Osnove jedrenja
7.4. Vrste krutog jedrilja
7.5. Mogui doprinos utedi goriva
7.6. Djelovanje vjetra na morsku povrinu
8. STRUJANJE OKO CILINDRA
8.1. Uvod
8.2. Karakteristini sluajevi opstrujavanja oko cilindra
8.3. Pojava vrtlonog traga
9. GIBANJE KROZ ZRAK
9.1. Uvod u letenje
9.2. Osnovni parametri letnih povrina
9.3. Letenje i transport
9.4. Posebne vrste letjelica
9.5. Predzemni efekt (ground effect)
9.6. Heksakopter i trikopter razvijeni na FESB-u
k.god. 2014./15.
10. OSTALA POGLAVLJA AEROTEHNIKE

10.1. Poveanje uzgona aeroprofila
10.2. Zatvoreni sustavi Stirlingov motor
10.3. Efekti vjetra na moru i valobrani
10.4. Superkavitacijski efekt
10.5. Energija visokih slojeva atmosfere - mlazna (jet) struja
10.6. Pogon komprimiranim zrakom
10.7. Aeroponski uzgoj biljaka
11. SLOBODNE STUDENTSKE TEME (INDIVIDUALNO)
11.1. Tema za diskusiju
11.2. Tema za kreativni rad
11.3. Tema za inovaciju i moguu intelektualnu zatitu (patentiranje)
12. ZADACI
k.god. 2014./15.
PREDMET AEROTEHNIKA I VJETROTURBINE (AEROENERGETIKA)

Prema Hrvatskoj enciklopediji aerotehnika (aero- + tehnika) ili aeronautika tehnika ili zrakoplovna tehnika je skup tehnikih disciplina vezanih za
projektiranje i konstruiranje letjelica. Razvijala se iz razliitih podruja strojarstva, no kako su letjelice postajale sloenije, obuhvaala je i druga
tehnika podruja. Pravi razvoj poinje letom prvoga zrakoplova brae Wright 1903., a osobito se intenzivira uoi i tijekom II. svjetskoga rata, te se
nastavlja i do danas. Aerotehnika rjeava probleme stabilnosti, vrstoe letjelica, primjene novih vrsta pogona, dinamike, aerodinamike velikih visina,
primjene razliitih materijala i dr. Danas je osobito vana u podrujima integracije sustava i primjene raunala u svim podrujima razvoja i uporabe
letjelica.
U irem smislu, aerotehnika izuava objekte i ponaanje objekata izloenih strujanju fluida, poglavito zraka.
Predmet Aerotehnika i vjetroturbine oslanja se na tumaenje u irem smislu s naglaskom na dio aerotehnike koji obrauje pojam vjetroturbina, kao
znaajnijeg pretvaraa energije vjetra.
Podloge za izuavanje su osnovna znanja Fizike i Mehanike fluida.
Objekti izloeni strujanju zraka imaju vrlo iroku tehniku i ostale primjene te slue za obavljanje odreene funkcije. Uglavnom posreduju prilikom
dvosmjernog transporta energije koja je sadrana u fluidu. Dvosmjerni transport energije podrazumijeva s jedne strane korisni transport energije fluida
(obavljanje ili dobivanje korisnog rada) a s druge fizikalno neizbjeni tetni transport energije fluida (gubici trenja prilikom opstrujavanja objekta).
Kako bi bilo mogue ustanoviti djelovanje i kvantifikaciju transporta energije, potrebno je obavljati odreena mjerenja, bilo u zranoj struji bilo na
objektu. Osnovni ureaj za mjerenje stanja strujanja u atmosferi je mjera brzine i smjera vjetra odnosno anemograf. Osim ovog ureaja koristi se i
Prandtl-Pitot-ova cijev, ultrazvuni anemograf, vrua ica, laserski brzinomjer i sl.
Kako bi se s im veom tonou mogao predvidjeti mogue djelovanje na objekte, poeljno je da ova mjerenja budu dugorona, kako bi se
usporedbom s trenutnim mjerenjima mogao donijeti zakljuak tj. prognoza o buduem ponaanju zrane struje. Ovo podruje spada u dominantno
meteoroloke aktivnosti i meteorologiju kao znanost.
Objekt izloen struji zraka moe se nalaziti u razliitim uvjetima strujanja, tako da karakter ovog strujanja moe bitnije utjecati na transport energije.
Zato je potrebno analizirati utjecaje na zranu struju i efekte koje ovakav utjecaj proizvodi te u konanici utjecaj ovih efekata na objekt.
Zbog navedenih utjecaja razvijena je nova grana aerodinamike aeroelastinost. Aeroelastinost izuava interakciju izmeu aerodinamikog
optereenja i elastinih deformacija na opstrujavanom objektu (aeroelasticity, aeroelastic coupling).
Isto tako, potrebno je razmotriti odnose fizikalnih, kinematikih i dinamikih veliina koje sudjeluju u opstrujavanju objekta koritenjem osnovnih
relacija opisanih Euler-ovim, Reynolds-ovim, Mach-ovim i Strouhal-ovim brojevima te njihovim meusobnim odnosima.
k.god. 2014./15.
Konano, predmet treba dati odgovore na pitanja utjecaja strujanja fluida na objekte a poglavito na vjetroturbine. Kako je danas sve aktualniji problem
globalnog klimatskog poremeaja, jedna od posljedica je i uestalija pojava ekstremnog djelovanja zrane struje na objekte, na koje treba dati osvrt u
funkciji zatite ljudi i okolia pa ak i mogueg iskoritavanja ovakvih pojava, ako bi postojala mogunost njihovog kontroliranja.
Zavrni dio razmatranja ovog predmeta odnosi se na analitiki pristup nekim osnovnim problemima, kao to je opstrujavanje i aerodinamike efekte
vezane uz opstrujavanje. Zato je potrebno izvriti numerika, tunelska (modelna) i prototipna ispitivanja.
U nastavku e biti dat osvrt na najznaajnije primjene aerotehnikih sustava u irem smislu na polju energetike, koje su kompatibilne sa
konstrukcijsko-energetskim smjerom diplomskog studija strojarstva.
k.god. 2014./15.
1. UVOD
1.1. Osnovne definicije
Pojam aerotehnike tradicionalno se koristi u zrakoplovstvu, u definiciji dijelova i funkcija zrakoplova. Meutim, kako je vremenom dolo do transfera
tehnologija sa zrakoplovstva na ire podruje tehnike, tako se i pojam aerotehnike treba prilagoditi novonastalom stanju. Primjerice, dio zrakoplovnih
tehnika i tehnologija danas se sve ire primjenjuje u automobilskoj industriji, brodogradnji, brodskom pogonu, vjetroenergetici, graevinarstvu itd.
Prema tome, pojam aerotehnike je proiren sa ueg smisla u zrakoplovstvu na iri tehniki smisao, te podrazumijeva dijelove i funkcije objekata
izloene struji fluida, poglavito zraka u atmosferi. Meu njima su vjetroturbine osnovni objekti potrebni za transformaciju kinetike energije fluida
(zraka) u korisnu energiju (elektrinu).
Moe se ustanoviti opa suvremena definicija aerotehnike, koja u irem smislu predstavlja sve ureaje i naprave koji u dodiru sa relativno gibajuim
zrakom iz okolia posreduju u dvosmjernom transportu energije (E+, E-), bilo pasivno ili aktivno tj. na objekte ili pomou njih.
Budui je osnovni smisao ovih objekata posredovanje pri transportu energije, mogue je i poopiti pojam aerotehnike i vjetroturbina na aeroenergetiku
tako da vrijedi opa definicija aeroenergetike, koja predstavlja sve fizikalne podloge te ureaje i naprave koji u dodiru sa relativno gibajuim zrakom iz
okolia ili atmosfere posreduju u dvosmjernom transportu energije, bilo pasivno ili aktivno tj. na objekte ili pomou njih.
Prirodni primjeri aerotehnikih uzoraka (u pravilu su tehniki neiskoristivi) (http://hrast.sumfak.hr/~dendrolo2/atlas/147.htm):
- ptice, kukci, letee sjemenke (maslaak i sl., slika 1.1.1.), lie i sl.
Slika 1.1.1. Primjeri sjemenki maslaka u letu, lipe na listu i smreke s krilcem.
k.god. 2014./15.
Primjeri primjenjenih aerotehnikih objekata:

- zrakoplov, zmaj, balon (heliostat), padobran, hoverkraft, ekranoplan (slika 1.1.2), projektil
Slika 1.1.2. Ekranoplan Lun leti koristei efekt utjecaja tla ili predzemnog efekta (ground effect) (uz smanjeno vrno opstrujavanje), 1970-1987.
https://www.youtube.com/watch?v=i9sHtVzdW8Q&list=PLOHkx2-v42CoTxjnB05hi9S0w0zk6yiahttp://www.youtube.com/watch?v=bmy46xHcA3M
Primjeri ostalih objekata - tehnikih artefakata koji sudjeluju kao posrednici u dvosmjernom transportu energije zrana struja objekt su:
- dizalice, stupovi i dalekovodi, mostovi, radari, antene, panoi, zastave, krovovi, nadstrenice, uad, kabeli, dimnjaci itd.
Jedan dio ovakvih objekata sudjeluje u pretvorbi ili proizvodnji energije za razne namjene, te se mogu nazvati i aeroenergetski objekti (oznaeni
slovom A):
- vjetroturbine, jedra, ventilatori, propeleri, izmjenjivai topline, solarni dimnjaci i sl., slika 1.1.3.
Slika 1.1.3. Motorni jedrenjak e-Ship 1 tvrtke Enercon s Flettner-ovim rotorima (koritenje Magnus-ovog efekta), 2010.
k.god. 2014./15.
2. ZNAAJKE AEROTEHNIKIH ODNOSNO AEROENERGETSKIH OBJEKATA

Znaajke aerotehnikih objekata, pored funkcije koju obavljaju, u uem i irem smislu su:
1. Izloenost promatranog objekta fluidu (zraku) u apsolutnom ili relativnom strujanju ili mirovanju fluida,
2. Izloenost promatranog objekta fizikalnim svojstvima fluida (zraka),
3. Dvosmjerni energetski transport.
2.1. Izloenost promatranog objekta fluidu (zraku) u apsolutnoj ili relativnom strujanju ili mirovanju
Potreba za oblikovanjem objekta na nain da se statiko i/ili dinamiko djelovanje struje fluida (zraka) svede na minimum ili razumnu mjeru u funkciji
smanjenja tetnog i nepoeljnog energetskog transporta (gubici strujanja, prekomjerna naprezanja strukture objekta).
2.1.1. Objekt miruje - fluid miruje
- zgrade, staklenici
dominantne energetske znaajke: transport energije u tj. iz objekta (zraenje). Napomena: ovaj sluaj nije predmet razmatranja ovog predmeta.
v0
v=0
Slika 2.1.1. Mirovanje fluida i aeroenergetskog objekta A.

2.1.2. Nastrujavani objekt miruje - fluid se giba (relativno gibanje objekta)
- dizalice, stupovi, dimnjaci, zgrade, izmjenjivai topline, antene, uad, kablovi
dominantne energetske znaajke: transport energije na objekt (kinetiki tlak, prijenos topline). S energetskog stajalita, sluaj je isti kao i sljedei.
v>0
v=0
Slika 2.1.2. Strujanje fluida i mirovanje objekta A.

k.god. 2014./15.
2.1.3. Nastrujavani objekt se giba - fluid miruje (relativno gibanje fluida)

- zrakoplovi, automobili, baloni (aerostati), brodovi, propeleri, uad
dominantne energetske znaajke: transport energije iz objekta - gonilice (propulzori). S energetskog stajalita, sluaj je isti kao i prethodni.
v=0
v>0
Slika 2.1.3. Mirovanje fluida i relativno gibanje objekta A.

2.1.4. Nastrujavani objekt se giba - fluid se giba
- jedrenjaci, turbine, rakete, projektili
dominantne energetske znaajke: transport energije u tj. iz objekta - gonjenice (jedra, turbine)
v>0
v=0
Slika 2.1.4. Gibanje fluida i gibanje objekta A.

Treba napomenuti da je jednakost ostvarena relativnim nastrujavanjem (npr. mirujui fluid : gibajui objekt = gibajui fluid : mirujui objekt) samo
naelna. U stvarnosti postoji odstupanje, tzv. Dubois-ov paradoks: dok fluid miruje a objekt se giba, relativno nastrujavanje je laminarno, meutim
prilikom mirovanja objekta i gibanja fluida, u fluidu postoje makar i sitni vrtlozi koji predaju energiju tijelu te se, prema ukovskom, uoava razlika
izmeu ta dva (matematiki) jednaka strujanja.
k.god. 2014./15.
10
2.2. Meusobni odnosi aerotehnikog objekta i struje fluida

Opi sluaj gibanja nastrujavanog objekta i fluida podrazumijeva gibanje i objekta i fluida.
Ovo je opi sluaj iz kojeg se mogu izvesti ostali sluajevi nastrujavanja objekta.
Potrebno je promatrati poloaj objekta u prostoru i vremenu kao i promjenu znaajki zrane struje (brzina v, ubrzanje f, tok vanjske i/ili unutarnje
energije Q) u prostoru i vremenu, slika 2.2.1.
Z0
Z1
L,D,
Y1
Q1
v1
r1
f1
X1
Z2
r2
Y0
v2
X2
f2
Q2
Y2
X0
Slika 2.2.1. Jedinstveni apsolutni koordinatni sustav (0) i relativni sustavi za gibanje objekta (1) i strujanje fluida (2)+6:
lokalni koordinatni sustav tijela i/ili lokalni koordinatni sustav strujanja fluida.
Kako je rije o istom vremenu, polazini koordinatni sustav (apsolutni) je isti i za objekt i za struju fluida, primjerice geodetske koordinate. Relativni
ili lokalni koordinatni sustav je vezan uz objekt (npr. raketa, brod, automobil) ili uz Budui su po definiciji objekt i fluid u relativnom odnosu (dodiru),
to podrazumijeva daljnje bitno pojednostavljenje razmatranja. Vrijedi da je mogue izjednaiti i relativne koordinatne sustave (X1, Y1, Z1 X2, Y2, Z2),
slike 2.2.2. i 2.2.3. To znai npr. za osnosimetrino ili ravninsko strujanje sljedee:
k.god. 2014./15.
11
Z0
Z0
Z1
L,D,
Z1
Y1
L,D,
Y1
v
Q1
v1
v2
r
f1
f2
Q2
Y0
Y0
Slika 2.2.3. Objekt A u relativnom ravninskom
koordinatnom sustavu.
ili
Slika 2.2.2. Objekt A u pojednostavljenom ravninskom

koordinatnom sustavu.
Prema definiciji relativnog nastrujavanja, na sljedeoj slici 2.2.4. prikazan je pojednostavljeni sluaj relativnog nastrujavanja cilindra u struji idealnog
fluida, bez vanjskog i/ili unutarnjeg toka energije (Q=0), bez obzira je li se cilindar giba u mirujuem fluidu ili fluid nastrujava na cilindar.
Daljnje pojednostavljenje predstavlja pretpostavka o stacionarnom strujanju (''zamrznuto'' stanje strujanja), kad iezavaju ubrzavanja, odnosno
vremenska promjena fizikalnog svojstva se promatra kao niz parcijalnih zateenih stanja.
Z1
L,D,
v=0
v=0
Y1
Slika 2.2.4. Relativno nastrujavani cilindar u stacionarnoj struji idealnog fluida (potencijalno strujanje).
k.god. 2014./15.
12
2.3. Izloenost promatranog objekta fizikalnim i kemijskim svojstvima i pojavama fluida (zraka)
Fluid (zrak) moe sa sobom nositi razne mehanike, kemijske ili ostale ukljuine te izloiti objekt:
- roenju,
- zamagljivanju,
- taloenju,
- koroziji,
- osmozi,
- eroziji,
- zaleivanju i sl.
Isto tako, svojstva strujanja fluida (zraka) mogu biti takva da statiki i dinamiki prekomjerno optereuju promatrani objekt ime osnovnu funkciju i
namjenu objekta mogu bitno ugroziti, naruiti ili izmijeniti i to uslijed sljedeih pojava:
- podrhtavanje,
- savijanje,
- uvijanje,
- njihanje,
- osciliranje,
- vibriranje,
- rezonancija,
- oteivanje,
- razaranje i sl.
Vei dio ovih pojava temeljitije izuava aeroelastinost.
k.god. 2014./15.
13
2.4. Uvod u energetski transport

Objekti u struji fluida mogu davati ili primati energiju ili oboje. U opem sluaju u prirodi, rije je o obostranom transportu manjeg ili veeg intenziteta
tj. objekt u mirujuoj ili relativno gibajuoj struji fluida istovremeno i prima (E+) i daje energiju (E-), slika 2.4.1.
A = f(E+,E-)
z
vektor opeg
apsolutnog gibanja
(translacija, rotacija, deformacija)
tenzor opeg
naprezanja
relativna
putanja
T
vektor brzine
relativnog
nastrujavanja
vr
vektor opeg relativnog gibanja

(translacija, rotacija, deformacija)
vektor
rezultantne sile
Q tok energije
Slika 2.4.1. Relativno nastrujavani aeroenergetski objekt A.

Opa svojstva aeroenergetskog objekta A su u funkciji dvosmjernog transporta energije (geometrijska, dinamika, kemijska, tehnoloka, ).
A(L,M,T ) = f(E+,E-)
U tehnikom smislu, promatra se energetski dominantna pojava. Primjerice, injenica je da e propeler prilikom svoga rada goniti objekt to je njegova
osnovna funkcija, ali i da e uslijed gubitaka trenja sa fluidom njegov volumen biti zagrijavan. U uobiajenim tehnikim primjenama ovo grijanje se
zanemaruje.
Ova vrlo sloena fizikalna pojava posebno se izuava u mehanici fluida i srodnim poglavljima fizike i kemije.
k.god. 2014./15.
14
Primjer dvosmjernog transporta energije prikazan je na slici 2.4.2.

zrakoplov, propeler
z
vr
turbina, jedro
z
T
vr
r
y
A
Q
Slika 2.4.2. Djelovanje fluida na objekt kao gonilicu ili kao gonjenicu i rezultantna sila.
Kod gonilice (energija se troi da bi obavljala rad: propeleri, zrakoplovi, ventilatori), nositelj promatrane ukupne (totalne) energije sadran u objektu
A. Korisna energija (energija tlaka Ep, kinetika energija Ek, ostala energija Ex) je strogo manja od uloene a gubici energije razliiti (energija
naprezanja normalnog i viskoznog E, energija vrtloenja E, toplinska energija ET, ostala opa disipacija energije D).
A fluid
(troi se iz objekta A)
Ep + Ek + Ex = ETOT - E - E - ET D
gdje je
ETOT=E-
dok je u sluaju gonjenice (energija za obavljanje rada se dobiva: turbine, jedra) nositelj promatrane ukupne energije fluid, a dobivena energija isto
tako je strogo manja od uloene.
fluid A
(A je dobiva iz fluida)
Ep + Ek + Ex = ETOT - E - E - ET - D
gdje je
ETOT=E+ .
k.god. 2014./15.
15
2.5. Karakteristine pojave u aeroenergetici - rekapitulacija

Slikovit prikaz transfera energije
Proizvoljni volumen fluida V odreene gustoe tvori esticu koja ima neku masu m koja je, kada se giba relativnom brzinom v , nositelj kinetike
energije Ek na strani fluida: nakon gubitka dijela kinetike energije Ek pri opstrujavanju aeroenergetskog objekta A, na objektu postoji povrina A na
koju relativno nastrujava estica fluida.
Pri tom se normalna naprezanja na povrini iskazana tlanim poljem f(p) i/ili energija koliine gibanja iskazana sa K uglavnom pretvaraju u neku silu
F koja e vriti rad;
kojeg e u sluaju turbostroja opisati brzina dijela objekta v na radijusu r uzrokovati vrtnju iz koje e se dobiti mehanika energija Em;
dok e tangencijalna naprezanja uglavnom tvoriti energiju gubitaka (disipativna: vrtloenja, toplina, buka, vibracije, erozija) Ed.
A,
A, p, K
A, F
A, w , r ,
A, ,
V, , m, v
Em
:
POVRINA
OBJEKTA A
Ek
ESTICA
FLUIDA
Ed
Ek
OSTALA
ENERGIJA
Simboliki prikaz transfera energije
{ V ; m v ; Ek }
Ek + { A; f(p) F; w [ r ] Em | Ed }
Izgubljena kinetika energija (u turbostroju kao objektu nastrujavanja) Ek iznosi 11/27 kinetike energije fluida u zahvatu Ek.
Osim korisnog rada, dio mehanike energije na strani objekta troi se i na deformaciju objekta, uravnoteenje i sl.
k.god. 2014./15.
16
Naelni prikaz transfera energije
2. Tlano polje oko

krutog tijela
3. Rezultanta aerodinamika sila

oko krutog tijela spregnutog u
mehaniki sustav
1. Kinetika energija
sadrana u esticama
gibajueg fluida
4. Mehanika energija nastala

djelovanjem sile (na kraku,
moment) u mehanikom sustavu
5. Gubici trenjem, vrtloenjem i

deformacijama
k.god. 2014./15.
17
Princip djelovanja aeroprofila u relativnoj struji idealnog fluida

Promatra se stanje oko osamljenog tj. slobodno opstrujavanog aeroprofila, bez utjecaja ostalih aeroprofila odnosno izvan reetke (kaskade), slika 2.5.3.
a)
b)
Slika 2.5.3. Neometane strujnice dovoljno daleko od slobodno opstrujavanjog aeroprofila a) i deformirane, zgusnute strujnice u kaskadi b).
Aeroprofilirani segmenti koji rade na aerodinamikom principu uzgona, slika 2.5.3., koriste isti princip kao i krila ptica, zrakoplova i sl.
Profilirane konture (segmenti krila, propelera, lopatica itd.) rade na aerodinamikom principu uzgona u struji relativno gibajueg fluida tj. koriste isti
princip kao i krila ptica. estice kao dio kontinuuma prate ukupnu relativnu struju fluida oko profilirane konture, od uvjetno reeno beskonanosti pa
do toaka s gornje i donje strane oblika.
Po definiciji kontinuuma, dovoljno daleko nakon konture ponovno se uspostavlja ravnoteno stanje u relativnoj struji fluida. U meuvremenu oko
konture nastaje opstrujavanje i cirkulacija estica s gornje strane oblika treba prijei vei put od estice s donje strane u istom vremenu, ime dolazi
do relativnog kruenja estica oko konture.
S energetskog stanovita, posljedica prostrujavanja je vea brzina estica s gornje strane konture odnosno njihova relativna kinetika energija u odnosu
na okolne estice. Kako je energija neunitiva i moe samo promijeniti oblik, zbog razlike u brzinama estica fluida nastaje modifikacija tlaka u blizini
geometrije konture.
Prema Bernoulli-jevoj jednadbi za idealni fluid, zanemarujui dimenzije konture tj. potencijalnu energiju estica, dolazi do pada tlaka odnosno tlane
energije u podruju u kojem je dolo do poveanja brzine, odnosno kinetike energije a to je gornja strana konture (podtlana strana) i obrnuto do
poveanja tlaka tamo gdje je brzina relativno umanjena tj. s donje strane konture (pretlana strana), slika 2.5.4.
k.god. 2014./15.
18
FL
lu
vu
pu
vu2
2
vl
ll
vu2
pl
vl2
2
vl2
F pdA
F ili FFL
( A)
2
2
Slika 2.5.4. Pojava sile uzgona uslijed opstrujavanja aeroprofila u idealnom fluidu kao kontinuumu (cirkulacija).
pu
pl
Vidljivo je odstupanje od okolinog tlaka i to pozitivno na donjoj strani aeroprofila te negativno na gornjoj strani aeroprofila.
Integracijom pozitivnog tlaka s donje strane i negativnog tlaka s gornje strane pojavljuje se sila uzgona sila usmjerena od polja pozitivnog tlaka prema
negativnom odnosno pojavljuje se razlika tlaka ijom se integracijom po geometriji oblika definira sila uzgona FL.
Ako se promatra realni fluid, tada se trebaju uvaiti i gubici opstrujavanja. Rezultantna sila tada je aerodinamika sila FA, ijim se razlaganjem na
pravac nastrujavanja iz beskonanosti dobije sila otpora FD a okomito na ovaj pravac sila uzgona FL, slika 2.5.5.
FL
FD
Slika 2.5.5. Pojava sile uzgona i otpora u realnom fluidu.

k.god. 2014./15.
19

AIV - Predavanja 01 Ver.1.13

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

AIV - Predavanja 01 Ver.1.13

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT

Izv. prof. dr.sc. Branko Klarin

NAPOMENA: Podsjetnik za nastavnika. Nerecenzirano - samo za internu uporabu.

i Strouhalov broj. Primjena numerikih postupaka modeliranja

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki

1. Uvod. Ui i iri pojam aerotehnike. Primjeri uz definiciju i iz prirode.

2. Znaajke aerotehnikih odnosno aeroenergetskih objekata. Izloenost

8. Puinske vjetroelektrane i vrste. Kruta jedra i primjena.

9. Primjena numerikih postupaka modeliranja strujanja.

10.-15. Numerika, tunelska (modelna) i prototipna ispitivanja.

Izvedbeni plan je naelan, a njegovo

3. Prikupljanje podataka o vjetropotencijalima.

4. Znaajke vjetropotencijala. Tablice frekvencija. Rua vjetrova.

8. Proraun manje vjetroturbine.

9. Proraun velike vjetroturbine.

10-15. Numeriko strujanje kroz razne oblike i oko raznih prepreka.

5.5. Uporaba vjetroturbina

10. OSTALA POGLAVLJA AEROTEHNIKE

PREDMET AEROTEHNIKA I VJETROTURBINE (AEROENERGETIKA)

Primjeri primjenjenih aerotehnikih objekata:

2. ZNAAJKE AEROTEHNIKIH ODNOSNO AEROENERGETSKIH OBJEKATA

Slika 2.1.1. Mirovanje fluida i aeroenergetskog objekta A.

Slika 2.1.2. Strujanje fluida i mirovanje objekta A.

2.1.3. Nastrujavani objekt se giba - fluid miruje (relativno gibanje fluida)

Slika 2.1.3. Mirovanje fluida i relativno gibanje objekta A.

Slika 2.1.4. Gibanje fluida i gibanje objekta A.

2.2. Meusobni odnosi aerotehnikog objekta i struje fluida

Slika 2.2.2. Objekt A u pojednostavljenom ravninskom

2.4. Uvod u energetski transport

vektor opeg relativnog gibanja

Slika 2.4.1. Relativno nastrujavani aeroenergetski objekt A.

Primjer dvosmjernog transporta energije prikazan je na slici 2.4.2.

2.5. Karakteristine pojave u aeroenergetici - rekapitulacija

Naelni prikaz transfera energije

2. Tlano polje oko

3. Rezultanta aerodinamika sila

4. Mehanika energija nastala

5. Gubici trenjem, vrtloenjem i

Princip djelovanja aeroprofila u relativnoj struji idealnog fluida

Slika 2.5.5. Pojava sile uzgona i otpora u realnom fluidu.

You might also like