11/21/2016

ElisBekta,knjievnik:Hiajeoditateljazahtijevajudaponesevlastitiklju\Kun\Kultura\Oslobodjenje.ba

(/)

(https://www.facebook.com/oslobodjenjeba) (https://twitter.com/oslobodjenjeba)
ONLINE IZDANJE
(HTTPS://ONLINE.OSLOBODJENJE.BA/DIGITALNO_IZDANJE/PREGLED)
(https://www.instagram.com/oslobodjenje.ba/)
(https://plus.google.com/+OslobodjenjebaOfficial)
(https://www.youtube.com/user/oslobodjenjeba)

(/)

Kun (/kun) \ Kultura (/kun/kultura)

Elis Bekta, knjievnik: Hiaje od itatelja

zahtijevaju da ponese vlastiti klju
Bekta za Osloboenje govori o svojoj novoj knjizi "Doo ejtan u Sarajevo"

23.02.2015 15:48
Pie: ore KRAJINIK

Vaa knjiga "Doo ejtan u Sarajevo" zbirka je hiaja, moete li definisati ta su hiaje?
- Najkrae kazano, to su kratke prie sa poukom. I upravo u toj pouci lei razlika izmeu hiaja i hiaja.

(http://twitter.com/)
Hiaje, naime, ne propovijedaju puku mudrost, ne doprinose javnom moralu i ne podilaze zabludi

vlastite ispravnosti i dobrote, ni na individualnoj ni na kolektivnoj razini. Njihova pouka nije nikakav
odgovor ve poziv na propitivanje i samopropitivanje.
A valja kazati i to da hiaje nisu vic, jer vic, pa i oni najbolji meu njima, ima jedan klju za
razumijevanje. Hiaje su, ipak, neto drugaije, jer od svakog itatelja zahtijevaju da ponese vlastiti
klju.
Hiaje se tematski dotiu mnogih aktuelnih tema, jesu li one angaovana knjievnost?
- Ne volim izraz angaovana knjievnost, jer ne znam ta stoji nasuprot njemu, kakva je ona
neangaovana. Knjievnost je nuno angaovana, samo je pitanje uspijeva li ona to dovoljno jasno
artikulisati i posjeduje li odreeni drutveni trenutak sposobnost da tu angaovanost prepozna. Ukoliko
nekom djelu nedostaje angaovanost, to znai da ono nema znaaja za vie od jednog ovjeka - samog
autora - a to onda ne moe biti knjievnost.
U svakom sluaju, nadam se da sam ovom knjigom uspio izbjei zamku u kojoj se, evo, ve godinama
koprca jedan dio ovdanje literarne scene i akademske zajednice, jer su pristali na tezu, donekle i
razumljivu u doba ideolokih erupcija prolog i pretprolog stoljea, ali danas poprilino besmislenu,
da angaman u knjievnosti nuno znai i svrstavanje u politici ili barem u ideologiji.
Kako hiaje, budui da ste znatan broj njih objavili na internetu, funkcioniu u knjizi, u emu je
razlika, po Vaem miljenju, kada se one itaju tako u kompletu?
- Bojim se da nisam prava osoba za to pitanje, to bi ipak valjalo pitati nekog od itatelja. Ono to je meni
bitno jeste da ova knjiga daje svoj doprinos obaranju zastarjelih, ve odavno onemoalih pristupa
literaturi, po kojima je literatura samo ono to je objavljeno u knjizi i emu su akademski autoriteti
posvetili panju. Takav stav nije samo besmislica, on je opasna besmislica koja isuuje i ubija
knjievnost.
Uostalom, da ne postoji virtualni svijet, bili bismo osueni na itanje samo onoga to dolazi iz par uskih
krugova ideolokih istomiljenika, jer se ovdje samo takva literatura ex cathedra proglaava za vrijednu
panje. Dobro, istine radi valja rei i to da postoje akademski djelatnici koji e, iz ovog ili onog razloga,
svoj autoritet zaloiti i za promociju und literature, ali to ve govori o njihovom moralnom kredibilitetu
i obesmiljava njihova nastojanja da se ustolie kao presuditeljska mjera u knjievnosti.
U kom pogledu su hiaje drugaije od onoga to bismo oznaio kao dominantne tokove u knjievnosti
kod nas?
- Prije svega, ne znam koliko se moe govoriti o dominantnim tokovima u knjievnosti kod nas, kao to
ne znam ta bi danas trebalo znaiti to - nas. Ako mislite na onu knjievnost koja iza sebe ima podrku
fondova i formalnih autoriteta, ona je duboko oboljela, zabrazdila u jedan veoma banalan i utilitaran
pesimizam. Tu je u dobroj mjeri rije o prevakavanju vlastitih iskustava na naine na koji su takva
iskustva davno i viekratno obraena u literaturi, te o promociji imperativa ideoloke pravovjernosti.
ini mi se da su hiaje uspjele pobjei od svega toga, a koliko, to neka prosude itatelji.
http://www.oslobodjenje.ba/kun/kultura/elisbektasknjizevnikhicajeodcitateljazahtijevajudaponesevlastitikljuc/130553

1/4