Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za povijest
Akademska godina: 2016./2017.

Aleksandar u bitci kod Gaugamela prema Plutarhu,

Arijanu i studijskoj literaturi

Student: Marijan Kraljevi

Naziv kolegija: Grki i rimski svijet
Nositelj kolegija: prof. dr. Bruna Kunti Makvi
Predava: vii asist. Jelena Marohni

Uvod
Bitka kod Gaugamela se dogodila 1. listopada 331. g. pr. n. e. izmeu Makedonskih
snaga koje je vodio Aleksandar Makedonski, i snaga Perzijskog kraljevstva koje je vodio
Perzijski kralj Darije III. Bitka se odigrala kod Tell Gomela, sela koje se nalazilo oko 100 km
od tadanjeg grada Arbele (dananji Erbil u sjevernom Iraku). Veina izvora i literature se
slae da je Makedonska vojska imala oko 47 000 vojnika, 40 000 pjeaka i 7000 konjanika,
dok se oko veliine Perzijske vojske jo raspravlja, ali zna se da je bila mnogo vea od
Makedonske, pogotovo u broju konjanika. Bitka je zavrila velikom pobjedom Makedonske
vojske nad Perzijskom, cijela Perzijska vojska je bila razbijena a kralj Darije III. je pobjegao
sa bojita nakon to je Aleksandar napao centar njegove vojske gdje se sam Darije nalazio.
Gaugamel je bila zadnja velika bitka protiv Perzijske vojske, nakon Gaugamela Darije nee
uspjeti opet okupiti veu vojsku te e ostatak Perzijskog kraljevstva pasti1.

Autori izvora

Plutarh
Plutarh je bio grki filozof i biograf roen u Heroneji. Tone datume njegova roenja i
smrti je nemogue odrediti, ali se procjenjuje da je roen izmeu 46. i 48. godine, a da je
umro nesporedno nakon 120. godine2. Iako Plutarh u Aleksandrovom ivotopisu pie puno o
raznim povijesnim dogaajima, izmeu ostalog i o Aleksandru tijekom bitke kod Gaugamela,
on nije povjesniar te njegov ivotopis nije napisan kao povijesno dijelo. On sam kae na
poetku Aleksandrova ivotopisa: . Ta ja ne piem povijest nego ivotopise; a ni kod
najzamenitijih djela nema uvijek oitovanja vrline ili opaine, nego kakva sitna stvar, rije ili
ala esto bolje otkrije znaaj nego bitke s tisuama mrtvih, najvee vojne sile i opsade
gradova. ... i meni treba dozvoliti da prodrem u ono to otkriva duu ljudi o kojima piem i da

11 Robin Lane Fox, Alexander the Great (London: Penguin Books, 2004), 156. 167.

2 Plutarh, Usporedni ivotopisi I, prijevod i biljeke Zdenko Dukat, uvodna studija Zlatko Plee (Zagreb:
August Cesarec, 1988.), 6.

kroz to prikaem ivot svakog od njih ostavivi drugima da opiu njihove velike bitke. 3
Primarna svrha njegovih ivotopisa je prikazivanje osobina linosti koje opisuje, on ne mari
puno za kronologiju, ili za opis pojedinih bitaka. Plutarh uglavnom tei objektivnosti, ali ne
objektivnosti u prikazivanju povjesnih dogaaja , ve u prikazivanju osobina linosti, u ovom
sluaju Aleksandra Makedonskog.
Arijan
Arijan je bio povjesniar i politiar u rimskoj slubi, rodom je bio Grk iz Nikomedije,
ali je njegova obitelj otprije posjedovala rimsko graanstvo 4. Arijan, osim to je bio
povjesniar je bio i upravitelj u Kapadokiji, od kuda je cara Hadrijana izvjetavao o tome
kako je odbio invaziju Alana te o taktici koju je koristio 5. Ovo iskustvo mu je sigurno
pomoglo u pisanju Aleksandrove vojne. Aleksandrova vojna je djelo koje se bavi samim
Aleksandrovim pohodom, stoga bitka kod Gaugamele i Aleksandrova uloga u njoj su jedan
od dogaaja koje Arijan eli opisati. Arijan u predgovoru Aleksandrove vojne govori koje e
izvore koristiti i kako e pisati knjigu, iz tog predgovora se vidi da Arijan eli dogaaje
prikazati to objektivnije i tonije, takoer vidimo da ima veliku dozu kritinosti prema
nekim drugim izvorima te svoje smatra vrijednijima zato to ih smatra tonijima6.

Analiza izvora
Arijan: Aleksandrova vojna
Arijanovo djelo Aleksandrova vojna je kompletni prikaz Aleksandrovih vojnih
pohoda, od njegova pohoda na Ilire, pa do pohoda na Indiju i kasnije Aleksandrove smrti.
Moja tema se potpuno uklapa u kontekst djela zato to je svrha djela opisati Aleksandrove
3 Plutarh, Usporedni ivotopisi III, prijevod i biljeke Zdenko Dukat, uvodna studija Zlatko Plee
(Zagreb: August Cesarec, 1988.), 5.
4 Ronald Syme, The Career of Arrian, Harvard Studies in Classical Philology (1982): 181-211.

5 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 12.

6 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.),
15-16.
3

vojne pohode, a Gaugamela je jedna od najvanijih Aleksandrovih bitaka. Djelo slijedi

kronoloki tijek Aleksandrovih vojnih pohoda, a o samoj bitci kod Gaugamele, te o
dogaajima prije bitke i njenim posljedicama pie u treoj knjizi. Nakon opisa bitke i
dogaaja neposredno nakon bitke, trea knjiga nastavlja opisivati Aleksandrov daljnji pohod
na Perziju. Arijan daje raspored obiju vojski na bojnom polju, te daje pojedine zapovjednike
odreenih jedinica te lokaciju tih jedinica na bojnom polju. Arijan takoer opisuje manevre
Aleksandrove i Darijeve vojske tijekom bitke, te kako su ti manevri utjecali na kraj bitke.

Plutarh: Usporedni ivotopisi

Plutarhovi Usporedni ivotopisa se sastoje od niza ivotopisa, meu kojima se nalazi i
ivotopis Aleksandra Makedonskog. U njegovom ivotopisu neemo nai mnogo toga o
bitkama i pojedinostima Aleksandrovog vojnog pohoda, njega vie zanima Aleksandrov
karakter i njegov odnos prema ljudima u njegovom ivotu te njegova razmiljanja. Bitka kod
Gaugamela je kod Plutarha samo jedan dogaaj koji je opisan kao i bilo koji drugi. Plutarh ne
odvaja puno prostora za opis rasporeda jedinica na bojnom polju, ili opis manevara Perzijske
i Makedonske vojske, on pripovjeda vrlo saeto te se vidi da mu namjera nije bila pisati
povijest Aleksandrova pohoda na Perziju.

Usporedba izvora
Plutarhov opis dogaaja koji su vodili do bitke je vrlo kratak i sadri manje
informacija dod Arijanovog opisa, meutim vidi se mnogo slinosti. I Arijan i Plutarh piu o
tome kako je Parmenion predlagao napad po noi78, te ak citiraju Aleksandrove rijei koje su
vrlo sline u oba izvora. Meutim dok Plutarh ovu odluku tumai kao izraz Aleksandrove
hrabrosti i elje da pobjedi Darija, meutim Arijan uz isticanje njegove hrabrosti analizira
njegovu odluku i iz vojne perspektive, kae da je Aleksandar istovremeno i vrlo pametno

7 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 117-118.

8 Plutarh, Usporedni ivotopisi III, prijevod i biljeke Zdenko Dukat, uvodna studija Zlatko Plee (Zagreb:
August Cesarec, 1988.), 25.

postupio iz strateke perspektive te ga hvali zbog toga9. Slau se i u lokaciji gdje se bitka
dogodila, obojica kau da je to bilo kod Gaugamele 10, a Plutarh ak spominje da veina
autora krivo pie da se bitka odigrala kod Arbele11. Brojevi vojnika su takoer vrlo slini u
oba izvora, Plutarh govori o sveukupno milijun Perzijskih vojnika 12, a Arijan o milijun
pjeaka i etrdeset tisua konjanika13. Meutim ove figure veina modernih povjesniara
smatra preuvelianim, Peter Green kae da je Perzijanaca bilo 5 puta vie od Makedonaca 14, a
ak i neki antiki autori daju konzervativnije brojke poput Kvintija Rufusa koji govori o 200
000 Perzijskih pjeaka i 40 000 konjanika15. I Plutarh i Arijan su bili Grci te se moe
pretpostaviti da su bili skloni uveavanju broja Perzijskih vojnika, danas se broj od milijun
vojnika smatra preuvelianim te se prihvaaju procjene od oko 200 000 vojnika. Veina
izvora i modernih povjesniara se slae da je Makedonska vojska imala oko 47 000 vojnika,
od toga 7000 konjanika.
Plutarh u svoj opis dogaaja ukljuuje anegdotu o tome kako su se u Makedonskoj
vojsci borila dvojica vojnika, jedan je predstavljao Aleksandra, a drugi Darija te je
Aleksandar pobjedio, te takoer jo jednom citira Aleksandra kada ovaj neposredno prije

9 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 118.

10 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 116.

11 Plutarh, Usporedni ivotopisi III, prijevod i biljeke Zdenko Dukat, uvodna studija Zlatko Plee (Zagreb:
August Cesarec, 1988.), 25.

12 Plutarh, Usporedni ivotopisi III, prijevod i biljeke Zdenko Dukat, uvodna studija Zlatko Plee (Zagreb:
August Cesarec, 1988.), 24.

13 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.),
115.
14 Peter Green, Alexander of Macedon, 356-323 B.C.: A Historical Biography, (Los
Angeles: University of California press, 2013), 288.

15 Quintus Curtius Rufus, History of Alexander, prijevod John C. Rolfe (London: Harvard
University Press, 1971), 275.

bitke govori kako su oni ve pobjedili zato to je Darije prestao bjeati 16. Svrha opisivanja
ovih dogaaja je prikazivanje Aleksandrova karaktera, to je zapravo i cilj Plutarhova
ivotopisa. S druge strane Arijan vie pie o pothvatima Aleksandrove vojske na putu do
Gaugamele, pie o tome kako su Makedonci zarobili neke Perzijske izviae te od njih
saznali broj Perzijskih vojnika, ovo je Aleksandru kasnije omoguilo da bude dobro
pripremljen za suoavanje sa Perzijskom vojskom17. Takoer puno pie o rasporedu vojnika
prije bitke, daje detaljan opis zapovjednika jedinica na bojnom polju 18. Njemu je vano bitku
kod Gaugamela staviti u odgovarajui kontekst tako da itatelj moe razumjeti Aleksandrove
odluke prije i tijekom bitke, ovakav uvod u bitku ne postoji kod Plutarha. Veina dananjih
karti sa rasporedom vojske prije i tijekog bitke kod Gaugamela koristi podatke iz Arijanovog
djela19.
Sama bitka je u Plutarhovom djelu vrlo saeto opisana, Plutarh pie o Aleksandrovom
govoru vojnicima, ali samu bitku opisuje kratko i nejasno. Govori o uvenom Aleksandrovom
napadu na Perzijski centar, ali ne daje nikakv kontekst tome, te uope nije jasno kada i kako
je dolo do tog napada20. Spominje i probleme s kojima se suoavao Parmenion na lijevom
krilu Makedonske vojske te Aleksandrov povratak u pomo Parmenionu, ali ta dva dogaaja
nisu stavljena u kontekst koji bi nam pomogao u boljem razumijevanju bitke. S druge strane
Arijan je vrlo detaljno opisao cijeli tijek bitke, od malih poetnih sukoba do Aleksandrova
odluujueg udara na Perzijski centar te Perzijski poraz. On svoj opis zapoinje
Aleksandrovim pokuajem da se probije na Makedonskom desnom krilu na tlo koje je bilo
neravno te tako poniti uinak srpastih kola na bitku, a Darije odgovara rasporeivanjem
16 Plutarh, Usporedni ivotopisi III, prijevod i biljeke Zdenko Dukat, uvodna studija Zlatko Plee (Zagreb:
August Cesarec, 1988.), 25.

17 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 114-117.

18 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 118-121.

19 Vidi: slika 1, slika 2.

20 Plutarh, Usporedni ivotopisi III, prijevod i biljeke Zdenko Dukat, uvodna studija Zlatko Plee
(Zagreb: August Cesarec, 1988.), 26.
6

svoje konjice preko cijelog Aleksandrovog krila te zapoinju sukobi 21. Nakon toga veina
Perzijske konjice pojaava napad na Makedonsko desno krilo te stvaraju prazninu u
Perzijskom bojnom redu, ovu prazninu Aleksandar primjeuje te slae svoje konjanike
pouzadnike u klin te zajedno s pjeatvom napada Perzijski centar 22. Nakon toga Darije bjei,
Makedonci proganjaju Perzijski centar i lijevo krilo, ali na Makedonskom lijevom krilu
Perzijski i Indijski konjanici se probijaju do Makedonskog tabora te Aleksandar mora prestati
goniti i krenuti u pomo taboru, kod tabora je uspio pobjediti Perzijske konjanike, a Perzijsko
desno krilo se ve poelo povlaiti23. U Arijanovom opisu imamo puno vie detalja te
moemo razumjeti tijek bitke. Plutarh ne opisuje kljune manevre koje je Aleksandar izveo,
on uope ne spominje prazninu u perzijskom bojnom redu koja je omoguila Aleksandru
napad, te ne spominje drugu liniju Makedonske pjeadije koja je bila kljuna u sukobu sa
Perzijskom i Indijskom konjicom kod Makedonskog tabora koju Arijan spominje u svojem
opisu Aleksandrove vojske24.

Moderna literatura

21 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 122-123.

22 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 122-124.

23 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 125-126.

24 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 120-121.

The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, uredili J. Boardman , J. Griffin ,
O. Murray.
Ovo djelo je zamiljeno kao pregled povijesti Grke i Helenistikih drava od 8. st. pr.
n. e. pa do prvog stoljea pr. n. e. S obzirom da djelo pokriva ogroman period u kojem se
puno toga dogaalo, urednici su morali veinu tema saeti da bi ovaj pregled bio pristupaan
itatelju. Urednici koji su profesori na Oxfordskom sveuilitu su u pregled ukljuili i pregled
grke filozofije i kulture u danom periodu. Iako je veliki dio knjige posveen upravo kulturi,
filozofiji i oenito drutvu, knjiga ukljuuje i pregled povijesnih dogaaja.

Aleksandar u bitci kod Gaugamela prema The Oxford History of Greece and the Hellenistic
World
U ovom djelu bitka kod Gaugamele se samo letimino spominje kao odluujui poraz Darija
III. Djelo daje godinu bitke, 331. g. pr. n. e. te pie da je poslije te bitke Aleksandar postao
vladar Perzijskog kraljevstva to je tono s obzirom na to da je Darije izgubio cijelo
kraljevstvo te da se Aleksandar ak i proglasio Perzijskim kraljem 25. Ova informacija
vjerojatno dolazi iz Plutarhova ivotopisa Aleksandra Makedonskog26. Arijan za razliku od
Putarha nije pisao o tom dogaaju. S obzirom da je ovaj pregled pokrivao veliki period, te je
veina knjige posveena kulturi i filozofiji, razumljivo je da autori nisu mogli obraditi bitku i
Aleksandrov utjecaj malo ire.

Velika ilustrirana povijest svijeta, uredili G. Du Ry van Best Holle i dr., hrvatska redakcija i
dopune M. Sui, Rijeka: Otokar Kerovani, sv. 5 1975.
Velika ilustrirana povijest svijeta je djelo koje u 18 svezaka
predstavlja pregled cijele dotadanje povijesti uz mnoge ilustracije. Mi
emo za ovu temu koristiti peti svezak ovog djela koji pokriva period od
25 John Boardman, The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, uredili: J. Boardman , J.
Griffin , O. Murray (Oxford: Oxford University Press, 1991), 366.

26 Plutarh, Usporedni ivotopisi III, prijevod i biljeke Zdenko Dukat, uvodna studija Zlatko Plee
(Zagreb: August Cesarec, 1988.), 27.
8

460-160 g. pr. n. e. Izvorno djelo su pripremili Gerard Du Ry van Beest

Holle i njegovi suradnici, a s njemakog na hrvatski je djelo preveo
Zvonimir Sui. Strunu redakciju i dopune je napravio Mate Sui. Ovo
djelo je sveuilini pregled cijele dotadanje povijesti. Djelo je jednostavno
i razumljivo napisano te je namijenjeno za studente koji trebaju opi
pregled nekog perioda ili ope informacije o nekom dogaaju. Zbog velike
koliine ilustracija i jednostavnog teksta ovim djelom se mogu sluiti i ljudi
koji nisu studenti povijesti ili povjesniari.

Aleksandar u bitci kod Gaugamela prema Velikoj ilustriranoj povijesti svijeta.

Bitka kod Gaugamela je u ovom djelu vrlo detaljno prikazana, opis zapoinje nekim
informacijama o pripremama za bitku. Pie da je Darije dao izravnati polje kod Gaugamele u
oekivanju Aleksandrove vojske, te se takoer opisuju formacije, Aleksandar je stvorio drugi
bojni red za zatitu lea svoje falange, a na krila je postavio strijelce i laku konjicu,
Aleksandar je osobno zapovjedao desnim Makedonskim krilom, a Parmenije lijevim27. Ovo je
samo skraena verzija Arijanovog opisa vojnih formacija, izuzeti su podaci o svim
zapovjednicima Makedonskih vojnih jedinica28. Podatci o ravnanju terena prije dolaska
Aleksandra takoer potiu iz Arijana29. Opis same bitke je isto baziran na Arijanu, opis
proboja perzijske i indijske konjice, njihov napad na Makedonski logor, Darijev napad
konjicom na Aleksandrovo desno krilo, te Aleksandrov odluni udar na perzijski centar 30. Svi
ovi dogaaji, opirnije i detaljnije opisani se mogu nai i u Arijanovom opisu bitke 31, opis u
27 Velika ilustrirana povijest svijeta sv. 5, uredili G. Du Ry van Best Holle i dr., hrvatska redakcija i dopune M.
Sui, (Rijeka: Otokar Kerovani, 1975), 2012-2013.

28 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 118-121.

29 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 116.

30 Velika ilustrirana povijest svijeta sv. 5, uredili G. Du Ry van Best Holle i dr., hrvatska redakcija i dopune M.
Sui, (Rijeka: Otokar Kerovani, 1975), 2013.

31 Arijan, Aleksandrova vojna, prijevod i biljeke Milan Stahuljak (Zagreb: Matica Hrvatska, 1952.), 122-126.

Velikoj ilustriranoj povijesti ne odudara od Arijana. To je tako zato to se openito tada, a i

jo danas Arijan smatra glavnim i najpouzdanijim izvorom za Aleksandrove vojne pohode. U
ovom djelu takoer pie i da je Aleksandra vojna skuptina proglasila kraljem Azije 32. Ovo je
jedini podatak koji u ovom djelu potie iskljuivo iz Plutarhovih ivotopisa.
Zakljuak
Iz analize moderne literature je vidljivo da se za analizu bitke kod Gaugamela
preteno koristi Arijan. To je tako zato to je Arijan svoje izvore naveo, a ti izvori su bili
Aristobul i Ptolomej, obojica su bili Aleksandrovi generali koji su sudjelovali u bitci zajedno
s njime. Osim toga Arijanovo djelo je i najpouzdanije, najdetaljnije i najranije napisano, da
postoje neka druga jednako pouzdana djela o bitci kod Gaugamela, mogli bi Arijana
usporeivati s tim izvorom, ali ovako Arijan ostaje primarni izvor za bitku kod Gaugamela i
cijeli Aleksandrov vojni pohod. Plutarhov Aleksandrov ivotopis je definitivno zanimljiv, ima
nekih anegdota koje Arijan nije zapisao u svojem djelu, a opis bitke je saetiji, meutim
njegov opis bitke je pre kratak te premalo razraen da bi iz njega mogli razumjeti bitku kod
Gaugamela i Aleksandrovu ulogu u njoj. Moderna literatura gotovo ni malo ne odstupa od
Arijanovog opisa stanja prije bitke, te opisa same bitke zato to je njegov opis jednostavno
najpotpuniji i najpouzdaniji, iako i njegov opis ostavlja neke stvari zamuene i ne razrijeene,
to je i dalje najbolji opis bitke koji imamo na raspolaganju.

32 Velika ilustrirana povijest svijeta sv. 5, uredili G. Du Ry van Best Holle i dr., hrvatska redakcija i dopune M.
Sui, (Rijeka: Otokar Kerovani, 1975), 2013.

10

Ilustracije

Slika 1. Prikaz poetne formacije dviju vojski, te manevara tijekom bitke

11

Slika 2. Opis vojnih jedinica na slici 1.

Bibliografija
Izvori:
Arijan. Aleksandrova vojna. Prijevod i biljeke Milan Stahuljak. Zagreb: Matica Hrvatska,
1952.
Plutarh. Usporedni ivotopisi I, III. Prijevod i biljeke Zdenko Dukat. Uvodna studija Zlatko
Plee. Zagreb: August Cesarec, 1988.
Quintus Rufus. History of Alexander. Prijevod John C. Rolfe. London: Harvard University
Press, 1971.

Literatura:
Boardman, John. The Oxford History of Greece and the Hellenistic World. Uredili: J.
Boardman , J. Griffin , O. Murray. Oxford: Oxford University Press, 1991.

12

Fox, Robin Lane. Alexander the Great. London: Penguin Books, 2004.
Green, Peter. Alexander of Macedon, 356-323 B.C.: A Historical Biography.
Los Angeles: University of California Press, 2013.
Velika ilustrirana povijest svijeta. Sv. 5. Uredili G. Du Ry van Best Holle i dr. Hrvatska
redakcija i dopune M. Sui. Rijeka: Otokar Kerovani, 1975.
Syme, Ronald. The Career of Arrian. Harvard Studies in Classical Philology (1982): 181211.

13

Izvori ilustracija

Slika 1. - Peter Green, Alexander of Macedon, 356-323 B.C.: A Historical

Biography, (Los Angeles: University of California press, 2013), 291.
Slika 2. - Peter Green, Alexander of Macedon, 356-323 B.C.: A Historical
Biography, (Los Angeles: University of California press, 2013), 291.

14