O Proracunu Zidanih Konstrukcija - 2 PDF

ZIDANE ZGRADE PROJEKTIRANJE I
PRORAUN
BORIS TROGRLI
Doc. dr. sc. / dipl.ing.gra. / boris.trogrlic@gradst.hr
SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE
www.gradst.hr
Split, 2011.
Samo za internu uporabu. Namijenjeno studentima GAFST za ak. godinu 2010/11.
ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

str. 1/36
ZAKON O PROSTORNOM
UREENJU I GRADNJI
(Nar.nov. br. 76/07)
lanak 19.
(1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog
zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i
njihovim graenjem.
(2) Tehnike propise donosi ministar.
(3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.
TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (NN 01/07)

HRN ENV
1991
Eurokod 1:
Osnove
projektiranja i
djelovanja na
konstrukcije
HRN ENV
1996
Eurokod 6:
Projektiranje
zidanih
konstrukcija
HRN ENV 1998

Eurokod 8:
Projektiranje
konstrukcija
otpornih na
potres
HRN ENV 1992

Eurokod 2:
Projektiranje
betonskih
konstrukcija
HRN ENV 1997

Eurokod 7:
Geotehniko
projektiranje
+ NAD (Nacionalni dodatak)
ENV EN
str. 2/36
ZIE, ZIDNI BLOKOVI, MORTOVI

ZIE
Graevinski kompozit koji nastaje naizmjeninim polaganjem zidnih elemenata (blokova) izmeu nekog
vezivnog materijala (morta, ljepila).
VRSTE ZIDNIH ELEMENATA
Openi
Kalcijsko-silikatni
Porobetonski
Betonski (od gustog

i laganog agregata)
Od prirodnog i umjetnog
kamena
MORTOVI
Ope namjene
(cementni, produni);
obina opeka
Tankoslojni mort
(ljepilo, oko 3 mm debljine)
bruena opeka, porobet. blok
Poliuretanski adhezivi (bruena opeka)
Lagani mort
(poboljana toplinska svojstva)
str. 3/36
VRSTE ZIA - ZIDANI ZIDOVI

NEARMIRANO ZIE
ARMIRANO ZIE
OMEENO ZIE
PREDNAPETO ZIE
ZIDNI SUSTAVI
str. 4/36
ODREIVANJE MEHANIKIH SVOJSTAVA ZIA - ISPITIVANJEM

BLOK I MORT SU U MEUDJELOVANJU
PREKO VIEOSNOG STANJA
NAPREZANJA

OVISNOST VRSTOE ZIA O KUTU GLAVNIH TLANIH

NAPREZANJA
str. 5/36
OSNOVNA MEHANIKA SVOJSTVA ZIA

TLANA VRSTOA
fk=K fb fm (fb, fk = tlana vrstoa bloka, morta)
VLANA VRSTOA
?, 0.0
POSMINA VRSTOA
fvk= fvk,0 + 0.4 d (ispunjene vert. fuge)
fvk= 0.5fvk,0 + 0.4 d (bez ispunjavanja vert. fuga)
fvk,0 = posm. vrt. bez predtlanog naprezanja
d = normalno tlano naprezanje
MODUL ELASTINOSTI (E), MODUL POSMIKA (G)
E 1000 fk (fk=karakteristina tlana vrstoa zia)

G E/6
VRSTOA PRI SAVIJANJU

fxd= tablino

str. 6/36

ISPITIVANJE TLANE
VRSTOE ZIA
ISPITIVANJE POSMINE VRSTOE ZIA
fvk0=0.0
fvk0=const.
fvk0=fvk0(NSd)
ISPITIVANJE POSMINE VRSTOE ZIA IN SITU (povijesne graevine)

str. 7/36
DOKAZI NOSIVOSTI JEDNOSTAVNI MODELI
Zidani zid - u veini sluajeva ploni, a ne tapni

element.

str. 8/36
NRd,c
NRd,m
NRd,c

VRd2
xy,max
MSd
xy,min
ab serkla
zie
ab serkla
ab serkla
NSd
(slobodan prijevod)
ab serkla
EN 1996:
6.9.2(1)
Kod provjere omeenih zidova
optereenih savijanjem i/ili
uzdunim optereenjem treba
usvojiti pretpostavke za armirano
zie.
U tlanim se podrujima blok
tlanog naprezanja treba temeljiti
samo na vrstoi zia. Tlanu
armaturu takoer treba
zanemariti. :-/
EN 1996:
6.9.2(2)
Kod provjere omeenih zidova
optereenih poprenim silama,
nosivost zida se rauna kao zbroj
nosivosti zia i betonskog dijela
serklaa... (zanemariti armaturu)
zie
VRd1
VRd2
Asfyd
Fm
NRd,c
str. 9/36

POROTHERM PROFI opeka i DRYFIX.extra ljepilo

str. 10/36

UINCI VERTIKALNOG DJELOVANJA - PRORAUN ZIDA NA VERTIKALNO DJELOVANJE
N Rd
fk t l
=
M
[kN ]
N Rd
fk t
=
M
[kN m]
Za efektivnu visinu zida:

hef= h* = 280 cm
i
debljinu zida:
t=30 cm 0.75-0.80
ili
debljinu zida:
t=25 cm 0.71-0.77

str. 11/36

NOSIVOST ZIDA NA POPRENU SILU NA
KONTAKTU ZID TEMELJ
9
8
8
8
8
9
9
9
9
8
9
9
9
9
9
str. 12/36
OSLONAKE REAKCIJE PLOE (RAUNSKA DJELOVANJA PO ZIDOVIMA)
100%
92%
34%

str. 13/36
POLOAJ VERTIKALNIH SERKLAA SLIJEDI ZAHTJEVE VERTIKALNOG OPTEREENJA
Nearmirano zie

Zie omeeno
vertikalnim
serklaima
Zie omeeno
vertikalnim i
horizontalnim
serklaima
str. 14/36
DOKAZ NOSIVOSTI ZIDA NA VERTIKALNO DJELOVANJE

Raunska nosivost na vertikalno optereenje:
NRd = fk t i,m / M > NSd
parcijalni koef.sig. za materijale
faktor smanjenja za vitkost i eksc.
debljina zida
karakteristina tlana vrstoa zia
fk = K fb fm [N/mm2]
Faktor smanjenja za vitkost i

ekscentrinost (i), EN 1996-3
Vanjski zidovi:
s = 1.3
l f ,ef
8
0.85
hef
Unutarnji zidovi: s = 0.85 0.0011
t ef
Priblino - za efektivnu visinu zida:

i
debljinu zida:
ili
debljinu zida:

hef= h* = 280 cm
t=30 cm 0.75-0.80
t=25 cm 0.71-0.77
str. 15/36

PRIMJER - Nosivost zida na vertikalno djelovanje
1/ Tlana vrstoa zia:
zidni blok: POROTHERM 30 S P+E
grupa blokova: 2a, K=0.55
normalizirana tlana vrstoa bloka:
fb = 11.5 MPa
mort ope namjene M5
(ili toplinski mort: POROTHERM TM50)
karakteristina tlana vrstoa:
fk = K fb0.65 fm0.25
cm
30
6.0 m
g,q
Tlana vrstoa zia:

fk = 0.55 11.50.65 5.00.25 = 4.0 MPa
30 cm
2/ Nosivost zida na vertikalno djelovanje:

karakteristina tlana vrstoa: fk = 4.0 MPa
faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost: = 0.75
debljina zida: t=30 cm
parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale: M = 2.2
(I. ktg. kont. proizvodnje, B ktg. kontrole izvedbe)
nosivost zida na vertikalno djelovanje: NRd = fk t / M
Nosivost zida na vertikalno djelovanje:
NRd = (0.75 4.0 0.30 / 2.2) 1000 = 409 kN/m
Npr. Za gSd+qSd=13 kN/m2 (ukljuivo vlastita teina zida) i utjecajnu
duljinu djelovanja L=6 m, zid ima nosivost za najmanje 5 etaa.

5.
6.0 m
4.
6.0 m
3.
6.0 m
2.
6.0 m
1.
g,q
g,q
g,q
g,q
30 cm
str. 16/36

PRIMJER Proraun na koncentrirano djelovanje
horizontalni serkla!

str. 17/36
DJELOVANJE POTRESA

str. 18/36
DJELOVANJE POTRESA
Raunski spektri za IX. zonu (ag=3.0 m/s2):
PRAVILNIK1981 (Ks=0.10=1.0 m/s2); TPBK2005 (Ks=0.10=1.0 m/s2)
HRN ENV 1998 (ag=3.0 m/s2); EN 1998 (ag=3.0 m/s2)
PRAVILNIK1981
stambena zgrada (Ko=1.0)
zidana konstrukcija (Kp=1.6)
tlo: I. ktg
TPBK2005 (priznata pravila)

stambena zgrada (Ko=1.5)
zidana konstrukcija (Kp=2.4)
tlo: I. ktg
HRN ENV 1998

stambena zgrada
zidana konstrukcija - omeeno zie
faktor ponaanja q=2.0
tlo: A
EN 1998
stambena zgrada
zidana konstrukcija - omeeno zie
faktor ponaanja q=2.0
tlo: A
Pojednostavljeni modalni
proraun
(za jednostavne zgrade
dominira 1. mod)
Fb=Sd(T1)m
5.0
Sd(T) [m/s ]
4.5
T1 < 0.5 sec
4.0
3.75
3.5
3.0
3.75/1.60=2.34
2.5
2.0
1.60
1.5
1.0

3.5
3.0
2.5
2.0
1.5
1.0
0.5
0.0
0.0
T [s]
4.0
0.5
str. 19/36
DJELOVANJE POTRESA
NSd
MSd
VSd

str. 20/36
DJELOVANJE POTRESA
PRIMJER PRORAUNA ZIDOVA NA DJELOVANJE POTRESA

Poetna krutost zida bez otvora:
Ke =
GA
Primjer:
0.88
Gh
1.2 h 1 +
E L
E = modul elastinosti: 1000fk ili 4700fk

G = modul posmika (GE/6)
t = debljina zida
h = svjetla visina zida
L = duljina zida
A = povrina zida (A=tL)
= proraunski koeficijent
za punu upetost na gornjem i donjem katu = 0.83
za konzolni zid = 3.33
0.82
1
0.95
0.87
Poetna krutost zida s otvorima za prozore:
K e ,otv . = K e k 1
t Li
k1 = 1
0.85 A
Li = zbroj duljina svih otvora u zidu

A = povrina zida (A=tL)

Ostali utjecaji na poetnu krutost:

- vertikalni serklai
- savojna krutost meukatnih konstrukcija
- zidovi na kraju promatranog zida (I-presjek, T-presjek)
- omeenje otvora....
str. 21/36
DJELOVANJE POTRESA
NOSIVOST NA BONO OPTEREENJE - MEHANIZMI SLOMA NOSIVIH ZIDOVA IZVAN RAVNINE ZIDA
DAyala&Speranza 2003.
str. 22/36
DJELOVANJE POTRESA
NOSIVOST NA BONO OPTEREENJE - MEHANIZMI SLOMA NOSIVIH ZIDOVA IZVAN RAVNINE ZIDA
Pretpostavke prorauna omeenih zidova (EN 1996-1):
... u izraunu nosivosti na bona djelovanja, uzima se u obzir savojna vrstoa zia i serklaa (s armaturom)
Slom zia
paralelno
sa sljubnicama
Slom zia
okomito
na sljubnice

str. 23/36
DJELOVANJE POTRESA
NOSIVOST NA BONO OPTEREENJE PREGRADNI ZIDOVI
Nosivi zidovi
Pregradni zidovi
privremeno
rjeenje
Fiksna oprema na zidu
L profili, i sl.
slojevi poda
Sekundarne (nenosive) konstrukcije ->

str. 24/36

HRN ENV 1991

Eurokod 1: Osnove
projektiranja i
djelovanja na
konstrukcije
HRN ENV 1996

Eurokod 6:
Projektiranje zidanih
konstrukcija
Okviri ispunjeni ziem.
HRN ENV 1998

Eurokod 8:
Projektiranje
konstrukcija
otpornih na potres
HRN ENV 1992

Eurokod 2:
Projektiranje
betonskih
konstrukcija
HRN ENV 1997

Eurokod 7:
Geotehniko
projektiranje
lanak 19.
(1) Nije doputeno projektiranje konzola upetih u zie zidane konstrukcije.
(2) Nije doputeno projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste
etae izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili
sustava konstrukcije.
Kombinacija okvir+zie.
q5.0
q2.0-3.0
Kombinacija a-b zid+zie.
q4.0
q2.0-3.0
Razliita dinamika svojstva (beton/zie, niski zidovi/visoki zidovi)?

str. 25/36

Fleksibilna etaa.
lanak 19.
(3) Nije doputeno projektiranje zidanih konstrukcija u
kojima su pojedine etae izvedene kao konstrukcije
druge vrste (betonske, eline i dr.) odnosno
konstrukcije drugog sustava (okvirne i dr.).
Potrebno je
osigurati nosivost
i stabilnost
fleksibilne etae
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka doputeno je

projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i
jedna etaa iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu,
projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih
zidova i ploa na koju se nastavlja zidana konstrukcija.

str. 26/36
IZBOR PRORAUNSKIH POSTUPAKA

Model 0: Pojednostavljeni
proraunski postupci (EN 1996-3) ili
(dodatak A, do 3 kata)
+
Pravila za "jednostavne zidane
zgrade"
(EN 1998-1-3, toka 9.7)
Vertikalno djelovanje
Model 1:
Projektiranje zidanih konstrukcija
(EN 1996-1-1)
+
Projektiranje konstrukcija otpornih
na potres
(EN 1998-1)
Model 2:
Projektiranje zidanih konstrukcija
(EN 1996-1-1)
+
Okviri ispunjeni ziem
(EN 1998-1)
NSd, VSd, MSd
Potres
Potres - uvrtanje

str. 27/36
IZBOR PRORAUNSKIH POSTUPAKA

METODA
NAGURAVANJA
PUSH OVER
TEHNIKE
HOMOGENIZACIJE
(METODA KONANIH
ELEMENATA FEM)
NELINEARNI MODELI
(METODA KONANIH
ELEMENATA FEM)
METODA
DISKRETNIH
ELEMENATA
(Discrete element method)
Numerika metoda za
proraun gibanja velikog
broja dijelova (zasebnih
elemenata).
Mogue ukljuiti:
- trenje
- kontakt (plastian sraz)
numeriki model zia
AmQuake
str. 28/36
POARNA OTPORNOST
TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (NN 01/07) lanak 16.
(1) Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost graevine na poarna djelovanja dokazuju se
u glavnom projektu proraunima graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti
zidane konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu.
Postupci prorauna (dokaza otpornosti, EN 1996-1-2):
- ispitivanjem
- tabelarno
- proraunom elementa konstrukcije
- proraunom dijela konstrukcije
- proraunom cijele konstrukcije.
Kriteriji
(EN 1996-1-2):
R Ouvanje nosivosti tijekom odreenog vremena (tfi,d=15/20/30/45/60/90/120/180/240/360 min)

I
Ogranienje temperature na poaru neizloenoj plohi: 140 oC (srednja); 180 oC (najvea)
E Sprijeenost prolaza plamena i vruih plinova

M Nosivost na koncentriranu horizontalnu silu (u kombinaciji s R, I ili E)

str. 29/36
OSNOVNE PREPORUKE ZA DOBAR KONCEPT ZIDANE ZGRADE

Omjer vertikalne (G,Q) i horizontalne sile (S,W), temeljenje
- Zidove koji dominantno preuzimaju horizontalna
djelovanja potrebno je opteretiti vertikalnim
djelovanjima (uz posebnu kontrolu tlanih
naprezanja)
- Temelje povezati, pogotovu u smjeru pruanja
zidova koji preuzimaju horizontalna djelovanja, s
ciljem aktiviranja to veeg vertikalnog
(stabilizirajueg ) djelovanja.
U tom sluaju je vana i savojna krutost
nadtemeljnih zidova.
- irinu temelja odabrati s ciljem ujednaavanja
kontaktnih naprezanja, to osigurava jednakost
slijeganja na terenu jednolikih mehanikih
(deformacijskih) svojstava.
Mstabilizirajui=(G,Q)*L/2
- Zbog velike krutosti u ziu se za male vrijednosti

slijeganja razvijaju velike sile, meutim zbog male
vlane vrstoe se brzo razvijaju pukotine.
Mdetabilizirajui=(S,W)*h

str. 30/36

Bez obzira na proraunske metode...
... fleksibilna prizemlja...osigurati im odgovarajuu nosivost
Nastojati umanjiti efekte uvrtanja...

str. 31/36

Bez obzira na proraunske metode, u zidanim
konstrukcijama izbjegavati:
diskontinuitete
krutosti
izmjetanje
ukruujuih zidova
oslanjenje zidova na
savojno deformabilne
elemente
Nastojati postii pravilnost u horizontalnom smislu
visokostjene
nosae
oslabljivanje nosivih
zidova voenjem
instalacija
Nastojati izravno i jasno voditi vertikalne sile

str. 32/36
VANA JE SURADNJA
Arhitektonsko projektiranje
Konstruktersko projektiranje
Projektiranje konstrukcije
sukladno zahtjevima:
mehanike otpornosti i stabilnosti
funkcionalnim i estetskim.
Temeljeno na
znanju i iskustvu
konstrukterki/konstruktera
i
suradnji s
arhitekticama/arhitektima.
Proraun konstrukcije:
Tehniki propis za zidane
konstrukcije
Norme:
- EN 1991 + NAD
- EN 1996 + NAD
- EN 1997 + NAD
- EN 1998 + NAD
...proraunski modeli, dokazi,
dimenzioniranja,..
Arhitektura:
funkcionalnost/estetika/usklaenost
Idejni projekt, Glavni projekt
Konstrukcija:
1/ projektiranje nosive konstrukcije
2/ proraun nosive konstrukcije
str. 33/36
LITERATURA
- Anii, D.; Fajfar, P.; Petrovi, B.;Szavitz-Nossan A.; Tomaevi, M.: ZEMLJOTRESNO
INENJERSTVO VISOKOGRADNJA, Graevinska knjiga, Beograd 1990.
- Tomaevi, M.: EARTHQUAKE-RESISTANT DESIGN OF MASONRY BUILDINGS, Imperial
College Press, London, 1999.
- Sori, Z.: ZIDANE KONSTRUKCIJE I, 2. proireno izdanje, Udbenici Sveuilita u Zagrebu,
Zagreb, 2004.
- Radi, J. i suradnici: ZIDANE KONSTRUKCIJE 1, Prirunik, Hrvatska sveuilina naklada,
Zagreb, 2007.
- HRN ENV 1996: Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

- HRN ENV 1998: Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
- Trogrli, B: ZIDANE KONSTRUKCIJE, Skripta, www.gradst.hr, Graevinsko-arhitektonski

fakultet u Splitu, Split, 2011.

str. 34/36

O Proracunu Zidanih Konstrukcija - 2 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

O Proracunu Zidanih Konstrukcija - 2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZIDANE ZGRADE PROJEKTIRANJE I

Doc. dr. sc. / dipl.ing.gra. / boris.trogrlic@gradst.hr

Samo za internu uporabu. Namijenjeno studentima GAFST za ak. godinu 2010/11.

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (NN 01/07)

HRN ENV 1998

HRN ENV 1992

HRN ENV 1997

+ NAD (Nacionalni dodatak)

ZIE, ZIDNI BLOKOVI, MORTOVI

Betonski (od gustog

Poliuretanski adhezivi (bruena opeka)

VRSTE ZIA - ZIDANI ZIDOVI

ODREIVANJE MEHANIKIH SVOJSTAVA ZIA - ISPITIVANJEM

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

OVISNOST VRSTOE ZIA O KUTU GLAVNIH TLANIH

OSNOVNA MEHANIKA SVOJSTVA ZIA

d = normalno tlano naprezanje

MODUL ELASTINOSTI (E), MODUL POSMIKA (G)

E 1000 fk (fk=karakteristina tlana vrstoa zia)

VRSTOA PRI SAVIJANJU

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

ODREIVANJE MEHANIKIH SVOJSTAVA ZIA - ISPITIVANJEM

ISPITIVANJE POSMINE VRSTOE ZIA

ISPITIVANJE POSMINE VRSTOE ZIA IN SITU (povijesne graevine)

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

DOKAZI NOSIVOSTI JEDNOSTAVNI MODELI

Zidani zid - u veini sluajeva ploni, a ne tapni

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

DOKAZI NOSIVOSTI JEDNOSTAVNI MODELI

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

ODREIVANJE MEHANIKIH SVOJSTAVA ZIA - ISPITIVANJEM

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

DOKAZI NOSIVOSTI JEDNOSTAVNI MODELI

Za efektivnu visinu zida:

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

DOKAZI NOSIVOSTI JEDNOSTAVNI MODELI

OSLONAKE REAKCIJE PLOE (RAUNSKA DJELOVANJA PO ZIDOVIMA)

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

POLOAJ VERTIKALNIH SERKLAA SLIJEDI ZAHTJEVE VERTIKALNOG OPTEREENJA

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

DOKAZ NOSIVOSTI ZIDA NA VERTIKALNO DJELOVANJE

Faktor smanjenja za vitkost i

Priblino - za efektivnu visinu zida:

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

DOKAZ NOSIVOSTI ZIDA NA VERTIKALNO DJELOVANJE

Tlana vrstoa zia:

2/ Nosivost zida na vertikalno djelovanje:

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

DOKAZ NOSIVOSTI ZIDA NA VERTIKALNO DJELOVANJE

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

TPBK2005 (priznata pravila)

HRN ENV 1998

T1 < 0.5 sec

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

PRIMJER PRORAUNA ZIDOVA NA DJELOVANJE POTRESA

E = modul elastinosti: 1000fk ili 4700fk

Poetna krutost zida s otvorima za prozore:

Li = zbroj duljina svih otvora u zidu

ZIDANE KONSTRUKCIJE / B. Trogrli

Ostali utjecaji na poetnu krutost: