INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKOLOKI FAKULTET
ZATITA IVOTNE SREDINE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: Upravljanje vodama

TEMA : Komunalne otpadne vode

MENTOR :

STUDENT :

Prof.dr. Boedarka Arsenovi

Asistent: Nedad Harai

Denis Jamakovi
Br. Indexa :T-20-I/1

SADRAJ

1.
UVOD.........................................................................................................................................3
2. ZAGAIVANJE VODA.......................................................................................................5
3. KOMUNALNE OTPADNE VODE.....................................................................................6
4. OTPADNE VODE I IZVORI ZAGAENJA.....................................................................7
4.1 Koliina otpadnih voda.......................................................................................................8
4.2 Tretiranje otpadnih voda..................................................................................................10
4.3 Tretiranje otpadnih voda u BiH.......................................................................................11
5. PROIAVANJE OTPADNIH VODA..........................................................................12
6. ZAKLJUAK.....................................................................................................................14
7. LITERATURA....................................................................................................................15

1. UVOD
Zagaenost gradske vode potie iz najraznovrsnijih, a inae mnogobrojnih opte poznatih i
specifinih izvora zagaenja koja postoje u urbanom okruenju. Uobiajeno je da se
zagaenja urbane (kao i industrijske) vode nazivaju optim imenom otpadne vode, a stepen
zagaenosti takvih voda definie se na razliite naine, zavisno od toga koja materija
zagaivaa preovlauje u tenosti. Poslednjih godina metodi za utvrivanje stepena
zagaenosti stalno se usavravaju i unapreuju, ali ipak ni u ovom trenutku oni nisu
univerzalni i opte prihvaeni svuda i u svakoj prilici. Tako se i danas u razliitim gradovima i
dravama koriste mnogobrojni, vrlo razliiti pokazatelji stepena zagaenosti, meu kojima su
ipak najei oni vrlo specifini, tj. oni koji pokazuju sadraj pojedinano posmatranih tetnih
materija, zbog ega je kvalitet vode koja se ispituje uglavnom iskazan kroz obimne tabele.
Otpadne vode su problem koji prati ovjeka kroz cijelu historiju njegovog postojanja, od
pojave prvih civilizacija i gradova i one su smatrane nunim zlom koje prati razvoj svake
civilizacije i grada. Meutim one razvijenije civilizacije poput Kine i Rima su taj problem
regulisale kroz sistem kanalizacionih tunela i na taj nain bar uinile pokuaj u suzbijanju tog
nunog zla. U radu e biti prikazani naini i metode za preiavanje otpadnih voda koji su
sastavni dio svakog industrijskog kompleksa. Oni su naime glavni uzroci pojave otpadnih
voda i razliitih vrsta zagaenja savremene civilizacije i zbog toga ovjek i nastoji da razvije
sisteme za njihovo preiavanje.
Otpadne vode delimo u dve grupe u koje spadaju:
1. Otpadne vode sa jasnim izvoritem, koje se dijele na:
a) industrijske otpadne vode i
b) komunalne otpadne vode
2. Otpadne vode bez jasnog izvorita u koje spadaju vode s poljoprivrednih zemljita,
krevina, puteva i sl.
Otpadne vode zagauju rijeke, mora i podzemlje - podzemne vode. Razvoj mikroorganizama
u rijekama javlja se zbog otpadnih voda. Mikroorganizmi troe kiseonik to dovodi do
uginua riba i razvoja patogenih mikroba.Opti tehnoloki razvoj u svijetu uslovio je i
znaajan napredak u pristupima rijeavanja problema vezanih za komunalnu hidrotehniku
infrastrukturu. U ovoj oblasti znaajno mjesto pripada sistemima za evakuaciju i
preiavanje otpadnih i atmosferskih voda sa urbanih slivova. Ovi sistemi obuhvataju prije
svega podzemne kanalizacione kolektore raznih tipova, oblika i dimenzija i postrojenja za
preiavanje otpadnih i atmosferskih voda. Kolektorska mrea obezbeuje transport i
evakuaciju voda u skladu sa odgovarajuim tehnikim uslovima i standardima. Na
postrojenjima za preiavanje vri se tretman voda prije isputanja u recipiente primjenom
savremenih tehnolokih postupaka. Pri tome je neophodno da se zadovolje prije svega propisi
vezani za zatitu ivotne sredine. Opti trend u svijetu je takav da zatita ivotne sredine

postaje jedan od prioriteta u daljem razvoju sistema, to dovodi do pootravanja standarda

kojima se regulie ova problematika.
Zagaenje vode moe biti:
hemijsko
fiziko
bioloko
Izvori zagaenja mogu biti:
Direktni
Indirektni
Direktni
Industrija (industrijske otpadne vode)
Domainstva (komunalne otpadne vode)
Vodeni saobraaj
Havarije i nesree
Indirektni
Poljoprivreda, stoarstvo

Direktno zagaivanje vode vri se izbacivanjem tetnih otpadaka u njih, bilo tvornikih
otpadnih voda i materijala koji obiluju velikim koncentracijama kiselina, bazinih jedinjenja i
drugih za ivot opasnih materija ili prikljuivanjem kanalizacijskih odvoda direktno na
vodenu povrinu (more, rijeke, jezera). Posljedice su pomori riba u rijekama, cvjetanje mora
(Jadran 1990 godine) i dr.

Indirektno zagaivanje vode vri se putem padavina obogaenih tetnim materijama

apsorbovanih u kapljicama kie, snjenim pahuljicama i dr. (kisele kie, radioaktivne kie,
crveni snijeg i dr.).

Druga mogunost indirektnog zagaivanja vode jeste na prostoru slivita. Voda prolazei kroz
povrinski sloj zemlje i njenu poroznu unutranjost kao i tekui po samoj povrini nosi sa
sobom tetne materije otaloene ili odbaene.
4

Svi zagaivai voda se mogu podeliti na:

Koncentrisane (takasti) i
Difuzne (rasute)

2. ZAGAIVANJE VODA
Zagaivae voda moemo podeliti na:
1. Prirodne (prirodne pojave)- vulkanske erupcije, pjeane oluje,
umski poari, kosmika praina, movare, mineralni i termalni izvori.
2. Vjetake (ljudske aktivnosti):
a) eksplatacija sirovina(rudnici, naftne buotine metalurgija)
b) saobraaj
c) poljoprivreda (pesticidi, vetaka ubriva)
d) deponije otpada
e) energetika (termoelektrane, toplane,
loita)
Zagaivanje voda moe biti sluajno, ali je najee posljedica nekontrolisanog isputanja
zagaujuih materija razliitog porijekla:
Otpadne vode iz domainstva
Industrijske otpadne vode
Otpadne vode stoarskih farmi
Vode sa poljoprivrednih povrina i
Vode koje otiu i spiraju se sa gradskih povrina

Otpadne vode kao zagaivai voda

1. Podzemna voda ispod smetlita
5

2. Komunalna otpadna voda

3. Slivanje sa poljoprivrednih povrina (ivotinjski otpaci, proizvodi
erozije tla, ubriva, pesticidi)
4. Industrijske otpadne vode

3. KOMUNALNE OTPADNE VODE1

Ovaj pojam obuhvaa sve vode koje su upotrebom promjenile svoj prvobitni sastav tj. svoje
fizikalne, hemijske i bioloke karakteristike do te mjere da njena ponovna upotreba nije
mogua bez provedbe postupka proiavanja prije isputanja u prirodni vodni sustav.
Proiavanje je neophodno iz razloga to otpadna voda sudjeluje u hidrolitikom ciklusu,
ciklusu kruenja elemenata i predstavlja ivotnu okolinu flore i faune. Sastav otpadne vode i
sadraj pojedinih tvari u otpadnoj vodi utvruje se terenskim i laboratorijskim ispitivanjima
pomou kojih se utvruje stupanj zagaenja vode te sam postupak njezina proiavanja prije
ispusta u vodoprijemnik. Radi olakavanja primjene postupka proiavanja otpadnih voda
djelimo ih prema njihovu podrijeklu i osnovnim znaajkama i stoga razlikujemo:
a) oborinske otpadne vode - dolaze u vrlo velikim koliinama i razliitog su sastava ovisno
o povrini koju ispiru, i o tome dolaze li u prirodni prijemnik kanalizacijskim sustavom ili pak
raspreno. Ovdje spadaju i otpadne vode nastale kao posljedica pranja i ispiranja cesta i
kolnika.
b) gradske otpadne vode - u tu skupinu svrstavaju se vode koje u irem smislu slue za
vodoopskrbu stanovnitva tj. za zadovoljavanje ivotnih funkcija i sanitarnih potreba, te
komunalne gradske potronje. Gradske otpadne vode optereene su organskim tvarima, te je
njihova osnovna karakteristika biorazgradivost. Sastav i koncentracija otpadnih tvari u
upotrebljenoj vodi iz kuanstva ovisi o nainu ivota populacije, klimatskim prilikama,
raspoloivoj koliini vode, te o izgradnji vodoopskrbnog sustava
c) rashladne otpadne vode - vode koje sudjeluju u tehnolokim procesim a hlaenja u
industriji, ime im se mjenja temperatura, i isputanje takve vode u prirodni vodoprijemnik
dovodi do promjena
d) industrijske otpadne vode - nastaju upotrebom vode u industrijskim i tehnolokim
procesima raznovrsnih industrija, te u proizvodnji energije. Tehnoloki procesi industrija
meusobno su vrlo razliiti pa se i otpadne vode pojedinih industrija razlikuju, i neophodno je
njihovo poznavanje radi pravilnog izbora naina proiavanja.
Urbana naselja zagadjuju vode preko svojih kanalizacionih izliva koji se direktno
ulivaju u rijeke, jezera ili mora. U kanalizacionim otpadnim vodama moe se nai razne
organske tenosti, deterdenti ali i hemijska sredstva jer mngobrojne manje industrijske i
1 http://www.gradimo.hr/Prociscavanje-otpadnih-voda/hr-HR/11067.aspx
6

zanatske organizacije svoje otpadne vode prikljuuju na kanalizaciju naselja. Otpadne

vode od ljudi, ivotinja mogu da budu veoma opasne jer mogu da izazovu bakterioloku
zagaenost vode, to dvodi do hidrinih epidemija. Kako ove vode potiu od izluevina,
od umivanja, kupanja i organskih otpadaka hrane te one sadre veliki broj klica. Meu
njima se nalaze i one crevnih, zaraznih virusnih, bakteriskih i parazitskih bolesti. Komunalne
otpadne vode sadre organske materije u koje spadaju: fizioloke izluevine ljudi, i ostatci
hrane a uz to ima i neorganskih materija koje potiu od sredstva za
pranje, raznih deterdenata i vrstih komada razliitog sastava. Sapuni i deterdenti su
povrinski aktivne jedinjenja koja mijenjaju povrinski napon vode i koncentriu se na
povrinu vode. Sa promjenom povrinskog napona vode mijenja (smanjuje) se razmjena
kiseonika sa vazduhom i dalje, zbog smanjenja koliine kiseonika u vodi dolazi do
izumiranja ivog svijeta u njoj, to opet podstie anaerobne procese. Sintetike povrinske
aktivne materije su postojane u vodi i njihova razgradnja moe da potraje i do nekoliko
mjeseci. Atmosferske otpadne vode putem padavina, kince i otopljenog snijega sa sobom
nose razna zagaenja. Atmosferske vode kao i voda za pranje ulica spiraju razne rasute
zagaujue materije i odnose ih u mora, jezera, rijeke... One najese sadre : sulfate, hloride,
nitrate, naftu , ulja, razne otpatke i niz drugih organskih i neorganskih jedinjenja. Osim
otpadnih voda koje kanalizacionim sistemom dospjeva u rijeke, zagaenja mogu da potiu i
od podzemnih voda ukoliko su one zagaene. Meutim mnogo je gora situacija kada oteena
kanalizacija zagaujuje podzemne vode koje se koriste za pie. Osim otpadnih voda iz
domainstva u kanalizaciji se mogu nai mnogi drugi zagaujuci elementi i jedinjenja koja
potiu od raznih radionica , zanatskih radnji i industrija.

4. OTPADNE VODE I IZVORI ZAGAENJA2

Opa definicija:
Otpadne vode su vode koje su koritene u nekom procesu gdje je degradirana njihova
kvaliteta zbog ega vie ne mogu biti ponovno koritene ili isputene u okoli prije
odgovarajue obrade.
Tipina oneienja komunalnih otpadnih voda:
- tvari koje troe kisik, sedimenti, masnoe, ulje, otpaci, fekalije, patogene bakterije, virusi,
soli, nutrienti (hrana) za alge, pesticidi, teki metali i drugo.
Glavni karakteristike komunalnih otpadnih voda:
- turbiditet - mjera za mutnou vode,
- suspendirane tvari (mg/l) - mjera za lebdee tvari,
- ukupno otpljene soli (mg/l) - mjera za otopljene tvari,
2 https://www.google.ba
7

- pH vrijednost - mjera za kiselost /alkalnost,

- otopljeni kisik (mg/l) - mjera za kisik otopljen u vodi,
- biokemijska potreba kisika BPK5 (mg/l) - mjera za
biorazgradive organske tvari u vodi,
- P (mg/l) - mjera za ukupni fosfor (hrana za alge),
- N (mg/l) - mjera za ukupni duik (hrana za alge).
Mnogi gradovi u nemaju rijeen problem proiavanja otpadnih voda to predstavlja opasan
izvor zagaenja, jer na takav nain neproiene otpadne vode mogu dospjeti u podzemlje ili
vodotokove te zagaditi sama izvorita ili vodocrpilita.
Dodatan problem predstavlja injenica da u nije rijeen problem odlaganja komunalnog
otpada na adekvatan nain, to dodatno predstavlja veliku opasnost jer oborinske vode kia
ili snijeg otapaju mnoge potencijalno opasne tvari koje postoje na deponijima otpada.
Otopivi se u takvoj vodi, one nastavljaju put u podzemlje te predstavljaju izuzetnu opasnost
za izvorita i vodocrpilita.
Veliki uzrok zagaenja izvorita predstavljaju otpadne vode prometnica koje sadre mineralna
ulja, teke metale i sl. kada, naravno, neproiene odlaze u zemlju i dalje u vodotokove.

4. 1 Koliina otpadnih voda

Stanje u BiH
Sistematsko ispitivanje kvaliteta vode u BiH zapoeto je prije tridesetak godina, sa prosjeno
tri do etiri ispitivanja u toku jedne godine. U 1980. godini u BiH kvalitet voda se ispitivao na
ukupno 54 stanice. Pored sistemske kontrole kvaliteta povrinskih voda sprovodi se, ali u
znatno manjem obimu, i sistemska kontrola kvaliteta podzemnih voda.
Urbani razvoj kao i zagaenje voda sve vie udaljuju kvalitetnu vodu od potroaa. Tako npr.
ve danas neka podruja, kao gradovi Sarajevo, Tuzla, Zenica, Doboj i dr., moraju vodu da
dovode i sa udaljenosti od 20-100 km, pa i vie. Poseban problem predstavlja zagaenje
vodotoka.
Slika.1

Rijeka Tinja

Rijeka Jala

Tako npr. u BiH u vodotoke se upusti u prosjeku 30 m3/s otpadne vode. Ukupni teret
zagaenja iznosi oko 15 miliona ekvivalentnih stanovnika, odnosno vode se zagauju kao da
na podruju BiH ivi 15 miliona stanovnika i svoje nepreiene otpadne vode uputaju u
vodotoke.
Obino su najzagaeniji oni vodotoci koji su inae siromani vodom kao npr. sliv rijeke
Bosne u koji se disponira preko 50% ukupnog zagaenja BiH, zatim sliv Vrbasa 25%
zagaenja itd.
to se tie Tuzlanskog kantona, vodotoci imaju bujini karakter, a to je loe kako za
vodosnabdijevanje stanovnitva tako i za privredu Kantona. Nestalnost prirodnog proticaja
vodotoka ima za posljedicu i nemogunost stalnog samopreiavanja vode od razliitih
zagaenja koja dospijevaju u vodotoke putem gradske kanalizacije ili otpadnih voda
industrijskih pogona. Naime, koliina otpadnih voda esto je po nekoliko puta vea od vode
samog vodotoka, pri minimalnom proticanju.
Prema prijeratnim istraivanjima na podruju Kantona o stanju kvaliteta povrinskih voda,
situacija je bila daleko gora od zakonom propisane. Veina vodotoka u donjim dijelovima je
bila mrtva, odnosno sasvim je mali broj biljnih i ivotinjskih vrsta, koje su mogle da ive u
teko zagaenim vodotocima.
Kritini vodotoci, po svim pokazateljima kvaliteta voda, bili su:

Vodotok Jala, nizvodno od grada Tuzle,

Vodotok Litva, Oskova i Gostelja, po prijemu otpadnih voda separacija uglja u

Banoviima i ureviku,

Vodotok Sprea, nizvodno od ua vodotoka Gostelje i

Vodotok Sprea, po prijemu vodotoka Jale i otpadnih voda industrije u Lukavcu

Postojee povrinske vode na podruju Kantona, na osnovu Uredbe o kategorizaciji vodotoka

i Uredbe o klasifikaciji voda, svrstane su u slijedee kategorije:

Rijeka Sprea, uzvodno od akumulacije Modrac

Rijeka Sprea, od Modraca do ua u Bosnu

Akumulacija Modrac

Rijeka Jala, do kolektora kanalizacije Tuzle

Rijeka Jala, od kolektora kanal. do ua u Spreu III kategorija

Rijeka Sava, od ua Tolise do ua rijeke Drine II kategorija

Svi ostali vodotoci na podruju kantona

II kategorija
III kategorija
II kategorija
II kategorija

II kategorija

Koliina i teret zagaenja otpadnih voda u vodotocima na podruju TK

4. 2 Tretiranje otpadnih voda

Poznato je da vodotoci imaju sposobnost samopreiavanja ili autopurifikacije. Od kada
postoji ivi svijet na zemlji voda se koristila i pomalo zagaivala biljnim, ivotinjskim i
ljudskim otpacima tkz. organsko zagaenje. U poetku je to malo uticalo na zagaivanje
voda, jer se organski otpad razgraivao pomou zraka, uglavnom na korisne materije. Dakle,
priroda je tada bila sposobna da sama preisti te koliine vode.
10

Meutim, razvojem ljudske zajednice, porastom broja stanovnika i njihovom koncentracijom

u velikim gradovima, koliina organskih otpadnih voda se znatno poveala. Njihovim
koncentriranim isputanjem u rijeke, onemoguavan je proces samopreiavanja i prirodnog
biolokog preiavanja. Osim toga, razvojem industrije krajem 19. i poetkom 20. stoljea,
ovjek sve vie koristi vodu, a kao rezultat industrijske proizvodnje, nastaje ne samo
organsko, ve i hemijsko zagaenje vode. Zbog svega toga se javila potreba za iznalaenjem
vjetakih biolokih, ali i hemijskih procesa preiavanja.
Otpadne vode bi se po pravilu trebale tretirati u postrojenjima za preiavanje otpadnih voda,
meutim u praksi to nije sluaj. Dok u razvijenim zemljama postoji itav niz razliitih
postrojenja za preiavanje otpadnih voda, u naoj zemlji se veina otpadnih voda isputa u
vodotoke bez prethodnog preiavanja.
Otpadne vode se od mjesta nastajanja do postrojenja za preiavanje, odnosno do isputanja
u vodotoke, odvode kanalizacijom koju ini sistem cijevi, kanala i ureaja.
Kanalizacije nisu izum novijeg doba. Jo u staroj Indiji za vrijeme tkz. Indus kulture bila su u
upotrebi moderna postrojenja (3000 p.n.e.). Kao pravi majstori za kanalizacije dokazali su se
Rimljani. Odvod otpadnih voda starog Rima uslijedio je u poznatoj Cloaca maxima.
Tek u novije vrijeme ovjek je primijetio da odvod otpadnih voda u rijeke ili njihovo
poniranje u tlo moe imati tetne posljedice za pitku vodu. Nehigijenska, zagaena voda esto
je bila uzrok velikih tragedija i epidemija u srednjem stoljeu, ali i kasnije sve do kraja XIX
stoljea (npr. velika epidemija kolere 1854. godine koja je zadesila London i od koje je umrlo
oko 5 000 ljudi i epidemija kolere u Hamburgu 1892. godine, od koje je umrlo 10 000 ljudi).
Izgradnja vodovoda je uticala na koliinu otpadne vode, koja se naglo poveala, i koja je
putem kanalizacije odvoena u rijeke, tako da je nivo samopreiavanja vodotoka bio brzo
dosegnut, usljed ega je proistekla nunost izgradnje postrojenja za preiavanje otpadnih
voda.
Danas je veina kanalizacionih mrea u svijetu tzv. mijeanog tipa gdje se ista kinica odvodi
u postrojenja za preiavanje otpadnih voda zajedno sa prljavom vodom. Kod jakih kia, sva
ova voda nema dovoljno mjesta u preiivau, tako da velika koliina nepreiene otpadne
vode zavri direktno u vodotocima. Osim toga, otpadne vode bivaju jako razrijeene, tako da
se procesi preiavanja usporavaju. U budunosti je neophodno stranu vodu (istu kinicu
sa krovova, pjeakih staza ili ne zagaenih dijelova ulica) odvoditi u tlo ili ako to nije
mogue, direktno u vodotoke posebnim sistemima.
Slika. 2

11

4. 3 Tretiranje otpadnih voda u BiH

Kada se govori o odvoenju i tretiranju otpadnih voda u BiH, stanje je vie nego alarmantno.
Iz slijedeih tabela se moe vidjeti kakva je pokrivenost kanalizacijom i preiivaima bila
prije rata, mada ni danas nije bolja situacija.
Stanje postrojenja za preiavanje otpadnih voda

12

Otpadne vode iz naselja znatno utiu na zagaivanje vodotoka. Kontrola izliva kod mnogih
naselja je dosta teka, jer se isputanje vri na vie mjesta. Cijeni se da se preko gradskih
kanalizacija unosi u vodotoke teret zagaenja od oko 1.5 miliona ekvivalentnih stanovnika.
Zagaenje voda od poljoprivrede, takoer postaje sve znaajnije, zbog sve vee primjene
pesticida i herbicida.
Ipak, najvei teret zagaenja prirodnih vodotoka dolazi od otpadnih voda industrije, koje
isputaju otpadne vode bez ikakvog preiavanja, ili nedovoljnog stepena preiavanja.
Pored povrinskih voda i kvalitet podzemnih voda ugroen je posljednjih godina razvojem
urbanizacije, industrije i intezivne poljoprivrede. U ovisnosti o hidrogeolokim prilikama,
unose se otpadne tvari u podzemne vode, bilo procjeivanjem sa povrine, transportom
rijenih i jezerskih voda u podzemlje, direktnim unoenjem u ponore (kr), iz naputenih
ljunkara, iz vodopropusnih kanalizacionih sistema, sa nekontroliranih deponija (smetljita).
Zbog toga je kvalitet podzemnih voda na mnogim lokacijama pogoran do te mjere da su
neupotrebljive za vodosnabdijevanje.Koliina podzemnih voda je 3000 puta vea od koliine
vode u svim rijekama, to ukazuje da je podzemna voda veoma znaajna i da o njoj treba
voditi rauna!

5. PROIAVANJE OTPADNIH VODA3

Mnogi gradovi i naselja danas imaju sustav odvodnje koji nije cjelovit (u smislu pokrivenosti
itavog podruja grada kanalizacijskim sustavom kojim bi se otpadne vode transportirale na
lokaciju ureaja za proiavanje), a nije izgraen niti ureaj za proiavanje otpadnih voda
u kojem bi se nakon odogovarajueg tretmana postigli parametri koji bi dopustili isputanje
obraenih otpadnih voda u recipijent (vodotok). Iz gore navedenih razloga razvidno je da je za
kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti odvodnje i proiavanja otpadnih voda gradova i
naselja, kao i postizanje vieg standarda glede zatite voda, nuno pristupiti izgradnji
cjelovitog sustava odvodnje te osobito ureaja za proiavanje otpadnih voda. Kao prvi
korak u realizaciji ovog skupnog projekta potrebno je izraditi Koncepcijsko rjeenje za
pojedine dijelove gradova ili naselja zajedno sa odgovarajuim proiivaem otpadnih voda,
na koji se referira ova studija o utjecaju na okoli te tehnoloki projekt kojim je obraena
tehnologija proiavanja.
Proiavanje otpadnih voda moemo podjeliti na 4 (etiri) glavne skupine, i to:
- Mehaniko proiavanje,
- Bioloko proiavanje,

3 http://www.proton.hr/mali-uredaji-za-prociscavanje/
13

- Prerada i koritenje mulja,

- Mali ureaji za proiavanje.

6. ZAKLJUAK
Razvoj naselja i poveanje standarda stanovnitva uvjetuju zagaenje ovjekove okoline, a
meu najtee oblike zagaenje svakako ubrajamo i zagaenje voda. Potronja vode za razne
potrebe postaje sve vea to uzrokuje i porast koliina otpadnih voda.
Ovakvim trendom porasta zagaenja voda znaajno se ugroava ovjekova ivotna sredina.
Uzmemo li u obzir injenicu da naselja danas ne raspolau sa ispravnim sanitarno - tehnikim
rjeenjem odvodnje otpadnih voda, neophodno je pristupiti izgradnji jedinstvenog sistema
odvodnje i proiavanja otpadnih i zagaenih voda to je nuan korak prema ouvanju
zdrave ovjekove okoline i jedan od osnovnih preduvjeta daljnjeg razvoja itavog
14

razmatranog podruja. Danas u nekim dijelovima razvijenih i nerazvijenih dijelovima

naselja/gradovima ne postoji izgraena kanalizacija ve se odvodnja rjeava individualno
ispustima u cestovne jarke, a dio izvedenih kanalizacijskih sustava se ulijeva direktno u
vodotoke. Takvo rjeenje ne zadovoljava dananje potrebe i standarde kako na podruju
stanovanja, tako i na podruju zatite voda.

7. LITERATURA
- http://www.gradimo.hr/Prociscavanje-otpadnih-voda/hr-HR/11067.aspx
- http://www.proton.hr/mali-uredaji-za-prociscavanje/
- http://www.usluga-pazin.hr/kanalizacija/obrada-otpadnih-voda
- https://www.google.ba

15