Knjievnost

1.razred

Pripremila: Marta Lon arevi, prof.

ROENJE UMJETNOSTI

PRAOVJEK JE PREST AO BITI

MAJMUN U ALTAMIRSKOJ
SPILJI, ZAUSTAVIVI VRIJEME
NA STIJENI KADA JE PRVI P UT
OTISNUO SV OJU, OD LJUDSKE
KRVI JO MASNU RUKU, O
KAMEN SVOG VJERSKOG
ZAKLONA.

VRSTE UMJETNOSTI
UMJETNOS T = stvaralaka djelatnost
Djela koja proizlaze iz umjetnos ti slue
kao IZVOR s poznaje i zadovoljstva.
Zato ovjeku treba umj etnost?
Jedan od moguih odgovora: Kako bi zadovoljio
svoju duhovnu potrebu za ljepotom i da bi preko
te ljepote osjetio unutarnje ispunjenje i doao do
nove spoznaje.

VRSTE UMJETNOSTI

KNJIEVNOST (IZRA AJNO SREDST VO JE RIJE)

PLES
FILM
UMJETNIKA FOTOGRAFIJA
SLIKARST VO
KIPARSTVO
ARHITEKTURA
GLAZBA
GLUMA

ZATO POSTOJI KNJIEVNOST

FUNKCIJE KNJI EVNOSTI

IZRAAVANJE SVOGA UNUTARNJEGA SVIJETA

SPOZNAVANJE OVJEKA, IVOTA, DRUTVA...
VREDNOVANJE POJAVA U LJUDSKOM DRUTVU
ZABAVA- KNJIEVNOUMJETNIKO DJELO NASTOJI ZABAVITI
ITATELJA
ESTETSKA FUNKCIJA KNJIEVNOSTI: podrazumijeva ljepotu, filozofiju.

Znanost o knjievnosti
Pojmovi:
Knjievnost = cjelokupna tiskana
beletristika svijeta
Recipijent = primatelj nekog
knjievnog djela, itatelja ili sluatelja.
Jezik/rije = njime je oblikovan svijet
knjievnog djela.
Pjesniki jezik ima ekspresivnu,
komunikacij sku i umjetniku
funkciju.
Teorija knjievnosti bavi se razvojem
knjievnih smjerova, k njievnim
oblicima, funkcijom knjievnog djela.

LIRIKA

ZNAAJKE LIRIKE
Iznosi osjeaje
Subjektivna je
Zasniva se na ritmu
Jezini izraz je saet
Uglavnom je pisana u stihovima
Versifikacija se bavi prozodijom i
metrom, as onancijom i oblicima
stiha, prozodijom i metrom

LIRSKE PJESME PREMA TRADICIJI

DITIRAMB
ELEGIJA
HIMNA
ODA
EPITAF
EPIGRAM
(naite primjer za svaku od ovih vrsta
lirskih pjesama)

LIRIKA
Knjievna vrsta koju
obiljeava prevladavanje
osjeaja, misli, pjesni kih
figura, slikovnost, ritam
Uglavnom je rije o
kratkim formama
izraenim stihom.
Pjesnik pie lirsku pjesmu
o neemu to je
zaokupilo njegovu
panju, imaginaciju.

Gledan van, ludilo je dan

Al' to je normalno skroz jer je kolovoz
I smokve cide med, u ai topi se led
Tako brzo to ne mo vie pit, (Brad)
Manistra od juer i salata k tome
Od kapule i pome, zatim kava, dabome
Po' ekipe je ve na tekatu,
Na makijatu, di oni i ja tu
Veliki pauk gmie mi po vratu
Gadno mi ga taknit ima dlaka
I tlaka mi se maknit zbog tlaka u zraku
Sunce pretv ara mozak mi u vaku
Pa san se zavalija, totalno pasivan
Sluam Marleya i Attack koji je masivan
(pod maju ti s e zavuka!)
Ma neka pauka stari
Nita mi nee ovi dan pokvarit
TBF, Alles Gut

TEMATSKA PODJELA LIRIKE

LIRIKA

DOMOLJUBNA

LJUBAVNA

SOCIJALNA

RELIGIOZNA

MISAONA

PEJZANA

LIRSKE
VRSTE PREMA
OBLIKU

PJESMA
U PROZI

SONET

PETRARKIN ILI
TALIJANSKI SONET

SLOBODAN
STIH

ELIZABETINSKI
ILI SHAKESPEAREOV
SONET

LIRSKE VRSTE
PREMA TRADICIJI

DITIRAMB
pjesma u kojoj
se slave priroda
I ivot

ELEGIJA

HIMNA

ODA

EPITAF

EPIGRAM

to znai interpretirati (tumaiti) lirsku pjesmu

Jesenje vee
Olovne i teke snove snivaju
Oblaci nad tamnim gorskim stranama;
Monotone sjene rijekom plivaju,
utom rijekom meu golim granama.
Iza mokrih njiva magle skrivaju
Kuice i toranj; sunce u ranama
Mre i motri kako mrke bivaju
Vrbe, crnei se crnim vranama.
Sve je mrano, hladno; u prvom sutonu
Tek se slute ceste, dok ne utonu
U daljine slijepe ljudskih nemira.
Samo gordi jablan lisjem suhijem
ape o ivotu mrakom gluhijem,
Kao da je samac usred svemira.
A. G. Mato

INTERPRETACI JA

Utvrujemo smisao djela u cijelosti te ulogu pojedinih dijelova u cjelini

djela.
POLAZITE ZA INTERPRETACIJU: raspoloenje koje u tebi izaziva
pjesma.
Ne istraujemo to je pjesnik htio rei (to nitko, osim njega, ne moe
znati); istraujemo to je on tebi odreenom pjesmom rekao.
Prema temi (ONO O EMU PJESMA GOVORI) i dominantnim
motivima (NAJMANJE TEMATSKE JEDINICE) u pjesmi, odreujemo
vrstu lirske pjesme.
Interpretacijom treba obuhvatiti i ritam (IZMJENJIVANJE NAGLASAKA,
PAUZE, IDTIH GLASOVA, ISTIH RIJEI-MOE BITI SPOR, BRZ,
UJEDNAEN, JEDNOLIAN...) te jezino-stilska obiljeja (VRSTA
STIHA, STROFE, RIME, UPORABA ODREENIH LEKSEMA I STILSKIH
IZRAAJNIH SREDSTAVA).

Volio sam je
kao travu
i kao jasenje,
ko trstiku i kanarinca,
ko uspavanku
i majino buenje.
Zaljubio sam se u nju,
u malu djevojku,
u njezine prste nemone
u struk kostelje moje
zelene.
Volio sam je,
vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.
Nju, u ijim se kosama
migoljila magla,
nju, iji je vrat
skladni snop ita,
iji je hod
etnja paprati.

Nazivao sam je
vidrom i lasicom,
rijekom i panjakom,
srnom
i janjetom.
Jer se svlaila kao zora,
jer se podavala kao s vijea
i otimala
kao ivica.
Volio sam je kao enu,
ko dijete,
ko brata,
volio sam je kao mir
i kao povratak ;
nju, vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.
Zaljubljen u ljubav, Josip Pupai

ZADATAK: interpretiraj lirsku pjesmu slu ei se sljedeim

smjernicama:

Odredi temu
Izdvoji motive kojima je izraena
tema
Uoi osobitosti pjesnikog jezika
(stilske figure: glasovne figureasonancija, aliteracija, onomatopeja,
aliteracija, epifora, anadiploza;
figure rijei metafora, metoni mija,
personifikacija, epitet, alegorija,
simbol; figure misli poredba,
antiteza, hiperbol a, litota, gradacija,
ironija, oksimoron...; odabir rijei,
ritam)
Uoi oblik pjesme (strofe, stihovi,
rima)
Pokuaj ustanoviti vezu izmeu
oblika i sadraja pjesme

Nikola op: GDJE BIH VODIO ISUSA

Isuse blagi, u doba kasnih sati,
Kad jo bdiju siromasi tvoji,
Skromnom krojau odvest u te da ti
Jedno obino odijelo skroji.
I obuaru malom, koji svu no kuje
Otre avle u teki potplat.
Dok tvornice cipela uno bruje,
Milijun pari skuju za jedan sat.
Zatim ovjeku, koji eire pravi
Sa sputenim obodom da skriju bol.
Jedan e da se nakrivi i na tvojoj glavi
Prostran da u se primi i tvoj aureol.
Onda emo poi u krmu kraj grada
Koja lii na stari, nasukani brod.
Gdje braa za stolom od silnog jada
Bacaju ae i eire na pod.
Prvi krik pijetla bit e britka strijela
Od koje e ti srce da krvari.
Drugi krik pijetla bit e mrak u d nu ela.
Prepoznat nee ni ljude ni stvari.
A treim krikom kad se pijetli jave,
O Isuse, zateturat e od bola.
Tvoj eir e pasti s glave.
eir i aureola.

EPIKA

PODJELA EPIKE

POEZIJA

LIRSKO-EPSKE VRSTE
Balada
Romanca
poema

EPSKO PJESNITVO
Ep
Epopeja
Epska pjesma

PROZA

JEDNOS TAVNI EPS KI

OBLICI
Mit
Legenda
Bajka
Basna
Vic...

SLOENI EPSKI
OBLICI
Pria
Novela
Pripovijetka
Roman

OSNOVNI POJMOVI

TEMA ono o emu djelo govori

FABULA- kronoloki slijed dogaaja
SIE slijed dogaaja kako su se
dogaali u knjievnom djelu
LIKOVI nositelji fabule
PRIPOVIJEDANJE (NARACIJA)
nizanje dogaaja
RETARDACIJA usporavanje radnj e
DIGRESIJA udaljavanje
pripovjedaa od glavnog
fabularnog tijeka
EPIZODE sporedne radnje koj e
prekidaju glavnu radnju, vee
udaljavanje od glavnog fab. tijeka

Nastala je od gr ke rijei epos, to

znai pjesma ili pjesnika
pripovijest. Ona obuhva a svu
pripovjednu knjievnost u stihu i
prozi. Vrste su: epske pjesme,
epovi, romance, balade, poeme,
novele, romani, bajke, legende,
basne, crtice, memoari i ivotopisi.

Analizirati epsko djelo zna i:

Odrediti vrstu epskog djela

Temu: jedinstveno znaenje djela, ono o emu djelo govori
Motiv: najmanje tematske jedinice
Motivacija: Poticaj zbog kojih likovi ine ba to to ine
Kompoziciju: nain na koji je knji. djelo sloeno od nekih dijelova
Fabulu: kronoloki slijed dogaaja
Tipove (karaktere): uobiajen skup osobina (krtac, junak,
hvalisavac, glupan, detektiv, lukavac...)
Likove: nositelji odreenih prepoznatljivih fizikih i psihikih osobina
Karakterizaciju: opis psihikih osobina likova; socijalnih osobina,
moralna naela likova (proizlaze iz postupanja lika u djelu), govor
likova (esto oznaava kraj iz kojega lik dolazi, socijalno podrijetlo)
vanjski opis lika, ...
Ideju djela
Jezik i stil

HOMER, Ilijada

Na poetku europs ke knjievnosti bio

je Homer; s lijepi pjesnik koji je
postavio temelje epske knjievnosti.
Homersko pitanje: je li Homer uop e
postojao ili je rije o vie razliitih
pjesnika (postavlja se u 18.st.)
EP opirnije djelo u stihovima
pripovjednog karaktera
EPOPEJA (naci onalna) ako se u
epu prikazuju djela nekog junak a koji
se stavlja u slubu svog naroda
EPSKA PJESM A krae djelo u
stihovima
ILIJADA I ODISEJA su grki epovi
iz 8.st. pr.n.e.
Ilijada govori o posl jednjim danima
10-godinjeg Trojanskog rata

SUKOB U ILIJADI:
Dogaa se izmeu Ahejaca i Trojanaca.
Povod ratu:
lijepu Helenu, enu ahejskog kralja
Menelaja, otima trojanski kraljevi
Paris. To je povod sukobu Ahejaca i
Trojanaca.

TROJANCI

AHEJCI

Menelaj

Agamemnon

Ahilej

Kralj Prijam

Sin Paris

Sin Hektor

STILSKE ZNAAJKE EPA

In medias res (lat. u sredite zbivanja):
pisac nas izravno uklkuuje u samo
sredite dogaaja.
Invokacija zazivanje bogova i muza u
pomo pri pisanju epa.
Ustaljeni epiteti neki se epiteti stalno
ponavljaju uz odreene imenice
(npr. Bjeloruka Hera, daljnometni
strelja Apolon).
Perifraze stilske figure koje se sastoje
u tome da se neki obini pojam
izraava irim, opisnim izriajem,
npr. Perifraza za Apolona jest
Zeusov i Letin sin.
STIH ILIJADE i ODISEJE
HEKSAMETAR. Temelji se na izmjeni
dugih i kratkih slogova.
Sastoji se od 6 stopa (mjera), pet daktila
i jednog troheja

NOVELA

G. Boccaccio je tvorac nove

knjievne vrste novele
(novus=nov), u 14.st.
Novela je prozna vrsta, kraa od
pripovijetke, s manjim brojem
likova, kraeg vremenskog
trajanja i ueg mjesta radnje.
U noveli se opisuje jedan
dogaaj
Neke od novela: Gost (V. Kaleb),
Kraa (M. Jergovi);
Kao i u ostalim proznim vrstama,
i u noveli odreujemo
kompoziciju, temu, motive,
fabulu, karakterizaciju likova,
jezik i stil pisanja novele (=
interpretacija novele).

PRIPOVIJETKA prozna vrsta du a od novel e,

a kraa od romana

ZADACI UZ ITANJE:

Pripremite umnu mapu. U sredite napiite naslov djela pa

izdvajajte granice na koje ete upisivati ono to vas tijekom
itanja intrigira te povezujte svoje asocijacije. Za likovno
rjeenje posluit e vam naslov djela.
Razdvojite sadrajnu analizu i strukturu teksta (izraz).
Sadrajna analiza mora sadravati temu, fabularne tokove,
glavna lica, karakterizaciju, mjesto i vrijeme radnje, poruku.
Strukturalna analiza mora sadravati kompoziciju fabule,
pripovjedne postupke, jezik i stil.
Kontrast to je sve u suprotnosti (likovi i njihovi postupci,
sredina, svjetonazor)? Obrazloite.
Kompozicija novele dva dijela: 1. Janiin ivot i njena smrt , 2.
Marko u svatovima
Jezik i stil kajkavski dijalekt (govorno oblikovanje likova),
humor (ironija, crni humor). Navedite primjere.
Ova je novela samo naoko smijena (humor atmosfere=vedra
atmosfera oko konkretnih zbivanja ime situacija postaje
humanija).
Ona se zapravo bavi rtvama. Tko su najvee rtve u ovom
djelu? to vi mislite o problemu braka iz koristi? to mislite
koliki utjecaj ima sredina/drutvo na ponaanje pojedinca?
Prema Kolarovim pripovijetkama Breza i enidba Imre Futaa,
Ante Babaja snimio je film 1967. godine. Odabrane dijelove
moete pogledati na You Tubu, a o filmu moete vie saznati
na Film.hr, te na Internet Movie Databaseu ( traite pod
nazivom The Birch Tree ).

ROMAN

VRSTE ROMAN A

ROMAN

PREMA TEMI:

PREMA TONU :

ljubavni, povijesni, SF,

psiholoki, pustolovni,...

satirini, humoristini,
sentimentalni

PREMA TEMELJNIM
FABULARNIM
ELEMENTIMA :
roman karaktera;
roman prostora;
roman zbivanja(krimi,
SF roman, povijesni, viteki);
roman vremena

ODNOS TR ADICIONALNOG I MODERNOG ROM ANA

TRADICIONALNI ROMAN:

MODERNI ROMAN:

Javlja se u 19.st.
u prvom planu je fabula
Likovi su socijalno-psiholoki
okarakterizirani
Pripovjeda je u 3. licu,
sveznajui pripovjeda

Primjer: svi romani H. de Balzaca

svi romani A. enoe ...

Javlja se u 20. st.

Fabula nije u prvom planu
Naglasak je na liku, odnosno
na psiholokoj karakterizaciji
Pripovjeda je u 1. licu,
nepouzdani pripovjeda

Primjer: J. D. Salinger. Lovac u

itu
G. Orwell, ivotinjska
farma ...

DRAMA

DRAMA

TRAGEDIJA

DRAMA

KOMEDIJA

DRAMA
U
UEM
SMISLU

= radnja
Naziv za knjievni rod (tragedija,
komedija, drama u uem smislu)
Naziv za knjievnoumjetniko djelo:
pisano u obliku dijaloga i
namijenjeno prikazivanju na
pozornici; podijeljena ja na inove;
na poetku drame popis je
dramskih lica; u didaskalijama
(tekst u zagradama) pisac daje
upute glumcima i redatelju.
Naziv za scensko djelo u ijem
stvaranju sudjeluju: dramaturg,
redatelj, glumci, scena,
mizanscena, scenograf,
kostimograf, majstor svjetla,
inspicijent.

TRAGEDIJA
ZNAAJKE TRAGEDIJE:

TRAGIAN JUNAK osoba

koja tragino strada zbog
svojih uvjerenja i postupaka
TRAGINI SUKOB sukob
traginog junaka s osaltim
likovima koji imaju razliita
uvjerenja od njegovih
TRAGINA KRIVNJA razlog
sukoba traginog junaka s
okolinom
TRAGIAN ZAVRETAK
posljedica sukoba i razliitog
miljenja likova
UZVIEN STIL svean,
dostojanstven izraz
KATARZA proienje
osjeaja

Sofoklo (496.pr. Kr. 406.pr. Kr.): Antigona

TEMA: sukob pojedinca i vlasti
Razlog: vladar (Kreont, kralj Tebe) ne uvia da je njegov zakon u
suprotnosti s boanskim zakonom.
Posljedica: tragian zavretak
Antigona je eljela pokopati svoju brau, Eteokla i Polinika, koji su se u
borbi na suprotnim stranama meusobno poubijali. Kreont izdaje
zapovijed kako se Polinikovo tijelo mora ostaviti pticama i ivotinjama,
dok Eteokla pokapa uz visoke poasti. Antigona se tome usprotivi i,
unato Kreontovu zakonu, pokapa Polinika. Stoga ju stie kazna
samica i smrt.
Antigona: pokree ju ljubav, najvanija joj je obitelj, vjerna je boanskim
zakonima i zanemaruje Kreontove, zemaljske.
Kreont: pokree ga mrnja, vanija mu je vlast od obitelji, ne uvia da je
zemaljski zakon, kojega je sam proglasio, u suprotnosti od boanskog.

Antika tragedija nastala je iz obreda

posveenog bogu Dinozu bogu
vina i ivotnog vesel ja.
U staroj Grkoj organizirala su se
natjecanja u izvoenju tragedija,
trajala su danima i tada su se
prekidali ratovi.
U publici su mogli sjediti samo
mukarci, ak i zatvorenici koji su se
tih dana putali iz zatvora.
I glumci su smjeli biti samo mukarci.
Antika tragedija se sastoji od
pjevanih i govorenih dijelova.
Prolog je dio tragedije koji prethodi
ulasku kora u orhestru.
Pjevane dijelove izvodi KOR:
1. ulazak KORA ulazna pjesma
zove se parod
2. KORSKE PJ ESME dijelovi
izmeu korskih pjesama zovu se
epizodiji
3. IZLAZAK KORA IZ ORHESTRE
izlazna pjesma k ora zove se eksod

KOMEDIJ A

Vrste komedija:
Komedija karaktera (u sreditu je ljudski karakter)
Komedija intrige (smijeno izvire iz zapleta koji su
esto posljedica nesporazuma)
Komedija konverzacije (smijeno se temelji na
duhovitim dosjetkama i razgovorima)
Komedija situacije (smijene su neoekivane situacije u
kojima se nau likovi)
Razine prikazivanja smije nog:
Humor ismijavaju se ljudske i drutvene slabosti
Satira otro ismijavanje i kritiziranje ljudskih slabosti i
drutvenih pojava
Sarkazam zlobna, zajedljiva i pakosna poruga
Groteska izoblieno prikazivanje osoba i pojava

Marin Dri (1508. -1567.), SKUP (komedi ja)

Ova je komedija nastala po uzoru na Plautovu (Plaut starorimski

komediograf).
Skup krti starac opsjednut tezorom (blagom)
Andrijana ki Skupova
Kamilo mladi zaljubljen u Andrijanu
Zlati Kum starac kojemu je Skup obeao ki

Ovo je komedija karaktera; osuuje se karakterna osobina krtost.

ovjek zbog opsjednutosti novcem zanemaruje ljubav i prijateljstvo.

Qui pro quo situacija = jedno od osnovnih sredstava postizanja

komike: nesporazum u dijalozima u kojima jedan od likova misli jedno,
a drugi, vjerujui da govore o istome, misli na drugo.

DISKURZIVNI KNJI EVNI OBLICI: knjievnoznanstveni oblici i publicistika

KARAKTERISTIKA: objedinjuje
knjievnoumjetnike i znanstvene
znaajke.
ESEJ zaetnik je M.de Montaigne,
16.st.
PUTOPIS
AUTOBIGRAFIJA
BIOGRAFIJA
MEMOARI
DNEVNIK
PISMO
PUBLICISTIKE VRSTE:
FELJTON ILI PODLISTAK
REPORTAA
POLEMIKA

KNJIEVNOUMJETNIKE ZNAAJKE:
SUBJEKTIVNOST
SLIKOVITOST
POVEZIVANJE ELEMENATA RAZLIITH
KNJIEVNIH RODO VA

ZNANSTVENE ZNAAJKE:
OBJEKTIVNOST
ZNANSTVENI PRISTUP
RAZLIITOST TEMA

VRSTE ESEJA NA DR AVNOJ M ATURI

INTERPRETATIVNI KOLSKI ESEJ temelji se na interpretaciji lirske

pjesme, ulomka iz pripovjednog ili dramskog teksta.
Njime se pokazuje sposobnost interpretacije teksta, poznavanje
odreenih knjievnoteorijskih i knjevnopovijesnih injenica te omoguuju
izricanje vlastitog miljenja.

RASPRAVLJAKI KOLSKI ESEJ donosi ulomak nekog djela u

kojem se problematizira neka drutvena pojava.
U tom je eseju vano prepoznati temu i odreena miljenja te znati izraziti
vlastiti stav, odnosno miljenje.

USPOREDNO-RALAMBENI KOLSKI ESEJ donosi dva teksta koja

su povezana nekim obiljejem (tema, oblik pjesme, motivi...)
Potrebno je uoiti slinosti i razlike te ih povezati sa znanjem o
knjievnopovijesnim, odnosno knjievnoteorijskim pojmovima.

kolski esej objedinjuje znanje koje je uenik dobio u koli sa

sposobnou objedinjavanja tog znanja s osobnim iskustvom.
Esej mora biti u skladu s normom standardnog jezika.

KLASINA KNJI EVNOST

Ep(epopeja) o Gilgameu je
najstarije knjievno djelo za koje
znamo. Smatra se praizvorom
ukupne epske poezije. Iako ne
moemo precizno odrediti vrijeme
njegovog nastanka, pretpostavlja
se da je puno stariji i od
Homerovih epova, Starog zavjeta
ili Veda i Upaniada.
Ovaj sumersko-babilonski ep
stvoren je i zapisan u
Mezopotamiji, podruju izmedu
rijeka Eufrata iTigrisa.

Ep u 12 pjevanja govori o
prijateljstvu kralja Gilgamea i
poludivljeg ovjeka Enkidua.
Gilgame traga za travom
besmrtnosti. Smatra se da je ovaj
ep nastao u 7.st.pr. Kr.

Mahabharata indijska
knjievnost
Prie su nastajale
izmeu 4.st. pr. Kr. do 4.
st.
Govori se o borbi za vlast
dviju loza plemena
Bharata.
Mahabharata nije samo
ep ve je i knjievnost
jednog vremena koja
ukljuuje povijesnu
kroniku, filozofska
razmiljnja, ljudska
vjerovanja, mitove i
legenda

KURAN sadri Muhamedove

izreke skupljene izmeu 612.
i 632. g.
Alah je preko anela
Gabrijela prenio tekstove
proroku Muhmedu koji ih je
izravno diktirao posebnim
pisarima.
Tekst u Kuranu je podijeljen na
114 sura (poglavlja)
nejednake duljine i raznolike
po tematici, a sastoje se od
moralnih, pravnih i religioznih
poruka.
Kuran je sveta knjiga islama.

BIBLIJA hebrejska
knjievnost
Biblos je stara fenika luka, a Feniani
su bili posrednici u izvozu pisaeg
materijala. Zato je ime te luke u grkom
jeziku odredilo naziv knjige: he biblos
(knjiga).
Biblija je zbirka vie knjiga koje su
nastajale izmeu 1300. g. pr. Kr. i 100
g. poslije Krista.
Sastoji se od:
STAROG ZAVJETA 46 knjiga. Pisan
je hebrejskim jezikom.
NOVOG ZAVJETA 27 knjiga. Pisan
je grkim jezikom.
Najstariji prijevod: VULGATA ILI Prijevod
Sv. Jeronima prijevod na latinski
jezik.
U Hrvatskoj je prvi preveo Bibliju Matija
Petar Katan i 1831.g.

KOMPOZICIJA BIBLIJE

1.
2.
3.
4.
5.

1.
2.
3.
4.

STARI ZAVJET (46 knji ga):

PETOKNJIJE
POVIJESNE KNJIGE (Judita)
PSALMI
MUDROSNE KNJIGE (Pjesma nada pjesmama)
PROROCI
NOVI ZAVJET (27 KNJIG A)
EVANELJA
DJELA APOSTOLSKA
POUNE KNJIGE (Poslanice Apostola)
PROROKE KNJIGE (Apokalipsa)

Kad bih ljudske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bi imao, bio bih mj ed
to jei, ili cimbal to zvei.
Kad bih imao dar proric anja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao
puninu vjere, tako da bih brda premjetao, a ljubavi ne bih imao, bio bih
nita.
Kad bih na hranu s iromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje
predao da s e saee, a ljubavi ne bih imao, nita mi koristilo ne bi.
Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne
oholi se, nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrauje se, zaboravlja i
prata zlo; ne raduje se neprav di, a raduje se is tini. Sve ispriava, sve
vjeruje, svemu se nada, s ve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje.
Prorotva? Ona e iseznuti! Jezici? Oni e umuknuti! Znanje? Ono e
nestati. Jer, nesavreno je nae znanje, i nesavreno nae proricanje. Kad
doe to je savreno, ieznut e to je nesavreno.
Kad sam bi o dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, sudio kao
dijete. Kad sam pos tao zreo ovjek, odbacio sam sto je djetinje.
Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nes avreno
poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat (od Boga).
Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali je najvea meu njima
ljubav. /Poslanica apostola Pavl a ,Hvalospjev ljubavi/

ANTIKA KNJI EVNOST

/8.st.pr.Krista do 5. st./
Podrazumijeva knji evnost i umjetnost stare Gr ke i Rima
Tri razdoblja:
arhajsko epovi (Homerovi ) i lirske pjesme (Alkej, Sapfa,
Pindar, Anakreont)
klasino tragedija (Eshil, Sofoklo, Euripid)
helenistiko i rimsko epigram

HOMER, ODISEJ A (ep)

24 pjevanja
Odisej, nakon Trojanskog rata, luta
morima. Boginj a Atena odlui mu
pomoi vratiti se na Itaku gdje ga eka
vjerna ena Penelopa.
Ep Odiseja opisuje posljednjih 40
dana njegova lutanj a, boravak na
otoku Feaana i borbu s Penelopinim
proscima.
1.do 4. pjevanje: Odis ejev sin
Telemah kree u potragu za oc em.
U 5. pjevanju nimfa Kalipso oslobaa
Odiseja.
Od 6. do 8. pj evanja Odisej boravi u
kraljevstvu Feaana
Od 9. do 12. pj . pripovijeda o Kiklopu
Polifemu
Od 13. do 24. pj . Odisej na Itaci uz
pomo Telemaha i dvojice odanih
slugu ubija prosce svoje ene
Penelope. U domovini i uz svoju obitelj
naao je svoj mir.

Rimska knji evnost: Plaut, krtac (komedija)

KNJIEVNI ROD: drama
VRSTA DJELA: k omedija karaktera
MOTIVI: zlato, krtost
TEMA: udnja za zlatom

Starac Euklion uva blago koje je pronaao u kunom ognjitu.

Usprkos tome, on se svima predstavlja kao siromah. Kerku Fedru
eli udati za starog Megadora, ali ona voli mladia Likonida (trudna
je s njim). Likonidov sluga Strobil krade Euklionu novac. Zavretak
je komedije izgubljen, ali u prologu je navedeno da je sretan:
Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida.
Ova je Plautova komedija nadahnula mnoge pisce, meu ostalima
Marina Dria, za njegovu komediju ''Skup'' i Moliera za njegovu
komediju 'krtac''.
U Hrvatskoj je prevedena pod naslovima: ''Tvrdica'', ''krtac'',
''up''. Njezin je naslov u izvorniku ''Aulularia'', to bi u doslovnom
prijevodu glasilo ''Komedija o loniu''.
KOMPOZICIJA DJELA:
Dvije dramske radnje:
1. krti starac Euklion i njegovo blago
2. Udaja Fedre

SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST - RAZDOBLJE IZME U ANTIKE

I HUMANIZMA

Obiljeja: ratovi, bolesti,

siromatvo, feudalni
drutveni poredak.
Knjievna djela moraju
biti u funkciji crkve:
pouna i s
religioznim temama.
Djela sa svjetovnom
tematikom su
uglavnom ljubavne
pjesme i viteki
romani
Jezici u uporabi: latinski NABONA KNJIEVNOST
jezik i narodni jezici.
Lirika pjesme uz liturgije

KNJIEVNE VRSTE
u srednjem vijeku

Epika ispovijesti i ivotopisi

svetaca
Drama religiozna tema

SVJETOVNA KNJI EVNOST

Lirika trubadurska

Epika nacionalni epovi i

Viteki romani
Drama mim (kratki prizori
iz ivota puka)

TRUBADURSKA LIRIKA

Nastajala je od 11. do 13.st.

trubaduri su uveli nove lirske vrste
(sirventes, alba, pasorala, romanca)
Novo shvaanje ljubavi proizlazi iz
odnosa prema eni koja je posebna i
uzviena; zadatak je srednjovjekovnog
viteza da bude njen zatitnik.
Konvencionalno izraavanje: opisuje
se zaljubljivanje pjesnika, neuzvraena
ljubav, doivljaj ljubavi.
Teme: osim ljubavne, vanu ulogu su
igrali i zavjeti vjernosti i odanosti,
religijski motivi isprepleteni s
uzvienom ljubavi prema eni, kao i
slavljenje vitetva.
Pjesnici:
Guillaume de Poitiers, Bernart de
Ventadorn, Walther de Vogelweide.

Posebna vrsta liriara: VAGANTI, klerici i

studenti. Putovali su od grada do grada
i pjevali pjesme po krmama.
Najpoznatije djelo: Carmina Burana

Najstariji hrvatski pisani spomenici

Baanska ploa, 1100.; glagoljica

Vinodolski zakonik, 1288.g.; glagolj ica

Ljetopis popa Dukljanina, 12.st., najstariji sauvan je

na latinskom jeziku

Zapis popa Martinca

o bitki na Krbavskom polju
godine 1493., na gl agoljici.

HUMANIZAM I RENESANSA

PREDRENESANSA

nagovjetaj novoga stila renesanse

predstavnici su
Dante Alighieri (1265.-1321.)
Francesco Petrarca (1304. 1374.)
Giovanni Boccaccio (1313. 1375.)
Obiljeja:
Humanizam istie ovozemaljske, ljudske vrijednosti
Uzor: antiko stvaralatvo i nain ivota
Sredite humanizma: Italija

DANTE ALIGHIERI
Roen je u Firenzi
Najpoznatije djelo:

Boanstvena komedija
Sastoji se od tri dijela:
Pakao, istilite i Raj
Struktura epa:
Svaki dio ima 33 pjevanja a
Pakao ima i jedno
uvodno.
Stih: tercina (tri stiha)
U sred.vijeku broj tri je
smatran sretnim brojem a
simbolizira Sveto Trojstvo
Komedija ima 100 pjevanja.
Pisao ju je 14 godina.

Boanstvena komedija

PAKAO

 Glavni protagonis t Boanske komedije jest ljudsko

bie, znatieljno i eljno novih spoznaja, kriti kog
duha
Aluzije na dramati na zbivanja u Italij i tog
vremena (ratovanje izmeu gradova dravica)
Dante je udio za pravedno u i istinom, prognan
je iz Firenze, osuivan tri puta na s mrt.

Put u Pakao nastavlja se vizijom istilita te Raja gdje

pronalazi spasenje ovjeanstva
Na svojem putu susree rimskog pjesnika Vergilija
simbol razuma te svoju ljubav Beatrice (simbol mil osti i
dobrote)

Pakao

Putovanje Paklom
zapoinje 1300.g.
ulaskom u tamnu
umu koja simbolizira
ovjeanstvo ogrezlo
u zlu, bez svjetla Boje
ljubavi i dobrote
Kroz Pakao Dantea
vodi rimski pjesnik
Vergilije i to od
predvorja Pakla pa do
prvog kruga (Limba) i
sve do kraja
najstranijeg devetog
kruga (tu je Lucifer)

Tema: alegorijski prikaz cjeline

svijeta

qNie slike i prizore paklenih

muka:
prostor je pun movara,
ledenjaka,potresa, plamena,
vjetra,;
posvuda su udovita, nakaze,
Paklom odzvanjaju psovke,
jauci, krikovi grenika.
Pakao predstavlja zemaljski
svijet, njegovu izopaenost,
ljudske strasti i poroke.

Ostavite svaku nadu v i koji

ulazite
Natpis na ulazu u pakao
La Divina Commedia (tek joj je
Boccaccio dao atribut
boanstvena) napisana je na
firentinskom narjeju
temelju kasnijeg
tal.standardnog knjievnog
jezika.
Izdana je 1555.g.
Dante je svijet zamiljao poput
kugle s dvije polutke i
paklenom provalijom
nastalom Luciferovim padom
na zemlju

Firenza

ibenska katedrala - detalji

Francesco Petrarca

Francesco Petrarca, Kanconi jer

6. travnja 1327.g. u 13 s ati prvi je
put ugledao svoju ljubav, Lauru
Kanconijer je zbirka ljubavnih pjesama
posveenih gospoi Lauri.
Sastoji se od dva di jela:
1.
Za ivota gospoe Laure
2.
Poslije smrti gospoe Laure
Tema: ljubav ,slava
Motivi: prvi pogled, slatke patnje,
zarobljen u pogledu, zlatne kose,
ruiasti prsti, tisubojno cvijee; ...
Oblik: sonet ukupno 366
Stih: jedanaes terac
Pjesnici u Hrvatskoj koji oponaaju
Petrarcu zovu s e petrarkisti (iko
Meneti, Dore dri, Hanibal
Luci, Ivan Buni Vui).

BOCCACCIO, Decameron

Dekameron = deka hemeron = 10

dana.
Zbirka od 100 novela koje u 10 dana
pripovijeda 7 djevojaka i tri mladia.
1348.g. Bje e iz Firenze zbog kuge;
odlaze na selo. Kako bi im vrijeme
bre prolo, priaju svaki dan po
novelu ne temu k oju taj dan odrede.
TEME:hirovi Fortune, ostvarne
ljubavne elej, tragine ljubavi,
podvale ena na raun glupih
mueva, ale i podvale u kojima
stradaju glupani, o velikim i
plemenitim djelima.
Likovi novela su obi ni ljudi svih
drutvenih slojeva.
Boccaccio je prvi poeo pisati novele;
prvi uvodi u knjievnost svoga
vremena s vjetovnu temati ku.

STARO,
SREDNJOVJEKOVNO

AUTOR

DJELO

NOVO,
RENESANSNO

ALEGOR INOST,
RAZVRST AVANJE
GRJENIKA U SKLAD U
S RELIGIOZNIM
POIMANJEM GRIJEHA

DANTE
ALGHIERI

BOANSTVENA
KOMEDIJA
1302.

Kritinost prema
crkvi; uzor mu je
antika knjievnost;
pisana narodnim
jezikom

NASTAVLJA
SREDNJOVJE KOVNU
TRUBADURSKU
TRADICIJU

FRANCESCO
PETRARCA

KANCONIJER
1327.

Ljubav kao tema

pjesnike zbirke;
pisana narodnim
jezikom

BOCCACC IO U
POTPUNOST I NAPUTA
SREDNJOVJE KOVNO
NASLIJEE I POSTAJE
ZAETNIK NOV IH
TOKOVA U KNJ I.

GIOVANNI
BOCCACCIO

DEKAMERON
1348. 1353.

Velianje ovjekove
inteligencije,
uivanje u
ivotu;pisan
narodnim jezikom

HUMANIZAM U HRVATSKOJ KNJI EVNOSTI

Hrvatski humanistiki pisci piu na

latinskom jeziku ime su se
ukljuili u europski kulturni i
knjievni krug.
Humanizam je razvijen u priobalju
zbog utjecaja Italije, gospodarske
razvijenosti i razvijenosti gradova.
4 knjievna kruga:
ZADARSKI HUMANISTIKI KRUG
(Petar Krava i Juraj Divini)
IBENSKI HUMANISTIKI KRUG
(Juraj igori)
SPLITSKI HUM ANISTIKI KRUG
(Marko Maruli)
DUBROVAKI HUMANISTIKI
KRUG (Ilija Crijevi)

Marko Marul i, Davidijada

Ep Davidias pisan je na
latinskom jeziku
Tema: iz Biblije, starozavj etni kralj
David, njegovi sukobi, ratovi i
ljubavi.
Ep je otkriven tek 1952.g., a tis kan
1954.g.
Davidijada se smatra jednim od
najveih europskih epova.

Alegorinost

DAVID:
Vjeruje u Boga
Mlad i nejak
Oruje: praka
POBJEDA

GOLIJAT:
Ne vjeruje u kr.Boga
Golem, snaan
Oruje: ma
GUBITAK