U svojoj knjizi Elias govori o nauenom obliku ponaanja koje se nazive
civiliziranim. Svako drutvo se moe pohvaliti takvim setom ponaanja, a izvorite mu je najvii sloj stanovnitva. Vrh drutvene piramide predstavlja uzor za ostatak drutva u mnogoemu, pa tako i u ponaanju. Europska drutva u razdoblju prije starog reima poznaju civilizirano ponaanje, gdje je dvor bio uzor ostatku hijerarhije. Taj oblik civiliziranog se temelji na ideji o neasnosti rada za najvie klase. Jedan on poznatijih primjera takvog ponaanja bile su ceremonije kojima se velialo sustav, kraljevsku osobu ili plemiki stale. Tek nakon to se neto prihvati od vladajuih, postaje civilizirano. Sve kulture su na neki nain etnocentrine, i smatraju same sebe boljim od svega to ih okruuje. To se vidjelo u postupanju europskih sila prema koloniziranom dijelu svijeta, gdje su tim teritorijima i ljudima nametali svoje obiaje. Na tim prostorima su esto ve postojali sustavi i drutva koja su prakticirala neke oblike ponaanja, i u skladu s tim imali svoj oblik civiliziranog. Meutim, iz europske perspektive, ti obiaji su se inili primitivnim, tako da Europljani pokuaju uvesti svoje norme ponaanja u praksu. To su panjolci s velikim uspjehom napravili na prostoru June Amerike kojim su vladali. Kao primjer gdje takvo nastojanje nije urodilo plodom moemo uzeti Japan, koji se uspio othrvati vanjskom utjecaju i do danas u velikoj mjeri sauvati izvornu batinu.