Autor je uloio izvanredno velik napor na sakupljanju i sistematizaciji obimne grae, zasad jedinstvene u naoj historiografiji kada je rije

o logorima u Jasegovcu i Staroj Gradiki. Navoenje izvora i biljeaka pojaava dokumentarnost prezentiranih
injenica. Dosadanji napori da se napie i monografski obradi
sistem ustakog terora koji je, meu ostalim, doao najvie do izraaja u osnivanju i funkcioniranju logora masovnih gubilita,
pokazali su da za to nedostaje sva potrebna arhivska graa, pa se
namee potreba povezivanja kritikog, znanstvenog rada s konzultacijama i sjeanjima malobrojnih preivjelih logoraa koji su po
svom osloboenju iznosili svjedoanstva o zbivanjima kojima su
bili svjedoci. Daleko najvei dio grae ovdje se po prvi puta objavljuje u cjelosti.
Ovu knjigu Antuna Miletia treba svakako objaviti kao nadasve vrijedan doprinos poznavanju nastanka i funkcioniranja najveih
ustakih gubilita: logora Jasenovac i Stara Gradika o kojima
u naoj historiografiji gotovo da i nema kritikih, znanstvenih
radova.
(Iz recenzije dr Narcise Lengel-Krizman)
U hronolokom redu, najprihvatljivijem u ovakvim poduhvatima, prezentirana graa u knjizi pokazuje istoriju koncentracionog logora vienu, s jedne strane, kroz mnotvo zakonskih odredbi
i odluka, naloga i naredbi direktiva i raspisa za masovno logorisanje, a s druge, kroz kazivanja preivjelih logoraa i zapisnika V
sasluanja jasenovakih zlikovaca. Ahtun Mileti je prepustio do- .
kumentima da govore o svemu onome to je ostalo od krvave jasenovake drame, da govore o tempu ubijanja i n e u t o l j W j faistikoj gladi koja je prodirala svoje rtve do maksimuma.
Autor je naveo i ' s v e dosadanje procjene o broju rtava u.
Jasenovcu, istovremeno upoznavi itaoca da su ustae mnoge* ljude
zarobljene U borbama ili uhvaene kod kua odvele na ubijanje, u
Gtadinu, a nigdje ih nisu registrovale niti prebrojavale,
I
*
Knjiga Antuna Miletia ima izuzetnu dokumentarnu vrijednost kao izvorite za sva dalja istraivanja i nova saznanja o ovom
ustakom logoru,
Bogat izbor autentinih fotosa i faksimila dokumenata amo
dopunjavaju tragian a W o Jasenovcu.

Biblioteka IZVORI

Urednici
Vidak Peri
Vasilije Kalezi
Borivo je Vulin
Recenzenti
dr Narcisa Lengel-Krizman
Dragoj e Luki
Likovna oprema,
Zoran Brankovi

Antun Mileti
KONCENTRACIONI
LOGOR

JASENOVAC
1941-1945.
Dokumenta
Knjiga I

NARODNA KNJIGA, BEOGRAD

Spomen-podruje JASENOVAC

"... UVAJTE BRATSTVO I JEDINSTVO!

NE DAJTE DA VAM GA NEKO NARUI!
ONO NAS JE KOTALO SKUPO I ZATO
NE DOZVOLIMO DA DATE RTVE
BUDU UZALUDNE. UVAJMO GA KAO
ZJENICU OKA SVOGA! ONO NAM JE
POTREBNO NE SAMO DANAS, NEGO
I SUTRA. ONO E BITI POTREBNO
KROZ DESET GODINA, ONO E BITI
POTREBNO VJEKOVIMA, DOK POSTOJE NAI NARODI...((
Josip Broz Tito
Tuzla, 27. 9. 1946.

PREDGOVOR
Ova knjiga ima svoju vrijednost u dokumentima koji se prvi put
objavljuju a istovremeno pokazuje i stepen razvitka jugoslavenske historiografije, koja, iz raznoraznih razloga, nije bila u dovoljnoj mjeri
okrenuta ovome znaajnom podruju narodnooslobodilake borbe naroda
Jugoslavije. U uvodnom dijelu autor je dao temeljan pregled zloinakih
politikih pobuda i ciljeva, izraenih u zakonskim odredbama o formiranju koncentracionih logora u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, kao i redoslijed njihova nastanka. Zloin, koji je pod vlau ustaa carevao u NDH,
najpotpunije je izraen koncentracionim logorom Jasenovac o emu nam
najbolje govori izvjetaj Komisije za utvrivanje zloina okupatora i
njihovih pomagaa Demokratske Federativne Jugoslavije Meunarodnom
vojnom sudu u Nirnbergu. Taj izvjetaj upravo istie da je okupacijom
Hrvatske i formiranjem NDH sa kvislingom Paveliem na elu osnovan
na obali Save koncentracioni logor Jasenovac. Njega su drali u rukama
najvjerniji agenti vlade Njemakog Rajha ustae. Mladen Ivekovi,
jedan od zamjenjenih logoraa, pie:
Nema pera koje bi bilo u stanju opisati strahote i uasnu atmosferu Jasenovca. To premauje svaku ljudsku fantaziju. Pakao, inkvizicija, najuasniji teror, kakovi nigdje i nikada u historiji nije postojao, krvolotvo divljih zvjeri, izbijanje na povrinu najtamnijih i najogavnijih instikata, kakovi se dosad kod ljudi uope nisu pojavljivali to je malo reeno . . . " .
Zloini koje iskazuje preko 500 dokumenata u ovoj knjizi monstruozno su djelo ustaa. Uz totalno istrebljenje evropskih Roma i Jevreja,
Hitler u zapovjesti o napadu na Jugoslaviju optuuje za tobonju ,,podmuklost" Srbe, mukarce i ene, rasu nie vrijednosti za koje treba
stvoriti zastraujue primjere". U opoj podjeli uloga kvislinga u raskomadanoj Jugoslaviji zloinaki hitlerizam raunao je prvenstveno sa
ustaama. U njihovim je redovima drugi stub te drave", dio katolikog klera sa svojim i klerikalnim predrasudama i historijskim falsifikatima o svome i o drugim narodima. Prikljuila se je ustakom rasizmu i vjerska netrpeljivost protiv pravoslavnih Srba. Srbi u NDH su nia
rasa, strani elemenat u prostoru koji je iskljuivo hrvatski. Zato za njih

nema mjesta kao dotepence" i nekadanje rimokatolike a sada otpadnike od katolike vjere. Hitler je Paveliu dao zeleno svjetlo i za svoju
srbofobiju. Smatrao je, da je i genocid iseljavanje, ubijanje, logorisanje i prekrtavanje Srba uslov opstanka NDH.
Kanjavaju se ne manje nemilosrdno i nekomunisti Hrvati kao i
slobodni zidari, kao na primjer Metrovi, koji su, po njihovim ocjenama,
sluili beogradske reime. Ali zloinaki je umoren i radievac, seljak
knjievnik Pavlek Mikina, kao i velike grupe njegovih suseljana iz Podravine. Dakle, ustaki progoni su klerofaistiki zloin.
Ovakova ustaka rasistika politika glas krvi, rase i zemlje"
nicala je u evropskoj krizi tridesetih godina. Meu tada formiranim
desetinama faistikih zloinakih pokreta" u Evropi nikao je uz zloince
ustae reakcionarnim pravoslavljem indoktrirani faistiki Ljotiev Zbor".
U namjeri da vlada nad 50 evropskih nacija, nad 180 miliona porobljenih
stanovnika, Hitler ne samo u Paveliu i Ljotiu, nego i Nediu, Rupniku,
Drai Mihailoviu i drugim evropskim kvislinzima imao je svoje saveznike.
Dokumenti, toliko brojni u ovoj knjizi, jasno govore da se je bijes
ustaa ve 1941 (16. 9.) oborio i na 250 komunista Sarajeva, jednako
mukaraca i ena, ukljuujui recimo i Vinju Habunek, uenicu od 15
godina. Otpremljen je taj transport na eljezniku stanicu Jasenovac
Krapje. Jednako su se nali pred uasom smrti Srbi, Hrvati, Jevreji i
Muslimani. Tuzlanska i niz iza nje konferencija uglednih Muslimana
poruuju estitima da ive u slozi i ljubavi u tekom vremenu to ih
jedino moe spasiti".
Rasistiki bijes sruio se openito bestijalnom estinom da iskorijeni jevrejski i romski ivalj koji je bio najvie disperziran selei se
Evropom iz zemlje u zemlju. Vladavina ma koje varijante faizma za
njih je znaila samo groznu sudbinu nie vrste ljudi koja jo nije u neuvenom stradanju cjelovito izuena, pa ni na tlu Jugoslavije.
U proljee 1942. formirane su kolone Roma (Cigana) na putu u logor Jasenovac. Gledao sam rijeke Cigana, njihove ene i djecu, kako
su se svakog dana slijevali u Jasenovac" pie Mladen Ivekovi: Dolazili su na klanje. Ubijalo se dnevno na vagone takove ciganadi kovravih glava i krupnih crnih oiju... Ne znam koliko je u Jasenovcu u
svemu pobijeno Cigana. Dok sam ja tamo bio (M. I. do poetka septembra 1942) najmanje 30.000."
Hitler je naumio, i ostvario, gotovo do kraja da jevrejske nacije
nestane iz Evrope. Od ukupno u Evropi stradalih oko 6 miliona Jevreja
(60/o) na tlu Jugoslavije od 75.000 uniteno je oko 60.000. Ostalo je ivih jedva 20/o. Osueni na smrt su slati kao cjelina zajednice, i kao
porodice posebno Romi i Jevreji. Ali ne manje i olujna smrt Kozare.
Nezapameno unitenje djece uasno je i po odvajanju od majki. Svi
su se zajedno nali u istim, uasnim uvjetima. Tu stvarnost optuujuu dok e biti historijskog pamenja pokazao je na zloinaki nain ustaki klerofaizam.
Knjievnica Jevrejka Hana Levi Has, i sama zatoenica u
koncentracionom logoru biljei osjeanja srednjih drutvenih struktura
u logoru. Nismo mrtvi, a mrtvaci smo. Uspjeli su u nama ubiti nae

pravo na sadanji ivot, kod mnogih i na budui, ali najvea tragika lei
u tome to im je uspjelo pomou sadistikih i perverznih metoda da ugase
u nama svaki osjeaj normalnog bia koje nosi u sebi normalnu prolost,
ak i svijest da smo nekad ivjeli kao ljudi". Takvu psihozu u koncentracionom logoru faizam stvara i kroz tzv. unutranju upravu. To je pokuaj razdvajanja zatoenika, da bi se uasan pakao uinio jo uasnijim.
Borbu protiv ovog zla organizuju komunisti. Ubijeni su zato najbolji sinovi nae Partije Zaja, Kerovani, Cesarec, Adija ali i Srbi Pria
i Galogaa i desetine drugih boraca svih naroda prije Jasenovca u koncentracionim logorima Danici", Kerestincu, Jadovnu i drugim. Time su
opet ti borci jasno kazali da hrvatski narod nema nita zajednikog sa
ustakim banditima. Radnici, inteligencija i seljaci smjelo su digli
svoj glas protiv svirepog streljanja srpskog stanovnitva". I njih je upravo zato zloinac Paveli poeo zloinaki ubijati. Jasno je, meutim, i
tada bilo da je okupator glavni vinovnik zla koje izvravaju ustaki
zlikovci.
Taj je kurs bratstva i jedinstva pobjedonosno ovladao u Hrvatskoj
jednim i drugim masama naroda. Zato je Tree zasjedanje ZAVNOH-a
ponitilo osovinsko komadanje Jugoslavije, kao i osnutak i postojanje
NDH. Poniteno je prekrtavanje i nareen povratak stanja knjiga kretenih na 10. 4. 1941. godine. Isto tako da u takovoj tvorevini najcrnjem dobu u povijesti hrvatskog naroda", jednako kao u bivoj Jugoslaviji, hrvatski narod nije mogao ostvariti svoja istinska nacionalna prava.
Progonjeni Srbi u Hrvatskoj ueem u zajednikoj borbi u ulozi prvoborca dali su pomo kod dizanja hrvatskog naroda, dali su dokaze o svojoj velikoj ljubavi prema zajednikoj domovini u borbi, zajedno sa Hrvatima protiv zajednikog neprijatelja.
Okupacijom i komadanjem Jugoslavije posebno je bila teka situacija za komuniste u Hrvatskoj na koje se okomio bijes Pavelia. U
septembarskoj poruci 1941. ovaj zloinac kakvog do sada nije rodila
hrvatska majka", kako kae Tito, poruuje da svaki onaj koji misli da e
u NDH idovskom boljevizmu sluiti mora znati da e mu glava pasti.
Zajedno sa unitavanim genocidom naroda pod udarom ustako-klerikalnog rasizma ginu i komunisti. O tome nam u ovoj knjizi svjedoe
brojni, autentini dokumenti.
Komunisti su 1941. preuzeli odgovornost za sudbinu naeg naroda.
Zloinu sti se suprotstavili i novim, vojnikim oblicima organizovanja.
Kurs na partizanski ustaniki rat nije smio ostaviti opet ispranjene gradove, nije se smjelo dozvoliti da postanu centri reakcije. Ostavljeni na
tim zadacima komunisti su dali bezbrojne rtve o kojima govore i ovi
dokumenti.
Rukovodstvo komunista po tradiciji brige za pale u ruke neprijatelja borce i njihove porodice samim razvitkom postalo je i rukovodstvo
organizacije partijskog rada u koncentracionim logorima. Dokumenti
ovdje po prvi put objavljuju niz izvjetaja iz ove, sa tekim rtvama voene borbe. Komunisti su svjesno prihvatili svoju sudbinu i nastavili borbu u tim daleko drugaijim od uslova robije u bivoj Jugoslaviji.
Oni su organizatori bjekstva kao i svakovrsne solidarnosti i meusobne
pomoi u vidu ekonomskih zajednica. Oni su organizatori politike in-

formacije. Openito i likom diu moral presuenih na smrt, a ne mogu

ak ni pismo tako presueni upravo u Jasenovcu napisati. Dokumenti iz
Stare Gradike reljefno istiu nedovoljno uoenu borbu ena komunista,
zatoenica. U toj borbi stvarala se vrsta meusobna antifaistika i ljudska solidarnost pred strahovitim prizorima zloina. Stvarana je snana
volja i ubjeenje da ovjek moe i duhom i moralom da ostane ovjek
kada je nadahnut viim i plemeniim idealima.
Ustae su se stoga u koncentracionom logoru Jasenovac zvjerski
obarali na komuniste. Rukovodstva su provaljivana, stradala i vjeana,
ali su, meu ostalim, est narodnih heroja u toj borbi pali svjedoci i
dokaz njena karaktera.
Ova knjiga ukazuje na znaajan istraivaki zadatak, odgovor na
pitanje da li je bilo nastojanja i mogunosti oruanim snagama likvidirati snage neprijatelja kompleksa koncentracionog logora Jasenovac (Jasenovac St. Gradika, 25 km) a da pri tome ne poe zloincima za rukom da unite rtve prije osloboenja a u sluaju uspjeha kako ih bez-'
bjedno sprovesti iz logora. Za ovu priliku napomenimo da su Jasenovcu,
poslije pada pod Turke Beograda (1521) snage tadanje odbrane do ovih
krajeva (rijeka Ilova, terra nullis"), odnosno do Slavonske vojne krajine
dali tu ulogu. Pojaana je tvrava (1487) na uu Une u Savu sa Velikim
Strugom u zaleu i boku a na izlazu iz Daruvarske kotline u Posavinu,
odnosno na pravcu toka Une, vezi Maarska Jadran. Stara Gradika na
prastarom prelazu preko Save kao tvrava je postojala ve u XVI vijeku.
Odavde vodi pravac ka drugoj Poekoj kotlini. Takove su po poloaju
i sada 194145. na movarnom tlu koje logorak'o roblje treba da isui.
Pojaane su te snage poloaja odbranom dvokolosjene transevropske
magistrale Dobava Zagreb Novska Beograd. Na svim sastancima Hitlera i Pavelia uz interes za strateke sirovine Hitler zahtijeva
bezbjednu magistralnu vezu sa afrikim ratitem. Pod njemakim generalom u Zagrebu je zatita ove pruge sa tzv. Landesschtzen bataljonima
od prvog dana okupacije. Na voritu Sisak Banova Jaruga Novska
uvijek su jedan ili dva bataljona sa po dva oklopna voza (svaki sa po 200
ljudi, brzometnim topovima i mitraljezima pod oklopnom zatitom).
Pojaani napadi partizana Zapadne Slavonije na magistrale koncem 1941. godine dovode na ovaj zadatak zatitne bataljone tzv. eljeznikih straarskih bojni. Mostovi na Savi i Strugu su zatieni sa po jednom
PA baterijom i mitraljezima. Vidi se iz dokumenata da je ovaj prostor zabranjen za prelijetanje. Poslije toga na svim mostovima grade se zidani
i betonski bunkeri. U SI. Brodu je formirana'komanda zatite pruge. Od
dolaska u Slavoniju prvog dana 1943. godine 189. a u njenom toku i
173. divizija Wehrmachta, a i ona njemaka, od dvije divizije, u Bosni
koja dri dolinu Vrbasa, uvijek ima isturen bataljon na prostoru Nova
Gradika Okuani.
Domobranske snage II domobranskog zbora (korpusa) ovdje dre
dva do tri bataljona. U toku 1942. formira se sa tabom u Daruvaru
aktivnog sastava 1. gorska divizija NDH sa etiri zdruga (po 3.000) od
kojih 1. i 4. zdrug sa osam bataljona (borbenih grupa 700 do 800 puaka) su na prostoru Kutina Banova Jaruga Pakrac. Uz njih izvore
nafte u Goilu (Kutina) dri tzv. Wewi (vojnoprivredni) bataljon (800 Iju-

di) pod direktnim rukovodstvom generala von Horstenaua. U daljem

toku pojaavae se dejstva jednako zrakoplovstva NDH kao i Luftwaffe.
Pokupljeni su 1941. svi amci na Savi. Rijena flotila u SI. Brodu
patrolirala je i iz zapovjednitva Bos. Gradika, Sisak i Jasenovac sa naoruanim amcima. Prilikom zaledenja Save zimi 1941/42. pojaane su
patrole du rijeke.
Poslije napada koncem te godine na Gradinu (28. 12. 41.) kozarakih partizanskih snaga Paveli reagira snanom akcijom ienja prostora Prosare i junih padina Psunja posebnom operacijom tzv. Gradikog
zdruga na elu sa njegovim povjerenikom domobransko-ustakim
satnikom" Luburiem koji ima pokazalo se i u ovome zloinu posebna ovlaenja Pavelia. U rezultatu neuspjehu jasenovaki kompleks se zatiuje sa Ustakim odbrambenim zdrugom sa etiri bataljona.
Uz njega je teritorijalna XVIII ustaka bojna upe Livac Zapolje sa
nizom meusobno povezanih uporita, isturenih vorova zatite magistrale i jasenovakog kompleksa.
Nastojanja uspostave veze i osloboenja logora traju takoreku
od prvog dana njegova osnutka, to se vidi iz komentara niza dokumenata u ovoj knjizi i akcije lana OK KPH Zapadne Slavonije Josipa
Vlaia. Mnoge su rtve date na tome zadatku. Komesar Psunjskog partizanskog odreda narodni heroj Mirko Kljaji uspio je dobiti precizne
podatke o snagama i naoruanju ustake odbrane novembra 1941. godine.
Napad sa svega oko 120 partizana u tekoj zimi 1941/42, a ni vrste veze
sa Kozarom nije bilo, bio je bez izgleda. Pokuaj eljeznikih prometnika,
simpatizera NOP-a, da se eventualno upadne sa pomonim vlakom tzv.
Baievim (srpski faista, kandidat Ljotia za poslanika izbora 1935. i
1938) eljeznicom u logor i iznutra razbije bilo je nerealno.
Vrhovni komandant NOPO i DV Jugoslavije Josip Broz Tito je
iz Foe 31. 3. 1942. dao direktivu tabu Bosanske krajine i za osloboenje koncentracionog logora Jasenovac. Ona je u zbirci. Drug Tito,
lino, zelenom tintom dodaje ovaj post scriptum: Ispitajte mogunost
eventualnog napada na Koncentracioni logor u Jasenovcu, gdje je bilo
oko 10.000 naih zatvorenika, a sada je ostalo jo oko 1.500 ivih naih
drugova. Sve ostalo su poubijali ustaki banditi. Taj napad trebalo bi
organizovati zajedno sa tabom za Hrvatsku, ali tako da se sigurno
uspije." I kao to je 1941. godine obavjetavao svjetsku javnost preko
Kominterne a jugoslavensku Biltenom Vrhovnog taba o pokolju nad
nevinim srpskim narodom u Glini, Vrgin Mostu, Kljuu, itd. tako sada
o ustakom zloinu u Jasenovcu obavjetava Kominternu i svjetsku
javnost.
Zive veze Kozare i Zapadne Slavonije koje su vrste od povratka
prvog iz Slavonije u toku NOR-a proglaenog Narodnog heroja Milana
Stanivukovia i sadejstvo prekida se tzv. Kozarakom ofanzivom. Poslije njenog neuspjeha priloeni dokumenti u ovoj zbirci govore o dogovorima meu ostalim o napadu na stratite Jasenovac.
Poslije satiejstva 1. slavonske (12-te) divizije snagama Vrhovnog
taba u etvrtoj ofanzivi napadom na magistralu i dalje se misli na
osloboenje kor jentracionog logora Jasenovac. Drugovi Stilinovi Mali

rijan i Bogdan Crnobrnja javljaju Glavnom tabu NOPO Hrvatske

(24. 1. 1943.) i ovo:
Unitenje eljeznikog vorita Novske, s tim u vezi napad na
klaonicu broj 1 NDH Jasenovaki logor i mosta na Savi. Za izvedbu tih
akcija miljenja smo da bi trebalo oko dvije divizije i to izvesti kombinovanim snagama sjeverno i juno od Save sa glavnim pravcem dejstva Novska Jasenovac ...".
Slavonija jo nema dvije divizije, a njen prvenac XII divizija
uspjela je, jer su postojali uslovi, spasiti zatoenike, napadom osloboditi
robijae Lepoglave (14. 7. 1943.). Niz akcija, posebno Slavonskog protuetnikog bataljona (Joka, Grbi) i Posavskog odreda na prostoru izmeu Save i magistrale pomogao je grupama zatoenika na vanjskim
radovima da uu u partizanski sastav uz one koji su vidi se po dokumentima uspjeli pobjei, ili su bili razmjenjeni. Niz je drugih akcija
protiv isturenih uporita kao na Krap je (ehoslovaka NO brigada),
ali potpun uspjeh napada na Jasenovac nije bio mogu. Veoma izgledan
dobro pripremljen napad na logor Staru Gradiku prilikom Banjaluke operacije 1944/45. u posljednji as je bio onemoguen.
Na osnovu Drugog zasjedanja AVNOJ-a formirana je Komisija
za utvrivanje zloina okupatora i njegovih pomagaa (8. 5. 1944.). Pripreme za zadatak poele su meu ostalim na savjetovanju pravnika
Hrvatske (11. 8. 1944.) skupom referata Ratni zloini". Okruna komisija za utvrivanje ratnih zloina Nova Gradika izala je na stratite Jasenovca odmah po njegovu osloboenju, a nedjelju dana kasnije i Zemaljska komisija Hrvatske (11. 5. 1945.). Ona je bila. i svestrano struno
ekipirana. U rezultatu odgovornog rada i tadanje spoznaje poslat je
Meunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu izvjetaj o stratitu Jasenovac sa oko 500.000 do 600.000 umorenih zatoenika rtava faizma.
Savezni zavod za statistiku izvrio je na cijelom podruju Jugoslavije popis rtava rata 19411945. Gotovo itavu deceniju poslije
ovoga zastao je ovaj rad. Dilema je bila da li sa pozivom na nekrofiliju
raditi na ovome kompleksu.
Krv je ljudska rana naopaka" to dugo traje i nuno raa historijsko pamenje, odnosno uz stvarnost i mit. Ona po svjetskim iskustvima moe gotovo operativno potrajati i nekoliko generacija. Plemenit je Titov stav sjeanje na Konferenciji u Helsinkiju, da se mnogo
toga iz prolosti oivljava u sjeanjima. Prije svega oni koji su preli
golgotu istie Tito mogu rei da je ovjeanstvo spremno oprostiti mnoga zlodjela prolosti, ali zaboraviti ne smije i ne moe". U nastavku je to i poruke stvarnosti u osloboenju Beograda 1944. godine,
pruene ruke pomirnice svakom estitom, da se vie nikad ne ponovi
pakao" o kome govore ovi dokumenti. Taj plemenit stav mnogi su
prihvatili, ali ne i okorjeli reakcioneri zahtjevom zaborava stravine
historije i njenih aktera. Opravdan odgovor bio je po neki put takav
da ga je opet pokuao koristiti ovinizam u korist isto tako reakcije i
kontrarevolucije danas. Isti gazda, kao i u okupaciji vodi novi bratoubilaki rat. U pitanju je ve slabo kamufliran dananji antikomunizam
sa poznatim u zemlji i mimo zemlje centrima. U pitanju je, dakle, pokuaj unitenja one snage i svih snaga koje ine koheziono tkivo Jugoslavije.

Natovjeanske rtve to ih je unitio faizam su dole u poziciju

da obmanjivai pokuavaju falsificiranjem jer ne radi se o nekim
dopunskim istraivanjima izvui zloinaki politiki kapital. A Jasenovac spada u zloine koji po monstruoznosti ne mogu se uporeivati
ni sa im. U pitanju su zatiranja itavih naroda Srba, Jevreja, Roma
odnosno antifaista Hrvata, Muslimana i drugih. Ne manje su stradali pripadnici narodnosti u NDH kao i slovenaki rimokatoliki sveenici i crnogorski intelektualci.
To treba da zna naa mlada generacija, da prepozna one koji produuju u ovim oblicima i akcijama uasan zloin.
Ve ova knjiga dokumenata ukazuje mladima na ono bitno za genocid: kako on tokom vremena nastaje, to znai. Vidi se da je u prolosti bilo sijaset naina zla za zavaanja ljudi; kako je stvarana situacija
da se sa faistikom ideologijom postane rob svoga instinkta, i rtva
zloinakog idejnog vaspitanja. Stoga ovo nastojanje mora dosei naunu
dubinu istraivanja, jer je smisao ovoga rada uvjerljiva poruka da takovo formiranje svijesti sa svojom tragedijom i zloinom treba da iezne
zauvijek.
Istraivai koji podravaju stil graanskog pristupa historiografiji istiu da je neprijatelj unitio pismene izvore. Zaista, najvei broj
poslatih u logor Jasenovac upuivan je bez ikakvog pisanog dokumenta. Tek je manji broj ovdje u knjizi ti, sauvani dokumenti
hronoloki su poredani i komentarisani. U logoru su pravljeni lani
izvjetaji o smrti pa su ak i oni unitavani. Ubijeni su i ivi zatoenici
koji bi mogli biti svjedoci jer su vie od prosjeka znali.
Cak da su ostali spiskovi dovedenih u logor ili lani izvjetaji
0 uzroku smrti, oni ni blizu ne bi zadovoljili ukupnu potrebu naune
sinteze o koncentracionom logoru Jasenovac. Nje nema bez rekonstrukcije raznih, meu sobom povezanih stanja, na emu e se potvrditi jugoslovenska historiografija na nepodjeljenom osjeaju potovanja ovih
rtava koje su u temelju slobode nae zemlje.
Ostali su ipak nenadoknadivi izvori preivjeli zatvorenici kompleksa Jasenovac. Nema naselja koje je dalo rtvu i u koncentracioni
logor Jasenovac da nije ili referatom, ili knjigom, ili ploom obiljeilo
1 taj svoj doprinos svojoj slobodi. Uz to, treba tragati i dalje za drugim izvorima. Na primjer, arhive NDH eljeznica postoje, ali nisu pripremljene za naunu obradu. Kada se i sa ovoga aspekta sagledaju
i sve ostale postojee arhive koje pokazuje ova knjiga autora Antuna
Miletia, sigurno e biti novih podataka. Niz presuda zloinaca, optuujui materijali iz ovog vremena a povezani sa koncentracionim logorom Jasenovcem kao i obavjetajni izvjetaji, jo nisu izuene za rekonstrukciju injeninog stanja.
Ustaki zloinci su nekoliko puta palili dokumente ali su ostavili
niz fotosa i u ovoj knjizi prezentiranih koji, uz angaovanje preivjelih
zatoenika u identifikaciji, mogu biti izuzetno znaajni izvori injenice strahota koncentracionog logora Jasenovac. Aerosnimci i fotoskice su znaajan dokumentacioni materijal. I preostale, sauvane filmske trake ne manje su u funkciji istraivanja.

Koncentracioni logor Jasenovac izuzetno sloene strukture

stvarnosti zahtijeva stvaralako istraivanje za to je u ovoj fazi jugoslavenska historiografija progresivno napredujui poetno sazrela.
Upravo se prua mogunost irokog spektra specijalistikih profesionalno znaajnih kvaliteta radova u cjelini teme. Zato e istraivaki
postupak karakterizirati intenzivan uzajaman odnos razliitih, specijalistikih naunih metoda iz razliitih oblasti u programu istraivake
akcije.
Pri tome postoji i dalje opasnost padanja u politiki pragmatizam
pod uticajem razliitog tipa formirane historijske svijesti o jasenovakom zloinu. Jasenovac pak zahtijeva da se o rtvi govori samo plemenito istinito, sa dignitetom., Uvijek nedostojni ovjeka ovinistiki i zloinaki ekstremi ne dozvoljavaju u ime povjesne istine" da je vie od
50.000 umorenih u Jasenovcu i to prvenstveno Hrvata, a sve druge
tvrdnje svrstavaju u velikosrpske. A druga strana ne dozvoljava manje
od miliona poklanih iskljuivo Srba. U stvari zloinci tvrde da nije
zloin ono to jeste: nevina rtva prije svega, izdaja, i razbojnitvo,
i hladno, sraunato ubojstvo da ostavi zloinake tragove i u budunosti,
zloin posebne opeovjeanske odrednice genocid.
Opeovjeanska odrednica genocid ima stoga na ovom tlu svoju,
kako istie Krlea, konkretno historijsku dubinu. Zato je danas najprei
zadatak masom injenica koje su tekle u stvarnom ivotu rastumaiti bez
patosa i ponosno odakle traginost naih vlastitih raskola. Dakle, potraiti
u dubini korijene zloinu, razumjeti i nedvojbeno dokazati ,,i u krvavom, kriminalnom piru 1941/45. kolika je ludost nae uzajamno negiranje
koje je postalo izlikom palikuama da zapale na vlastiti krov nad glavom za rauna osvajaa".
Tako koncipirana i ostvarena ova knjiga otvara nove spoznaje i
zadatke cjelokupne javnosti i podstie na saradnju i podrku itavog
poduhvata u daljem istraivanju.
Jefto Sai

UVOD
Nacisti Nemakog Rajha odmah po okupaciji Kraljevine Jugoslavije,
pored ve postojeih zatvora i tamnica, organizovali su itav sistem koncentracionih logora, od kojih su najzloglasniji bili: Banjica, Sajmite kod
Zemuna, Crveni krst kod Nia, Sabac, Celje i Tezna kod Maribora. Takoe i faisti Kraljevine Italije formirali su svoje koncentracione logore
na otocima Rabu, Molatu, Mamuli u Baru i drugim mestima.
U tome nisu zaostajale i vode ustakog teroristikog pokreta, koji
su dobro znali jo pre formiranja ustake Nezavisne Drave Hrvatske,
da u narodnim masama nemaju oslonca i da se na vlasti mogu odrati
samo terorom. Odmah nakon okupacije i proglaenja 10. aprila 1941.
NDH uz saglasnost Hitlera i Musolinija i pod zatitom njihovih trupa,
ustae po ve stvorenom planu u emigraciji sprovode deportovanje,
hapenje i logorisanje kao i masovna i pojedinana ubijanja po rasnoj
i verskoj osnovi Srba, Jevreja i Roma (Cigana) i politikoj komunista,
bez obzira na nacionalnost i demokratski antifaistiki orijentisanih
Hrvata, Muslimana i ostalih naroda i narodnosti sa teritorije NDH.
Ustaka vlada i njene instance, na osnovu naela ustakog pokreta, donele su niz naloga, odluka, odredaba, naredbi i uputstava kojima
je ozakonjena naci-faistika metoda sprovoenja terora i zloina-genocida irokih razmera. Meu ta akta spadaju: zakonska odredba i zapovest o sakupljanju Jevreja i Roma (Cigana) u koncentracione logore,
odluka o obeleavanju utom trakom Jevreja i belom Srba, zakonska
odredba o prekom i pokretnom prekom sudu, zakonske odredbe i druga
akta o prekrta van ju Srba na katolicizam, nalog o iseljavanju Srba u
Srbiju, okrunica o registraciji Srba i Jevreja, nalog za hapenje i
otpremanje Srba, Jevreja i Roma (Cigana) u koncentracione logore,
odluka da se i bez dokaznog postupka Srbi i Jevreji kao nepoudni"
imaju uputiti u koncentracione logore, nalog da se komunisti-Hrvati i
Muslimani i drugi zadre u zatvorima i logorima iako dokaza za krivnju nema ili im je kazna istekla, odredbe o dragocenostima i imovini
onih koji se upuuju u koncentracione logore, dopune odredaba o upuivanju nepoudnih" i pogibeljnih" osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore, uputstvo o postupku sa licima koja se upuuju u
koncentracione logore, kao i odredba da se za jednog ubijenog ustau
strelja 10, za podoficira 20, a za oficira 50 partizana ili lanova njihovih
porodica.

1. Sema

organizacije

ureda

III

UNS-a

poetkom

septembra

1941.

godine

NAPOMENA: Mijo Babi je prvi upravitelj ureda III, a posle njegove smrti
doao je Luburi. Za logor Kruicu nije potpuno sigurno da li ju je organizirao
Luburi ili jo Babi. Mate Mandui bio je asnik logora Slano, odakle je premeten za zapovednika logora Kruica.
u

Da bi ozakonjeno" sproveli u delo, ustae su odmah formirale

itav sistem koncentracionih logora: Danica" u Koprivnici, Kerestinec,
Lepoglava, Gospi, Kruica, Caprag, Loborgrad, Sisak, Jastrebarsko, Tenje, Slano i akovo, te najvee Jasenovac i Staru Gradiku, sa nizom
njihovih stratita: Jadovno, Gradina, Jablanac, Utice, Mlaka i dr. Njihova zajednika komanda Ustaka nadzorna sluba, poznatija po skraenici UNS", bila je sve do 21, januara 1943. kada je ukinuta, a njene
kompetencije prele na Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost.
Prvi ured (odeljenje) UNS-a politiko donosilo je ili potvrivalo odluke o logorisanju, a Trei ured ustaka obrana je pod svojom upravom imao sve koncentracione logore na teritoriji NDH. U stvari, to je
bio centar odakle se rukovodilo unitavanjem ljudi, ena i dece na rasnoj, versko j i politikoj osnovi.
Zapovednici i funkcioneri UNS-a bili su Eugen Kvaternik Dido,
Dragutin Jilek, Filip Crvenkovi, dr Uri, Markovi, Lisak Erih, ubelovi, Viali i Fulanovi, a u Prvom uredu politikom Mirko Vutuc, dr Tomo Vukosav, Vjekoslav Paver, Ivan Saban, Mijo Golubovi,
Ljubo Oreb, Aleksandar Benak, Josip Hajdarevi i dr., dok su na elu
III ureda-ustake obrane bili Mijo Babi, Vjekoslav Luburi, Stanko
arac i Jakob Dal, a u tajnitvu Ljubo Milo, Danica Herceg, Nada Tomas, Branko Slipevi i mnogi drugi ustaki oficiri i funkcioneri. UNS
je imao svoje ispostave urede ustakog zatitnog redarstva u Banja
Luci, Sarajevu i Zagrebu koji su u najvie sluajeva, pored upana i
podupana, logorisale nevino stanovnitvo. Kao neposredni komandanti
logora i lanovi uprava i zamenici pominju se: Ivan Rako, Ivica Brkljai, Antun Maji, Joa Moravec, Stipe Prpi, Josip Sudar, Ivan Maks,
Ivica Maks, Ivica Matkovi, Milo Ljubomir, Petar Brzica, Filipovi
Majstorovi Miroslav,' Hadija Josip Mataja, Mirko Slikovi, Dinko
Saki i Piili ing Hinko, a u logoru Stara Gradika: Mile Orekovi, Ante
Vrban, Stjepan Bosak, Joo Matijevi, Mato Mandui, Nikola Gadi
i drugi. Kad je Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost preuzelo
logore za komandanta je postavljen pukovnik Marko Pavlovi. Ali se
praktino nije nita izmenilo, u zatvore i logore se i dalje trpalo nevino
stanovnitvo i muilo i ubijalo kao i dotad. Re je samo o manevru
Pavelia, da sve stavi pod komandu I ustakog odbrambenog zdruga,
i tako ostane sve po starom sistemu, samo pod drugim imenom.
Ustae su odmah po proglaenju NDH zaposele kaznionu Okrunog
suda u Gospiu i u nju od juna 1941. poele logorisati Srbe i Jevreje
shodno rasistikoj i verskoj politici ustakog pokreta, a, i komuniste i
antifaiste kao politike protivnike. Tako je ta kazniona pretvorena u
koncentracioni logor Gospi sa stratitem Jadovno na Velebitu. Dnevni
kapacitet koncentracionog logora Gospi bio je 2.0003.000 logoraa
(ljudi, ena i dece). Da bi se smanjio njihov broj i omoguio priliv novologorisanih, ustae su svakodnevno odvozile logorae u logor Slano
na ostrvu Pagu (prema proceni, kroz taj logor je prolo oko 16.000 lica)
a ostale su vezane u lance i ice, u grupama od 200 do 400, pre i posle
podne odvodili na stratite Jadovno, udaljeno oko 20 km od Gospia.
Masovni priliv logoraa u koncentracioni logor Gospi otpoeo je
jula 1941. i trajao sve do polovine avgusta 1941. godine. Poetkom jula

2. Sema organizacije ureda III VNS-a 1941. godine

1941. UNS donosi odluku da se vie niko ne alje u koncentracioni logor Danicu u Koprivnici", ve da se Srbi, Jevreji i komunisti u grupama upuuju u koncentracioni logor Gospi". U vezi s tim, Ravnateljstvo ustakog redarstva u Zagrebu izdalo je okrunicu da se Srbi i Jevreji moraju odmah otpremiti u konclogor Gospi". I ostala ravnateljstva ustakih redarstava irom NDH svojim odlukama i propratnim aktima alju Srbe, Jevreje i komuniste u koncentracioni logor Gospi".

ematski prikaz koncentracionog logora Jasenovac sa svim objektima

koji su izgraeni od avgusta 1941. do aprila 1945. godine.
Koliko je nedunih ljudi ubijeno u koncentracionom logoru Gospi
i njegovom stratitu Jadovno do 21. avgusta'1941. tj. njegovog postojanja,
teko je zasad tano utvrditi jer su mnogi dokumenti uniteni. Zbog toga
se o broju ubijenih uglavnom susreu razne procene. Tako u jednoj pro-

ceni od jula 1942. pie da je samo u avgustu 1941. u Gospiu ubijeno

18.000 logoraa, a u jednoj izjavi iz istog perioda ali sa ustake strane
pie da je logor Gospi progutao 28.500 dua. Prema izjavama logoraa
koji su preiveli taj logor smrti datih 1942. godine, a i u posleratnim
radovima i publikacijama, broj ubijenih se kree od 30.000 do 48.000
lica. Budui da su preiveli logorai pratili koliko se njihovih drugova,
vezanih u lance i ice, tokom jula i avgusta 1941. svakodnevno odvodi
u Jadovno, a ne vraa (proseno 600 u toku dana), nije teko utvrditi da
je broj ubijenih preko 30.000 lica.
Koncentracioni logor Gospi, zbog italijanske okupacione demilitarizovane zone (poela 15. avgusta 1941) a uslovljena razvojem narodnooslobodilakim ustankom krajem jula i poetkom avgusta 1941. ustae
su morale na brzinu preseliti Poslednji logorai koji nisu stigli na red
da budu ubijeni prebaeni su 19, 20. i 21. avgusta preko Jastrebarskog u
novoformirani koncentracioni logor Jasenovac, a neki i u konclogor Kruicu kraj Travnika.
Obavetenje o izvoenju javnih radova, kao i o tome da su gotove
prve barake za prijem prvih radnika koji e raditi na regulaciji Trebia i Lonje, tj. isuivanju Lonjskog polja iji je projekat raen jo u
prolom stoleu, ustake novine su objavile 23. avgusta 1941. Re je o
barakama podignutim kraj sela Broice i Krap je u neposrednoj blizini
Jasenovca. Prvi logorai su poeli pristizati teretnim vagonima na elezniku stanicu Jasenovac 20. i 21. avgusta 1941. Odatle su sprovoeni
na livade kraj sela Broice sa june strane Struga, uz umu Donja Krndija i put NovskaJasenovac. Na tom mestu je bila podignuta jedna-dve
barake a na ulazu straara i dva straarska tornja, sve to ograeno
bodljikavom icom. Svi oni koji su tokom avgusta pa do poetka oktobra 1941. upueni u koncentracioni logor Jasenovac bili su smeteni u
barake kraj sela Broica. Logorai u svojim izjavama taj logor nazivaju
Broice I, Broice II, Suma i Broke Jesenice, a ustae i Versajev. A
oni koji su u koncentracioni logor Jasenovac upuivani od kraja septembra pa do 15. novembra 1941. logorisani su u dve barake podignute kraj
sela Krapja na livadama uz rub ume Gornja Krndija. Zbog plavljenja
terena, u ovaj logor ubrzo su preseljeni logorai sa barakom iz Broica,
s tim to ih je najvei deo pre i za vreme selidbe pobijen. Tako jef od
kraja septembra do 15. novembra 1941. postojao samo koncentracioni
logor Jasenovac, kraj sela Krap je, ili kako su ga logorai zvali
Krapje I, odnosno Krapje II. Kad je usledila i selidba logora Krapje,
takoe zbog plavljenja, u njemu je bilo oko 3.000 logoraa od kojih je tu
selidbu na novo podruje koncentracionog logora Jasenovac, u Ciglanu
(Ozrena Baia), preivela samo polovina. U novom rej onu koncentracionog logora Jasenovac, pored Ciglane, nalazila se pilana i neki drugi
objekti, a u samom Jasenovcu su poetkom 1942. i Koaru pretvorili u
deo koncentracionog logora Jasenovac. U stvari, Broice, Krapje, Ciglanu i druga mesta jednog te istog logora ustae su nazvale Ustaka obrana Zapovjednitvo sabirnih logora Jasenovac".
Prema nekim izvorima i izjavama, u tom logoru (Broice i Krapje)
od 21. avgusta do 15. novembra 1941. ubijeno je 8.000 do 12.000 logoraa.
Jedan od logoraa koji je polovinom oktobra 1941. doveden u koncentra-

cioni logor JasenovacKrapje pie da je zaveden u kartoteku pod brojem 28.221. S obzirom da je preseljenje u Ciglanu preivelo oko 1.500,
ispada prema tome podatku da je broj ubijenih u tom periodu preko
25.500 Srba, Jevreja, klasno organizovanih radnika bez obzira na nacionalnost, j ugoslovenski orijentisanih Hrvata, komunista i neto slobodnih
zidara.

Jasenovac, naselje na uu Une u

Savu.

Zelezniki magazin koji je slutio

kao prihvatna stanica za
jasenovake logorae.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je opasan icom, zidom, nasipom,

obalom Save, zidanim bunkerima i visokim osmatranicama s
mitraljeskim gnezdima.

Prve barake u jasenovakom logoru podignute su u jesen 1941. godine.

Pored zvaninog naziva za logor Zapovednitvo sabirnih logora
Jasenovac", ustae i njihove instance su upotrebljavale i ove nazive:
Koncentracioni logor Jasenovac", Sabirni logor Jasenovac", Zbirni logor Jasenovac" i Sabirni i radni logor Jasenovac". Prema tome, kad se

pominje koncentracioni logor Jasenovac IH-a, Ill-b, i III-c ili pak radne
grupe I lanara, II umska sitolarija-pilana, III ciglana, IV koara, V
graevinska, VI elektrina centrala, VII tehnika poslovnica, IX krojake
i postolarska radionica za ustae i IX-a za logorae, E-ekonomija i BS-brzi
sklop, onda se to odnosi na delove tog unutranjeg naziva jedinstvenog
logora. Naziv Sabirni i radni logor. Jasenovac" usledio je Pavelievom
odredbom od 25. novembra 1941 ,,o upuivanju nepodobnih i opasnih lica
u sabirne i radne logore", kao i njenom dopunom kako postupati sa osobama koje se upuuju u radne i sabirne logore". Meutim, Ustako zatitno redarstvo Zagreb i dalje pie Zapovjednitvo koncentracionog logora Jasenovac", a i upska redarstvena oblast u Sarajevu kad izvetava
velikog upana, ko je sve odveden, pie koncentracioni logor Jasenovac".
I sam tajnik ispostave UNS-a u Banja Luci Antun Rebac u svojoj slubenoj zabeleci od 29. decembra 1941 pie da su taoci otpremljeni u
koncentracioni logor Jasenovac".
Prema tome, promena naziva sa dodatkom radni" nije prihvaena jer se nije radilo ni o kakvom radnom logoru ve o koncentracionom
logoru smrti u okviru jedinstvenog sistema konclogora pod komandom
UNS-a. Isto tako, kad je re o sistemu koncentracionih logora, proizilazi
da pored Jasenovca tu spadaju i logori Stara Gradika, akovo, Tenje,
Lobograd kod Zlatara, Gornja Rijeka na Kalniku, Kruica kod Travnika,
Lepoglava, Gospi, Jastrebarsko, i Sisak, a u irem smislu svi oni predstavljaju deo sistema logora Nemakog Rajha. Svi su oni bili pod jedinstvenom komandom i svaki od njih je imao svoju organizacionu strukturu
manje vie slinu, i sa istim ciljem, da na sve mogue naine: ubistvenim radom, zimom i egom, eu i glau, boleu i malaksavou i najvie masovno i pojedinano tako iscrpljuju ubiju to vie logoraa na
pojedinim mestima logorima ili stratitima tih logora kao to su Broice, Krapje, Ciglana, Koara, Utice,1 Gradina, Mlaka, Jablanac i niz
drugih. enski deo logora u Jasenovcu bio je naj pre smeten na tzv.
ekonomiji" a zatim u jesen 1944. premeten u zidanu jednospratnu
zgradu. U toj zgradi dolo je konano do likvidacije logora aprila 1945.
godine. Prva vea grupa ena dovedena je iz logora Stara Gradika u leto 1943. Pored toga to su radile na ekonomiji, ile su na poljske radove
u Mlaku i Jablanac. Pored ustake strae, jedna ustaica je zapovedala
enskim logorom, preko logornice koju su izabrale logoraice3. Kad su
ile na rad imenovan je rukovodilac poljskih radova, tj. desetar. Logoraice koje su pripadale NOP-u, ilegalno su pripadale Zajednici"
koja se sastojala od manjih ili veih grupa sa svojim ekonomom. Ekonomi su imale stalne sastanke i dogovore pod rukovodostvom lana KPJ,
kako da ivot u logoru uine snoljivim i da klasno nediferenciranu
masu koja je dolazila po liniji genocida pokrenu u borbu pod ovim tekim uslovima.
U jesen 1944. brojno stanje bilo je 5001.000 ena, isto tako stalno su pristizali novi transporti, a i svake veeri je prozivano 100200
1

logor.

Selo u meureju Save i Une, pominje se od maja 1942. i kao ciganski"

Selo u sklopu logora Jasenovac se pominje od maja 1942.

Prva logornica logoraica je bila Ljubica uri, a zatim Danica Dasovi,
Stefica Belak i Pina Vlah.
2

ena za likvidaciju. U to vreme su ene uglavnom radile u ustakom

veeraju, krojanici, na uvanju krava u Jasenovcu i Utici. Do kraja
postojanja logora, ukoliko nisu zamenjene sve su pobijene.
Kad je re o koncentracionom logoru Stara Gradika, koji je od
kaznenog zavoda zavoda Ministarstva unutarnjih poslova NDH pretvoren krajem 1941. i poetkom 1942. u koncentracioni logor, njegov
zvanini naziv je Ustaka obrana, Zapovjednitvo sabirnih logora Stara Gradika". Muki logor obuhvatio je zgrade bive kaznionice.
U njemu su se nalazile nastambe zatoenika smetene u nekadanjoj tvravi, sa irokim hodnikom zatvorenim eleznim reetkama. U
dvoritu se nalazila novo podignuta zgrada za radionice. U tom starom
delu nekadanjeg zatvora, a sada logora smeteni su bili uglavnom Jevreji i Srbi. Na gornjem spratu nalazile su se tzv. spavaonice i ambulanta.
Pored ove zgrade nalazila se posebno tzv. K" nastamba, pa ustaka bolnica, a u podrumu najgora muilita. Ceo taj prostor u kojem se nalazio
mlin, pekara i neke radionice bio je ograen zidom. Izvan tog prostora
bile su zgrade ekonomije, mesnica, mlekara, staje, svinj ci i dr. Pored
zgrade Zapovednitva logora, tu se nalazila i katolika crkva.4 Na drugoj
strani od ulaza u muki deo logora bio je ulaz u Kulu. U Kuli su boravile ene, a u martu 1942. ustae elei na nacionalnoj osnovi podeliti
i komuniste su odvele ene zatoenice po narodnosti Hrvatice u takozvani hrvatski enski logor tj. u 56 starih zgrada postojee kaznione,
ispoetka ograen od Save bodljikavom icom, a pred kraj 1942. zidom.
U samom poetku bio je predvien za nepoudne" za ustaku NDH
Hrvate i Muslimane. No, to nije ostvareno jer su u njega poeli, odmah
januara i februara 1942. trpati pored komunista i antifaista bez obzira na nacionalnost, na osnovu sprovoenja politike genocida Srbe, Jevreje i Rome (u veem broju ene sa decom) i to sa jedinim ciljem da
ih na sve mogue naine to vie ubiju po brojnim radionicama" i
ekonomijama" u stvari stratitima Mlaka, Jablanac, ili zloglasnoj
4 I u toj crkvi je vreno prekrtavanje Srba, to je svojevrsain genocid-verski teror davno planiran od klerofaista-ustaa, Rimokatolika crkva je prihvatila
ustaki reim kao dravni poredak. Dala je legalnost ustakoj vladi u NDH. Alojzije Stepinac je ve 10. aprila 1941. u NDH video u tome boju providnost. Potvrdio je taj stav pose tama Kvaterniku i Paveliu, i pozivom sveenstvu da ispune
svoju dunost prema mladoj NDH. Pojedini sveenici suprostavili su se toj Stepinevoj politici, kao na primer nadbiskup Ujai, mostarski biskup Mii, te biskup starokatolike crkve, antifaista dr A. Dankovi, muenik jasenovakog logora,
i drugi. Posle saveznikih odluka u Moskvi postavilo se pitanje odgovornosti, za
sve vrste genocida pa i ovu koju je sprovodio Stepinac sa ustaama prekrtavajui
Srbe. Konano, treba rei da je ZAVNOH 25. 8. 1944. ponitio sve odluke o prekrtavanju Srba, tj. uinio ih nitavnim. Naredio je povratak na stanje 10. aprila
1941. godine. Mnoge publikacije, istiu da su nasilni prelazi na rimokatoliku veru
bili zaista lani, ali ne sipominju ovu znaajnu odluku ZAVNOH-a. Nasuprot, pojedinci kao dr Duan Kai u knjizi Srbi i pravoslavlje u Slavoniji i sjevernoj
Hrvatskoj", Zagreb, 1967. pie: Srbi po osloboenju, koji su preivjeli, vratili su
se u svoju vjeru i crkvu, odnosno smatrali su sve ono to se dogodilo za vrijeme
rata u pogledu vjerske pripadnosti kao sredstvo za spasavanje koje sada nije vie
potrebno. To je bila i teza nadbiskupa A. Stepinca, a sada njegovih istomiljenika,
koji ne navode odluke ZAVNOH-a, a kamo li ta je bilo sa 730 pravoslavnih sveteinika, poruenim crkvama, spomenicima kulture >i umetnosti, kao i sa nenadoknadivom graom i bibliotekama na teritoriji NDH. Na primer, u Pakracu su nestale arhivalije iz 18. i 19. veka, a 56 crkava je potpuno i delimino uniteno, itd.

ti

3. Sema organizacije ureda

III

UNS-a

sredinom

1942.

godine

Kuli i podrumima bolnice. U prvoj polovini 1942. ovaj logor je bio pod
komandom ispostave UNS-e u Banj oj Luci.
Poto su oba ova logora bili logori smrti, postavlja se pitanje, koliko je logoraa u njima izgubilo ivote u toku 1942. godine. Svakako
da zasad nema pouzdanih izvora da se to utvrdi. Ostaje samo mogunost
da se vre procene iz parcijalno sauvanih dokumenata raznog karaktera
i provenijencije. Tako na primer u jednom dokumentu pie da je brojno
stanje u koncentracionom logoru Jasenovac, krajem decembra 4.000 lica,
a kad je meunarodna komisija" 5 6. februara 1942. obila taj logor u
njemu je bilo svega 1.450 lica. Znai, samo od ukupnog broja ubijeno je
u januaru 1942. godine 2.250 logoraa, a 300 ih je prebaeno u logor
Stara Gradika. Slinih primera ima dosta. Po nekim podacima u 1942.

ematski prikaz Kaznione" u Staroj Gradiki koja je od 1942.

organizaciono pripadala sistemu jasenovakog logora.
dnevno je . u koncentracionom logoru Jasenovac ubijano 20200, te da
je do aprila iste godine ubijeno 56.000, 1012.000 i 1520.000 logoraa, itd.
8
Ovo Hitlerovsko-Himlersko iskustvo koristili su i ustae da obmanu javno
mnjenje u NDH koje nije odobravalo zloine u logorima. Tako je Paveli povodom
godinjice NDH donosio amnestije" za javnost i organizovao u saranji sa Gestapoom nekoliko meunarodni" komisija u koje se ukljuio i Vatikan, da dokae
da nije istina o zloinakim postupcima u logoru Jasenovac. I pojedini ustaki funkcioneri su poseivali logor sa naimerom da uvere javno mnjenje kako je u logoru
med i -mleko". A da istina o logoru ne ibi prodrla u javnost, iseljena su i sva
sela oko Jasenovca, i pretvorena u ustaka uporita.

Moe se zakljuiti da su 1942. u oba ova koncentraciona logora dok

su postojali izvrena najmasovnija likvidiranja ljudi, ena i dece. No,
nisu ustae koje su osiguravale logor JasenovacStara Gradika ubijale
samo u logoru. Njihove kaznene ekspedicije pod komandom Maksa Luburia su polovinom avgusta 1942. u Poekoj kotlini, selima Pavlovci
ubili 108 lica, a u selu Pasikovci 70 ena i dece sa Kozare. Ovaj krvavi
pir nastavili su u selima Brestovac, Bolomaa, Busnova, Deevac, D. i G.
Gucane, Resna i drugim selima ubivi tom prilikom oko 2.000 lica.

Jutni ulaz u koncentracioni logor

Stara Gradika sa crkvom koja je
sruena u toku rata.

Pogled u krug logora

Stara Gradika,

Austro-ugarsku tvravu u Staroj Gradiki ustae su pretvorile u

zloglasni logor muilite ljudi, ena i dece.
Da se tragovi masovnih zloina iz 1942. izbriu, pobrinula se Ustaka nadzorna sluba i lino Maks Luburi. U decembru 1942. i januaru
1943. po nareenju Luburia unitena je sva postojea kartoteka i dokumentacija koncentracionih logora Jasenovac i Stara Gradika spaljivanjem. S obzirom da je doznao da predstoji 21. januara 1943. godine
Pavelieva zakonska odredba o ukidanju Ustake nadzorne slube, smenjivanje njega i drugih ustakih funkcionera koji su imali funkcije po
logorima. Luburi je brojno stanje u koncentracionim logorima Jasenovac i Stara Gradika sveo na minimum, ustrojio novu kartoteku i takvo
stanje predao novim komandantima i. funkcionerima u okviru Ministar-

4. Sema organizacije ureda III UNS-a u toku :1943. godine

Y7

stva unutarnjih poslova, tj. Glavnom ravnateljstvu za javni red i sigurnost, od tada nadlenom za koncentracione logore na teritoriji NDH.
U poetku koncentracioni logor Jasenovac je bio primitivan, ograen sa vie redova bodljikave ice. Tokom vremena tri etvrtine logorskog prostora opasano je zidom visokim 35 metara, a etvrta strana
bila je prirodna ograda reka Sava. Na samom zidu bilo je sedam zidanih
straarnica, tako rasporeenih da je sa njih bilo lako kontrolisati ceo logorski krug i bliu i dalju okolinu. Iz straarnice su virile puke i mitraljezi. Sve straarnice bile su snabdevene dovoljnom koliinom municije
i ogromnim reflektorima, koji su prema potrebi osvetljavah svaki kutak
logorskog kruga i okoline. Na samom zidu, sa gornje strane, bili su postavljeni redovi bodljikave ice izmeani sa icama u kojima je bila
elektrina struja. Ulazak i izlazak iz logora bio je mogu kroz dvoja
vrata od jakog drveta, ugraena u zidanu ogradu, oko kojih su bile posebne straarnice sa dvostrukom straom. U ovom logorskom prostoru,
osim baraka za zatoenike, nalazile su se razne zgrade, u kojima su bili
smeteni: uprava logora, razne radionice, magazini itd. Od logorskih
prostorija najpoznatijih po zlu!u ovom logoru bili su: Ciglana" Glavno
skladite", Piilijev krematorij", Sablasno jezero", Zvonara", Tunel",
Granik", Skela", Lanara", Pilana", Mlin" i Stolarija".
Meutim, kada se misli na koncentracioni logor Jasenovac, uglavnom se to odnosi na Ciglanu", koji je bio najvei i u kom su poinjena
najstranija zverstva. Tako je od polovine novembra 1941. do 23. aprila
1945. koncentracioni logor Jasenovac bio najvei logor smrti i u njemu
se dnevno nalazilo 34 hiljade logoraa. U njega su ustae uz saradnju
nemake okupacione uprave NDH, trpale sve nepoudne i pogibeljne
osobe za javni red i sigurnost". Maks Luburi je svojim potinjenima govorio: . . . Pod svaku cijenu treba da nastojimo unititi Srbe u NDH bez
milosti, jer to je program koji se mora izvriti". Iako je ustaka nadzorna" sluba u Jasenovcu te nepoudne osobe" razvrstavala na one koje
treba odmah likvidirati pritvorenike i one koji su registrovani i rasporeeni na radove logorae, ipak im je sudbina bila ista ubijani su
na najzverskiji nain. Masovna ubistva u Gradini stratitu koncentracionog logora Jasenovac poela su poetkom 1942. godine. Prvu takvu
zloinaku akciju izvrio je ustaki porunik Stania Vasilj, kada je
preko Save prevezao u Gradinu grupu od oko 300 Srba i tamo ih likvidirao. Od tada, sve grupne i masovne likvidacije logoraa i dopremljenog naroda vrene su uglavnom u Gradini. Tu je stradala grupa od oko
8.000 seljaka dovedenih iz Slavonije, te grupa od oko 7.000 Kozarana,
gotovo svi Romi (Cigani) sa teritorije NDH i brojne grupie jevrejskih
ena i dece i brojne partizanske porodice iz Livna, Konjica, Prijedora,
Banja Luke i drugih mesta i krajeva Bosne i Hercegovine.
Tim masovnim zloinima hvalio se oktobra 1942. i sam Vjekoslav
Luburi ,,i tako smo vam mi u ovoj godini dana ovdje u Jasenovcu poklali vie ljudi, nego je Osmanlijsko carstvo za cijelo vrijeme vladavine
Turaka u Evropi".

5. Sema organizacije ustaSke obrane u toku 1944. godine

U veini sluajeva masovno su unitavani Srbi, Jevreji i Romi (Cigani). Tako su itava sela i krajevi nastanjeni Srbima otrgnuti sa pradedovskih ognjita i sve do poslednjeg, i staro i mlado, muko i ensko,
dopremljeni u koncentracioni logor Jasenovac i Staru Gradiku. Ako

odmah nisu upuivani na stratite Ciglanu, Utice ili preko Save u

Gradinu, bili su osueni da pomru od zime ili ege, ei ili gladi, od bolesti i malaksalosti. Svi oni kojima je u specijalnom kartonu pisalo da se
upuuju na prisilan boravak u trajanju od tri godine, bili su uglavnom
odmah ili ubrzo likvidirani na Graniku maljevima ili poklani noevima.
No, i oni koji su rasporeivani na radove, poubijani su ili spaljivani u
Piilijevoj pei" neto kasnije, ili su pomrli od iznemoglosti radom, pokoeni zaraznim bolestima, ili, naposletku pobijeni u povremenim masovnim masakrima u cilju smanjenja broja zatoenika. A jedan broj zatoenika jasenovakog i starogradikog logora ustae su preputale nemakoj okupacionoj upravi NDH. Oni su transportovani na rad u logore
u Nemakoj i Poljskoj.
U odnosu na broj umorenih, mali je broj zatoenika logora Jasenovac i Stara Gradika, koji su na neki nain ostali ivi ili bili otputeni
ili zamenjeni za ustake ili nemake oficire, zarobljene od jedinica NOV
i POJ, i onih koji su uspeli da se spasu bekstvom. Tako je u stvari ovaj
radni logor" bio pravo muilite i stratite najveih razmera i najsramnija institucija koju su stvorili ustake voe pod pokroviteljstvom nacista Nemake. To je bio pakao, iz kojeg se nije izlazilo iako su ustake
vlasti isticale da Jasenovac nije leilite, ali nije ni muilite". Ta njihova tvrdnja bila je lana kao i ona da politike zatoenike" lee od svih
otrovnih ideologija i pogleda, da su Srbi i Jevreji samo internirci, da se
Cigani prvi put u svojoj nomadskoj istoriji privode konstruktivnom radu, a u stvari svi su zavravali na stratitima logorskog podruja Jasenovac i Stara Gradika.
Po nainu kako su rtve muene i ubijane, kako su nepojmljivo
zverski maltretirani logorai, kako su strano zlostavljana i ubijana deca
i starci, kako su odvajane majke od dece i ubijani oevi njima naoigled,
kako su silovane keri i unitavani sinovi u prisustvu bespomonih roditelja, kako je istrebljivan srpski, jevrejski i ciganski narod, posebno
komunisti i antifaisti Srbi, Hrvati, Muslimani, Slovenci,6 Crnogorci i
drugi, koncentracioni logor Jasenovac i Stara Gradika prevazilaze sve
ono to bi i najpokvareniji um mogao da zamisli i ostvari.
Narod je Jasenovac i Staru Gradiku nazivao logorima smrti, no to
ime ni priblino ne daje pravu sliku patnji bezbrojnih desetina, pa i
stotina hiljada nevinih muenika. To strano ime ni izbliza ne oznauje
i ne sadri ono to je reima mogue opisati, to ni umetnik slikar,
vajar ili pesnik ne moe prikazati, jer sve ono negativno, patoloko i
zloinako to je karakterisalo itav ustaki pokret sve to, ovde skupljeno, izbilo je kao najstranija sramota i prokletstvo prevazilazei svojom perfidnou, krvolotvom i gadou sve najstranije grobnice i muilita u pakao od Hitlera i Musolinija baene Evrope.
Ustae su svakodnevno ubijale zatoenike pojedinano, u manjim
ili veim grupama, i masovno. Taj masakr ustae su vrile na vie naina: ubijanjem iz puaka, automata, mitraljeza i revolvera, klanjem noevima, kamama, bajonetima, sekirama, bradvama i bodeima, zatim
drvenim maljevima, gvozdenim ipkama, ekiima, koevima i korbaima. Umorstva su vrena i veanjem, spaljivanjem u Piilijevom" kre Procenjuje se da je u logoru Jasenovac ubijeno 1.0001.500 Slovenaca.

matoriju, paljenjem delova tela, gaenjem nogama i davljenjem u vodi.

Teko je i zamisliti ta su podnosili logorai ograeni icom bez i jedne zgrade, upe ili nastrenice, izloeni najstranijoj meavi i vejavici
i temperaturi do minus trideset stepeni, a uz to pregladneli i odeveni i
obuveni u dronjke. Nita nije bilo bolje ni u letnjim mesecima, kada su
zatoenici bez vode za pie, danima na najstranijoj vruini, podnosili
strahovitu e, sve dok ne popadaj u od sunanice. Uz to milijarde parazita, vai i buve, ispijale su poslednju snagu tih muenika i prenosile
sigurno pegavac i druge zarazne bolesti. Bez trunke hlada ili zaklona
osim senke najblieg kraj sebe, zalazak sunca i no doekivani su kao
neko olakanje. No, to je bio samo poetak nove nevolje. Na podvodnom
i movarnom podruju na kojem se nalazio koncentracioni logor Jasenovac
harali su rojevi komaraca i napadali logorae oduzimajui im jedinu
priliku za odmor. Tako se nije znalo da li je stranija zima ili leto, da
li je tei dan ili no, da li glad i e ili stalna groznica i; temperatura
tifusara i malariara, koju je leti blaila nou i zorom samo pokoja kap
rose. Ili pak smrt kad logorae zatvore u elije Kule, pa tek otvore
posle 1520 dana.
Ustaka uprava u logoru ili tzv. eksterna na elu sa zapovednikom
logora imala je i sedam raznih .odseka. Oni su vodili ,brigu" o
nainu rada i ivljenja logoraa u logoru. Pored izdavanja naredbi za svakodnevni rad, snabdevainje i ekonomisanje, ta uprava je odreivala kazne,
vodila isleenja, nareivala muenja i ubijanja logoraa, vodila administrativni posao i imala kontakt sa nemaakim i ustakim instancama i jedinicama van logora. Pored te uprave postojala je i unutranja logorska
uprava zatoenika". Na elu te uprave foruma nalazio se logornik
zatoenik, a njemu su bili potoinjeni grupnici, stotnici, pedesetnici i
desetari ikoje su ustae odabrale i postavili. Izabranici su bdli iz redova
u veini disciplinskih i kriminalnih prestupnika na izdravanju kazni lienja slobode i popravfka. Ti, u veini sluajeva dounici su se popravljali tako to su bili okrutni, nemilosrdni i svirepi i sa batinama i toljagama
uvek bili za petama logoraima. No, na te poloaje postavljeni su drugi
odabrani logorai slobodnjaci bilo kao strunjaci za pojedine vrste radova, bilo da su odranije bili u vezi s agenturnim slubama ili su na te
poloaje doli podmiivanjem, a bilo je i sluajno odabranih i dobrih ljudi
komunista. U ve&ni svoj izbor su pred ustaama uvek nastojali da
opravdaju sprovodei strog nadzor nad ostalim zloincima, ali su i oni na
kraju u veini zavravali na stratitima. Osiguranje i uvanje logora bilo
je povereno, u poetku ustakoj eti, a zatim Zdrugu ustake odbrane",
koji se sastojao od taba i sedam satnija, ukupne jaine od oko 1.500
ustaa.
I sami logorai uglavnom komunisti, antifaisti i simpatizeri NOP-a su
pokuavali da se organizuju i prue otpor. Taj otpor je bio u neizvravanju normi, u upornom nastojanju da se preivi i da se sauva dostojanstvo. Znali su logorai, da je put do organizovanog otpora vodio jedino
kroz organizaciju zatoenika d njihovo meusobno povezivanje i uspostavljanjem veze van logora. U tom cilju, koliko je to mogue bilo, u tim
nastojanjima, delovao je partijski komitet, logorska partijska organizacija, ekonomi ili kolektivi i logorske ekonomske zajednice.

Veze su ipak, kakve takve uspostavljane, naroito posle prvih zamena, i koristile su se isto tako, koliko je to bilo mogue, da se odrava
vezia sa partijskim organizacijama u logorima, da im se uputi pomo u
paketima i novcu. npr. od Mesnog komiteta KPH za Zagreb ili Novu
Gradiku.
Sredinom 1942. poelo je spasavanje logoraa putem pregovora izmeu predstavnika tabova NOV i POJ sa nemakim okupatorima i njihovim pomagaima ustaama, tj. vrena je razmena zarobljenih nemakih i domobransko-usitakih oficira, vojnika i funikcionera za zarobljene
partizane i uhapene lanove KP J i skojevce, ilegalne radnike, pomagae
i simpatizere, kao i lanova porodica komunista NOP-a. Pregovori su voeni od avgusta 1942. sa prekidima do decembra 1943. kad je postignut
sporazum da se stalna razmena vri u Pisarovini posredstvom G NOV i
PO Hrvatske. Tako se od malih lokalnih zamena na raznim mestima prelo na ire i organizovane zamene, posebno ljudstva iz koncentracionog
logora Jasenovac Stara Gradika. Na taj nain je spaseno oko 800900
boraca, komunista, skojevaca i drugih (ali ne samo iz ovog logora). Ovu
odluku za pregovore o razmeni doneli su Poliitbiro CK KPJ i Vrhovni
tab NOV i POJ i lino Tito imajui u vidu da su okupator i njegovi pomagai u logorima i zatvorima izloili pripadnike NOP-a i nevin narod
najstranijim mukama i torturama. Svalkako da je na sklapanje takvog
sporazuma uticao i nain partizanskog ratovanja jer nije bilo mogue da
se organizuju stalni zarobljeniki logori, a potujui Hake i enevske
konvencije, Vrhovni tab je prihvatio inicijativu koja je dovela do takvog
sporazuma. Iz svega ovoga se vidi da je razmena, kako kae jedan od njenih organizatora Boris Bakra (pre njega Marijan Stilinovi i Josip Brnei) bila visoko humanitarna institucija koja je, bez obzira na dimenzije,
znaila da partizani ne naputaju svoje drugove u n e v o l j i . . . , ona je vana to je u logorima podravala nadu i omoguavala oajnicima da sauvaju moral, dostojanstvo, unato teroru . . ., to sve ovek" moe izmisliti, to sve ovek moe podnijeti..."
Ve poetkom jeseni 1944. poinju ustae postepeno da likvidiraju
koncentracioni logor Stara Gradika. Masovno su odvodili mukarce i ene u Jasenovac. Uz put su ih veinu pobili, a preostale u Jasenovcu. Isto
tako kreu transporti logoraa, mukaraca i ena u Lepoglavu, gde su veinom pobijeni. U logoru Stara Gradika krajem 1944. ostaje negde oko
100 logoraa, radi odravanja 10 logorskih prostorija i za potrebe ustaa.
Oko logora su bile postavljene mine i uvee 23. aprila 1945. kad je poela
pucnjava od Bosainske Gradike, u meteu koji je nastao bealo se na sve
strane i mnogi su tom prilikom poginuli od mina. Logora Fabijan Rukavina u tom momentu minirao je deo elektrine centrale, nastao je potpuni mrak, kapije su bile irom otvorene, a to je bio kraj logora. U logor
je uao 3. bataljon 25. brodske udarne brigade 28. udarne divizije 2.
armije.
Poetkom aprila 1945. ustae su poele pripreme za likvidaciju logora Jasenovac, da bi pre svog bekstva otklonili tragove svojih zloina.
Kad se Luburi ponovo vratio na staru dunost u logor poetkom aprila
1945. (naredio je da se pobiju svi logorai, a logor i samo mesto Jasenovac
do temelja srui i spali. Isto tako, da bi utro trag zloinima, formirao je

od logoraa ekipe koje su iskopavale leeve poubijanih rtava, a .zatim ih

spaljivali na lomaama zajedno s novoubijenim. Konana likvidacija logoraa poela je 20. aprila, kada je poslednja grupa ena i dece pevajui
Vi ostajete mi idemo u s m r t " . . . Hajde majko domu svome, ne dolazi
6. Sema organizacije koncentracionog logora Stara Gradika poetkom 1944. godine

Napomena: Krajem 1944. godine vei deo zatoenika premeten je u logor

Lepoglavu, a kao osiguranje istoga logora, premetena je takoe i III bojna.
Nadstojnik politikog pododseika bio je u toku 1942. godine nadporunik Nikola
Gai.
Po zakonskoj odredbi, logor kao takav, trebao je da spada pod ured III., a
de fakto je spadao pod zapovednitvo U.O. poid iju nadlenost je spadao i ured III.
Septembra 1944. glavni ravnatelj ,,RAVSIGUR-a" bio je Erih Lisak

grobu m o m e . . . " dotuena i baena u Savu ili spaljena na lomai. Ostali

logorai su osetili da im preti sigurna smrt, te su odluili da provale iz
zgrade u kojoj su bili zatvoreni i goloruki povedu borbu na ivot ili
smrt. Pod vodstvom Ante Bakotia, i desetak odvanijih logoraa: dr Petar Krsti, Cedomir Huber, Dragutin Skrgati, Pavao Kula, Jovo Zivkovi i jo nekoliko, njih oko 6007 je iz zida vrata istrglo poneki predmet
naoruali se krojakim makazama, noevima i ekiima te su na pisak
prstiju Milutina Miria u 10 asova i 15 minuta, 22. aprila 1945. razbili sva
vrata i prozore i pojurili iz zgrade uz pokli Drugovi, napred". Njih oko
470 nije uestvovalo u pobuni, jer su ve bili klonuli duhom, a mnogi su
od njih bili bolesni, stari i nemoni da se goloruki uhvate ukotac s naoruanim ustaama. Oni koje hrabrost nije ostavila, iako fiziki slabi i iznureni, u elji za slobodom i ivotom, prikupili su i poslednji atom snage i
napali ustake strae i njih nekoliko akama zadavili i oduzeli im oruje.
Ostali logorai su sa eleznim predmetima, ciglama i letvama nasrnuli na
ostale ustae u trku prema istonim logorskim vratima, 150 metara udaljenim u pravcu Koutarice. Meutim, taj put su ustae drale pod unakrsnom vatrom mitraljeza, te su tako pokosili veliki broj zatoenika. Ipak,
bili su iznenaeni, jer nisu oekivali napad golorukih i izmuenih logoraa
pa su u panici zaboravili da zatvore logorska vrata. Logora Mile Risti
udario je (noem ustakog mitraljesca, oduzeo mu oruje, a zatim otvorio
vatru po ustaama. Tako je titio odstupanje svojih drugova, a Edo ajer
se penje na banderu i see telefonske ice prekida vezu. To to su oni
uinili hteli su i drugi, i to ne samo dokopati se oruja i olakati drugovima proboj ve i ostati ivi. Kroz vrata je u toj borbi protralo stotinjak
logoraa, a ostalo u ivotu svega oko 80, dok ih je na tom putu i oko logora,
kao i u reci Savi, nalo smrt oko 520. Onih oko 470 koji su ostali u logorskom krugu ustae su pobile.
I 167 zatoenika, iz dela jasenovakog logora koara", 22. aprila,
nekoliko asova kasnije (posle 8 sati naveer) poveli su borbu na ivot i
smrt pod rukovodstvom Stanka Gaee i Zahida Bukurevia. Prodrli su iz
logora njih oko 150, no, tada su ih tek ekale najvee potekoe jer je
trebalo proi kroz jasenovake ulice i probiti se preko nasipa, ceste i elezmike pruge, obezbeenih mnogim bunkerima, iz kojih su tektali mitraljezi sejui smrt. Iako se prilian broj zatoenika probio iza logorskog
zida i naao na slobodi, ubrzo su bili opkoljeni i stavljeni pod snanu vatru iz koje se spasio samo 11 zatoenika.
Ovo je bio svojevrstan podvig jasenovakih logoraa, jer su u borbu
poli izgladneli, iznemogli i bolesni, i potpuno goloruki izili pred ustae,
pred cevi njihovih puaka i mitraljeza, u vatru ustakih bombi i granata.
U toj neravnopravnoj borbi veina je dala svoj ivot, dok je manjem
broju srea bila naklonjena da prebrode ovaj obraun i ostanu ivi. Tako
je osnovna parola ove pobune u logoru Jasenovac bila izvrena, a to je:
Netko mora ostati i generacijama preneti poruku i istine o Jasenovcu,
ratu i zloinima". Od tada vie nema ni logora ni logoraa.
7

logora.

Prema evidenciji logoraa pisara Mie Ania tada je u logoru bio 1073

Ustae da bi unitile sve tragove svojih zloina, spaljivali su leeve

(i one ranije pobijene), postojeu dokumentaciju, a palili su i ruili logorske objekte, kao i samo naselje Jasenovac. Po izvrenom uviaju i utvrivanju stanja u koncentracionom logoru Jasenovac od strane Zemaljske
komisije Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,
odmah je poelo raiavanje logorskog prostora. U jeku obnove i izgradnje poruene Jugoslavije, brojnih sela oko Jasenovca i samog Jasenovca,
nikom nije tada na um padalo da sauva poruene logorske objekte, a kamoli da ih obnavlja i dovodi u prvobitno stanje. Preovladalo je miljenje
da se sav taj graevinski materijal iskoristi za obnovu poruenih kua,
da se sve to sravni sa zemljom kako vie nikog ne bi podsealo na uas i
straw ta se sve u tim objektima zbilo. Ipak filmska i fotodoikumentacija
daje mogunost da se vidi kaiko je logor izgledao dok je fuinkcionisao, kao
i porueni objekti u njemu po osloboenju.
U toku etvorogodinje narodnooslobodilake borbe i revolucije u
logor smrti Jasenovac dospeli su i mnogi borci NOVJ, ilegalni radnici, komunisti, skojevci, pripadnici narodnoosilobodilakih odbora, pomagai i
simpatizeri narodnooslobodilakog pokreta. Na taj nain su do jasenovakih logoraa dospevale i vesti o borbama partizanskih odreda, brigada, divizija i korpusa, o slobodnim teritorijalna Titovoj dravi i njenim
organima vlasti. To je mnoge logorae hrabrilo i davalo im nade da istraju,
da se organizuju i prebrode nedae koje su ih snale i da se domognu slobode. I hrabrost pojedinaca ulivala je novu snagu i moral prestraenim
logoraima. Tako se o herojskom dranju Mitra Trifunovia-Ue prialo
po logoru i posle njegovog masakriranja. On je u oi rekao Ljubi Milou
da je komunista, da e Hitler izgubiti rat, da Moskva nikad nee pasti, da
su ustae obine sluge Hitlera, itd. Isto tako junako dranje su imali
mnogi drugi komunisti koji su radili na pripremanju otpora, pobune i
proboja iz logora Jasenovac sa doktorom Milom Bokoviem na elu. Meutim, ustaama je polo za rukom da otkriju rad ove organizovane grupe,
pa su njih dvadesetak podvrgli strahovitom muenju, ali mueni nisu nita
i nikog odali. Ustae su ih na kraju 21. 9. 1944. obesile u krugu logora
Jasenovac, izuzev dr Bokovia. Njega je lino ubio komandant logora Dinko aki sa nekoliko revolverskih metaka, obraajui mu se pri tom
sledeim recima: E, doktore, tebe u kao Masnog neprijatelja osobno
streljati". Tako je zavrio hrabro i smelo svoj ivot Crnogorac dr Mile
Bokovi, ne dajui ustaama nimalo mogunosti da saznaju neto o njegovom ivotu u Beogradu i o tampariji CK KPJ u Beogradu. Ostao je do
krajnosti veran sebi i svojoj partiji, veran borbi za slobodu naroda i narodnosti. I primeri hrabrosti umorenih heroja Nade Dimi, Ive Sabljaka, Milana Spalja, Jake Dugandia i onih neproglaenih heroja kao to
su Ante Bakoti, Mile Risti i niz drugih znanih po imenu i niz bezimenih
kakva je bila veina logoraa8 i pratie pokolenja, to sve ljudsko bie
8 Bilo je pokuaja proboja grupe zatoenika krajem 1942. i poetkom 1943.
i to jedan iz logora Stara Gradika, i drugi iz kue Pere Vukia u Gradini stratitu logora Jasenovac. U oba sluaja logorai su zatvoreni da umru od gladi i
ei, ali se oni time nisu mirili ve su goloruki izvrili juri na ustae. Ovaj u
logoru Jasenovac poznat je kao juri kosturova hrabrog kapetana Radivoja Munjina" ali su oba zavrena ubijanjem svih logoraa.

moe izdrati u nepokolebljivoj doslednosti ideji, a koja je ljudska u borbi

za slobodu.
Koliko je rtava tano stradalo na sve ove naine u koncentracionom logoru Jasenovac i Stara Gradika, zasad nije mogue utvrditi, jer
je unitena kartoteka i druga dokumentacija. Ako se tome doda da su u
koncentracioni logor Jasenovac stizali i brojani samo vagoni i transporti,

Zatitni nasip oko jasenovakog logora podizali su logorai.

Jasenovaki nasip je postao grobnica hiljada logoraa.

koje su ustae ili uvele u logor i tamo ih nou likvidirale, ili ih pobile na
stratitima logora Jasenovac i Stara Gradika, a da ih uopte nisu ni
uveli u logor i kartoteku, broj rtava je onda jo tee utvrditi. Te prema
tome i da. je sauvana dokumentacija i kartoteka, ne bi se iz nje moglo ni
priblino uvrditi koliko je ubijeno u koncentracionom logoru Jasenovac.

No, ima primera kako su taj prohlem reila pojedina sela, gradovi i
podruja kroz hronike i monografije.9 Na primer, selo Veliko Nabre je
objavilo u knjiici: Veliko Nabre 19411945" i u njoj su po imenu i
prezimenu 340 lica koja su nastradala u koncentracionom logoru JasenovacStara Gradika, a u knjiici: Jasenovaka drama" pie da je iz mesta Jasenovca stradalo 114 metana u logoru Jasenovac i 128 metama u
logoru Stara Gradika. U monografiji: Slavonski Brod u NOB-i i socijalistikoj revoluciji 19411945." objavljena su imena 417 lica koja su ubijena u tim logorima, ili pak kako je to reila Opina Novska. U Muzeju
Novska postoje statistiki podaci o rtvama faistikog terora na teritoriji
Opine Novska. Iz ih podataka se vidi da od ukupno nastradalih, na logor
Jasenovac otpada 53 odsto tj. 2.046 ljudi, ena i dece, a na logor Stara
Gradika 25 odsto ili 957 lica. Slino su uradile i drutveno-politike organizacije Skuptine optine Bosanska Dubica konstatujui da je od 33.129
stanovnika ovog podruja u logoru Jasenovac ubijeno 5.236 lica, a u
Staroj Gradiki 265, a Optinski odbor SUBNOR-a Bosanska Gradika
popisom rtava faistikog terora je ustanovio da je u logoru Jasenovac
ubijeno 3.805 itelja te optine.
Pokrajinska komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa u Vojvodini prikupila je podatke o masovnim hapenjima i
odvoenju u logor Jasenovac. Tako je utvreno da je iz Adaevaca oterano u Jasenovac 271, iz Bobote 87, Batrovaca 111, Bosuta 274, Bonjaka 450, Vrbanje 271, Divoa 112, Iriga 50, Sremske Kamenice 127,
Jankovaca 860, Jamene 409, Podgajaca 149, Privlake 224 itd. da su od
156 optina, iz 131 oterana lica u koncentracioni logor Jasenovac, tj.
preko 6.000 lica od kojih se na neki nain spasilo tek 1%. To su sve putevi i naini za utvrivanje priblinog broja ubijenih. U dosad objavljenim publikacijama, naunim radovima i tampi, na temu o koncentracionom logoru Jasenovac i Stara Gradika te brojke se kreu od
480.000 do 900.000, pa i preko milion. U najvie sluajeva procene broja
ubijenih u logoru Jasenovac se kreu oko 700.000, a u logoru Stara Gradika oko 80.000. Zemaljska komisija Hrvatske (11. 5. 1945) na licu mesta< u koncentracionom logoru Jasenovac u svom izvetaju Meunarodnom Nirnberkom sudu pie da je umoreno zatoenika-rtava faizma
od 500.000 do 600.000.
Najvie je sa teritorije NDH 19411945. ubijeno Srba, zatim
Hrvata i Muslimana, pa Jevreja (oko 33.500), Roma (Cigana) oko 25.000
i drugih naroda i narodnosti (Crnogoraca, Slovenaca, Maara, Rusa, itd.),
a to potvruje i Miroslav Majstorovi Filipovi. U sasluanju jedan od
komandanata logora JasenovacStara Gradika Miroslav Majstorovi
Filipovi kae: Po prianju Maksa Luburia koji je vjerovatno vodio
evidenciju o ubijenim Srbima, ubijano je u NDH kroz ove 4 godine oko
9 Prema listu Naprijed" organu KPH od 5. i 26. marta i 6. aprila 1944. do
tog perioda na Kordunu (Vojni, Slunj, Plaki, Veljun, Sjeniak i Vr g inmost) je
ubijeno 8.140 lica, odvedeno u logore 2.415, umrlo od tifusa 6.814, odseljeno
u Srbiju 2.346, a u Baniji (Dvor, Petrinja i Glina) je ubijeno 4.040, odvedeno
u logor 3.965, odseljeno u Srbiju 1.551, dok je u Lici (Udbina, Gospi, Korenica,
Brinje, Otoac, Graac, Petrui i Donji Lapac) ubijeno 6.734, odvedeno u logore
1.744, umrlo od tifusa 2.702.

pola milijuna S r b a . . ."10, a Ljubo Milo navodi da je sigurno likvidirano par stotina hiljada l j u d i . . . " lanovi ustake vlade saoptili su
februara 1942. nemakom generalu u NDH, Edmundu Glezu, da je ivot
u NDH izgubilo 200.000 Srba. Nemaki general Glez je na to rekao da se
procene ubijenih Srba kreu od 200.000700.000, ali on smatra da brojku 300.000 smatra tanom", a SS general Fike 600.000700.000. I komandant Jugoistoka Aleksandar Ler aprila 1943. spominje brojku od 400.000
ubijenih Srba na teritoriji NDH, a i komandant nemake 2. oklopne
armije Lotar Renduli. Kardinal Tiserant (28. 5. 1942) optuujui NDH
pred njenim u Vatikanu poslanikom Ruinoviem, kae da su Nemci
zajedno sa ustaama poklali sve sveenike pravoslavne crkve i da je
nestalo 350 tisua Srba . . . "
Prema tome, broj ukupno ubijenih sa teritorije tzv. NDH po raznim izvorima moe se zasad ceniti samo na vie stotina hiljada11, jer od
maja 1945. nisu vrena neka znaajnija nauna istraivanja i ako je bilo
pokuaja, rezultati su ipak polovini.
Koncentracioni logor JasenovacStara Gradika bio je najstraniji
nacifaistiki logor i stratite u okupiranoj Jugoslaviji, a, trei u okupiranoj Evropi. Jedan od malobrojnih preivelih logoraa to je najbolje
iskazao sledeim reima: Kada bi se jasenovaki kosturi vraali teretnim vagonima u ivot da osvete svoju stranu smrt, ispred nas bi prelo
petnaest tisua vagona, a u svakom po etrdeset kostura", a to je 600.000
logoraa.12
10 Prema nekim podacima na teritoriji tzv. NDH je ivelo 1941. godine od
1.885.943 do 1.966.000 Srba, a prema popisu od 15. marta 1948. godine na teritoriji
Hrvatske i Bosne li Hercegovine 1.610.000 Srba.
11 Ovde nisu uzeti u obzir podaci minizatora broja ubijenih u koncentracionom logoru Jasenovac Stara Gradika, kao to su npr. Ivan Supek, profesor iz Zagreba koji pie: Jaisenovaki logor bio je najvee gubilite NDH-a.
Prema statistikom zavodu, bilo je ondje pobijeno oko 50.000 zatvorenika, najvie
Hrvata ljeviara, pa Srba, Cigana i Zidova..." dodajui da su sve ostale brojke
fantastina pr eteri van j a", tj. udesetostruene" iz propagandnih razloga i zbog
zahteva reparacije ratne otete, ili govor na komemorativnoj misi za ratnog zloinca Alojza Stapinca, zagrebaki nadbiskup Franjo Kuhari je 10. februara
1981. godine rekao: Optunicom bi se htjelo nadbiskupa Stepinca uiniti odgovornim za onih 40.000 rtava koje se pripisuju Jasenovcu...", dodajui, a kako bi on
mogao za to biti odgovoran kad je mrzio svaki zloin..." i iskreno je suosjeao s patnjama srpskog naroda...". Meutim, prezentirana dokumenta sve one
koji zastupaju tezu da kroz jasenovaki logor prolaze desetci tisua ljudi" od kojih je po njima veina pobijena, negiraju i dokazuju da su proizvoljna nenauna
i tendenciozna. To se isto odnosi i na rezultate popisa: rtve rata 19411945. Saveznog zavoda za statistiku iz 1966, koji se zbog toga i ogradio klauzulom za
internu upotrebu". Popis je raen na osnovu odluke SIV-a od 10.6. 1964. a sreen
avgusta 1966. ali poto je primenjen pogrean metod sa tri varijante sabiranja
podataka i uz slabu finansijsko-organizacionu pomo, i sam organizator je doao
do zakljuka, da su ti podaci ist promaaj i zbog toga je popis storniran. Meutim, te podatke koristi Tuman i pie:
. . . podaci sa kojima raspolaemo pokazuju da je u svim logorima u Hrvatskoj ubijeno 50.000, a nije 12 ili 16 puta vie...". Ove stavove Tumana podrava
u svojoj knjizi rtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji" izdatoj u Londonu 1984.
i dir Bogoljiub Koovi.
12 U listu Naprijed" organu KP Hrvatske od 13. aprila 1944. u lanku pod
naslovom: Ustaki zloini u konclogorima nee biti zaboravljeni" izmeu ostalog
pie: . . . O d priblino 30.000 Zidova odvedenih u konclogore ubijeno je preko
29.000. Danas se u Jasenovcu i Staroj Gradiki nalazi manje od 1.000 Zidova, uraunavi i neznatan broj preostalih ena i djece. Cigani su istrijebljeni potpuno".

Ve po osnivanju Ciglane" kao dela koncentracionog logora Jasenovac, pada i prvo izvianje mogunosti za to osloboenje logoraa od
strane komiteta KPH za Novu Gradiku, ali je zakljuak bio da je to rizino i bez ikakvog izgleda na uspeh. I u 1942. nastavljeni su pokuaji da se
preko komunista iz Plesna uspostave veze sa partijskim rukovodstvom
komunista u samom logoru. Veze su uspostavljene i sa NOP odredima
na Kozari i Slavoniji. Izvedena su i dva manja napada 1942. iz pravca
Kozare i 1943. kod sela Krapje, a i osloboene su dve grupe od po 30
logoraa koji su radili na sei drva, jedna na Prosari, a druga kod sela
Drenov Bok. U vojnopolitikim planovima NOP odreda Slavonije i Kozare, taba 3. operativne zone Slavonije, 5. i 6. korpusa NOVJ i Glavnog
taba Hrvatske, a posebno vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita, razmatrane su sve varijante eventualnog napada na logor Jasenovac, ali ni jedna nije davala garancije za siguran uspeh. Takorei,
napad na Jasenovac bio je apsolutno neizvodljiv jer je logor bio dobro
utvren i branjen, a po poloaju predstavljao je nepremostivu prepreku za
tadanje partizanske snage. Re je o spletu reka Save, V. i M. Struga,
Trebia, Lonje, Ilove i Une; usred ravnice okruene sistemom neprijateljskih uporita: Novska, Banova Jaruga, Okuani, B. Dubica, Goilo, i
itavim sistemom andarmerijskih stanica i mogunou brze intervencije jakih neprijateljskih snaga iz Zagreba, Siska, SI. Broda, Banje Luke. Svakako da tome treba dodati, da se logor Jasenovac nalazio pored
najbolje uvane eleznike pruge i puta u Evropi, ZagrebBeograd na
ijoj su relaciji od Broda do Zagreba stalno deurala dva oklopna voza
i dva nemaka bataljona. Dakle tu su bile stalno angaovane respektivne
snage, jae od dve divizije, a sam logor Jasenovac je uvek branilo najmanje 1500 ustaa. I sami logorai su bili svesni da je osloboenje
logora teko izvodljivo, ali su se ipak nadali da e doi dan napada partizana na logor i njihovo osloboenje. Organizovali su rukovodstvo za samoosloboenje, formirali udarne trojke, naoruavali se i
uspostavljali kakve takve veze, i ekali. Njihove nade bile su naroito
podgrejane prilikom napada glavnine 5. udarnog korpusa NOVJ 31. decembra 1943. na Banja Luku, ali zbog angaovanja jakih neprijateljskih
snaga, i ta mogunost je otpala.
Logor Jasenovac je osloboen tek u zavrnim borbama za osloboenje Jugoslavije: jedinice 25. udarne brodske brigade 28. divizije 2. jugoslovenske armije zauzele su 23. aprila 1945. koncentracioni logor Stara Gradika, a jedinice 4. srpske brigade 21. divizije 1. jugoslovenske
armije 2. maja 1945. koncentracioni logor Jasenovac. Tako je logor Jasenovac osloboen onda kad i svi drugi veliki logori u Evropi u sklopu
zavrnih borbi za osloboenje Jugoslavije. Zloini i grozote koje su ustae poinili podstakli su borce na nove podvige, budili elju da to pre
oslobode preostali deo neosloboene zemlje i kazne uhvaene zloince.
Za sudbinu logoraa Jasenovca neprekidno su se interesovali Vrhovni Stab i lino vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito. Tako je
na jednom nareenju od 31. marta 1942. drug Tito dopisao: Ispitajte
mogunost eventualnog napada na koncentracioni logor u Jasenovcu,
gde je bilo oko 10.000 naih zatoenika, a sada je ostalo svega jo oko
1.500 ivih drugova. Sve ostalo su poubijali ustaki banditi..." O stra-

nim zloinima Hitlerovih delata u logoru Jasenovac drug Tito je obavestio i Kominternu s ciljem da ona preko svih sredstava informisanja
upozna o tome svetsku javnost. U telegramu pie: Najstraniji koncentracioni logor u Hrvatskoj nalazi se Jasenovcu. U taj koncentracioni
logor Hitlerov delat Paveli bacio je vie od 10.000 najbolji sinova Hrvatske. Sada je ostalo svega hiljadu i po ivih ljudi, a svi ostali su bili
podvrgnuti uasnim muenjima i ubijanjima. Same ustae priznaju da
je od poetka njihovog dolaska na vlast u Hrvatskoj ubijeno do petstotina hiljada ljudi veinom Srba". Zloine u logorima, maral Josip Broz
Tito, u svim prigodnim govorima na temu o narodnooslobodilakom
ratu i revoluciji, stalno je pominjao. Tako je 9. maja 1945. u svom govoru, izmeu ostalog, rekao: . . . Stotine logora tipa Majdaneka i Jasenovca, logora grozote i smrti, ostae na vjena vremena kao jezovita opomena svim narodima .da nikada vie ne dopuste ponavljanje ovakve
tragedije, da uine sve da se uzronik te tragedije, faizam, u korijenu
uniti..."
. . . U Hrvatskoj, gdje je plaeni njemaki i italijanski agent,
krvnik Paveli, poeo zvjerski proganjati Srbe, Jevreje 13 i druge, Partija je najodlunije ustala protiv Pavelieve strahovlade. Povela je najotriju borbu protiv ovoga zlikovca i njegove ustake bande. Partija u
Hrvatskoj stavila se na elo srpskih progonjenih masa, organizirala je
partizanske ete; stavila se na elo progonjenih Srba i zbog toga se sav
bijes bandita Pavelia okomio na nau Komunistiku partiju. Poubijano
je vie stotina najboljih sinova nae Partije: Ognjen Pria, Boidar Adija, Zaja, Kerovani, August Cesarec i mnogo drugih. Devedeset naih
boraca ubijeno je samo iz koncentracionog logora Kerestinec.. ."
. . . Mi smo ponosni i na ogromne rtve koje smo dali. Jugoslavija,
koja je uoi rata imala esnaest i po miliona stanovnika, danas nema ni
petnaest miliona. Sta to znai? Znai, da smo u toku ove etiri godine
izgubili milion i sedam stotina hiljada naih graana. A od toga broja,
kada se tano procijeni, najmanje je palo ba u borbi, kad smo, lice u lice, s pukom u ruci, stajali protiv nadmonog neprijatelja. To dokazuje
da bismo mi, da se nismo latili oruja, da se nismo aktivno branili, izgubili ne samo svoj obraz, svoju ast, nego i mnogo vie stanovnitva, jer
je cilj neprijatelja bio da nas uniti. Punili bismo logore u Njemakoj,
logore smrti u Majdaneku, Dahau, Jasenovcu i druge koji su prodirali
cvijet slovenstva, koji su prodirali desetine miliona najboljih sinova
ovjeanstva. Tamo bismo mi bih, tamo bi bila naa djeca, tamo bi bile
nae ene, tamo bi bila naa braa i sestre. Ali mi smo s pukom u ruci
branili svoj narod, mi smo prikivali neprijatelja ovdje, na svojoj teritoriji, i tu smo ga pobijedili. U tome je sutina nae borbe, u tome smo
mi bili u pravu to nismo e k a l i . . . "
. . . Za vrijeme Maeka i Cvetkovia, a u Hrvatskoj ubaia, hapeno je i bacano u zatvore i logore stotine antifaista, da bi, zatim, za
" U NOVJ je uestvovalo oko 3.000 Jevreja, od kojih je poginulo 722. U
ilegalnom radu je uestvovalo oko 1.600 Jevreja, od kojih je poginulih oko 600;
150 Jevreja su dobili Partizansku spomenicu 1941, a 10 su proglaeni narodnim
herojima. U zarobljenikim logorima uspelo je sauvati ivote oko 650 Jevreja,
od kojih oko 450 oficira (M. Peri, Jevreji u NOR. Simpozijum u Daruvaru 15. i
16. IX 1983.).

40

vrijeme kapitulacije bili predani Njemcima i ustaama, koji su ih zvjerski poubijali.

Niim ta gospoda ne mogu danas opravdati taj svoj zloin, jer je
trebalo samo narediti da se otvore vrata zatvora i da mnogi najbolji sinovi naih naroda budu spaseni od Hitlerovih i Pavelievih delata. Prema tome, za smrt poubijanih drugova kriv je Maek, on je glavni krivac i mora za to da odgovara... Kerestinec to je neoboriva optuba
protiv tih nazovi demokrata. Krv Augusta Cesarca, Boidara Adije,
Ognjena Price i stotina drugih antifaista optuuje i dokazuje da su
Maek, Cvetkovi, i mnogi drugi njima slini, bili i ostali najgori reakcionari i neprijatelji slobode i napretka. Ta krv dokazuje da su ta gospoda bila saradnici faistikih osvajaa i ustakih zlikovaca. . . "
.. . Kroz etiri godine je u naoj zemlji harao najsvirepiji teror
faistikih okupatora Njemake, Italije, Maarske, Bugarske. Stotine i
stotine hiljada ljudi, nedune djece, ena, mueva i omladine stradalo
je i izgubilo svoje ivote samo zato to su voljeli svoju zemlju. Ne, to
nisu bili oni koji su se borili s orujem u ruci protiv okupatora, ve su
goloruki i neduni ljudi u selima i gradovima bili ubijani pojedinano
i masovno na vealima, pod puanom i mitraljeskom vatrom, ili poklani noevima, ili ivi spaljivani u kuama, pa ak i crkvama, kao to
se to dogaalo u Hrvatskoj pod vladavinom ustakog reima Pavelia,
iju je vladavinu osueni Stepinac ne samo tolerisao ve i pomagao i
blagosiljao..."
. . . Sta nam je donio proli svjetski rat? Donio je ne samo pusto i razaranje onoga to je ovjeanstvo vjekovima stvaralo) i ime se
ponosilo nego je i posijao milione grobova irom zemljine kugle, zavio
u crno milione majki i sestara, ostavio bez hranilaca milione siroadi i,
na kraju, ostavio milione osakaenih invalida kao ive svjedoke ratnih
uasa . . . "
.. .Nije Paveli klao i ubijao samo Srbe. On je ubijao i najbolje
i najprogresivnije sinove Hrvatske: mnogobrojni logori u naoj zemlji,
kao Jasenovac, Gradika i drugi krvavi su svjedoci stranih krvoprolia
i svih moguih perfidnih metoda u ubijanju ljudi. Tu su ginuli zajedno
i Srbi i Hrvati. Tu se radilo ne samo o nacionalnom istrebljenju drugog
naroda, nego o istrebljenju svih progresivnih ljudi, naprednih ljudi, komunista, koji su teili neem boljem od onog to je bilo . . ."
.. . Zato gospoda biskupi nisu, recimo, izdali takvu poslanicu i
itali je u svim crkvama za vrijeme Pavelia i Njemaca protiv onih stranih klanja Srba u Hrvatskoj, gdje je izginulo stotine i stotine hiljada
ena, djece i ljudi? Zato se nisu onda bunili protiv tih stranih ustakih
zloina koji su uli na vjeita vremena kao najvea mrlja u historiju
hrvatskog naroda? Zato gospoda biskupi nisu izdali takvu poslanicu i
dali je itati u svim crkvama protiv klanja i strijeljanja koja su vrili
ustae i Nijemci nad desetinama hiljada Hrvata, najboljih sinova hrvatskog naroda? Zato se nisu bunili protiv najstranije ljudske klaonice
logora u Jasenovcu, gdje su ustae podjednako unitavali i Srbe i Hrvate
na desetine i stotine hiljada? Zato onda nisu bili spremni dati svoje
ivote kao duhovni pastiri za stotine hiljada hriana..." (podvukao A.)

REZIME
U ustakom koncentracionom logoru Jasenovac Stara Gradika
od avgusta 1941. do maja 1945. prema proceni ubijeno je vie
stotina hiljada ljudi, ena i dece. Vie od polovine ovih nevinih rtava
umoreno je na najsvirepiji nain na jednom od najveih jasenovakih
gubilita Gradini.
Koncentracioni logor Jasenovac Stara Gradika sa nizom gubilita, a posebno Gradinom spadaju u kategoriju najveih nacistikih
logora smrti i gubilita u toku drugog svetskog rata na tlu Evrope. Pored
nacistikih logora Auvica, Dahaua, Mathauzena i drugih i koncentracioni
logor Jasenovac Stara Gradika bio je formiran s istim ciljem: da
uniti pripadnike niih rasa" rasni genocid, da sprovedu teoriju o
ivotnom prostoru" hegemonizam, da unite verske i ideoloke protivnike
i sve ostale slobodarske i progresivne elemente Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. Uz asistenciju nemakih nacista, njihove verne sluge ustae su na osnovu svojih naela doneli niz odredbi i kaznenih odluka koje su ozakonjavale metode vrenja terora i zloina-genocida. Uz
aktivnu pomo nemakog okupatora njegove policije i trupa, ustae su
odmah na nemakoj okupacionoj teritoriji tzv. NDH poele, jo pre izbijanja optenarodnog ustanka i revolucije, deportovanja, konfiniranja,
hapenja, masovna i pojedinana ubijanja, Srba, Cigana (Roma) i Zidova
(Jevreja), a zatim svojih verskih, ideolokih protivnika komunista (lanova KPJ i SKOJ-a), demokratskih, progresivnih i antifaistiki orijentisanih Srba, Hrvata i Muslimana kao i drugih pripadnika naroda i
narodnosti.
Koncentracioni logor Jasenovac nastao je avgusta 1941. na podruju sela Jasenovac u Lonjskom polju kao produenje koncentracionog logora Gospi sa stratitem Jadovno. Na tom kompleksu poznati su
delovi ovog logora: Krapje", Broice", Ciglana", Koara" i Stara
Gradika" sa nizom stratita: Gradina, Utice, Mlaka, Jablanac, Ferianci, Limani i dr. Meutim, kada se govori o koncentracionom logoru
Jasenovac, uglavnom se misli na Ciglanu", koji je bio najvei i na ijim
stratitima, a jednim od najveih Gradini, su poinjena najstranija zverstva. I ako su ustae ovaj logor nazivali i radni logor", on je ustvari
bio pravo muilite i stratite najveih razmera i najsramnija institucija koju je ikada ljudski zloinaki um mogao da zamisli i stvori. Narod je logor Jasenovac Stara Gradika nazivao logorom smrti, no ni
to ime ne daje ni izbliza sliku patnji stotine hiljada nevinih logoraa
koji su svoj ivot zavrili na stratitima i u samom logoru Jasenovac
Stara Gradika, u muilitu i paklu koji su samo mogli da izmisle naci-faisti na elu s Hitlerom, Musolinijem, zloincem Antom Paveliem,
i izvriocima kakav je izmeu ostalih bio Maks Luburi.
Veliki broj zloina ubijanja i masakriranja ustae su vrili
na vie naina: vatrenim orujem (pitoljima, pukama, automatima i
mitraljezima), hladnim orujem (noevima, kamama, sekirama, bradvama, ekiima, drvenim i eleznim maljevima, kolevima, kajiima i korbaima). Umorstva su vrili i veanjem, spaljivanjem (mrtvih i ivih),
gaenjem nogama, davljenjem u vodi, zatim sistemom izgladnjivanja,

izlaganjem zaraznim bolestima, ei i tekim fizikim poslovima. Pravom

pomoru logoraa doprineli su prljavtina, zima, paraziti i golotinja.
Na sve ove naine i sisteme ustae su ubijali pojedince, manje i vee
grupe i masovno.
Koncentracioni logor Jasenovac Stara Gradika je bio ograen visokim zidom, a etvrta strana bila je prirodna ograda reka
Sava. Na samom zidu bilo je vie redova bodljikave ice kao i od cigala
ugraene osmatranice sa straarima. U logorskom prostoru od poznatih

Masovno dovlaenje u Jasenovac Srba, Jevreja i Cigana poelo je u

rano prolec 1942. godine.
zgrada, mesta i naprava po zlu su bile: Glavno skladite", Ciglana",
Piilijev krematorij", Zvonara", Tunel", Granik", Sablasno jezero",
Skela" i Kula". Najvei zlikovci odgovorni za zloine u logoru su bili:
Vjekoslav-Maks Luburi, Ljubo Milo, Miroslav Filipovi Majstorovi,
Jozo Matijevi, Ivica Markovi, Franjo Dal, Marko Pavlovi, Mile Orekovi, Stanko arac, Ante Virban, Stjepan Bosak, Petar Nemet, Nikola
Gadi, Ivica Brkljai, Dinko Saki, ing. Ljubomir Piili, a od koljaa:
Pudi Dragutin, Ilija Sablji, Ante Koji, Jusi Mujica, Petar Brzica, Marija Budon, Nikola Gagro, Ujko Bukovac, Slavko Lisac, Sipka, Cekada
i drugi. No, ne treba zaboraviti i njihove naredbodavce nemake generale Edmunda Gleza Horstenaua, Konstantina Kamerhofera i Rudolfa
Litersa, poslanika Zigfrida Kaea, kao i ustakog poglavnika Antu Pavelia, ministra unutranjih poslova Andriju Artukovia, te druge ustake
zlikovce: upane, podupane, efove ustakih redarstva, stoernike, logornike i tabornike. Prema tome, kako je koncentracioni logor Jasenovac
Stara Gradika bio organizovan, i ko je sve s njim upravljao i rukovodio, on je bio najvie i najstranije nemako ustako mesto ili maina za ubijanje i unitavanje ljudi, ena i dece s teritorije tzv. NDH.
Prvih dana aprila 1945. ustae su donele odluku da likvidiraju
koncentracioni logor Jasenovac Staru Gradiku, tj. da pobiju sve,
uklone tragove etvorogodinjeg masakra i logor porue do temelja. Postepeno su preselili logorae iz Stare Gradike, usput izvrili masovna

ubojstva da bi 20. i 21. aprila 1945. prili konanoj likvidaciji logoraa

i logora Jasenovac u celini. Preostali zatoenici njih 1.073 su osetili da
im preti sigurna smrt, te su odluili da provale iz zgrade u kojoj su bili
tako rei zakovani i goloruki povedu borbu na ivot i smrt. Njih oko 600
logoraa Ciglane" su 22. aprila 1945. uz pokli drugovi napred" prikupili i poslednji atom snage i napali ustake straare i jurnuli ka izlaznim vratima i reci Savi. Kroz vatru kuruma probilo se njih oko 80,
dok su svi ostali u optem juriu izginuli, a ostale uglavnom bolesne i
iznemogle u logoru ustae su pobili. I logorai Koare" 22. aprila 1945.
navee poveli su borbu na ivot i smrt i od njih 167, svega ih se spasilo
11 logoraa. Ovo velianstveno delo jasenovakih logoraa je svoje vran
podvig, jer su u borbu poli izgladneli, iznemogli, bolesni i potpuno gc
loruki.
Tokom etverogodinjeg NOR-a i revolucije naroda Jugoslav!]
u logor smrti Jasenovac Stara Gradika su dospe vali i zarobljeni bore
NOV i POJ, ilegalni radnici komunisti, pripadnici NOO, mnogobrojni
pomagai i simpatizeri NOP-a. Kako za njih, tako i za one ostale nevine
rtve logorae koncentracionog logora Jasenovac Stara Gradika
neprekidno se interesovao Vrhovni tab i lino Vrhovn" komandant NOV
i POJ Josip Broz Tito. To interesovanje se kretalo od mogunosti napada
snaga NOVJ na logor, obavetavanja Kominterne o stranim zloinima
koja se deavaju u logoru Jasenovac i zahteva da ona svim sredstvima
informisanja, obavesti svetsku javnost, da zamene logoraa za zarobljene
Hitlerove i ustake oficire i funkcionere. I sami logorai su preduzimali
pojedinana i grupna bekstva, a zatim se prikljuivali jedinicama NOV
i POJ. Bilo je raznovrsnog organizovanja otpora, pobuna i proboja iz
logora od strane logorskog partijskog komiteta, ekonomskih zajednica i
pojedinih lanova KP J i SKOJ-a. Najvie su se isticali Mitar Trifunovi-Uo, dr Mile Bokovi, Nada Dimi, Jaka Dugandi, Ivan Sabljak, Milan Spalj, Grga Cavi i Ivan Sekuli Jucko, proglaeni za narodne heroje
Jugoslavije, i niz drugih, ali su u veini bili otkriveni i na najzverskiji
nain ubijeni. Konano 23/24. aprila 1945. jedinice 2. jugoslovenske
armije oslobodile su koncentracioni logor Stara Gradika, a 2. maja
jedinice 2. armije i koncentracioni logor Jasenovac. Tako je logor Jasenovac osloboen kad i ostali veliki logori u Evropi, u zavrnim borbama
za osloboenje Jugoslavije, jer naalost ranije to nije bilo mogue.
U posleratnim govorima maral Jugoslavije Josip Broz Tito je
u vie navrata govorio o koncentracionom logoru Jasenovac, da je to
najstranija klaonica, u kojoj su ustae unitili na stotine hiljada nevinih logoraa, da je on opomena svim narodima da nikad vie ne dopu
ste ponavljanje takve tragedije da u njemu stradaju naa deca, ene,
braa i sestre, kao i najbolji sinovi ove zemlje samo zato to sul voleli
svoju zemlju i to su se borili protiv okupatora i svih reakcionara i neprijatelja slobode.
Antun Mileti

GLAVA PRVA
USTAE OZAKONJUJU I SPROVODE MASOVNI ZLOIN U
KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPI JASENOVAC
1941. GODINE
Vanredne zakonske odredbe, zapovesti, nalozi, odluke, odmazde i uputstva ustake strahovlade kojima su ozakonili naci-faistiku metodu za vrenje masovnog zloina-genocida; masovno, grupno i pojedinano logorisanje i likvidiranje po
rasnoj i versko j osnovi Srba, Jevreja i Roma (Cigana) i politikoj komunista i demokratski i antifaistiki orijentisanih Srba, Hrvata, Muslimana i ostalih naroda i narodnosti sa teritorije
tzv. Nezavisne Drave Hrvatske; Ustaka nadzorna sluba
(UNS), upani, podupani i upska i kotarska redarstva ozakonjeno sprovode u delo; masovno logorisanje Srba, Jevreja i
komunista i odvoenje na Jadovno stratite, koncentracionog
logora Gospi; nastavak masovnog logorisanja po odlukama i
bez odluka UNS-a u koncentracioni logor Jasenovac (Broice,
Krapje, Ciglana); stravian bilans ubijenih; hiljade imena
znanih i neznanih, ubijenih i nestalih logoraa; i dva narodna
heroja, avi i Trifunovi, na zverski nain su ubijeni; izvrioci zloina od Pavelia i Kvaternika do Babia, Luburia, Miloa, Brkljaia, Rukavine, Frkovia, Matijevia, Rake i niza
drugih; deo sauvane pismene istine o logoru GospiJasenovac.

Br. 1
VANREDNA ZAKONSKA ODREDBA I ZAPOVEST
POGLAVNIKA USTAKE NDH ANTE PAVELIA OD 26.
JUNA 1941. O NADLENOSTI PREKIH SUDOVA I
SKUPLJANJU JEVREJA U KONCENTRACIONE
LOGORE POD VEDRIM NEBOM1
IZVANREDNA ZAKONSKA ODREDBA I ZAPOVJED
Povodom glasina, da bi dne 28. o.mj. u Hrvatskoj imali uslijediti
tobonji progoni protiv jednom dijelu puanstva odreujem, da e svatko,
tko takve glasove iri, biti stavljen pred prijeki sud.
Podjedno odreujem, da e isto tako biti stavljen pred prijeki sud
svatko, tko bi uope bilo kada izvrio bilo kakvo nasilje nad ivotom
ili nad imovinom bilo koga dravljanina ili pripadnika Nezavisne Drave
Hrvatske. Nadalje odreujem, da su svi dunostnici ustakih organizacija i svi, zapovjednici i podzapovjednici ustake vojnice osobno odgovorni za svaki izgred, koji bi se u gore reenom smislu dogodio te imadu
sve ustake organizacije i tijela ustake vojnice u cijeloj dravi pouiti,
da im je dunost svim sredstvima sprijeiti bilo kakav izgred u gornjem
smislu. Svaki lan ustake organizacije ili vojnice, koji bi se sam poinio
krivcem takvog kanjivog djela, biti e smjesta strijeljan po ustakom sudu.
Isto tako svi organi javne vlasti imadu budno bdi ti nad tim, da se
snagom zakona sprijei bilo kakav pokuaj nasilja proti imovine ili ivota bilo koga dravljanina ili pripadnika Nezavisne Drave Hrvatske
ili stranog podanika, bio takav in poduzet sa strane neodgovornih elemenata ili slubenih osoba.
U svakom sluaju bilo kakvog izgreda u tom pravcu, ako je potrebno, imaju se predstavnici mjestnih dravnih vlasti smjesta obratiti
1 Arhiv Vojnoistorijskog instituta (dalje: Arhiv VII), arhiv (dalje a.) Nezavisna Drava Hrvatska (dalje: NDH), kutija (dalje: k.), 180, reg. br. 1/1. Izostavljen je propratni akt opteg pomonika ministra unutranjih poslova od 28. juna
1941. koji ovu odredbu i zapovest dostavlja svim: redarstvenim ravnateljstvima,
predstojnitvima gradskih redarstava, kotarskim oblastima, kotarskim ispostavama
i pograninim redarstvima.

na mene osobno, brzoglasno ili brzojavno, na to u po potrebi odrediti

im potporu vojske ili moje tjelesne bojne.
Isto tako gdje bi se god pojavili na podruju Nezavisne Drave
Hrvatske pod orujem bilo pojedince bilo u grupi tzv. etnici ili ostatci
srbske vojske ili bilo kakve osobe, koje nemaju ovlatenja nastupati u
postrojbi bilo u graanskom bilo u ustakom ili vojnikom odijelu, dune su sve vlasti odmah, proti njim upotrijebiti mrzlo ili vrue oruje
sredstvom orunitva, redovitih ustakih postrojba, a u krajnjem sluaju zatraiti podporu hrvatskog dravnog domobranstva.
Budui Zidovi ire lane vijesti u svrhu uznemirivanja puanstva
te svojim poznatim spekulativnim nainima smetaju i oteavaju obskrbu puanstva, to se kolektivno smatraju za to odgovornim, i prema
tome e se proti njima postupati i spremati ih povrh kaznenopravne
odgovornosti u zatoenika zbiralita pod vedrim nebom. (Podvukao AM).
Istodobno pozivam sve osobe, koje su se do uspostave Nezavisne
Drave Hrvatske ogrjeivale o hrvatske narodne probitke bilo glasajui
za nehrvatske stranke, bilo svojim prisustvom u nehrvatskim i protuhrvatskim drutvima, bilo svojim sudjelovanjem u korupciji, ili da su se
obogaivali intervencionistikim poslovima, jednom rijeju sve osobe,
ija je prolost nehrvatska, protuhrvatska ili drutveno neasna, a koje
su se pokuale gurati ili su se ak ugurale u dravne slube, u ustake
organizacije ili u postrojbe ustake vojnice, ili ak u Hrvatsko domobranstvo, da se u roku od osam dana same povuku i odstrane, jer e
inae nakon izminua toga roka biti prisilno i na bolan nain odstranjene te podvrgnute odgovarajuem postupku.
Napokon pozivam sve i svakoga, da se okani bilo kakove intervencije kod bilo koje dravne ili sline vlasti u osobnim; kao i u materijalnim predmetima, jer e se svaka intervencija smatrati sabotaom i
postupati e se po propisima prijekoga suda. Tko se smatra da je bilo
povrijeen zakon ili njegov probitak, moe to uvijek pismeno prijaviti
bilo nadlenoj vlasti bilo predsjednitvu vlade, i to bez ikakove pristojbe.
Dano u Zagrebu, dne 26. lipnja 1941.
POGLAVNIK NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE
Dr Ante Paveli v. r.2
2 Roen je 1889. u Bradini, poglavnik kvislinke NDH i jedan od najveih
ratnih zloinaca iz 2. svetskog rata. Doktor prava i advokat u Zagrebu. Nakon
proglaenja estojanuarske diktature kralja Aleksandra 19. 1. 1929. emigrirao je
u Austriju, odakle je proteran. Sklonio se u Nemaku Minhen, a zatim u Musolinijevu Italiju, gde udara temelje ustakoj teroristikoj organizaciji. Uz pomo
Musolinija i Hortija osniva logore Bovenjo u Italiji i Janka pusta u Maarskoj
gde obuava ustae za pijunsko-diverzantsku aktivnost. Na elu ustaa povratnika
iz Italije dolazi 15. aprila 1941. u Zagreb, gde je postavljen od Musolinija i Hitlera
na elo kvislinke NDH. Do maja 1945. poinio je brojne zloine prinudnog regrutovanja, odvoenja u koncentracione logore i na prinudni rad, i iseljavanje i
prekrtavanje Srba, ubijanje na venskoj i politikoj osnovi Srba, Jevreja, Cigana,
kao i komunista i antifaista bez obzira na veru i narodnost, konfiskacije, kontribucije i pljakanje imovine, i dr., te je poinio takve zloine i istrebljenja za
vreme svoje strahovlade, kakve ovjeji um ne moe ni zamisliti, a civilizovani
svet shvatiti. Samo jedan deo tih zloina poinjen je u koncentracionom logoru
Jasenovac Stara Gradika. Da bi izbegao sud pravde, bei poetkom maja 1945.
u Austriju, zatim Italiju, pa Argentinu, da bi konano 28. 12. 1959. umro u paniji, u Madridu.
j

rt

Povodom prednje izvanredne zakonske odredbe i zapovjedi izdajem ovaj

NALOG
Ova izvanredna zakonska odredba ima se kroz tri dana donaati
u svim novinama na prvoj strani i objavljivati putem Radio-postaje kroz
tri dana u jutro, u podne i na veer. Ova se odredba ima nadalje plakatirati po svim gradovima u cijeloj Hrvatskoj, a sva opinska poglavarstva imaju je proglasiti puanstvu uobiajenim nainom. Podjedno se
umoljavaju vjerske vlasti da ovu odredbu dadu proglasiti po duhovnim
pastirima.
Zagreb, dne 26. lipnja 1941.
Broj: 11541 Pr. M. U. P.
MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA
Dr. Andrija Artukovi v. r. s
3 Roen 29. 11. 1899. u s. Klobuku Vitinja. Da bi izbegao odgovornost za
poinjene zloine bei poetkom maja 1945. u Austriju, da bi se od 18. jula 1948.
nastanio u Los Anelosu SAD pod imenom Alojz Ani. Jugoslovenska vlada
notama od 31. 3. 1951. i 30. 8. 1951. zatraila je izruenje ovog ratnog zloinca
prilaui odluku broj 3371 i broj 7003 Zemaljske komisije za utvrivanje zloina
okupatora i njihovih pomagaa. Artukovi je poinio najvie ratnih zloina kao
ministar unutranjih poslova ustake NDH od 17. 4. 1941. do 10. 10. 1942. i od 29.
4. 1943. do 9. 10. 1943. godine. On je osnovao Ustaku nadzornu slubu Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, a to su bile najzloglasnije ustanove pod Ministarstvom unutranjih poslova, jer su one osnivai koncentracionog logora Gospi
sa stratitem Jadovno (julavgust 1941), pa u istom periodu, koncentracionog logora
Slano na Pagu, a zatim Jasenovca, Lepoglave, Danice, Jastrebarskog, Kruice,
Keresitinca, Siska Caparda, Stare Gradike, Tenja, akova, Lobograda Rijeke,
kao niza zatvora tipa Orne kue u Banja Luci, na Savskoj cesti u Zagrebu i u
drugim gradovima irom NDH. Artukovi je potpisnik odredbe naloga o nadlenosti prekih sudova, odredbe o odvoenju Jevreja u logore pod vedrim nebom,
odredbe da se za jednog ustau strelja deset talaca, potpisnik je akta o prekrtavanju Srba i deportovanju 121.033 Srba u Nedievu Srbiju. Prema tome kriv je za
smrt na stotine hiljada Srba, Jevreja, Cigana, kao i mnogih Hrvata, Muslimana i
pripadnika drugih naroda i narodnosti samo zato to se nisu mirili sa okupacijom
i ustakom vlau. Artukovi je kao ministar unutranjih poslova potpisnik brojnih smrtnih presuda objavljenih u Narodnim novinama" ustakom glasilu
1941. godine. A. Paveli je A. Artukovia 13. oktobra 1943. proizveo u pukovnika
ustake PTB, a 10. aprila 1944. odlikovao visokim odlikovanjem ,,u znak priznanja
za savjestan i revnostan rad za uvrenje NDH kao dravni prabiljenik, ministar
unutranjih poslova i ministar pravosua i bogotovanja." U svom govoru 24. februara 1942. Artukovi je izmeu ostalog rekao:
odlunim i zdravim zahvatom
rieAla je tzv. idovsko pitanje...", epilog je poznat: pod rukovodstvom Artukovia
ustae su Ubile 30.500 Jevreja sa teritorije NDH. I Vaington post" je pisao o
Artukoviu pre nekoliko godina:

Nijedan aspekt posleratne amerike spoljne politike nije tako sramotan kao
to je azil koji su dobili utvreni i osumnjieni nacistiki ratni zloinci kojima
dobro dolazi antikomunizam da bi izbegli pravdu u svojim dravama. Od
svih tih nitkova ako nije preblaga ta re koji su iskoristili tu mogunost, najfamozniji je Andrija Artukovi. Duboko nas vrea i sama misao da
osobe koje su optuene za najstranije zloine uivaju slobodu i ive u Americi ve toliko godina,"
a i februara 1985. kad je ponovo pokrenut postupak kod SAD da se Artukovi
izrui Jugoslaviji na svim stranicama amerike tampe objavljena su zlodela Andrije
pod naslovom Artukovi kao Hitler". Dvanaestog februara 1986. tano u 15 asova,
na zagrebakom aerodromu predstavnici amerike federalne sudske policije predali
su Jugoslaviji ratnog zloinca A. Artukovia.

Br. 2
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA USTAKE NDH
ANTE PAVELIA OD 5. JULA 1941. O PREKIM
I POKRETNIM PREKIM SUDOVIMA1
ZAKONSKU ODREDBU
o promjeni zakonske odredbe o prijekom sudu i zakonske odredbe o
pokretnom prijekom sudu
IPred prijeki sud odnosno pokretni prijeki sud1 bit e stavljen i onaj:
1. koji pisanjem, tiskanjem, izdavanjem ili irenjem knjiga, novina, proglasa, letaka ili slika ili na bilo koji drugi nain vri proArhiv VII, a NDH, k. 213, reg. br. 10/2.
Ustae su pripadnici teroristike, separatistike, ovinistike i naci-faistike (nacionalistike) organizacije iji je cilj bio da razvije separatistike .tendencije kod hrvatskog naroda i razbijanjem Jugoslavije stvori Nezavisna Drava Hrvatska. Ustae svoj koren vode od Frankove Hrvatske stranke prava (HSP). Ustaka
organizacija se poela razvijati nakon uvoenja apsolutistikog reima kralja Aleksandra Karaorevia (6. aprila 1929.). Na elu organizacije bio je dr Ante Paveli koji je posle ujedinjenja stvaranja drave Srba, Hrvata i Slovenaca (1918)
bio aktivan u Hrvatskoj stranci prava, tj. stvaranju Velike Hrvatske koja bi obuhvatala i Bosnu i Hercegovinu. Do aprila 1941. ustae su svoju aktivnost uglavnom
razvijale van Kraljevine Jugoslavije. Ante Paveli je 1929. emigrirao u Be, ali
je austrijska vlada 1931. zabranila rad i delovanje ustake emigracije na teritoriji
Austrije. Tada vei deo ustaa nalazi utoite u Hortijevoj Maarskoj, da bi se
zatim preselili u Musolinijevu Italiju. Od tada Italija postaje glavni centar ustake
emigracije, tj. sedite Glavnog ustakog stana. Glavne logore ustae su imale u
Maarskoj i Italiji. U ovim logorima vrena je teroristika obuka ustaa, koji su u
periodu od 1931. po grupama ubacivani u Jugoslaviju gde su izvrili nekoliko
atentata i diverzija sa ciljem da se povea mrnja izmeu Hrvata i Srba. Ustaki
nacionalistiki pokret je imao podrku Vatikana, Musolinijeve Italije, Hitlerove
Nemake, Hortijeve Maarske, Borisove Bugairske i jo nekih zemalja koje su
vodile neprijateljsku politiku prema Kraljevini Jugoslaviji. Napr. sa vodstvom
Vrhovistike teroristike organizacije (desno krilo VMRO) u Sofiji ustae su potpisale sporazum o usklaivanju borbe protiv K. Jugoslavije sa ciljem da se Hrvatska i Makedonija odvoje od Kraljevine Jugoslavije. U Kraljevini Jugoslaviji ustastvo su podravale razne klerofaistike organizacije i Makova HSS i njegova
graanska zatita. Kad je 10. aprila 1941. Slavko Kvaternik uz podrku nemakog
okupatora proglasio ustaku kvislinku tzv. Nezavisnu Dravu Hrvatsku, Ante
Paveli na elu sa grupom svojih ustaa-emigranata doao je iz Italije 15. aprila
1941. u Zagreb. Ve 18. aprila uz odobrenje Hitlera i Musolinija imenuje kvislinku vladu, a sebe za poglavnika tzv. Nezavisne Drave Hrvatske.
Odmah poglavnik Ante Paveli sa svojim ustaama poziva narod Hrvatske,
Bosne i Hercegovine da progone i pokolju Srbe, Jevreje, Cigane i sve politike
protivnike-komuniste i antifaiste. Teror, masakriranje d zloinake orgije naroito nad Srbima provodile su ustae za sve vreme rata od 1941. do maja 1945.
U masovnim pokoljima na zverski nain ubili su na stotine hiljada nevinih ljudi,
ena i dece.
Tokom celog rata ustake jedinice, zajedno sa domobranskim jedinicama pod
operativnom komandom nemakog okupatora borile su se protiv jedinica narodnooslobodilake vojske. U 1945. godini veina tih jedinica od Jugoslovenske armije
je unitena, razbijena i zarobljena, a pojedinci ustake voe izvedene pred narodni
sud za svoje zloine i osueni na smrt.
1

mibu ili ide za tim, da stvori uvjerenje ili raspoloenje kod drugih,
da se neki dio Nezavisne Drave Hrvatske odcijepi iz cjeline, ili kao
samostalna drava, ili da se spoji s kojom drugom dravom, ili da se
promjeni dananje dravno ureenje, ili da se promijeni politiki ili
drutveni poredak u dravi, ili da se ugui ustaki pokret;
2. koji pisanjem, tiskanjem ili irenjem letaka, slika, proglasa ili
novina, ili inae iznosi ili pronosi lane tvrdnje s namjerom, da izvrgne ruglu ili preziru dravne ustanove ili drutveni poredak u dravi
ili ustaki pokret ili ustake postrojbe, ili koji na spomenuti nain neto iznosi i pronosi s namjerom, da stvori neraspoloenje protiv dravnim ustanovama, zakonskim odredbama ili naredbama oblasti ili proti
politikom ili drutvenom poredku u dravi ili proti ustakom pokretu
ili proti ustakim postrojbama;
3. koji dri kod sebe letak, knjigu ili novine, koje svojim sadrajem vre promibu komunizma ili koje sadravaju kakvo drugo kanjivo djelo proti obstanku drave i njezinu ureenju ili proti dravnoj
vlasti ili proti javnom miru i poredku ili proti poglavniku ili proti onima,
koji ga po ustavu zamjenjuju ili proti ustakim postrojbama.

2.
Za sva djela spomenuta u -u 1. bit e kanjen onaj, koji ih je
uinio poslije 10. travnja 1941. godine.
3.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim novinama.
U Zagrebu, dne 5. srpnja 1941.
Poglavnik
Nezavisne Drave Hrvatske:
Dr. Ante Paveli, v. r.
Broj CXXXIV-613-Z. p. 1941.
Ministar pravosua i bogotovlja:
Dr. Mirko Puk, v. r.

Br. 3
NALOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
USTAKE NDH OD 8. JULA 1941. UPSKIM REDARSTVENIM
RAVNATELJSTVIMA O UPUIVANJU SVIH SRBA I JEVREJA
U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI1
RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST ZA NEZAVISNU
DRAVU HRVATSKU
Broj: 8993
Predmet: Smjetanje interniraca.
U Zagrebu, dne 8. srpnja 1941.
UPSKOM REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU SVIMA
REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU U ZAGREBU
PREDSTOJNlCTVO GRADSKOG REDARSTVA SVIMA
Kada interes javne sigurnosti zahtijeva odstranjenje nepoudnih
osoba iz njihovog boravita imade se sve grkoistonjake2 i idove (i koji
su preli na katoliku vjeru poslije 10. travnja 1941.) slati u Gospi na
dispoziciju upskog redarstvenog Ravnateljstva, u Gospiu, a nikoga
vie u koncentracioni logor Danica" u Koprivnici.3
Katolike i Muslimane nema se slati u Gospi.
ZA DOM SPREMNI!
M. P.
1

Po halogu ravnatelja
Pomonik
Obertinski, v. r.

Arhiv VII, a. NDH, k. 189, reg. br. 10/1.

Odnosi se na Srbe.
3
Prvi koncentracioni logor koji su ustae formirali bio je u Koprivnici, a
nalazio se u prostorijama nekadanje tvornice hemijiskih proizvoda Danica".
Kao datum osnivanja logora se s m a t r a 29. april 1941. Toga dana popodne
stigao je prvi transport od oko 300 ljudi iz Zagreba. Prve rtve bili su Srbi i Zidovi,
koji su pohapeni na podruju Grubinog Polja, Pakraca i Krievaca.
Odmah nakon toga stizali su drugi transporti iz Bjelovara, Karlovca, Ogulina, Varadina, Sarajeva, Bijeljine, Tuzle i drugih mesta. Na vagonima je obino
pisalo Pokvareno voe". Prvi zapovednik logora bio je Martin Nemec, a od poetka 1941. Nikola Herman, koji je u j e d n o bio i ustaki poverenik za grad i kotar
Koprivnicu. Oboje su se istakli svojim svirepostima. Nemec i Herman primali su
direktive i zadatke od Eugena Kvaternika, Mije Babia i Mije Bzika. Pored njih,
u logor je dolazio i ministar u n u t r a n j i h poslova Andrija Artukovi. Vrlo aktivno
u osnivanju logora pomagali su Nemci. Oni su zajedno s Eugenom Kvaternikom,
sredinom m a j a 1941. dali Nemecu zadatak da pronae posebno mesto za organizaciju jo jednog logora za smetaj oko 3.000 Zidova.
Na osnovi nekih izvetaja uprave logora i svedoka zatoenih u Danici",
moe se zakljuiti da je kroz ovaj logor prolo preko 5000 logoraa. (Poruke
2. listopada 1974.).
2

Br. 4
NALOG RAVNATELJSTVA USTAKOG REDARSTVA U
ZAGREBU OD 23. JULA 1941. VELIKIM UPAMA DA
SE IZVRI POPIS SVIH SRBA1
RAVNATELJSTVO USTASKOG REDARSTVA NEZAVISNE DRAVE
HRVATSKE U ZAGREBU
Broj: Tajni: 2/1941. II.

Prepis.
ZAGREB, dana 23. srpnja 1941.

PREDMET: Registriranje Srba pravoslavaca

okrunica.
OSOBNO:
U P A M A 1 22.
USTAKOM POVJERENITVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU
S A R A J E V O G. F R A N C E T I C.
Naslov se poziva, da prema uzorcima priloenih tiskanica izda
shodnu odredbu Redarstvenom Ravnateljstvu, Ravnateljstvu Ustakog
Redarstva, u koliko su ve takova osnovana u sjeditima Zupa. Predstojnitvima Redarstva i Kotarskim oblastima u mjestu, gdje nema
redarstva, da svako na svome podruju t.j. sjeditu redarstva, Kotarske
oblasti (grad. mjesto), provede u roku od 15 dana registriranje svih
Srba, kao i onih, koji su bili kada pravoslavne vjere. 2
Valja ispuniti najprije upitne listove, a zatim samo najvanije
podatke (line i porodine vjerske), prepisati u kartone, te sloiti
kartoteku po brojevima i abecednom redu.
Arhiv VII, a. NDH, k. 156, reg. br. 1/1.
Stav Ministarstva unutranjih poslova NDH 30. juna 1941. prema Ukrajincima bio je sledei:
Ovomu Ministarstvu ast je saopiti i umoliti slijedee:
U Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj nalazi se oko 25.000 Ukrajinaca seljaka i to
u Bosni i Srijemu, napose u kotaru Prnjavor.
Potrebno je odrediti shodne mjere i dati shodne naloge svim podrunim i
nadlenim organima, da se tim Ukrajincima ne bi nita dogodilo prigodom seljenja Srba.
Uope se s Ukrajincima u Hrvatskoj ne smije postupati kao s ostalim pravoslavcima odnosno Srbima, nego se ima uzeti u obzir i razlikovati one, koji su bili
i jesu protivnici sovjetskog poretka i reima" a prema Rusima:
Povodom stavljenih pitanja naslovi se upuuju, da sa Rusima, iako su pravoslavni ne treba postupati kao sa Srbima, ve glede postupka i preduzimanja
eventualnih potrebnih mjera glede Rusa postupati i odluivati posebno u svakom
pojedinom sluaju, a ne donositi nikakovih openitih odredaba, koje bi Ruse izjednaivalo sa Srbima." (Arhiv, VII, a NDH, k. 201, reg. br. 4/221).
1

Kartoteku treba voditi u duplikatu, od kojeg e se jedan primjerak

slati ovom Ravnateljstvu.
Potrebni personal zamoliti od Ustakog Stoera u mjestu.
Valja raditi samo sa pouzdanim ljudima, tono i savjesno.
Glavu tiskanice promijeniti prema nazivu ureda, koji e sprovodi ti
registriranje.
O uinjenom sa brojem registriranih Srba (bez t.zv. mjeoviti
brakova, i ve provedenih na katolicizam)3, izvijestiti neposredno ovo
Ravnateljstvo, pozivom na broj gornji.
ZA DOM SPREMNI!
M. P.
RAVNATELJ USTAKOG REDARSTVA
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE,
CEROVSKI4 v. r.
3 Paveli i vrhovi katolike crkve na elu sa Alojzem Stepincem i satifakciju Vatikana pape Pija XII hteli su od NDH stvoriti neprelaznu branu protiv
pravoslavlja. A to je znailo da 1.885.943 Srbina u NDH imaju da preu u katoliku veru, da se isele u Nedievu Srbiju i da se ubiju, tj. kako su to katoliki svetenici duhovno rekli: odailjanjem bogu na istinu, sa spasenim i nespasenim
duama."
Ve 3. maja 1941. Paveli izdaje zakonsku odredbu o prijelazu s jedne vjere
na drugu", a kancelarija nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu to 15. maja
1941. pretvara u Okrunicu koju dostavlja svim svetenicima irom NDH. Zatim
slede dva akta Pavelievih ministarstava, prvi 30. 6. 1941. o prelazima grko-istonjaka na katolicizam sa potpisom Andrije Artukovia, Blaa Lorkovia i Curaca.
Zbog toga to je za ovo trebalo angaovati katoliku crkvu upuuje drugi akt koji
glasi:
UPUTE O VJERSKIM PRELAZIMA
Nezavisna Drava Hrvatska Ministarstvo Pravosua i Bogotovlja. Broj: 42.
678B1941.
Zagreb, 14. sipanj 1941.
Predmet: Pravoslavni vjerozakonski prelazi.
Biskupskim Ordinarijatima
Nezavisne Drave Hrvatske.
Molimo preuzvieni Ordinarijat, da bi u povjerljivoj formi obavijestio sve
upske urede u pogledu primanja pravoslavnih u katoliku crkvu.
Pravoslavnima se nee u nikojem sluaju dopustiti da prelaze u grkokatoliku crkvu.
Intencije su hrvatske Vlade, da se u katoliku crkvu ne primaju pravoslavni
popovi, uitelji zatim uope inteligencija i napokon bogati sloj trgovaca, obrtnika
i seljaka radi kasnijih eventualnih odredaba s obzirom na njih, da se ne bi
izvrgavala neugodnostima vjera i ugled katolicizma. Sto se tie gornjih lica,
ukoliko je jedno od njih vezano s katolicizmom na koji nain, kao na primjer
da je jedno od enidbenih drugova katolike vjere i hrvatske narodnosti, onda se
u tim sluajevima moe primiti u katoliku crkvu, ali uz prethodnu dozvolu
Ministarstva Pravosua i Bogotovlja, koje e uvaiti sve momente, koji govore
za to, da se dotina stranka primi. Veoma je vano pri tom, da li je brak sklopljen u katolikoj crkvi i da li su djeca odgojena u katolicizmu. Svi ovi vanredni
sluajevi moraju biti prethodno poslani k ovomu Ministarstvu uz potrebne preporuke katolikih upskih ureda i hrvatskih nacionalnih ustanova.
Nie i siromano pravoslavno puanstvo doputeno je primati uz prethodnu
pouku u katolikim istinama. Ukoliko bi i gore spomenuti navaljivali da budu
primljeni, treba ih u zgodnoj formi zadravati u katekomentu ili ih na drugi nain
odkloniti.
Proelnik odjela za bogotovlje:
M.P.
A. R. Glava, v.r."

(AVII, a. NDH, k. 87, reg. br. 37/2)

Zatim sledi jo niz pisama, objanjenja, odredbi i slino, pa sve do okrunice

od 21. 1. 1942. gde stoji: Saopuje vam se, da se grko-istonjaci (Srbi) koji su
preli na rimokatoliku vjeru smatraju Hrvatima, te se kao takvi imadu upisivati
u slubenom postupku", a 10. 2. 1942. ta okrunica je dopunjena
naravno odnosi
se i na grko-istonjake (Srbe), koji preu na muslimansku vjeru, tako da i te
treba u slubenom postupku upisivati kao Hrvate." Sprovoenje svih ovih akata
bilo je u nadlenosti Dravnog ravnateljstva za ponovu NDH, tj. njegovog vjerskog
odseka na elu sa fra Dionizijem Juriev. A on je govorio:
U ovoj zemlji ne moe vie da ivi niko osim Hrvata, jer ovo je zemlja
hrvatska, a tko nee da se pokrsti, mi znademo kuda cemo s njime. Ja sam
u ovim gore krajevima davao oistiti od pileta sve do starca, a ako bude potrebno, uinit u i ovdje, jer danas nije grehota ubiti ni malo dijete od 7
godina, koje smeta naem ustakom poretku. Mi danas treba da budemo svi
Hrvati i da se proirimo, a kad se proirimo i ojaamo, ako nam bude potrebno, jo emo oduzeti i od drugih. Nemojte misliti to sam ja u sveenikoj
odori, pa ne mogu, kada je potrebno uzeti strojnicu u svoje ruke i da tamanim sve do kolijevke, sve ono, to je protiv ustake drave i vlasti."
Tako su govorili i radili mnogi ustaki sveenici, koji su se bacili na
ubijanje i prekrtavanje.
Kako su na dranje Vatikana gledali neki sveeniki krugovi, vidi se iz
promemorije, koju su predali 1. 4. 1942. slovenski katoliki sveenici, koji su
se nalazili kao izbeglice u Srbiji, beogradskom nadbiskupu dr. Ujiu, s time
da je on prosledi Vatikanu.
U opirnom tekstu slovenski sveenici iznose prilike u kojima ive
Srbi, koji su ostali u NDH", s naroitim osvrtom na prekrtavanje:
Konani cilj dananje zagrebake politike je unitenje srpskog naroda
u NDH. Tom nemoralnom cilju ima posluiti i pokatoliavanje."
To dobrovoljno" prelaenje u katolianstvo u govorima Pavelievih saradniiika, ministara, upana, ustakih oficira kao to su Budak, Zani, Puk, Guti i niz
drugih oko 155 ustaa-svetenika jasno je iz ovih rei: Jedan dio Srba emo pobiti,
drugi raseliti, a ostali prevesti na katoliku vjeru i tako pretopiti u Hrvate." S
Vlahom jedi samo do pola zdjele, a od pola zdjele ubij ga po glavi, jer e on inae
tebe." Ili se poklonite ili uklonite." (M. Budak): Ili se uklonite iz nae zemlje
milom ili e mo vas isterati silom" (M. Puk) itd.
A kako je to dobrovoljno prekrtavanje" izgledalo vidi se iz izjava onih koji
su to doiveli ili videli:
Duan Drljaa iz Bosanskog Novog: ustae su ve gonile pojedine ljude da
ih pobiju, a kada bi rodbina u poslednjem trenutku donela potvrdu od katolikog
sveenika o prelazu njihovom u katoliku veru, oni su ih putali. Taj prelaz ispred
noa, vrio se ne samo potpisivanjem unapred spremljenog ispunjenog formulara
nego i dobijanjem potvrde telefonskim putem." Risto Jovanovi iz Obudovca:
dola u Brko jedna ustaka bojna koja je naterala sve Srbe da potpiu izjavu o pokatoliavanju, a ko to nije hteo bio je premlaen na mrtvo. Kotarski predstojnik
u Brkom izdao je pismeno nareenje o prelazu u katoliku veru: selo Lonari
10, 12, selo Donji Zabari 11. 10. Obudovac 15, i 16, 12, Covi Polje 16. 12, i Gornji
Zabari 1719, 12. 1941." Milan Dojinovi tome dodaje: . . . u s t a e su 2. 12. 1941. u
Brkom posle strahovitih zlostava i prisiljavanja na prelaz u katolianstvo poveli
na streljanje oko 50 Srba, zbog ega su ostali pravoslavni morali potpisivati formulare o prelazu na katolicizam."
Drago Cebedi iz Kljua kae: da je posle pokolja mukaraca u Kljuu trebalo
sledeeg dana streljati i ene. Tada je sveenik upnik Laci, pozvao preostale
Srbe da podnesu odmah molbe za prelaz to su oni i uinili. Posle popunjavanja
formulara za prelaz u katolicizam, upnik im je saaptio da su molbe reene telefonskim putem od strane nadlenih crkvenih vlasti dr Saria, te ih je odveo u
crkvu i u grupama od po sto prekrtavao.
(Opirnije o tome vidi: Tajni dokumenti o odnosima Vatikana i ustake NDH.
Zagreb, 1952; Viktor Novak, Magnum Crimen, Zagreb, MCMXLVII; Jakov Blaevi, Ma, a ne mir za pravnu sigurnost graana, Zagreb, 1980).
1 Boo.

Br. 5
TELEFONSKI NALOG USTAKOG REDARSTVA ZAGREB OD
19. JULA 1941. VELIKOJ UPI HUM U MOSTARU DA SE
SRBI INTELEKTUALCI SVAKODNEVNO UPUUJU U
GRUPAMA OD 20 DO 30 U KONCENTRACIONI
LOGOR GOSPI 1
Telefonski nalog!
Imade se postepeno svakog dana poeti sa upuivanjem u koncentracioni logor u Gospi Srbe, financijalno i intelektualno jaih u grupicama od 2030 ljudi i to iz takozv. sela zaselaka sa pravoslavnim
itelj stvom. Imade se postupati taktino i pristojno.2
Zagreb 19 srpnja 1941.

Zamjenik Ustakog redarstva

Dr

Br. 6
NALOG RAVNATELJSTVA USTAKOG REDARSTVA NDH U
ZAGREBU OD 23. JULA 1941. VELIKIM UPAMA ZA
HAPENJE I OTPREMANJE SRBA, JEVREJA I KOMUNISTA
U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI 1
RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA NEZAVISNE DRAVE
HRVATSKE U ZAGREBU
Broj: tajni: 1/1941.

Zagreb, dana 23. srpnja 1941.

Predmet: Pritvaranje i otpremanje

u zbiralite, Srba i Zidova-komunista-okrunica.
OSOBNO!
UPAMA
1

122.2

Arhiv VII, a. NDH, k. 189, reg. br. 21/1.

U cilju obeleavanja Srba ustaki stoeri" i stanovi" su izdali ovakvo
nareenje:
Smjesta obavijestite sve pravoslavce Vae opine preko seoskih knezova,
da nesmiju izii iz svog sela bez bijele trake na lijevoj ruci na kojoj mora biti
latinicom napisano PRAVOSLAVAC.
Tko se ogrijei o naredbi biti e uhapen i najstroije kanjen."
(Arhiv VII, a NDH, k. 313, reg. br. 55/1).
1
Arhiv VII, a. NDH, k. 89, reg. br. 31/7.
2
Teritorija NDH bila je podeljena na 22 Velike upe.
1

USTA5K0M POVJERENITVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU

SARAJEVO G. FRANCETIC.3
Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odredbu podrunomu
Redarstvenom ravnateljstvu, Ravnateljstvu ustakog redarstva u koliko
su ve takova osnovana u sjeditima Zupa, Predstojnitvima redarstva
i kotarskim oblastima u mjestima gdje nema Redarstva, da se najurnije izvri pritvaranje svih Zidova i Srba-pravoslavaca, koji su bilo
poznati ve kao komunisti, bilo pak da su i malo sumnjivi, da su skloni
tome pokretu.
Iste mjere valja poduzeti i protiv komunista katolike ili muslimanske vjeroispovjeti, kao i drugih time, da se pridre do daljnjega
u pritvoru, dok Srbe i Zidove ima se smjesta odpremati u zbiralite
(konc. logor) Gospi.*
O uspjehu te broju otpremljenih odnosno pritvorenih osoba valja
urno podnijeti neposredan kratak izvjetaj sa osobnim podacima (prezime, ime, zanimanje te odakle je) pozivom na broj gornji.
ZA DOM SPREMNI!
M. P.
RAVNATELJ USTAKOG REDARSTVA
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE:
CEROVSKI v. r.

3 Jure,
ustaki pukovnik Pavelieve telesne bojne, poznate Crne legije",
zbog kvara na avionu spustio se 22. 12. 1942. na slobodnu partizansku teritoriju
u blizini sela Moila kod Slunja. Metani su ga prepoznali, a znajui za njegove
zloine koje je poinio nad nevinim stanovnitvom Bosne 19411942. sa svojom
Crnom legijom", masakrirali su ga sekirama i motkama, tako da je 27. 12. 1942.
umro u Slunju. Paveli ga je proglasio za viteza a A. Stepinac kao predsednik
nadbiskupskog duhovnog stola odobrava da se unese u molitvenik veliajui njegove podvige".

* Prema Spomenici pravoslavnih svetenika-rtava faistikog terora i palih

u NOB-i" u koncentracionom logoru Gospi i njegovom stratitu Jadovno ubijena
su sledea svetena lica: Petar Zimonji, Ban Nikola, Bara dr Branko, Bogunovi J. Nikola, Boi Milan, Brakus Danilo, Budimir M. Ilija, Vuini Petar, Gakovi Bogoljub, Gai . Vojislav, Gospi M. ore, Dikli R. Milan, Duji P. Vladimir, Dokmanovi I. MilanLjuti, Doen E. Milojko, uki Milan, Zivadinovi
Lazar, Jovanovi R. Mihailo-Miko, Jerkovi D. Dimitrije, Kosanovi Teofan, Krnjevi Duan, Lavrnja Spaso, Lali Bogdan, Landup Pantelija, Magaraevi D. Jovan,
Milojevi ore, Markovi J. Risto, Nasadil Stanislav, Nedi Emilijan, Nekovi
Tihomir, Oklobija A. Manojlo, Obradovi T.' Pavle, Panjkovi Vujadin, Pavlica
Ilija, Panteli Dimitrije, Popovi . Stevan, Popovi Milenko, Rajevi S. Uro,
Raeta Petar, Rajevi Milan, Stanojevi Jovan, Stepanov Jaa, Stijai Matija,
Stojanovi uro, Subotin Metodije, Tovirac C. Petar, Todorovi M. Konstantin,
Culumovi Antim, Curi C. Stevan, uturi Jovan, Cupovi Aleksandar, trbac
P. Damjan, Skori M. Ljubomir, (Beograd, 1960).

NARODNI HEROJ MARIJAN CAVlC GRGA

Roen je 10. marta 1915. u Zagrebu, u naprednoj radnikoj porodici. Metalski radnik. Kao istaknuti borac za radnika prava, 1939.
primljen je u Komunistiku partiju, a neposredno uoi rata_ postao je
sekretar Komiteta Treeg rejona KPH u Zagrebu. Posle okupacije organizuje u svom rejonu ilegalni rad i sudjeluje u diverzantskim i drugim
akcijama. Odlukom CK KPH sredinom avgusta 1941. naputa Zagreb
i odlazi u Karlovac. Neposredno posle dolaska u Karlovac preuzima
dunost sekretara Mjesnog komiteta i lana Okrunog komiteta KPH
Karlovac.

Poi rukovodstvom Marijana uspeno je radila tajna partijska

tamparija u Karlovcu, smetena u Dubravcu. esnaestog oktobra 1941.
kod knjiare Fogina" u Karlovcu ustaka je policija iznenadila i uhapsila Marijana Cavia. Da bi prekratio muenje, on je pokuao izvriti
samoubistvo.
Partijska organizacija je saznala da se njezin sekretar nalazi u
bolnici, pa je napravljen plan za njegovo oslobaanje iz bolnice. Cetr-

58

naestog novembra krenuo je jedan vod od 24 borca iz 1. kordunakog

bataljona predvoen Vjeeslavom Holjevcem. Navee 17. novembra domobranski porunik" Holjevac je stigao sa svojim vodom u bolnicu, ali
spasavanje nije uspelo, jer su ga u meuvremenu ustae ponovo vratile u zatvor.
Marijan Cavi je, posle ove akcije, prebaen u Zagreb. Tada je
izvren jo jedan pokuaj njegovog spasavanja, i to zamenom. Meutim,
ni taj pokuaj nije uspeo. Marijan Cavi je odveden u koncentracioni
logor Jasenovac, gde je, krajem 1941., ubijen.
Za narodnog heroja proglaen je 27. novembra 1953. godine.

Br. 7
ODLUKA PREDSTOJNITVA GRADSKOG REDARSTVA U
SISKU OD 24. JULA 1941. DA SE 26 JEVREJA I 30 SRBA
UPUTI U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI1
PREDSTOJNITVO GRADSKOG REDARSTVA U SISKU
Broj pov. 45/41.
Predmet: Zidovi upuivanje na prisilni rad.
Sisak, dne 24. srpnja 1941.
ODLUKA
Na osnovu otvorenog naloga Ravnateljstva Ustakog redarstva Nezavisne Drave Hrvatske Zagreb, a u vezi sa l. 12a. Uredbe o izmjeni
i dopuni Zakona o zatiti javne bezbjednosti i poredka u Dravi pod
M. s. br. 1640 od 15. XII. 1940.
ODLUUJEM
Da se od br. 131 izuzev broj 2, 3, 9, 12 i 15 iz Siska, idov,
star razne god. uputi na prisilni rad u Koncentracioni Logor Gospi.2
RAZLOZI
Ovako je odlueno radi raznih djela sabotae, djeljenja komunistikih letaka i podmetanja eksploziva, a u interesu osiguranja javnoga
reda i mira.
Neregistrovan prepis dokumenta.
Pod rednim brojem 2 nalazila se Armuth Helena, pod brojem 3 Deutsch
Berislav, pod brojem 9 Fier Stjepan, pod brojem 12 Herlinger Branko i pod
brojem 15 Neuburg Milan. Meutim u odluci ne pie da se u popisu nalazi i 30 Srba.
Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Gospi je potvrdilo 25. jula 1941. da
je primilo 26 Jevreja, dok o Srbima ne govori nita. U dopisu Kotarske oblasti
Sisak od 24. jula se zahteva da se idov Paul Fier iz Lekenika uputi u koncentracioni logor Gospi".
1

Na osnovu 2 citirane Uredbe doputena je alba na Vel. Zupu

Gora u Petrinji putem ovoga Predstojnitva uz naplatu takse od Din.
30. u roku od 8 dana od dana primitka odluke, ali alba na osnovu
119 zup. ne odgaa izvrenje.
O tome obavjest:
1. Stranki od 31, izuzev 2, 3, 9, 12 i 15
2. Koncentracionom logoru Gospi
Predstojnik redarstva:
(Potpis neitak)
Pov. 45/41.
POPIS
OSOBA UPUENIH U KONCENTRACIONI LOGOR U GOSPI NA
OSNOVU OTVORENOG NALOGA RAVNATELJA US1ASKOG REDARSTVA G. BOZE CEROVSKOG.

ZIDOVI
Armuth Marko
Dr Ljudevit Deutsch
Makso Deutsch
Milan Ehrenfreund
Fischer Izidor
Fischer Josip
Fischer dr. Zlatko
Hahn Branko
Linenberg Jakob
Meov Benjamin
Plaik Oto
Pollak dr. Rudolf
Richtmann Aleksandar
Rosner David
Steiner Vilim
Schwartz Aleksandar
Schwartz Josip
Schwartz Leopold
Trautmann Franjo
Trautmann Miroslav
Wegner Aleksander
Stiller Aleksander
Mayer Stanko

GRKO-ISTOCNI
Aleksi Svetozar
uki Vladimir
Bobsi Milan
Badri Gojko
Batalo Mili
Cvetianin Mirko
Cakara Nikola
Culibrk Branko
Kesi Duan
Jovanovi uro
Goli Adam
Kuki Dragan
Kuzmanovi Ljuban
Livun Stanko
Luki Borislav
Mandi Jovo
Marti Mitar
Miljkovi Dmitar
Petrovi Anelko
Radii Radoslav
Repac Nikola
Sarapa uro
Striak Branko
Svai Markovi Dragutin
Miljkovi Mile
Saponja Janko
Boras Stevo
pica Milan
Tepi Pero
Tesli Nikola
Tesli Milorad
Vukeli Petar

Banjac Aleksa
Lazi Petar
Stjepanevi Mile
Rajnovi Ilija
uki Stevan
uki Gojko
Kukolj Milan
Vukovi Rade
Stanbolija Marko
Peut Mane
Graanin Mile
Stani Pero

Neu v erg Egon

Kati Adolf
Schwabenitz Marko

Br. 8
DOPIS USTAKOG REDARSTVA BANJA LUKA OD 24. JULA
1941. REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU GOSPI DA SE
UPUUJE U KONCENTRACIONI LOGOR 31 JEVREJ
I 8 SRBA KOMUNISTA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Banja Luka, 24. srpnja 1941.

Ustako Redarstvo
Broj 265 1941.
REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU
Na ruke Ravnatelja g. Rubinia2
GOSPI
Upuuju Vam se dole navedeni idovi i Srbi-komunisti u koncentracioni logor, a sprovaa ih Ustaki dovodnik Ljubomir Corko sa desetoricom Ustaa.
Umoljavate se, da nam na kopiji potvrdite primitak priposlanih
idova i Srba-komunista.
Arhiv VII
NDH, k. 167, reg. br. 7/1.
Ovaj ustaki ravnatelj u svom dopisu od 25. jula 1941. pie:
Ovim <=e ss strane ovog Ravnateljstva potvruje primitak 39 dopraenih
S~ba i Zidova po ustakom vodniku Ljubomiru Corku." (AVII, a. NDH, k. 168,
reg. br. 7/1)
1

SRBI-KOMUNISTI

ZIDOVI
Steiner Andro Samuela
Sotinger Moric Ignaca
Maestro David Mojsije
Levi Salamon Leonov
Baruh Salom Joefa
Levi Rafael Zadikov
Moko Salom Abrahama
Papo Samuel Santin
Steinlauf Izrael Haimov
Levi Abraham Maj ero v
Monti j as Moo Haimov
Montijas Salomon Avramov
Monti j as Joef Avramov
Salomon Levi Haimov
Atijas David Avramov
Altarac Izak Sadikov
Levi Albert Leonov
Atijas Samuel Joefa
Rozenrauh Adolf Mihajla
Haim Nahmijas Joefov
Elias Izidor Abrahama
Levi Mihael Mojsije
Montijas David Avrama
Altarac Izak Samuela
Atijas Simun Isakov
Sadik Levi Todorosa
Montijas Samuel Haimov
Polak Pavao Pranje
Altarac Salamon Kalmoj
Teodor Weiss Konasa
Sarafi Joef Izidor

Ljubani Stevo
Staji Bogdan
Sevo Lazo
Moraa Duan
Sablja Duan
Bilbija Ljubo
Koica Jovo
uki Maksim

ZA DOM SPREMNI!
Po na nalogu Ravnatelj tajnik:
ANTUN REBAC

Br. 9
DOPIS PREDSTOJNITVA GRADSKOG REDARSTVA U
SISKU OD 26. JULA 1941. RAVNATELJSTVU
KONCENTRACIONOG LOGORA GOSPI O UPUIVANJU
47 SRBA U TAJ LOGOR1
PREDSTOJNITVO GRADSKOG REDARSTVA U SISKU
Pov. broj 45/41.
Predmet: Srbi upuivanje na prisilan
rad Koncentracioni logor, Gospi.
Sisak, dne 26. srpnja 1941.
RAVNATELJSTVU KONCENTRACIONOG LOGORA
GOSPI
Naslovu se preprauju u predmetu navedenih 47 Srba upuenih
kako se iz priloenih etrdeset i sedam odluka vidi na osnovu otvorenoga
naloga Ustakog Redarstva u Zagrebu.
Moli se posebnim spiskom potvrditi primitak ovoga spisa od etrdeset i sedam, lica ije se odluke prilau.2
Predstojnik redarstva
(Potpis neitak)
Potvruje se primitak spisa, te odluke o upuivanju 47 osoba kao
i primitak svih osoba i to:
Aleksi Svetozar
uki Vladimir
Bobsi Milan
Badri Gojko
Batalo Mili
Cvetianin Mirko
akara Nikola
Culibrk Branko
Kesi Duan
Jovanovi uro
Jovanovi Simo
Goli Adam
1
2

Striak Branko
Bvai-Markovi Dragutin
Miljkovi Mile
aponja Janko
Sorman Stevo
pica Milan
Tepi Pero
Tesli Nikola
Tesli Milorad
Vukovi Petar
Banjac Aleksa
Luzi Petar

Neregistrovana kopija dokumenta.

Meutim, u potvrdi od navedenih 47 lica, koja su primljena u koncentracioni logor Gospi, precrtani su uro Koji i Jovan Letica. U izvodu izvetaja
Anke Butorac posle bekstva iz logora Danica, o njenom boravku decembra 1941.
u koncentracionom logoru Gospi izmeu ostalog pie:
.. .Petnajstog srpnja su odveli 6 idovki, dvije pravoslavke u Gospi, a zatim
na Jadovno (Velebit), a 20-g istog su dopraene nove etiri idovke u Lepoglavu,
i to dve simip. dve poslodavke i opasnif protivnici, pa i ako smo ostale skoro sasme partijke nismo mogle u onakom sastavu raditi (barem privremeno). Dvadeset i osmoga

Kuki Dragan
Kuzmanovi Ljuban
Divun Stanko
Luki Borislav
Mandi Jovo
Marti Mitar
Miljkovi Dmitar
Petrovi Anelko
Radii Radoslav
Repac Nikola
Sarapa uro

Stjepanevi Mile
Rajnovi Ilija
uki Stevan
uki Gojko
Kukolj Milan
Vukovi Rad
Stanbolija Marko
Peut Mane
Oreanin Mile
Stani Pero
Primio:

U Gospiu dne srpnja 1941.

istog mj. nas est stari i svi drugovi, (osim petorice) smo otpraeni u Gospi. Do Zgb.
slobodni, od Zgb. svi vezani do Gospia. Tamo smo stigli po velikoj kii i tako
mokri i ostali na autskom dvoritu, u kojem je ve bilo oko 3000 hiljade radnika,
seljaka i graana. Sutradan smo mi ene bi[le] smjestile, po nalogu upravnika
u eliju, bez zraka, vode, zahoda, a da o hrani i ne govorim. Drugovi su ostali na
dvoritu. Istu no su ubili jednog eljezniara na dvoritu oito da izazovu nae
drugove, ali nisu uspjeli. Drugi dan po dolasku su odmah Martina Franekia i jo
desetoricu drugova otpremili na Jadovno. Kroz par dana su i drugovi bi[li] ve
u redu za odlazak, no meutim su ih zadrali i smjestili u sobe. Moral je kod
svih bio na odgovarajuoj visini i nismo se dali izazivati tima pijanim od krvi
banditima uprkos prepadima u dva tri sata nou po sobama (osobito kod ena).
Na primjer: Rusija je pala, nek Vas Staljin sad doe osloboditi. Ono to bi Vi
napravili od nas to emo mi od Vas. Ubili smo Vam vou Zakulu, do sutra morate
nauiti Ruski s onom Ruskinjom (pijunkam) inae emo Vas sve objesiti itd.
To je govorio Rubini i ostala razbojnika banda, koja ga je pratila po elijama
i dvoritu prisiljavajui ljude da viu ivio Paveli... (Rubini je bio ef ustakog redarstva u Gospiu). A Jurica Frkovi je rekao drugu Franekiu: ,,Sad je
revolucija nema putanja ili emo mi Vas ili ete Vi nas." Dakle od Lepoglave
na ovamo prestao je svaki zajedniki i masovni rad (osim pojedinanog) i itanja
ono knjiga to smo sa sobom ponjeli.
Nakon tri tjedna smo svi bili pobrani iz zgrade kaznione i autom prebaeni
na kolodvor u marvinske vagone. Tu smo ekali od 7 ujutro do 11 sati dopodne.
Tu je doao drug Milan Muhar i rekao mi da bjeim. Ja sam se savjetovala sa
ostalim drugovima-cama. Drugovi su odgovorili: Ako moe ii vie ili svi dobro,
ako ne i Ti ne idi." Drugovi su ga smatrali ne ozbiljnim i avanturistom, a ja sam
se pokorila veini, ali sam stalno branila druga Milana i rekla sam drugovima-cama da mi je ao to nisam pobegla sa drg. Milanom. Drugovi su govorili ako
bi ja otila da bi stim oteala njima poloaj, a Milan nije imao pri ruci nikog
od drugova. Drugovi mi nisu rekli o osloboenom terenu, a to je drug Milan
njima rekao. O tom sam saznala na slobodi. Ja sam pogreila to nisam pitala
da li je to nareenje ili njegova lina inicijativa. Tu se osjeam krivom i ako tad
nisam znala da je drug imao zadatak da nas oslobodi. I ostala sam i ako protiv
svoje volje.
Putovali smo od Gospia do Jaske punih 38 sati u zatvorenim vagonima.
Kad smo stigli u Jasku (Jastrebarsko, AM) bilo nas je 1.700 katolika, idova i pravoslavaca. .." (Arhiv VII, a. NOP-a, mikroteka, CK KPH, r. 11, s. 8898).
Martin Franeki je roen 10. 11. 1905. u selu Seoci kraj Slavonske Poege.
O njemu Jefto Sai u .knjizi: Revolucionar Martin Franeki, izmeu ostalog kae:
O stradanju Martina Franekia, i uopte o svim razmatranjima lanova
CK KPH interniranim u logor i stavovima koje su zauzimali o sebi kao zatvorenicima svjedoi sauvana izjava Anke Butorac. Ona smatra da se drugovi, i ona
meu njima, nisu najbolje snalazili, ali da ni izvana, posebno da sam CK KPH
nije poduzeo mjere koje bi pomogle njihovo spasavanje. Drugovi su propustili
jo u Lapoglavi zgodnu priliku tj. kada je jugoslovenska vojska s njima zajedno
pjevala nae pjesme to nisu traili oficira da ih pusti. Pokuali su, ali prekasno.
Poslije toga voene su rasprave oko bjekstva. Prevladalo je miljenje da bi bijeg
pojedinaca doveo u pitanje ostale drugove. I partijski je zakljuak bio da se ne bjei.

Br. 10
IZVETAJ GRUPE KRALJEVSKIH KARABINJERA IZ ZADRA
OD 28. JULA 1941. KRALJEVSKOM GUVERNATORU
DALMACIJE DA SE U KONCENTRACIONOM LOGORU
GOSPI NALAZI 5000 SRBA1
TERITORIJALNA LEGIJA KR. KARABINJERA U ANKONI
CETA ZADAR
N 1/53 prot. Pov.
Zadar, 28. jula 1941 XIX
Predmet: Vesti s one strane granice
KR. GUVERNATORU DALMACIJE Kabinet
ZADAR
2

Prema obavjetenjima datim karabinjerima u Kistanju od verodostojnih lica, represalije protiv pravoslavnih Srba izgleda da su postale
jo krvavije nakon odlaska talijanskih trupa iz Graaca.
Po prilici 200 metara od kue nekog Mareti ora, trgovca, postoji rupa u kojoj izgleda da su leevi muke i enske* djece, nekoliko
desetina metara dalje izviruju noge i ruke zakopanih leeva.
Uvijek prema obavjetenjima, dana 16. o. m. ustae-Muslimani
izgleda da su zapalili selo Grab u opini Graac i bodeom ubili dvije
ene na ulici.
Dana 21. o. m. izgleda-da su ustae u Graacu ubili bankovnog
direktora Milana Spiranovia odrubivi mu glavu i bacivi je kroz prozor.
Ustae su transport zatvorenika iz Lepoglave uputili nevezane u Zagreb,
kamo su stigli 28. 7. 1941. Slijedei dan su transportirani u Gospi. Drugi dan po
dolasku, a to znai 31. srpnja, sa jo desetoro drugova streljani su u Jadovnu",
pie Anka Butorac.
Nain, kako su zloinci umorili ovog divnog revolucionara Martina Franekia opisala je isto tako Anka Butorac. Jurica Frkovi je rekao Martinu Franekiu: Sada je revolucija nema pratanja, ili emo mi vas ili vi nas".
Martin Franeki je s prezirom odbio nagovor Jurice Frkovia, ustakog
velikog upana, robijakog tobonjeg druga, da se odrekne Srba koje su ustae
ve odredile za svoj koljaki no.
Sva uvjeravanja Jurice Frkovia, da kao Hrvat ne spada u srpsko kolo i da
ih se odrekne Martin je ponosito odbio. Nikad se neu odrei svojih drugova.
Spreman sam dijeliti njihovu sudbinu. A ti, Jurice, i tvoji ustae, ste najobiniji
zlikovci." E onda e ti, Martine, podijeliti njihovu sudbinu", odgovorio je, i odluio Frkovi". (str. 4345).
1
Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u Jugoslovenskih naroda, Tom
V, knj. 1, dok. 230.
* Izostavljene komande i ustanove kome je sve jo dostavljen ovaj izvetaj.

Doznaje se iz verodostojnog izvora da je u Smiljanu kod Gospia

podignut koncentracioni logor gdje se nalazi oko 5000 pravoslavnih Srba.
Tvrdi se da su uslovi ivota tako ravi da nesumljivo prouzrokuju polagano smrt onima koji se tu nalaze.
(M. P.)
Kapetan, Komandant ete
Umberto Buonassist, s. r.

Br. II
PRIZNANICA ZELEZNIKE POSTAJE SISAK OD 28. JULA
1941. O TRANSPORTO VAN JU 29 JEVREJA
U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI1
JUGOSLAVENSKE DRAVNE ZELJEZNICE
HRVATSKE
CIVILNI PREVOZNI REGISTAR
Priznanice predaje br. 142 sastavljena 28. VII 1941.
Zidova upuenih na prisilni rad, na raun pov. br. 45/41.
Od Siska do Gospia preko Zagreb Otarije.
Koliina: 29 otpravlja se sa putnikim vozom br. 1 2 . .

1
1

Neregistrovana kopija originala.

Izostavljene nepopunjene rubrike formulara.

Br. 12
DOPIS USTAKOG REDARSTVA BANJA LUKA OD 29. JULA
1941. REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU BANJA LUKA DA
SE PRIPREMI TRANSPORTOVANJE 40 JEVREJA
U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI1
Banja Luka, 29. srpnja 1941.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Ustako Redarstvo
Broj 304 1941.
REDARSTVENOM

RAVNATELJSTVU
BANJA

LUKA

Upuuje Vam se spisak dolje navedenih idova s molbom, da ih

se spremi u Vae Ravnateljstvo, jer e isti biti transportovani u koncentracioni logor.
Kada budu svi dopremljeni izvolite obavijestiti ovo Ravnateljstvo.
Poljokan R. Jakob
Kraus I. Aleksandar
Monti j as H. Rafael
Montijas H. Isak
Poljokan R. Isak
Montijas I. Jozef
Levi L. Mamo
Baum I. Lavoslav
Polgar R. Franjo
Levi M. Leon
Levi M. Jozef
Levi I. Hajim
Nahmijas J. Samuel
Hofman M. Filip
Hercog M. Leopold
Altarac I. Jozef
Laslo M. Ignjat
Salom A. Avram
Levi T. Isak
Baruh J. Isak

Levi M. Albert
Levi J. Isak
Rot M. Josip
Najbah B. Hugo
Zelikovi A. Samuel
Stajnlauf L. David
Nahmijas D. Jozef
Stajnlauf H. Izidor
Nahmijas S. Jozef
Levi J. Majer
Montijas H. Leon
Braun M. Julio
Levi S. Moric
Altarac M. Miko
Lihtentajn I. Jozef
Papo S. Jozef
Papo A. Sumbul
Salom Albert Bertin
Kabiljo A. Elijas 2

ZA DOM SPREMNI!
M. P.
RAVNATELJ USTAKOG REDARSTVA
BANJA LUKA
NADZORNIK USTASKOG REDARSTVA ZA
BIVSU VRB. BANOVINU
(Kvaternik Ozren)
1

Arbiv VII, a. NDH, k. 169, reg. br. 2/2. Pod brojem 7, 26, 33 i 38 rukom je
dopisano puten" i G. Rebac".

Br. 13
ODLUKA RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
NDH DO 30. JULA 1941. VELIKIM UPAMA DA SE SVI
UHAPENI JEVREJI I SRBI BEZ DOKAZNOG POSTUPKA
UPUTE U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI1
RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST ZA NEZAVISNU
DRAVU HRVATSKU.
Broj: 15013/11-1941.

U Zagrebu, dne 30. srpnja 1941.

Predmet: Srbi i Zidovi pod

sumnjom radi komunizma postupak.

REDARSTVENIM

VELIKIM UPAMA S v i m a .
RAVNATELJSTVIMA: ZAGREB, BANJA
SARAJEVO.

LUKA,

U interesu javne sigurnosti imadu se svi Zidovi (pokrtani ili ne),

i Srbi (preli na katolicizam ili ne), zatvoreni pod sumnjom radi komu2
U logor Gospi tokom jula i avgusta 1941. upueni su: iz Sarajeva Duan
Bokovi, Uro Hrisafovi, Jovan Dakovi i iz Ljubukog Ivas Petar (AVII, a. NDH,
k. 179, reg. br. 52 i 53/6, k. 180, reg. br. 56/2, k. 189, reg. br. 31/7.) iz Slavonskog
Broda i okolnih sela su odvedeni: Stankovi Stanko, Terzin Boo, Pami Mito,
Odobai Ilija, Klai Petar, Papi Vaso, Grozdanovd Stanko, Despotovi Marko, Despotovi Filip, Radoji Nikola, Popovi Milo, Bela Jovo, Popovi Marko,
Adam i Mihailo Popovi, Lazi Dragan, Joka Rada, Dumur Stojan, Popovi
Darko, Zdjelac Rada, Srkuli Ilija, Pani Nikola, Pani Dimitrije, Baji Jova,
Bulatovi Petar, Brzi uro, Miljkovi Jovan, Krni Petar. Budisavljevi Lazo,
Budisavljevi Petar, Radojevi Milo, Muci Stanko, Dugandiija Lazo, Mievi
Mladen, T anbuk Mihailo, Bogdanovii Petar, Ptica Ilija, Pria Duan, Palaster
Pavle, Dvoka Stevan, Dvoka Milka (AVII, Nda, k. 39, reg. br. 1/52, 30/4, 36/49).
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 169, reg. br. 8/2.

U reavanju jevrejskog pitanja" u Hrvatskoj, Slavoniji i Sremu tesno su
saraivali ustae i Nemci. Sa tih teritorija, od oko 25.000 Jevreja koliko ih je bilo
do drugog svetskog rata, stradalo je oko 20.000 u raznim ustakim i nacistikim
logorima. Pored domaih Jevreja stradalo je i nekoliko stotina jevrejskih izbeglica
iz Nemake, Austrije, Poljske i ehoslovake (iz Lipika 59, Daruvara 200, Suaka
200, Pisarovine 28, Dragania 178, Zagreba 200, Rume 200, itd.).
U knjizi Zloini okupatora i njihovih pomagaa izvreni nad Jevrejima u
Bosni i Hercegovini od dr Samuela Pinte, navedena su imena oko 2.900 Jevreja
koji su stradali iz ostalih mesta BiH (sem Sarajeva). Prema tome, sa teritorije
Bosne i Hercegovine je stradalo oko 10.500 Jevreja, od ukupno 14.500 koliko ih
je bilo do rata, odnosno, stradalo je oko 75%>. Sem toga, stradalo je i nekoliko
stotina jevrejskih izbeglica iz Austrije, Nemake i ehoslovake (Bosanski Samac
34, Brko 147, apljina 147, Derventa 120, Slatina kod Banja Luke 58, itd.).
1

nizma, a protiv kojih inae ne predlei nikakav dokazni materijal, da bi

se mogli staviti pred prijeki sud, odpremiti u sabirni logor upskog
redarstvenog ravnateljstva u Gospiu.
U vezi ovog naloga, obavijestiti i uputiti sve podlone vlasti.
Za Dom Spremni!
M. P.
Po nalogu Ravnatelja:
PREDSTOJNIK ODSJEKA:
Vutuc,3 v. r.

Jo u toku formiranja koncentracionog logora Jasenovac ustae su

poele da masovno likvidiraju logorae.
Prema nepotpunim podacima, ukupan broj Jevreja koji su stradali na teritoriji NDH iznosi oko 30.500 (bez jevrejskih izbeglica iz raznih evropskih zemalja).
Do rata je ivelo na tim teritorijama oko 39.500 Jevreja, pa procenat stradalih
iznosi oko 75,07%>.
Pored navedenog broja Jevreja iz Jugoslavije, koji su stradali kao rtve
faistikog terora, odnosno genocida, stradalo je i preko 3.000 jevrejskih izbeglica
iz zemalja zapadne Evrope, koje su prebegle u Jugoslaviju i konfinirane u raznim
mestima.
(Dr Jaa Romano, Jevreji Jugoslavije 19411945, rtve genocida i uesnici
narodnooslobodilakog rata, Jevrejski istorijski muzej, Beograd, 1980, str. 133 i 201).
3 Mirko.

Br. 14
TELEGRAM VELIKE UPE DUBRAVA DUBROVNIK OD 5.
AVGUSTA 1941. OPUNOMOENIKU ANTE PAVELIA U
MOSTARU GENERALU VLADIMIRU LAXI DA JE USTAKI
POVERENIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU JURE
FRANCETI UPUTIO 145 LJUDI, ZENA I DECE U
KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI 1
DRAVNI TELEGRAM
,2 Vreme predaje 5/8. u 10,32 .
Vreme otpravljanja
5. u 10,57 .
Posebnom opunomoeniku Poglavnika gosp. podmaralu Laxi
MOSTAR
Molim Vas da primite do znanja ovaj brzojav kotarske oblasti
Ljubinje stop Savezno naredbi taj broj V.Z.D. 1/41 izvjetavamo da je
po naredbi ustakog povjerenika za Bosnu i Hercegovinu gosp. Francetia3 tajni broj 378 od 31. srpnja ove godine uhieno 235 lica pravoslavnih stop Od tog dosad upueno u logorite Gospi 145 lica a ostalo
je jo uhien 90 stop Meu uhienim licima bilo je 80 po sto ena i
djece a tako isto i meu ovim koji su ostali moralo se je iseljavati i
ene i djeca jer su starjeine bile uhiene a za njih se tko nije imao
starati stop. Molim nalog ta da radim sa ostalim uhienim licima stop.
Tajni broj 74/41. kotarski predstojnik. Br. Pr. 931/41.
Dubrovnik, 5. VIII. 1941.

M. P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 308, reg. br. 2/1.

Izostavljene nepopunjene rubrike telegrama.
Vidi dok. br. 6.

Velika Zupa Dubrava

Br. 15
NALOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
NDH OD 14. AVGUSTA 1941. VELIKIM UPAMA DA SE
DO DALJEG NE ALJU U KONCENTRACIONE LOGORE
KOMUNISTI-RIMOKATOLICI, MUSLIMANI
I EVANGELISTI1
RAVNATEJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE
U Zagrebu, 14. kolovoza 1941.

Prs. broj: 2204-11-1941

Predmet: Komuniste rimokatolike,
muslimane i evangelikezadravati u zatvorima.

VELIKIM UPAMA S v i m a .
REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA: Zagreb, Sarajevo,
B. Luka.
Sve komuniste rimokatolike, muslimane i evangelike, koji se nalaze u zatvorima na tamonjim podrujima, do daljnjega ne treba slati
u koncentracione logore bez odobrenja ovog Ravnateljstva, ve se imaju zadrati u zatvorima.*
Podrune oblasti javiti e, po prijemu ove okrunice, koliki je
broj takovih pritvorenika u zatvorima.
U vezi ovoga potrebno je, da Naslov obavijesti sve podrune vlasti radi tonog pridravanja i izvrenja.
Za Dom spremni!
M. P.
Po nalogu Ravnatelja,
Predstojnik odsjeka:
Paver,3

Arhiv VII, a. NDH, k. 189, reg. br. 7/2.

Oni su sluili kao taoci pri izvoenju mera odmazde.
* Vjekoslav.
1

v.r.

Br. 16
ODREDBA MINISTARSTVA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA
OD 16. AVGUSTA 1941. SVIM SUDOVIMA I PRAVOSUDNIM
USTANOVAMA NDH DA SE DEPONOVANI NOVAC I
DRAGOCENOSTI NE MOGU IZDAVATI VLASNICIMA
SRBIMA KOJI SE ISELJAVAJU, DOK GOTOV NOVAC
I DRAGOCENOSTI MOGU PONETI SA SOBOM DO
KONCENTRACIONOG LOGORA GDE E
IM TO BITI ODUZETO 1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO PRAVOSUA I BOGOTOVLJA
Broj 53.836-1941.

Zagreb, 16. kolovoza 1941.

SVIM SUDOVIMA I PRAVOSUDNIM USTANOVAMA.

Povodom upita jednog Kotarskog suda, kako se ima postupiti sa
zahtjevima iseljenika Srba povodom njihova iseljavanja za izruenje
pupilnog novca i dragocjenosti poloenih u depozitnim mjestima, odreuje se:
Prijedlozi, molbe ili traenja izseljenika Srba povodom njihova
izseljavanja, da im se izrui sav pupilni novac i dragocjenosti, imadu se
odbiti.
Prema okrunici Dravnog ravnateljstva za ponovu od 29. srpnja
1941. broj P.tk. 18/26411941,2 izsjeljenici Srbi mogu ponieti sobom
sav svoj gotov novac, dragocjenosti, vriednostne papire, ulonice, knjiice i to koje se nalaze kod njih, i to samo do sabirnih logora, gdje e te
sve vriednosti izuzevi stanovitu svotu gotovog novca biti oduzete
u svrhu pohrane i daljnje odredbe, kako e se s njima pbstupati.
Ova okrunica ne obuhvaa pupilni i drugi novac i dragocjenosti,
koje se nalaze u depozitnim mjestima, pa se stoga takav novac i dragocjenosti ne smiju izdavati na traenje izseljenicima Srbima. 3
Za toan prepis:
(Potpis neitak)
Po odredbi ministra
pravosua i bogotovlja,
proelnik odjela
u z.
Santek v. r.
1
1
8

Arhiv VII, a. NDH, k. 198, reg. br. 10/2.

Ovaj dokumenat nije pronaen.
U vezi s tim ustaki kotarski stoernici su uputili telegram sledee sadrine: Do 29. u podne pod Vaom osobnom odgovornosti ima se dostaviti spisak
lica najuglednijih i najbogatijih Srba po uzorku koje smo Vam dostavili putem
kurira. Stop. Spisak imate poslati po kuriru".

Br. 17
IZVOD IZ LANKA OBJAVLJENOG U USTAKOM LISTU
HRVATSKI NAROD" OD 23. AVGUSTA 1941. DA SU
SAGRAENE BARAKE ZA SMETAJ LOGORAA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Od 800 milijuna kuna, koliko je ustaka vlada Nezavisne Drave
Hrvatske odredila za izvedbu javnih radova u Hrvatskoj, otpada zamana
svota na ureenje toka pojedinih rieka, pritoka, brzica i ponornica i na
izsuavanje velikih poplavljenih podruja u nekoliko desetaka tisua
hvati.
Lonjsko polje
Tako su upravo ovih dana zavrene barake na Lonjskom polju,
gdje e biti smjeteno radnitvo, koje e u najskorijoj budunosti zapoeti radom. Za ovo veliko poplavljeno podruje na Lonjskom polju
odreena je svota od 20 milijuna kuna za poetne radove. O ove e
se svote zapoeti sada najhitniji radovi, t.j. radovi na proirenju i
produbljenju korita Velike Struge, Trebea i Lonje i gradnja kanala
koji e sluiti kao glavna odvodna ila za odvod svih unutarnjih voda,
koje se zadravaju na Lonjskom polju, nekad po vie od 6 mjeseci i
tako onemoguavaju redovitu sjetvu i etvu i doli jedno tome uzrokuju
goleme tete.
Da se omogui izvriti odtok tih voda, koje e se odvui produbljenjem, proirenjem i proienjem Struge, Trebea i Lonje u prvom redu
je potrebno zatititi podruje sela Purke, Kraplje i Drenodola, da se ne
bi odklonom jedne nesree, t.j. odvodnjavanjem Lonjskog polja navukla
druga jo tea nesrea i ovom odvedenom vodom poplavila do sada suha
i plodna podruja. Da se to ne dogodi podii e se veliki nasip, koji lei
nedaleko eljeznikog nasipa na pruzi Jasenovac Novska prema Trebeu i time e se podizanjem ovog nasipa omoguiti da to podruje bude
uz nasip Savu i uz nasipe Struge potpuno zaokrueno i lieno svake mogune nepredvidive opasnosti. Barake za smetaj radnika su gotove a
jedan mali bager za podizanje nasipa kod Velike Struge zapoet e u
najskorije vrieme radom. Odmah e se pristupiti i podizanju nasipa uz
Trebe i Lonju, te e se tako potpuno zatititi podruje u kojem su smjetena sela Muilovica i Krateko. Podizanjem ovog nasipa umanjit e
se donekle velika teta, koja je nastajala slijevanjem voda okolnih bregova, koje su se nesmetano u ovom podruju zadravale. Isto e se tako
i podii nasip, koji e zatiivati sela Okali i Orehovo.
Radovi na isuenju Lonjskog polja nee biti skoro zavreni, jer su
oni golemi. Moda e biti potrebno vie od jednog desetljea, da se ovo
itavo veliko poplavljeno podruje preda na korist hrvatskom narodu i
1

Hrvatski narod" broj 190 od 23. avgusta 1941.

da se ono bude moglo potpuno iskoriavati. Trebat e naime prebaciti

preko 22 milijuna kubnih metara zemlje. Svrha je ovih poetnih radova
da se pospjei ocjeenje ovih voda, koje se na Lonjskom polju zadravaju skoro pol godine i da se one svedu na najmanje, e da bi se tako
mogla iskoristiti barem jedna etva. .. .2

Br. 18
IZVESTAJ KOTARSKE OBLASTI VISOKO OD 26. AVGUSTA
1941. VELIKOJ UPI LAVA I GLA2 TRAVNIK O
UPUIVANJU 57 JEVREJA I SRBA U
KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI1
Kotarska oblast Visoko
T. broj: 159/41.
Pritvaranje i otpremanje
u zbiralite Srba i Zidova.
Komunista Okrunica.

Visoko, 26. kolovoza 1941.

VELIKOJ ZUPI LASVA I GLAZ

T R A V N I K

U vezi Vaeg naloga broj T. 105/41. od 1. kolovoza 1941. i naloga

Ustakog povjerenika u Sarajevu broj 378/41. uhieno je i otpremljeno
u Gospi 57 Zidova i Srba naklonjenih komunizmu. Prigodom uhienja
gornjih osoba pobjegao je nepoznato kuda Ilija Boti iz Visokog. Prije
nekoliko dana isti se je povratio i javio ovoj Kotarskoj oblasti.
Molim za saopenje to da uradimo sa gornjom osobom.
M. P.

2
1
2
3

Za Kotarskog predstojnika:
s

Izostavljeno se ne odnosi na koncentracioni logor Jasenovac.

Arhiv VII, a. NDH, k. 195, reg. br. 4/20.
Ova dokumenta nisu pronaena.
Potpis neitak.

Br. 19
PISMO BOGDANA RAKOVIA OD 2. SEPTEMBRA 1941.
GENERALU MILANU NEDIU O ZLOINIMA USTAA
NAD SRBIMA U LOGORIMA I ZATVORIMA NA
TERITORIJI NDH, A POSEBNO U LOGORU JADOVNO1
Predmet: Spaavanje Srba iz
Nezavisne Drave Hrvatske
PRESEDNIKU MINISTARSKOG SAVETA
BEOGRAD
Srbi u NDH se ubijaju, kolju, mue i proganjaju nainom, koji
nije poznavala do sada istorija ni naeg ni drugih naroda. Prema iskazima nemakih upuenih krugova, kao najmerodavnijih, ubijeno je od
aprila do danas do 300.000 Srba u NDH a oko 50.000 nalazi se u raznim
poznatim logorima i zatvorima. Muenja i ubistva, ukoliko se do poetka
avgusta za njih saznalo, izneo je u svom izvetaju komesarima dr. Petar
Kosti advokat iz Banja Luke.
Posle ustanka u Koievoj Krajini zverstva ustaa su jo pojaana
masovnim ubijanjem Srba. Navodim samo nekoliko karakteristinih
primera:
1) Prilikom napada etnika na Gospi, ubijena su u toku jednoga
dana sva lica u logoru Jadovno. Broj ovih lica iznosio je 5670.
2) Posle krvavo uguenog ustanka, ustai, pa i delovi hrvatske vojske, ubijali su u povraenim krajevima sve to je, pravoslavno po ulicama i putevima. Bilo je potrebno vie dana da se nevine rtve sklone.
Ubijana su po izjavi jednog ustae i sva deca od 5 godina na vie.
3) U okolini Prijedora pravoslavni narod skupio se u nedelju 6.
avgust po ve upola razruenim bogomoljama. Ustae su zabarikadirali
vrata crkava i svu pastvu pukomitraljezima kroz crkvene prozore pobili.
4) Transportovanje Srba eleznicom iz logora u logor vri se na
neoveanski nain. U Jastrebarsko stigao je 20 avgusta jedan blombiran transport iz Gospia sa 5, a 21 avgusta sa 11 mrtvih. U vagone je
strpano po 60 do 70 ljudi i trans^ortovano 3 dana u zatvorenim vagonima bez vode i hrane. Dva Srbina, koji zbog prenatrpanosti nisu vie
mogli da uu u vagon, ubijeni su na licu mesta.
5) Na dan 31. avgusta transportovana je iz Bosne preko SI. Broda
jedna grupa vienih Srba i na prelazu preko pontonskog mosta na Savi
1
Arhiv VII, a. Nda, k. 1a, reg. br. 3/1. Na margini dokumenta crvenom
olovkom je napisano: 4/IX, G. Jankoviu, videti po ijem je nareenju ovaj elezniki inovnik poao u NDH, pa da da izvetaj za g. Cincar Markovia, general
Nedi".

kod Broda, ustaka straa ubila je 50 ljudi, koji su prebaeni i sahranjeni na bosanskoj strani.
6) NDH danas po ravom vremenu dre Srbe napolju, a gde ih
stalno prati ne vreme, a pored toga dnevno primaju jedan obrok hrane
koji se sastoji od jedne osmine hleba i jedne kaike tople hrane. Decu,
ene i mukarce optereuju grubim i tekim poslovima, to stvara nezadovoljstvo jer ih kod svakog rada biju kundacima i gaze nogama tako
da se svakog dana pune bolnice i ambulante.

Slavko M. Zjali, pravoslavni svetenik, paroh u

Paklenici kod Novske, ubijen u Jasenovcu i baen
u Savu.
Da bi prikupili podatke o ovim zverskim postupcima ustaa i da
bi se spasli bar najugroeniji i vieniji Srbi od muenike smrti, preduzeo sam sa nekoliko portvovanih i hrabrih drugova putovanja po NDH
i nosei im potrebne propusnice iz Beograda, doveo ih u Srbiju, sa jedinim ciljem da se spasi Srpstvo. Ovu misiju preduzeo sam iz svoje line
inicijative, bez ikakve nagrade i obavljao je predano uz pohvalu slube
pukovnika g. Furstera. Pri svakom putu nastojavao sam, da uzdignem
ugled Srbije i da preko zvaninih faktora u NDH olakam sudbinu napaenih Srba. Spaavanje naih sunarodnika vreno je u poetku bez prat-

nje, a u poslednje vreme, na intervenciju Komesara g. Pantia u pratnji

oficira i vojnika nemake vojske.2
Ovim naim radom uzdignut je ugled Srbije kako kod Nemaca, tako
i Hrvata, a naroito kod ugroenih Srba, koji su uprli oi i sve nade u
svetu zemlju Srbiju, od koje oekuju jedini spas od zverske ustake
tiranije.

Andrija Artukovi, ministar unutranjih poslova NDH, Ramir Markone,

papski legat i Alojzije Stepinac, zagrebaki nadbiskup.
U interesu Srpstva i oveanstva potrebno je ovaj humani rad intenzivno produiti u dosadan j em obimu i molim Gospodina Pretsednika
Ministarskog saveta kao i ostale g.g. Ministre za moralnu pomo i punu
podrku.
Bogdan M. Rakovi
Vii in. Min. saobraaja
i rez. kapetan II klase.
2 Do septembra 1941. a zatim i u narednim mesecima 1941. nemaki okupator
je poinio brojne zloine u okupiranoj Srbiji na ijem elu se nalazio M. Nedi.
Evo samo najmasovnijih: streljanje stanovnitva Kragujevca i okoline, streljanje
graana Kraljeva i okoline, krvavi mar u Mavu, streljanja u Kruevcu i veanja
u Beogradu, masovni zloini u logorima na Banjici i Sajmitu i niz drugih. U
izvetaju nemakog opunomoenog komandanta u Srbiji od 20. decembra 1941.
pie da je kao mera odmazde ubijeno 11.164 i da prema kvotama 1:100 i 1:50 treba
jo ubiti 20.174 ljudi, ena i dece. (Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u
naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, dok. 285).

Br. 20
OBAVETENJE 2. ORUZNIKE PUKOVNIJE OD 5.
SEPTEMBRA 1941. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED
I SIGURNOST NDH DA JE ZBOG ISTICANJA CRVENE
ZASTAVE U SELU OPLIII USTAKI TABORNIK
OTERAO 12 MUKARACA I 7 ZENA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
1370/J.S.
Komunistika zastava
istaknuta u selu Opliii.
RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST N.D.H.
Knin, 5. rujna 1941.

ZAGREB

Zapovjednik orunike postaje Domanovii spisom Br. 340 od 4.

kolovoza ov. g. izvijetava:
2. kolovoza 1941. ophodnja ove postaje, narednik Josip Rebrovi i
domobran Haim Okanovi, prilikom slube u selu Opliii, kotar Stolac,
pronala je jednu crvenu zastavu, koja je po nepoznatom istaknuta na jablan pored puta u istom selu. Ophodnja je uhitila 12 mukih lica grkoistone vjere iz istog sela pod sumljom, kao poznati veliko-Srbi, da su sudionici isticanja crvene zastave, i ove sprovela na postaju. Za uhienim
dolo je 7 enskih njihove rodbine, bojei se zlostave mukih od strane
orunika.
O ovom dogaaju brzoglasno je izvijetena kotarska oblast u Stocu,
i zatraeno, to se sa uhienim ima raditi. Na ovo je odgovoreno istim
putem, da se uhieni do daljnjeg pritvore, sprovede istraga i dostavi
izvijetaj.
3. kolovoza ov. g. u 3 sata kamionom doao je na postaju Masla
Martin tabornik iz Aladinia, kotar Stolac, sa 8 ustaa i zatraio, da se
njima izrue uhieni radi istrage, koju oni ustae vode povodom pronalaska komunistike zastave u selu Opliii. Poto je ustaa bilo vie od
orunika na postaji, to je njihovom zahtjevu udovoljeno i izrueni im
uhieni, koje su odmah utovarili u kamion i odvezli neznano kuda. Pri
utovaru uhienih u kamion, 7 enskih njihove rodbine nije se htjelo da
odvoji od ovih, pa su i one skupa u istom kamionu odvezene. Za sudbinu odvezenih do danas nije nita poznato.
Pronaena komunistika zastava po ophodnji skinuta je, i sa izvijetajem dostavljena kotarskoj oblasti Stolac.
1

Arhiv VII, a NDH, k. 152-a, reg. br. 54/6.

Prema izjavi tabornika Masla Martina, uhieni muki su upueni

na prisilan rad, a enske u koncentracioni logor."
Prednje se dostavlja radi znanja.
Dostavljeno: Vrh. oruni. zapovjednitvu
i Ravnateljstvu za javni red i sigurnost
N.D.H.
Zapovjednik, pukovnik
J. Boi2

Br. 21
TELEGRAM EUGENA KVATERNIKA OD 11. SEPTEMBRA
1941. GLAVNOM STOERU DOMOBRANSTVA ZAGREB DA
DOSTAVE SPISAK OD 50 KOMUNISTA KOJE TREBA
UPUTITI IZ BIJELJINE U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC1
Ministarstvo pota, telegrafa i telef.

T E L E G R A M
GLAVNOM STOERU DOMOBRANSTVA ZAGREB
676 ZAGREB 553/R 55.11/9.41.17.15.
Umoljava se dostaviti toan popis 50 komunista i etnika iz Bijeljine
sa svim personalijama i materijalom ravnateljstvu za javni red i sigurnost Zagreb, a potom ljude otpremiti u sabirni logor Jasenovac i to samo
u ovom sluaju. Ravnateljstvo za javni red i sigurnost Prs.
Broj: 3359/1941.

1
1

Ravnatelj: Eugen Kvaternik v.r.

Josip.
Arhiv VII, a NDH, k. 2, reg. br. 12/1.

Faksimil dokumenta br.

21

Br. 22
IZVETAJ ZAPOVEDNITVA KONCENTRACIONOG LOGORA
JASENOVAC OD 22. SEPTEMBRA 1941. IDOVSKOM
ODSEKU USTAKOG REDARSTVENOG POVERENITVA
ZAGREB DA JE PRIMLJENO U LOGOR 199 JE VRE JA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Zapovij. sabirnih logora
Broj 64

Jasenovac 22. rujna 41.

Izvjetaj o primitku
idova u logor.
USTAKO REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U ZAGREBU
idovski odsjek
Veza Va broj 4741
1
Arhiv Instituta za historiju radnikog pokreta Hrvatske, (dalje: AIHRPH)
NG, k. 282.

Izvjeujemo Vas, da smo dana 20 o.m. primili i smjestili u nae

logore 199 (stodevedesetdevet) idova.
Prednje se dostavlja s molbom na nadlenost i daljnju upotrebu.
Za Dom Spremni! ! !
Zapovij. sabirnog logora
ustaki porunik:
Ivan Rako

Br. 23
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA ANTE PAVELIA,
MINISTRA UNUTRANJIH POSLOVA ANDRIJE ARTUKOVIA
I MINISTRA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA OD 2. OKTOBRA
1941. DA SE ZA JEDNOG POGINULOG STRELJA
10 KOMUNISTA1
Zagreb, 2. listopada.
Donesena je ova zakonska odredba:
ZAKONSKA ODREDBA
o postupku kod komunistikih napadaja, kad se poinitelj ne pronae
1.
Kad uslijed komunistikog napadaja na ivot ili imovinu pogine
jedna ili vie osoba, a za deset dana od poinjenog ina ne pronae
se poinitelj, odredit e i izvriti Ministarstvo Unutranjih poslova,
Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu, za svakog poginulog
strijeljanje deset osoba iz redarstveno ustanovljenih prvaka komunista.
2.

Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u ,,Narodnim Novinama", a protee se i na sluajeve, kod kojih nije jo protekao rok od deset dana, odreen u 1. ove zakonske odredbe.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 213, reg. br. 10/3.

U Zagrebu, dne 2. listopada 1941.

Ministar unutranjih poslova
Dr. Andrija Artukovi, v. r.
Ministar
pravosua i bogotovlja

POGLAVNIK
Nezavisne Drave Hrvatske
Dr

Dr. Mirko Puk, v. r.

Broj: CCCXXXI-1620-Z. p. 1941.

Faksimil dokumenta br. 24

OA

A n t e Paveli> y

Br. 24
OBAVETENJE ZAPOVEDNITVA KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC OD 7. OKTOBRA 1941. MINISTARSTVU
UNUTRANJIH POSLOVA NDH DA SE LOGORAI ZA KOJE
SE INTERESUJU NE NALAZE U LOGORU1
USTAKA OBRANA
ZAPOVJEDNICTVO SABIRNIH LOGORA
JASENOVAC
Primljeno, dne 7-X-1941.
Broj: 139/4. priloga

MINISTARSTVU unutranjih poslova

u Zagrebu.
U vezi dopisa Ureda Obranbene ustake slube pod br. 549/41. od
3 listopada 1941. javljamo Vam da se u logorima ovog Zapovjednitva
ne nalaze slijedei zatoenici: Mehmed Alija, Ismet Kuki, Lazar Vojvodi i Sava elija.
Za dom spremni!
Jasenovac 7. listopada 1941.
Zapovjednik sabirnih logora
Ustaki porunik:
Ivan Rako
M. P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 213, reg. br. 57/3.

Br. 25
PISMO HANSA REKSAJZENA OD 11. OKTOBRA 1941.
SEKCIJI ZA ODRAVANJE PRUGE OSIJEK DA
INTERVENIE DA SE BRANKO PRIA OSLOBODI
IZ KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC1
Hans Reksajzen
(Hans Rexeisen)
Osijek
Rx/P

Osijek, 11. oktobra 1941.

XIV sekciji za odravanje pruge

u ruke rukovodioca ing Begovia
OSIJEK

Predmet: Branko Pria, sada u koncentracionom logoru u Jasenovcu

Postupak: Razgovor policajca iz pomone policije Franca Srama
Priloga:
dva
Gospodin inenjer Branko Pria je slubenik XIV sekcije za odravanje pruge u Osijeku. On se nalazi u hrvatskom koncentracionom logoru u Jasenovcu, mada je oenjen jednom Hrvaticom iste katolike
vere, i mada protiv njega, prema izjavi ustakog stoernika iz Osijeka
od 18. IX 1941., koja se prilae u prepisu, nema nieg u politikom pogledu. Njegova porodica je usled toga pala u veliku nevolju i bedu.
Poto i nemaka Feldkomandatura2 u Zagrebu, ob. od., prema dopisu od 27. VIII ima najvei interes da se Branko Pria, koji je uhapen 8. VIII opet oslobodi, jer se on nije nita ogreio o dravu nekim
kanjivim postupkom, molite se da svim sredstvima koja Vam stoje
na raspolaganju zahtevate njegovo oslobaanje iz koncentracionog logora i da opet dobije svoje postavljenje kao eljezniki inenjer.
Molimo Vas da nas o stanju Vaih nastojanja drite u toku.

Hrv. dr. elj.

XIV sekcija za odr. pruge
Osijek gL koL
T. broj 23
14. listopada 1941. g.
1

Neregistrovana kopija dokumenta.

Re je o Feldkomandanturi 725. Zagreb.

(potpis neitak)

Br. 26
DOPIS USTAKOG REDARSTVA BANJA LUKA OD 4.
NOVEMBRA 1941. ZAPOVEDNITVU KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC DA IM SE PO SPISKU UPUUJE
41 LICE U LOGOR1
Banja Luka, dne 4. studenog 1941. g.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKO REDARSTVO
Broj: 1314./1941.
ZAPOVIEDNICTVU KONCENTRACIONOG LOGORA
JASENOVAC*
U vezi sa nalogom Ravnateljstva za javni red i sigurnost upuuju
Vam se nie navedene osobe, koje su uestvovale u komunistiko-etnikoj organizaciji u kotarima Bos. Gradika i Banja Luka, a koje izvolite zadrati do daljnje odredbe.
Dejanovi Stojan Romanovci
Peri Stevo Turjak
Peri uro Turjak
Mesuli Mirko Rogolje
Svab Vaso Borak
Svab Fonzo Borok
Joki Branko Blozagii
Lasovan Radomir Maglajani
Mulai Hilmija Bos. Gradika
Babi Uro Lindthorst
Radumilo Rade Maii
Radumilo Rajko Maii
Radumilo Stojan Maii
Corgi Duan Elozagii
Ljubii Milo Elozagii
Mitrovi Savo Elozagii
Borkovi Mihajlo Turjak
Hrvaanin Nikola Rogolji
Borkovi Mirko B. Laminci
Babi Milo Koievo
Sebota Panto Dubrave
1

Leli Ahmet Rovine

Leli Ale Rovine
Manojlovi Bogdan Windtherst
Soha Karlo Lamenci
Malidan ore Rogolje
Gvozden Mile B. Jankovci
Paali Dragoje Kozinci
Goli Boo Kozinci
Brali Milorad B. Gradika
Bilbija Vojo Bos. Gradika
Kara Petar Bos. Gradika
Raca Duan Bos. Gradika
Pertkovi Milan Bas. Gradika
Ostroluanin Nikola Bos. Gradika
Rodepovi Jusuf Bos. Gradika
Strasberger Aleksander B. Gradika
Spitzar Adolf Bos. Gradika
Frid Iso Bos. Gradika
Frid Edo - Bos. Gradika
Perduv Duan Banja Luka

Arhiv VII, a. NDH, k. 162, reg. br. 25/1.

Tada se logor nalazio u Krapju. U vezi sa tim logorom Jefto Sai, narodni
heroj Jugoslavije, obavio je razgovor s Marijom Vlai. Evo ta je tom prilikom
zabeleio: Ile smo nas dvije M. Vidovi d Vlai Marija gledati Krapljanski
logor. Nismo ile unutra, ali smo ile do straarnice. Ona je mene pitala kakav
je logor i sve oko njega. Mi smo ile ovuda, preko livada, stazom i preko mosta
gdje je odmah bio i logor. Ne znam kako se nisam bojala. icom je bio ograen.
Tu je visoko bila i izvidnica, straarnica. Tu je bio ustaa. Dole smo skroz do ice
i gledale u logor. Pitao nas je straar ustaa ta hoemo. Rekla sam mu da mi
je dola jedna kolegica u posjetu pa da je htjela da vidi logor.
2

Primitak navedenih osoba izvolite potvrditi na kopiji. Personalije

sa fotografijama dostavit e se naknadno.
M. P.
Primio:
Ivan Rako v. r.

POVJERENIK I POUZDANIK
USTAKE NADZORNE
SLUBE
ZA VELIKU ZUPU SANA I
LUKA
u. z. A. Rebac v. r.

. . . Ne znam kako je to dolo meu narod, da nekad ene iz Krapja i Plesma

nose hranu u logor. Navodno da su to samii ti Zidovi traili. Oni su imali zlata i
vrednosti. Dozvolili su da neke ene nose hranu, i da ih oni kupuju. I nosile su
ene. Nosila sam i ja. Jedno 23 dana sam hodala. Onda mi je Joze Vlai rekao:
Tu su se nosile i guske peene i kolai". Kasnije im je to bilo prekinuto. Poslije
su im poeli kroz ice provlaiti tako da su ljudi puzali po hranu, a do tada oni
su toiii slobodni. Mi smo ene sa ove strane bile. Ljudi su kupovali. Koliko smo
traili toliko su oni nama dali novaca.
Onda su im sve vie poeli plesti icu tako da je kasnije ica bila opletena.
Oni su puzei ili pokraj nas to su blie mogli. To je bilo koncem rujna 1941.
Onda su prestali. Nisu vie daili. Slobodu noenja hrane dali su, najvie mjesec dana.
Poslije nisu dali ni za novac, nikako. Onda su ih tjerali da svaki dan idu
na rad, sa lopatama i motikama. Ili su uz Strug tamo do one jasenovake ume
gdje je polje Krndija. Ako je koji sustao, toga su pritukli. Onda su im odmah
drugi kopali u jame i jo su ih dokusurivali...
Ustae su se uplaili vode, jer kako Strug zna razliti se, to ibi sve dolo pod
vodu. Tada su selili u Jasenovac. Nikakvim prevoznim sredstvom nisu te barake
prevozili nego su ih logorai morali nositi. Nosili su grede i sve u rukama u Jasenovaki logor. Tamo ima uvala i led se ve hvatao, ali oni nikud nisu smjeli skrenuti. Koji posustane, kojii vie ne moe, toga dotuku, ili ga ostave na livadi ili ga
bace u Savu.
Preko Ive Popia uspostavljena je veza sa Krapjanskim logorom, tako smo
obavetavani o stanju u logoru i to ustae rade i koliko dnevno ubijaju. Organizovali smo dostavljanje hrane logoraima kroz icu iako su ustae to branile."
O uspostavljanju veze sa logorom Milica Marohi je zapisala:
Jednog dana opet se ja naem u Jasenovcu. Prije toga sam se upoznala
sa dr Ivieviem. Supruga mu se zvala Zorka. On je bio Hrvat, a ona Srpkinja.
Imali su dvoje djece. Puno sam s njima razgovarala o logoru, jer me to jedino
interesiralo. Kasnije sam saznala da su mu supruga i djeca otjerani u logor Jasenovac, vjerovatno da nisu vie ivi. On je zatim negdje otiao u Bosnu. Dr Ivievi mi je priao o ubojstvima u logoru Jasenovac, mrtvacima po cesti, i da e
teko sve to izdrati. Cim mu je stradala supruga nestalo ga je iz Jasenovca..."
O stanju u logoru Jasenovac i mogunosti eventualnog napada slavonskih
partizana radi osloboenja logoraa u svojoj biografiji Lui Ane Dragan pie:
. . . U 9. mjesecu 1941. godine dobio sam zadatak od druga Kljajia da pod svaku
cijenu odem u Jasenovac, uvuem se u logor i izvidim situaciju, jer je bio plan
da se logor Jasenovac oslobodi. Ja sam ovo uinio, otiao sam u Jasenovac i preko
Mire Juri, moje neke daljne sestriine, a koja je bila zaruena s Matkoviem,
uspio sam s njom da uem u sam logor, razgledam raspored straa i naoruanje,
koje su ustae u to vrijeme imale. Nakon povratka iz Jasenovca, poslao sam emu
d rasporedu straa i tekstualno obrazloenje, ali do napada, odnosno osloboenja
logoiia Jasenovac nije dolo, vjerovatno zato to su u to doba bile partizanske
snage preslabe, a logoru Jasenovac prilaz teak. Moje hapenje je bilo 25. januara
1942. i odlazak u logor Jasenovac... a zatim u logore sjeverne Norveke" (Muzej
Novska).

Br. 27
TELEGRAM KOTARSKOG PREDSTOJNIKA EPE OD 4.
NOVEMBRA 1941. IDOVSKOM ODSEKU RAVNATEUSTVA
USTAKOG REDARSTVA DA JE IZ KOTARA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC UPUENO
26 JEVREJA 1
Nezavisna Drava Hrvatska
Ravnateljstvo pota, brzojava i brzoglasa
BRZOJAVKA
RAVNATELJSTVU USTAKOG REDARSTVA
ZIVODSKI ODSEK
= 67 EPE 2 31 1 18 =
DANAS U 16 SATI UPUENO U LOGOR JASENOVAC 26 ZIDOVA SA
PODRUJA KOTARSKE OBLASTI ZEPCE STOP ISKAZ SLEDI STOP
TAJ Br. 303/41.

Kotar, predstojnik Glakali

U lanari" i mehaniarskoj radionici jasenovakog logora iskovani su

stokovi okova i bukagija" za nepoudne" logorae.
1
Arhiv Instituta za Historiju radnikog pokreta Hrvatske (dalje: AIHRPH),
NG, k. 283.

Br. 28
DOPIS KOTARSKE OBLASTI DVOR NA UNI OD 5.
NOVEMBRA 1941. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED
I SIGURNOST NDH O UPUIVANJU ISELJENIKA
IZ MOSTARA U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Priepis.
Kotarska oblast Dvor na Uni.
Broj: 4810.

Dvor na Uni, 5. 11. 1941.

Ravnateljstvu za javni red i sigurnost.

Z a g r e b
Cast mi je u prilogu dostaviti transportnu listu izseljenika* iz
Mostara, koji su dana 5. 11. 1941. odpremljeni u logor Jasenovac:
Jevdi Teodor, Ivkovi Luka, Janjalija Duan i Ivelja Vidak privremeno su ostavljeni u Dvoru na Uni, poto zbog starosti i iznemoglosti
po miljenju lekara nisu sposobni za sada za put.
Osim toga u kotaru Dvor na Uni privremeno je ostavljen Ili Jovan,
star 60 godina, orav, invalid 100%, koji ima jednu erku, a koja mora
njega voditi, jer ne vidi nita, a iz tih razloga isti je ostavljen privremeno u Dvoru na Uni.
Ponovo se moli Ravnateljstvo za javni red i sigurnost za urno
reenje pitanja ena i djece, izseljenike iz Mostara, koji su smjeteni
u jedan magazin, a nemaju niti hrane niti sredstava za izdravanje.
Za dom spremni.
Da je ovaj prepis vjeran originalu
tvrdi i ovjerava
Kotarski predstojnik:
u. z. Kriun v. r.
Kotarski predstojnik,
(Potpis neitak)
Arhiv VII, a. NDH, k. 204, reg. br. 1/11.
U dopisu Kotarske oblasti Dvor na Uni-Predstojnitvu gradskog redarstva
Mostar izmeu ostalog pie:
U vezi Vaeg brzojava broj 11.867 kao i akta ove kotarske oblasti broj 4810,
koji je dostavljen dana 5. studenog 1941 Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u
Zagrebu, dostavlja se spisak lica, koji su dobili propusnice od talijanskih vlasti
u Mostaru za povratak u Mostar, i t o : . . .
Osim toga nie navedena lica te ene i djece mole isto tako za povratak u
Mostar kuama, a nemaju propustnice od talijanskih vlasti...
1

Br. 29
PISMO BOSILJKE EVO OD 10. NOVEMBRA 1941.
NEDIEVOM MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
DA SE PODUZMU KORACI RADI SPASAVANJA NJENOG
OCA LAZARA I BRATA DRAGANA IZ KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC1
Sevo Bosiljka, in.
Beograd, moli da
se poduzmu koraci radi
pronalaenja njenog oca i
brata, koje je uhapsila
policija u Nez. Dr. Hrvatskoj.

Beograd, 10. XI. 1941.

Cara Lazara ul. 12/IV. sprat

P. n.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA,
B e o g r a d
Slobodna sam umoliti cij. naslov da poduzme korake radi pronalaenja ili obavijesti o mom ocu i bratu, Lazaru i Draganu Sevo iz
Banja Luke.
Oni su uhapeni pod slijedeim okolnostima.
Osim toga u smislu naredbe Ravnateljstva za javni red i sigurnost upueni
su u logor Jasenovac dana 5. studenog 1941. sledea lica:
1.) Borozan Aleksa, Borozan Anelko, Raevi Branko, Razeti Branko, Gordi Vuksan, Guti Radovan, Ajvas Dimitrije, Bjelovi Jovo, Borozan Damijan,
Guti Mirko, Jevdi Vidak, Grahovac Riisto, Grahovac Nikola, Gambeli Lazo,
Danii Radoslav, Ivel ja Vidak, Ivelja Janiko, Gurovi Branko, Borozan Veljko,
Curovi Slavko i Gambali Anelko.
Na podruju ovog kotama ostali su jo zbog iznemoglosti i bolesti Jevdi
Teodor, Ivkovi Luka, Janjalija Duan, Anteljevi Todor (Teodosije)..." U koncentracionom logoru Jasenovac ubijena su sledea svetena lica: Petar Zimoni
(verovatno je ubijen na stratitu Jadovno), Zagorac M. Nikola, Jovanovi T. Mihailo, Peki L. Milorad i Popovi A. Savo, Reli Kiprijan i Zjali M. Slavko (Spomenica pravoslavnih svetenika-rtava faistikog terora i palih u NOB-i, Beograd, 1960). U istom logoru ubijen je i Slobodan Zeevi, sin svetenika Zeevia
S. Jovana star 16 godina. O ubisfcvu pet pravoslavnih sveenika Egon Berger u
svojoj knjizi: 44 mjeseca u Jasenovcu, pie: Najednom se na ulazu pojavi Milo.
U ruci je nosio laimpu za letanje (Ltlampu). S njim je bilo deset naoruanih
arkara. Poee neto traiti, dok ne izvedoe pet pravoslavnih sveenika, i zapovjede im da pjevaju crkvene pjesme. Jedan, koji nije izvrio tu elju Miloa, bio
je odmah dotuen kundacima. Taj starac, koji je imao ve preko osamdeset godina,
iscrpljen i izmuen vjerujem da vie nije ni mogao pjevati. Jedan od ustaa-dijete
od dvanaest godina sagne se k starcu i izvadi svoju kamu. Za tili as odrezao
je sveeniku oba uha. Svojima se obratio sa veselim smjekom rekavi: Sutra u
pokazati kod kue kakva uha imaju vlaki popovi..." Ostalu etvoricu dohvate
ustae i svezae im ruke. Dok su ih drali, Milo im je ivim brade palio. Tako ih
strahovito izmuene, zaklae...
1 Arhiv VII, Nda, k. 19, reg. br. 34/6.

Moj otac, Lazar Sevo, lugar-zvaninik pri umskoj Upravi u Banja-Luci, star oko 50 godina, roen u okolici Drvara, Bos. Krajina, dobio je otkaz od slube koncem mjeseca maja 1941. Nakon toga, polovinom mjeseca juna uhapen je sa ostalima i odveden u zatvor Crnu
Kuu", gde je stavljen pod istragu. U zatvoru je ostao do Petrov-dana,
29 juna 1941 godine. Sutradan, kada mu je odnesena hrana, na pitanje,
gde se nalazi, reeno je da je odveden u logor u Gospi. Njegovi drugovi
iz zatvora kau da je na Petrov-dan na vee u 10 sati po noi prozvat
sa jo nekoliko, natovaren na jedan kamion i odvezen u nepoznatom
pravcu. Meutim, raspitivala sam se preko hrvatskih vlasti odmah po
njegovom odvoenju, da li se nalazi u gospiskom logoru i odgovoreno
mi je da se ne nalazi tamo. Logor iz Gospia preseljen je odmah po
zauzimanju Gospia sa strane italijanske vojske u Jasku, Jasenovac i
Jastrebarsko, dakle sredinom avgusta.
Sada stojim potpuno bez vijesti o njemu, i stoga molim cij. naslov
da se zauzme za njega putem njemakih vojnih vlasti, da se pronau
podaci o njegovom mjestu boravka i u sluaju da je jo na ivotu da
se naredi njegov transport u Srbiju.
Moj brat Dragan Sevo, roen 25. decembra 1919 godine, u Ostrunji, srez Tesli, sa mjestom boravka u Banja-Luci, odmah nakon prevrata prebjegao je u Srbiju, u Beograd, gde je ostao do polovine mjeseca augusta. Tada je moja majka sa kerkom, odnosno mojom sestrom ve
bila u logoru u Slavonskoj Poegi, a otac se je navodno nalazio u logoru
u Gospiu. Cim je uo da su oni u logoru, a saznavi da se tamo sa njima
jako loe postupa, da ih tuku i loe hrane, uputio se je u Slav. Poegu
da ih obie i donese hrane i odee. Meutim, im se je pribliio logoru
smjesta je bio uhapen, na oigled majke i sestre svezan, i reeno je da
ga vode pod istragu u Zagreb. Ja sam se odmah raspitala kod zagrebake policije da li je tamo doveden Dragan Sevo, na to mi je odgovoreno da u Zagreb uopte nije doao, i da oni uopte o njemu nita ne
znaju. Nakon par dana javljeno mi je da se on nalazi u logoru u Capragu. Kada sam se raspitivala u Capragu da li se tamo nalazi moj brat,
reeno mi je da je on otiao sa transportom u Srbiju. Meutim, u Srbiju
on po svim indicijama, uopte nije stigao. Njegove stvari jo uvek lee
u stanu, gde ih je ostavio kada je poao u Hrvatsku, zimski kaput, ve i
i ostalo. Prema tome, on uopte nije dolazio u Srbiju.
Za vreme hapenja moga oca u Banja-Luci, predstojnik banjaluke
policije bio je Bla Guti, brat tadanjeg upana i stoernika Viktora
Gutia.
Moje je miljenje da se oni obojica nalaze u jednom od mnogobrojnih logora u Hrvatskoj i tamo trpe glad, zimu i lo postupak od strane
ustaa.
Stoga molim cij. naslov da poduzme potrebne korake da se dovedu
u Beograd, putem njemakih nadlenih komandi.
U nadi da ete mojoj molbi udovoljiti i poduzeti korake za pronalaenje moga oca i jedinog brata, ostajem
utiva:
Sevo Bosiljka, priv. inovnica

Jedna od okovanih rtava

jasenovakog logora.

Drveni malj bio je samo jedno od

ustakih orua za ubijanje ljudi.

Br. 30
TELEGRAM RAVNATELJSTVA USTAKOG REDARSTVA
NDH OD 13. NOVEMBRA 1941. VELIKOJ UPI VRHBOSNA
U SARAJEVU DA SE DO DALJNJEG OBUSTAVLJA
UPUIVANJE U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Ravnateljstvo pota, brzojava, telef. i radia
B R Z O J A V K A
= VELIKOJ ZUPI VRH BOSNA SARAJEVO =
Zagreb 938 24 22 41 13/15 =
OVIME SE IZVJEUJE DA SE DO DALJNJE ODREDBE NEMA NI
JEDNA OSOBA UPUIVATI U LOGOR JASENOVAC. RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA ZAMJENIK UPRAVITELJA V. D.
PAVER =
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 179, reg. br. 54/4.

A*

Br. 31
DOPIS UPSKE REDARSTVENE OBLASTI U SARAJEVU OD
18. NOVEMBRA 1941. VELIKOJ UPI VRHBOSNA U
SARAJEVU DA SU KOMUNISTI DOBRILA I KONSTANTIN
KRNETA UPUENI U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
(Politiki odsjek)
Prez. broj: 2578/41.

Sarajevo 18. studenog 1941.

Predmet: Dr. Simi Kosara,

moli povratak stvari izvjetaj.
VELIKOJ

ZUPI

VRH BOSNA
u/
S A R A J E V U

Savezno vaem nareenju T. broj: 1219./41. od 16. studenog tg. ast

mi je izvijestiti, da su Dobrila i Konstantin Krneta uhapeni radi komunistike promibe, te dne 16. ov. mjes. otpremljeni u koncentracioni
logor u Jasenovcu.
Kod ovih su prilikom pretresa pronaene stvari o kojima je rije,
a budui da se pravi vlasnik tih stvari nalazi u Srbiji, to je Ravnateljstvo iz obzira, da te stvari ne bi dospjele u nepozvane ruke nepoudnih
elemenata, donijelo je odluku, da se stvari zadre i do dalnjeg pohrane
u skladitu ovog redarstva.
Za Dom Spreman!
Upravitelj redarstva:
Ivan Tolj
M. P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 179, reg. br. 23/7.

Br. 32
DOPIS SA SPISKOVIMA UPSKE REDARSTVENE OBLASTI
U SARAJEVU OD 18. NOVEMBRA 1941. VELIKOJ UPI
VRHBOSNA U SARAJEVU DA JE 171 LICE UPUENO 16.
NOVEMBRA U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU.
Prez. broj: 2508./41.

Sarajevo 18. studenog 1941.

Predmet: Dostava spiskova osoba upuenih

u koncentracioni logor u Jasenovcu.
VELIKOJ

UPI

VRH BOSNA
u
S /A R A J E V U .

U prilogu pod ast mi je dostaviti dva primjerka prepisa spiskova

osoba upuenih u koncentracioni logor u Jasenovcu dne 16 studenog tg.
s molbom na znanje.
Za Dom spremni!
Upravitelj redarstva
Ivan Tolj

SPISAK
uhapenika komunista i etnika upuenih u koncentracioni logor u Jasenovcu
dne 16. studenog 1941. g.
Red
b r o y Prezime i ime:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.

God. Zatvoren
Zanimanje
rod. radi

Ali Avdo
1918. kom.
Altarac Rozika
1922. kom.
Bahman Johan
1919. krim.
Bakanovi Muhamed 1923. kom.
Boguni Refik
1923. kom.
Bloek Marija
1905. kom.
1921. kom.
Bratani Oskar
1920. kom.
Bali Mumin
1921. kom.
Begi Mustafa
Bajevd Vladimir
1923. kom.
1907. et.
Cosi Mitar
eez Branko
1919. kom.
1923. kom.
erkez Branko
Dunovi Nikola
1920. kom.
1905. kom.
uki Krsto
Ferui Seid
1921. kom.
1887. kom.
Frlj Hahil
Fejzi Omer
1910. kom.
Frkovi Berta
1912. kom.
1904. kom.
Govedarica Vaso
Govedarica Aim
1924. kom.
1

bravar
domaica
kroja
radnik
bravar
kuanica
stud. tehn.
stroj o-brav.
urar. pom.
ak
teak
ak
trg. pom.
kova
teh. vje.
posjednik
gostioniar
kozmeti.
postolar
trg. pom.
elj. in.

Arhiv VII, a. NDH, k. 179, reg. br. 45/4.

Vjera

Mjesto
roenja

islam.
idov.
id. rkt.
islam.
islam.
rkt.
rkt.
islam
islam
grk. ist.
grk. ist.
grk. ist.
grk. ist.
grk. ist.
grk. ist.
islam.
islam.
islam.
idov. rkt.
rkt.
grk. ist.

Podlugovi
Sarajevo
Arad
Mostar
Doboj
Sarajevo
Sjetlina
Varcar Vakuf
Nova Varo
Kij evo
Bulozi
Konjic
Sarajevo
Klju
Niki
Travnik
Mostar
Rogatica
Bijeljina
Trebinje
Nevesinje

22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
89.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.

Groelj Duan
Habunek Vinja
Heinrich Elza
Heinrich Cecilija
Heinrich Alfred
Hrsti Ante
Ivanicov Sergije
Jankovi Ljudevit
Janjatovi Desimir
Jeftovi Lazar
Jeremija Vojo
Jovanovi Mirko
Ing. Jovanovi
Branislav
Joi Milan
Jagulji Vlado
Koevi Ljubomir
Kmeta Dobrila
Kmeta Konstantin
Konstantinovi
Ljubia
Krvavac Demil
Kurili Dragutin
Kurili Jovo
Kurili Mirjana
Krautblat Ferdinand
Levestein Lazar
Luki Drago
Levi Rahela
Limi Mustafa
Levi Izidor
Mrakovi Paula
Madarevi Janko
Madarevi Risto
Milievi Cvjetan
Motl Jaromir
Momevi Drago
Majstorovi
Svetozar
Majstorovi
Nikola
Milanovi Duan
Meder Adam
Miloevi Vid
Miloevi Anton
Mdklianin Ilija
Nikoli Persida
Nikoli Zorka
Nuhbegovi Alija
Osmani Sulejman
Premui Branimir
Poljski Salih
Popovi taka
Pili Neboja
Puki Vjera
Papo Josef
Papo Rikica
Papo Rena
Papo Berkolba
Papo Josef
Papo Srna
Papo Blanka
Papo Elazar

grk.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
grk.
rkt.
grk.
grk.
grk.
grk.

1st.
ist.
1st.
ist.

1913. kom.
1910. kom.
1898. kom.
1921. ikom.
1920. kom.
1918. kom.

ininir.
stolar
kova
inovn.
inovn.
student

grk.
grk.
grk.
grk.
grk.
grk.

ist.
ist.
ist.
ist.
ist.
ist.

Bijeljina
Sarajevo
Foa
Pale
Jajce
Klju

1915.
1913.
1919.
1922.
1921.
1904.
1895.
1923.
1894.
1898.
1905.
1913.
1888.
1886.
1902.
1901.
1919.

aut. meh.
po. in.
priv. in.
student
stud. fil.
dipl. fil.
mehaniar
ak
kuanica
konobar
mag. farm.
kuanica
radnik
radnik
stolar
tkalac
elektr.

grk. ist.
islam
grk. ist.
grk. ist.
grk. ist.
idov
idov
rkt.
idov
islam.
idov
rkt.
grk. ist.
grk. ist.
rkt.
rkt.
grk. ist.

Sarajevo
Gacko
Stolac
Stolac
Stolac
Zenica
Sarajevo
Sarajevo
Viegrad
Visoko
Viegrad
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Rakitno
Ryhnovy
Osijek

1914. kom.

bravar

grk. ist.

Sarajevo

1890.
1917.
1916.
1916.
1909.
1909.
1875.
1900.
1916.
1910.
1922.
1910.
1921.
1917.
1921.
1923.
1915.
1915.
1914.
1914.
1921.
1906.
1908.

bravar
trg. pom.
postolar
poljodjel.
stolar
uitelj
primalja
krojaica
kroja
postol.
stud. med.
postol.
radnica
tokar
kuanica
tokar
trg. pom.
dipl. fil.
sud. vje.
ininir
trg. pom.
priv. in.
radnik

rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
grk. ist.
grk. ist.
grk. ist.
islam
islam
rkt.
islam
grk. ist.
grk. ist.
grk. ist.
idov
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.

Zavalje
Bos. Petrovac
Osijek
Kreevo
Kreevo
Zenica
Novi Sad
Bijeljina
Travnik
Cajnie
Sarajevo
Zenica
Gerzovo
Bravsko
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Budapest
Sarajevo
Janje
Sarajevo
Travnik
Sarajevo

kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
et.
et.
kom.

kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
et.
et.
kom.
kom.
kom.

kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.

ist.

Bos. Brod
Zagreb
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Vrgoe
Petrograd
Plevlje
Gacko
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo

uenica
kuanica
kuanica
krojaica
soboslikar
novinar
in.
str. brav.
ak
radnik
koar
ak

1896.
1925.
1906.
1906.
1903.
1914.
1911.
1894.
1922.
1902.
1902.
1923.

ist.

81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.

Rustanpai Fuad
Rui Svetozar
Ristovi Branko
Radoevi Marija
Redo Stijepo
Rebi Pavao
Radovanovi Risto
Radulovi Jelena
Rubistein Josip
Ozmo Danijel
Salom Avram
Saratlija Janko
Safi Petar
Sunari Mijo
Sari Vera
Stanii Veljko
Sar Vjera
Stern Josip
Salzberger Alfred
Tuco Jovan
Tafro Nurija
Tomi Mihajl
Tremi Emilijan
Tvrtkovi Ivica
Unger Zvonimir
Viskovi Anelko
Viskovi Mio
Viskovi Zrinko
Vukovi Dragica
Vojvodi Todor
Zelihi Ibrahim
Zagovec Antonija
Zagovec Anton
Zagovec Rudi
Zujo Mustafa
Nikoli Sofija

1921.
1910.
1911.
1893.
1893.
1907.
1917.
1916.
1903.
1912.
1860.
1900.
1916.
1912.
1911.
1895.
1923.
1901.
1910.
1917.
1919.
1912.
1916.
1906.
1919.
1924.
1913.
1922.
1909.
1910.
1921.
1893.
1918.
1920.
1918.
1925.

kom.
kom.
et.
et.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom,
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom
kom.
kom.
kom.
kom.
et.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.

trg. pom.
inovn.
radnik
kuanica
inovn.
tokar
bravar
crtaica
priv. in.
Ak. slik.
posjednik
poljodjel.
mehaniar
priv. in.
frizerka
bravar
uenica
prav. in.
prav. in.
tokar
tokar
teak
lovinar
stolar
priv. namj.
gost. nau.
gostion.
konobar
uitelj.
itar
bravar
domaica
elekt.
mehani.
bravar
frizerka

islam
grk. ist.
grk. ist.
grk. ist.
rkt.
rkt.
grk. ist.
grk. ist.
idov
idov
idov
grk. ist.
grk. ist.
rkt.
rkt.
grk. ist.
grk. ist.
rkt.
id. rkt.
grk. ist.
islam
grk. ist.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
rkt.
grk. ist.
grk. ist.
islam
rkt.
rkt.
rkt.
islam
grk. 'ist.

Bugojno
Ljubuki
Valeica
Mostar
Dubrovnik
Sarajevo
Visoko
Gerzovo
Viegrad
Olovo
Sarajevo
S. Hrusno
Krosmaja
Grahovik
Sarajevo
Sarajevo
Sabac
Pale
Bugojno
Foa
Bar
Derventa
Kreevo
Sarajevo
Gradac
Gradac
Podaci
Sarajevo
Visoko
Trebinje
Daruvar
Sarajevo
Sarajevo
Stolar.
Sarajevo

Za Dom Spreman!
Upravitelj
Redarstva:
Ivan Tolj

Br. 33
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA ANTE PAVELICA I
MINISTRA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA MIRKA PUKA
OD 25. NOVEMBRA 1941. O UPUIVANJU NEPODOBNIH I
OPASNIH LICA" ZA USTAKU NDH U SABIRNE
I RADNE LOGORE1
ZAKONSKA ODREDBA
o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak
u sabirne i radne logore
1.
Nepoudne osobe, koje su pogibeljne za javni red i sigurnost, ili koje bi
mogle ugroziti mir i spokojnost hrvatskog naroda ili tekovine oslobodilake borbe hrvatskog ustakog pokreta mogu se uputiti na prisilni boravak u sabirne i radne logore. Ove logore ovlatena je osnivati u pojedinim mjestima Nezavisne Drave Hrvatske Ustaka nadzorna sluba.
2.
Trajanje boravka u sabirnim i radnim logorima ne moe biti krae od
tri mjeseca ni due od tri godine.
Ustaki nadzorni zapovjednik moe u svako vrieme po slobodnoj razsudi
pojedinoj osobi smanjiti trajanje boravka i ublaiti stepen opreza i
pazke.
3.
Odluka o upuivanju na prisilni boravak u sabirne i radne logore, o vremenu trajanja boravka i o stepenu opreza i pazke, a prema propisima
ove zakonske odredbe, donosi ustako redarstvo kao grana ustake nadzorne slube.
Sve upravne i samoupravne oblasti, kao i ustanove ustakog pokreta dune su ustakom redarstvu preko upskog redarstva svoga podruja prijaviti osobe, navedene u 1. ove zakonske odredbe.
Proti odluci ustakog redarstva o upuivanju na prisilni boravak u sabirne i radne logore nema pravnog lieka ni tube na upravni sud.
1

Arhiv VII, k. 202, reg. br. 32/6.

4.

Donoenje odluke o upuivanju osoba na prisilni boravak u sabirne i

radne logore ima predhoditi postupak, predvien za upravno kazneno postupanje. Postupak provodi ustako redarstvo neposredno ili posredno
preko upravnih oblasti prve molbe.
5.

Vrieme, provedeno u pritvoru upravnih oblasti i redarstva do donoenja

odluke o upuivanju osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore,
uraunava se u vrieme trajanja prisilnog boravka u logorima.

Ante Paveli, poglavnik i Edmund

Glez fon Horstenau, nemaki
opunomoeni general u ustakoj
NDH naredbodavci
monstruoznih zloina u Jasenovcu.

Zigfrid Kae, nemaki poslanik u

ustakoj NDH.

6.

Ustaki nadzorni zapovjednik izdat e propisnik o ustrojstvu, poslovanju i stepenu opreza i pazke u sabirnim i radnim logorima, te o uzdravanju osoba, upuenih u ove logore.
7.

Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo danom proglaenja u Narodnim novinama, a provedba se povjerava ustakom nadzornom zapovjedniku."

U Zagrebu, 25. studenoga 1941.

Broj: CDXXIX-2101-Z-1941.

Poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske

Dr Ante Paveli v. r.

Ministar pravosua i bogotovlja:2

Dr Mirko Puk v. r.

Br. 34
OBAVETENJE UPSKE REDARSTVENE OBLASTI U
SARAJEVU OD 28. NOVEMBRA 1941. VELIKOJ UPI
" VRHBOSNA U SARAJEVU O UPUIVANJU 5 KOMUNISTA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
Pov. broj: 2747/41
Sarajevo, 28. studenog 1941.
PREDMET: Mii Jovo i drugovi
internirani.
V E L I K O J

ZUPI

V R H B O S N A
u

S A R A J E V U

Savezno sa Vaim spisom T. broj 1288/41. od 25. ov. mj., ast mi

je izvjestiti, da su Mii Jovo, Kure Pero, Brjakovi Milo, Kovaevi
Neo i Buli ore, uhapeni po ustakoj nadzornoj slubi jer su postojali dokazi, da se imenovani bave komunistikom promidbom, pa su kao
takovi na dan 16. ov. mj. prepraeni u sabirni koncentracioni logor
Jasenovac. 2
s Zakonska odredba kojom se mienja i nadopunjuje zakonska odredba od
25. studenog 1941. broj CDXXIX-2101-Z-1941 o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak i sabirne i radne logore.
Iza 6. dodaje se nov 7., koji glasi:
Dravni i samoupravni slubenici, koji budu upueni na prisilni boravak
u sabirne i radne logore prema propisima ove zakonske odredbe, mogu biti odputeni iz dravne odnosno samoupravne slube bez prava na mirovinu".
Sadanji 7, postaje 8.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo dan iza proglaenja u Narodnim novinama, a primjenjivat e se poevi od 26. studenoga 1941.
U Zagrebu, dne 26, veljae 1943.
Poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske:
Ante Paveli v. r.
Broj: XLV-497-D. V.-1943.
Dravni prabiljenik uvar dravnog peata:
Dr Mirko Puk v. r.
1 Arhiv VII, a. NDH, k, 179, br. reg. 16/7.
2 Oko 20. novembra 1941. vz Karlovca je odvedeno 120283 Srbina u koncentracioni logor Jasenovac. Tom prilikom su odvedeni i Milutin i Stanko Lovri
i Danilo Mileusni (AVII, Nda, k. 43a, reg. br. 1/2247).

Miljenja sam, da se imenovani u interesu javnog reda i sigurnosti

ne mogu osloboditi iz koncentracionog logora. Prednje je vrlo tajne
prirode.
ZA DOM SPREMAN!
upravitelj redarstva
Ivan Tolj

Br. 35
P I S M O J O V A N K E PLAVI IZ B A N J E L U K E OD 29.
N O V E M B R A 1941. P O V E R E N I T V U ZA U S P O S T A V U
JAVNOG R E D A I PORETKA BANJA LUKA DA JOJ SE
DOZVOLI DA POALJE S I N U B O G D A N U Z I M S K U
ODECU U LOGOR JASENOVAC 1
PLAVCIC JO V ANKA, iz Banja
Luke, moli dozvolu, za slanje zimskog rublja svome
sinu u internaciji u Jasenovac.
BANJA LUKA 29. XI. 1941. god.
POVJERENSTVU ZA USPOSTAVU JAVNOG REDA
I POREDKA
B A N J A

LUKA

Moj sin Bogdan Plavi, trgovac iz Banja Luke, sa stanom u Bojia Hanu, bio je od strane vlasti Nezavisne Drave Hrvatske otpremljen 17. srpnja 1941. u internaciju.
Saznala sam da se sada nalazi u Jasenovcu u sabirnom logoru.
Poto je prilikom otpremanja imenovani nosio sa sobom samo
ljetno odijelo i rublje, a kako sada vlada zima molim, da mi se omogui, da sinu poaljem potrebno zimsko rublje i toplu odjeu.
Molim za povoljno rijeenje po mojoj podnetoj molbi.
Jovanka Plavi
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 46/1.

USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI

BANJA LUKA
Proli jedu je se prednja molba ge. Plavi Jovanke iz Banja Luke sa preporukom za povoljno rijeenje u koliko protiv pomenutoga
Bogdana Plavia ne postoje razlozi, da i dalje ostane u logoru.
U pogledu slanja zimskoga rublja molim, da se izda potrebna dozvola od strane Ravnateljstva za javni red i sigurnost u Zagrebu.
PREDSJEDNIK POVJERENSTVA:
Pukovnik:
Ivan

Mrak

Br. 36
DOPIS UPSKE REDARSTVENE OBLASTI U SARAJEVU OD
1. DECEMBRA 1941. VELIKOJ UPI VRHBOSNA U
SARAJEVU DA SE KOMUNISTA DESIMIR JANJETOVLC
NE MOE PUSTITI IZ KONCENTRACIONOG
LOGORA JESENOVAC1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
Prz. broj: 2794/41.
Sarajevo, 1. prosinca 1941.
PREDMET: Janjetovi Desimir,
interniranje.
VELIKOJ

UPI

VRHBOSNA
u

S A R A J E V U

Savezno sa Vaim spisom T. broj 1293/41. od 25. XI. ov. godine,

ast mi je izvjestiti, da je Janjetovi Desimir uhapen radi sumnje komunistike promidbe i poto se je utvrdilo, da se je zaista bavio komunistikom promidbom, to je kao takav prepraen u koncentracioni logor
Jasenovac na dan 16. studenog 1941. godine.
Navodi moloteljice, da joj je sin Hrvat-katolik ne odgovaraju istini,
jer joj je sin grko-istone vjere. Moda je sad kat.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 179, ireg. br. 20/7.

Miljenja sam da se imenovani ne moe pustiti iz koncentracionog

logora.
ZA DOM SPREMAN!
M. P.
UPRAVITELJ REDARSTVA
Ivan Tolj

Br. 37
MOLBA JEVREJSKE BOGOTOVNE OPINE OD 8.
DECEMBRA 1941. DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA
GOSPODARSKU PONOVU NDH DA SE DODELE NOVANA
SREDSTVA ZA IZDRAVANJE LOGORAA U LOGORIMA
LOBOR-GRADU, AKOVU, I JASENOVCU1
rk/G-1659/41

8. prosinca 1941.

DRAVNO RAVNATELJSTVO ZA GOSPODARSKU PONOVU

Z a g r e b
Dne 6. o.mj. odran je u Zagrebu sa znanjem i odobrenjem idovskog odsjeka Ravnateljstva ustakog redarstva dogovor triju najveih
bogotovnih opina u Dravi, kojem su prisustvovali opine iz Zagreba,
Sarajeva i Osieka, a u stvari finansiranja zadataka i dunosti koje su
ovim opinama stavljene.
Zadae ovih opina su vrlo velike i teke, a pobrojane su i podrobno
obrazloene u molbi upuenoj si. naslovu sa strane idovske bogotovne
opine u Zagrebu 8. rujna t.g. pod brojem 46437. U istoj molbi navedene su zapreke i potekoe, na koje nailaze opine pri namicanju novanih sredstava, te stavljeni prijedlozi za izdavanje potrebnih odredaba
i uputa za isplatu iz idovske imovine.
U meuvremenu stavljeno nam je u dunost po nadlenim vlastima
uzdravanje interniraca u Lobor-Gradu (oko 1.500 ena i djece), u akovu (oko 1.200 ena) i pomaganje dopunskom hranom, ljekarijama i odjeom logora interniraca u Jasenovcu (oko 4.000 mukaraca). Poto
su naa sredstva posve iscrpljena, obraamo se si. naslovu s molbom za
hitnu i neodlonu pomo, t.j. za isplatu potrebnog iznosa od mjeseno
Kn 2,820.000. i to prema ovom postavku:
1

Neregistrovana kopija originala.

a) podpuno uzdravanje interniraca u Lobor-Gradu (1.500 ena i djece po 20. Kn

dnevno)
Kn
b) podpuno uzdravanje interniraca u akovu
interniraca u Jasenovcu
'
c) dopunska hrana, lijekovi i odjea za logor
interniraca u Jasenovcu (4.000 mukaraca
po Kn 10. dnevno)

UKUPNO MJESENO

Kn

900.000
720.000.
1,200.000.
2,820.000.

Uvjereni smo, da e si. naslov idovskoj bogotovnoj opini u Zagrebu hitno staviti na raspolaganje potrebna sredstva, jer jedino u tom
sluaju moemo udovoljiti tim, za nae prilike ogromnim, zadatcima i
dunostima.
Nadzorni povjerenik
Redarstveni doupravitelj
M. P.

Predsjednik
(Potpis neitak)
M. P.
Tajnik
Proelnik u.z.

(Potpis neitak)

(Potpis neitak)

Br. 38
UPUTSTVO ZAPOVEDNIKA ZAPOVEDNITVA USTAKE
NADZORNE SLUBE EUGENA KVATERNIKA OD (10).
DECEMBRA 1941. VELIKIM UPAMA ZA POSTUPAK
SA LICIMA KOJA SE UPUUJU U RADNE
I SABIRNE LOGORE1
ZAPOVJEDNITVO USTAKE
S L U B E
Prs. broj: 12473/41.
Predmet: Postupak sa osobama koje
se upuuju u radne i sabirne logore.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 172, reg. br. 2/1.

NADZORNE

VELIKIM 2UPAMA SVIMA

REDARSTVENOJ OBLASTI ZA GRAD ZAGREB
Zakonskom odredbom od 25. XI. 1941. broj CDXXIX-2101-Z.p. 1941.
o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore2 odreeno je, da odluku o upuivanju u logore donosi Ustako redarstvo ( 3.).
Radi jednolinog postupka u tim predmetima upuuje se Naslov,
da upskim redarstvenim oblastima i svim podreenim upravnim oblastima prvo molbe svog podruja uputi okrunicu, u kojoj e odrediti
postupak prema ovim smjernicama:
Iz 3 navedene zakonske odredbe oznaenih oblasti i ustanova,
uputiti e obrazloenu prijavu upskim redarstvenim oblastima glede
osoba naznaenih u 1. upske redarstvene oblasti dostaviti e takovu
prijavu USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI URED I (Ravnateljstvo ustakih redarstva N.D.H. Zagreb, Petrinjska ul. 7/IV.), koje e prema
pojedinom sluaju voditi postupak predvien u 4. navedene Zak. odredbe ili upraviti nalog prvomolbenim upravnim oblastima, da one provedu propisani postupak.
upske redarstvene oblasti prije nego dostave takovu prijavu UNS-u
uredu I mogu i same provesti postupak, koji je predvien za upravno
kazneno postupanje ili naloiti takav postupak prvomolbenim upravnim
oblastima ako prijava podnesena po oblastima iz 3 nije jasno ili dovoljno obrazloena.
upske redarstvene oblasti podnijeti e UNS-u Uredu I prijedlog o
prisilnom boravku u logoru, nakon naprijed navedenog postupka prema
tiskanici (Obrazac L 1), te e UNS Ured I donieti konanu odluku. U
takovom prijedlogu osvrnuti e se upska redarstvena oblast na rezultat
postupka, te ujedno navesti politiki i moralni predivot osobe koja se
ima uputiti u logor. Isto tako treba navesti nadnevak pritvaranja takove
osobe kod upravnih ili redarstvenih oblasti.
Prijava i prijedlog mogu biti provieni obrazloenim miljenjem
prvomolbenih oblasti ili upskih redar stava o trajanju prisilnog boravka neke osobe u sabirnom ili radnom logoru.
Prijedlog na tiskanici (obrazac L 1) ispunjuje se u etiri jednoglasna primjerka, od kojih jedan ostaje kod oblasti koja predlae upuivanje u logor a tri primjerka alju se UNS-u (Ravnateljstvu ustakih redarstava).
Sav troak upravnog postupka kao i uzimanje svjetlopisa dotine
osobe pada na teret osobe koja se ima uputiti u logor iznimno ako po
postojeim zakonskim propisma takova osoba moe dokazati da uiva siromano pravo.
Na temelju prijedloga o upuivanju u logor donijeti e UNS Ured I
konanu odluku, protiv koje nema pravnog lijeka ( 3) te e takova odluka biti dostavljena predlagatelju, stranci tj. osobi koja se upuuje u
logor, izvritelju odluke tj. upskoj redarstvenoj oblasti i sabirnom odnosno radnom logoru. Odluci o upuivanju u logor priklopiti e UNS
ured I i uputnicu, bez koje Zapovjednitvo logora nee primiti nijednu

osobu. Kada zapovjednitvo primi upuenu osobu izdaiti e o primitku

potvrdu onoj oblasti koja je odreena kao i izvritelj odluke.
upske redarstvene oblasti voditi e za svoje podruje oevidnik
osoba upuenih na prisilni boravak u logoru.
Iako je iskljuen pravni lijek protiv odluci o upuivanju u logor,
podnaati e razne osobe molbe, kojima e moliti putanje iz logora ili
slino, pa se stoga upozoruje, da takove molbe moraju biti predane kod
prvomolbenih upravnih oblasti, te moraju biti propisno biljegovane.
Takove molbe uzeti e prvomolbene upravne oblasti u postupak i
ovjeroviti i potvrditi navode molbe, a onda ih dostaviti putem upskih redarstvenih oblasti Zapovjednitvu Ustake nadzorne slube. upske redarstvene oblasti odrediti e moebitnu nadopunu potvrde prvomolbenih
upravnih oblasti, te e oznaiti broj i nadnevak odluke UNS Ureda I.
Molbe koje bi bile podneene izravno UNS-u vratiti e se na naprijed
jiavedeni postupak.
Sa naprijed navedenim radom zapoeti e se od 1 sijenja 1942. god.
Potrebne tiskanice podii e se kod UNS-a ureda I (Ravnateljstvo Ustakih redarstava NDH Zagreb Petrinjska ul. 7/IV), te e
stoga Velike Zupe najkasnije do 20. XII. 1941 uputiti jednu povjerljivu
osobu UNS-u sa izriitim nalogom na podignue tih tiskanica.
Za

dom

spremni!
ZAPOVJEDNIK
Eugen Kvaternik v. r.

Da je prepis vjeran svome izvorniku za slubenu

upotrebu ovjerovljava
TAJNIK UNS
(Josip Turkalj)

Br. 39
RADIOGRAM RAVNATELJSTVA USTAKOG REDARSTVA
NDH OD 16. DECEMBRA 1941. POVERENITVU USTAKE
NADZORNE SLUBE BANJA LUKA DA DOSTAVE POPIS
SVIH SRBA I JEVREJA UPUENIH 12. DECEMBRA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
RAVNATELJSTVO
N E Z A V I S N E

USTASKOG
REDARSTVA
DRAVE
H R V A T S K E

Broj Prs. 13292-1941.

* Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 21/5.

Zagreb, 16. prosinca 1941.

Predmet:
KRUGOVALNI BRZOJAV
Povjerenitvu Ustake Nadzorne Slube
BANJA LUKA
Na tamonji broj: 1744/1941. od 12. XII. 1941. imadu se grkoistonjaci i idovi oznaeni u popisima otpremiti u Jasenovac.
O odlasku transporta brzojavno obavjestiti U.N.S. ured III. Zagreb,
Zvonimirova ul. 2, koji e moda jo na putu preuzeti transport. Jedan

Jasenovake ustae na delu.

popis sa generalijama otpremljenih dostaviti Zapovjednitvu sabirnih

logora u Jasenovac, a drugi ovom Ravnateljstvu.2
O uinjenom obaviestiti ovo Ravnateljstvo.
ZAMJENIK
UPRAVITELJA:
V u t u c v. r.
2 U depei ravnatelja Ravnateljstva za javni red i sigurnost Eugena Kvaternika od 31. decembra 1941. pie:
Sporazumno sa upskom redarstvenom oblasti oglasite oglasom da e biti
ttavljeni pod prieki sud svi oni koji pomau idove zbijegu ili ih sakrivaju".
(AVII, a. NDH, k. 179, reg. br. 47/3)

San od strane Cvetka Vinjia, politikog referenta koji me je uglavnom

ispitivao da li sam se kada i bilo ime ogreio o hrvatski narod i hrvatske narodne interese. Referent Vinji sa mnom je pristojno razgovarao
i postupao. Napominjem da je isti ubrzo nakon to je mene presliavao
premeten od policije gradskog poglavarstva za sirotinjskog referenta
verovatno stoga, to nije bio poverljiv novoj hrvatskoj (NDH) vlasti.
Iz policije sam sa devetoricom drugih Srba jedne noi premeten
u garnizonski zatvor u Tvravi, gde je ve bilo uhapeno oko 700 Srba i
oko 10 Hrvata. Tu sam kao i svi ostali proveo oko 2 i pol meseca pod
vrlo tekim okolnostima, jer smo dnevno dobivali svega 150 gr. hleba bez
ikakve druge hrane. Svi smo toliko oslabili da nismo mogli na nogama
stajati, pogotovo oni slabiji po konstrukciji. Tek na intervenciju tadanjeg zapovednika hrvatske vojske u Osijeku doputeno je da oni koji
imaju rodbinu u Osijeku dobivaju hranu izvana. Ovde u garnizonskom
zatvoru bili smo svi odreda zlostavljani i tueni od strane ustaa bati2 Mnoge febeglice i na silu preseljeni Srbi sa teritorije NDH u Nedievu
Srbiju dali su pred Komesarijatom za izbeglice i preseljenike u Beogradu zapisnike izjave o stanju u NDH i logorima Gospi, Jasenovac i Stara Gradika. U
ovoj knjizi dati su zapisnici u izvodima onih koji su bili u navedenim logorima
i to overili svojta potpisima, naznaujui da ih daju kao istu istinu, da se nad
ovim izjavama zaklinju ili pak da ih daju pod zakletvom. Meutim, treba imati
na umu da su data pred kvislinkom komisijom, te ih treba koristiti kritiki. I
Nedi je imao svoje zatvore i logore kao to je bila Banjica, pa je zahvalnost
pojedinih prebeglica i preseljenika Nedievoj vladi, to su ih spasili iz ustakog
pakla i omoguili ta duevni i telesni oporavak" jedna strana medalje, jer je
re o dogovoru nemakog okupatora i kvislinga, tj. svojevrsnom genocidu koji su
nacisti prtaenjivali u drugom svetskom ratu. Ponekad se u tim izjavama govori
o povlaenom poloaju, na primer Jevreja, tj. da su imali bolje uslove rada i
ishrane, a i oni su zavrili ivot u logoru kao i oni koji te povlastice nisu imali.
Bilo je logoraa koji su za olakanje svog ivota cinkarili svoje sapatnike i time
nastojali dokazati ustaama da i meu logoraima ima vennih ustakih slugu.
Takvih je bilo za sve vreme postojanja logora, pa je za logorae bilo svejedno bili
oni Dijamamtajni, Vineri ili se zvali Spileri, Stajneri, Zubari, Romii, itd. Isto
tako ponekad se u tim izjavama okrivljuju Hrvati i Muslimani, a oigledno je da
se to odnosi na postupke ustaa pod okriljem nemakog okupatora. I kad se govori
o broju ubijenih u logorima ili o logorskim kapacitetima, te brojke se zasnivaju
na procenama, izuzev kad se konkretno navode imena i prezimena ubijenih ili
pak onih koji su ostali u logorima. Ipak ovi zapisnici su izuzetno autentina kazivanja logoraa data odmah nakon izlaska iz logora i dolaska u Beograd 1941,
1942. ili 1943. i 1944. godine.

Prema izvetaju Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa do 16. januara 1945. sa teritorije NDH u Srbiji je bilo: 107.167
izbeglica, 2.631 deportovan i 11.235 preseljenih Srba. Ukupno 121.033. Meutim,
brojni iskaizi dati do juna 1942. pred tim Nedievim komesarijatom u Beogradu
iz grupe od 500 Srba koji su bili u logoru Jasenovac-Stara Gradika, su zbog ogranienog prostora izostavljeni, kao napr: Popovi Branka, Zegarac Vukaina, Bilanovi Relje, Stojana i Velimira, Pajki Mirka, Simi Steve, Nikoli Milivoja, Pirnjatovi Vojislave i Kokorua Slavka, koji navode poimenino sledee logorae: Goi
Boko, Bjeladinov Duan, Zalica Milo, Tanaskovi Mio, Jagnui Ljubo, Beatovi
Branko, Karajovanovi Mihailo, Sotra Milan, Dabi Branko, Kovaevi Vlado,
Bokarac Vito, Siljkut Jovo, Samardija Janko, Niikoli arko, Joji Vidoje, Banduk Ste van, Devedlaka Milan, Staji Ilija i Milan, Karabatak Brana, Guljak
Sirno, Kovaevi Neo i Mika, Konjevi Blagoje, Mrevi Radisav, Mari Stjepan, Glane uro, Galija Rajko, Kula Duan, Brati Milan, Guljak Gavrilo, Vukoti Milan, Ivi Milo, Nemanja urica, Trifkovi Boo, Milenko i Savo, Jovanovi Joco, Svjetlii Drago, Duka Svetozar, Blagojevi Jovo, Kajmakovi Milan,
Martin Stevo, Sarenac Miitar, Cuk Stevo, Todorovi Lazo, ori Trifko, Kopanja
Duan i Stamkovi Uro.

nama i kundacima. Nadzor nad ovim zatvorom vodio je Franjo Lukac i

on je sam lino vie puta batinao mnoge zatvorenike. Sa mnom je leao u istoj sobi bivi oseki gradonaelnik Duan Radanovi, biv. nar.
posl. Nikola Gavrilovi iz Tenja i Jova urevi, upravnik itar, zadruge. Prilikom jednog batinjanja naelniku Duanu Radanoviu prebijena su tri rebra, pretukao ga je lino Franjo Lukac, kao i biveg nar. posl.
Nikolu Gavrilovia. Ovaj potonji imao je prebijene ruke i sav je bio
oteen, tako da je po naredbi lekara preneen na nosilima u bolnicu i
stavljen u gips.
Koliko je meni poznato ubijeno je od svega 700 uhapenih Srba
njih 12 i to u zgradi Sokola gde su etvorica zakopana u bati kraj posluiteljevog stana. Iz garnizonskog zatvora odvedeno je 16 ljudi i svi
su ti poubijani na obali Drave i potom baeni u vodu. Koji su ljudi bili
poimenino ne mogu se setiti, bili su to Srbi iz Osijeka, dalje i blie
okolice Osijeka. Iz Osijeka su od ovih 700 uhapenih Srba sprovedeni
prvim transportom za Koprivnicu 125 ljudi, a iz Koprivnice za Gospi,
pa dalje na otok Pag. Meu ovima je bio i moj brat Svetozar Stamenkovi. Drugi transport od 100 ljudi poslan je ravno u Gospi, a odatle za Pag.
Trei transport od 1100 ljudi meu kojima sam bio i ja upuen je takoer u Gospi. U Gospiu smo zatekli u kaznioni Okrunog suda oko 1500
uhapenih Srba, koji su bili smeteni to po sobama zatvora, a to u dvoritu kaznione na zemlji. Iz Gospia su rasporeivani transporti za Pag, za
Velebit i za Jadovno na Velebitu. Transporti su ili gotovo svaki dan i
to u grupama od 3400 ljudi, pa i vie ve prema tome kako bi uhapenike dovodili u Gospi. Veliki deo ovih uhapenih Srba stradao je na
putu izmeu Gospia i Paga i to na jednome mestu koje se nalazilo po
prilici na pola puta izmeu Gospia i Paga, gde su ih sa jedne uzvisine
onako povezane sa lancima, u grupama i od 50 ljudi bacali u jednu provaliju. Meu ovim uhapenim Srbima bilo ih je iz Bosne i Hercegovine,
Hrvatske, Dalmacije i Slovenije. Koliko ja znam, u toku jednog meseca avgusta stizalo je u Gospi svaki dan oko 4500 Srba i nakon
zadravanja od jednog do dva dana, im bi skupili 1000 ljudi, vrilo bi
se transportovan je na ve spomenuta mesta, t.j. Pag, Velebit i Jadovno.
Nisam lino video, ali je poznato da su u ovim logorima mnogi Srbi streljani. Samo oni od uhapenih, koji su dokazali da nisu Srbi, odnosno da
su strani dravljani, izvukli su ive glave. Ja sam u Gospiu u kaznioni
Okrunog suda proveo mesec dana i nisam bio dalje transportovan, jer
sam rekao da sam Bugarin. Posle mesec dana zadravanja u Gospiu,
transportovan sam sa 500 Srba u Jastrebarsko, gde smo zatekli oko 600
Jevreja. U Jastrebarskom mi Srbi ostali smo 22 dana i odande smo, nakon atentata na telefonsku centralu u Zagrebu, sprovedeni u Koprivnicu,
gde sam ostao mesec dana, a potom sam proveden policijski po ustaama
u zagrebaku policiju, gde sam presluan i na intervenciju sekretara bugarskog poslanstva puten na slobodu sa etvoricom Srba rodom iz June
Srbije iz okoline Ohrida i Kieva.
Tad sam stigao u Osijek i tu proveo mesec dana, no po osekoj
policiji ponovno sam uhapen, te poto sam 5 dana odleao u zatvoru
policijski sam prebaen u Srbiju. Za vreme dok sam se nalazio u Osijeku
u garnizonskom zatvoru pobijeni su od Srba graana: Zivan Jovandi,

in. bol. blag., kojega su nou odveli od kue toboe u zatvor, ali ga u
zatvor nisu doveli, nego putem ubili. Docnije ustanovljeno da je isti doveden na obalu Drave i tu ubijen i baen u vodu, a Ustae koji su ga
ubili javno su govorili, da su ga bacili u Dravu i poslali Narodnoj Skuptini. Katiheta Vojnovi koji je takoer ubijen pred kapelom kod katolikog groblja, na slian nain je platio glavom. Ubijen je takoer i
Branko Zori, suvlasnik kozmetike radnje u Kapucinskoj ulici, koji je
udaren pred sokolskim domom tako snano kundakom po glavi da mu
je odmah iscurio mozak. Ubijen je i Saki Petar, biv. op. belenik, kojega su odveli od kue i doveli do pred samo selo Retfalu, i tamo ga
usmrtili, a iste noi uhapsili su i njegova sina Duana koji je radio) u
jednom mlinu u Petrijevcima te su i njega na putu od Petrijevaca prema
Retfali usmrtili. U to isto vreme jedna grupa Ustaa otila je u susedno
selo Cepin i uhapsila 8 Srba seljaka, te su ove ljude vezali lancem za
teretni auto, a zatim su ih poterali prema Osijeku, najpre lagano, a onda
sve bre, tako da su ljudima raskidana telesa, i ruke su im ostale viseti
na lancima auta, a ostali delo vi tela ostali su razbacani po cesti. Posle
toga su Ustae pokupili komade njihovih telesa, natovarili na kola i u
jednu rupu zasuli kreom i odozgo nabacali zemlju. Dok sam bio u garnizonskom zatvoru u Osijeku, doveden sam sa jo dvadesetoricom uhapenika u zgradu Sokolskog doma u Gornjem gradu i tu smo kroz 14 dana
strugali zidove u velikoj dvorani Sokolane kao i u sporednim prostorijama od krvi. Po ovome sam zakljuio, da je u samoj zgradi Sokolane
izvren veliki broj muenja i ubijanja. U Gospiu je nadzor nad nama
imao te vrio raspodelu transporata ustaa po imenu Mile, koji je po
zanimanju mesar. On je ljude vezao u lance, tukao i ubijao. I u samom
Gospiu je ubijeno dosta Srba od onih koji su se nalazili u zatvoru za
vreme dok sam se ja tamo nalazio. Ja sigurno znam za tridesetoricu
Srba koje su nou ubijali i bacali u auto koji se nalazio pred vratima
dvorita kaznione. Obiavali su u taj mah, kad bi ove ubijene ljude
prenosili kroz dvorite kaznione, ugasiti svetlost u itavoj zgradi tako,
da mi ne bismo znali ko je sve ubijen i na kakav nain. Za moje vreme
dok sam se nalazio u Gospiu ubijeno je jedne noi 700 Srba seljaka
iz okoline Gospia. To su mi rekli nekoji uhapeni Srbi Liani, a meu
ovima ubijenima bilo je mnogo ena i dece. Te noi ulo se strano pukaranje kao na frontu i bila je to borba izmeu ustaa i srpskog stanovnitva koje se nije dalo hapsiti. Dok sam bio u logoru u Jastrebarskom streljana su 4 Srbina, no zato su ovi ljudi ubijeni ne znam.
Jedan direktor Jevrejin, iz Zagreba, industrijalac, koji je bio na
Pagu, te na neiju intervenciju vraen s Paga, priao mi je u Gospiu
u zatvoru, da je na Pagu po raznim logorima oko 16.000 Srba i neto
Jevreja. U logoru u Jastrebarskom bilo je oko 50 Hrvata uhapenih sa
nama Srbima, veinom inteligencije i neto seljaka. Kad sam doao u
Koprivnicu Drnje nalazilo se tamo u logoru najvie Hrvata uhapenih oko 400, i to ponajvie inteligencije, profesora, uitelja, uiteljica,
lekara a i znatan broj seljaka. Od Hrvata bio je u koprivnikom logoru
uhapen i bivi ministar dr. Lavoslav Hanek, i bilo je tamo i oko 10
muslimana, a meu njima i jedan hoda. Najbolji postupak je bio u koprivnikom logoru, a tu smo dobijali i po pola kilograma hleba, i jedan-

put dnevno kuhanu hranu, povre bez mesa. Verovatno bilo je to zato to
se u tom logoru nalazilo najvie Hrvata. Meu Hrvatima bilo je ljudi koji
su nam hteli pomoi ili na bilo koji nain olakati teaki ivot kako u
zatvoru u Gospiu tako i logorima u Jastrebarskom i Drnju, ali se na
ovakve Hrvate naroito pazilo. Pa ako je koji primeen da nam hoe
togod rei ili doturiti sa strane, odmah je uhapen i delio je sudbinu
sa nama Srbima. Tako je jedan Hrvat iz Osijeka sa stanom u Samakoj
ulici doneo neke hrane za nas Srbe Osjeane pa i za mene, ali su ga
u Gospiu primetili, te videi da nam on hoe dostaviti hranu, uhapsili
su ga i zatvorili sa nama Srbima. Tada je dola njegova ena iz Osijeka
i nekako je uspela da ga izvue iz zatvora.
Na kraju u navesti jo i ovo:
Pored spomenutog Josipa Ivana tira i Franje Lukca istaknuo se
u proganjanju i zlostavljanju Srba u Osijeku i Mia Patari, student,
sin trgovca Pataria iz Gornjeg grada, koji je saraivao sa spomenutom dvojicom u svim zlodelima u Osijeku, kao i Dragutin Majer, biv.
pol. slubenik, koji je po dolasku Ustaa postao policijski nadzornik i
koji je sa Stirom, Lukcem i Patariem imao najvie udela u zverskom
ubistvu policijskog inovnika Agresa.
Sasluao:
Branko Vuk Dragovi s. r.

Stamenkovi Milan s. r.

Zapisniar:
Stana uvakovi s. r.

Br. 43
ZAHTEV VELIKE ZUPE VRHBOSNA U SARAJEVU OD 27.
DECEMBRA 1941. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
SARAJEVO DA SE IGNJAC FIER OSLOBODI IZ
KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA ZUPA VRHBOSNA
O.V.T. broj 84/41
Predmet: Fischer Ignac, osloboenje
iz logora.
Sarajevo, 27. prosinca 1941.
Osobno!
1

AVII, a. NDH, k. 180, reg. tor. 51/3.

UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI NA RUKE G. UPRAVITELJA

Sarajevo
Pozivom na Va brzojav upravljen u gornjem predmetu Uredu
Poglavnika, dostavio mi je Ured Poglavnika 24. o. mj. br. 4346 sliedei
nalog:
Dostavlja se na uvid brzojav upravitelja upskog redarstva Ivana
Tolja time, da mu saopite sliedee:
Njegovi komentari su posve suvini. Vlasti ne sumnjaju u njegov
nacionalni rad ali treba dobro zapamtiti, da mora u svim sluajevima
i bezvujetno repektirati odredbe Poglavnika i Minist. Unutarnjih poslova, jer bi inae nastalo anarhino stanje, a svaki koji te odredbe
bojkotira ili omalovauje, biti e stavljen pred ustaki ili prieki sud bez
obzira na poloaj u dravnoj slubi.
U ovom konkretnom sluaju radi se o tome, da je Ignac Fischer
bolestan starac od 74 godine, dobio od Min. unut. poslova dopustnicu
broj 48453. ali je ipak bio zajedno sa 65 god. suprugom odveden u logor.
Vrlo je nevjerojatno da bi nemoan starac u tim godinama bio opasan
naoj dravi, a da bi i bio, ima se pozivom na konkretne injenice podnijeti Min. unutar, posala podnesak radi ponitenja dopustnice.
Dakle ima se smjesta sve poduzeti, da se Fischer Ignac i njegova
supruga vraaju iz logora u isti stan iz kojega su bili odvedeni.
Izvrenje toga naloga ima se do 5. I. 1942. ovome uredu javiti."
Saopujem Vam prednje s time, da izvolite smjesta prema izdanom nalogu sve poduzeti, da se gore navedeni vrate iz logora u isti stan
iz kojega su bili odvedeni, a o izvrenom imadete meni podnieti izvjetaj
u roku od 5 dana tako, da mogu sa svoje strane udovoljiti nalogu uredu
Poglavnika.
Za dom spreman!
Veliki Zupan:
Omerovi

Br. 44
ZABELEKA TAJNIKA ISPOSTAVE UNS-A U BANJOJ LUCI
ANTUNA REPCA OD 29. DECEMBRA 1941. DA SE TAOCI IZ
SELA SITNICE I MAGLAJA OTPREME U
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
UREDOVNA

OPASKA

Dana 29. prosinca og. u 12.15 sati u telefonskom razgovoru sa

pukovnikom Luliem2 saopio je isti tajniku UNS Rebcu da se vojni
1
2

Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 22/5

Vilirn.

taoci, njih 55 na broju, koji su uhieni radi ruenja vodovodnih naprava

imaju prebaciti iz Katela u Sokolski dom. Ostali taoci uhieni po domobranima iz Sitnice i iz Maglaja imaju se odpremiti u koncentracioni
logor prema izjavi g. Zapovjednika Eugena Kvaternika koju je ovaj dao
pukovniku Luliu' u prisutnosti marala g. Slavka Kvaternika.
Banja Luka, 29. prosinca 1941. godine
TAJNIK UNS:
A. REBAC

Br. 45
TELEGRAM VELIKOG UPANA DR NIKOLE TUSANA OD 29.
DECEMBRA 1941. IDOVSKOM ODSJEKU RAVNATELJSTVA
USTAKOG REDARSTVA DA SU IZ TRAVNIKA UPUENA
44 JEVREJA U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Nezavisna drava Hrvatska
RAVNATELJSTVO POSTA, BRZOJAVA I BRZOGLASA
BRZOJAVKA
USTAKOM REDARSTVU IDOVSKI OTSJEK ZAGREB
333 TRAVNIK 909 28 29 13. =
Danas iz Travnika otpremljeno etrdeset etiri idova mukarca
u Jasenovac stop. Popratni list se alje potom.
463 VELIKI ZUPAN DOKTOR NIKOLA TUSAN

Br. 46
POTVRDA USTAKE OBRANE ZAPOVEDNITVA SABIRNIH
LOGORA JASENOVAC OD 30. DECEMBRA 1941. USTAKOM
REDARSTVU BANJA LUKA DA SU PRIMILI
29 LICA U LOGOR1
USTASKA OBRANA
ZAPOVJEDNICTVO SABIRNIH LOGORA U JASENOVCU
Broj 3001/41.
1
1

AIHRPH, NG, kut. 284.

Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 5/5.

Jasenovac, 30. prosinca 1941.

Ustakom

Redarstvu
BANJA

LUKA

Potvrujemo primitak 29 (dvadeset devet) zatoenika dopraenih od

naslova.
Za Dom spremni!
M. P.
Zapovjednik Sabirnih logora
porunik:
Ivica Brkljai

Br. 47
ODLUKA MINISTARSTVA UNUTRANJIH POSLOVA NDH
OD 30. DECEMBRA 1941. VELIKIM UPAMA DA SE U
KONCENTRACIONE LOGORE VIE NE MOGU
UPUIVATI LICA BEZ PISMENE ODLUKE1
Priepis!
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA RAVNATELJSTVO ZA
JAVNI RED I SIGURNOST ZAGREB
Pres. broj: 15061-41.

Zagreb, 30. prosinca 1941.

f

PREDMET: Postupak sa osobama

+
koje se upuuju u radne
i sabirne logore.
VELIKIM UPAMA SVIMA
Okrunicom Zapovjednitva Ustake Nadzorne slube od 9. XII
1941. broj. Prs. 12473/41. odreen je postupak u gornjem predmetu. Upozoruje se naslov, da od 1. I. 1942. bezuvjetno provodi postupak naveden
u Zakonskoj odredbi od 25. XI 1941. broj: CDXXIX-2101 Z.p. 1941.
odnosno u navedenoj okrunici, jer Zapovjednitva sabirnih logora nee
i ne smiju primati u logor vie ni jednu osobu, za koju nije izdana odluka o upuivanju u logor po Ustakoj Nadzornoj Slubi Ured I
Ravnateljstvo Ustakih redarstava, odnosno, takova odluka nee biti
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 2, reg. br. 32/5.

izdana, u koliko istoj nije predhodio postupak predvien navedenom

zakonskom odredbom.
Za Dom Spremni!
M. P.
Zamjenik upravitelja,
(Potpis neitak)

Br. 48
SPISAK IZ 1941. GODINE 1189 LOGORAA
IZ KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC1
Ime d prezime
29. IX 41.
Weissman Alfred
Weiss Jusuf
Weiss Ernest
Walles Jakob
Wollalk Izidor
Wisner Karlo
Weissfeld Ziga
Weiss Pavao
Weiss Sandor
Willer Andirija
Weiss Bords
Wegner Aleksandar
Wilheim Robert
Weiss Adolf
29. IX 41.
Weissman Rudolf
Weiller Zlatko
Weiss Branko
umro 26. XI 41. cigl.
Weiss... nci*
umro 28. XI 41. cigl.
t to
Volak dir. Hinko
umro 7. XI 1941.
Virjani dr Otto
29. IX 41.
Vogel Izak
Vago Dragutin

Odakle

Zanimanje

50
38
39
51
45
49
60
55
46
35
26
42
50
53

Zagreb
SI. Orahovica
Sarvalog
Ilok
Zagreb
Zagreb
Bjelovar
Bjelovar
Bjelovar
Slatina Podr.
Daruvar
Sisak
Osijek
Retfala

tvorniar
trgovac
trgovac
staklar
obrtnik
konobar
trgovac
zemljoradnik
trg. pomo.

20
27
15

Zagreb

ak
priv. in.
litogr. nau.

28

Wien

22

Zenica

57

Zagreb

privrednik

52

Vir je

privrednik

53
44

Domes
urinovac

trgovac
priv. in.

Zagreb

trg. pomo.
fotograf
trg. putnik
trgovac

1 Arhiv VII, a. NDH, k. 315, reg. tor. 12/2-1-46. Znatno oteen dakumenat
naen u logoru Jasenovac posle zavretka II svetskog rata. O tome u zabeleci
Zemaljske komisije Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njegovih pomagaa, pie sledee: Popis zatoenika logora Jasenovac iskopan u logoru Jasenovac
od biveg logoraa Levi Isidora iiz Sarajeva."
1 Neitka imena (oko 280) zbog oteenosti dokumenata oznaena su sa tri
takice.

11*7

Vodak uro
V . . . Fritz
V . . . Karlo
. . . IX 41.
V . . . Bernhard
umro 2. XI 41.

48
44
51

Karlovac
Krapina
Naice

44

Samobor

priv. cm.
priv. in.

"29." IX 41.
umro 14. X 41.

... ...

...

' umii 27. IX 1941.

...

Ungar Rafael
Ungar Otto

33
42

Zagreb
Naice

priv. in.
priv. in.

57

Wien

trgovac

56
34
14
51

Zagreb
a
a
n

tvonniar
priv. in.
ak
trg. putnik

22
51
16
44

Zagreb
Osijek
Sisak

19

Zagreb

ak

39

Sarajevo

29. IX 1941.
Toch Artur
29. IX 41.
Tobolski Leon
Taussig Viktor
Trautmann Branko
,, Franjo
29. IX 41.
Tolentin Salvator
Tobias Albert
Trautmann Miroslav
Trautmann Franjo
29. IX 41.
Taussk Bruno
umro 25. XI 41. cigl.
Trink Jakob
umro 12. XII 41. Ilia
Zelzer Leo
Zurback Herman
Zimmermann Pavao
u. 18. XI 41. cigl.
Dr. Zurback
umro 1. XII 41.
Zindorf
u. 14. XI 41. cigl. lila
Stern Oto
umro 23. XII 41. cigl.
Spitzer Artur
umro 25. XII 41. cigl.
Sonnenfeld Ignac
Spitzer dr. Filip
S . . . Mento
umro 5. XII 41. Ilia
Singer Aleksand.
umro 6. XII 41. Ilia
S . . . Branko
umro 5. XII 41. Ilia
[Salom] Izidor
umro 5. XII 41. IHa
S
umro 21. XII 41. lila

priv. inovn.
i
bravar

>

33
23
46
29

trgovac
ak
trg. putn.

Vinkovci
Karlovac
Osijek

student tehn.
priv. in.
trgovac

Zagreb

Sarajevo

Vukovar

61

Osijek lila

80
49
31

Zagreb lila
Travnik

c
c
c

54

Zagreb

24

Zagreb

22

Travnik

16

Sarajevo

>>

umro 8/9. XI 1941

57

Spicer Ernest
Schlossberg Vilko
Szabo ula
Steiner Vilim
Sternitz Marko
S .. ann Melah
S . . . Dragutin
S . . . Marcel
S . . . Moo
S
S

40
37
39
26
40
41
13
20

29. " l X 41.

Seka Dragutin
Stern Arpad
umro 31. X 41.
Schlesinger Hugo
u. 8/9. XI 41.
Steiner Mavro
Schinger Dragutin
umro 7. XI 41.
Sonnenschein Aleks.
umro 19. X 41.
Sonnenschein Eugen

Zagreb

trgovac

Vukovar
Busovaa
Sisak
Caprag
Zagreb
Vidovac
Varadin
Sokolovac

...

:::
u. 19. IX 41.
Schwarz Bruno
u. 8/9. X I 41.
Selopek Mijat
u. 8/9. X I 41.
Svadron
Silbermann Ljudevit
umro 26. XI 41. cigl.
Schlesinger Adolf
Schwarz Adolf
Steltzer Ladislav
Starnberger Josip
Singer Ignac
. . . eiber Adolf
. . . Salamon
Sternberg Gabor
uster Sigfrid
u. 1. X 41.
ajben M . . .
idlov O . . .
Smit J . . .
Stern[berg] . . .
Sal
Sch..

Sarajevo

>>

trg. pom.
priv. in.
>>

trgovac
ak
pekar

...

...

priv. in.
priv. in.
biv. trg.

Zgb.

veletrg.

Zgb.
Slatina Pod.
Zagreb

trgov. putn.

Sarajevo

...

62

Karlovac

56
50
60
30
46
35
49
51

Zagreb
Sisak
Varadin
Naice
Sarajevo
Osijek

...

Varadin

Banja Luka

katolik

privatn.
portir
trgovac
priv. [in.]
trgovac
priv. [in.]
trg [ ovac ]
tvorfniar]

...
urar

...
51
43
61
69
61
59

Zagreb
Vidovac

poslovoa
zemljorad.

Slatina
Jas.
Zagreb
Koprivnica

trgovac
trgovac

Sokolovac

ekonom
mesar
trgovac

. . . Drag.
. . . Oskar
Stern Hugo
umro 20. XI 41. cigl.
. ..tzei Berbard
. . . Drago Ing.

26
55
33

Lepavina
Daruvar

cigl.

41
39
52

Osijek
Zagreb
Visoko

trgovac
strojar, ing.
bank. in.
strojobravar

uniro 8. XII 41. Ilia

priv. in.
priv. in.
trg. pom.

puten na slobodu XI.

S
St
S

priv. in.

29. IX 41.

student

29. IX 41.
umro 19. XII 41. Ilia

' ' u. 29. IX 41.

Stadtler dr. Albert
S c h . . . Aleksander
umro 3. XI 41.
Straus Paul
u. cigl. 14. XI 41.
Dr. Scheer Israel
u. cigl. 14. XI 41.
Dr. Schlesinger Vlado
umro 10. XI 41.
Dr. Schlesinger Leon
u. cigl. 14. XI 41.
Drt Schlesinger Boidar
umro 23. XI 41. cigl.
Semo Moric
Schnitzler Artur
Scham Daniel
Scham Jakob
Sachner Josip
Schlesinger . . .
29. IX 41.
Sechest
29. IX 41.
Singer ing. . . .
Sommer
Spitzer . . .
Spitzer . . .
Ster
St
Steiner Boris

58
23

trgovac

59
Zagreb

odvjetnik

58

Mnchen

Jas.

27

Vukovar

rabin

57
41
52
17

Zagreb
Ludbreg
Ludbreg
Bijeljina
Banja Luka
Jajce

priv. in.
advokat
adv. pripr.
trgovac
otpremnik
trgovac

43
27

19

...

29
39

Zagreb
Zagreb

...

A
. . . l e t igfrid
[Alkjalaj Josip
[Alk]alaj Oskar
29. . . . 41.

. . . pripr.
priv. in.

Altarac Aron
Altarac Izidor
Altarac Josip
Altarac Mirko
Altarac Salomon
Alkalaj Jakob
Albahari Hajim
. . . Josip
*

...

M. Salamon

... ...

29. IX 41.
Altarac Dr. Silvije
u.
Anelo . . .
29. IX 41.
Aronwald Mayer
29. I3t 41.
Altarac Elie
Adler Alexander
Andermann Wolf
u. 13. XI 1941. cigl. Ilia
Abinun Isak
29. IX 41.
Altheim Bernard '
Auffrber Miroslav
Altarac Salamon
Ausch Moo
Altarac Salamon
Armuth Nikola
...

Albert

Altarac Jakob
. . . Izrael

;;;

[Altarac] Bran/ko
u. 12. IX 41.
Abinon Josip
Atias Natan
Atias David
Altarac Isak
Albahari Jakob
u. 27. II 42. cigl.
Alkalaj Herbert
Aron Gustav
. . . amsohn Mavro
Atias Herman
Altarac Albert
Altarac S. Hajim
Altarac Avram
Altarac J . . .
u. 23. IX 41.
Armuth uro
Armuth Marko
Abinun Avram
Alkalaj Silvio
Adler Josip
Altstdter Bela
umro 19. XII 41.

53
62
28
34
64
71
35
36
59
61
58
40

...

Jajce
V. Gradika

...
...
...
...
..

i
Jajce
Turija
i

Bjelovar
Mostar
Bijeljina

...
...

...

17

...
38
39
65

..
...

Sarajevo . . .

...

..
...

Zagreb
Krap. Toplice

priv. inovn.
poslovoa

36

Zagreb

strunjak pr.

45
28
32
21
42
31
42
40
29
42
44
17
...

Suhopolje
Osijek
Mostar
Osijek
Sarajevo
Zagreb

trgovac
priv. in.
trgovac
student
majst. tvor.
priv. in.

43
29
35
37
52
74
17
56
52
30
42
41
26
42
34
62
18
41
29
53

ft

Sarajevo
Zagreb

lt

i.
...

~~~

stolar

...

...
...
priv. inovnik

_ _

jj ~

putnik
krojaki obrtnik

Bijeljina
Banjaluka
Banjaluka
Banjaluka
Sarajevo

privatnik
brija
brija
parketar
trg. pomonik

Zagreb
Zgb-Berlin
Osijek
Travnik

ak
kroja
trgovac
elektriar

Bijeljina

trgovac

Bijeljina

trg. pomo
brija
trgovac

Zagreb
Zagreb
tt

Sarajevo

if "

...
priv. inovnik

12

Altarac
umro
Abinun
umro
Abinun
umro
Abinun
umro
Alkalaj
umro
Abinun
umro
Ast...
umro
Abinun
umro

Benjamin
5. X I I 41. Ilia
Albert
5. X I I 41. Ilia
Mordehaj
8. X I I 41. Ilia
Adolf
12. X I I 41. Ilia
Isidor
13. X I I 41. Ilia
Tibor
14. XI 41. Ilia
M ...
15. X I I 41. Ilia
Juda
17 X I I 41. Ilia

>.

Sarajevo

49

49
50

i ~~

43

umro 22. X I I 41. Ilia

Altarac
...
umro 22. X I I 41. Ilia
Albahari Josef, Avram
urnro 22. X I I 41. Ilia
Altarac Santo, Isak
B
B
B

umro 28. XI 41. cigl.

Bauer Ing. Miroslav
umro 20. X I I 41. oigl. III
Baser Ing. Walter
29. I X 41.
Bchler Dr Dragan
Blum Ing. Bmeriik
Blauhorn Ing. Bela
Blhweis Josip
u. 14. I X 1941.
Blhweis Ing. Veljko
Baluhorn Niikola
Bairuch Hajim
Baruch Zadik
Baum Armin
Boi-Schwabenitz Adalbert
[Bar]ke Ignac
[Bar]ke Stjepan
umro 24. X 41.
Bruner
...
[Bruner Dragutin]
Bruckner Miroslav
Buchbinder Franc
29. I X 41.
Benjamin Moa
Benjamin Isak
Betelheim Pavao
20. IX 41. umro
Berger Imbro
Bjalka Josip
Blhwiess Edmund
29. I X 41.

36

54

c
C

~~ t *

Sarajevo

ixm'ro 13. X I I 41. Ilia

umro 19. X I I 41.

C
g

39

19

39

44

~~~

31

Osijek
Zagreb
Osijek

konobar
kuhar
mehaniar

32

Zagreb

priv. inovn.

26
34
30
39
30
26
43
64
66
60
53
73
41

ing. kemije

>

Sarajevo
Zagreb
Varadin
> ~~~*

Zagreb
Bijel j ina
Lepavdna
Zagreb
Koprivnica
Zagreb

56
44

...

64
56
58

. . . dnik
tvor. skladitar

)i

i (

it

graev. ing.
priv. namj.
trgovac
ti
priv. inov,
kino-vlasnik
trgovac
trg. zastupn.
priv. inovn.

j
i

46
49
50

advokat
elektro ing.
strojarski ing.
priv. nam j.

trgovac
fotograf

Baum Hink
Bresslauer Norbert
Bsch Rudolf
Beck Aleksander
Blacha Leo
Bloch Friedrich
Blumenfeld Oskar
B erscher . . .
29. I X 41.
Bihari dr. Stjepan
Blau Eduard
Blau Leo

28
39
49
60
23
35
52
59

Vukovar
Zagreb
Wien
Osijek
Wien
Wien

27
50
55

V. BeCkerek
Zagreb

>

29. I X 41.

29. I X 41.
Brod [mann]
29. I X 41.
Brodmann Zlatko
Bittel Simon
Beck Vilim
Berger Leo
Berger Hugo
Berger Ernest
Bichler Slavko
Braun Emil
Bruch Felix
20. I X 41.
Brunenfeld Salamon
Bleicher Kurt
. . . as Vlado
umro 31. X 41.
. . . r Zeljko
. . . dr. 2arko

... ...

Brau
Brau
Bach [Enricko]
Braunstein Bjela
Braustein Emil
Braustein Zahar
Blhweis Albert
Bchler Leo
umro 11. XI 41.
Bchler uro
Bchler Zdenk
Buchwald Gavro
Buchwald dr. Drag.
Brder Milan
Baruch Sado
Blas Marijan
Buchaiber Salamon
Basaron Joka
Bauer Emil
Basaron Aron

Berkovic
...
Blumensroch
...
Bolgar Pavao
Berger Egon

...
Zagreb

26
23
33
30
31
35
36
17
36
32

advokat
trg. putnik
pediker
gostioniar
skladitar
ofer
trgovac

...

odvjetnik
trg. zastupnik
. .

otpremnik

trgovac

dipl. pravnik

it

Osijek

aps. prava
priv. inovn.

i ~~

Zagreb
it
Ii
i

Ljubljana
Zagreb

li
li

trgovac
ofer, mehaniar
auto mehan. nau
priv. inovn.

41
19
14

Daruvar
Varadin

mehaniar
elektr. naunik
ak

41
40
58

Osijek
Zagreb
Bjelovar
Bjelovar

privatnik
lijenik
trgovac
urar

...

...
...
39
58
31
58
53
46
22
63
32
34
47
27
21
38
43

50
32
34

Ii

,.;
li
li

trgovac
trg. pom.
li

Varadin
Zagreb

tvorniar
trg. zastupn.

Ferianci
Osijek
Busovaa
Vukovar
Osijek
Bijelina
Baka Palanka
Derventa
Vlasenice

student
trg. putnik
lijenik
trgovac
kavanar
trg. pomonik
pekar

...

...

Zagreb
Zagreb

bank. in.
priv. inov.

11

...
...

~~ li

li

Atlas Kalmi Bene.

u. 13. XI 41. cigl. Ilia
Alkalaj Tibor
u. 14. XI 41. cigl. l i l a
Altarac Salamon
umro 19. XI 41. cigl.
Alhalel Salamon
umro 26. X I I 41. cigl.
Alkalaj Leon
umro 28. X I I 41. l i l a
Blass Leo
Bchler Edo
Boan Pavao
Braun Josip
umro 2. XI 41.
Blanchorn Mavro
umro 10. XI 41.
Bondy Georg
umro 23. XI 41. cigl.
Bala Aleksander
umro 30. XI 41.
Berger Hinko
umro 1. X I I 41.
Brodmann Miroslav
12. X I I 41. umro l i l a
B u c h . . . Salamon
umro 21. XI 41. l i l a
Buch
C
C
iT
D

strojar
c

39

22

Sarajevo

21

Sarajevo

19

Sarajevo

56
51
30
41

Varadin
Osijek
Osijek
Osijek

c
trgovac
trg. pomonik
priv. inovnik
trg. pomonik

70

Koprivnica

mesar

52

Zagreb

49

Begov Han

44

Zagreb

53

Sarajevo

20

Daruvar

...

. . . inovnik
remenar

Deutsch
...
(Deutsch) Dimi . . .
Danon
Deutsch David
Deutsch Marko
Dektson dr. Lujo
Danon Ezra

53

...

. . . pomon.

u. 8 / 9 . X I 41.

29. I X 41.
Deutsch . . .
Deutsch Valter
Danon Jukica
Danon Moric
Danon Samuel
Danon Moric
Deutsch Vlado
Danon Aron
Deutscher Dino
Deutscher David
Deutscher Nikola
Dragoner Alfred
Danon Maj er
Danon Heski
29. I X 41.
D i s . . . Daniel
. . . Zlatko

priv.
Varadin
Zagreb
Zavidovii

43
23
31
29
23
30
36
26
46
21
50
36
31

Visoko
Slavonski Brod
Visoko
Zagreb

39
21
33

Daruvar
Zagreb
Osijek

Jf

i
i
i

inovnik

odvjetnik
priv. in. u min.
krojaki pomonik
kroja
kroja
trgovac
trg. pomonik
koarski obrtnik
koar
trg. putnik
torbarski pom.
tvorniki posl.
trgovac

priv. inovnik
36
51
59
26
48

Bjelovar
Sisak

Sarajevo
trgovac

Danon Salamon
44
u. 13. XI 41. oigl. Ilia
Daniti Jozef
umro 25. XI 41. cigl.
17
Danon Jakica
umro 17. X I I 41. Ilia
16
Danon Josip, Salam.
umro 17. X I I 41. Ilia
39
Danon Jakob Avram
25. VII 1941
23. VII.
15. VI do 1. X 41. stanje ljudstva.
umro 20. X I I 41. Ilia
31
Papo Majer, Isak
E...
eljko
E

43
Ehren
...
44
Eckstein Eugen
Eisenstdber Ivan
41
Eiberger Aron
20
Eistein Robert
66
umro 27. X 41.
Eisenstdber Emil
43
Engl Albert
51
Eskenazi Jakob
43
Eskenazi Mihael
45
Eisenstdber Rudolf
32
Eisenstein Aladar
44
Eickstein Ferdo
36
Ehrendiener Rudolf
24
. . . langer Lavoslav
34
. . . Mojsije
52
umro 1. X I I 41. I l i a
...
Nikola

Ekenfazd]
...
Engel
Eisenstdber
...
Eisenstdter David
Elbeiger David Avram
Eisenstdber Samojlo
Engelmann Pavao
Erpstenhant Jakob
Erlich Wilim
Ehrenfreund Milan
umro I I I / I V 42. cigl.
Engel Josip
u. 1. II 42. cigl.
Engl Karlo
Brpsenhant Isidor
Erpsenhant Leopold
u. cigl. 14. XI 41.
Eisenstdter Milan
umro 1. X I I 41.
F
Festi[ger]
...
Frst Egon
Freund Milan
29. I X 41.
Dr. Fischer J a r o
Fledschanner Franjo
u. 8 / 9 41.

Zagreb

putnik

Sarajevo

Bijeljina

Sarajevo

Travnik

...
...
_ m _

Zavidovii
Koprivnica

priv. inovnik
bank. namjetnik

n
Zagreb

postolar
priv. inovnik
pokuanik

- " -

- .. -

(|
n
n
Osijek
Zagreb
M _

priv. inovnik
trg. zastupnik
trgovac
priv. inovnik
kantor
priv. inovnik

- -

- -

Vukovar

35
56
23
66
60
29
40
44

priv. inovnik
urarski pomonik
privatnik

trgovac
*

;;;

Turbe
Koka
Sisak

;.'!

priv. inovnik
trgovac

33

Zagreb

elektrotehniar

23
24
22

Turbe

mehaniar
priv. inovnik
trgovac

Koprivnica

gostioniar

"
39
37

' ]'
Zagreb

trgovac
priv. inovnik
student medecine
priv. inovnik
>

32
63

Bjelovar

odvjetnik

. . . Gustav
29. I X 41.
Frank dr. Geza
Friedrich Arnold
29. I X 41.
Frst Aladar
Frank Pavao
Frst Zvonimir
umro 5. X I I 41. Ilia
Fonor dr. Mirko
Friedmann Juda
F . . . Mirko
F
F
u. 8/9. X I 41.
Fra
Frank [Franjo]
Friedman . . .
Finci Salamon
Finci Alfred
First Robert
Frisch Adolf
Fischer Izidor
Fried David
umro 2. XI 41.
Freischmann Sandor
Friedlender Ernest
Fedmann Sigmund
Feldmann Herman
Fleischmann Sime
Fier Ivan
Fuchs Lavoslav
Friedmann Miroslav
Freiberger Milan
F r . . . reisen Adolf
F
29. IX 41.
rTTo.. . . .
F
21. I X 41.
F . . . o v Leofpold]
F . . . Adolf
F . . . Lj.
F . . . Milan
[Fara]go Vilim
F . . . bein Geza
. . . Ignac
puten na slob.
Fischer dr. Zlatko
Fischer Pavel
umro 1. XI 41.
Fischer Dragutin
umro 3. XI 41.
Fischer Jakub
umro 9. XI 41
Fischel Paul
u. 8/9. X I 41
Freiberger Stjepan
umro 18. XI 41. cigl.
Dr Mavro Frankfurter
umro 18. XI 41. cigl.
i

52

Jajce

katast. insp.

70
60

Zagreb
i

50
42
36

u
li
li

odvjetnik
trgovac
tvorniar
tvorn. upravit.
zub. tehniar

40
52
50
48

...
42

28
59
50
68
40

39
33
32
61
41
16
64
53
36
48

li
Koprivnica
Zagreb
u

lijenik
nosa
priv. inovnik
industrijalac

...

trg. putnik
tekst. . . .

...
...

trg.

Banjaluka
Zagreb
li

Sisak
Zagreb
Hrv. Mitrovica
Ferianci
Osijek
li
Hrv. Mitrovica
Osijek
Zagreb
Osijek

...
...

pomonik

industrijalac
kroja
privatnik
trgovac
vrti jar
trgovac
ofer
ti
vrtljar
mesar
privatnik
tiskar i nak.

...
ik

..
44
34
20
54
54
33

Osijek
Zagreb
Osijek
li Karlovac
Zagreb

priv. inovnik
mesar
priv. inovnik
li ~
otpremnik
elj. inovnik
strojobravar

39
39

Sisak
Lekenik

lijenik
mesar

61

Zagreb

Jas.

74

Sarajevo

Jas.

49

Reichenburg

Jas.
c

Zagreb
61

Vinkovci

c
c

Rudolf From
1U.
1 OU.
in VT
AX 41
11
lirmirr
T T 11.
dl TTTq
U1! I II U^ o."V"All
lila
Fara [go] Oskar
iimrrw
1R
VTT
41
TTId
q
Uli.ll L> 1 J . A l l 1 1 . T
11
Finzi . . . Rafael
nimm
UI111IU Ifi
1. VTT
A l l 41
11. TTTa
11 Id
Finzi Jahiel, Leon
iimfn
umro O 'i VT
Al>11
41
Fuchs Stanko

H
Herzog . . .
Herzog Br[uno]
Hirler Hinko
Hajo Geza
29. I X 41.
Hinschl ing. Slavko
Hirschler Ivan
H . . . ypert Franjo
H . . . ypert Josip
li
U. T1 49
t i . tlgl.
H . . . ypert Slavko
H . . . sch Emanuel
OQ
7. TV
JA AI
MX.
Hirl Zvonimir
li
U. . . . 41
IX.

Heinrich Hugo
Herzer Josip
Hochsinger Zvonko
. . . pert Simon
29. IX 41.
Heinrich . . .
29. I X 41.
Hn . . . Pavao
Hirschl Franjo
Hager Moo
Heber . . . fich
Heber Izidor
Helldvig Edmund
Hoffmann Jakob
umro I 42. cigl.
Herzl Julio
9Q
zy. TV"
1A A1
41.
Hnsler Pavao
11
umru li. VT
Ai 41
li.
Hecht Makso
li
V 41
U. 14
11. T
1A
11.
Horvat Ivan
Holzstein Mirko
Hirschler Hinko
Harz Jeno
Hamburger Albert
on TI*V
X At
41.
Heber Ernest
OQ 1A
TY 41
Z.
41.
Heber Rudolf
Hirschler Kreimir
Handler Oskr
Hohner Ljudevit
[Hirleger] Filip

45

emigrant

46

Sarajevo

....

Osijek
Sarajevo

23

Zemun

29

Koprivnica

37
46

Zagreb
Zagreb
Bjelovar
Zagreb

32
27
58
28"

a
a
a ~~~
i

...
naunik
mehaniar
priv. inovnik
elektro ing.
strojar
sitniar
priv. inovnik

22
27

a
Varadin

zub. tehniar

28

Zagreb

prof. matematike

68
36
29
61

Koprivnica
Zagreb
~ ~ a
Koprivnica

trgovac
trg. zastupnik
priv. inovnik
poljodjelac
...

a
23
43
...
14

pripravnik

...

stud. . . .

...

...

60
55

Bruck a / M

ak
kovinarski radnih
ekonom
tvorraar

42

Zagreb

elek. tehniar

21

Osijek

stud. pharm.

33

Zagreb

trgovac

33
42
33
59
38

Osijek
a
Zagreb
Daruvar

trgovac
priv. inovnik
priv. inovnik
trgovac
priv. inovnik

14
48
27
46
37
44
63

>>

Koprivnica
Osijek
>J

Zagreb
Koprivnica

ak
knjigovoa
poreski inovnik
trg. zastupnik
trgovac
ind. tehniar
[mesar]
4 <*T

53

trgovac
naunik
priv. inovnik

Herst Jakob
Hafner Fedor
Hafner Pavao
Hahn Branko
Heumer Hinko
Han Adolf
Han Albert
Hirschfeld Simun
umro 2. XI 41.
Hirschsohn Jakob
H . . . (Hndler) Herman
Hoffman Josip
Hirschl Vilko
Hinenberg Jakob
Held Jakob
Hary Ivo
29. I X 41.
Holm dr Petar
Hirschl Ivan
Hirschl Otto
Haas Emil
Hubert Nikola
29. I X 41.
Hoffman Airtur
Hajon Izidor
umro 4. XI 41.
Helwig Edmund
u. 8 / 9 . X I 41.
Hafner Ziga
umro 7. X I I 41. I l i a
Horovitz Ivan, Oto
umro 18. IV 42
Hirschler Leo

...

Zagreb

37
38
33
41
57

Sisak
Zagreb

40
46
53
28
45
31
57

Ludbreg
Zagreb

radnik
trgovac

Ii
Ii

Sisak
Osijek
Varadin

li
i,

radnik
trg. putnik

35
39
28
39
48

Osijek
Koprivnica

inovnik
profesor

Zagreb
Osijek

skladitar

I
Indyk [Bruno]

52
48

Wien
Wien

trgovac

J
Jezernicki

52
41

Osijek
""""" li

trg. agent
kroja

38

Bjelovar

trgovac

27

Naice

veterinar

42
17
20
45
54
47
35
27
53
36
30

Zagreb
Naice

priv. inovnik
trg. pomonik
kroja
trgovac
postolar
trgovac
priv. inovnik
trgovac
obrtnik
trgovac
tehniar
kroja i slast.

...

Kraut Otto
29. I X 41.
Kohn Davidovi Josip
u. 31. I X 41.
Kolin Kohn David
Kendl Slavko
Kendl Ilija
Kendl Eugen
Kohn Marko
Kohn Samuel
Kohn Ervin
Kabiljo Elias
Kabiljo Jakob
Kabiljo Josip
Kampus Leon
Konforti Benjamin
29. I X 41.
Krei Mirko
Krauth Vitomir
Kon Hinko
Kon . . .
29. I X 41.
Kle

..

i*
Ii

i
Ii
i,

u
li

trg. putn. ofer

~ ~ li

trgovac

...
...

37
37

Bijeljina

61

Daruvar

Jas.

62

Zagreb

2i

Sarajevo

Jas.
c

Koprivnica

~~~~ |J

JJ

Zagreb
Visoko
Bijeljina
Visoko
Sarajevo

...

...

i t

kroja
u

~~

apsolvent med.
[priv.] inovnik
. . . namje.

. . . zast.

Kohn Vatroslav
umTo 11. XI 41
Kallmann Julio
Kaiser Ljudevit
Klein Klai uro
Kohn Ladislav
Knig Eugen
Knig Zdenko
29. I X 41
Krajanski dr Ernest
Krakaner Hinko
Krieger Franjo
Kon Simon
Kabiljo Isak
Kabiljo Josef
Kabiljo Elia
Kabiljo [Hinko]
29. I X 41
Krai
Kaiser . . .
Kehl . . .
Kehl . . .
Klein Robert
Kohn dr Israel
umro 28. X 41
Kova Milan
Kuh Vladimir
Kohn Leo
Klein Leo u. 16. IX 41
Kastl Oto
Kasti Ljudevit
[Kohn] Vlado
umro 26. XI 41 cigl. Ilia
[Kohn] Beno
...
Julije
. . . Ler Bela
Koen Morio
Kabiljo Moric
Kohn Ladislav
Kohn Rikard
Kohn Ilija
Konrad . . .
29. I X 41
Kuj
29. I X 41
Klein Ing. Hugo
Kulberg Samuel
Kabiljo Elia
Kaj on 2 a k
Kajon Izak
Kardo Zlatko
Ki Hinko
Klein Oskar
Kraus Aleksander
u. 31. I X 41
Kabiljo Avram
K erpner Jakob
29. I X 41
Ki Vlado
Kati Adolf
Kraus ing. Adolf
Kolari
umro 8. X I I 41 l i l a

32

Zagreb

70
59
30
46
61
17

56
25
43
52
41
24
40
23

...
...

u
u
u
li
li
Varadin
li
Zagreb
li
Zavidovii
li "
li ~~~
li

..,

trg. puta.
trgovac
knjiar
priv. in.
trg. pomo.
knjigotiskar
ak
odvjetnik
tekst, majstor
priv. [in.]

...

trgovac
trg. pomonik
trgovac
trg. pomonik

. .

trgovac
ak
li

53
56

Wien
Koprivnica

kroja m. rublja
rabin

45
38
26
40
47
52
28

Virje
Zagreb
Osijek
Zagreb
Osijek
li
Nova Gradika

priv. inovnik
inovnik
tvor. radnik
obrtnik
trg. pomonik
stolar
trg. pomonik

53
53
41
37

Osijek
li
Zagreb
u ~~
li

trgovac
trg. putnik
priv. inovnik
farbarski tehn.
privat, in.
li
naunik

...

...

,.,

...
...

27
32
50
35
32
38
54
50
60

Zagreb
li
u
li
li
li ~~~
Zagreb
Suhopolje
Valpovo

ma. ing.
tekst, majst.
obrtnik
elektr. tehni.
ofer, mehan.
trg. pomo.
trgovac
priv. inovnik
glumac

26
46

Zagreb
u

trg.

20
43

Osijek
Sisak
Osijek
Tuzla

ak
kinovlasn.
ing.
priv. inovnik

pomonik

Kle.
umro 14. X I I 41 I l i a

Krim [Josip]
umro 23. X 41
Kronfeld Vlado
Kabiljo Moo
Klein Mihajlo
Kohen Josip
umro 25. XI 41 cigl.
Kaufer Pavao
Konforti Abraham
Konforti Leon
. . . Aleksander
. . . Vladimir
...
Bernard
Kraus Ljudevit
Kraus Samuel
Kaiser dr Zdenko
Kaiser dr Julije
Kraus Herman
Kraus E . . .
Klein . . .
Krak
Kirner Mavro
Knig Ernest
umro 2. XI 41
Kanitz David
umro 4. XI 41
Kahlfuss Leo
umro 7. XI 41
Kcitan Jakob
umro 9. X I I 41
Kroner Beno
u. 8/9. X I 41
Kollmann Artur
u. 8 / 9 . X I 41
Kraus Rikard
u. 8 / 9 . X I 41
Klein
umro 11. XI 41
Kabiljo Mo
umro 11. XI 41
Klein Viktor
u. cigl. 14. XI 41
Kaff Filip
u. 18. XI 41 cigl.
Kabiljo Isak
u. 28. XI 41 oigl.
Kabiljo Leon
umro 23. XI 41 cigl.
Kabiljo
umro 28. XI 41 cigl.
Kabiljo Leo
umro 25. XI 41 cigl.
Kabiljo Aron
umro 27. XI 41 cigl.
K o r i . . . Karl
umro 10. X I I 41 l i l a
Kabiljo . . .
umro 11. X I I 41 l i l a

Zagreb

trgovac

...
...

...
...

student
[knjig]ovoa

34

Zagreb

meh. i knjigov.

36
61
61
41

,t
Bijeljina

elekt. tehniar
bivi trgovac

22
37
44
39
14
49
50

Zagreb

...
..
...

Krapina
Osijek

...

...
...
49
20

Zagreb
Zagreb

64

38

Huma

44

Sarajevo

49

Be

62

Koprivnica

trgovac
trg. putnik
adv. pripr.
advokat
priv. in.

...

hotelijer
priv. in.

Zagreb
Sarajevo

Vinkovci
45

Sarajevo

68

>i

47
17
17

Vukovar

c
C
C
C

Sarajevo

...
47

...

Kopman Pank, Ludvig

56

Zagreb

Kamhi Jakob Isak

21

Sarajevo

Katan Albert, David

umro 20. X I I 41 l i l a
Katan Jakob, Samuel
umro 22. X I I 41 l i l a
Kabiljo Nisim, J u d a

18

30

34

Levi David
. . . Eugen
Leitner Milan
Lbl Josip

21
37
40
47

Bijeljina
Osijek

Levi A v r a m u. 23. IX
Levi Josip u. 21, IX 41
Levi Leon

29
22
28

Bijeljina
Banjaluka

trgovac
trg. pomonik
kroja

Levi Bencion
Levi Izrael
OQ
10. T1YA 41I 1

23
41

Visoko
Zagreb

stud. medic.
turpija i stakl

71

Koprivnica

trgovac

NIm
MrRo
A i IdQ. A
" Vl Tl T Htl.
4 1 TTTQ
u
lila

iimrr
u m r u 90
au. VTT
a h 41
li

iui m ir nu So. TCTT

AIX 41
LI

TTTo
ina.

TiTa
iiid

Levi David
iUi ml U
r rU
n IU,
10 /VT
41
V I "SI
. . . Jakob
...
ller Oto

Levi Mayer
Levi A. Salamon
Levi Rafael
puten na slobodu
Leitner d r . . .
Levi L . . .
u. 17. XI 41 cigl.
Levi . . .
Levi H. Salamon
Levi Isak, J a k o b a
u. 1. X 41
Lichtenfeld Emil
Lichtentahl Armin
Levi Haj in
Laufer Izrael

11
u . 10. VT
A l 41
ftl /MOI
Cigl. TTTQ
ina

Levi Moric
Levi Izidor
Lang Hugo
Lwy Stjepan
Lwy Hain
Laub Sigfried
Levi Vado
T
A lihort
jucvi Ai'Ucrt

Lanto Zeljko
Levi . . .
Lie
L
L
Lauper Egon

iirnrr
04 "V
u m r o z^t
j\. 10A
l y ^1i

Lemberger Dragutin
M
Q /O
"VT
U. /y.
A l A1
41
Lbl Bela
Low Pavao
Lwy Isak

o
V

li

li

72

I,

akovo

Banjaluka
...

...

C
C

ak
priv.

inovnik

J)

meetar

trg. pomonik
kroja
staretinar
trgovac
I.

52
24

Banjaluka
Banjaluka

brija
brija

41
32
39
31

Koprivnica
Osijek
Beograd
Vlasenica

pokuarac
tvorn. radnik
trgovac
priv. inovnik

34
30
40
32
61
31

Sarajevo
Zagreb
Osijek

trg. pomonik
priv. inovnik

Banjaluka

trgovac

...

li

[Saraje]vo

...

li ""

priv. inovnik
privatnik
kroja
limar
[e]grt
priv. inovnik

39

Zagreb

38

trg. putnik

43
31
30

trg. pomonik
priv. inovnik
tipograf

Lwy Josip
Levi Zdenko
umro 18. X 41
Lustig Julio
Lwy Samuel
Lwy Boris
Lwy Salamon
Lwy Zdenko
Lwy Rudolf
Lwenthul . . .
Levi Zud . . .
umro 19. XI 41. cigl.
Lwy . . .
Ledec
...
Lwy . . . .
Lau
Lang Emil
Lesi Zvonimir
Lang Ladislav
Leitner Zlatko
Levi Jakob
Lau Rudolf
Leitner Milan
umro 19 XI 41 cigl.
Levi Isidor, Daniel
umro 24. XI 41 cigl.
Levi Aer
umro 25. X I I 41 I l i a
Levi Josef
umro 7. X I I 41 Ilia
Levi David
umro 8." X I I 41 Ilia
Lion Vilim, . . .
umro 8. X I I 41 I l i a
Lavi Mordo
umro 13. X I I 41 Ilia
Levi Silvio
umro 16. X I I 41 I l i a
Lavi Isak
umro 16. X I I 41 I l i a
Levi Salamon
umro 19. X I I 41 I l i a
Levi Benjamin
umro 21. X I I 41 I l i a
Levi Jakov
Maulwurf uro
Mermelstein Vilko
Maulwurf Julio
Montiljo Jeronim
Moser Emanuel
Mozer Abraham
Morgan dr Dane
M . . . Ladislav
M . . . Slavko
M . . . Boidar
29. I X 41
M . . . Adolf
Montiljo Aran
M . . . hier Oskar
Maestro D . . .
Montiljo . . .
Montiljo . . .

45
28

priv. in.
trg. pomonik

52
53
35
60

a
Bijeljina

priv. inovnik
postolar
brija
sveenik

Zagreb

...

..

Bjelovar

...

50
32
48
25
41
50
30

Osijek
Zagreb
Osijek
Zagreb
Banjaluka
Zagreb
Varadin

34

Sarajevo

33

Sarajevo

27

,,

49

26

Zagreb

41

Sarajevo

35

...

c
c
c
C
C

Sarajevo
a

...

[staretina]r
konobar
inovnik
trgovac
priv. inovnik
trg. zast.
obrtnik
trgovac
c
brija
c

c
C

...
24
36
63
47
40
39
55
37
28
22

...

...

Naice

priv. inovnik
trgovac

Zagreb

trg. zastupnik
tehniar
priv. inovnik
odvjetnik
priv. namj.
trg. pomonik

Naice
Zagreb
Varadin
M

Bijelina
Zagreb

...
.

trgovac
gra. namj.
priv. inovnik
sitniar
kroja

Musafija . . .
Musafija . . .
Musafija . . .
Musafija Salamon
Montiljo Jakob
Marian Leib
Mautner Mirko
Montiljo Santo
u. 16. I X 41
Mogan Bruno
Merklev Aladar
Maestro Moo
Majtinski Aleksander
29. I X 41
Mandel Hari
29. I X 41
Mandel Leon
Montias Isak
Mayer Simon
umro 7. XI 1941
Mautner Z . . .
u. 16. XI 41 cigl.
Mayer Milan
29. I X 41
Mayer
Mal
Man
M
*
Morgenstern Samojlo
Morgenstern Josip
Mayer Milan
Mayer Hinko
Mayer Stanko
Mozes Armin
Montias Leo
Maestro Mio
Montiljo Salamon
M[ontiljo] Izidor
M[ontiljo] Avram
umro 9. XI 41
M . . . Hugo
Manter Ernest
Messinger E r [ n e s t ]
Maisei Hinko
Meov . . .
Mar
Mos
Ma
Mari Malz Jakob
Mller Ivo
Meov Gabriel
umro XI. u II jas.
Majder ing. Viktor
umro 30. XI 41
Maestro Rafael
umro 11. X I I 41 I l i a
Maestro Salom Elias
umro 11. X I I 41 Ilia
Maestro Mor.ic, Rafael
puten na slobodu XI 41
Neumann Fritz
Nahmijas Josip

...

priv. inovnik
trgovac

. .

43
38
43
27
36

Zavidovii

sitniar

Wien
Zagreb
Osijek

trg. putnik
priv. in.
trgovac

28
59
30
21

Vinkovci
Zagreb
Bijelina
Zagreb

trg. pomonik
priv. inovnik
kavanar

17

Daruvar

ak

42
27
43

...
...

trgovac

...

trg. pomonik

..
...
...
.
...

...

priv.

inovnik

odvjetnik
trgovac
priv. inovnik
. . . zast.
radnik
it ~
trgovac
priv. inovnik
trgovac
li ~ ~
obuar
kavanar
liilac
elektriar
bravar

22
19
47
41
37
61
41
30
56
34
36

Hrv. Mitrovica

30
43

Brod n / S

37
21
53

Zagreb
Zagreb
Zagreb

trgovac
trg. pomonik
trg. putnik
priv. inovnik
. . . otprem.
priv. in.
[limar]
ofer
priv. inovnik
trgovac

45

Zagreb

priv.

31

Sarajevo

25

44

32
58

Sisak
Zagreb
Sisak
Zagreb
Banjaluka
Bijelina
Bijelina

...

...

Zagreb
Banjaluka

inovnik

c
c

priv. inovnik
trgovac

Nessel Leopold
Nahman Haj on
Neubach Hugo
Neuburg Egon
u. 8/9. X I 41
Neumann Ziga
u. 13. XI 41 cigl.
Ozmo Moric
Ozmo Iso
Ozmo Jakob
Oblat Alfred
Ozmo H ai m
u. 8/9. X I 41
Ozmo L. Izrael
Pollak Ivan
Pollak ing. Rudolf
4. XI 41 puten na slobodu
Papo Kalan
Politzer dr Stjepan
Pollak Gustav
Papo Moric
Pinto Juda
umro 18. XII 41 cigl.
Pollak Antun
P . . . Juda
u. 23. I X 41
P . . . Josip
P . . . [Milan]
P
umro 10. XI 41
P . . . Raf [ael]
Pesah D . . .
Pesah . . .
Pesah . . .
P
Pf [eiffer] . . .
P f [eiffer] . . .
Pfeiffer Hinko
Pfeiffer Ignac
u. 8/9. X I 41
Pick Andrija
umro 22. XI 41 cigl.
Pick Herman
Priester Egon
Papo Josip
Pick Mirko
Polak Valens
Papo David
29. I X 41
Pfeferman ing. Alfred
Pfeferman Mi[rko]
Pinto Ni[sim]
Perera M . . .
Prabaum . . .
29. I X 41
Papo
Palfi . . .
Pardo . . .
Pal
P
Papo Haim
Pesach Leon

56
56
59
31

Ruma
Sisak

mlinar
trgovac
priv. in. u m.
trg. namj.

Zagreb
33
35
41
39
41

Sarajevo
Zagreb
Zaviovii
Zagreb
Bijelina

priv. inovnik
trgovac

33

Sarajevo

Jas.

39
36

Naice
Varadin

trgovac
ing. kemije

35
47
24
18
59

Zagreb
Derventa
Bjelovar
Zagreb
Turbe

apot. pripr.
lijenik
industrijalac
krojaki nau.
trgovac

62
43

Varadin
Bitolj

privatnik
trg. putnik

39
47

Breza
Bijelina
Banjaluka

kavanar
trg. putnik
dnevniar

tipograf
trgovac
u

opin. in.
trgovac
~~~ u
li

priv. inovnik
priv. inovnik
35
47

Subotica
Zagreb

22

49
39
43
24
34
38

Wien
Wien
Zagreb
"

Bjelovar
Sarajevo

elek. mehaniar
ofer
priv. inovnik
ma. tehn. i pedik.
trg. namjetenik
kroja
of. mehaniar
priv. inovnik
trgovac

43
43
ind. . . .
student
Zagreb

ak
priv. inovnik
trgovac

60
33

obrtnik
Bijelina

papo Papi, B . . .
u. II 42 cigl.
Pessing Ladislav
u. II 42 cigl.
Pessing Ivo
Pesach Adolf
Perera Josef
Perera Jakob
29. I X 41
Perera Izidor
. . . Avram
Pollak Eugen
umro 18. XI 41 cigl.
Pollak . . .
Perera . . .
29. I X 41
Pollak . . .
Pick Herman
Pardo Samuel
umro 8. XI 41
Pachtinger Ivan
umro 31. X 41
Pachtinger Mavro
u. 8/9. X I 41
Papo J. Salaimon
u. 8 / 9 . X I 41
Petkovi Milan
u. 16. XI 41 cigl. Ilia
Pinto K. Jeko
umro 18. XI 41 cigl.
Pollak andor
umro 19. XI 41 cigl. IHa
Papo Benjamin
umro 24. XI 41 cigl. IHa
Pinto David, Moo
umro 25. XI 41 cigl. IHa
Papo Rafael
umro 30. XI 41
Pesah Majer Davidov
uimro 2. X I I 41 l i l a
Papo Baruch Avram
umro 4. X I I 41 l i l a
Pinto Benjamin Saimuel
umro 6. X I I 41 IHa
Papo Moric
umro 5. X I I 41 l i l a
Papo Mena[hesu]
umro 10. X I I 41 l i l a
Papo Jakob
umro 13. X I I 41 l i l a
Perera Avram
umro 16. X I I 41 l i l a
Papo Jozef
umro 16. X I I 41 l i l a
Papo . . .
umro 17. X I I 41 IHa
Papo . . .
umro 19. X I I 41 IHa
Papo Mojsije
u. XI 41 ciglana

46
43

Bos. Brod
Bijelina
Zagreb

trgovac
a
priv. inovnik

15
35
65
43

jj
Tuzla
Bijelina
~~ i

ak
trgovac
biv. trgovac
trgovac

23

...

...

..

...

...

31
32

stud. tehnike
trgovac
a
priv. namj.

II
II

trg. putnik
lijenik

..

Zagreb
Zagreb

priv. inovnik
priv. inovnik

33
64

Zagreb

50
Bos. Gradika
44

Sarajevo

33

Varadin

19

Sarajevo

67

33

Sarajevo

40

Doboj

20

Sarajevo

41
26

Travnik
Sarajevo

44

. .

ti

33

pravosl.
c
c

c
c

c
c
c
c
c
c
c

~~~

c
c

Rottmann Oto
Ripp Slavko
Roth Oskar
Rosenberg Josip
puten na slobodu u. X 41
Reich Ivo
Reich Milan
Reich Marcel
Reich Zdenko
R . . . Mirko
R
R
R
R
Rosenberg
...
R
R
umro 3. X 41
R
R
R
Reichert Dragutin
Roth Gapar
Raab Filip
u. XI 41 cigl.
Raab Paul
Reves Mirko
Rosenrauch Adolf
umro 41 decern, cdgl.
RaucHberger Werner
umro 29. X 41
Rosner David
Roder Adalbert
29. I X 41
Rosenchek Mari
umro decern. 41 cigl.
Rosenchek M . . .
Rosner d r . . .
Rothstein
...
Rosenfeld . . .
29. I X 41
Rosenz... Z . . .
Rech
Ri
R
Rosenfeld Josip
Reiss Zoltan
Rosenfeld Albert
Roman Andrija
umro 3. XI 41
Romano Salamom
umro 4. XI
Raudnitz Oskar
umro 21. XI 41 cigl.
Romano Rafael
umro 29. XI 41 cigl.
Romano Aron, Jozef
umro 8. X I I 41 l i l a
R . . . Md...
umro 21. X I I 41 l i l a
R . . . Milan
umro 21. X I I 41 l i l a

136

31
37
32
48

Osijek
Naice
Zagreb
Naice

trgovac
priv. in.
li
trgovac

30
45
19
17
35

Zagreb
Koprivnica
li
li
Vukovar
Varadin
Zagreb

priv. in.
otpremnik
ak
li
priv. in.
zubotehni
priv. in.
trgovac

...

...
...

...

.,,

...
...
.

urar
. . . namj.

..

[trgo]vac
29
21
52

Zagreb
Varadin
Daruvar

elektr.
radiomehai
pekar

17
34
37

Daruvar

elek. tehn.

Banjaluka

trgovac

38

Breslau

trgovac

67
47

Sisak
Osijek

...

...
...
.

58
25
36
33
65

...
...
...
...
...
...
...

...

Varadin
Zagreb
ff
Zagreb

62

Sarajevo
Krievci
Prag

35

Sarajevo

53

Mostar

62

Daruvar

30

Bjelovar

...
...
...

trgovac
trg. pomo
trgovac

...

posednik
. . . nik
trg. zast.
trg. pom.
trg. putn.
priv. in.

c
c
c
C
c

umro 21. X I I 41 I l i a

26

Sarajevo

40

Schnwald Artur
Sonnenschein Hugo
Sonnenschein Filip
Silberberg Mavro

28
49
42
30

Varadin
Naice
Zagreb
Naice

trg. pomo,
trgovac
priv. in.
" ' rt

29. I X 41
Sonnenschein Mirko

24

abs. veter.

53
23
22

Zagreb
Ludbreg
Zagreb

dr. in. u m.
stud. med.
krojaki pom.

33

Ludbreg
i #

trg. pom.
bank, direk.
trgovac
vjerouitelj
trg. pom.
trgovac

29. I X 41
Semrlitz Aleks. prof.
Satler Radivoj
Schwarz Milan u. 16. IX 41
umro decern. 41 cigl. Ilia
S
S
S
S
S
29. X 41 puten na slobodu
S

...
...

29. I X 41
S
St
S
S
S

...

mesar

...

[trgo]vac
. . . lovod...

umro 4. XI 41

u. I 42 cigl. ambul. Jas.

Salamon Ljudevit
u. cigl. 14. XI 41
Schlesinger Drago
Schreiner Armin
Sonnenfeld Nikola
Stern Dragutin
Schwartn Jakob
umro I. 41 cigl.
Scheyer Josip
u 8/9. X I 41
Scheyer Milan
umro 19. X I I 41 Ilia
Steinlauf Izidor
S[te]in Jakob
Sc he si en u ro
Sonnenfeld [Mirko]
akovo I 42 cigl.
Singer Zlatko
akovo I 42 cigl.
Singer...
Schwar

60
27

61
23
39
40

t
Osijek
Varadin
Zagreb
~~
31
Koprivnica

priv. in.
advokat
tvorn.
ma. tehn.
trgovac
limar

38

trgovac

58

i,

24
64
18

...

Banjaluka
Zagreb

trgovac

...

Schver

...

umro 18. X I I 41 I l i a
Ste
Ster
S

...

...

...

...

...

[priv.] in.
[ma.] ing.

"s

...

...

...

Stern Slavko
Gold Marko umro 8. IX 41
Abinun Josip u. 12. IX 41
Blichwen Josip u. 14. IX 41
Gertner Pavao u. 14. IX 41
Horvat Ivan u. 14. IX 41
Gombo Andrije u. 14. IX 41
Klein Leo u. 16. IX 41
Mrgan Bruno u. 16. IX 41
Schwarz Milan u. 17. IX 41
Klein Robert umro 20. IX 41
Schwarz Bruno u. 19. IX 41
Berger Imbro umro 20. IX 41
Gross Makso umro 21. IX 41
Levi Josip u. 23. IX 41
Levi Avram u. 23. IX 41
Armuth uro u. 23. IX
Paipo Josip Br. u. 23. IX 41
Weiss Edo umro 27. IX 41
Kabiljo Avram u. 31. IX 41
Kolin-Kohn-David u. 31. IX 41
Lichtenfeld Emil u. 1. X 41
Scheiber Mavro u. 1. X 41
Rosenfeld David umro 3. X 41
Hiitschsohn Jakob umro 2. X 41
Samuel Spitzer umro 10. X 41
Kahlfuss Samuel
Ludwig Bruck
Albert Pollak
Franjo Wirzburger Kopr.
Weiss Aleksander
Isidor M. Israel
32 Ignac Feldmann
33 Julije Lustig
34 Eugen Sonnenschein
35 Vlado Kronfeld (Kortin)
36 Huterer Emil
37 Kahlfuss Samuel
38 Geza Braun
39 Lemberger Karl
40 Emil Eisenstdter
41 Bernard Pollak
42 Kirschner Pavao
43 Milan Kova
44 David Rosner
45 Mavro Pachtinger
46 Zeljko Bleier
47 Hugo Schlesinger
48 Fischer Dragutin
49 Weinberger Otto
50 Kanitz David
51 Fledschman Sandor
52 Blauchorn Mavro

29
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
"19
20
21
22
23
24
25
35
68
82
34
35
78
59
52
59
36
40
41
56
38
42
80
50
44
68
64
40
61
61
76
64
40
70

29. I X 41

~ ~

Leipzig
Frankfurt
Varadin
Zagreb
Sarajevo
Zgb
Zgb
Sokolovac
Zgb
Wien
Ruma
Drakovec
Zgb
Koprivnica
Varadin
Varadin
Zgb
Sisak
Zagreb
Osijek
Slatina
Zagreb
Varadin
Zagreb
Hrv. Mitrovica
Koprivnica

tehn. in.

14.X.41. umro
14.X.41.
13.X.41.
14.X.41.
15.X.41.
15.X.41.
16.X.41. umro
18.X.41.
19.X.41.
23.X.41.
23.X.41.
24.X.41
24.X.41
24.X.41
27.X.41
27.X.41 _
27.X.41
28.X.41.
29.X.41
31.X.41.
31.X.41.
31.X.41.
1.XI.41
2.XI.41
2.XI.41
2.XI.41
2.XI.41

26
27
28
29
30
31

53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67

Straus Paul
Fischer J a k o b
Romano Salamon
Helwig Edmund
Kahlfuss L e o
Dane Singer
R a u . . . tz Oskar
Schalinger Wilhelm
Jakob K a t a n
Sonenajn Aleksander
Virjani dr Oton
Mautner Zvonko
Goldstein Albert
Joef Koen
Oto Pachtinger
8O/ /f\
9 . VXTI A411
68 Feirber Samuel
69 Genstl Joef
70 Danon Benz ion
71 Papo J. Salamon
72 Lobi Bela
73 Fall Gustav
74 Pik Andrija
75
IO Srhpvpr
u W i c j c i Milan
ivinaii
76 Ozmo L. Izrael
77 Spitzer Ernest
78 Heinrich Hugo
79 Kollman A r t u r
80 Hafner Ziga
81 Neuman Ziga
82 Kraus Rikard
83 Freiberger Stjepan
84 Grossman Herman
85 Steiner Mavro
86 Svadron
07i TrTai.n
o
iviein
88 Salopek Mijat
89 [ P e t r o v i ] Milan
Petorica
nisu
identificirani
ranjeni
1 Eiland Oskar
2 Levi Haim
3 Nessel Leopold
4 Mogan dr Julije
5 Sarfati Josip
6 Miller L e o
7 Levi Levio
8 Atias David
9 Abinun Izidor
10 Lwenthal F r a n j o
11 Steiner Lavoslav
14 vecensKi zaga
13 Peri Miroslav
14 . . . Hinko
15 . . . Moric
16 . . . Moric
17 . . . tzer Aleksander
18 .. .eld Josip
19 . . . Milan
20 . . . Rudolf
21 . . . rger Milan

59
74
65
61
38
67
62
67
44
61
55
37
63
73
33

Mnchen
Sarajevo

80
80

Zagreb
Sarajevo

50

59
uo
33
65
62
62

Daruvar
Ruma
Zgb
Prag
Mnchen
Sarajevo
Lepavina
Vir j e
Zgb
Sarajevo

tekst man.

Zagreb
Jajce
Koprivnica
Sarajevo
Zagreb
Koprivnica
~ ~

Zagreb
u
,t
u
li
it

Sarajevo
"

ti

Zagreb
Bos. Grad.

59
61
56
63
65
52
39
36
29
46
53
...
64
51
55
46

Zgb
Bijeljina
Ruma
Zagreb

59
37
55
41

i.
Ii

Sarajevo
Ii
li

Zgb

Ii
Ii
Ii
Ii ~

Sarajevo
Zagreb
Varadin

Zgb

3.XI.41
3.XI.41
3.XI.41
4.XI.41
4.XI.41
4.XI.41 umro
4.XI.41
li
5.XI.41
JI
7.XI.41

9.XI.41
li
7.XI.41
li 1
7.XI.41
8.XI.41

trgovac
" u . 7. I X 41
' ' 29. I X 41
" 2 9 . I X 41
. . . Petar
. . . Salamon
29. I X 41
. . . dr Egon
.. .feld Armund
...feld Makso
u. cigl. 13. XI 41 l i l a
. . . Zdenko
. . . Milan
. . . Zlatko
. . . Mirko
u. 14. IX 41 Krap je
. . . Slavko
umro 8. IX 1941 kr.
. . . Marko
.. .berger Vlado
...stein Sreko
29. I X 41
. . . ing. . . .
Ge..!"...
G r u n . . . Majer
Goldberger Hinko
Goldberger Armin
umro I 42 cigl.
Granierer Leo
umro 21. IX 41
Groso Makso
u. 14. I X 41
Gombo Andrija
Geelin Danko
Gaon Isak
Gross Daniel
umro 4. X I I 41 Ilia
Garaj Mirko
umro 20. XI 41 cigl.
Gerber Slavko
Glied Bratoljub
Goldberger Alexander
Goldberger Viktor
Gostl Valter
Grnwald . . .
Grapner Zlatko
puten na slobodu X 4
G
G
umro 24. XI 41 cigl.
G...".'..
G
G...
Melhior
G . . . Josip
G . . . Vladimir
G . . .baum Franjo
29. I X 41
G . . .aum Adolf

t*
...k

16
37

Travnik

37
43
53

Visoko
Bijelina

19
52
37
35

Zagreb

42

72
26
49

tt

"

it
postolar
odvjetnik
mehaniar
trgovac
stud. agron.
trg. zast.
priv. namj.

Varadin
(>

Osijek

"

drogist
trgovac
koar
lan kazal.

Zagreb

vi....
odvjetnik

47
45

Zagreb

priv. in.

52

Wien

trgovac

75

Koprivnica

privatnik

51
50
37
20

Osijek
Zagreb

trgovac
elektriar
trgovac
obrtnik

34

- -

33
64
30
33
27
29

Dugoselo
Osijek
Zagreb

Priv. in.

Zagreb

Sin. s a l . . .

57
63
29
37
61

Osijek

Zagreb
Osijek

Naice
Osijek
Naice
Osijek

Pm-
trgovac

putnik

urar
trg. pomon.
priv. in.
trgovac
trg. putnik

G...bo Izo
G . . . Ernest
G . . . Emanuel
G...aid Julije
G.. .wald Maks
G.. .baum Aleksand
G.. .ing Armin
Gross Too
u. 8/9. XI 41
_
Gerstl Joef
. . . XI 41
G.. .nau Herman
umro 1. XII 41 lila
Goldstein Zlatko
umro 6. XII 41 lila
Gaon Salamon
umro 8. XII 41 lila
Glaser Aer, Aleksa
umro 20. XII 41 lila
Gosti iga

47
37
58
35
30
51
50
33

- Deanovac
Osijek
Ivanec
Zagreb
Retfala
Zagreb

80

Sarajevo

priv. in.
trg. putn.
strojobravar
priv. in.
trg. pomo,
trgovac
obrtnik
Mg. ph.

Zagreb
36

44
15

31

Zagreb

KATOLICI
Balu Josip
Boni Stjepan
Gregori Zvonimir
Deovi Simun
Dujmovi Adam
Humbert ivin
Hanzevakd Rudolf
Kovaevi Pero
Kovaevi uro
Klaubika Vladimir
Klemeni Mirosl.
Krznar Ivan
Korpar Ivan
Pongrac Mato
Matijevi Mato

29
43
23
26
41
33
22
41
38
20
42
46
25
21
37

I GRUPA

Daruvar
Karlovac

Mostar
Daruvar

Karlovac


Daruvar

KATOLICI

radnik
grad. inov,
student
radnik
T

redar
kroja
mesar
bank. in.
priv. in.
elektriar
potar
radnik
radnik
priv. in.

II GRUPA

prispjelih 3. X 1941.
Bolfek Josip
Petrenj Adam
Golik Branko
Bene Stjepan
Karlovi Ciril
Miloevi Milan
Zlati Duan
Sovi Nikola
Cvitanovi Vinko
Runi Omer
Cinurak Ivan
Milievi Ljubo

rod.

1JC.1922.
27.IX.1921.
22.VIII.1922.
8.IV.1894.
17.VI.1909.
13.1.1906.
29.VII.1920.
2.XII.1909.
10.V.1909.
24.VII.1914.
11.XII.1907.
5.VI.1913.

ak
brija
kroja
kroja
stolar
podvornik
kovinotokar
agronom
strojar
agronom
postolar
strojar

Zgb
Mitrovica
Zgb

ti

Perui
Zgb
Maglaj
Zgr
M

Horvat Ivan
Fressl Ivan
Mlakar Ivan
Filjak Ivan
Marincel Dragutin
Kosavelj Viktor
Bencekovi Stjepan
Mri Pavao
Golubii Drag.
Peti Slavko
Kanas Ljudevit
Jurkov Matija
Oegovi Ivan
Salopek Mi j o
Tori- Andrija
Penik Drag.
Jakopec Leo
Zrinak Pavao
Koar Antun
Pasariek Viktor
Bukovac Josip
Fink Konrad
Matai Ivan
Barun Dragutin

...

. .

...
. . .

19.XI.1908.
14.1X1912.
6 .XI.1918.
2 III.1896.
16.IX.1921.
7.VII.1914.
26.XII.1919.
10.1.1906.
10.1X.1908.
26.11.1915.
18.111.1910.
23.11.1906.
31.1.1920.
22.X.1915.
30.XI.1897.
5.1.1898.
25.VI.1912.
11.VII.1909.
13.VI.1909.
7.II.1904.
7.VII.1885.
26.X.1906.
14.VI.1920.
23.XI.1902.
1920.
...
1919.

postolar
. . Ponikovinotokar
tramvajac
kroj. pom.
postolar
graditelj
pekar
trg. pom.
tramvajac
i
>>

stroj. grad.
tramvajac

>,

99

JI

99

H
>

Zgb

Zgb
99

Zgb
Zgb

D
n

99

>

99

bravar
graditelj
tramvajac
stud, filoz.
ped. radnik
zemljoradnik

...

Zgb
Zgb
Bjelovar
Zagreb
Karlovac
u
li
li

NARODNI HEROJ MITAR TRIFUNOVlC UA

Roen je 1880. u Brvniku kod Bosanskog Samca, u siromanoj seoskoj porodici. Zavrio je Trgovaku kolu u Brkom, a potom Uiteljsku
kolu u Sarajevu 1900. Na Vukovarskom kongresu, juna 1920. izabran
je u Centralno partijsko vijee KPJ, a na izborima za Ustavotvornu
skuptinu izabran je na listi KPJ za narodnog poslanika. Kad je, posle
donoenja Zakona o zatiti drave, zabranjen rad KPJ, njegovim zalaganipm. u Tuzli, 1922. osnovana je Nezavisna radnika partija Jugoslavije,

ali je njen rad 1924. godine zabranjen, a Trifunovi uhapen. U julu

1929. bio je ponovo uhapen i sproveden u Sarajevo, gde je zadran u
istranom zatvoru, a zatim prebaen u Beograd. Sedmog februara 1930.
izveden je pred sud, osuen na dve godine zatvora i 3 godine gubitka
graanskih prava. Kada je, nakon dvogodinje robije u Sremskoj Mitrovici, bio puten, u septembru 1931. uhapen je odmah po dolasku u
Tuzlu, a sledei dan straarno sproveden ponovo u Bosanski Samac, gde

*je ostao sve do 1941. godine. Odlukom KPJ, neposredno pred kapitulaciju
Jugoslavije, prebaen je u Tuzlu. Ustae su ga 28. juna 1941, uhapsile
i odvele u tuzlanski zatvor, a potom prebacile u koncentracioni logor
Jasenovac.
Progonjen neprestano, u toku svog dugogodinjeg revolucionarnog
rada, od svih reima, Uo je u naj zloglasni j em logoru na zverski nain
ubijen krajem 1941. godine.
Za narodnog heroja proglaen je 17. novembra 1953. godine.

iAA

GLAVA DRUGA
NAJMASOVNIJA LIKVIDACIJA LJUDI, 2ENA I DECE U
KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC STARA
GRADIKA IZVRENA JE U 1942. GODINI
Nalozi ustakih prekih sudova za masovno logorisanje Srba, Jevreja i Cigana; nareenje sudovima da logoriu i osloboena lica, pa i ona nad kojima je obustavljen postupak zbog
nedostatka dokaza o krivici; Hitlerovo poslanstvo u NDH o
broju ubijenih; koje ustake jedinice obezbeuju logor i ko
su najvei zlikovci; odluke i nalozi da se i maloletna deca sprovode u logor; Zigfrid Kae, nemaki poslanik u NDH izvetava o logoru; ustake novine o logoru; tifus i druge bolesti
haraju logorom; policijski kartoni, uputnice i predloi da se
pojedinci logoriu; pojedinana bekstva iz logora i poternice
za beguncima; bekstvo narodnog heroja Stjepana Sekulia Jucka i drugih; smrt narodnih heroja Nade Dimi, Milana palja
i Jake Dugandia; ispostave UNS-a, upske redarstvene oblasti i kotarski redarstveni predstojnici upuuju grupe i pojedince u logor; Josip Broz Tito trai da se ispita mogunost napada na logor i osloboenja logoraa; Tito obavetava Kominternu o broju logoraa i njihovim patnjama; izjave otputenih
logoraa pred komisijom u Nedievoj Srbiji o zloinima u logoru Gospi, Jasenovac i Stara Gradika; spisak lica koja su
pisala dopisne logorake karte iz logora; na koje su sve naine ubijani logorai; nepotpuni spiskovi pobijenih logoraa;
ljudi su ubijani i na putevima za Jasenovac; sa Kozare direktno pod ustake noeve i maljeve u Gradini; pisma i izjave lanova KPJ o dranju pojedinih komunista pred utakom po-

licijom Srebrenjaka, akovia, Huperta, Sertike, Hebranga i drugih; Hebrang i oko Hebranga u logoru; razmena Hebranga i drugih komunista za ustake funkcionere; logor Jasenovac moe primiti neogranien broj logoraa; logorisanje svih
Cigana sa teritorije NDH; ustae zabranjuju svojim avionima
preletanje Jasenovca; sasluanje u logoru pojedinih logoraa;
izbeglika vlada u Londonu o logoru; M. Tupanjanin pie pismo Stepincu o zloinima u logoru; borci NOVJ i njihove porodice u logoru; zahtevi jedinica i komandi NOVJ za zamenu pojedinih lica; Moa Pijade nareuje da se prikupljaju podaci o
zloinima ustaa; AVNOJ o zloinima u logoru.

Br. 49
NALOG USTAKOG POKRETNOG PREKOG SUDA U BANJOJ
LUCI OD 11. JANUARA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ
OBLASTI BANJA LUKA DA SE MIRKO BOSANCl
SPROVEDE U KONCENTRACIONI LOGOR
JASENOVAC1
DR2-P-P-S BANJA LUKA
BROJ: 104/41.
RAVNATELJSTVU USTAKOG REDARSTVA
BANJA LUKA
Kod ovog tuiteljstva se je vodio postupak protiv: Bosani Mirko
pok. Mile i majke Petre, grkoistone vjere, rodom i prebivalitem iz
Svodne, 26 god. starog, dravljanin N.D.H, teak, oenjen, otac 3 djece,
slabog imovnog stanja, vojsku sluio, sada u zatvoru Sudbenog stola u
Banja Luci.
Da je naime prema navodima orunike prijave uestvovao 3 1 / 8 41.
u napadaju sa ostalim etnicima-komunistima na Svodnu kao i da mu
je brat odmetnik etnik, a koga je primio na spavanje.2
Stvarnog dokaza nema, jer se svjedoci ne mogu sasluati, a prema
prijavi je okrivljeni sumnjiv.
Stoga se po odobrenju Gosp. Ministra pravosua; ima isti predati
u koncetracioni logor Jasenovac.
Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 15/6.
Re je verovatno o akciji partizanskih grupa sa Kozare i nenaoruanog
naroda-ustanika 30. jula 1941. na vie mesta i mnoge andarmerijske stanice, meu
kojima i Svodnu. I 8/9. oktobra 1941. delovi 2. krajikog NOP odreda razoruali
su posadu eljeznike stanice Svodna na pruzi PrijedorBosanski Novi.
1

Umoljava se naslov da istog preuzme iz zatvora Sudbenog stola

u Banja Luci, i po svojima organima dade propratiti u koncentracioni
logor u Jasenovac. 3

Spoljni izgled, kazamata u ustakom logoru Stara Gradika sa

zloglasnom kulom u kojoj se tada samo ubijalo.
Upravitelju zatvora neka se organi koji budu okrivljenog preuzimali iskau ovim dopisom ili zatrae od ovog tuiteljstva nalog za upravitelja zatvora.
BANJA LUKA, 11/1 1942.
M. P.
DRAVNI TUILAC
POK. PRIEKOG SUDA:
FRLJANI

3 U koncentracioni logor
Jasenovac, tada su upueni i Mirko Bosani,
Mirko Svraka, Mirko Corda, Lazar urevi, Bosiljka Trbojevi i Milka Cudi
(Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 13, 14, 16, 17 i 18/6 i k. 160, reg. br. 26/10).

Br. 50
ZAHTEV KOMANDANTA MESTA U BANJOJ LUCI OD 12.
JANUARA 1942. USTAKOM REDARSTVU U BANJOJ LUCI
DA SE 88 TALACA SRBA SPROVEDE U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC1
PREDMET: Da se taoci otpreme
iz Banja Luke.
USTAKOM REDARSTVU U BANJA LUCI
U ovdanjem bivem jugoslavenskom sokolskom domu nalazi se 88
grkoistonjaka, koji se dre kao taoci pod domobranskom straom. Od
ovoga broja 33 grkoistonjaka primljena su kao taoci od njemake vojske, 13 uhieno od strane naega domobranstva za vrijeme akcija na
terenu, a 42 grkoistonjaka uhitile su i dopratile u navedeni dom Ustake postrojbe.
Kako prostorije biveg sokolskog doma ne odgovaraju za ovu svrhu
i kako i pored postavljene strae nije sigurnost bjegunstva zajamena,
to molim da se svi naprijed navedeni grkoistonjaci koji su, uhieni
kao taoci odmah sprovedu u koncentracioni logor u Jasenovac, kako bi
se prostorije koje oni sada zauzimaju mogle upotrbeiti za korisnije svrhe,
a isto i rasteretiti nae domobranstvo da ih i dalje uva u prostorijama
koje su nesigurne.
2URNO

JE

Molim izvjestite kada e se otprema izvriti.

ZAPOVJEDNIK PUKOVNIK
LULI2

1
8

Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 9/3.

Viliim, komandant 2. zbornog podruja Banja Luka.

Br. 51
OKRUNICA MINISTARSTVA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA
NDH OD 16. JANUARA 1942. SVIM SUDOVIMA I
TUILATVIMA DA SE LICA OPTUENA ZA
KOMUNISTIKU DELATNOST OBAVEZNO UPUUJU
U KONCENTRACIONE LOGORE BEZ OBZIRA NA SUDSKO
OSLOBAANJE OD KRIVICE 1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO PRAVOSUA I BOGOTOVLJA
ODJEL ZA PRAVOSUE
Broj 2712/1942.

Zagreb, 16. sienja 1942.

OKRUNICA

VELIKIM IZVANREDNIM NARODNIM SUDOVIMA, IZVANREDNIM

NARODNIM SUDOVIMA, PRIEKIM SUDOVIMA, POKRETNIM SUDOVIMA KAO I DRAVNIM TUITELJSTVIMA SVIH OVIH SUDOVA.
Dogaa se a stiu u tom pravcu i prijave redarstvenih oblasti, da
pojedine osobe, obtuene radi komunistiko-etnike djelatnosti i osloboene od obtube pred sudom, odmah nakon putanja na, slobodu pobjegnu etniko-komunistikim bandama ili na drugi nain nastave svoj
razorni rad, koji im nije mogao biti na glavnoj razpravi dokazan, pa su
uslied pomanjkanja dokaza osloboeni od obtube.
Da se tome predusretne u budue, nareuje se, da svi u
naslovu navedeni sudovi svaku osobu obtuenu zbog komunistiko-etnike djelatnosti bezuvjetno pridre u pritvoru do stignua odluke ministra pravosua i bogotovlja u smislu 1. zakonske odredbe od 18. srpnja 1941. broj CLXXVII 757 Z.p.
1941.
U koliko ne bude koja ovakva kaznena stvar upuena na ponovnu
razpravu pred Veliki izvanredni narodni sud, imadu se osloboene osobe
predati redarstvenim oblastima u svrhu odpreme u koncentracione
logore.
Dravni tuitelji kod naslovnih sudova imaju se brinuti, da se ova
naredba tono i beziznimno izvruje i u tom pravcu stavljati naslovnim
sudovima potrebne priedloge.
Predsjednici naslovnih sudova i dravni tuitelji kod tih sudova
odgovorni su stegovno za tono i bezuvjetno izvrivanje ove naredbe.
PROELNIK ODJELA:
(Potpis neitak)
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 87, reg. br. 5/38.

Br. 52
IZVETAJ ZAPOVEDNITVA VOJNE KRAJINE OD 31.
JANUARA 1942. POGLAVNIKOVOM VOJNOM UREDU DA JE
185 SRBA SA PODRUJA VIEGRADA, CAJNICA, ROGATICE
I SARAJEVA UPUENO U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC 1
Oruniki pukovnik Franjo Vidas
POGLAVNIKOVU VOJNOM UREDU (2 primjerka)
VOJSKOVOI DOGLAVNIKU (2 primjerka)
MINISTARSTVU HRV. DOMOBR./GLAVNI STOER (2 primj.)
MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA (1 primjerak)
III. DOMOBRANSKOM SBORU SARAJEVO (1 primjerak)
ZAPOVJEDNITVU VOJNE KRAJINE (1 primjerak)
1) Od 24. do 30. I. 1942. upuno je u Jasenovac 185 itelja grko-istone vjere s podruja kotareva Viegrad, Cajnie, Rogatica i Sarajevo,
koji su zateeni prilikom ienja terena.
2) 120 itelja Muslimana predani su odboru za izbjeglice u Sarajevu.
3) Njemci su pustili na slobodu 3 grko-istonjaka, a odveli za
komoru, kao konjovodce, 30 Muslimana.
4) U Zapovjednitvu mjesta se jo nalaze povraena iz zarobljenitva etnika 3 naa astnika, 11 domobrana, na jedan vojni bjegunac,
1 etniki potporunik i 11 etnika.
Oruniki pukovnik:
VIDAS2

Arhiv VII, a. NDH, k. 178, reg. br. 43/5.

Franjo.

Br. 53
ZAKLJUCI S KONFERENCIJE U NEMAKOM POSLANSTVU
U ZAGREBU OD 31. JANUARA 1942. NEMACKIH I USTAKIH
VOJNIH I CIVILNIH PREDSTAVNIKA O NAINU
PRESELJENJA SRBA IZ LOGORA NA TERITORIJI
NDH U SRBIJU 1
Nemako poslanstvo
Zagreb

Zagreb, 31. januar 1942.

Pri kraju konferencije 31. januara 1942. konano su utvrene sledee take:
I
2

1.) Hrvatska vlada je izrazila svoju spremnost da sva zahtevana

lica preseli u Srbiju. 3
2.) U sluajevima preseljenja iz nekog logora preselie se i lanovi
porodice. Kao lanovi porodice smatrae se ona lica koja se prema nemakom shvatanju smatraju kao lanovi porodice koji imaju pravo na
izdravanje.
3.) Uhapenici smeju da ponesu sa sobom u Srbiju samo one stvari
koje imaju pri sebi u logoru.
lanovi porodice imaju pravo da onu pokretnu imovinu kojom
porodica raspolae kao i gotov novac koji imaju ponesu sa sobom u Srbiju.
U pitanju promene kuna u dinare, hrvatska vlada e dati p.pukovniku
gospodinu Saheru [Schacher] u Zemunu odgovarajua uputstva.
4.) Nepokretna imovina koja pripada porodicama, kao to su nepokretna imanja, uloeni kapital itd., pripada hrvatskoj dravi 4 ako se
vie lanova porodice ne nalaze na hrvatskoj teritoriji. U sluajevima
gde lanovi porodice ostaju na hrvatskoj 5 teritoriji, imovina preseljene
1
Arhiv VII, Na, mikroteka, London-7, s. 301789-92. Original pisan na maini
nemakim jezikom.
2
Re je o ustakoj vladi NDH.
3
Na dan 23.1.42. sledea gospoda su rasmatrala pitanje intervencije Komandanta Srbije za 1.400 Srba koji se nalaze u Hrvatskim (ustakim) koncentracionim
logorima:
1) Od strane K-danta Srbije kapetan gospodin Kalmar.
2) Od strane Hrvatske (NDH) drav, direkcije za red i bezbednoet gospodin
Dr. Aleksandar Benak.
3) Od strane K-danta taba za vezu pri K-tu Srbije gospodin fcunmbanfirer
Bajsner (Bedssner).
4) Od strane Nemakog poslanstva.
a) gospodin standartenforer Rekvart (Regnard).
b) gospodin Dr. Rrajner (Kreiner).
I. Utvrene su sledee opte naelne smernice:..." (Arhiv VII, Na, mikroteka,
London-7, s. 301785-8.
* 7 i 8 Re je o ustakoj NDH.

porodice e se prepisati na one lanove porodice koji ostaju, da bi se

dotinim zajamila eventualno oduzeta mogunost egzistencije.
5.) Lica za koja je utvreno da su komunisti ili su delovala na
strani ustanika, odnosno krivino gonjeni, nee se preseljavati i ostaju
u hrvatskim6 koncentracionim logorima.
6.) Lica koja su samo sumnjiva za takvu delatnost bie predata
komandantu Srbije kome e dati podatke o okolnostima da bi se moglo
obezbediti njihovo dalje osmatranje i praenje.
7.) Lea koja su bolesna ili sumnjiva da su zaraena nee biti preseljena, ve e se u pojedinim sluajevima prema lekarskom miljenju
kasnije preseliti.

II
Tehniki e se preseljenje izvriti na sledei nain:
1.) Sredstva potrebna za transport e na zahtev turmbanfirera
Bajsnera [Beissner] staviti na raspolaganje hrvatska vlada.
2.) lanovi porodice e hrvat. Dravna direkcija za red i bezbednost obavestiti i otpremiti na mesta ukrcavanja koja naznai turmbanfirer Bajsner.
3.) Lica koja budu iz logora preseljena primie jedna komisija
koju e sainjavati
a) od strane komandanta Srbije kapetan gospodin Kalmar,
b) od strane hrvat. Dravne direkcije za red i bezbednost gospodin
dr Aleksandar Benak,
c) od strane komandanta taba za vezu pri komandantu Srbije
turmbanfirer gospodin Bajsner,
d) od strane nemakog poslanika u Zagrebu tandartenfirer Rekvard
i jedan oficir koga e odrediti komandant Srbije. Ljudstvo za pratnju
do Zemuna dae hrvatska vlada, a od Zemuna komandant Srbije.
4.) Uhapenicima e hranu do granice izdati hrvatska vlada, lanovi
porodice se moraju snabdevati iz sopstvenih sredstava.
5.) Prilikom predaje uhapenika mogu da se po sporazumu s komandantom logora u transport uvrste i ona lica za koja naroito interesovanje ima komandant Srbije, a koja nisu uvedena u dosada postojee
spiskove lica odreenih za transport (ipak lica navedena pod I 5) i 6)
ne dolaze u obzir). lanovi porodice ovih lica e takoe to je mogue
pre biti transportovani.
U pogledu lanova porodice koji se nalaze u italijansko j okupacionoj zoni vae odredbe ta. 6) akta od 23. januara 1942.

6.) Spiskovi koje je podneo komandant Srbije bie obraeni na

sledei nain:
a) Na osnovu logorske kartoteke bie utvreno ko se od navedenih
osoba nalazi u ovim logorima.
b) Prema kartoteci umrlih bie ustanovljeno koje je od navedenih
lica ve umrlo.
c) Na osnovu postojeih akata bie utvreno ko je komunist ili
kriminalac.
d) Sva lica iji se ostanak na osnovu ovih kartoteka, razmatranjem
s komandantom logora, ne moe da utvrdi iskljuena su iz preseljavanja.
Sve poblie pojedinosti e urediti turmbanfirer Bajsner, dr Benak
i kapetan Kalmar.

Veljko Popovi,
iz Sarajeva,
ubijen u Staroj
G*""1iki

Dopisna karta Veljka Popovia upuena ocu

3. januara 1942. iz koje se vidi da je kazniona u
Staroj Gradiki pretvorena u ustaki koncentracioni
logor.

Na kraju je zakljueno da je iskljuena svaka mogunost povratka

u Hrvatsku7 lica preseljenih u Srbiju. Pri ovome je utvreno da je ovim
zakljuena akcija preseljenja iz Hrvatske8 u Srbiju. Pojedinane intervencije mogu da se ine samo u sluajevima koji su od politikog znaaja za Rajh. Ove intervencije e komandant Srbije preko opunomoenika slati Nemakom poslanstvu u Zagrebu, koje e odluivati o njihovom daljem sprovoenju.
pot. Rekvard

Br. 54
ZAHTEV USTAKOG POKRETNOG PREKOG SUDA U BANJOJ
LUCI OD 1. FEBRUARA 1942. USTAKOM REDARSTVU U
BANJOJ LUCI DA SE IZ KONCENTRACIONOG LOGORA
JASENOVAC SPROVEDE SEDAM LOGORAA
RADI PONOVNOG SUENJA 1
Dravno tuiteljstvo pokretnog priekog suda u Ban joj Luci.
Broj 18/42.
Ustakom redarstvu
na ruke ravnatelja
Banja Luka
Savezno Vaem dopisu od 20/1. 1942. broj 170/41. u predmetu
Simeuna Blagoj evia, Boe Milanovia, Cvije Botia, Jovana Nikolia, Pavla olia, ure Grlia, Andrije Mograisalo koji su odpremljeni u zbirni
logor Jasenovac, ovo je tuiteljstvo dostavilo izvjee gospodina Ministra
Pravosua radi odobrenja obustave postupka i slanja istih u zbirni logor.
Meutim gospodin Ministar Pravosua nalogom od 28. sijenja
1942. broj 6032/42 3 nije odobrio obustavu postupka nego je odredio da se
svi okrivljeni stave pred prieki pokretni sud na suenje i da se zatrai
prepraenje istih.
Poto ovo tuiteljstvo nema organa koji bi mogli otii po navedene
okrivljene u Jasenovac, to se umoljavate da preko svojih organa dadete
iste prepratiti iz zbirnog logora Jasenovac ovom tuiteljstvu.
Za Dom spremni!
M. P.
Banja Luka, 1. veljae 1942.
Dravni tuitelj
pokretnog priekog suda:
FRLJANI
1
1

Arhiv VII, a. NDH. k. 173, reg. br. 42/7.

i Ovi dopisi nisu naeni.
ICC

Br. 55
TELEGRAM ZAPOVEDNITVA USTAKE NADZORNE
SLU2BE OD 9. FEBRUARA 1942. VELIKOJ 2UPI HUM
U MOSTARU DA SU ZBOG ZLOUPOTREBE SVOG
POLOAJA ETIRI USTAKA AGENTA UPUENA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Nezavisna drava Hrvatska
RAVNATELJSTVO POSTA, BRZOJAVA I BRZOGLASA
BRZOJAVKA
Mostar

VELIKA ZUPA HUM U MOSTARU

13. II. 42.

. . .
Zagreb 1 22/T 190 10 15

dana
13

sata
12

min.
40

. . .

Odmah izdati i oglasite po svim mjestima upe sliedee oglase:

Oglas2 Zbog zloupotrebe svog poloaja agenta ustakog redarstva,
zbog nedostatka stege, zbog grubosti, naprasitosti i neuljudnosti prigodom uredovanja kao i zbog prekoraenja vlasti upueni su 1) Grubei
Valent Vladimir roen 31/1. 1902. u Koprivnici, sin Josipa i Viktorije
r. Sekelji, zaviajan u Koprivnici, oenjen, otac jednog djeteta, rkt, 2)
Gersi Henrik, roen 30/9. 1904. u Viegradu, sin Mirka i Agneze r. Buzatov, zaviajan u Zagrebu, rkt, oenjen, otac 1 djeteta, neporoan, 3)
Crnogaj Stjepan, roen 14/8. 1914. u Zagrebu, zaviajan u Zagrebu, sin
Nikole i Franike, r. Magdi, rk, neoenjen, neporoan, 4) Randi Branko, roen 1/3. 1905. u Hreljinu, zaviajan u Bakru, sin Hermana i Filipine, roene Valjan, rkt, oenjen, bez djece, neporoan na prisilan boravak u sabirni i radni logor u Jasenovcu u trajanju od tri godine, a na
temelju zakonske odredbe o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba
na prisilni boravak u sabirne i radne logore od 25. studenog 1941. br.
CDXXIX 2101 Z 1941. U Zagrebu 9. veljae 1942. broj 2331 taj. 1942.
Iz Zapovjednitva ustake nadzorne slube odsek I.

Arhiv VII, a. NDH, k. 190, reg. br. 31/3.

Oglas je objavljen 16. februara 1942. u Mostaru (Arhiv VII, a. NDH, k. 190,
reg. br. 31/3).
2

Br. 56
POTVRDA OPTINSKOG POGLAVARSTVA SLATINA OD 10.
FEBRUARA 1942. IZDATA DUKI BABlC DA SE NJEZIN MU
ILIJA NALAZI U KONCENTRACIONOM LOGORU
JASENOVAC1
POTVRDA
Kojom se od strane ovog opinskog Poglavarstva uredovno potvruje da je Ilija Babi iz Slatine uhapen od strane Njemake komande
na dan 3/II. 1942. god. i otpremljen u sabirni logor u Jasenovac.
Ova potvrda izdaje se njegovoj eni Duki Babi iz Slatine kao
dokaz da se joj mu nalazi u sabirnom logoru.
Za dom spreman!
M. P.
Povjerenik opine
LIPOVAC

Br. 57
NALOG USTAKOG POKRETNOG PREKOG SUDA U BANJOJ
LUCI OD 13. FEBRUARA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ
OBLASTI BANJA LUKA DA OSAM LICA PREUZME I
SPROVEDE U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC
IAKO SU SUDSKI OSLOBOENI KRIVICE 1
Pokretni prijeki sud u Banja Luci
Broj PPS: 3 8/1941.
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA
Po ovome sudu na raspravi od 2. veljae 1942. godine osloboeni su:
1) Vaso Todorovi pok. Stanka i majke Gospave ro. Zuti grkoistone vjere, rodom i prebivalitem iz Ljubaeva kotar Banja Luka,
1
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 161, reg. br. 34/11.

Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 8/8.

33 godine star dravljanin N.D.H. oenjen, otac 2 djece, nepismen,

bez imetka.
2) Lazar Goli Maksimov i majke Marije, ro. Deli grkoistone
vjere rodom i prebivalitem iz Memia, kotar Banja Luka, 20 godina
star, dravljanin N.D.H. teak, pismen, samouk, bez imetka.
3) Obrad Glavi, sin Mitrov i majke Mare roene eko, grkoistone
vjere, rodom i prebivalitem iz Ljubaeva, 23 godine star, dravljanin
N.D.H. teak, oenjen, otac 1 djeteta, nepismen, bez imetka.
4) Simeun Gveri, pok. Miloa i majke ro. Stanarevi, Ruice,
grkoistone vjere, rodom i prebivalitem iz Sahinovia, kotar Banja Luka,
51 godinu star, dravljanin N.D.H. teak, neoenjen, pismen, samouk,
sa imetkom od oko 30 dunuma zemlje.
5) Jefto Deli pok. Gavre i majke Mare roene Zuti, grkoistone
vjere, rodom i prebivalitem iz Javorana, 29 godina star, dravljanin
N.D.H. teak, neoenjen, bez imetka.
6) Rajko Deli sin Vasin i majke Krstane ro. Popovi, grkoistone
vjere, rodom i prebivalitem iz Javorana, 16 godina star, neoenjen,
teak, dravljanin N.D.H. bez imetka.
7) Pavle eko, sin urin i majke Petre roene Petrovi, grkoistone vjere, rodom i prebivalitem iz Ljubaeva, 24 godine star, teak,
dravljanin N.D.H. oenjen, bez djece, bez imetka.
8) Milovan Zuti, sin ure i majke Cvijete, roene Vranje, grkoistone vjere, rodom i prebivalitem iz Sajinovia, kotar Banja Luka,
16 godina star, dravljanin N.D.H. teak, neoenjen, nepismen, bez
imetka, a koji su bili tueni kao sumnjivi radi sudjelovanja u napadaju
na oruniku postaju u Krupi na Vrbasu dne 4/VIII. 1941 te da su sjekli
brzoglasne ice u selu Rekavici.
Na provedenoj raspravi to im se nije moglo dovoljno dokazati, ali
poto su svi temeljito sumnjivi to je gospodin Ministar Pravosua odredio nalogom od 7 / I L 1942 broj 8661/42 da se gornji optueni predaju
Naslovu radi otpreme u zbirni logor.
Usljed toga preprauje Vam se gore navedeni okrivljeni sa molbom da ih po Vaim organima otpremite i predate u zbirni logor Jasenovac kao sumnjive.
ZA DOM SPREMNI!
Banja Luka, dne 13. veljae 1942.
M. P.
Predsjednik pokretnog
prijekog suda:
(potpis neitak)

Br. 58
NALOG USTAKOG POKRETNOG PREKOG SUDA U BANJA
LUCI OD 19. FEBRUARA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ
OBLASTI BANJA LUKA DA SEDAM LICA PROTIV KOJIH
JE OBUSTAVLJEN POSTUPAK SPROVEDE U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Priepis.
Dravno tuiteljstvo Pokretnog priekog suda u Banjoj Luci.
Broj: 23/42
PREDMET:
Upuivanje u zbirni logor
Tati Lazar i drugova.
2UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA

LUKA

Preprauju Vam se:

1. Tati Lazar, pok. Todora i majke Save, grkoistone vjere, rodom i boravitem iz Romanovaca Donjih, kotar Bos. Gradika, 55. g. star,
dravljanin N.D.H. teak, oenjen, otac 2 djece, sa imetkom od oko 10.
dunuma zemlje, nepismen, neporoan.
2. Veljko Maslar, pok. Mile i majke Cvijete, ro. Petkovi, grkoistone vjere, rodom iz Krneta sa boravitem u Romanovcima, kotar Bos.
Gradika, 20 g. star, dravljanin N.D.H., teak, neoenjen, nepismen, bez
imetka, neporoan.
3. 2ivko Jugovi pok. Alekse i Milje, ro. 2eljkovi, grkoistone
vjere, rodom i boravitem iz Romanovaca, kotar Bos. Gradika, 21. g.
star, dravljanin N.D.H., teak, oenjen, otac 2 djece, nepismen sa imetkom od oko 50.000 Kn, vojsku nije sluio, neporoan.
4. Musi Dimitrije, pok. ora i Stane, ro. Jugoni, grkoistone
vjere, rodom iz Ravna, kotar Bugojno, a boravitem u Adolfstalu, kotar
Bos. Gradika, 41. g. star, dravljanin N.D.H., teak, oenjen, otac 5 djece, samouk, ima imetka, vojsku sluio, neporoan.
5. Duan Tati, pok. Todora i Save, r. Sokevi, grkoistone vjere,
rodom iz Romanovaca, boravitem u Adolfstalu, kotar Bos. Gradika, 41.
god. star, dravljanin N.D.H. teak, oenjen, 8 djece, samouk, bez imetka,
vojsku sluio, neporoan.
6. Stojan Jovi, pok. Joe i Cvijete, ro. Gluvi, grkoistone vjere
rodorji iz Seferovaca, tamo i boravitem, kotar Bos. Gradika, 23. g. star,
dravljanin N.D.H. teak, neoenjen, pismen, bez imetka, vojsku nije
sluio, neporoan.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 48/1-1.

7. Milan Sablji, pok. Jove i majke Milice, ro. Kesi, grkoistone

vjere, rodom iz Romanovaca, prebivalitem u Adolfstalu, kotar Bos. Gradika, 49. god., dravljanin N.D.H., teak, oenjen, otac 10 djece, pismen,
srednjeg imovnog stanja, vojsku sluio, neporoan.
Protiv kojih je kod ovog tuiteljstva po nareenju) gosp. Ministra
pravosua od 16. veljae 1942. broj 10599/42, ptostupak obustavljen, ali
se po istom nareenju imaju predati Naslovu radi odpreme u sabirni logor do svretka nemira u Bosni, jer su prema navodima orunike prijave
Adolfstal odnosno izkazu oru. vodnika Tomca Ivana, sumnjivi da su
sjekli brzoglasne ice, te znali gdje se etnici nalaze, a nisu o tome htjeli
izvjestiti oruniku postaju dok na djelu nije jedan uhvaen.
Uslijed toga preprauju Vam se obtueni s molbom da ih po svojim organima prepratite u zbirni logor u Jasenovac.
ZA DOM SPREMNI!
Banja Luka, dne 19. veljae 1942.
(M. P.)
Dravni tuitelj pok. priekog
suda

UPRAVITELJ REDARSTVA
(Dr. Ivo Gromes)

Frljani v. r.

Za tonost priepisa jami

Br. 59
NALOG USTAKOG POKRETNOG PREKOG SUDA U BANJA
LUCI OD 19. FEBRUARA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ
OBLASTI BANJA LUKA DA MITRA TRIVUND2U
SPROVEDE U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Dravno tuiteljstvo pokretnog priekog suda Banja Luka.
Broj 271/41.
Predmet:

Upuivanje u zbirni logor

Trivunde Mitra
u p s k o j redarstvenoj oblasti
U Banjoj Luci.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 160, reg. br. 56/8.

Preprauje Vam se:

Mitar Trivunda pok. Stole i majke pok. Marije, grkoistone vjere,
rodom i boravitem iz Obrovca, kotar Banja Luka, 43 godine star, dravljanin N.D.H. teak, oenjen, otac 4 djece, nepismen, sa imetkom od oko
10.000 Kuna, vojsku sluio, neporoan,
a protiv kojeg se vodio postupak kod ovog tuiteljstva radi toga
jer je prema navodima prijave uhvaen na rubu jedne ume u onom
pravcu odakle su pucali pobunjenici.
Postupak je obustavljen po odobrenju gosp. Ministra Pravosua
od 16/11. 1942. broj 10.600/42 te se po istom nareenju ima predati Naslovu radi odpreme u zbirni logor Jasenovac.
Stoga Vam se is,ti preprauje sa molbom da ga po svojim organima prepratite u zbirni logor Jasenovac. 2
Za Dom spremni!
M. P.
Banja Luka, 19. veljae 1942.
Dravni tuitelj
pokretnog priekog suda
FRLJANI

Br. 60
PISMO NEMAKOG POSLANSTVA U NDH OD 21. FEBRUARA
1942. MINISTARSTVU INOSTRANIH POSLOVA U BERLINU
O BROJU UBIJENIH U OKUPIRANOJ SRBIJI I NDH1
Nemako poslanstvo
Referat za narodnost
POVERLJIVO

Zagreb, 21. februar 1942. g.

. .

Dragi Helmute!
U Beu smo govorili o broju Srba koji su ubijeni u toku ustanka
u Srbiji. Tamo sam pomenuo broj od 2 do 300.000. Jue sam imao priliku
da o tom pitanju razgovaram sa nemakim generalom u Zagrebu.3 Nemaki general mi je dao sledee obavetenje:

' Po odluci ustakog pokretnog prekog suda u Banja Luci u koncentracioni

logor Jasenovac upueni su: Lazar Tati, Velj-ko Maslar, Zivko Jugovi, Dimitrija
Musi, Duan Tati, Stojan Jovi, Milan Sablji i Rade Grkovac (upska redarstvena oblast Banja Luka broj T. 373 i 374/42. od 20. februara 1942).
1 Arhiv VII, Na, mikroteka London-1, s. 296621.
1 tambilj Ministarstva inostranih poslova od 24.2.1942.
5 Edmund Glez fon Horstenau.

Faksimil dokumenta br. 60

Procene o broju ubijenih Srba u Hrvatskoj idu od 2 do 700.000.

On, general, eleo bi, najpre, da brojku od 300.000 smatra tanom.
lanovi hrvatske vlade 4 saoptili su generalu da je u toku ustanka
i borbi i proganjanja, koja su u vezi s tim, izgubilo ivot 250.000 Hrvata
i 200.000 Srba. General smatra da je broj Hrvata suvie visok, dok s druge strane broj Srba smatra suvie malim.
Stvarno tano ustanovljenje verovatno se uopte nikada nee moi
pogoditi.
Dalje Te molim da ne zaboravi da za planirano izdanje mape fotografija, o kojoj smo razgovarali u Beu, preduzme potrebne korake.
Naalost, tek kasnije mi je palo na pamet da bi ovo bio zahvalan zadatak
za Feliksa Krausa, koji se lino dokazuje umetniki i tako se ini najprikladnijim da potpomogne ovo delo. Takoe u ga obavestiti o ovom
planu i moliti ga da se sa Tobom dogovori
Najsrdaniji pozdravi i
Hajl Hitler!
Tvoj
(Potpis neitak)

Br. 61
NALOG USTAKOG PREKOG SUDA U BANJOJ LUCI OD
21. FEBRUARA 1942. UPSKOM REDARSTVENOM
RAVNATELJSTVU BANJA LUKA DA SPROVEDE
DVA LICA U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Dravno tuiteljstvo Pokretnog prijekog suda u Banja Luci.
Broj: 305/1941.
upskom redarstvenom ravnateljstvu
BANJA LUKA
Preprauju Vam se:
1) Mladen Majstorovi Mihajlov, grkoistone vjere, rodom i boravitem iz Krikovaca, kotar Prnjavor, 39 godina star, teak, oenjen,
tac 8 djece, pismen, sa imetkom oko 30 duluma zemlje, neporoan.
2) oro Savi Pejin, grkoistone vjere, rodom i boravitem iz
Krikovaca, kotar Prnjavor, 34 godine star, teak, oenjen, otac 1 dje*1 Re je o ustakoj vladi na elu sa Antom Paveliem.
Neregistrovana kopija dokumenta.

teta, pismen sa imetkom vrijednim oko 50.000 Kuna, neporoan, koji

su na pokretnom prijekom sudu na raspravi od 20/11. 1942. osloboeni
radi sumnje da su ili iz sela Krikovaca u selo Kukulje, kotar Prnjavor,
radi vrbovanja seljaka radi etniko-komunistike bande.
Naredbom g. Ministra Pravosua od 7. veljae 1942. broj 8302/1942.
odreeno je ako budu osloboeni na raspravi imaju se predati naslovu
radi otpreme u zbirni logor u Jasenovac.
Usljed toga Vam se isti preprauju s molbom da ih po svojim organima otpremite u zbirni logor Jasenovac.
ZA DOM SPREMNI!
Banja Luka, dne 21. veljae 1942.
M. P.
Dravni tuitelj
pokretnog prijekog suda:
FRUANI

Br. 62
TELEGRAM NEMAKOG GENERALA U NDH OD 24.
FEBRUARA 1942. OPERATIVNOM ODELJENJU 718.
NEMAKE PEADIJSKE DIVIZIJE DA JOJ SE
POTINJAVAJU TRI ETE USTAA IZ JASENOVCA1
24. februar 1942. g.
Telegram
Mesto odailjanja: Nemaki general Zagreb

24. 2. 1942. g.

Za operativno odelenje 718. peadijske divizije:

Tri ete ustaa iz Jasenovca i to 17., 22. i 49. eta, sa ukupno samo
230 vojnika, podinie se odmah 718. pe. diviziji. Smesta uspostaviti
vezu sa potporunikom lie u Jasenovcu i o pojedinostima neposredno
1 Arhiv VII, Na (nemaka arhiva), NAV-T-315 (Nacionalni arhiv Vaington)
f. 2268, s. 143.
2 Vjekoslav.

izdati nareenje. Dvadesetpetog e u Dubicu iz Zagreba stii ustaki

kapetan Luburi, koji e preuzeti komandu nad ustakim etama.
Otpremio: major Graf Spe (Graf Spee)
primio: sanitetski podoficir Vehner (Wechner)
20,16

24. 2. 42.

Deurnom oficiru. Odmah narediti da se tri ete smesta dovedu

ovamo. Sve drugo narediti preko eta lino. (Potpis neitak)!
24. II.
Reeno putem telegrama zonderfireru . . . (ime neitko)
(Potpis neitak)

Br. 63
NALOG USTAKOG POKRETNOG PREKOG SUDA U BANJOJ
LUCI OD 25. FEBRUARA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ
OBLASTI BANJA LUKA DA EST LICA SPROVEDE
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Dravno tuiteljstvo Pokretnog priekog suda u Banjoj Luci.
Broj: 104/1941, 180/41, 241/4.1, 262/41 i 280/41.
Predmet:
Upuivanje u zbirni logor
Mirka Bosania i drugova.

Banja Luka, dne 25. veljae 1942.

upskoj redarstvenoj oblasti

u Banjoj Luci.
Preprauju Vam se:
1) Mirko Bosani pok. Mile i Petre, grkoistone vjere, rodom i
boravitem iz Svodne, 26. godina star, dravljanin N.D.H, teak, oenjen,
otac 3 djece, slabog imovnog stanja, vojsku sluio, neporoan, a koji je
sumnjiv da je uestvovao 31/8. 1941. u etnikom napadaju na Svodnu.
2) Dragutin Radi, sin Rade i majke Savke roene Ivankovi, grkoistone vjere, rodom i boravitem iz Joavke, roen 30/11. 1919., drav1

Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 54/8.

ljanin N.D.H, svreni ak srednje poljoprivredne kole, neoenjen, pismen, bez imetka, neporoan, a koji je bio odbjegao u umu pa se kasnije povratio dok mu se otac i brat nalaze meu etnicima-komunistima.
3) Bosiljka Trbojevi, umrlog ure i majke Milje, grkoistone vjere, rodom iz Svodne, a boravitem iz DobrljinaGaganovac, 19 godina
stare, dravljanke N.D.H, teakinje, neudate, nepismene, a sumnjiva je
da je odravala vezu sa etnicima i u tu svrhu vie puta dolazila u Dobrljin da bi izvidila jainu Hrvatske vojske.
4) Corda Mirko, uraov, 33 godine star, grkoistone vjere, rodom
i prebivalitem iz Obrovca, kotar Banja Luka, teak, oenjen, otac 2 djece, nepismen, vojsku sluio.
5) ure vic Lazar? pok. Stevana grkoistone vjere, rodom i prebivalitem iz Obrovca, kotar Banja Luka, 33 godine star, dravljanin N.D.H,
teak, oenjen, otac 4 djece, vojsku nije sluio, a koja su potonja dvojica
30. studenog 1941. prolazili nou oko 10 sati kroz selo Obrovac u suprotnom pravcu od svojih kua te su sumnjivi da su bili u vezi sa etnicima-komunistima.
6) Milka Cudi, enu Mlaenovu, ker Mile Gvere i majke pok.
Joke, roene Vukojevi, grkoistone vjere, rodom iz Mazia, a boravitem u Pruscima, Bos. Novi, 35 godina stara, dravljanka N.D.H, teakinja udata, majka 4 djece, bez imetka, neporona, a koja je sumnjiva, da je dola iz sela Prusaca u Dobrljin da izvidi koliko ima u Dobrljinu vojske i ustaa, osim toga da je kupovala namirnice za etnike.
Protiv svih je postupak obustavljen po odobrenju gospodina Ministra Pravosua, ali se po nareenju takoer g. Ministra Pravosua
imaju svi predati u zbirni logor Jasenovac.
Za iste je bilo zamoljeno ustako redarstvo u Banjoj Luci da ih
preprati u zbirni logor i to 11. sijenja 1942, ali poto nije nita poduzimalo to se isti preprauju naslovu sa molbom da ih po svojim organima otpreme u zbirni logor Jasenovac.
ZA DOM SPREMNI!
Banja Luka, dne 25. veljae 1942.
M. P.
Dravni tuitelj
pokretnog prijekog suda:
FRLJANIC

Br. 64
NALOG POVERENITVA USTAKE NADZORNE SLUBE ZA
VELIKU UPU SANA I LUKA OD 26. FEBRUARA 1942.
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI BANJA LUKA DA TRI
LICA UPUTE U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ravnateljstvo za Veliku Zupu Sana i Luka
Br. 621
26. II.
IZVORNO!
PREDMET: Vasiljevi Marko, Vukmir Luka
i Svijetli Dragutin upuenje
u sabirni logor.
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA

LUKA

Ustupam spis s tim, da Naslov izvoli postupiti u svom djelokrugu

savezno nalogom Zapovjednitva UNS-a br. 1204/42. od 10. ov. mj. a po
okrunici istog Zapovjednitva br. 12773/41. od 9. prosinca 1941. god.
obzirom da odsada upuivanje nepoudnih osoba u sabirne logore spada
u djelokrug Naslova.
ZA DOM SPREMNI!
26. veljae 1942. god.
Banja Luka
POVJERENIK USTAKE NADZORNE SLUBE
ZA VELIKU ZUPU SANA I LUKA:
A. R.2

1
2

Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 54/8-1.

Paraf Antuna Rebca.

Br. 65
NALOG POVERENITVA USTAKE NADZORNE SLUBE
ZA VELIKU UPU SANA I LUKA OD 26. FEBRUARA 1942.
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI BANJA LUKA DA
MIHALJKU EVU SA SINOM MIRKOM UPUTI U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA
Poverenitvo za Vel. Zupu Sana i Luka
Banja Luka
Broj: 335 Primljeno 3. II.
IZVORNO!
PREDMET: Seva Mihaljka i sin
Mirko upuenje u sabirni logor. 2
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA

LUKA

Ustupam spis s tim, da Naslov izvoli postupiti u svom djelokrugu

savezno nalogom Zapovjednitva UNS-a br. 1204/42 od 10 ov.mj. a po
okrunici istog Zapovjednitva br. 12473/41 od 9. prosinca 1941. god.
obzirom da odsada upuivanje nepoudnih osoba u sabirne logore spada
u djelokrug Naslova.
26. veljae 1942.
Banja Luka
POVJERENIK USTAKE NADZORNE SLUBE
ZA VELIKU ZUPU SANA I LUKA:
A. Rebac
M. P.

Arhiv VII, a. NDH, k./60, reg. br. 99/8.

Seva Mihaljka (roena Piljaga, 1904.) ena Novaka Seve sa slinom Mirkom,
roenim 1928. u Drakullu, opStina Budak, srez Banja Luka.
2

Sve do likvidacije jasenovaki logorai su, uglavnom, bili pod vedrim

nebom.

Visokim zidom s jedne i obalom Save s druge strane bio je opasan

jasenovaki logor.
1 AO

Br. 66
IZVOD IZ IZVETAJA NEMAKOG POSLANSTVA U
ZAGREBU (ZIGFRIDA KAEA) OD FEBRUARA 1942.
MINISTARSTVU INOSTRANIH POSLOVA NEMAKOG
RAJHA O SITUACIJI U KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVAC1
. . . 2. 42. na poziv vlade2 predstavnik ovog poslanstva razgledao
je koncentracioni logor Jasenovac. Za razgledanje su bili pozvani i prisustvovali su predstavnici tampe Italije, Rumunije, Maarske, Nemake,
zatim sekretar papske nuncije, sekretar nadbiskupa Stepinca, kao i predstavnik Feldkomandanture, major Knehe. Razgledanje je predvodio
dravni sekretar Eugen Kvaternik.
Putovanje do Jasenovca izvreno je specijalnim vlakom, a od stanice uesnici su prevezeni saonicama.
Najprije je pokazan tab logora sa svojim pojedinim odeljenjima.
On se sastoji od komandanta logora, kapetana Luburia,3 jednog zamenika, 2 autanta, odjeljenja za organizaciju rada, zdravstva, uporabe
i snabdjevanja. Planove za gradnju logora izradio je kapetan Luburi
ve u emigraciji. Oni su, poslije razgledanja njemakih instalacija, poboljani. Prema tvrenju dravnog sekretara Kvaternika, organizacija i
ureaji logora su novi i datiraju od 1. sijenja 42. Upuivanje zatoenika u logor vri se na slijedei nain: policijska uprava koja je izvrila
hapenje mora podnijeti zahtjev politikoj policiji koja odluuje o tome
hoe li uhapenik biti prebaen u koncentracioni logor ili ne. Poslije
toga kanjenik se upuuje u logor i po njemu se izdaje tona personalna
1

Poruke, Glasilo spomen podruja Jasenovac.

Jedan od logoraa u Porukama, Glasilu spomen podruja Jasenovac, pie,

da se dobro sea 22. II 1942. godine. Pred logoraima koji su bili u nastupu,
proitana je odluka o pomilovanju. Na spisku, koji je brojao 49 drugova, bilo je i
moje ime. Spisak je obuhvaao drugove iz raznih krajeva tzv. NDH". Seam se
nekih od njih: Kokota iz Dugog Sela, Klemenia, Krznara i Korpara iz Karlovca, te jo nekih iz SI. Broda.
Postupak oko putanja usledio je u Zagrebu. Tadanje ustako glasilo Hrvatski narod" donelo je na vidnom mestu krupnim slovima obavetenje o pomilovanju nae g r u p e . . . " To je bio izuzetan sluaj, najverovatnije, da bi meunarodna komisija" upotpunila svoj pozitivan sud o koncentracionom logoru
Jasenovac.
2

' Vjekoslav Maks Luburi, jedan od najveih ustakih ratnih zloinaca, koga
su ak i nemaki okupatori okarakterisali kao patoloki tip" izbegao je zasluenu
kaznu narodnog suda i pobegao u Spaniju. U paniji je iveo pod limenom Vicente
Perez Garcia u ulici Santa Ana 33, gradiu Carcageteu, blizu Valencije gde je
20. aprila 1969. ubijen eleznom ipkom po glavi, a potom sa jo pet udaraca noem.
Navodno ubio ga je izvesni Ilija Stani" koji je zatim nestao. Drugaiju smrt Maks
Luburi nije ni zasluio. (Opirnije vidi: ore Liina, Balkanski Ajhman No
i ipka za Maksa Luburia, Danas", 1984).
1 -rrv

lista. Dalje on biva ubiljeen u logorsku kartoteku iz koje se kopija

liste o njemu nalazi u Zagrebu. U toj listi nalaze se najtoniji lini podaci i rubrike o zapoljenju i ponaanju. Zatoenik se svakih 14 dana
iznova ocjenjuje.
Organizacija rukovodeeg logorskog taba ostavlja dobar utisak
(takoer izgleda je besprijekoran, bez prigovora, i postupak upravljanja
linom imovinom koja se od zatoenika prilikom njihovog privoenja
mora oduzeti).
Zatim je pokazana lina kartoteka vodstva uvara logora. Za svakog ustau uspostavlja se personalni dokumenat prema sada uobiajenoj
formi kod ustaa. On mora dalje poloiti posebnu zakletvu da svoju
mo nee zloupotrebiti i da se nee bogatiti na raun zatoenika, uz
prijetnju smru (pokazani su grobovi 10 ve strijeljanih ustaa, pred
kojima se ova zakletva mora poloiti. Kako je saopio dravni sekretar
Kvaternik, slijedeeg tjedna e jo dva ustae biti strijeljani).
Poslije toga pokazan je sam logor. To je jedna stara ciglana, koja
je u roku od 4 mjeseca od ustaa bila preureena u sadanji koncentracioni logor. Smjetaj je izvren po drvenim barakama, sa po okruglo
100 ljudi u svakoj. Leajevi za spavanje su dvospratni, barake besprijekorne. Dalje, postoje kuhinjska i sanitetska baraka. U sanitetskoj baraci je pored jedne sobe za pregled, u kojoj se nalazi logorski lijenik
(Zidov, hirurg) i zubni lijenik (takoer jedan Zidov, koji je studirao u
Njemakoj), smjetena bolnica. Bolesnici lee u posebnim jednokrevetnim posteljama i imaju krevetski ve. Doktorska ordinacija dobro je
opremljena, ormari sa instrumentima. Ispred ordinacije nalazi se kupatilo. Kuhinjska baraka podijeljena je na magazin za namirnice i samu
kuhinju. Takoer je i ovaj ureaj bez prigovora. Jelo kuhano u toku
jueranjeg dana 100% je bolje od onog koje sada u Zagrebu moe sebi
da osigura jedan radnik. Prema podacima komandanta logora, dnevno
se kolje 7 goveda, odnosno upotrebljava drugo odgovarajue meso. Na
jednoj tabeli, na primjer, stajalo je da je 300 grama mesa predvieno
po osobi, dnevno. Stanje sljedovanja hrane sasvim je dovoljno. Na pitanje o tome odgovoreno je da zatoenike hrane zbog toga dobro, jer
su zainteresirani za njihovu radnu sposobnost, snagu.
Logor dalje raspolae talama za oko 170 do 180 komada stoke,
oko 130 svinja, najmanje 100 pataka, gusaka, kokoiju i jednim malim
stadom ovaca. Klaonica je smjetena u posebnoj baraci i nalazi se takoer u besprijekornom stanju. Za pekaru i druge magazine namirnica
zida se vrsta zgrada, a planirane su jo tri.
Zatoenici su podijeljeni na stotine, koji se zatim dalje dijele. Ovu
podjelu vre sami zatoenici. (Na gradilitu su do sada smjeteni jedna
kovanica sa veim ili manjim mijehom, jedna radionica za opravku
automobila, jedna ciglana sa kapacitetom od oko 2 milijuna cigli, jedna
strugara, jedna stolarija, jedan arhitektonski biro i jedna postolarska
radionica. Dalje, nekoliko zatoenika radi na keramikim poslovima i
kreenju. Logorska krojanica je relativno mala, ali e biti proirena.
Planirano je dalje i povrtlarstvo).

Izgradnji logora u osnovi predstoje slijedei planovi: jednom treba

to da postane veliko dobro sa uzgajalitem za oko 5000 ovaca, kako bi se
proizvodima sa ovog dobra mogla regulisati potronja prehrambenih proizvoda. Dalje, u logoru, koji treba da bude sveden na brojno stanje od
10.000 zatoenika, izgradile bi se prostorije za snabdjevanje i naoruanje
ustaa i, po mogunosti, domobrana. Osim toga, izgradnjom fabrikih postrojenja treba da bude podignuto i radniko naselje, kole i upravne
zgrade. Prema planovima arhitektonskog biroa sav za ovo potrebni materijal proizveo bi se u samom logoru, koji bi zatim specijalne graevinske komande, jedinice, na licu mjesta montirale, gradile.

Vjekoslav Maks Luburi, zapovednik svih

ustakih logora u NDH.
Disciplina u logoru je dobra. Koncentracioni logor u svom sadanjem stanju daje u potpunosti besprijekoran i dobar utisak. (Moe se,
sa dobrim razlogom, odbaciti kao neosnovane sve glasine koje krue
o Jasenovcu). Brojno stanje logora je trenutno oko 1000 ljudi, od toga
su otprilike 75% Zidovi. Ostatak otpada na Cigane, Srbe i komuniste.
(Zatoenici su obiljeeni crvenim, zelenim, plavim i utim trakama na
rukavima)
"

Br. 67
DOPIS KOMANDANTA 4. DOMOBRANSKE PEADIJSKE
DIVIZIJE OD 3. MARTA 1942. PREDSTOJNITVU
KOTARSKE OBLASTI MAGLAJ DA SE SVI SUMNJIVI
NA NAJDISKRETNIJI NAIN UPUTE
U KONCENTRACIONE LOGORE1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
4. PJEAKA DIVIZIJA
STOER
Broj 1954/Tajno
3. III. 1942, DOBO J
Predmet: otpremanje sumnjivih i
nepoudnih u logor.
PREDSTOJNlCTVU KOTARSKE OBLASTI
(na ruke predstojnika)
MAGLAJ.
Ovom Zapovjednitvu je dolo do znanja, da u Maglaju ima navodno sumnjivih i nepoudnih lica, koja bi i inae, a osobito u sluaju
eventualnog napada na Maglaj, mogli biti od velike tete kako po samo
domobranstvo, tako i po obranu Maglaja uope. Stoga, u koliko prednji
podatci odgovaraju istini, te u Maglaju stvarno ima takovih ljudi, iste
bezuslovno otpremiti iz Maglaja u za to odreene logore. Pri izvrenju
gornjeg zadatka upotrebiti prema potrebi i domobranstvo. U svakom
pak sluaju to izvesti na po mogunosti najdiskretniji nain.
O preduzetim mjerama izvjestiti me.
NB. Traite predhodno
odobrenje od ravnateljstva za javni
red i sigurnost.
ZAPOVJEDNIK, pukovnik
A. GUSTO VIC*

1
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 201, reg. br. 15/22a-l.

Artur.

Br. 68
LANAK DR HERMANA PREBSTA OD 3. MARTA 1942. O
POSETI KONCENTRACIONOM LOGORU POD NASLOVOM
JASENOVAC NIJE NI LJEILITE NI MUILITE" 1
Prvi pogled s onu stranu sniegom zatrpanoga kolodvora prua
sjetnu i ozbiljnu sliku jednoga od onih krajeva, koji nisu tako daleki,
a da se zbog svoje prostranosti ne bi inili dosadnim. Samo pomisao na
toplu pe i zveka praporaca, koja treperi po zraku punom sniega, moe
svratiti panju na bljeteu vodu u uzkim jarcima uzdu ceste i na
gole redove vrba.
Ustaki konjanici u dugim kabanicama i s karabinkama preko
lea, koji izgledaju kao arkaneli u bielim snjenim oblacima, prate
povorku saonica gonei konje, koji topotom kasaju pred nama.
STO JE DRAGI BOG STVORIO U SRDBI
Kad smo posije tiine koja se razprostirala nad oranicama, naili
na seosku cestu, ugledasmo, da je taj Jasenovac jedno od onih gniezda,
koje je dragi Bog stvorio, kad nije bio ba dobre volje. Uzke i nakrivljene kue su esto tako rune, da ostavljaju u dui takve dojmove, koji
se ne dadu izbrisati. Tamo gdje je odpao mekani mz, odkrivaj u se
ruevne naslage pljesnive trske, zatim grede i kamenje i ini nam se,
da upravo miriemo vlagu mnogobrojnih poplava, kojima je Sava posjeivala ova ruiava naselja ve od pamtivieka. Pa ipak, ovi siromani
zidovi ovog beznadnog pasivnog mjesta odiu s vie dostojanstva nego
one malobrojne gizdave nove gradnje, koje se svojim irokim, sputenim kapcima koopere kao seoski moloh, koji prodire novac i znoj.
U jednoj liepoj zgradi na glavnom trgu, koje izgled nema posebna
obiljeja, pokazali su nam ureenje uprave. Tu je u prvom redu osobni
popis (kartoteka) ustake postrojbe, koja vri slubu u Jasenovcu. Bez
dvojbe je bila dobra zamisao, da se uvanje logora ne prepusti stalnoj
momadi, jer ljudska narav teko podnosi, da pazi na uhienike, jer
onda naginje, da od uvara postane pandur ili ga. zavodi na to da se
drui uhienicima. Slubu vri eta, koja je jo u redovitoj izobrazbi i za
koju se dri, da je najbolja iza tjelesne bojne. Njezino boravite je selo
Jasenovac, a sluba uvara u logoru je samo nevani dio njihove obe
slube. Ova se eta sastoji veinom od dobrovoljaca. Pogled u popis
kae nam, da u njihovim redovima ima mnogo aka.
Osobni podatci onih u logoru vode se u sredinjem popisu (kartoteci).
Za oznaku njihove politike i socialne boje navodi se 27 razliitih obiljeja. Tako: etnik, komunist ili idov-slobodni zidar ili nesocialna skitnica. Oni se odmah razvrstavaju po svom zanimanju i zaposluju se prema svojoj izobrazbi. Svakih 14 dana unose se opazke o vladanju, koje
odluuju o daljnjem poloaju u logoru. Mogue je podii se osobitim
1

Objavljen u ustakim novinama Spremnost" 3. marta 1942. u Zagrebu.

sposobnostima. Skupine od 10, 50 i 100 ljudi, u kojima rade uhienici,

ne vode nadziratelji, nego netko izmeu njih. I ovi sami obavljaju pojedine poslove. Ovaj uzdignuti poloaj donosi i neke prednosti. Tako na
pr. jedu u posebnoj kantini za prostrtim stolom.
TONOST UPRAVE
Sve vlasnitvo oduzima se pri dolazku i uva se pod kljuevima.
Pojedini predmeti, koji se dre u papirnatim vreicama s imenom posjednika, mogu se izporediti sa zapisnikom o zaprimanju. U prvom vremenu nesigurnosti i zabave zamamio je nekoje slabije znaaj eve ovaj
osobiti poloaj, ali 10 ustakih grobova posred logora svjedoe o bezuvjetnoj volji za potenje i stegu.
Danas organizacija uprave ini dojam birokratske tonosti. U odjelu za gospodarstvo vidi se, u kolikoj se mjeri mora raditi po osnovi,
jer treba dnevno obskrbiti 800 ljudi, to nije nimalo jeftino.
Od uprave ide se opet saonicama na Savu, gdje smo stali kod jedne
uvarske kuie. Pred straarnicom je postavljena jedna strojnica, a isto
tako i na poluvisokom drvenom tornju, s koga se lako vidi ciela okolica.
Tanke ograde od bodljikave ice ostaju iza nas. Pokraj prenice stoji sa
skinutom kapom i poniknute glave prvi stanovnik Zidov.
NEPOKOLEBIVA VOLJA ZA POTENJEM
U jednoj zgradi pokazali su nam proizvode raznih radova: visoke
izme, pripasne remene, razne kone i kovinske predmete, opeke i criep.
Tada zapoinje dalnji pregled. Najprije uosmo u' tvornicu lanaca gdje
je u jednom triemu tutnjilo od udaraca kladivaca. Jedan komunist je
neprispodobivom brzinom sastavljao uarene karike jednu u drugu.
U jednoj radionici za finu elektrinu mehaniku izgraivali su se razliiti
fini predmeti. U ciglani nam je jedan upravitelj Zidov, koji je na sebi
imao zavidno liepi, krznom postavljeni kaput, odrao neprisiljenim arom znalako predavanje o svojim peima, kao da je samo jedva doekao,
da nam pokae ili svoju vrstnou ili svoju ciglanu. Uostalom, tamo se
ne prave samo obine opeke. Tamo ima i keramiki odio, u kome neki
umjetnici, koji nisu zadovoljni, da iz teke gline doaravaju samo slonove i lavove, prave i razliite pustolovne borbene prizore izmeu ustaa
i etnika. Jedna vlastita elektrina centrala obskrbljuje razne radionice
strujom. U pilani radi malo Srba, koje se jo susree samo pri ienju
sniega. Oito, malo ih je izuenih radnika meu njima.
POGLED U SUIONICU
Divljenje pobuuje suionica, u kojoj vise butine i salame. U klaonici nude nam razne kobasice, Slavonski kulen osobito nam prija, samo
jetrenjaa nainjena bez mnogo ljubavi, pa je zato gorka.

Od svih stanovnika Logora ine najbolji dojam komunisti po svom

ljudskom izgledu i rasi. Njihova, esto dobra lica govore o uvjerenju.
Oni su zaneseni radnici, marljivi su i razumni. Vidi im se, da imaju
neto pred sobom: ne samo put u slobodu, nego i mogunost, da ponu
bolji ivot. Najvie trajanje njihova zatoenja jesu 3 godine, a poslije
toga eka ih opet neka budunost.
Srbi izgledaju sasvim neprovidni i tupi. To su ljudi bez osobita
izgleda i bez vidljive volje. Oito, nikakve nadarenosti. Meu Zidovima
opaaju se tri tipa. Jedni se upravo bacaju na posao, i ine sve za poboljanje svoga prolaznog poloaja i sve zaboravljaju. Drugi ostaju sami
sebi vjerni: trae toplo, uzimlju brzo posao u ruke, kad netko dolazi,
drzovito se smiju u lice i ine se, kao da to sve skupa nije nita. Trei,
ozbiljniji, gledaju u prazno s ugaslim licima, u kojima se vide sjene
slomljenog odpora.
NASTAJU OSNOVE ZA NASELJA
Graditelji i ininjeri sakupljeni su u posebnom prostoru, gdje se
ne rade samo nacrti za proirenje Logora, nego i nacrti za itave blokove
stanbenih kua i radnikih naselja. Ovo se, meutim, ini vrlo problematinim zaposlenjem, jer ovi umjetnici-graditelji ne mogu izai iz koe,
koju su navukli u Brnu i Pragu, i njihove crtarije prikazuju nam neutjenu jednolinost ekoga stila kutija, koji mi ve imamo za sobom, i od
koga neka dobri, udes ouva Banja Luku i druge mogue rtve.
U jednoj sanitetskoj baraki vri zubar svoj malo cienjeni zanat.
Slubujui lienik nas uvjerava, da nije bilo nikakvih priljepivih bolesti.
Najvie se radi o prehladama, koje su u vezi s godinjim dobom. Barake
za stanovanje su podignute na dosta visokim stupovima, pa su time donekle zatiene od lakih poplava.
Zauuje nas obseg improviziranog gospodarstva. Nastojanje, da
se logor uini nezavisnim od okolice, napunilo je staje mnogim stotinama
komada blaga, pa se krava stiska do krave. Ima mnotvo ovaca i preko
200 komada peradi. Upravitelj, jedan idovski farmer iz Argentine, naao se na pravom mjestu. On je jedini ovjek sa zadovoljnim licem.
STEGA ZA PROTUDRUZTVOVNE SNAGE
Bilo bi ludo ili frivolno kad bismo htjeli uztvrditi, da je boravak
u logoru zabava. U ostalom, to ne treba ni biti. Gubitak slobode nije
stvar, preko koje se lako prelazi. Osobiti problem predstavlja uvoenje
nedrutvovnih snaga, koje su tako dugo ivjele ivotom nametnika, u
proces rada i odgoja, kojim bi ih se htjelo uvrstiti meu druge dravljane, ali koji ih ipak za izgradnje novog socialnog poredka dre daleko
od njih. Tome se problemu moe pristupiti samo sa znalakom pravednou i s organizatorskim znanjem, a ne sa eljom za senzacijama, iza
kojih se esto sakriva sadizam ih ludo saaljevanje. Tko se zanima za
strahote, imao je prilike da posjeti zatvore jugoslovenskog kralja, a tko

je ovjean, mogao je saaljevati najbolje Hrvate u Lepoglavi, Mitrovici,

Crnoj Gori i Macedoniji.
Po svoj prilici, ne bi ni jednom, koji se danas nalazi u Jasenovcu,
palo na pamet, da se zbog toga uzrujava.
Kad su nas saonice kroz selo vozile na kolodvor, virila su iza slabo
zatvorenih prozora blieda lica seljakinja, i na pogled njihovih grozniavih oiju, okruenih kolobarima, nismo se mogli oteti dojmu, da je ovim
Hrvatima bilo ve kroz stoljea gore nego uhienima, koje smo upravo
ostavili.2

Br. 69
O B A V E T E N J E V E L I K E UPE V R H B O S N A SARAJEVO OD
4. MARTA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
SARAJEVO O P R I V R E M E N O J OBUSTAVI PRIMANJA
LOGORAA U KONCENTRACIONI LOGOR
JASENOVAC ZBOG POJAVE TIFUSA 1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA ZUPA VRHBOSNA SARAJEVO
Primljeno 4. oujka 1942. god.
II 362 . . . Danas
Posebno
upskoj redarstvenoj oblasti
Sarajevo
Zapovjednitvo sabirnih logora Jasenovac saobuje, da se u logoru pojavila bolest tifus, pa se iz tog razloga nee do daljnjega primati
zatoenici.
Prednje-se dostavlja radi znanja i ravnanja.
Sarajevo 4/III 42.
Za d. s!
Zam. V. Z.
4. III. 1942
* Vidi dok. br. 82, 83 i 85.

i1 Arhiv VII, a. NDH, k. 182, reg. br. 37/2-1.

Potpis neitak.

Br. 70
KARTON USTAKE NADZORNE SLU2BE ZA STJEPANA
SEKULIA-JUCKA UPUENOG 7. MARTA 1942. U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
OBITELJSKO IME: S E K U L l C
Krstno ime: S T J E P A N
Nadimak:
..................
Gene- oca: uro, ratar u Slobodnici
ralia: matere: Manda r. Japuni
u Slobodnici
Zanimanje, zanat i t.d.: ratar
Sadanje zanimanje:
Rodno mjesto: Slobodnica, Sibinj
Zaviajna opina: Sibinj
Godina roenja: 22. II. 1922
Vjeroispovijest: rkt
neoenjen

T Y P U S : 1251
_ _ _ _
Fotografija: snimanje dne
2 g i. 1942 br. 33244

Djeca
Zadnje obitavalite: Slobodnica
Sluio u vojnitvu kod: ./.

[Ovde tri fotografije Stjepana

Sekulia: profil, s lica, poluprofil.]
IZMJERA TIJELA:

Osobni opis:
Visina u cm: 175
Stas: srednji
Kosa: kesten java
Brk: brije
Obrve: kest, tanke
Oblik lica: obao
Boja lica: bijela
Oi: smee
Celo: srednje
Nos: pravilan
Usta: pravilna
Zubi: potpuni
Podbradak: obao
Ruke: zdrave

glava .. 57

p r s a . . 80

SPOSOBNOSTI:
Govori jezike: hrvatski
Cita, pie: hrvatski
Spretnost i umijea:
PRAKTIKA:
Mijenjanje oblija:
Nadijevanje krivih imena:
nagle bolesti, tekog uvenja,
epilepsije, nesvijesti, bedastoe,
gluhonijemosti i t.d

1
Original u Arhivu za historiju radnikog pokreta Hrvatske, policijski dosije br. 4281.

ZLOINAKI JEZIK:
Osobiti znakovi:

RUKOPIS:
Sekuli Stjepan

Tjelesne mane:
Osobita svojstva:

OPASKA:

Odan piu:
Isprave o za vian j osti:

Dan
godina
broj

Daktiloskopiran:

UHIEN

SUENJE

29. I. 1942
2.

dopraen iz kaznione radi fotografisanja i daktiloskopiranja.

Dopraen iz Broda 21. I. 1942, isti je bio veoma djelatan u
partizanima br. U.Z. 3469/42 7. III. 1942 upuen je u logor
Jasenovac u trajanju od 3. god. tj. od dana uhienja do
21. I. 1945.2

2 Ve je 1939. postao istaknuti skojevski aktivista na brodskoj gimnaziji i

uesnik u radu partijske tehnike Okrunog komiteta KPH za Slavonski Brod,
koja se nalazila u Slobodnici. U danima napada okupatora na Jugoslaviju vraa
se u Slobodnicu, gde se aktivno ukljuuje u pripreme narodnooslobodilakog
ustanka na okrugu Slavonski Brod. Tada je ve bio kandidat za lana KPJ.
Odlazi 28.6.1941. u prvu partizansku grupu Slavonije formiranu u Jelas-Polju
gde je 5.7.1941. primljen za lana KPJ.
Odrava uvruje ilegalne partijske i skojevske veze i brine za opstanak
boraca Zapadne diverzantsko-partizanske grupe. Sudeluje u prvim oruanim i diverzantskim akcijama. Ispred MK KPH Slavonski Brod odrava veze sa CK KPH i
Vladom Popoviem, delegatom CK KPJ i sekretarom operativnog partijskog rukovodstva CK KPH.
Svoje organizatorske sposobnosti i aktivnost neprekidno je ispoljavao do
do 23.12.1941. kada je zbog provale uhapen sa velikom grupom lanova K P J
i skojevaca u Slavonskom Brodu. Nakon istrage upuen je na prekii sud u
Zagreb i 29.1.1942. osuen na tri godine boravka u koncentracionom logoru Jasenovac.
U logor je upuen 7.3, ali je pobegao 10.4.1942. u svoje selo Slobodnicu,
odakle vrlo brzo odlazi u partizane. Sredinom juna 1942. sekretar Povjerenitva
CK KPH za Slavoniju Pavle Gregori Brzi postavlja ga za novog sekretara Okrunog komiteta KPH za Slavonski Brod. Na toj funkciji ostao je do konca 1942.
kada je rasporeen u Poverenitvo Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Slavoniju.
Kao delegat Slavonije uestvuje na Prvom kongresu USAOJ-a u Bihau 2729.12.1942.
godine. Zatim sudeluje u radu Pokrajinske konferencije SKOJ-a za Hrvatsku 2.1.1943.
u Slunju gde je izabran za lana PK SKOJ-a za Hrvatsku. U maju 1943. postaje
sekretar Oblasnog komiteta SKOJ-a za Slavoniju. Na Prvoj konferenciji USAOH-a
koja je odrana 28.6.1943. u Otocu izabran je u Glavni odbor USAOH-a kao
predstavnik omladine Slavonije. Delegat je na 2. partijskoj konferenciji Slavonije odranoj 2. i 3.8.1943. g. Poetkom 1944. bio je na sastanku plenuma PK
SKOJ-a Hrvatske na Kordunu. Na povratku u Slavoniju naiao je sa grupom
skojevskih rukovodilaca na zasedu Nemaca-erkeza (Kozaka) na eljeznikoj pruzi
Zagreb Sisak i poginuo u blizini Lekenika, 13/14.3.1944. godine. Proglaen je
za narodnog heroja 26.7.1945. godine.

Br. 71
KARTON USTAKE NADZORNE SLUBE ZA TEFICU
VERON UPUENU 7. MARTA 1942. U KONCENTRACIONI
LOGOR STARA GRADIKA1
K nema A-102/15DOBITELJSKO IME:
Krstno ime: Stefica

VERON

IV/16

Spis 304

Slikan dana 18. II. 1942.

br. 1052/V.I.

Podatci

oca: Franjo
majke: + Marija
Zanimanje: kuanica
Rodno mjesto: Erzelj
Zaviajna opina: Zagreb
Godina roenja: 3-IV 1914
Vjera: rkt.
Stali: neudata
Zadnje prebivalite: Zagreb

Osobni opis:
Visina u cm: 169 cm
Stas: srednji
Kosa: kestenjava
Brk: . / .
Obrve: rijetke smee
Oblik lica: duguljasto
Boja lica: bijelo naravno
Oi: sivo plave
elo: srednje visoko
Nos: pravilan
Usta: pravilna
Zubi: 3 kutnja manjkaju.
Podbradak: normalan
Ruke: zdrave
Osobiti znakovi i tjelesne mane: . / .

1
1

[Ovde tri fotografije Veron Stefice: profil, s lica, poluprofil.]

Sposobnosti:
Govori jezike: Hrvatski
ita, pie: ita i pie
Naroita sposobnost za: . / .
Vjetine:
Mijenjanje oblija: . / .
Nadijevanje krivih imena. . / .
Odan piu: ./.
Rukopis
Stefica Veron
Uzeti otisak prstiju: 27. II. 42.
T. obr. 81

Arhiv VII, a. NDH, mikroteka UDB Zagreb" r. 42, s. 89 i 90.

Sa tri take su obeleene rubrike koje nisu popunjene.
1 BI

Dan,
godina
broj

Uhien

Suenje

1. Na temelju dopisa ureda Z.R. broj 18544/42. od 28. VII. 42.

putena je na slobodu.
2. Uhiena 9. I. 1942. u vezi sa porunikom Zdravkom Belanom, komunizam. Hr.U.Z. 1651/42 7. III. 1942 upuena
je u logor St. Gradiku3 u trajanju od 6. mjes. tj. od dana
uhienja do 3. VII. 1942.
Preuzeta 16. 4. 45. br. T.Ro. 10123. odj R.O.S. br.
T. 955. radi protudr. djelatnosti.

Br. 72
DOPIS ZAPOVEDNIKA RADNE SLUBE
KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC USTAKOG
PORUNIKA LJUBA MILOA OD 13. MARTA 1942.
UPRAVITELJU OSNOVNE KOLE U JASENOVCU DA U
KOLU PRIMI SINA JEVREJA SLOBODNJAKA
BERNARDA VINERA1
USTAKA OBRANA
ZAPOVJEDNITVO SABIRNIH LOGORA
JASENOVAC
RADNA SLUBA
Primljeno, dne 13-111-1942
B r o j Slubeno sa ./. priloga
Upravitelju puke kole

u Jasenovcu

3 O pretvaranju kaznione Ministarstva

unutranjih poslova NDH u koncentracioni logor Stara Gradika svedoi i dopisna karta logoraa Velimira Popovia od 3. januara 1942. upuena (ocu) edomiru Popoviu u Sarajevu u kojoj pie:

Dragi i -mili moji!

Stara Gradika 3. I 1942.

Kako ste mi Vi?: Ja sam hvala Bogu iv i zdrav. Od juer se nalazimo u

logoru u Staroj Gradiki (prije kazniona). Bie nam kako mi izgleda dobro. Nita
se ne trebate brinuti. Odgovor iz Sarajeva jo nije stigao na kotarsku oblast u
Bos. Gradiki. Probajte na neki nain kod g. logornika u Sarajevu urgirati za
taj odgovor. Drago mi je da je dko otiao do strine Radojke. Kako Mira proe sada
u koli? Drutva imam lijepoga, a za traenje vremena snalazim se kao i u B.
Luci. Pozdrav tetki Emi i njenima, te strini Pamuinki kao i svima ko eli uti
za mene.
Sve vas skupa mnogo voli i pozdravlja va sin i brat Veljko".
1 Neregistrovana kopija originala.

Upuujem Vam slobodnjaka Bernarda Vinera s tim da njegovog

sina Vladimira primite u kolu kao redovnog uenika. Gore imenovanom
bezuvjetno treba izii u susret, jer je ovaj postupak u dogovoru i po
uputama sa vie strana.
Za Dom Spremni!
M. P.
Zapovjednik Radne slube
Ustake Obrane
Ustaki porunik
Mil.2

Br. 73
DOPIS USTAKE ODBRANE ZAPOVEDNITVA SABIRNIH
LOGORA JASENOVAC OD 14. MARTA 1942.
PREDSTOJNITVU GRADSKOG REDARSTVA U SISKU
POVODOM IZJAVE LOGORAA FRANJA BOGDANIA
I SUOCENJA SA MARIJOM BRIKNER1
USTAKA

OBRANA

Zapovjednitvo sabirnih logora u Jasenovcu

Broj Taj. 19/1942.

Jasenovac 14. oujka 1942

PREDSTOJNlCTVU GRADSKOG REDARSTVA

na ruke Predstojnika Wagner
u/

Sisku

Savezno sa tamonjim dopisom od 11. ov. mjes. broj: Prs. 82/1942 2

upravljenog na Povjerenika Luburia priopujemo Vam, da ovdanji
2
1
2

Milo Ljubo.
Neregistrovana kopija dokumenta.
Ovaj dokument nije pronaen.

zatoenik Bogdani Franjo nije porekao svoju izjavu ve je i dalje tvrdio

na suoenju sa optuenom Marijom Brckner i to pred dvojicom ovdanjih asnika Ljubomir Milo i Ivo Matkovi kao i pred tamonjim
dektetivom.
Stoga se moli po mogunosti im prije predvesti Mariju Brckner
na suoenje kod ovog Zapovjednitva, te isto tako i njenog egrta' (koji
je nosio kofer) kao i Lugarieve, kako bi ovo Zapovjednitvo moglo provesti istragu o tom predmetu.
Isto tako moli se obavijestiti, tko Vas je krivo obavijestio t.j. da je
ovdanji zatoenik Bogdani Franjo prilikom suoen j a porekao svoj
iskaz.3
Za Dom spremni!
M. P.
ZAMJENIK UPRAVITELJA O.U.S.
Ustaki porunik
(potpis neitak)

3 U vezi sa ovim, Ispostava upske redarstvene oblasti u Sisku je 16. marta

1942. Zapovednitvu sabirnih logora u Jasenovcu odgovorila:
Savezno Vaem dopisu od 14. oujka 1942. godine Taj. broj 19/42 doprauju Vam se sa ovdanjim redarstvenim organima: Marija Brokner, Zvonko Pire,
Mijo i Barbara Lugari.
Ujedno Vam se priopuje, da ovu ispostavu nije nitko krivo obavijestio,
da je tamonji zatoenik Franjo Bogdani prilikom suoenja porekao svoj iskaz,
nego je detektiv ove ispostave Marko Radi, koji je tamo dopratio Mariju Brckner prilikom njezina povratka rekao u pogledu iskaza satnika Dogana i Modrovia, da on t.j. Franjo Bogdani ne zna odakle Kahliki municija. Prema tome
on je u tom pogledu svoj iskaz promijenio, a ovoj ispostavi poznato je, da je
satnik Modrovi i prije taborniku Ustakog logora razne prijave zbog sumnje
komunistike promibe podnosio, a satnik Dogan takoer ne bi mogao biti u
ovoj stvari upleten, jer nije ni po svom slubenom poloaju, koji zauzima u 11.
pjeakoj pukovniji, mogao doi bilo do kakvog oruja budui je zaposlen
sa ishranom cjelokupnog stoera 11. pukovnije.
Marija Brckner stavljena je pod nadzor pouzdanika u svrhu da se uhvati
na inu i da se tako dokae njezina krivnja.
Lugari Mijo ve je putem redarstvenih organa i pouzdanika primjeen da
je 13. o. mj. bio u gostioni kod Rue Cvetkovi, majke odbeglog komuniste Marijana Cvetkovia, koju okolnost pomenufci Lugari prilikom voene istrage nije
priznao..."

Br. 74
PREDLOG KOTARSKE OBLASTI DERVENTA OD 17. MARTA
1942. RAVNATELJSTVU USTAKIH REDARSTAVA NDH ZA
UPUIVANJE MILANA SAVICA NA PRISILNI BORAVAK U
KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC U TRAJANJU
OD EST MESECI 1
NEZAVISNA

DRAVA

HRVATSKA

Naziv Oblasti
Ustanove ureda
KOTARSKA

OBLAST

DERVENTA

Br. U.Z. Pres. Broj: 270/1942.

Predmet: Savi Milan pok. Alekse iz
sela Cerani, uhien od strane
VI. bojne 1. Pje. pukov.
PRIEDLOG
o prisilnom boravku u logoru
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi Ravnateljstvu Ustakih
Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad
predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, u trajanju od 6 mjeseci.
1) O b r a z l o e n j e : Gore navedeni je uhien iz razloga to se
je na licu mjesta ustanovilo, da je kuhao hranu za pobunjenike i da su
iz njegove kue pobunjenici pucah na domobrane i bjeali iz njegove kue.
Umoljava se naslov za odluku i obaviest.
Datum Derventa, dne 17. III. 1942.2
Kotarski predstojnik:
potpis
Novak, v.r.
Da je ovaj priepis saglasan svome izvorniku, tvrdi:
Derventa, dne 16/V. 1942.
M. P.
1

Kotarski predstojnik:
u. z.

Arhiv VII, a. NDH, k. 174, reg. br. 54/7-2.

Istog dana Kotarska oblast Derventa dala je predlog da se u logor Jasenovac upute: Petar Todorovi, Petar Pazuljevi i ore Vetmi (Arhiv VII, a.
NDH, k. 174, reg. br. 54/7).
1

Br. 75
DOPIS ZAPOVEDNITVA KONCENTRACIONOG LOGORA
JASENOVAC OD 18. MARTA 1942. ISPOSTAVI UPSKE
REDARSTVENE OBLASTI SISAK DA IM SE UPUUJU
ZVONIMIR PIRC I MARIJA BRIKNER A NE I BARBARA
I MIHAJLO LUGARI1
USTAKA

OBRANA

ZAPOVJEDNITVO SABIRNIH LOGORA U JASENOVCU

Broj 23. taj./42

Jasenovac 18. oujka 1942.

ISPOSTAVI UPSKE REDARSTVENE OBLASTI

u/

Sisku

Prepraujemo Vam Zvonimira Pirea, i Brckner Mariju iz Siska

s priopenjem da se Barbara Lugarieva ne moe prepratiti s razloga,
jer je ista obolila, te se nalazi na lijeenju kod ovog Zapovjednitva.
Ista e se odmah nakon lijeenja prepratiti naslovu.
aljemo Vam zapisnik o samoubistvu Mihajla Lugaria s priopenjem, da je isti nakon presluanja izvrio samoubojstvo u zatvorskim
prostorijama ovog Zapovjednitva.
Ujedno Vam se pripoilju zapisnici o presluan ju istih, s priopenjem da su isti sve priznali, kako smo to ve u prijanjem dopisu
naveli, prema izjavi i optubi zatoenika Bogdania, na daljnji postupak.
t

ZA DOM SPREMNI!
ZAPOVJEDNIK SABIRNIH LOGORA: u.z.
Ustaki porunik,

M. P.

1 O if

Neregistrovana kopija originala.

NARODNI HEROJ NADA DIMlC

Roena je 6. septembra 1923. u Divoselu, kod Gospia, Hrvatska.
Potie iz siromane seljake porodice. U 15-toj godini, kao fabrika
radnica, 1938. postala je lan SKOJ-a, a 1940. lan KPJ. Mlada revolucionarka Dimi ve u junu 1941. je u prvom partizanskom odredu
u Brezovici kraj Siska. Obavlja teke i odgovorne zadatke. U grad ulazi

odevena u odeu seljanke sa kantama za mleko, a iz grada iznosi

apirograf, pisau mainu i drugi materijal. Uestvuje u diverzantskim
akcijama na pruzi Zagreb Sisak. U umi ikari rukovodi tehnikom
OK KPH Sisak na umnoavanju propagandnog materijala, koji preko
napredne omladine iri gradom i okolinom.

Nada je 21. oktobra 1941. postala i lan Okrunog komiteta K P H

za Karlovac. Nekoliko puta odlazila je u Petrovu goru i ponovo se
vraala u grad. Njoj pripada posebna uloga u organizaciji upada grupe
od 25 partizana iz Petrove gore u Karlovac, 17. novembra 1941. radi
spasavanja sekretara Mesnog komiteta KPH za Karlovac, Marijana
avia-Grge.
U ruke ustake policije pala je na zadatku 3. decembra 1941. u
Karlovcu. Bila je u zatvoru prvo u Karlovcu, a onda na Savskoj cesti
u Zagrebu. Na njenom je kartonu pisalo: Ankica Vinek. To je sve to
su ustae od n j e saznali. Februara 1942. odvedena je u logor Stara Gradika. Tu je i dalje muena i mrcvarena. Izubijanu, krvavu i bolesnu od
tifusa, ustae su je zverski umorile 21. marta 1942. godine.
Za narodnog heroja proglaena je 7. jula 1951. godine.

Br. 76
DOPIS RAVNATELJSTVA USTAKIH REDARSTAVA
USTAKE NADZORNE SLUBE OD 28. MARTA 1942.
O UPUIVANJU 86 JEVREJA U KONCENTRACIONE
LOGORE JASENOVAC I STARU GRADIKU1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
URED I.
RAVNATELJSTVO USTAKIH REDARSTVA
Broj 12711-/V./-42.
Zagreb, dne 28. oujka 1942.
Predmet: Drasinover Rudolf i dr.
upuenje u logor.
RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA
idovski odsjek
ZAGREB
1
4 OO

Arhiv VII, a. NDH, k. 169, reg. br. 28/9.

Upuuju se sliedei Zidovi u sabirni logor u Jasenovcu odnosno

u Staru Gradiku po upskoj redarstvenoj oblasti u Travniku:
Drasinover Rudolf
Ozmo Moric
Sadik Levi
Albert Izrael
Josip Smokier
Abinum Avram
Moo Musafija
Izak Levi
Erenfreint Aleksandar
Ljudevit Fier
Dr. Konforti Jozef
Konforti Mojse
Jozef Papo
Moo Levi
Haim Levi
Levi Leon
Isak Papo
Jakob Papo
Izak Danon
Danon Sadik
Isak Danon
Danon Moric
Jeua Salom
Salom ea
Juda Levi
Salamon Papo
Sabo Sida sa djecom
Simha Ozmo
Regina Ozmo
Berta Ozmo
Sarina Montiljo sa djecom
Finzi Ema
Nela Montiljo s djetetom
Mooro Rena
Mooro Emica, kerka
Musafija Rahela
Drasinover Suzana
Gracija Abinum
Papo Erdonja sa sinom
Klaira Salom
Levi Berta sa posvojetom Misim Pardi
Levi Sara
Levi Lenka
Danon Sinora s djecom
Rahela Levi s djecom
Levi Klara sa djecom
Montiljo Luni
Sarina Papo
Lika Melamet
Estera Danon sa djecom
Hermina Steinitz
Gizela Ernfrein
Blanka Danon sa djecom
Blanka Danon
Estera Papo
Blanka Papo
Beona Danon
Roza Danon

rod.

zanimanje

1926.
1885.
1886.
1921.
1891.
1865.
1857.
1894.
1881.
1914.
1893.
1872.
1910.
1892.
1882.
1925.
1897.
1927.
1881.
1882.
1865.
1895.
1903.
1866.
1883.
1870.
1904.
1893.
1924.
1927.
1899.
1858.
1920.
1892.
1916.
1891.
1902.
1875.
1906.
1867.
1882.
1912.
1924.
1910.
1900.
1897.
1902.
1900.
1934.
1903.
1871.
1892.
1902.
1874.
1907.
1874.
1886.
1911.

brav. radnik
trgovac
trgov. pom. kroj.
elek. instalater
ljekarnik
biv. trgov. ko.
trgovac
bez zanimanja
zan. trgovac
ljekarnik
ljenik
bez zanimanja
zan. elektriar
rudar
trgovac
uenik
piljajr
brijaki nau.
trgovac
privrednik
trgovac
gostioniar
ljekarnik
rentijer
kafedija
trgovac
trgovkinja
krojaica
krojaica
krojaica
domaica
domaica
krojaica
rad. tvor. ar.
rad. tvor. ar.
domaica

ft
modistkinja
domaica
t>

H
If
ff
II
ff
ff
uenica
domaica
f>
ff
ff
ff
ff
i
ff
ff

Danon Bea
Danon Klara
Merjama Danon
Gracija Danon
Rahela Danon
Rahela Altarac
Kabiljo Sarina sa djecom
Sara Musafija
Estera Musafija
Elza Konforti
Konforti Sara
Rikica Papo
Matilda Papo
Levi Sarina sa djecom
Atijas Erna
Ati jas Sida
Sara Levi
Levi Luna
Levi Rifka
Levi Ana
Rahela Ekenazi sa djecom
Estera Danon
Rifka Papo
Buchwald Zlata
Buchwald Erika
arika Kabiljo sa djetetom
Estera Kabiljo

krojaica
trgov, pomo.
ak

1919.
1922.
1924.
1927.
1858.
1921.
1911.
1892.
1859.
1896.
1870.
1923.
1895.
1906.
1923.
1925.
1857.
1887.
1918.
1900.
1902.
1868.
1876.
1885.
1915.
1920.
1887.

>

domaica
>>

uiteljica
domaica
D

krojaica
domaica

krojaica
radnica
domaica
li

stud. medicine
domaica

priv. inov.
domaica
>>

Gornje se dostavlja radi znanja i oevidnosti,

Za D o m spremni!
M. P.
UPRAVITELJ:
[Potpis neitak]

Br. 77
OBAVETENJE UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA
LUKA OD 31. MARTA 1942. USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI
ZAGREB O UPUIVANJU 60 POLITIKIH ZATVORENIKA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U Banjoj Luci 31. III. 1942.
Broj: Taj. 6 7 3 / 4 2
U S T A K O J N A D Z O R N O J S L U B I U R E D U I.
ZAGREB
1

Arhiv VII, a NDH, k. 163, reg. br. 17/9.

U vezi tamonjeg brzojava Prs. broj 429/42. dostavlja se popis

politikih uhienika:
Bosani Mirko,
Cudi Milka,
Trboljevi Bosiljka,
Radi Dragutin,
Corda Mirko,
urevi Lazar,
Savi ore,
Majstorovi Mladen,
Dujakovi Pante,
Dujakovi Dragutin,
Todorovi Vaso,
Zrni Rade,
Sevo Borislav,
Kureljak Petar,
Marinkovi Petar, Savin,
Marinkovi Petar, Lukin,
Auli Milo,
Dujakovi Gligo,
Dragomirovi Branko,
Marinkovi Mihailo,
Auli Stojan,
Marinkovi Mirko,
Pavii Petar,
Marinkovi Rade,
Milovanovi Jovan,
evo Miholjka,
evo Mirko,
Vasiljevi Marko,
Vukmir Luka,
Cvijeti Dragutin,

Milivoja Dragutin,
Sulejmanovi Nurudin,
Suboti Pajo,
Budia Vaso,
Mlaenovi Savo,
Trivunija Mitar,
Popovi Lazar,
Gui Vid,
Deli Jevto,
Deli Rajko,
Mlaenovi Marko,
Mlaenovi Blagoje,
Babi Aleksa,
Gveri Simeun,
Zuti Milovan,
Goli Lazar,
Strika Rade,
Kovaevi Rade,
Dubravac Teodor,
Ivankovi Kota,
Glavi Obrad,
Ceko Pavle,
Maslar Veljko,
Jovi Stojan,
Grkovac Rade,
Tati Duan,
Musi Dimitrije,
Sablji Milan,
Tati Lazar,
Jugovi Zivko,

Za ovih 60 uhienika poslala je ova upska redarstvena oblast

Naslovu priedlog za upuenje u sabirni logor u Jasenovac.
Osim ovih nalaze se u pritvoru kao preventivni hapenici slijedei
komunisti:
Maglajli Devad,
Peenica Rifat,
Gazi Dervi,
Odi Zvonko,
Jurini Anto,

Karari Rifat,
Karabegovi Muharem,
Tomi Cordana,
Tomi Ilija,
Kovaevd Julijana.

Osim toga u pritvoru se nalaze pod sumnjom da su ortaci komunista a za koje je poslan priedlog Ravnateljstvu za4 javni red i sigurnost u Zagrebu, da ih se preda Pokretnom priekom sudu, slijedei.2
2 Vidi uvod, gde maral Jugoslavije Josip Broz Tito kae, da je Jasenovac
proderao nau decu, nae ene, nau brau i sestre, znai borci NOVJ, ne samo
da su davali svoje ivote, nego i svoje najmilije.

Eki Ismet,
Buki Osmam,
Katana Adem,
Eki Sefket,
Divulski Josip,
Grabi Sulejman,
Potonik Alojz,
Vranje Vaskrsije,
Roje Rudolf,
Premiru Viktor.

Karabegovi Mubera,
Buki Fatima,
Buki Paa,
Buki Munira,
Mlenik Alojz,
Mlenik Franc,
Mlenik Viktor,
Mlenik Silvija,
Baji Mifcrina,
Baji Boo,

ZA DOM SPREMNI!
REDARSTVENI UPRAVITELJ.

Br. 78
IZVOD IZ DIREKTIVE VRHOVNOG KOMANDANTA NOP
ODREDA I DOBROVOLJAKE VOJSKE JUGOSLAVIJE OD
31. MARTA 1942. OPERATIVNOM TABU NOP I
DOBROVOLJAKIH ODREDA ZA BOSANSKU KRAJINU ZA
VOJNA I POLITIKA DEJSTVA I EVENTUALNI NAPAD
NA LOGOR JASENOVAC1
31. mart 1942. godine
OPERATIVNOM TABU NOP I DV ZA KRAJINU
Dobili smo va dopis od 5. marta. U pogledu daljega rada dajemo
vam sljedea uputstva:.. 2
Smrt faizmu sloboda narodu!
KOMANDANT
NOP I DV Jugoslavije
TITO
P.S. Ispitajte mogunost eventualnog napada na koncentracioni logor u Jasenovcu, gdje je bilo oko 10.000 naih zatvorenika, a sada je
ostalo jo 1500 ivih drugova. Sve ostale su poubijali ustaki banditi.
Taj napad trebalo bi organizovati zajedno sa tabom iz Hrvatske, ali
tako da sigurno uspije.3
1 Arhiv VII, a. NOP, k. 2, reg. br. 18/2. Ceo dokument je objavljen u
Josip Broz Tito, Sabrana djela", tom deveti, Beograd 1979, str. 172.
2 Isputeno se ne odnosi na logor.
s Logor je bio veoma dobro branjen, a nisu postojali ni povoljni uslovi
da se napad uspeno izvede, s obzirom da splet reka, eljeznike pruge, neprijateljska uporita, broj iznemoglih logoraa (hiljade njih je trebalo brzo prebaciti na sigurno mesto) iako je bilo niiz inicijativa i pokuaja da se sa Kozare
i Psunja zajednikim akcijama taj zadatak ostvari. Vidi dok. br. 26.

Br. 79
DEPEA VRHOVNOG KOMANDANTA NOV I POJ JOSIPA
BROZA TITA OD 4. APRILA 1942. GODINE IZVRNOM
KOMITETU KOMUNISTIKE 1NTERNACIONALE DA SU
USTAE U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC
LOGORISALE 10.000 NAJBOLJIH SINOVA HRVATSKE1
Najstraniji koncentracioni logor u Hrvatskoj nalazi se u Jasenovcu.
U taj koncentracioni logor Hitlerov delat Paveli bacio je vie od
10.000 (deset hiljada) najboljih sinova Hrvatske. Sada je ostalo svega
hiljadu i po ivih ljudi, a svi ostali su bili podvrgnuti uasnim muenjima i ubijeni. Same ustae priznaju da je od poetka njihovog dolaska
na vlast u Hrvatskoj ubijeno do pet stotina hiljada ljudi (500.000), veinom Srba.
4. april 1942.
Valter2

Br. 80
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE ZAGREB OD 7.
APRILA 1942. GODINE O UPUIVANJU ORA VETMICA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
USTAKA
RAVNATELJSTVO

NADZORNA

SLUBA

URED

U S T A K I H REDARSTVA N E Z A V I S N E
HRVATSKE U ZAGREBU

I.
DRAVE

Br. U . Z . 12169/42-1.

Predmet:

ore Vetmi,
upuenje u logor.

1 A C K SKJ, fond CK KPJ, Kl, br. 1942/61. Depea je prevedena sa ruskog

i objavljena u Sabranim djelima Josipa Broza Tita, tom 9, s. 187.
2 Tada se Josip Broz Tito nalazio u Foi.
1 Arhiv VII, a. NDH, k. 172, reg. br. 36/3.

ODLUKA
- Na priedlog pod br. 270/42. sa strane Kotarske oblasti u DerventL
te nakon provjerenja svih odlunih okolnosti odreuje se prisilni boravak
u logoru nad osobom:
orem Vetmi, ro. u Donja Ljupljanici, star 75 god. teak
time da se gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Jasenovac.
Trajanje prisilnog boravka odreuje se 8 mj. tj. od 17. III. 1942
do 17. XI. 1942.
Izvrenje ove odluke povjerava se: Zup. red. obL u Brodu na Savi.
O tome obaviest:
1. Predlagau Kot. obi. u Derventi
2.
3.
4.
5.

Izvriocu Zup. red. obi. u Brodu na Savi

Logoru u Jasenovac uz 1 primjerak priedloga
Uredu II. radi oevidnosti -Ovouredskoj pismari --

6. Stranci
Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.
Datum 7. IV. 1942.
Upravitelj:
(Potpis neitak)
OBRAZLOENJE
Priedlog Kot. oblasti u Derventi valjalo je usvojiti i predmetni se
upuuje, budui je kao jatak etnika opasan za javni red i sigurnost,
u sabirni logor temeljem 1.2.5. Z.O. do 25. XI. 1941. broj CDXXIX-2101-Z-1941. 2

1 Na predlog Kotarske oblasti Derventa od 8. aprila 1942. g. u logor Jasenovac upueni su: ore Rai, a 15. aprila 1942. g. i Niko Ljei (Arhiv VII,
a. NDH, k. 174, reg. br. 54/7). A na predlog Ureda I UNS-a od 4. aprila 1942.
upuen je u koncentracioni logor Jasenovac Josip Goldtajn (Arhiv VII, a. NDH,
k. 169, reg. br. 29/9). A iz Novske Car Jela, roena 1892, majka 3 dece, uhiena
10.3. 1942. zbog sumnje da je potpomagala hranom i odjeom komunistikog odmetnika svoga sina Petra Cara.

Faksimil dokumenta br. 80

Br . 81
SPISAK 553 LOGORAA KOJI SU PISALI DOPISNE KARTE
IZ KONCENTRACIONOG LOGORA STARA GRADIKA
9. APRILA 1942. GODINE1
I. POSTA STIGLA IZ LOGORA STARA GRADIKA 9. 4. 1942.
Stiglo od

Reg. br.

A.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.'
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.

Abinum B. David
Abinum M. Heim
Abinum L. Salamon
Adanja Rudi
Ajeti Josip
Aler Ivica
Albahari A. Haim
Albahari J. Mavro
Aleksi Stevo
Alhabel Binko
Alhabel S. Isak
Altarac B. Albert
Altarac M. Albert
Altarac J. Avram
Altarac M. David
Altarac J. Haim
Altarac S. Haim
Altarac S. Haim
Altarac S. Isak
Altarac S. Izak
Altarac Jakob
Altarac M. Jakob
Altarac M. Jakob
Altarac S. Moko (Makso)
Altarac S. Jakob
Altarac Leon
Altarac Moric
Altarac A. Nisim
Altarac A. Salamon
Altarac A. Salamon
Altarac B. Samuel
Altarac Sumfoul
Ambroi Josip
Anhalzer Vladimir
Armuth Imbro
Atijas Cevi S.
Atijas E. Jakob
Atijas M. Jakob
Atijas I. Moric
Avani Vanda

643-V
513-V
223-V
10-V
41-V
248-V
636-V
620-V
784-V
615-V
57-V
371-V
179-V
692-V
516-V
175-V
108-V
108-V
102-V
102-V
279-III
65-V
398-V
609-V
1-V
129-V
E
41-V
903-V
903-V
2-V
120-V
34-111
5-III
288-V
240-III
323-V
295-V
591-V
2034

B.
41. Bakori Sofija
42. Bari Franjo
43. Baris Alter Ivan
1

1530
388-V
610-V

Jevrejski istorijski muzej Beograd reg. br. 2505 k. 25-7-2/7.

44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.

Baruch Azrijel Joefa

Baruch R. Moric
Ba Arnold
Bek Vilim
Begi Mustafa
Bele Miroslav
Beni Franjo
Benjamin Isak
Bergant Milka
Berger Hugo
Beli Mumin
Biheler Dragutin
Blass D. Marijan
Blaevi Josip
Blaekovi uro
Blum Emorik
Blhweis Veljko
Bolgar Benov Pavao
Borjan Lucija
Bosnar Darinka
Bonjakovi Danica
Bonjakovi Kata
Braun Dragutin
Braun Josip
Brdari Ana
Brako Helena
Breyer Oto
Brivec Juraj Alois
Brki Anto
Brkljai Jelka
Breder Milan
Bruker Julijus
Brzi Eva
Bubanj Herta
Bubanj Remigij
Buhalter Salamo Sulin
Burija Josipa
Butara Rezika
Bchler Zdenko

456-V
15-V
89-V
69-111
191-V
57-111
382-V
363-V
1724
33-111
165-V
E
441-V
322-V
15-V
678-V
241-III
203-III
219
617
1903
1905
298-V
309-V
1910
645
220-III
43-111
163-V
2051
?
211-V
1356
1532
E
218-V
1879
665
242-III

C.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.

Cerin Betika
Cobovi Franjo
Crnkovi Ivica
Cvjetanovi Branko
Cuzik Marija Margita
Cucurak Ivan
Cika Dragica
Cauevi Mustafa

1722
367-V
24-V
236-III
1897
69-V
217
104-V

D.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.

Daniti
Danita
Danon
Daniti
Danon
Danon
Danon
Danin

S. Rafael
A. Salamo
L. Albert
M. Salamo
D. Avram
I. Heskija
Josef
I. Majer

195-V
202-V
75-111
202-V
146-V
135-V
130-III
633-V

99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.

Demajo M. Mato
Demajo Salamon
Deutsch Bruno
Deutsch S. Vlado
Dimi B. Pajo
Dale Niko
uraevi Mara
Drener Jakob
Dugeni Slavko
Dvorak Dragica

95-V
593-V
56-111
912-V
2799-V
121-V
*885
182-III
210-V
1719

E.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.

Eckstein Leopold
Eckstein Vladimir
Eisenstdter Alfred
Eker Marija
Engel Friedrich
Engel Ignatz
Engel Maks
Engel Nikola P.
Ernst Bruno
Ernst Vilim
Ekenazi Avram
Ekenazi A. Joef
Ekenazi H. David

527-V
216-V
10-III
221
376-III
E
21-111
329-V
380-III
378-III
66-111
525-V
125-V

F.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.

Fein Adolf
Felde Stjepan
Feldmann iga
Fergaz Katica
Fetmann Bela
Filipovi Dragica
Filipovi Katica
Filipovi Ljubica
Filipovi Nevenka
Finci H. Bencion
Finci I. David
Finci S. Fredi
Finci Ing. Moise
Finci Salamon Sabetaj
Fink Konrat
Fischhof M. Ignatz
Flesch Hetman
Flesch Iso
Fluman Milan
Frank Dr. Saa
Freiweld L. Emil
Freund Milan
Freund Pavao
Fried Edo
Fried Izidor
Frkovi Vladimir
Fuchs Josip
Fuchs Josip
Frst Egon
Frst Zdenko

759-V
204-III
366-III
229
477-V
2038
2037
2052
2036
461-V
706-V
26-V
244-III
155-V
48-V
183-V
276-III
270-III
18-V
986-V
164-V
E
253-V
463-V
379-III
150-V
213-V
126-III
683-V
225-V

G.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.

Gaji Ljubomir
Gaji Rado
Gamulin Grgo
Gaon S. Avram
Gaon S. Moric
Gelb Maks
Gerson Boris
Gila Josip
Glass Dominik
Gojak Barica
Gojmerac Terezija
Goldberger Vilko
Goldstein Ing. Armin
Goldstein Sreko
Golub Albin
Gombo Pavao
Goriki Francika
Gottesmann Mavro
Grabor Hugo
Graan Katica
Graf Zlatko
Grbi Spasa
Grbi Franjo
Grkovi Josefina
Gross Oto
Gross Teodor
Gross Zlatko
Gross Zeljko
Graan Katica
Gruber Izrael
Grubii Katica
Goldberger Vilko

367-V
331-III
ll-III
162-V
96-V
297-V
178-V
361-V
371
1480
225
276-V
265-III
24-111
234-V
530-V
1555
291-III
180-V
2045
255-III
347-III
51-V
216
297-III
373
E
715-V
2045
451-V
1884
276-V

H.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.

Heimovi Josip
Hadelan Ivan
Haham Abraham
Hahn Branko
Haj o Geza
Hanek Marijo
Hari Teodor
Hecht Leopold
Hechter Ivan
Hedi Franjo
Heiligstein Blanka
Heinrich Alfred
Held Jakob
Hendler Herman
Henigman Andrej
Herceg Dragutin
Herceg Dragutin
Herman Bogomir
Herak Josipa
Herceu Andrija
Hess Rua
Hirsch Franjo
Hirschler Ivan
Hirschler Milan
Hirschl Leon
Heide Divna

335-III
91-V
137-III
384-III
303-V
18-111
88-V
315-III
750-V
243-V
1909
168-V
E
33-111
389-V
227-V
227-V
37-V
333
256-III
1902
207-V
14-111
216-III
HO-III
648

210.
211.
212.
213.

Hollnder Geza
Horvat Ivan
Hrg Anela
Horvat Vikica

174-V
70-V
630
1616

J.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.

Jaki Mato
JanCi Ljubica
Jakob Franjo M.
Jerkovi Josip
Jelii Blako
Jelai Juraj
Jovi Sofija
Jovii Boro
Jozanovi Ana
Jokanovi Tilda
Juroec Tonika
Juri Nikola
Jungwirth Ivo
Juki Fagica

335-V
653
305-V
257-III
341-III
355-V
222
73-111
1930
1449
644
46-V
282-III
114

K.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.

Kabiljo A. Avram
Kabiljo Iso Avram
Kabiljo J. Avram
Kabiljo Elijas
Kabiljo I. Ezra
Kabiljo A. Josip
Kabiljo J. Mento
Kabiljo Rafael
Kabiljo J. Rafael
Kabiljo Aer Salamon
Kabiljo Salamon
Kabiljo A. Samuel
Kaj on A. Albert
Kalaji Branko
Kalia Josip Ing.
Kardu Stefica
Karpi Dragutin
Kapri Emilija
Kaufman V. Ladislav
Katan M. Sardo
Katan I. Salamon
Katz Julio
Kavaj Greta
Kavari Stjepan
Kerpner Jakob
Kerpner Marko
Klai Marija
Klaji K. Evika
Kljaji K. Kota
Klein Geza
Klein Josip
Klein S. Leo
Klein Leon
Kleinhaus Emilija
Kneevi Aleks
Kneevi Helena
Koen Rafael Moric
Koen Josip

175-V
64-V
563-V
581-V
325-V
423-V
237-III
188-V
188-V
19-V
E
221-V
349-V
665-V
258-V
634
157-V
1470
20-V
94-V
159-V
675-V
1355
30-V
E
E
1357
600-V
541-V
601-V
289-V
537-V
26-V
667
40-V
675 ili 775
378-V
253-III

267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.

Kohen L. Zadik
Kohn Duka
Kolar Micika
Konrad Dr. Martin
Kolomonos Izk
Konforti Abraham-Miko
Kopelman Ing. Izidor
Koprivnjak Ivan
Korulanin- Katica
Korulanin Antea
Korian Lavoslav A.
Korsky Vladimir
Konovljev Viktor H.
Kovaina Dragan
Krakauer Salamon
Kremar Justina
Kresojevi Obrad
Kraus Alfred
Krinik Stjepan Muar
Kreff Markus
Krlievi Ahmed
Krvari Marijana
Kujuni Ankica
Kunorti mr. ph. Sadik
Kulberg Samuel
Kimorti Dr. Salamon

21-V
E
642
371-III
321-V
403-V
239-III
77-V
632
643
214-V
209-V
238-V
249-V
E
1889
318-III
E
370-V
108-V
96-V
1906
90
231-V
E
230-V

L.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
305.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.

Lebl Josip
Levi Jakob Teodorov
Levi Sadik Teodorov
Levi H. Avram
Levi Z. Zadik
Levi A. Jakica
Leimberger Elisa
Luburi Ljubica
Levi Zdenko
Lojen Marija
Ljubii Bartol
Levi Naci
Levi Jakob Moris
Levi Majer J.
Levi Izidor S.
Levi S. Izak
Levi Binko E.
Leicht Edit
Lau Vlatko
Laufer Eugen
Lang Samuel F.
Leli Ahmed
Lusner Ernest
Levi Samuel
Levi Zadik I.
Levi Mojsije Ing.
Lengfelder Otto
Levi Isak Jakov
Levi Rafael S.

E
193-III
623-V
97-V
54-V
1923
1896
259-V
670
31-111
130-V
710-V
546-V
E
544-V
387-V
29
E
83-111
238-V
103-V
140
29-V
543-V
245-III
88-V
28-111
612-V

M.
322. Mareek Hugo
323. Maoro Avram

310-V
E

324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
350.
351.
362.
363.
364.
365.
366.
367.
368.
369.
370.
371.
372.
373.

Maoro Moric
Maestro Moric Albert
Maestro Avram
Maestro Izak Josef
Maestro H. Izak
Maestro Moric Leon
Maestro J. Salamon
Maj lender Rudolf
Majer Stanko
Majstorovi Nikola
Malek Anica
Malnovi Duan
Malz Jakob
Mandi Boris
Mandi Dordana
Mautner Josip
Mattes Vanda
Meier Adam
Meisl Lavoslav Ing.
Melinac Marta
Metrovi Stevo
Mihajlovi Sinia
Milainovi Ljubica
Mili Danica
Milievi Dana
Milin arko
Milinkovi Luka
Milosavljevi Vukain
Miloevi Ante
Miloevi Risto
Montiljo I. Avram
Montiljo David Juda
Montiljo J. Hajim
Montiljo H. Isak
Montiljo J. Izidor
Montiljo Leon
Montiljo S. Nisim
Montiljo M. Salamon
Montiljo Sauso S.
Montiljo J. Sada
Montiljo S. Sabetaj
Morgestern Samuilo
Molt Jaremir
Mudri Josip
Musafija R. Monika
Musafija Salamon
Mller Ervin
Mller Fanika
Mller Paula
Mautner Dragan

772-V
166-V
324-V
45-V
548-V
338-V
549-V
65-111
2-III
174-V
1608
30-V
E
414-V
636
876-V
1667
127-V
920-V
669
391-III
772-V
1483
2039
1531
323-III
330-III
143-III
169-V
954-V
394-V
727-V
299-V
177-V
44-V
594-V
564-V
34-V
673-V
775-V
33-V
E
132-V
59-V
547-V
131-III
735-V
1482
1481
293-V

N.
374.
375.
376.
377.

Nemanja urica
Neumann Josip
Neumann Mirko
Novii Radmila

225-V
666-V
314-V
659

O.
378. Ozmo Iso
379. Ozmovi Sulejman
380. Ogorelac Vladimic

E
167-V
352-V

p.
381.
382.
383.
384.
385.
386.
387.
388.
389.
390.
391.
392.
393.
394.
395.
396.
397.
398.
399.
400.
401.
402.
403.
404.
405.
406.
407.
408.
409.
410.
411.
412.
413.
414.
415.
416.
417.
418.
419.
420.
421.
422.
423.
424.
425.
426.
427.

Pfeifer Aleksandar
Pfeifer Dragan
Poglar Ivan
Petrovi Matilda
Pardo Nisim
Pinto Avram
Poljokan Moo Levi
Pinto H. Benjamin
Papo Ing. Josip
Pavlovi Nedelj ko
Peri Dr. Leon
Paredo Sabetaj
Perera Moric Mio
Papo A. Josef
Pfeifer Gustav
Pfeifer Ignac
Perera Albert Izak
Perera A. Mosko
Perl Izak
Papo Juda
Pataki Marija
Pollak Aleksander
Pesah M. Leon
Popovi B. Sreto
Pfeifer Slavko
Pragor Mirko
Pardo M. Avram
Papo M. Izrael
Papo H. Markus
Palfi Ljudevit
Perera Elija Izak
Papo S. Avram
Perera Moric Izak
Papo J. Jakob
Petrenj Ada
Pejnovi Nikola
Paalji Hilzo
Papo M. Izidor
Papo Izidor
Pardo Sabetaj
Pojski Salih
Posagi A. Salih
Pelcl Elza
Pachl Jalka
Palfi Ankica
Posti Katica
Perii uro

106-III
E
858-V
664
281-III
191-III
342-V
58-V
235-III
334-III
224-V
557-V
621-V
634-V
109-III
107-III
162-III
559-V
134-III
389-V
1878
135-III
377-III
166-V ili 786
686-V
17-V
611-V
400-V
201-V
216-III
146-III
302-V
141-III
642-V
220-V
458-V
120-V
613-V
613-V
556-V
107-V
254-III
218
220
640
1529
ovaj je bez ozi

428.
429.
430.
431.
432.
433.
434.
435.
436.
437.
438.
439.

R.
Rosenberg S. Alfred
Redefovi Josef
Rosenwasser Viktor
Rajtarevi Terezija
Reiss Stefan
Rupi Rua
Romano A. David
Romano S. Izak
Radii Terezija
Reiss Ing. Iso
Radoevi Miko
Reichert Dragutin

252-III
117-V
737-V
1904
383-V
1716
419-V
374-V
1023
243-III
60-111
280-III

440.
441.
442.
443.
444.
445.
446.
447.
448.
449.
450.

Rothmller Bramiko
Richter Zeljko
Rosenberg Leopold
Radi Ljubica
Radoevi Zofka
Ribari Ankica
Rupi Fanika
Reiss Herman
Rotter Villim
Rosner Zlata
Romano S. Moric

658-V
114-111
732-V
1533
1609
1556
654
173-V
307-V
1911
294-V

S.
451.
452.
453.
454.
455.
456.
457.
458.
459.
460.
461.
462.
463.
464.
465.
466.
467.
468.
460.
470.
471.
472.
473.
474.
475.
476.
477.
478.
479.
480.
481.
482.
483.
484.
485.
486.
487.
488.
489.
490.
491.
942.
943.
494.
495.
496.
497.
498.
499.

Susovi Ljubica
Sudi Eva
Sudi Marija
Suci Milka
Spilar Viktor
Spiler Herman
Soovi Zirija
Sorger Albrecht
Sonntaki Dragutin
Sonnenchein andor
Sonnenchein Hugo
Sonnenchein Filip
Sonnenfeld Nikola
Sohr Pavao
Sohr Izidor
Singer Ignjo
Singer Ing. Ernest
Serdar Stefica
Seiinger Milan
Savski Marija
Savi Milan
Settler Radivoj
Saraji Ivan
Saboreki Ivan
Salom Makso
Salaj Vera
Sabljak Ivan
Scheyer Vilko
Schlesinger Herman
Schonwald Robert
Schlossberger Too
Schwarz Milan
Schmidt Josip
Schwarz Zdenko Jakob
Schwarz Boo
Schlesinger Makso
Schlesinger Jakob
Schwarz Vlado
Schnetrepel David
Schoyer Moric
Schulhof Boidar
Schever Zdeko
Schwarzenberger Boris
Schwarz Oskar
Schwarz Heinrich
Spoljari Bora
Smukler Silvio
Stein Armin
Stern Aleksandar

641
1914
1920
666
382-III
381-III
390-V
235-V
181-V
96-111
E
244-III
lOO-III
201-III
385-III
99-111
266-III
1723
205-III
668
813-V
375-III
320-V
360-V
200-V
1901
241-V
9-III
562-V
bez oznake
62-111
89-111
E
l-III
296-V
206-V
205-V
132-III
155-III
E
424-V
259-III
281-III
165-V
219-V
1614
198-V
282-V
208-V

500.
501.
502.
503.
504.
505.
506.
507.
508.
509.
510.
511.
512.
513.
514.
515.
515.
517.
518.
519.
520.
521.
522.

Stanojevi Milan
Stern Vlatko
Stani Slavko
Stern Hinko
Stern Lavoslav
Stern Adolf
Steiner Vilko
Straus Mato
Steiner Ruica
Stefanovi Ljubo
Stern Petar
Stiploek Rezika
Stojkov Vida
Spiek Josip
Spalj Milan
Skrablin Leopold
Skiljan Marija
Skari Juraj
Serk Kubalo Razimir
Segvi Zlata
Sart Terezija
Sagi Ljubica
Stefanac Anica

523.
524.
525.
526.
527.
528.

Tremi Emil
Trautman Franjo
Trautman F. Branko
Tomljanovi S. Miton
Teskeredi M. Ahmed
Teidl Ing. Josip

817-V
182-V
38-V
213-III
304-V
306-V
101-III
383-III
658
430-V
185
661
1900
336-III
250-1II
359-V
1603
196-V
355-III
2041
1476
213
2040

T.

U.
529. Ungar Zvonimir
530. Ungar Rudolf

188-V
389-III
639-V
785-V
bez oznake
386-III
151-V
865-V

531.
532.
533.
534.
535.
536.
537.
538.
539.
540.
541.
542.
543.
544.
545.
546.
547.

V.
Verun Stefica
Viskovi Miho
Vlah Josipa
Voanek H. Bruno
Vraari Stefica
Vueti Ivo
Wolner Ivo
Weiss Zlatko
Weidman David
Weiss Terezija
Weiss Mirko
Weiss Izidor
Weiss Dezidor
Weiss Adolf
Weiler Hinko
Weinstein Oskar
Wolfansohn Beno

1924
91-V
1595
28-V
660
56-V
763-V
428-V
230-III
1898
433-V
144-III
872-V
95-111
217-V
39-V
105-III

548.
549.
550.
551.
552.
553.

Z.
Zec Mijo
Za j t Ignac
Zjali Nikola
Zlati Lidija
Zlatkovi Vukain
Zrinjak Pavao

20-111
628-V
234-III
1605
888-V
247-V

IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 9. APRILA 1942. SAINJEN U

NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOJEM VOJISLAV
PRNJATOVIC GOVORI O SVOM BORAVKU U
KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC1
ZAPISNIK
Od 9. aprila 1942. g.
SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU
PRNJATOVIC VOJISLAV, rod. god. 1904, 2 avgusta, u Sarajevu,
otac Maksim, majka Marica, rod. Mitrievi, rastavljen od ene, po zanimanju sekretar Trg. komore u S a r a j e v u , . . . . Stigao' je iz logora u
Jasenovcu preko Zemuna 31. marta o.g. Zamoljen da iznosi sve svoje
doivljaje od poetka rata i da kae istu istinu. Gospodin Prnjatovi
je izjavio:
22. decembra, u ponedeljak posetili su upravnika policije Tolja,
dr. Savo Besarovi, advokat iz Sarajeva, i Hamdija Aganovi lan Ulema medlisa u Sarajevu. Oni su izloili Tolju moj sluaj i konstatovali,
sa dokazima, da sam nevin i uopte ispravan ovek, i na osnovu toga
traili da budem puten na slobodu. Tolj je priznao da iako moe biti
da sam nevin, ali mu nije mogue da me pusti na slobodu, jer sam,
kako ree, stasit i reprezentativni pa ako danas nisam kriv, svakako u
biti kriv prekosutra. Osim toga rekao je, da sam uhapen po viem nalogu i da me mora odpremati u koncentracioni logor.
Istoga dana navee izveli su me iz elije i otpratili na elj. stanicu.
Bilo nas je 62 mukarca Srbina i 9 ena Srpkinja, te oko 140 devojaka.
Razume se da smo bili pod jakom straom. Bila je duboka no kad su
nas sve strpali u 4 vagona teretna. Vagone su zatvorili i plombirali. Pre
odlaska voza jedan ustaa nam je proitao nalog da nas kao etnike
i etnike jatake sprovede u logor" u Jasenovac. Voz je krenuo i mi smo,
onako zatvoreni u plombiranim vagonima putovali dva dana i dve noi.
Za celo vreme nikako nismo primili ni hranu ni pie, niti je uopte bilo
mogue doi u bilo kakav kontakt sa spoljnim svetom. Nudu smo vrili
u samom vagonu i to i mukarci i ene, bez zaziranja. Na 24. decembra
u 9 sati izjutra stigli smo na stanicu u Jasenovac tu su nas doekali
ustae, svi u talijanskim uniformama, davno bivi emigranti. Kako smo
izlazili iz vagona odmah su nas stali tui kundacima. Poredili su nas
u red i odveli najpre u ustaki tabor", koji se nalazio u samom mestu
Jasenovac. Posle su nas postrojili u dvoritu stigla je, kratko vreme za
nama, i jedna grupa od 19 ljudi iz Zagreba. Po spoljnom izgledu mora
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.

da su bili mahom kolovani ljudi. Tako smo se u tom dvoritu nali:

odvojeni u tri grupe. U jednoj smo bili nas 62 sarajevska Srbina, 140
Jevreja u drugoj grupi, i u treoj onih 19 zatoenici iz Zagreba. Ovih
9 ;ena, koje su stigle s nama iz Sarajeva odvojili su od nas jo na stanici i odveli ih, koliko smo kasnije doznali u Staru Gradiku . . . .
Dva dana iza toga 25 i 26. decembra zbog katolikog Boia nije
bilo rada, pa nam je to u onoj novoj muci doao kao neki mali jadni
odmor. Na 25. decembra, dakle sutra dan po naem dolasku stigla je
jedna grupa zatoenika Srba iz Pakraca. Od njih je 36 poubijano odmah
pri dolasku u tabor" . . . Ubijanja u masama vrena su obino pred
zgradom uprave logora, koja je udaljena od nae barake, oko 500 metara. . . .
Ubijanja u masama najvie su vrena na samom groblju. Posle
25. decembra pa sve do kraja januara stizale su u logor iz dana u dan
iz raznih mesta u Hrvatskoj pojedine grupe zatoenika, bili su to uglavnom Srbi, donekle Jevreji a bilo je neto Hrvata i Muslimana. Meutim, ustae su se drale principa da u logoru ne sme biti vie od 1000
zatoenika, jer se samo toliki broj mogao redovno uposliti. Koliko su primili zatoenika razume se, daleko vie, ustae su ih bilo prilikom
dolaska bilo dalje od vremena do vremena likvidirali". One grupe, koje
sam malo pre spomenuo gotovo od reda su poubijane pred zgradom
uprave logora odmah po dolasku i to uglavnom na groblju. Poto bi ih
pred zgradom uprave poredali, kako sam i naveo i za nas, povezali ih meusobno icom za ruke i odvezli ih na groblje. Tu su morali da legnu
potrbuke u ve ranije iskopane jame1 duge od 100 do 200 metara, iroke 2 metra a duboke samo 50 santimetara, radi tehnikog podvodnog
terena. Zatim bi ustae uzeli drvene maljeve i sekire . . . To se dogaalo
svakog dana od 25. decembra do kraja januara. Neznam tano koliko je
na ovaj nain ljudi pobijeno ali prema prikazu grobara" negde izmeu
3000 do 4000 hiljada l j u d i . . .
Drugi nain likvidiranja" vrio se kako sam rekao od vremena do
vremena, da bi se logor ispraznio. Tako likvidiranje se vrilo prilikom
tzv. nastupa" (zbor). Ja sam doiveo tri takova nastupa". Na 1. januara o.g. popelo se brojno stanje Srba u jasenovakom logoru na oko
450 ljudi. Zajedno sa ostalima bilo nas je svega oko 1.100. Novi su
transporti pripremani, i logor je trebalo isprazniti. Ujutro 2. januara
nareen je bio nastup" zatoenih Srba. Kad smo se poredali pred barakom doli su ustae i stali probirati zatoenike. Odvajali su ih u posebnu grupu. Ovoga puta su odabrali 65 Srba i to mahom starijih kao
i onih, koji su im se uinili malo sposobni za rad. Ti su bili odreeni za
likvidiranje" tj. pa ubijano na groblju. Uasan je, nepodnosiv, i nikakvim reima neopisiv oseaj, koji obuzme oveka, kada je u nastupu", iz koga se vade rtve likvidiranja". Svakog trenutka moe za
svakoga od ovih u nastupu" biti odabran. Jedva sam se oporavio od
tog prvog nastupa, kad na 3. januara ponovo nas pozvali na nastup i
odabiranje, tada je opet odvedeno 140 Srba, povezanih icom na groblje.
Tom prilikom se stvaraju uasni prizori, o kojima ne trebam ni da govorim, jer se mogu zamisliti. Od onih koje sam znao odabrani su i ubijeni 3 januara Vojo Eri, trgovac iz Sarajeva, Jovan Beir, pukovnik

u penziji, te Milutinovi i Ruli kovai iz Sarajeva. Te sam upamtio,

jer su samnom doli u grupi iz Sarajeva 2 ...
Sredinom januara sazvan je nastup" svih zatoenika iz logora,
oko 1000 ljudi, veinom Srba. Tom prilikom Paveliev poverenik za
logor, ustaki satnik Vjekoslav Luburi, lino izvrio je selekciju zatoenika, koje je trebalo poubijati. Svaki je zatoenik morao lino da stupa
pred njega i da mu kae svoju profesiju. Iza mojih lea stajao je jedan
stari iskusniji zatoenik, koji mi je apnuo da izjavim da sam neki zanatlija. Odmah sam shvatio o emu se radi pa sam ga posluao. Kako
znam voziti auto, prijavio sam da sam auto mehaniar. To mi je ovaj
put spasio ivot, jer je Luburi odvajao sve one koji su mu se inili
nesposobni za rad, zatim odreda trgovce, inovnike i drugu inteligenciju,
dakle one, ije profesije nisu mogle biti korisne za rad koji se obavlja
u logoru. Toga je dana Luburi odabrao preko 280 ljudi, koji nisu odvedeni na groblje, nego su prebaeni u bivi stari jasenovaki logor Krapje,
gde su istoga petoga dana poubijani. Pored tih masovnih ubijanja redala su se iz dana u dan i pojedinana ubijanja kao redovna i uobiajena pojava iz prostog razloga, to je smrt bila jedina kazna za bilo koji
pa i najsitniji prestup zatoenika (za ukradeni jedan krumpir, kukuruz,
makar i nehotiki neposluh, itd. jedino ako su bili zatoenici, zbog iznemoglosti, pokleknuo ili pao u radu a nije se odmah digao smesta bi
mu pristupio koji ustaa i ubio g a ) . . .
Postoji u jasenovakom logoru jo jedno ubijanje u masama. To
je ubijanje bolesnih zatoenika. Teki bolesnici, i ako su tano znali ta
ih eka nisu mogli izbei a da ne traq pomo lekara u ambulanti ili
bolnici. Nakon 1015 dana obino se u bolnici nakupi do 100 ljudi do
smrtno namueni, iznemogli i drugih tekih bolesnika. Kad ih se tako
veliki broj nakupi dou obino pred vee ustae, izbace bolesnike iz
bolnice i poubijaju bodeima, maljevima i sekirama, kad god pred samom bolnicom, kadkad na groblju . . . Ovom prilikom napominjem, da
od druge polovice marta od kada su nastupile velike poplave u Jasenovcu, koje su poplavile i groblje i deo baraka u logoru, ne sahranjuju vie poubijane nesrenike u zemlju, nego ih spaljuju u ciglani.
Zadnje grupe, koje su prije moga odlaska iz logora dole iz Brkog, Tu* Poetkom jeseni 1941. ustae, na temelju spiska dostavljenog od pete
kolone i izraenog u Gestapou hapse prvu grupu komunista u Sarajevu: Zoru
Nikoli (i njezinu staru majku Persidu), Dragicu Vukovi, Mirku Kurili i njezina
dva brata Jovana i Dragana, Danijela Danka Ozmu, akademskog slikara
i njegovu sestru Hanu, Antu i Vida Miloevia, Sulju Osmanovia, Lulu Frkovia,
Bertu Papo, dr Antu Bonjakovia, advokata i simpatizera KP, Drakovia, Veru
Sui, Mariju Zagorac sa dva sina: Toni ja elektriara i Rudija, mehaniara, Mariju Blaek, domaicu, Ciliku Hajnrih, krojaicu, njezina mua Alfreda Hajnriha,
soboslikara, Josipa Simunovia Bracu", Rudolfa Hopeka, krojaa, a inae
prvaka Balkana u rvanju, Asima Loia, krojaa, ing. Branu Jovanovia, Jovu
Tucu, radnika, Seku Krnetu, Vinju Hubenek, uenicu od 15 godina, Bjanku
i Blanku Papo iz Travnika, Miju Sunaria, Tonku Dimi s muem Muslimanom,
Milana Bulata, limara, Rifata Kredelia, studenta tehnike, Konstantina Krnetu,
Jusufa Pilipovia, radnika duhanske tvornice i mnoge druge.
Tada je bilo pohapeno oko 250 aktivista NOP-a i patriota.
Taj je veliki transport sarajevskih komunista i antifaista otpremljen sa
eljeznike stanice 16.9.1941. godine,
(dr Nikola Nikoli, n.d., str. 292).

zle, Doboja i Dervente spaljene su tamo u ciglani, poto su prethodno

veim delom zadavljeni icom oko vrata.
Sto se mene lino tie i mog ivota u logoru do odlaska, ja sam
posle dva dana katolikog Boia, t.j. 27. decembra, bio odreen kao i
ostali, na rad. U poetku sam radio na spoljnim radovima. Radilo se od
7 sati ujutro do 7 sati navee. Jedino u podne za vreme ruka ima sat
odmora. Ruak se dobija napolju bez obzira na vreme i ciu zimu. Mislim da ne treba ni da pominjem kako je hrana slaba: izjutra samo kadkada ajnpren" supa bez masti, za ruak supa od pasulja ili kupusa bez
ikakvih zaina, a na veer redak pasulj ili kupus, ili neoguljeni kuhani
krumpir. Hleba nisam ni video sve do 22. marta. Od tada smo dobivali
dnevno etvrt kukuruznog hleba (200 grama).
Ja sam od 27. decembra do 19. januara radio na prenosu i podizanju novih baraka. Naravno nisam imao rukavice, koje su mi oduzeli po
dolasku u logor, pa sam kroz celo vreme ove uasne zime za vreme koje
je temperatura padala do 33 stepena ispod nitice, golim rukama prenosio teki drveni i gvozdeni materijal. Od toga sam imao na rukama
7 rana, koje mi dugo vremena nisu mogle zaceliti, a nisam se smeo
potuiti i potraiti leka, jer bi to lako moglo znaiti sigurnu smrt.
19. januara nareeno mi je da trebujem eksere u fabrici lanaca,
u kojoj su takoe radili zatoenici. Dok sam se tamo bavio naiao je
ustaki porunik Koji, nadzornik lanare. Ja sam mu pristupio na vojniki nain, kako nam je bilo propisano, i zamolio ga da me primi u
fabriku kao automehaniara. U toj su fabrici, naime, bile istodobno, automehaniarske, kovake, potkivake, bravarske, limarske, tapetarske, pukarske, stolarske, kolarske i elektro-mehaniarske radione. Koji je bio
toga dana sluajno dobre volje, pa mi je uvaio molbu i naredio da me
odmah prevedu sa spoljnjeg rada u fabriku. Uveren sam da tome premetaju imam zahvaliti, to sam ostao u ivotu, jer sam u jeku najvee
zime i mrazeva preao sa spoljnih u unutranje radove u samu fabriku,
gde je, razume se, ipak bilo ugodnije i toplije nego napolju. Najpre kao
mehaniar, a zatim kao kova, radio sam u fabrici sve do 26. februara.
Od toga dana preveden sam na sasvim drugi postupak, zajedno sa jo
12 svojih drugova, sa kojima sam sada stigao u Beograd . . . Jo krajem
januara prenela se odnekud logorom vest, da e logor posetiti neka specijalna komisija. Brzo se pokazalo da je ta vest tana, po tome to je
izdato nareenje, da se hitno podigne 6 baraka nemakog sistema, za
stanovanje zatoenika i 2 barake za ambulantu i bolnicu. To je i izvreno do poetka februara i svi su zatoenici premeteni iz starih beskrajno nehigijenskih baraka u nove lepe barake sa boksovima. Pristupilo se temeljitom ienju logora, samih zgrada i prostora oko njih,
sreivanju magacina i materijala, tq ienju i ureivanju samih zatoenika. Iako je bio prekratak rok dolaska komisije radilo se poslednja
dva dana pred sam dolazak i dve noi besprekidno, najzad, 6. februara
stigla je u logor meunarodna komisija u kojoj su bili zastupljeni Nemci,
Italijani, dva katolika svetenika u ime Vatikana, Maari, te predstavnici Hrvatskog i Srpskog crvenog krsta. Pored njih, bilo je u komisiji
10 ustaa iz vodstva ustakog pokreta, meu njima i mladi Kvaternik.
Komisija je, naravno, zatekla onako preureen i ist logor u savrenom

redu. Da bi komisija stekla uverenje kako se u fabrici lanaca, u kojoj

smo radili, radi dobro i kako radnici dobro izgledaju, uprava je za taj
dan dovela sa slobode 15 kvalifikovanih, dobro ugojenih majstora, obu-

Granik jedno od mesta na kojem su ustae masovno ubijale i bacale

u reku jasenovake logorae.

Kua Pere Vukia u Gradini bila je kua uasa" u koju su ustae

zakivale i zazidivale ive jasenovake logorae.

kla ih u zeleno radniko odelo i stavili im na levu ruku belu traku sa

brojevima, kao i ostalim zatoenicima. Oni su davali dobar utisak sveih
i zdravih ljudi, iji je refleks pao i na ostale zatoenike u fabrici. Pre
dolaska komisije svi sma dobili nareenje da ne smemo nita govoriti
sa lanovima komisije. Ako bi nas koji lan zapitao kako se zovemo,
imali smo da odgovorimo samo ovo: Ja sam zatoenik broj 452" (to je
bio moj broj). Ako bi lan komisije zatraio jo kakve podatke od zatoenika, on je mogao da odgovori samo ovo: Izvolite se obratiti na logorsku pisarnu". Ako bi ko drugaije postupio, reeno mu je da e biti
streljan. Dan pre dolaska komisije ureena je" i ambulanta i bolnica.
Svi dotadanji stvarni bolesnici, bilo ih je oko 100, izvedeni su i poubijani pred samom bolnicom, maljevima i bodeima, kako sam to ve prikazao. Veina nas je to ubijanje videla prolazei u blizini toga stratita
poslovno. Meutim, naroitu nau panju to nije privuklo, jer je kako
sam ve rekao, to bila esta pojava. Nikome nije ni padalo na pamet
ni da pogleda na onu stranu a kamoli da se zadri, jer bi to znailo
gotovo sigurno da e i njega odvui na stratite i ubiti.
7. februara na vee pozvano nas je 13 zatoenika u logorsku pisarnu,
gde su nam zatraili neke podatke. Tom su nam prilikom dali da naslutimo, da bi smo mogli eventualno biti puteni kui. Drugo nam nita
nisu rekli. Od toga dana pa do 26. februara vrio sam i dalje posao kao
i ranije. Tek 26. februara, na vee reeno nam je da od tada dobivamo
punu potedu od rada. To je proitano u dnevnoj zapovesti. Od toga
asa postali su ustae prema nama nekako blagonakloni i predusretljiviji i govorili nam da emo nekuda otii, ali nisu nam rekli kamo. Sve
do polaska iz logora, 30. marta, nismo nita radili, dobivali smo dvostruku porciju hrane i omogueno je da se peremo i uopte da budemo
isti. Oigledno zato da bismo pristojno izgledali kada napustimo logor.
Tek 27. marta proitano je u dnevnoj zapovesti da se nas trinajstorica
moramo do 30. marta oistiti i urediti, reeno nam je da toga dana
putujemo.
Dovreno:
SASLUAO I OVERAVA:
Branko Straevi, s.r.
Zapisniar:
Stana Tepavac, s.r.
Vojislav Prnjatovi, s.r.

71?

Br. 83
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 9. APRILA 1942. SAINJENOG U
NEDIEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOME STEVO SIMI
GOVORI O SVOM BORAVKU U KONCENTRACIONIM
LOGORIMA GOSPIJASENOVAC1
Z A P I S N I K

Od 9. aprila 1942. god.

SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU P. P.
Pristupio je Simi Stevo, zemljoradnik iz Pepelinja, optina Hrastovnika, sreza Petrinja, star 44 godine, sin pok. Jovana i pok. Marije
roene Taji, oenjen, otac dvoje dece,... koji je nakon opomene na
iskaz istine, iskazao sledee:
Kada smo na 10. jula 1941. god. izali iz sudskog zatvora doekala
nas je pred zgradom gradska policija uhapsila nas povezala oduzela nam
sav novac, koji smo imali i predala nas sreskom naelniku koji nas je
stavio u zatvor.
U zatvoru sreskog naelnika bili smo do 27. jula 1941. god. za koje
vreme nije nas nitko uopte sasluavao.
Na 27. jula 1941. god. oko 7 sati uvee izvedeni smo iz zatvora
sreskog naelnika, povezani i potom pripojeni jednoj grupi Srba seljaka
iz glinskog sreza, koji su se nalazili internirani u dvoritu osnovne kole
u Petrinji. Tada su nas sve skupa ustae i domobranci tukli kundacima
i volovskim ilama u dvoritu osnovne kole. Posle toga poveli su nas
povezane iz dvorita i vodili nas na elj. stanicu u Petrinju Usput do
elj. stanice, morali smo pevati pesmu Spremte se spremte etnici",
a ustae koji su nas pratili tukli su nas . . . Isto vee ukrcani smo svi
skupa u dva teretna vagona i otpremljeni u Gospi, u logor. Na 28. jula
1941. stigli smo u Gospi gde su nas na elj. stanici doekali i preuzeli
ustae iz Gospia. Kada su nas vodili od elj. stanice do kaznione u
Gospiu silili su nas da opet pevamo pesmu Spremte se, spremte etnici", te jo neke druge srpske pesme. Mi smo morali pevati, a ustae
su nas tukli. Frankovaka rulja u Gospiu je to gledala i odobravala...
Sutra dan na 29. jula 1941. god. svi oni koji su samnom doterani
iz Petrinje u Gospi, osim mene, te Koljevi Milana, Nikoli Jove, ReIji Zivka i Sabli Jovana, povezani su i po ustaama odvedeni u Velebit. O njihovoj sudbini vie se nita ne zna. Sigurno je da su svi u Velebitu ubijeni.
Svaki dan odvodili su ustae u Velebit po dva transporta Srba iz
kaznionice u Gospi. Jedan transport odvodili su pre podne, a drugi po1

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6 / 1 .

sle podne. U svakom transportu bilo je oko par stotina Srba. Koliko god
ih je dnevno iz kaznionice u Gospiu odvoeno u Velebit, toliko ih je
novih pristizalo u Gospi iz svih krajeva. Svaki dan su ustae sve one
Srbe, koje su odredih za transport u Velebit postrojili u dvoritu u
redove, povezali ih vrsto icom dva po dva, zatim sve zajedno vezali
sa jednim dugakim lancem i tako ih onda odvodili. O odvedenima u
Velebit nije se nikada nita saznalo . . . Ja sam se spasavao na taj nain,
da sam svaki put, kada bi morao da idem u transport za Velebit, sakrio
se za neke daske u avliji i izaao potom onda, kada je transport otiao.
Tako su se spasavali od smrti u Velebitu i napred navedeni Kalani,
Miklo, Relji i Sabli. Poznato mi je da je ovako sa jednim transportom odveden u Velebit i episkop iz Plakoga Trlaji Sava sa jo nekoliko svetenika, koje ne poznajem. Znam isto, da je odveden iz Gospia
u Velebit i Crvenica, bivi narodni poslanik za srez ludbreki, te profesor Sabli Pero iz Karlovca. Imena ostalih koji su odvedeni u Velebit
ne znam.
Strau u kaznioni u Gospiu drali su ustae i policija. Postupak
prema nama bio je vrlo lo. Ustae su Srbe dnevno tukli sa kundacima,
tapovima i volovskim ilama. Jedno jutro ustae su doveli u eliju u
kojoj sam se nalazio osam Srba iz Gospia, meu kojima i tri brata
prezimenom Poua. Nas je u eliji ve prije toga bilo 18. Kada su ustae
uli u eliju sa ilama i tapovima i sve nas od reda tukli, a po doteranim Srbima iz Gospia jo su osim toga gazili nogama, te im upali kosu.
Bilo je sluajeva klanja Srba u samoj kaznioni. Tako sam ja jedne
veeri vidio, kako su ustae izneli iz jedne elije dvojicu Srba, koja su
prije toga u eliji zaklali. Jednog Srbina ubili su iz puke kod esme u
avliji, pa su i toga istodobno izneli mrtvog iz kaznione. Sa ovom trojicom
mrtvih izveli su i jednog ivog, te ih sve zajedno automobilom nekuda
odvezli.
Hrana u logoru u Gospiu bila je vrlo loa. Dobivali smo na dan
samo orbu od pasulja i pare hleba od 250 grama i nita vie. Meutim,
niti to nismo dobij ali svaki dan, ve esto puta samo na drugi ili trei dan.
Srba je bilo u kaznioni obino oko 2.000 do 3.000, a od toga 200
do 300 ena i dece.
Strau u kaznioni drah su kaznioniki straari i ustae iz Gospia
i okolice. Upravnik kaznione, kom ne znam ime, kao i kaznioniki straari, bili su prema nama uvek korektni, dok su ustae nad nama vrili
strano nasilje. Niti jednog ustau ne znam poimence.
Na 21. avgusta 1941. god. odpremljeni smo iz Gospia u Jastrebarsko, jer je u Gospi tih dana dolazila talijanska vojska. Nekoji Srbi
odpremljeni su sa transportom dan ranije.
U Jastrebarskom bili smo smeteni nas 185 Srba u podrum
prestolonaslednikova dvorca, dok su ostali Srbi iz Gospia direktno odpremljeni u logor u'Jasenovac. Zidovi, Hrvati i enske bih su smeteni
na prvom spratu iste zgrade, te po avliji. Strau nad nama drali su
ustae, koji su s nama vrlo loe postupali. Mnoge su tukli tapovima....

Na 1. septembra 1941. god. mi Srbi i idovi odpremljeni smo u logor u Jasenovac, a u Jastrebarskom ostali su iza nas idovi i Hrvati,
te enske.
U Jasenovac smo stigli na 1. septembra 1941. god. nas 180 Srba
u dva zatvorena teretna vagona, te nekoliko stotina idova u posebnim
vagonima. Taj dan smo u vagonima i noili.
Sutra dan na 2. septembra 1941. god. preuzeli su nas ustae iz
Jasenovca, postrojili nas u red dva po dva i to Srbe napred, a idove
otraga, te nas tako vodili u logor. Usput su nas tukli kundacima, psovali
nam srpsku majku i kralja Petra, te od nas zahtevali da pevamo neke
srpske peme. Nitko nije pevao, jer su ve svi bili iznureni, i ustae su
za to i dalje tukli kundacima sve do samog vagona. Mnogi su putem
padali pod udarcima ustaa.
Samnom su tada dopraeni u Jastrebarsko, a odatle dalje u Jasenovac meu ostalima: Paunovi Nikola, sreski kolski nadzornik iz Vrginmosta, Martinovi Branko, uitelj rodom iz Petrinje, ali ore, uitelj iz Srema, Paunovi Sinia, uitelj iz Sida. Svi su oni bili rezervni
oficiri. Doli su kao ratni zarobljenici iz Nemake, a ustae su ih uhvatili u Zagrebu i dopremili u logon u Gospi.
U Jasenovcu smeteni smo u logor, koji je podignut na jednoj livadi udaljenoj oko 2 i pol km, zapadno od elj. stanice u Jasenovcu.
Kad smo doli tamo, nali smo jo nekoliko stotina Srba, koji su nekoliko
dana pre nas doterani tamo direktno iz Gospia. Sve nas Srbe strpali su
ustae u jednu veliku baraku, a idove u drugu. U ovim barakama ostali
smo do 14. novembra 1941. god. kada su se barake morale isprazniti,
jer je nadola voda. Mi smo tada premeteni u drugi logor koji se nalazi u ciglani Ozrena Baia, posednika iz Jasenovca.
Za vreme naeg boravka u ovim barakama morali smo izvoziti
zemlju na nasip na reci Lonji. Svaki dan, pa i nedelj om bili smo zaposleni od jutra do mraka. Svaki dan smo dobij ali dva puta pasulj sa
krumpirom, te kadkada hleba. Pasulj nije bio nikada zainjen, a esto
puta ni osoljen.
Ustae, koji su nad nama drali strau dok smo radili na nasipu,
zahtevali su od nas, da vie taaka zemlje naveemo na nasip, nego to
smo to mogli. Kada nismo mogli da udovoljimo njihovom zahtevu, onda
su nas oni tukli kundacima i tapovima. Redovno su nas tukli svaki
dan. Ja sam lino radio na lonjskom nasipu samo dva dana, jer sam
posle toga odmah bio zaposlen u kuhinji, ali mi je postupak ustaa prema
Srbima, koji su i dalje radili na nasipu, vrlo dobro poznat, jer sam im
ja svaki dan nosio hranu . . .
Ustaki oficiri tada su povremeno dolazil da obiu nasip, pa su
pojedine Srbe, koji su tamo radili tukli sa tapovima, a osim toga pucali
su u njih iz revolvera, pa su neke i ubili, a neke ranili. Ja* sam to na
vlastite svoje oi gledao.
Na 14. novembra 1941. god. ispranjene su barake u kojima smo
do tada boravili i mi smo premeteni u logor koji se nalazi u ciglani
Ozrena Baia, a koji je udaljen oko 3 km od barake u kojima smo do
tada boravili. Jedan deo Srba iz ovih baraka premeten je u ciglanu,
jedan dan ranije, t.j. na 13. novembra 1941. god., a partija s kojom sam

ja premeten premetena je na 14. novembra 1941. god. Srbe koji su

premeteni u ciglanu na 13. novembra 1941. god. ustae su uz put ubijali dok nas koji smo premeteni na 14. novembra nisu ubijali i to zato,
to su se tu nalazili Srbi, koji su uglavnom bili zaposleni u kuhinji i
kao posluga u kancelariji pa su i stvari sa sobom nosili.
Kada smo na 14. novembra 1941. god. u vee prispeli u logor u
3aievoj ciglani, bili smo smeteni u jednoj otvorenoj kuhinji i to Srbi
la jednoj strani, a idovi na drugoj. Kako nije bilo mesta za leati,
lareeno nam je da celu no moramo sedeti na naim stvarima i da se
mako sedei pokrijemo po glavi ebadima. Kako svi nismo imali ebeta
;o nam je nareeno, da se nas nekoliko pokrijemo po glavi jednim eDetom
Treu no bili smo smeteni u jedan podrum gde se je pre toga
;uio crep. U tom podrumu nali smo ostatak ovih Srba koji su na 13. novembra 1941. god. preseljeni iz logora, u kojem smo pre stanovali u
)vu ciglanu, a koji od ustaa usput nisu bili tada pobijeni. Oni su nam
ada priali, kako su mnogi njihovi drugovi prigodom premetaja iz prvog
ogora u ciglanu usput ubijeni od ustaa. Meu ovom grupom Srba naao
am od mojih poznanika Dr. Baraa Branka, svetenika iz Siska, Marinovia Branka, uitelja rodom iz Petrinje, Relia Zivka bravarskog
omonika iz Petrinje, te Gulana Trivuna, eljezniara iz Siska. Od njih
lam uo, da su ustae na putu iz jednog logora u drugi meu ostalima
ibili i ve pomenutoga Paunovia Nikolu, sreskog kolskog nadzornika
z Vrginmosta.
U ovom podrumu ostali smo svi skupa oko 10 dana. Podrum je
>io vlaan i mraan, a leali smo na goloj zemlji. Zdravi su po danu
norali plesti icu oko ciglane, a bolesni su itav dan leali u tom poirumu. Kadkada po noi zalazili su u podrum pijani ustae i odreda
ukli svakoga tapom po zadnjici i to dvadesetpet do sedamdesetpet
latina svakom su davali.
Nakon to smo desetak dana proveli u tom podrumu izveli su nas
ia dvorite, te su odvojili sve bolesne, te nekoje jo druge a najvie
inovnike i seljake, ukupno njih oko 40, a ostavili su u glavnom zanatje. Ja sam ih tada prevario da sam po zanimanju mlinar. I zato su me
stavili. Odvojene su taj dan od jutra do mraka drali na dvoritu na
imi bez jela. Isti dan u vee su natovarili u kamione pokrili ih ceradom
odveli u logor iz koga smo pre toga doli. Nakon nekoliko dana saznali
mo, da su svi ovi ubijeni. Znam, da su tada odvojeni i odvedeni u priinji logor i ubijeni: Dr. Bara Branko, svetenik iz Siska, Martinovi
Iranko, uitelj rodom iz Petrinje, Reli Zivko bravarski pomonik iz
etrinje i Gulan Trivun, eljezniar iz Siska. Imena drugih ne znam, samo
nam da su bili veinom iz Bosne.
Na 20. novembra 1941. god. smeteni smo mi svi Srbi koji smo
) ostali u ciglani, u jednu baraku, koja je bila skroz uplja, a kroz
rov padala je kia i sneg. U toj baraci bila je uasna zima, a bili smo
mokri, jer je na nas padala kia i sneg. U ovoj baraci ostali smo sve
Q 6. januara 1942. kada smo premeteni u novu baraku koja je bila
eto bolja. Ni u jednoj baraci nije bilo nita osim golih dasaka, na
o j ima smo leali.

Nove transporte Srba, koji su stizavali u Jasenovac poevi od polovice meseca novembra 1941. god. ustae su odmah ubijali...
Meseno stizavalo je u Jasenovac 4 do 5 transporta Srba iz svih
krajeva, najvie iz Bosne. U svakom transportu bilo je 30200 Srba.
Ovi Srbi bili su ve na eljeznikoj stanici povezani u ice dva po dva
i tako doterani u ciglanu pred ustaku kancelariju. Tu su ih doekivali
ustaki oficiri. Svima su oduzeli njihove stvari. Zatim su iz svake grupe
Srba izdvojili samo po nekoliko najjaih i najzdravijih i predali ih upravniku barake, a ostale su odmah odvodili izvan logora, gde su ih na jednom polju u blizini same ciglane provodili do ve unapred iskopanih
jama i tu ih ubijali i odmah pokopali. Ubijanje su izvrili tako, da su
drvenim maljevima i sekirama tukli Srbe po glavi. Ako bi sluajno koji
posle toga davao znakove ivota tome su onda noem jo prerezali grkljan. Ubijanje su izvravali ustaki oficiri zajedno sa obinim ustaama.
Grobe (jame) gde su se ovi Srbi pokopavali, morali su ostali Srbi
i idovi ve unapred iskopati za svaki transport. im su ustae naredili
da se ima iskopati jama, mi smo znali da taj dan stie transport Srba,
koje e ustae ubiti i tu zakopati. Ovako su ustae radili sve do 15. marta
1942. godine. Tada su prestah zakopavati leeve ubijenih Srba, ve su
ih palili u pei od ciglane.
Paljenje leeva ubijenih Srba uveo je ustaki funkcioner Piili. Od
tog vremena ustae su Srbe, koji su stizavali transportom vezane dovodili izravno u samu ciglanu, gde su ih doekivali druge ustae uvodili
ih u samu ciglanu, gde se pekla cigla, i tu ih ubijali drvenim maljevima
i sekirama po glavi. Ako bi koji posle toga davao znakove ivota, tome
su jo noem prorezali grkljan. Njihove leeve bacali su tada u pe od
ciglane i tamo palili. Ovaj posao vrili su sami ustae.
Pred ciglanom i oko ciglane stalno je stajala ustaka straa i nitko
nije smeo blie prii. Tako je jednoga dana, kada su ustae obavljali
ubijanje Srba u ciglani, sluajno je tu naiao jedan idov, na koga se
jedan ustaa proderao sa pitanjem: ,,kud si poao". Meutim drugi ustaa
odmah je priskoio, pogledao ga i viknuo daj ga ovamo". Ovoga su
idova tada uvukli u ciglanu i zaklali ga zajedno sa Srbima. Zidov je
bio postariji ovek.
Nekako koncem meseca septembra 1941. nekoji Srbi internirani,
radili su u umi, pa su dvojica od njih tom prigodom pobegli. Zato su
ustae izdvojili izmeu nas Srba njih 26 i strpali ih u prostor ograen
sa bodljikavom icom, gde su ih drali 6 dana, a idovi su morali nad
njima drati strau. Mi smo iz kuhinje donosili im hranu. Na 4. oktobra
1941. godine, ovih 26 Srba izveli su ih iz ice, postrojili ih pred kuhinjom, svezali icom svakoga posebno sa rukama na leima, i oterali
ih pred logorsku kancelariju, oduzeli im sve stvari a njih kundacima
tukli. Posle toga su ih odveli izvan logora i za kratko vreme ulo se
pukarenje. Ustae su tada sve Srbe ubili. Meu ubijenima nalazio se
je i ve spomenuti Nikoli Jovo, lugar iz Petrinje te Sabli Jovo trgovac
iz Sunje. Poznato mi je, da su tada odvedeni i ubijeni jo: Boi Stevo,
trgovac iz SI. Broda, Duan Bjelani advokatski pripravnik iz SI. Broda
i Beli Lazo, trgovac iz SI. Broda.

Osim gore opisanih pokolja Srba izvrena su jo tri vea pokolja

nad Srbima, koji su se nalazili u svakom logoru i to:
Prvi pokolj izvren je meseca novembra 1941. god. Tada su nekoji
Srbi pokuali begstvo pa su zato ustae sve nas postrojili kraj ciglane
i drali nas tako u stroju od 10 sati ujutro pa do 2 sata posle podne.
Oko 2 sata posle podne doao je do nas zamenik komandanta logora
ustaki porunik Milo Ljubo sa nekoliko ustakih oficira i ustaa. Najprije su nas tukli kundacima, a nekoje su odmah na licu mesta ubili iz
pitolja, ih su ih udarali noevima u prsa. Ubili su ih odmah 56 a meu
njima i jednog mlaeg svetenika. Video sam lino, kako je tada ustaki
porunik Milo svojom rukom jednog Srbina seljaka iz Bosne nekoliko
puta udario noem u prsa, a drugoga isto tako seljaka iz Bosne ubio pitoljem u zatiljak. Posle toga odvojili su 2030 Srba i odveli ih u straaru
gde su ih strahovito tukli a pokoje i ubili. Zatim da je od ovih odvojenih
njih 12 neko vreme ostalo na ivotu jer sam im ja lino nosio hranu
nekoliko dana, a nakon toga sam dobio nareenje da prestanem nositi
im hranu.
Druga dva pokolja izvrena su na 1. i 2. januara 1942. god. Na
1. januara o.g. ubijeno je 6070 Srba a na 2. januara, ubijeno ih je
oko 140.
Na 1. januara 1942. god. oko 4 sata posle podne doli su ustae
i isterali iz barake sve Srbe i postrojili ih pred barakom. Iz tog stroja
odvojili su njih 60 do 70 svezali ih sa icom za ruke i odveli ih izvan
barake na polje gde su ubijani i Srbi, koji su stizavali transportom. Svi
ovi Srbi ubijeni su sa drvenim maljevima i sekirama po glavi i njihovi
leevi pokopani su u jame, koje su pre toga pripremljene ostalim Srbima
i Zidovima.
Na 2. januara 1942. god. u isto doba dana doli su ponovo ustae
u baraku, isterali sve Srbe iz barake i postrojili ih pred\ barakom. Tu
su odvojili i icom povezali oko 110 Srba a ostalih 30 koji su bili stari
i nemoni odmah su drvenim maljevima i sikirama ubili pred samom
barakom. Povezane su odveli izvan barake i ubili na polju nedaleko od
barake, gde su i ostali Srbi poubijani. Ja sam se oba ta dana spasao, jer
sam bio zaposlen u kuhinji, a u kuvare nisu dirali.
Poznato mi je da je tako na 1. januara o.g. ubijen Tomi Branko
rodom iz Sunje, koji je kao ratni zarobljenik doao iz Nemake i u decembru 1941. god. bio doveden u logor sa jo 12 drugova ratnih zarobljenika, meu kojima i dva Srbijanca. Veina ovih njegovih drugova je
pobijeno ali im ja ne znam imena. Zatim su tada na 1. januara 1942. god.,
ubijeni Dabi Jovan, Dabi Simo, Trii i jo jedan Dabi svi zemljoradnici iz Konjegovine, optine Meenani, sreza Kostajnica.
Drugi dan t.j. na 2. januara o.g. ubijeni su: Pejakovi uro, zemljoradnik iz Joanice, optina Jabukovac, sreza Petrinja, te jo dvojica
zemljoradnika iz Joanice, ijih se imena ne seam; Begovi Milan, optinski blagajnik iz Jabukovca, sreza Petrinja, Pekir Stevo, zemljoradnik iz Motanice, optina Blinja, sreza Petrinja, te jo dvojica zemljoradnika iz Motanice, ija imena ne znam, te jedan zemljoradnik prezimenom Perovi, iz sela Dejanovia, optina Jabukovac, sreza Petrinja.

Gledao sam kako je tada na 2. januara 1942. god. maljem po glavi

pred barakom ubijen Popovi Savo, svetenik iz Janje, sreza Bijeljina,
star oko 60 godina, imena drugih ubijenih neznam. Ja sam lino iz
kuhinje gledao, kada su ustae i ustaki oficiri ubijali pomenutih starih
i iznemoglih 30 Srba pred1 barakom. Jedni ustae su ove Srbe gurali iz
barake kroz vrata napolje, a drugih su ih doekivali pred barakom i
udarah ili sa drvenim maljevima i sikirama po glavi. Kako su kojega
po glavi udarali, tako se taj sruio na zemlju, i ako bi i tada jo pokazao
znakove ivota, tome su onda noem grkljan prerezali. Njihove leeve
su morali idovi odneti izvan barake i zakopati. Ali kako je bilo loe
vreme, jer je padao sneg, to su neki leevi ostali pred barakom do sutra dan.
Niko se nije smeo od Srba javiti bolesnim, jer su bolesni odmah
odvoeni izvan logora i ubijani.
Poznato mi je, da su za vreme zime pojedine partije Srba ustae
odvodili preko zaleene Save u Bosnu u selo Gradinu i tamo ih ubijali.
Cuo sam, da su ih tamo ive zatrpavali u kue i onda kue palili, ali
mi o tome nije nita poblie poznato.
Po mojem miljenju ustae su u logoru u Jasenovcu za vreme mog
boravka ubili i zaklali 56 hiljada Srba a isto toliko i idova.
Na 8. i 9. januara 1942. god. tukla je hrvatska vojska iz topova
srpsko selo preko Save Gradinu. Puanstvo je najveim delom pobijeno.
Neto je i pobeglo. Posle toga otili su ustae iz Jasenovca u Gradinu
i selo potpuno opljakah. Seljaci iz Jasenovca i Utice po nareenju
ustaa vozili su nekoliko dana stvari iz Gradine u Jasenovac. Sve te
stvari strpali su ustae u jedan veliki magazin u ciglani, jedino su svinjsko suvo meso natovarili na kamion i odvezli u Staru Gradiku. Isto
tako dopremili su iz Gradine svu stoku i ivinu. Manji deo stoke i ivine
zadrali su za sebe, a ostalo su u tri partije odagnali u Novsku i tamo
prodali. Mast i meso od zaklanih svinja odpremali su u Zagreb. Sve ovo
mi je lino poznato, jer sam bio dodeljen tada kao muar krava.
Hrana u logoru bila je vrlo loa. Od 19. decembra 1941. pa sve do
22. marta 1942. god. nismo dobijali nikako hleba, ve samo ujutro kau
od kukuruznog brana i nekada nita, u podne grah ih kupus bez ita
drugog a uvee orbu od kupusa, ili po tri smrznuta krumpira, koji se
nisu dali jesti. Hrana je prireivana najveim delom bez zaprke, a esto
i bez soli.
Na 6. februara 1942. god. dola je u Jasenovac meunarodna komisija da pregleda logor. Nekoliko dana pre dolaska te komisije morali
smo svi raditi dan i no na podizanju novih baraka i to boljeg ureenja
logora, pa su nas ustae tada i dobro hranili. Dobijali smo tada jedan
do dva puta dnevno dosta mesa sa dosta graha, tako da smo mogli biti
siti. Cim je otila meunarodna komisija opet smo dobijali lou hranu
kao i pre toga.
Jedan do dva dana pre dolaska meunarodne komisije dobili smo
svi trake oko ruku sa brojem. Zidovi su imah ute trake, a Srbi plave.
Na svakoj traci bio je broj Ja sam imao na traci broj 235." Istodobno
smo dobili od ustae nareenje, da ako nas koji lan komisije zapita za
ime i prezime, da mu moramo odgovoriti samo sa recima: zatoenik broj

taj i taj", a ako bi nas tko to i dalje pitao mi smo morali odgovoriti:
,.Izvolite se obratiti u glavnu kancelariju pod mojim brojem, pa ete
tamo dobiti podatke." Nita drugo nismo smeli govoriti.
Zaboravio sam napomenuti da je poetkom novembra 1941. god.
dopremljen u logor u Jasenovac Dr. Oton Gavrani, advokat i starosta
Sokola iz Zagreba. Njega su ustae svaki dan, strahovito muili i tukli,

Slobodan Mici, bio je jedan od logoraa

logornika. Zbog pokuaja zatite logoraa,
jasenovake ustae su ga likvidirale.
a po noi su ga zatvarali u icu u kojoj se nalazila voda, a on je od
silnih muka nakon desetak dana umro.
Na 30. marta 1942. godine puten sam iz logora sa 12 mojih drugova i transportiran sam doao u Srbiju. Iza nas ostalo je u logoru u
Jasenovcu oko 130, a u Staroj Gradiki oko 200 Srba. Znam da su iza
nas u logoru u Jasenovcu ostali: Mii Slobodan, iz Janje, srez Bijeljena,

ali Nikola, rez. porunik, koji je doao iz Nemake kao ratni zarobljenik, Lemaji Milo, stolar iz Gospia, Radi Cvetko seljak iz Janje, srez
Bijeljina i Kajmakovi Milan, seljak iz Bijeljine. Imena drugih se ne
seam, jer sam ih poznavao samo po vienju.
Drugo nita nemam se iskazati, a na iskazano i proitano mogu
da se zakunem.
Dorveno:
SASLUAO I OVERAVA:
Rodi J. uro, s.r.

Zapisniar,
Aimovi Julij ana, s.r.

Simi Stevo, s.r.

Br. 84
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 10. APRILA 1942. SAINJEN U
NEDIEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOJEM VUKAIN
2EGARAC GOVORI O SVOM BORAVKU U
KONCENTRACIONOM LOGORU STARA GRADIKA
JASENOVAC1
ZAPISNIK
od 10. aprila 1942. g.
SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU
2EGARAC VUKAIN, roen 14 septembra 1909 u Glavaima, srez
Otoac, otac pok. Milan, majka Janja rod. Narani, oenjen sa Darinkom ro. Bosni, sa kojom ima sina od 3 godine i kerku od 10 meseci.
Svi se sada nalaze u Novoj Gradiki. Po zanimanju umarski inovnik....
Zamoljen da ispria sve svoje doivljaje od poetka rata do danas
da kae istu istinu, g. Zegarac je i z j a v i o : . . .
Presuda je glasila na ve odleanih 27 dana zatvora" i na prinudni
boravak u Staroj Gradiki na neizvesno vreme. Rihteri je svakoga
od nas pitao, ta volimo da budemo komunisti ili etnici". Svi smo
odgovorili, da nismo ni jedno ni drugo, a oni onda proizvoljno ispunjavali ve gotove presude i to tako da je starije oznaio kao etnike, a sve
gimnazijalce kao komuniste. Tih gimnazijalaca bilo je koliko se seam
oko 40. Rihteri nam je rekao da prinudni boravak po Zakonu moe
trajati najvie 5 meseci. U obrazloenju presude stajalo je da se osu1

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.

T>1

ujemo jer smo se ogreili o interese hrvatskog naroda", kod mene

je jo posebno stajalo da sam 27 marta prole godine poveo i vodio
sokolsku povorku".
Nakon toga su nas teretnim automobilom za prevoz nametaja
firme Krulec prebacili u kaznionu u Staru Gradiku. Tu su nas bacili
u stare smrdljive i memljive elije jedne stare zgradurine iz doba Marije
Terezije, koju zovu Tvrava". U tim smo elijama ostali tri nedelje.
Nakon toga su nas prebacili u straarsku zgradu, gde nam je bilo relativno dobro. U toku meseca jula putani su pojedinci iz toga zatvora
i prebaeni u Srbiju uz uslov da sav svoj imetak poklone Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj, to su oni i inili da se spasu zatvora. Na slobodu
svojoj kui puten je bez uslova Nikola uri, bivi poreznik iz SI. Poege, zato to je jo u zatvoru preao na katoliku veru. Ja sam sa svoje
strane nudio svoj imetak NDH, da bi me prebacili u Srbiju a oni su od
mene traili da prethodno preem na katoliku veru. Isto su predlagali
jo dvojici mojih drugova Nikoh Rosiu, trg. pomoniku i jednom gostioniaru iz Maia kraj Bos. Gradite, kome se pravom imenu u ovom
asu ne mogu setiti ali znam da su ga zvali Zrni, jer je bio zet Zrniev
iz Maia. Ni ja ni oni nismo hteli da prihvatimo taj uslov. To me je
stalo svih uasa i preivelih muka u Jasenovcu, a njih dvojica su u Jasenovcu ubijeni. Tu smo ostali uz relativno dobre uslove ivota do 24.
septembra. Toga dana dole su u kaznionicu izbeglice Hrvati, ene i
deca iz Donjeg Lapca i okoline. Moglo ih je biti oko 15002000. Priali
su nam da su pobegli ispred etnika. Kako se njihovim dolaskom zatvor
prepunio, nas 24 su prebacili u Jasenovac.
U Jasenovcu postojao je logor za Srbe i Jevreje jo od 22. avgusta
1941. god. kada je tada tamo stigla prva partija zatoenika iz Bosne i
Hercegovine, koje su prebacili iz Gospia. U Jasenovcu su od tada u toku
vremena sagraena 4 logora, dok je peti logor bio u Staroj Gradiki.
Logor broj 1 u Jasenovcu bio je u selu Krapju 12 km. udaljenom od
Jasenovca. U poetku su tamo bili samo Jevreji a docnije i Srbi. Logor
broj 2 nalazi se preko elj. pruge na poetku Lonjskog polja, nedaleko
elj. mosta preko reke Struge, koja utie u Savu. Tu su bili i Srbi i
Jevreji od samog poetka logora, ah icom odvojeni jedni od drugih.

Kada sam doao u Jasenovac oterali su nas u ustaki tabor" u

samoj varoi Jasenovcu. Tu su nas opljakali do gola. Ne samo novac,
prstenje i dokumente nego ni etku ni pastu za zube nisu nam ostavili.
Posle toga su nas terali u logor udaljen 6 km. treim korakom pri emu
su nas neprestano tukli kundacima, grdili i psovah. Morali smo pevati
etnike pesme, dok su nam kundaci nemilice padali po pleima.
Nas 24 smestili su u logor broj 2. Tu smo nali prvi transport Srba
iz Bosne, veinom iz Bijeljine i okoline. Bili su to uglavnom seljaci, koji
su pohvatani na radu na svojim njivama. Kako je tada bilo leto, svi su
bili gotovo goli i bosi. Bilo ih je u prvi mah oko 950, kada su doli u
logor 22. avgusta 1941. god. Pre naeg dolaska oko 500 njih seljaka oterano je iz logora, ali se nikada nije saznalo kamo i ta je sa njima bilo.

Jedni su tvrdili da su odvedeni u Nemaku na rad, a drugi da su odagnani

u SI. Poegu, gde su poubijani.
Posle nas dolazile su u logor redom grupe zatoenika. Najvie ih
je dolazilo iz Bosne. Seam se da su dole i dve grupe iz Srema i to iz
Kredina, i iz sela Bobote (sreza Vukova) te neto iz Sremskih Karlovaca. U to vreme nas je najvie bilo 1400 lica. U poetku nije bio ivot
u logoru tako oajan i straan, jer nije bilo ubijanja. Samo su tukli. No
hrana je od samoga poetka bila vrlo hrava. Jeli smo samo jednom
dnevno, i to otpatke iz jevrejske kuhinje. Hleba uopte nije bilo. Gladovalo se, i ja sam svojim oima gledao kako ljudi jedu travu i kako prekopavaju po ubritu, ne bi li nali togod za jelo. Misirae i kukuruzi
bili su delikatesa, ah do toga se teko dolazilo. To je trebalo krasti, a ko
je uhvaen da je ukrao i jedan klip kukuruza, bio je kanjen odailjanjem
u icu". To je bio prostor od nekih 10 kvadratnih metara ograen
bodljikavom icom visokom jedan metar. Bodljikava ica je bila isprepletena icom odozgo poput krova, poduprta stubovima. Covek se u tom
prostoru nije mogao ispraviti, a strogo je bilo zabranjeno lei ih kleknuti.
ica je namerno stavljena na podvodno zemljite i na tom mestu je uvek
bilo vode do kolena. Nesretnici koji su bili kanjeni tom kaznom radili
su po danu redovne poslove a no su provodili u tom prostoru namesto
u baraci. Gotovo je nemogue zamisliti kako su izdravali kaznu koja
je znala potrajati i danima a da nakon napornog dnevnog rada nisu mogli
ni da sednu ni da legnu. Na tu su kaznu osuivani pored kradljivaca"
i drugi zatoenici, u glavnom inteligencija i drugi vieniji ljudi, koji
bi doli u logor, verovatno sa primedbom na kakvom aktu, da je za njih
odreen strogi reim. Prvi nesretnici koje sam video da su izdravali
kaznu u ici" bila je jedna grupa od 26 ljudi, koji su izagnani iz nae
barake. To su bili najugledniji i najvieniji ljudi meu njima, koji su
bili kanjeni zbog toga to su dva dana pre naeg dolaska, dva zatoenika uspela da pobegnu. Seam im se imena: jedan je bio Branko Mrakovi iz Travnika i njegova mi sudbina nije poznata, drugi je bio Ljubo
Popovi bravar iz Tuzle, i on je danas u Beogradu. Do Beograda je doao
na amerikanski paso", podvukao se pod vagon i tako je sretno stigao.
Inae je veina od onih, koji su bili osuivani na icu bili oficiri koji
su se vratili iz ropstva iz Nemake. Koliko ja znam od tih oficira niko
nije ostao na ivotu osim jednog jedinog urice Nemanje, koji i danas
ivi u Staroj Gradiki.
Ta ica" je stajala glave i nesretnog Dr Stojana Gavrilovia. On
je odmah po dolasku u logor strpan u tu icu" bez sedenja i leanja,
uz mogunost da se samo nasloni na stup izdrao je taj mueniki ivot
14 dana. Drao se hrabro, sokolio ostale jadnike koji su svake veeri
morali u icu", nakon napornog dnevnog rada. etrnaesti dan ujutro
nali smo ga kako lei u nesvesti. Slobodan Mii, koji je tada bio zapovednik logora logora imenovan od ustaa i lekar dr Paja Gorenevi iz Sremskih Karlovaca, takoe zatoenik, preneli su ga u kuhinju
i poloili pored pei, jer je bio mokar i promrznuo. Bilo je to u poetku
novembra 1941. god. Datuma se tano ne seam. Lekar ga je povratio
k sebi. Bio je sav i strano iznemogao. Ziveo je u poluagoniji do posle
podne, negde do pred veeru. Tada je nesretni izdahnuo. Koliko se
ni

seam, po prianju drugih, jer sam nisam bio prisutan uspeo je pre
svoje muenike smrti, da izgovori samo nekoliko rei i rekao je samo:
Istrajte deco, sve e dobro biti!" Zahvalio je jo doktoru i onima koji
su imali prilike da budu oko njega u njegovim poslednjim asovima.
Sahranjen je u umi odmah do ceste, do koje je bila i kuhinja. Uspeh
smo da mu uz grob metnemo krst sa natpisom njegova imena. Ako ga
ustae nisu unitili, po tom krstu e mu se grob moi nai. U to doba
naime, u poetku, doputale su ustae jo ovako pojedinane grobove
i krstove.
Onih 26 vienijih zatoenika, koji su izdravah kaznu u ici"
zbog one dvojice begunaca, nakon jedne nedelje dana su ustae jedne
veeri odveli, i njihova sudbina ostala je za nas nepoznata. Koliko se
sada seam meu njima su bih: dr Pero Todorovi iz Travnika, Vlado
Bori, trgovac iz SI. Broda, Jovo Sabli, trgovac iz Sunje, Markovi,
bivi narodni poslanik iz Vlasenice, Risto Narani, penzioner iz Bijeljine, Jovo Nikoli iz Petrinje, Duan elik, mislim penzioner iz Sarajeva, Danilo Grkovi penzioner iz Mostara, Kornelije Lazi, tehniar
iz Visokog, Mio Tezackovi iz Visokog, braa Nikola, trgovcij iz Sarajeva, Boko Kosanovi. Drugih se imena ne seam. Sudei po nekim
znakovima, verovatno je, da su likvidirani", jer je docnije u Jasenovcu
pronaen pokriva koji je bio lina svojina Vlade Boria.
Svi zatoenici su u Jasenovcu obavezni da rade. Radovi su vanjski i unutarnji". Vanjski radovi su obavljani izvan ine ograde logora,
u glavnom na podizanju nasipa oko reke Lonje i Save. Ti su radovi bih
teki ve i stoga, to je bilo vrlo hladno i esto se radilo do pojasa u
blatu i vodi po kii, snegu i uopte po svakom vremenu.
Unutarnji radovi su bili glednja baraka, kopanje raka za leeve,
ienje blata i snega, kuhanje itd. Docnije, kada smo preli u Baievu
fabriku radilo se na razhitim poslovima u fabrici. Na radove nisu ili
samo lanovi interne uprave logora i teki bolesnici. Ko je bolesnik
odreivao je lekar, ali vie po nareenju ustaa nego po savesti. Ve
u samom poetku umiralo je dnevno 1015 ljudi zbog preslabe hrane
i tekog napornog rada, koji se obavljao stalno pod udarcima kundaka.
Kako je rasla studen, tako se i broj mrtvaca dnevno poveavao. Mnogi
su umirali smrznuti za vreme spavanja, jer nisu imali ni ime da se
pokriju ni ta da obuku. Taj snoljiviji ivot" u logoru broj 2 trajao
je samo do poetka novembra. Na 14. novembra nadolo je toliko vode
u logor, da smo se morali seliti u logore br. 1 i broj 3. Logor br. 1 bio
je u selu Krapje, a broj 3 na velikom kompleksu zemlje, koji obuhvata
Baieva fabrika. U asu selidbe odnosno premije, bilo nas je svega,
Srba i Jevreja, oko 3.000 ljudi. Za vreme selidbe u toku puta dugog
oko 6 km taj je broj prepolovljen. Taj smo put morali prevaliti gotovo
u trku, a nosili smo na sebi razliite stvari: pokrivae, posteljinu i dr.
Ko je putem pokleknuo ili mu je neto ispalo, pa se sagnuo da uzme,
taj se sledeeg asa naao na zemlji pod udarcima kundaka. Takve su,
po naem dolasku pokupili i strpali na kola, razume se sve polumrtve.
Kad su ih dovezli do logora, ve na samom ulasku u logor su ih dotukli
noevima, kundacima i mecima iz puaka i revolvera. Najpre su poeli
seliti Jevreje. Mi smo gledah iz nae barake ta sa njima rade. Oni su

imali dve barake, a mi jednu. Na dan seobe upale su ustae njih dvadesetak, na broju u logor i krenule u jevrejske barake. Culi smo veliku
galamu i psovke sa nazovom da se svi spreme i da izlaze iz baraka te
da ponesu svoje stvari. Kako je koji izlazio na vrata barake ustae su
ga gurnule tako da je pao naglavce u vodu. Ako se onako mokar nije
brzo digao, onda su ga jo jae gurnuli i nasilno drah dok nije poeo
hroptati. Kad su proli tu prvu torturu, dola je druga: Na izlaznim
vratima logora doekivali su ih ustae, postavljeni u dva reda s jedne
i s druge strane vrata. Svaki je morao proi izmeu njih i ako je napred
vidio da svakoga za vreme prolaska lupaju kundacima po glavi i rebrima. Isto to, to smo videli da se zbiva sa Jevrejima proli smo i
mi malo docnije . . .
U logoru broj 1 u Krapje preao je jedan broj zatoenika Srba i
Jevreja, dok je u Baievu fabriku logor broj 3 preseljen ostali deo.
Ja sam preseljen u fabriku. Bacili su nas u jednu otvorenu upu, koja
je bila pod vodom, jer je toga dana padala kia i sneg. Kad smo stigli
u tu upu, bila je ve no uveliko. Umorni i isprebijani i pregladneli
morali smo odmah da legnemo u tu vodu. Nisu nam dali vremena ni
toliko da se kako tako snaemo i smestimo. Tako u vodi prenoismo no.
Kad sam se ujutro smeo da dignem (jer nam nije bilo doputeno ustati
pre odreenog znaka, pa ak i glavu pbdii), bilo je na nama 10 santimetara snenog pokrivaa. Bio sam ukoen kao klada. K tome su ustae
celu no obilazile tu upu i kundaili nas. Psovah su nam sve to nam
je najsvetije. Razume se, da ujutro mnogi nisu vie stali na svoje noge.
Mnogo ih je ostalo ukoenih i na mrtvo premlaenih. Kraj mene je
leao Spasoje Mandrapa, inovnik finansijske direkcije iz Sarajeva i on
je ostao mrtav, jer su ga nou premlatili. Drugih se imena tih jadnika
ne mogu setiti. Bolje su od nas proli oni, koji su se sluajno izmeali
sa Jevrejima te noi, jer Jevreje taj put nisu tukli. Ujutro smo se meusobno prebrojavali da utvrdimo ko je ostao na ivotu posle jueranjeg dana i ove strane noi. Prema priblinom raunu, bilo nas je u
logoru broj 2 oko 570 Srba. Od toga je neto ispod 2 stotine njih odvedeno u Krapje sa Jevrejima. Meutim, i oni su putem do Krapja prevalih 12 km. pod istim uslovima pod kojima i mi nekih 6 km. Koliko
ih je izginulo na tom putu neznam, ah smo docnije saznah da su na
sam katoliki Badnjak svi ti nesretnici koji su stigli ivi u Krapje likvidirani". Sve su do jednog poklali i Srbe i Jevreje. Nekoliko dana docnije dovezene su sve njihove stvari k nama u fabriku. Od onog broja
Srba koji su preseljeni u fabriku nabrajali smo narednog jutra svega nas
oko 120 ivih. Svi ostali su izginuli putem ili one noi u samoj upi.
Jo smo jednu no spavali u ovoj upi, jo jednu no smrzavali u vodi
i snegu, jo jednu no pretrpeli kundaenje. Drugi dan su nas strpali
u jedan tunel kraj ciglane. To je niska mrana prostorija u kojoj se
nekada suio crep. Unutra je, kada se zatvore vrata toliko sparno, smradno i zaguljivo, da ni lampa nije mogla goreti. Pored nas stotinu, nakon
nekoliko dana doterano je u taj tunel jo oko 140 zatoenika iz Karlovca. Mesta nije bilo dovoljno ni za nas, i lako je zamisliti kako je bilo
kad su i oni stigli. No kod ustaa nepostoji re ne moe ili ne mogu".
Ako nismo svi stajah na nogama mogli smo sesti, ali tako, da je jedan

drugome sedeo u krilu. Kad su se ujutro otvorila vrata, sukljao je iz

tunela dim i para kao iz fabrikog dimnjaka. Tako smo tu proveli pun
mesec dana. Svakog jutra smo iznosili najmanje 2 do 3 mrtvaca, no
njihova mesta nisu ostajala upranjena jer su stalno stizali novi i novi
zatoenici...
Jednoga dana stigla je u logor vea grupa seljaka iz Bosne, iz
Trnova. Sve su ih smestili u na tunel. Iste noi kada su doli desetak
njih je pokualo begstvo. Nisu uspeh, nego su to platili glavom oni sami
i zbog njih oko 200 starih zatoenika. Bilo je to ovako: Odmah ujutro
posle te noi poto su begunce pohvatah postrojili su nas sve iz ovog
tunela uza zid ciglane, pred nama i oko nas na sve strane postavie
mitraljeze a nekoliko ustakih oficira pristupilo nam je i stalo nas klati.
Bilo je tako strano, da ja ne nalazim rei, kojima bih mogao opisati
taj uas. Jedan ubojica ve je bio pristupio i meni, ve sam bio osetio
no pod vratom, no u tom me je ugledao jedan od ustakih oficira, kome
sam inae, neznam zbog ega morao biti simpatian, tako da mi je nudio
i cigarete kad god me je video i on me je spasio. Od toga pokolja ostalo
nas je u ivotu, ja sada ni sam neznam kako, svega 48 od preko 250, koliko nas je bilo. Od toga dana, a to je bilo negde sredinom novembra
pa do poetka februara tj. do dolaska meunarodne komisije u logor,
6. februara, poelo je ubijanje na veliko u logoru. Gotovo svi, koji su
od tada pa do pomenutog dana stizali u logor, Srbi i Jevreji, poubijani
su odmah po dolasku u logor ili malo docnije. Mislim da je kroz to
vreme poubijano najmanje 3 do 4 hiljade ljudi, sudei po prianju
onog malog broja zdravijih i sposobnijih za rad u logoru, koje su iznimno ostavili na ivotu, kao i po iskazima grobara" koji su sahranjivali
leeve .. . Da li su ene klah i ubijah na drugi nain nije mi poznato.
Znam samo za jednu grupu ena i dece koji su bih zatoeni u jednoj
maloj zgradi. Kako nam je sam logornik, logora Jevrejin Bruno Dijamantajn, rekao, ostali su tu bez hrane nekih 6 dana. Nakog toga su ih
pokupili i prebacili preko Save. Nije mi poznato kakva ih je sudbina
zadesila. Isto tako znam za jednu grupu od nekih 60 ena koje su dovedene 28. marta 1942. god., dakle dva dana pre moga osloboenja. Za
tu grupu ena su mi pripovedali neki drugovi da su videli, kako su
ih uveli u jednu zloglasnu upu, u kojoj su sve zatoenike, koje bi u
nju uveli, poubijah noevima i sekirama i spaljivah u pei ciglane. Verovatno ih je zadesila ta sudbina jer ih niko vie nije video. Te ene
su bile iz Brkog, a poblie o njima neznam nita.
Od 24. septembra 1941. god. pa do poslednjeg dana u Jasenovcu
ja sam bio odreen za bolniara. Sta sam doiveo u vrenju te dunosti,
koja je meni mnogo, spasila ivot, moe se zamisliti po ovome, to u
sada rei, ukoliko mi je mogue da se setim: Uopte je u bolnicu moglo
stati najvie 120 bolesnika. Treba da napominjem, da je bolnica sagraena tek u drugoj polovici januara i to povodom najavljenog dolaska
komisije. Pre toga su bolesnici leali po barakama, a mislim da ne trebam da napominjem, da su to bili zaista bolesnici, koji vie nisu mogli
stati na svoje noge. Razume se, samo po sebi, da gotovo ni jedan od
takvih bolesnika nije se vie ni pridigao. Svi su oni umirali jer niti je
bilo lekova, a niti hrane, niti istoe, niti ikakvih uslova za ozdrav-

ljenje, a bolesnikom je proglaen samo onaj koji je ve i tako bio na

samrti. Tada je podignuta bolnica, u kojoj je kako rekoh, mogao biti smeteno najvie 120 ljudi. Kad se taj broj napunio ustae su svoj problem reavali jednostavno na svoj krvavi nain. Obino na vee, isteraju
sve bolesnike pred baraku, ko nije mogao sam; na svoje noge, toga su
bolniari iznosili. Odmah pred vratima bolnice saekaju ih ustae noevima, sekirama i bodeima, te ih ubijaju i kolju. Kad ih sve pokolju
pozovu grobare" i oni ih odnose i sahrane. Ponekad neke bolesnike,
koji jo mogu da hodaju odvedu ravno na groblje, narede im da polegaju potrbuke u rake, koje grobari unapred iskopaju i tu ih dotuku
maljevima i sekirama. Grobarima ostane samo to, da njihove leeve zaspu zemljom. Dok sam ja bio bolniar izvren je takav pokolj bolesnika
4 puta. Razume se da sam, taj pokolj svaki puta lino video na svoje
oi. . . .
I mi u logoru broj 3 tj. u fabrici, strahovali smo da ne budemo
tako kolektivno likvidirani, meutim, osim spomenutih bolesnika, od
nas je odvedeno na stratite svega 67 ljudi. Jevreja je bilo otilo mnogo
vie, ali ja se ne seam ni jednog od njih, jer ih nisam poznavao i jer
su bili odvojeni od nas. Dalja likvidacija" bolesnika koju sam ja doiveo kao bolniar, bila je dan pre dolaska komisije 5. februara 1942. godine. Tada su poubijali sve bolesnike pred bolnicom, bolnica je oiena,
u nju su smestili nove krevete i bele posteljine, a na dan komisije morali smo lei u krevete kao bolesnici, mi bolniari zajedno sa lekarom, i
jo nekim zdravim licima. Svakome je od nas proizvoljno oznaena bolest i temperatura. Na mojoj tabh vie kreveta je pisalo, da imam anginu, sa 38,6 stepena temperature. Naravno, komisija je nala krasno ureenu bolnicu sa divno negovanim bolesnicama, jednako je bila ureena
i ambulanta u koju su na dan posete komisije uneli nov nametaj, razne
sprave pa ak i opera,cioni stol. Bio je tu i ceo zubarski atelje.
Sada u Vam ispriati jedan dogaaj, koji je za nas u logoru bio
toliko uzbudljiv i koji je meni sa mojih 12 drugova najzad doneo slobodu. Bila je to poseta meunarodne komisije od 6. februara ove godine.
U toj su komisiji bili: dva Nemca, dva Italijana, dva katolika svetenika u ime Vatikana, dva Maara i dva predstavnika Crvenog Krsta, Hrvatskog i Srpskog. Ako se ne varam od Srpskog Crvenog Krsta bila je jedna
dama, po starija, punaka i omalena. Sa njima je bila i jedna grupa vienih ustaa meu njima i mladi Kvaternik. Za dolazak te komisije saznala je uprava logora, nekih 15 dana ranije. Mi zatoenici doznali smo za
tu posetu u glavnom po pripremama, koje su poele urno vriti: izgraivanjem na brzu ruku bolje barake nemakog sistema sa boksovima, sagraena je bolnica i ambulanta, logor je toliko oien, oieni
smo i ureeni i mi sami, dobili smo radnika odela, i trake oko leve ruke
sa bVojem. Poslednja dva dana i dve noi pred dolazak komisije radilo
se bez prekida. Za tih 15 dana logor, kao nekim arobnim tapiem, odjednom dobio je sasvim novu sliku, koja je trebala da bude podnosiva za
oi Komisije. Ja sam primetio po dranju nekih lanova komisije da su
se zaudili nad lepim i urednim stanjem u logoru, a naroito ambulante
i bolnice. Ne treba da napominjem, kako smo to mi zatoenici bolno osetili. Ah ujedno kroz tu bol bili i alosno zadovoljni, jer nam je bilo ree-

no, da e tako stanje u logoru ostati i posle komisije, ako komisija bude
zadovoljna. Komisija je bila zadovoljna, sve je bilo u redu, drali smo se
tano nareenja, ali se u logor povratio stari reim i stari uas, im se
komisija dovoljno odmakla od Jasenovca.
Pred dolazak komisije, izdao je dnevnu zapovest Paveliev poverenik za logore Vjekoslav Luburi, u kojoj je dao zatoenicima uputstva,
kako se imaju ponaati za vreme posete Komisije. Izmeu ostaloga strogo
je naredio svakom zatoeniku, da za sluaj, da ga koji lan Komisije zapita za ime, sme da odgovori samo ovo: Ja sam zatoenik broj 645" (to
je bio moj broj). A ako bi ga koji lan komisije zapitao za bilo kakove
njegove podatke, zatoenik je morao da odgovori samo ovo: obratite se
na upravu kancelarije, gde se pod mojim brojem nalaze svi podaci". Niko
nije smeo ni da pokua da doe sa komisijom u bilo kakav kontakt ili da
izgovori ma koju re preko ovoga to je reeno. Usmeno nam je Luburi
rekao, da e u logoru nastati novi ivot, mnogo bolji nego do sada, ako
komisija sretno proe, u protivnom da e nas sve poubijati. Oko jedan i
po sat posle podne na 6. februara 1942. god. stigla je najzad ta komisija,
koju smo oekivali u tako grozniavom radu i pripremanju. . . .
Obilazak logora trajao je od prilike jedan sat. Poto se zadrala
neko vreme u upravi logora komisija se udaljila verovatno vrlo zadovoljna sa stanjem koje je u njemu nala. Kako sam ve rekao stanje u logoru
se vratilo na isti onaj stepen gde je bilo i pre spomena o dolasku komisije. Jedina razlika, koja bi se mogla napomenuti bila je u tome, da od
tada pa do naeg odlaska iz logora, nije bilo vie javnog ubijanja, nego
su ustae ubijali zatoenike nou i spaljivali u pei ciglane
Posle toga smo se vratili na svoj posao i tako je ostalo do 27. februara. Tada nas je pozvao logornik Bruno Dijamantajn Jevrejin, zatoenik, pred upravu kancelarije i proitao nam je pismenu dnevnu zapoved poverenika Luburia, da se nas trinaest oslobaamo svakoga rada,
da nam se od tada izdaje dvostruka porcija hrane, da emo otii iz logora
i da nam pred odlazak magacioner ima da izda odelo i obuu, ako koji
od nas to nema uredno. Tako je to trajalo do 26. marta. Kroz to vreme
smo se donekle uredili i oporavili. Zatim je uprava logora oigledno i
ila, da iz logora izaemo pristojni i uredni. Dakle opet jedan blef, koji
je nama meutim dobro doao. Na 25. marta su nas prebacili sa jednom
grupom od oko 450 zatoenika Srba i Jevreja u Staru Gradiku. Tu smo
ostali samo dva dana i 27. marta smo ponovo vraeni u Jasenovac, poto su
nam u Staroj Gradiki ve saoptili da idemo kuama. U Jasenovcu smo
ostali do 30. marta, koga smo dana saznah da idemo u Srbiju odnosno u
Zemun pa u Beograd, to nam je svima bilo milije nego da su nas poslali
kuama.
U pratnji jednog ustae stigli smo vozom u Zemun 30. marta oko 9
sati na vee. Tu smo prenoih u zatvorskoj kuhinji, a drugi dan posle
podne prebaeni smo u pratnji jednog policajca u Beograd i predati Komesaru pristanita. Na kraju napominjem, da su se Hrvati zatoenici ponaah u logoru uvek korektno i potpuno solidarno sa nama. Seam se ne-

koliko njihovih imena: pok. dr Oto Ga vrani, dr Miko Radoevi, Lule

Frkovi iz Sarajeva, prof. Juraj Kratki iz Nove Gradike i d r . . . .
Sasluao i overava:
Branko Strai i, s. r.
Dovreno:
zapisniar,
Stana Toplovac, s. r.
Vukain Zegarac, s. r.

Br. 85
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 11. APRILA 1942. SAINJEN U
NEDIEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOJEM URO MEDI
IZNOSI O SVOM BORAVKU U LOGORU GOSPI, JADOVNO
I JASENOVAC1
Z A P I S N I K

od 11. aprila 1942. god.

SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
I PRESELJENIKE U BEOGRADU
MEDIC URO, trgovac iz SI. Broda, star 49 godina, oenjen, otac
jednog deteta, . . . . nakon to je opomenut na iskaz istine iskazao je
sledee:
Koncem meseca aprila 1941. god. ili poetkom maja 1941. god. bili
su u SI. Brodu zatoeni prvi Srbi. Njihovo hapenje izvreno je po ustakim vlastima, a bili su stavljeni u policijski zatvor u SI. Brodu. Tada su
uhapeni i zatoeni: Petrovaki Vlado trgovac, Zmiri Branko trgovac,
Jerkan uro, gostioniar, Radovanovi Todor policijski agent, Paskas uro policijski narednik, Zrni Stevan, eljezniki zvaninik, Zuni Stevan
trgovac, Brei Milan, elj. zvaninik, Ili Milutin, pekar, Proti Marko,
policijski agent, Tima Boo policijski straar svi iz SI. Broda, te vie
drugih ijih se imena sada vie ne mogu setiti.
Oko 28 ovih Srba bili su sueni na zatvor od 1 do 6 meseci i otpremljeni u Staru Gradiku. Od ovih su posle svrenja zatvora otpremani u
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6 / 1 .

logor u Jasenovac: Petrovaki Vlado, Tima Boo i Paska uro, a drugi

su po izdravanju zatvora puteni na slobodu. Doznao sam da su pomenuta trojica, koji su bili odvedeni u logor u Jasenovac tamo i ubijeni. Zaboravio sam napomenuti, da su se u progonu Srba u SI. Brodu osim ve
navedenih jo isticah i braa Novosel, radnici iz SI. Broda.
Na 1. avgusta 1941. uhapsili su ustae sledee Srbe iz SI. Broda,
Beria Savu, trgovca i njegovog sina Vladu, Zunia Stevana trgovca,
Boia Stevana trgovca, Zinikovia Dragutina trgovca, Relia Milana
bavara, te mene Media uru trgovca, svi iz SI. Broda. Sinikovi je
isti dan bio puten na slobodu na intervenciju jednoga ustae, a nas
estorica ostali smo u ustakom zatvoru od 1. do 3. avgusta 1941. Na
3. avgusta 1941. god. u 2 sata u noi doao je u zatvor ustaa Radovanovi zanimanjem radnik i pozvao nas, da se pripremimo za put, ne
govorei kuda emo putovati. Nakon 10 minuta posle ovoga doli su
u zatvor dva policijska straara, od kojih nam je jedan saoptio da
Beri Savo ostaje i dalje privremeno u zatvoru, jer da e biti puten
na slobodu, a nas petoricu je pozvao, da s njima idemo na elj. stanicu.
Na elj. stanicu odvezli su nas dva policijska straara, te napred pomenuti ustaa Radovanovi, gde su nas smestih u jedan putniki vagon
3 razreda i otpratili u Gospi. Isti dan oko 5 sati posle podne stigli smo
u Gospi i odmah predani u kaznionu, te smeteni u dvorite kaznione.
Kaznionica je bila puna Srba, koji su bili smeteni u elijama i dvoritu,
a moglo ih je biti ukupno oko 3000, od toga oko 300 ena i dece.
Isti dan uvee doao je k nama u dvorite ustaki nadporunik
Pudi,2 koji je rodom iz Dervente, a koji je pre toga kao trgovaki pomonik due vremena boravio u SI. Brodu, pa je otuda i nas poznavao.
On se je uputio s nama u razgovor i na koncu pozvao jednog ustakog
straara i naredio mu, da nam dodeli jednu eliju za spavanje, to je
straar i uinio. Pudi nas je dopratio u eliju i kazao nam, da iz kaznione idu svaki dan dva do tri transporta Srba u Velebit i za otok Pag.
Pri tom nas je upozorio, da ako bi mi bili po kome odreeni za transport,
da tome kaemo, da je on tj. Pudi odredio, da mi imamo ostati u kaznioni do njegovog nareenja. Pudi nas je kao na znanac vie poverljivo upozrio sa reima: U transport za Velebit nemojte nikako, jer
Vas tamo nita dobro ne eka, a ja u povesti o Vama rauna, pa ete
ii kada i kuda ja budem naredio". U kaznioni u Gospiu prepoznao je
Reli jednog ustau, kojemu se ne seam imena, a koji je radio pre toga
kod Relia u SI. Brodu kao bavarski pomonik. Reli je stupio u razgovor sa ovim ustaom, koji je bio majstor u radioni kaznione, pa je
Relia uzeo k sebi na rad. Ovaj ustaa u razgovoru sa Reliem opisao
mu je grozote, koje ekaju Srbe u Velebitu. Rekao mu je da u Velebitu
postoji neki ponor u koji ustae bacaju ubijene, a i ive Srbe, pa da, je
za nas jedina srea da smo u kaznioni naili na njega i Pudia, a oni e
sve poduzeti, da izbegnemo transport u Velebit.
Mi smo ostali u Gospiu u kaznioni svega 17 dana tj. do 20. avgusta 1941. god. Za to vreme dolazili su u kaznionu svaki dan novi transporti Srba iz svih krajeva. Dnevno ih je pristizavalo od 700 do 1000, a
isto toliko je svaki dan transportima iz kaznione odpremljeno u Velebit,
2

Dragutin Paraliza.

Kazniona u Gospiu bila je samo sabiralite i prolazna stanica za sve

Srbe, koji su odreeni za Velebit i Pag.
Veina Srba koji su transportima dolazili u kaznionu bili su krvavi,
polomljenih ruku i nogu, razbijenih glava, a mnogi sa ubodima i drugim
vidljivim povredama po licu i ostalom telu. Tako e seam da je jednog
dana stigao u kaznionu u Gospi transport Srba iz srezova Zenica i Viegrad oko 80 do 100 ljudi, koji su bili skoro svi ispretueni, krvavi i
sa raznim ozledama.
Svaki dan ila su iz kaznione za Velebit dva do tri transporta Srba
u svakom transportu 200 do 300 ljudi tako, da ih je dnevno odilazilo
u Velebit od 700 do 1000 ljudi. Srbe odreene za Velebit svaki put su
postroj ih u dvoritu u redove, povezali za ruke icom dva po dva, a zatim
sve sa jednim dugim spojnim lancem ili icom i tako su ih vezano ustae
peke gonili u Velebit. Niti jedan od ovih Srba nije se vratio, a niti kada
kome javio. Seam se da su ovim transportima odvoeni u Velebit: Panti Kota, trgovac iz Bos. Broda sa oko 40 Srba seljaka iz Bos. Broda i
okolice, Rapaji Jovo, trgovac iz Klokoevine, sreza SI. Brod sa oko 60
Srba seljaka iz okoline SI. Broda. Po mom miljenju otpremljeno je iz kaznione u Gospiu u Velebit 35.000 do 40.000 Srba
Na 20. avgusta 1941. g. prebaen je iz Gospia u Jasenovac prvi
transport Srba oko 1500 ljudi. Meu njima bio je i izvestan broj Zidova.
Na 21. avgusta 1941. god. usledio je drugi transport iz Gospia u Jastrebarsko. U ovom transportu bilo je oko 1200 ljudi i ena, a od toga oko
400 do 450 Srba, a ostalo Hrvati i Zidovi oba spola. U Jastrebarskom bili
smo smeteni u jednoj vlastelinskoj gospodarskoj zgradi, to u podrumu
Srbi, a ostali po spratovima i na tavanu. U Jastrebarskom od ustakih
vlasti nismo primah uopte hrane, ve su nas Srbe i Hrvate hranili Zidovi', koji su od svojih kua dobivali pakete, a i sami za novac nabavljali
ivotne namirnice.
Na 1. septembra 1941. god. dola je iz Jasenovca u Jastrebarsko posebna ustaka straa od 50 do 60 ustaa, koja je preuzela Srbe i otpremila
ih u Jasenovac. Po nastupu ovih ustaa, meu kojima je bilo najvie
Muslimana iz Bosne, te Hrvata iz Hercegovine, video sam da sve Srbe,
koji idu u Jasenovac eka teka sudbina, pa sam koristio moj raniji prelaz na evangelistiku veru i prijavio se zapovedniku logora sa upitom
kuda e mene kao evangelista udeliti. Tada je bio zapovednik logora u
Jastrebarskom ustaki porunik Mihailovi, koji mi je odobrio da kao
evangelist ostanem sa Hrvatima. Tako sam ostao i ja i jo 6 Srba, koji
su bili izjavili prelaz na rim. veru.
Na 14. septembra 1941. god. odpremani su svi Hrvati, te nas 7
Srba u logor u Koprivnicu, koji je smeten u bivoj fabrici umetnog
gnojiva Danica".
U logoru u Koprivnici bio sam sve do 5. februara 1942. godine.
Reim u ovom logoru bio je snoljiv. Hrana je bila dosta slaba, ali
nismo nita radili a osim toga oni, koji su imah novaca mogli su si nabavljati hranu izvana. Mogli smo primati izvana
novac i pakete. Istina, ustae su pri pregledu paketa svaki put za sebe
izvestan broj zadrali, a od prispelih novaca predavali su nam samo do
100 Kuna, bez obzira na visinu sume, koja je bila doznaena. U ovom

logoru bilo je dozvoljeno dopisivanje sa porodicom sve do 27. decembra

1941. god. kada je nama iz nepoznatih razloga to zabranjeno. Pakete
lino donesene mogli smo i dalje primati.
Od Hrvata bi su sa mnom u ovom logoru: dr Hanek Lavoslav, biv.
ministar, dr. Mile Jurii, bivi sekretar Jugoelika u Sarajevu, dr Radoevi Miko, advokat iz Zagreba, Boi Milan pekar iz Zagreba, dr Bubanj Remo lekar iz Krapine, ohar restaurator iz Dugog Sela, Kokot Miko, bivi predsednik optine iz Dugog Sela, dr Badovinac Nikola advokat
iz Karlovca, koji je u mesecu novembru 1941. god. odpremljen u logor u
Jasenovac, i tamo nestao. Imena ostalih se ne mogu sada setiti. Od navedenih je dr Hanek jo u Koprivnici, dr Jurii je puten na slobodu,
a drugi su dopremani u logor u Jasenovac, gde se i sada nalaze.
Zapovednik logora u Koprivnici u poslednje vreme bio je ustaa
Ostri Josip, seljak iz Koprivnice. On je bio korektan. Prije njega, i
prije moga odlaska bio je zapovednik logora u Koprivnici neki Herman,
po zanimanju berberin iz Koprivnice. On se je u vie prilika hvaho, da
se je dovoljno oduio novoosnovanoj dravi hrvatskoj, kada je kao zapovednik logora u Koprivnici poslao preko Gospia u smrt na Velebit preko
2700 Srba u pet transporta i to veinom intelektualaca i istaknutijih politikih linosti.
Kod dolaska u logor u Koprivnicu zatekli smo tamo 22 Srbina, koji
su tamo zadrani i nisu otpremljeni u Gospi, jer su imah katolkinje ene. To su bili Kozomari Milan trgovac iz Karlovca, koji je iza mene
ostao u Korprivnici, Vorkapi Andrija trgovac iz Karlovca, koji je u mesecu decembru otpremljen u logor u Jasenovac i 2. januara 1942. po
ustaama ubijen. Vrcelj Petar, elj. inovnik iz Pakraca, koji je ostao
u Koprivnici. Imena drugih se sada ne seam, samo znam da su nas 29
Srba ostala u Koprivnici, trojica, a mi smo svi ostali u razno vreme
otpremljeni u logor u Jasenovac.
Na 5. februara 1942. krenuo sam sa jo 38 Hrvata i 4 Hrvatice, te
4 Srbina u logor u Jasenovac. Seam se, da su tada sa mnom otpremani
u logor u Jasenovac meu ostalim ve napred pomenuti Dr. Bubanj lekar iz Krapine i njegova ena. Drugih Hrvata se poimenice ne seam.
Srbi koji tada sa mnom odpremljeni u Jasenovac jesu: Coporda Svetozar, trgovac iz Krievaca, koji je 22. februara 1942. god. umro u Jasenovcu, Stupar Lazar i njegov brat Mihajlo, seljaci iz okolice Pakraca
koji su iza mene jo ostali u Jasenovcu kao ciglarski radnici, dok se
imena etvrtog Srbina ne seam.
Na 6. februara 1942. godine u jutro stigli smo u Jasenovac i predani
ustakom taboru u Jasenovcu. Nismo odmah predani u logor, ve smo zadrani u ustakom zatvoru, poto se je taj dan nalazila u Jasenovcu internacionalna komisija, koja je logor pregledavala. Tu u ustakom zatvoru zatekh smo dvojicu ustaa Cerkaa, koji su rodom iz Like. Ovi su
nam u razgovoru priah, da su zatvoreni zato, to su bez posebnog nareenja viih stareina ubili dvojicu Srba iz transporta koji je doao iz
Sarajeva. Imena ovih ustaa neznam. Isti dan kasno u vee bih smo predani u logor, koji se nalazi na terenu ciglane Ozrena Baia, posednika iz
Jasenovca. Kod prihvata u logor pregledane su nam i oduzete sve stvari, a naroito hrana, novac, rezervno rublje i svaki dokumenat. Tu smo

bili smeteni u jednu baraku, koja je dan pre dolaska internacionalne

komisije bila dovrena, te improvizirana kao trpezarija za internirce sa
stolovima, klupama, priborom za pitku vodu sa svrhom da se internacionalnoj komisiji lepo prikae, kako u logoru vlada savren red i kako
se pazi na higijenske prilike interniraca. Meutim, u toj trpezariji nikada
nitko nije ruao ili veerao, ih primio ma kakve hrane. Stolovi i klupe
bile su sutradan po odlasku internacionalne komisije izbaeni iz te barake
i postavljeni boksovi za spavanje.
Odmah u logoru sam uo, da je bila internacionalna komisija dan
pre toga i pregledala logor. U vezi s time priali su nam internirci, koji
su ve od prije tamo bili, da su ustae sve bolesnike i nemone iz logorske ambulante, kojih je tada bilo oko 120 uklonili, a na njihova mesta
postavili su zdrave i krepke ljude, koje su izabrali iz logora, te 17 njih
od bolnikog osoblja. Oni su svi bili smeteni u krevete i morah su glumiti uloge bolesnika pred lanovima komisije. Iz ambulante uklonjeni bolesnici i drugi nemonici nisu se vie nikada povratili u ambulantu, a
niti su se pojavili u samom logoru. Tvrde da su njih ustae sve ubili.
Do mojeg dolaska u logor, a prema prianju interniraca, koje sam
tamo zatekao ustae su vrili skoro svakodnevna ubijanja interniraca
u samom logoru, i to u neke dane masovno, a u neke pojedinano. Tako su
na 4. oktobra 1941. god. na jednom ubili 26 Srba i 70 Zidova. Na 13. i 14.
novembra 1941. ubili su oko 100 Srba. Prilikom preseljenja Srba iz starih
u nove barake naravno i na najbrutalnije naine ubijeno je oko 200 Srba.
Nekoje su ubili sa vie udaraca noem u prsa, ih vrat, a neke su udarali
drvenim maljevima i sekirama po glavi. Kako je koji Srbin izlazio iz barake, tako su ga ustae na izlazu doekivali, i na gore opisani nain
ubijah.
Mnogo Srba ubili su ustae na raznim radovima izvan logora, gde
su bih zaposleni.
Za vreme mojeg boravka u logoru a to je bilo posle odlaska internacionalne komisije, ubijanja starijih zatoenika u samom logoru u glavnom je prestalo. Nestajale su samo grupe bolesnika i to 100 do 120 ljudi.
Njih su ustae ee puta likvidirah. Kako bi se bolnica napunila sa bolesnicima, tako su ustae te bolesnike odvodih, a neke koji su tamo bih
bolesni odnosili nekuda i ti su svi nestajah i nisu se vie povraah.
Meutim, tada su se ustae ograniili na masovna ubijstva Srba,
koji su tada sa novim transportima pristizali u Jasenovac. Cuo sam, da
su prije moga dolaska u Jasenovac transporti Srba odmah odvoeni na
jedno polje izvan logora, gde su ve bile svaki put pripremljene jame i
tu su ih ustae na razne naine ubijali i pokopavah.
Posle odlaska meunarodne komisije, a za vreme mojeg boravka u
logoru nove transporte Srba ustae su doekivali na elj. stanici i odmah
odvodih u tzv. tunel kod ciglane, gde su ih klali noevima, te ubijali drvenim maljevima i sekirama po glavi. Njihove leeve su ustae palili u
pei od ciglane. Ustae su tamo kod nekih novo pridolih transporta ubijali 50%, a kod nekih do 100 tj. itave transporte.
Po pripovedanju mojih drugova Vorkapia Vuje obuara iz Karlovca i Ogrizovia ure, iz Karlovca, koje sam ja zatekao u logoru u
Jasenovcu, a koji su posle mene jo tamo ostali prispela je na 25. de-

cembra 1941. u logor u Jasenovac jedna grupa Srba iz Karlovca od oko

150 ljudi, meu kojima su bili i njih dvojica. Svi Srbi iz ovog transporta
ubijeni su odmah kod dolaska, a ostalo je na ivotu tek oko 10 njih, meu
njima i navedena dvojica. Cim je ova grupa Srba iz Karlovca prispela
u Jasenovac, odvodena je u tunel ciglane i tu su po ustaama ubijeni
drvenim maljevima, sekirama i preklani noevima. Meu ubijenima iz
ove Karlovake grupe bili su i braa Lovrii Milutin i Stanko trgovci iz
Karlovca. Imena drugih se ne seam.
Par dana posle toga dovedena je u Jasenovac u logor jedna grupa
oko 100 Srba iz Pakraca i Lipika. Srbi iz ove grupe ubijani su po ustaama na isti nain, kao i oni iz Karlovca, a poteeno je samo njih 56.
Tada je ubijen iz ove grupe Divjak Joca, zakupac kur-sadna iz Lipika.
Imena drugih neznam. Ovo su mi priah Suvaj di Svetozar elektriar i
Zjali Nikola tampar oba iz Pakraca koji su sa ovom grupom Srba bili
dovedeni i poteeni, a koje sam ja zatekao u Jasenovcu. Oni su na 25.
marta 1942. god. odpremljeni u Staru Gradiku i tamo su ostah.
Na 22. marta 1942. u nedelju oko 9 i po sati pre podne otiao sam
u kancelariju pilane, da se ogrijem. Ovu su kancelariju vodili internirani
Zidovi, meu kojima sam jo od prijema imao poznanike. Ova se kancelarija nalazi u pomenutom tunelu, gde ustae vre ubijanja novopridolih grupa Srba interniraca. Na prolazu u kancelariju video sam pred
glavnom ustakom kancelarijom grupu od 47 Srba seljaka iz okolice Doboja u Bosni. Neposredno posle moga ulaska u kancelariju dovedena je
ova grupa Srba seljaka u sam tunel pred kancelariju, u kojoj sam se
tada nalazio, pa sam uo kako su ih tada ustae ispitivah od kuda su, jesu
11 etnici i jesu li bili u borbi. Iz odgovora ovih Srba razumeo sam, da
su oni bih mirni domaini kod svojih kua, dok je okohca Doboja stajala pod vlasti etnika. Kada su se etnici povukli dola je tamo Hrvatska vojska i ustae i pozvali su sve Srbe seljake da dou na eljezniku
stanicu Rudanku, gde e biti odpremljeni na rad. Oni su poverovali i
doli, a tamo su ih ustae jednostavno proglasih uhapenima, strpah u
vagone i dopremili u Jasenovac.
Posle ovoga ispita, koji se dobro uo i razumeo kroz jednostavna
drvena vrata, jer je govor bio vrlo glasan, nastalo je klanje i ubijanje
drvenim maljevima Srba iz ove grupe. Kada je ve nastalo ubijanje i
klanje ovih Srba uo sam glasnu zapoved zapovednika logora Miloa
Ljube, ustakog porunika, koji je kazao sledee: Ubijajte etiri po etiri, a ubijene neka nose osmorica, tj. dvojica po jednog." Ubijanje i klanje je nastavljeno prema zapovedi komandanta logora sve dok nije i zadnji Srbin iz ove grupe ubijen. Ovom prilikom su ivotom platili i oko
10 Srba starijih zatoenika, koji su se sluajno i na njihovu nesreu tamo
nah i to ubijanje videli. Njih su ustae prema nareenju porunika Miloa zadrali, uvrstili meu grupu Srba iz okolice Doboja i zajedno s njima ubili.
Za vreme ovoga ubijanja, koje je trajalo od 10 sati i 30 minuta do
12 sati i 15 minuta, uli smo mi u kancelariji zapovedi ustaa koje su davali svojim rtvama kao lezi", sagni glavu", digni glavu" a posle
svake zapovedi padah su udarci drvenim maljevima, koji su podmuklo
odjekivali i uli se dobro u kancelariji. Culi smo tada pojedine ustae,

kako su vikali: da ti vadim krv" ili gde Ti stoji srce", a posle toga jauk
i roptanje jadnih rtava, koji su pod udarcima ustakih noeva ruili se na
tlo. Za vreme ovoga ubijanja, ulo se sa strane ustaa i razne psovke,
koje su bile izraz strahovite mrnje na Srbe i sve to je srpsko. Leevi
ubijanih su posle spaljeni u ciglarskoj pei. Napominjem, da su ova dva
sata i 45 minuta bila najuasnija u mojem ivotu. Vea brutalnost i
divljatvo ne moe se uopte zamisliti.
Osim gore opisanih masovnih ubijanja i pokolja, koje su ustae za
vreme mojeg boravka izvrili u logoru u Jasenovcu, deavala su se vrlo
esto i pojedinana ubijstva Srba a naroito pre mojega dolaska u logor.
Pojedini ustae, ako bi sreli pojedinog Srbina, opsovali bi mu mater ili
to drugo, izbuili ga tiho i klali, noem ili bajonetom, batom, ili revolverom ubili. Pojedinana ubijanja je rado vrio ustaki zastavnik imenom Muja, koji je Musliman rodom iz Bihaa. Pojedini internirci pozivani su u glavnu ustaku kancelariju i posle toga se vie nisu vraah, niti
u logoru pojavljivah, i ako su im sve njihove stvari ostale u barakama.
Tako se dogodilo sa Dr. Badovinac Nikolom, advokatom iz Karlovca, Zrni
Ivanom, profesorom iz Splita, te urednikom Beogradske ilustracije", te
Milanoviem Perom, elj. slubenikom iz Koprivnice. Badovinac je na
ovaj nain nestao oko 20. novembra, Zrni oko 10. marta 1942. a, Milanovi takoe oko 10. marta 1942. godine. Imena drugih rtava se ne
seam.
Po mojem miljenju i po pripovedanju ovih malobrojnih drugova,
koji su proveli u logoru u Jasenovcu od osnutka do danas, ubijeno je i
zaklano do sada oko 15.000 do 17.000 interniraca, a od toga sigurno 80/o
Srba. . . .
Na 30. marta 1942. ja sam sa jo 12 mojih drugova1, osloboen iz
logora i transportom dopremljen u Zemun, odakle smo drugi dan prebaeni u Beograd.
Drugo nita nemam iznositi, a na iskazano i proitano mi mogu se
zakleti.
Dovreno:
Medi uro, s. r.
SASLUAO I OVERAVA:
Rodi J. uro, s. r.
Zapisniar:
Aimovi Juhjana, s. r.

235

Br. 86
UPUTNICA USTAKE NADZORNE SLUBE U ZAGREBU OD
13. APRILA 1942. GODINE KOJOM SE DVANAESTOGODINJI
MIRKO EVA UPUUJE U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA URED I.
Ravnateljstvo ustakih redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu
Br. 11308/429
UPUTNICA
U SKUPNI RADNI LOGOR
Zapovjedniku logora u Jasenovac.
Na temelju odluke ovog ureda br. 11308/429 od 13. IV. 1942. upuuje
se osoba: Seva Mirko, r. 1930. u Drakuli, djeak na izvrenje prisilnog
boravka u trajanju od 9. III. 19429. III. 1943.
Nad imenovanom osobom ima se primjeniti stepen opreza i pazke obino.
Izvrenje prepraenja u logor povjereno je od Za. red. obi. Banja Luka.
Datum: 13. IV. 1942.
M. P.

Upravitelj,

(Potpis neitak)

Arhiv VII, a. NDH, k. 169, reg. br. 20/9.

Br. 87
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 13. APRILA
1942. GODINE KOJOM SE LUKA VUKMIR
UPUUJE U LOGOR JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA URED I.
RAVNATELJSTVO USTAKIH REDARSTVA NEZAVISNE DRAVE
HRVATSKE U ZAGREBU
Br. U. Z. 11308/42-11
Predmet: Vukmir Luka
upuen je u logor
O D L U K A

Na priedlog pod br. 497/42 sa strane Zup. red. obi. Banja Luka te
nakon provjerenja svih odlunih okolnosti odreuje se prisilni boravak u
logoru nad osobom:
Vukmir Luka r. 1886 u Dobrnja Kadina Voda, teak time da se
gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Jasenovac.
Trajanje prisilnog boravka odreuje se 1 godinu t.j. od 9. III. 1942
9. III. 1943.
Izvrenje ove odluke povjerava se: Zup. red. obi. Banja Luka.
0 tome obaviest:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Predlagau Zup. red. obi. Banja Luka

Izvriocu

Logoru u Jasenovac uz 1 primjerak predloga

Uredu II. radi oevidnosti

Ovouredskoj pismari

Stranci

Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.

Datum 13. IV. 1942.
M. P.
Zig:

Upravitelj:
(Potpis neitak)

Arhiv VII, a. NDH, k. 169, reg. br. 60/9.

Takvom odlukom od 13. i 14. aprila 1942. g. u logor Jasenovac su upueni: Kovaevi Rade, Mlaenovi Marko, Deli Jefto, Zuti Milovan, Goli Lazar,
Gveri Simeun, Babi Aleksa, Mlaenovi Blagoje, Strika Rade, Tati Lazar,
Grkovac Rade, Tati Duan, Sablji Milan, Ivankovi Kota, Dubrovac Teodor,
Glavi Obrad, Marimkovi Mihajlo, Milovanovi Jovan, Radi Dragutin, Dragomirovi Branko, Milivoja Dragutin, Marimkovi Rade, Anti Milo, Anti Stojan
i Vasiljevi Marko.
(Arhiv VII, a. NDH, k. 161, reg. br. 3 3 / 3 ; k. 169, reg. br. 2 / 9 i reg. br. 3/9).
1

Br. 88
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 13. APRILA 1942. SAINJEN
U NEDIEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
I PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOJEM HADI-COLAKOVIC DRAGO, SAVO I JOCA I TOMlC DIKO
I PETROVI PANE IZNOSE O SVOM BORAVKU
U LOGORU GOSPI JASENOVAC1
Z A P I S N I K

od 13. aprila 1942. god.

SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU.
HADZI-COLAKOVIC DRAGO, bivi sekretar trgovakog udruenja
u Bijeljini, star 44 godine, sin pok. Mie i Soke, ro. Mitrinovi, oenjen,
bez dece
HADZl-COLAKOVlC SAVO bivi nametenik u parnom
mlinu, Drina" u Bijeljini, star 39 godina, sin pok. Mie i Soke r. Mitrinovi, oenjen, otac jednog deteta, . . . COLAKOVlC JOCA, trgovac iz Bijeljine, star 40 godina, sin pok. Mie i pok. Milke r. Simi, neoenjen,
TOMI DIKO, bivi zvaninik banovinske bolnice u Bijeljini, star 32 godine, sin pok. Mila i pok. Ande r. Maksimovi, neoenjen, . . . . i PETROVI PANO; trgovac iz Bijeljine, star 30 god. sin pok. Vase i pok.
Ane r. Petrovi, neoenjen, . . . . nakon to su opomenuti na iskaz istine
iskazali su sledee:

Na 1. avgusta 1941. god. uhapeni su po ustakim vlastima Ostoji

Miko gostioniar, Miloevi Jovo, trgovaki pomonik, Stojanovi Cvetko, opanar, Pajkanovi Vuko opanar, Vojanovi Milo trgovac, Doki
Risto licitar, Savi Sveto gostioniar, Avramovi Drago, konobar, Stojisavljevi Stevo, penzioner, Jovievi Milosav, penzioner, Jovanovi Jovo
limar, Risti Stevo opanar, Nikoli Milan opanar, Baji Duan gostioniar, Jovanovi Nikola kafedija, Bosni Obrad student prava, Tatomirovi Tihomir, pekar, Konti Pero gostioniar, Jovanovi Ljubo trgovac,
Cvetkovi Duan kroja, Mitrovi Boko kroja, Vasili Vajo ak gimnazije, Panti Todor, gostioniar, Narani Risto opanar, Seji Miko gostioniar, Stanko vi Emilij an, trgovac, Cvjetinovi Branko kroja, te nas
etvorica napred pomenutih Colakovi Joco, Hadi-Colakovi Drago i Savo, Tomi Diko, svi iz Bijeljine. Tada je uhapeno ukupno iz Bijeljine
nas 30 Srba. Isti dan uveer uhapeno je i doterano u Bijeljinu oko 15
i Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6 / 1 .

Srba seljaka iz sela Popova kraj Bijeljine. Imena njihova ne znam. Prenoili smo u vojnom logoru u Bijeljini. Sutradan na 2. avgusta 1941. godine odpremljeni smo svi vozom u Gospi, kamo smo stigh na 3. avgusta
oko 9 sati pre podne. U Gospiu smo odmah predani u kaznionu, gde smo
preko dana ostali na dvoritu, a u vee smo smeteni nas 42 zatoenika u
jednu sobu dugu 6 metara, iroku 4 metara i toliko u visinu. U toj sobi
smo proveli ukupno 12 dana. Tri dana smo proveli na hodniku zatvora,
a jedan dan na dvoritu.
Ja Petrovi Pano uhapen sam 8. avgusta 1941. god. sa Bonjakovi Jovom, sudskim zvaninikom iz Bijeljine. Zadran sam u zatvoru u
Bijeljini do 11. avgusta 1941. god. kada sam zajedno sa preko 209 seljaka i graana iz Zvornikog sreza otpremljen u Zagreb, gde su nas
preuzeh zagrebaki ustae, te agenti zagrebake policije i otpremili u
ustaku policiju
U policiji smo ostali do 13. avgusta 1941. god. na
vee, kada smo ukrcani u vagone i odpremljeni u Gospi, gde smo se
nali sa ostahm navedenim i od tada sudbina nam je bila zajednika.
Za vreme naeg boravka u Gospiu dnevno su transportovani novi
transporti Srba iz svih krajeva, a naroito iz Bosne. Stizalo ih je
svaki dan po vie stotina, koji su smetavani u dvorite kaznione. Redovito su dnevno odpremani iz kaznione za Velebit i otok Pag po> dva
transporta Srba, a kadkada i tri. Jedan transport iao je svaki dan u 9
sati pre podne, a drugi u 4 sata posle podne. U svakom transportu bilo
je 300400 Srba, tako da ih'je dnevno odilazilo 600 do 700 ljudi, a ako
je bio i trei transport, onda i vie. Trei je obino odilazio kamionima i
to u ranu zoru. Kohko je Srba transportom odilazilo u Velebit, tohko je
redovno novih pristizavalo, tako da je kazniona uvek bila puna. Dnevno
stanje bilo je oko 2500 do 3000 ljudi, a od toga oko 300 ena i dece. Bilo
je neto i Hrvata oko 10 do 15. Znamo da su tada bih u Gospiu u kaznioni dr Auer Ljudevit i dr Hanek, bivi ministri.
Srbe koji su bih odreivani za transport za Velebit ustae su svaki
put postrojili u dvoritu kaznione dva po dva. Izmeu njih provukli su dugaki lanac, zatim sa icom vezali ih sve za ovaj lanac i to tako, da su
oko ruke zavezali icu i opet za lanac.
Znamo da su u to vreme u pravcu Velebita odvedeni: Ljubojevi
Vasko, direktor banke, Bogdanovi oko batovan, Mijatovi Sekula posednik svi iz Bijeljine. Oni su par dana posle nas dovedeni u Gospi. Zatim su odvedeni: Mri Maksim, teak iz Cengia, srez Bijeljina, Milievi
Gavro, teak iz Krina, sreza Bijeljina, Radovanovi Cviko teak iz Koronie, sreza Bijeljina, Miloevi Nikifor, inovnik rudarske uprave u
Ugljeviku, sreza Bijeljina, Miloevi Ljubomir, predradnik u rudniku
Ugljevik, Raikovi Ranko teak iz Ugljevika, sreza Bijeljina, Kianovi
Strahinja trgovac iz Broca sreza Bijeljina, Ranki Vukain teak iz Ugljevika. Imena drugih odvedenih ne znam.
Kasnije su nam priah Jevreji, koji su doli sa otoka Paga i Gospia, a s kojima smo se sastali u Jasenovcu, da su svi Srbi, koji su iz Gospia odvedeni u Velebit tamo ubijani. . . .
Na 19. avgusta 1941. otpremljen je iz Gospia jedan transport Srba
od oko 950 ljudi, a meu njima i nas petorica u logor u Jasenovac. Put
od Gospia do Jastrebarskog bio je uasan, za nas sve. U svakom vagonu

bilo nas je 80 do 100 ljudi, tako da smo se u pravom smislu rei guili.
13 ljudi na tom putu umrlo je od uguenja. Meu njima tada je umro i
Blagoj evi oja, vlasnik autobusnog poduzea iz Zvornika.
U Jastrebarskom ustae su nam odmah oduzeli sav novac koji se
je u nas naao, kao i sve druge skupocene stvari, kao satove, prstenje
i naliv pera. Kazali su nam, da e nam za to nabaviti hrane jer da emo
tu ostati nekoliko dana. U Jastrebarskom smo ostali u vagonima 30 sati
i za to vreme dobili smo svaki samo jednom po jednu kaiku pasulja.
Dok smo se zadravali u vagonima u Jastrebarskom dola je do
naih vagona jedna ustaka satnija sastavljena od Liana i ovi su ustae
ili od vagona do vagona i hteli nas sve pobiti. Spasili su nas tada od
smrti ustae iz Jastrebarskog, te talijanska vojska, koja se je tamo
nalazila. Na 20. avgusta u vee krenuh smo iz Jastrebarskog, u Jasenovac.
Na 21. avgusta 1941. ujutro stigli smo u eljezniku stanicu Jasenovac, gde nas je preuzela 17 ustaka satnija, koja je bila nastanjena
u Jasenovcu. Ustae su nas doekah sa pogrdama i raznim psovkama,
zatim su odmah ulazili u vagone i traili od nas novac, satove, prstenje,
naliv pera, lisnice itd. Mi smo im odgovarah da smo sve te stvari, koje
smo jo imali predah ve dan pre u Jastrebarskom. Oni su se sa tim
odgovorom zadovoljili.
Nakon jedan sat istovarani smo iz vagona i svrstani dva po dva
krenuh smo prema logoru udaljenom od eljeznike stanice oko 5 km.
Morah smo ii skoro treim korakom. Tueni su bili od ustaa samo
oni, koji nisu mogli izdrati tempo hoda. Doli smo u logor, koji je bio
smeten u barakama na polju kraj jedne ume blizu potoka, Lonje. Odmah smo morah sesti na mokru zemlju dva po dva i tu je nanovo nastalo pretresanje i oduzimanje stvari. Oko 2 sata posle podne pustih su
nas u barake, da zauzmemo mesta. Isti dan oko 5 sati posle podne dola
je u logor partija Jevreja, pa smo mi zauzetu baraku morah napustiti,
jer su se u nju uselili Jevreji, a mi smo se smestili u jednu jo ne dovrenu baraku, koju smo posle sami morah dovriti.
U ovom logoru od 21. avgusta 1941. pa sve do polovine septembra
1941. mi Srbi nismo uopte dobivali nikakve hrane od uprave logora,
a niti smo mogli to dobiti izvana. Jevreji, koji su u istom logoru bili
smeteni dobij ali su ivene namirnice od svojih bogotovnih optina, pa
su od toga neto malo otkidah i nama davali....
Na 30. avgusta 1941. oko 10 sati pre podne odvojih su iz nae
grupe sve seljake njih oko 500 povezali ih icom dva po dva za ruke
i odveli ih prema eljeznikoj stanici. Posle toga o tim odvedenim seljacima nismo nikada nita mogli saznati. Ustae su govorih, da su ti
seljaci odpremljeni u Nemaku na rad, a drugi da su odvedeni u logor
u SI. Poegu i tamo pobijeni. Ti seljaci bili su iz srezova bijeljinskog
i zvornikog, te neto iz bjelovarskog. Poznavajui metode ustaa vjerujemo da su ti seljaci pobijeni.
Mi, koji smo ostali u ovom logoru morah smo svaki dan ii na rad
na nasip reke Lonje. Na radu je bio straan reim. Bilo je zabranjeno
stati i odmoriti se ih govoriti. Moralo se stalno raditi, a ustae koji su
nad nama drali strau ili kroz nae redove, kada smo radih i drali u
rukama motke, tukli su nas sa ovim motkama. Take pune zemlje mo-

rali smo uz nasip, voziti treim korakom i ako tko ne bi mogao, taj je
bio od ustaa tuen. Jednoga dana, kada smo ili na rad dvojica su se
usput malo razgovarali. To je primetio jedan ustaa, izveo ih iz reda,
vezao im ruke pozadi sa icom, bacio ih na zemlju, te ih tukao on, kao
i drugi ustae, i nogama gazih po njima. To su bili Goljani Vojo, radnik iz eljezare u Zenici i neki Duan, umar iz Zenice. Poetkom meseca novembra Duan je umro u logoru, a Goljani Vojoi je ubijen po
ustaama....
Polovicom meseca oktobra 1941. nastala je u naoj grupi velika
smrtnost, koja je nastupila kao posledica iznurenosti, gladi i tekog fizikog rada. Dnevno je umiralo 5 do 8 ljudi.
Koncem meseca septembra 1941. pobegli su sa rada dvojica Srba
zatoenika i to: Popovi Ljubo, bavar iz Tuzle i Mrakovi Branko stolar iz Travnika. Prigodom begstva oteli su ustai, koji je nad njima
drao strau puku i ozledili ga po hcu. Nakon dva do tri dana odvojeno
je iz nae grupe 26 Srba zatoenika i zatvoreno u icu". ica" jest
jedan manji prostor ograen sa bodljikavom icom u visini od 1 metar.
Ovaj prostor i sa gornje strane u toj visini isprepleten je bodljikavom
icom tako, da oni koji se nalaze u tom prostoru ne mogu se ispraviti,
a ne smiju sesti, ve mogu stalno samo uati. U ovakvu icu" bili su
zatvoreni kroz osam dana, napred pomenuta grupa od 26 Srba. Strau
nad njima vrili su zatoenici Javreji. U toj grupi Srba bili su: dr Todorovi Petar, lekar iz Travnika, Narani Risto opanar iz Bijeljine,
Beri Vlado trgovac iz SI. Broda, Belanio Duan policijski pisar iz Visokog, Grkovi Danilo, penzioner iz Mostara, Lazi Kornelije iz Visokog,
Tanaskovi Mio iz Visokog, elik Duan penzioner iz Sarajeva, Kosanovi Boko iz Visokog, Savli Jovan trgovac iz Sunje sreza Petrinja,
Marinovi Slobodan tehniar iz Visokog, ermanovi ore, uenik uiteljske kole iz Prijedora. Imena ostalih se vie ne moemo setiti. Nakon
8 dana jednoga dana izveli su ustae iz ice ovih 26 Srba povezali ih
icom za ruke i tada su ih nemilosrdno kundacima tukli. Zatim su ih
odveli izvan logora u pravcu puta za Jasenovac. Cim su ih odveli nakon
deset minuta ula se je pucnjava. O ovim Srbima nije se vie nikada
nita doznalo, ali se veruje da su tada ubijeni.
U drugoj polovini meseca oktobra 1941. god. doteran je u logor
u Jasenovac dr Gavrani Oton, advokat i starosta Sokola iz Zagreba
sa jednom grupom zatoenika od oko 10 do 15 ljudi.. ..
U prvoj polovici meseca novembra 1941. god. nastupile su kie
i hladno vreme. Sava je nadolazila i pretila je opasnost od poplave, a nasip koji smo mi zatoenici tada radili, da bi zatitili ciglanu Ozrena aia, jo nije bio dovren. Tada je jednog dana doao na nasip Luburi
Vjekoslav (Maks), ustaki satnik i zapovednik svih logora u Hrvatskoj,
kada je vidio da nasip jo nije gotov, razljutio se, izvadio revolver i
pucao na grupu zatoenika, koja je u tom momentu zastala u nameri
da ga pozdravi. Tom prihkom ranjen je od Luburia u stomak Bosni
Bogoljub, svreni ak gimnazije iz Bijeljine, koji je ovu ranu preboleo,
ali je posle od ustaa ubijen. Ranjen je bio jo jedan Jevrejin koji je
podlegao ranama. Tada je Luburi naredio ustaama, da svakog zatoenika koga opaze da stane, odmah ubiju. Posle toga nastalo je svaki dan
ubijanje zatoenika na radu na nasipu. Svaki dan ih je ubijeno 1015,

a kad kada i vie. Jednoga dana ubijeno ih je 22. Nisu ih ubijah iz puaka, nego sa debelim motkama. Pored ovih ubijenih svaki dan je doneseno pet do est zatoenika ispremlaenih od ustaa. Osim toga bilo ih
je dosta, koji su bih manje ispremlaeni, pa su mogli sami sa radova
doi u logor. Znamo, da su tada od ustaa na radu na nasipu ubijeni:
Bobar, seljak iz Bakra i Perkovi seljak iz Glogovca, te Cvjetinovi, seljak
iz Svinjarevca, svi iz sreza Bijeljinskog. Imena drugih ne znamo.
Poto je oko polovice meseca novembra 1941. god. nadolazila voda
na polje, na kojem su smetene barake, u kojima smo se nalazili, dolo
je nareenje, da se ovaj logor isprazni. Zdravi zatoenici morah su prei
u tzv. radni logor u Baievoj ciglani u Jasenovcu, a nesposobni za rad
i bolesni u logor Krapje.
Jedna grupa oko 200 zatoenika Srba nesposobnih za rad odpremljena je na 14. novembra 1941. u logor u Krapje. Mi zdravi i sposobni
za rad ostali smo i dalje u ovim barakama do daljnjeg nareenja. Prilikom polaska ovih zatoenih Srba iz barake prema Krap j u ustae su ih
nemilosrdno tukli i gurah u vodu, koja je bila oko barake. Iz postupka
ustaa prema ovoj grupi bolesnih i nemonih Srba mi smo ostali zakljuili, da ovu grupu eka teka sudbina, to se kasnije i obistinilo, jer
dok su stigh do logora Krapje, ubijeno ih je uzput oko 30. U ovoj grupi
su bih: Vukovi Veljko, trgovac i posednik iz Brezova Polja, sreza Brko,
Vukovi Blagoje posednik iz Brezova Polja, sreza Brko, Kalajdi Marijan, teak iz Magnojevia, sreza Bijeljina, Mudrolja Pano, trgovac iz
Naica, sreza istog, Mandrapa Spasoje industrijalac iz Sarajeva, Doki
Risto, licitar iz Bijeljine, Stojanovi Cvjetko, opanar iz Bijeljine, Pajkanovi Vuko, opanar iz Bijeljine, Bonjakovi Joco, sudski zvaninik
iz Bijeljine, Stojisavljevi Stevo, penzioner iz Bijeljine, Jovievi Milisav, penzioner iz Bijeljine, Jovanovi Jovo limar iz Bijeljine, Risti Stevo opanar iz Bijeljine, Ivanovi Nikola, sudski glasnik iz Bijeljine,
Ivankovi Ranko obuar iz Bijeljine, Obrad Bosni i njegov brat Bogoljub studenti iz Bijeljine, Vucelja Simo lugar iz Bijeljine, Teki Gavro
penzioner iz Bijeljine, Tomi Milan, ak gimnazije iz Bijeljine, Mijajli
Vasa opanar iz Bijeljine, Panti Todor gostioniar iz Bijeljine, Teji
Miko gostioniar iz Bijeljine, te njegovi sinovi Aco elektriar i Boo
trgovaki pomonik, Zari Vlado opanar iz Janje sreza Bijeljina, Lazi
Ilija teak iz Janje, sreza Bijeljina, Bogdanovi Jovo trgovac iz Tavne,
sreza Bijeljina, Trajanovi Drago, trgovac iz Brezova Polja, srez Brko,
braa Grumi trgovci iz Brezova Polja sreza Brko, Beatovi Ranko
trgovac iz Visokog, Petar gostioniar iz Visokog. Imena drugih se sada
ne seamo. Svi ovi Srbi koji su bili tada upueni u logor Krapje, a koji
nisu ve usput ubijeni, prebaeni su poetkom meseca decembra 1941.
natrag u logor u kojem su ve bih i tu su odmah zatim ubijeni.
Druga partija Srba zatoenika, u kojoj smo bili i mi odvedna je
na 15. novembra 1941. u radni logor u ciglanu Baievu. Ve sa puta
vraeni smo bili nas dvojica Tomi Diko i Petrovi Pano sa jo 58 drugih Srba, koji su u ovom prvom logoru zadrani, da srue dve barake,
a ostali meu njima i nas dvojica Hadi-Colakovi Drago i Savo i olakovi Joca produili smo put do logora u ciglani Baievoj. Ova grupa
Srba morala je ii ubrzanim korakom prema Baievoj ciglani. Iza grupe
ilo je vie konjskih kola i svi oni, koji su od iznemoglosti na putu

padali kupili su ih i bacali u kola. Na ulazu u ciglanu sve ove izbacali

su iz kola na jednu hrpu i one, koji se nisu mogli odmah dignuti i stati
u red sa ostalima, ustae su ih na oigled svih drugih ubih kundacima
i izboli noevima. Tada su u ovoj grupi Srba ubijeni: Tatomirovi Tihomir, pekar iz Bijeljine, i Kuli Zivko ak gimnazije iz Foe. Imena
drugih se ne seamo, ali znamo da ih je tada vie ubijeno. Svi mi koji
smo stigh u ciglanu u ovoj grupi bih smo smeteni u jednoj otvorenoj
upi. Celu no morah smo da sedimo. Nije bio dozvoljen ni najmanji
pokret pod pretnjom smrtne kazne. Strau su uvah ustae, koji su tu
no iz ove grupe pod umom ubili pet Srba. Tada su ubijeni Pavlovi
Vojo, bolniar iz Tuzle i jo etiri seljaka iz Bosne.
Drugi dan premeteni su Srbi iz ove grupe u tzv. tunel, gde se je
pre suio crep. U ovom tunelu zatekli smo jednu grupu Srba od oko
30 ljudi, koji su sa prvim transportom bih upueni u logor Krapje, ah
nisu mogli ii, pa su tu ostavljeni. U ovom tunelu bilo je uasno stanje.
Bilo je zaguljivo i puno uiju. Svi Srbi sposobni za rad morah su preko
dana plesti bodljikavu icu oko logora, a bolesni i iznemogli ostaj ah su
preko celog dana! u tunelu.
Dok smo se mi jo nalazili u tunelu a bilo nas je 120 dola je u
Jasenovac nova grupa od 36 Srba seljaka, koji su rodom) iz sreza bjeljinskog, a koji su bih u Zagrebu na suenju pred prekim sudom i bili
po sudu osloboeni, ali ih je ustaka policija uputila u logor Jasenovac.
Sa ovom grupom dovedeno je jo i 12 Srba, koji su tada kao ratni zarobljenici bili doli iz Nemake, pa su ih ustae na prolazu u Zagrebu
uhapsili i dopratili u logor u Jasenovcu. Meu ovima bio je i ak narednik Cudi Cedomir, rodom iz Zagreba, koji je tada takoer doao kao
ratni zarobljenik iz Nemake. I ova grupa Srba smetena je k nama
u tunel. Iz grupe ovih Srba, koji su dovedeni iz Zagreba pokualo je
8 seljaka begstvo i ustae su za to sve seljake iz ove grupe ubili osim
dvanaestorice pomenutih ratnih zarobljenika, od kojih su neki posle ubijeni. Meu ovim seljacima tada je ubijen iz nae grupe Jovanovi Momo,
student prava iz Makovca, sreza Brko. Meu ovom grupom seljaka
tada je ubijen i seljak Koji Vujadin iz Balatuna, sreza Bijeljina, koga
je ustaki porunik Milo Ljubo sam svojom rukom iz revolvera ubio.2
Grupa Srba, koja je ostavljena bila u ranijem logoru kraj Lonje,
a u kojoj smo bili i nas dvojica Tomi Diko i Petrovi Pano, preivela
1 U svojim sedanjima datim autoru ove knjige, taoc iz Ljubije logora Gospia i Jasenovca Branko Katana sea se sledeih logoraa: Vlade Gajia, Joce i
Drage Colakovia, Marka Kruljia, Slavka Dugonjia, Branka Cvijelia, Vlade
Gluca, Slobodana Miia, Milutina Veiimira, Manojla Adamovia, Vukana Bogdanovia, Ljube urainovia, Ranka Vukojevia, Mihaila Sredia, Mladena Situma, Ruben Vangela, Fincia, Vlade Filipovia, Duana Malinovia, Miloa Makijevia, Jove Kneevia, Mirka Pajkia, Sime Mandrape, Koia, Radovana DubIjevia, Novaka Dubljevia, Isaila Mitrovia i mnogi drugi koje se po imenu ne
moe setiti. Od 45 taoca iz Ljubije pokupljenih jula 1941. i skoro svi ubijeni
od Ljubije do Prijedora, Ivanjske, Banja Luke, Capraga, Ogulina, Gospia
Jadovna do Jasenovca. Tu Odiseju simrti preiveli su svega njih estorica: Jan jo
Gavrilo, ore Radulovi, Janko Popi, Vukan Bogdanovi, Spaso Grbi i Branko
Katana.
Koncentracioni logor Jasenovac su preiveli Branko Katana d Vukan Bogdanovi koji su iz njega pobegli. Prvo je krajem decembra 1941. pobegao Branko
Katana na sledei nain: njih etvorica, Milutin Velimir, Ruben Vangel, Finci

je posle odlaska ostalih Srba strane dane. Ovoj grupi Srba sutradan t.j.
16. novembra 1941. poslano je iz radnog logora u ciglani jo 60 Jevreja
kao pomo. Osim toga dola je u ovaj logor nova grupa zatoenika Srba sa
Korduna njih oko 100. Iz ove grupe Srba sa Korduna navodno su
dvojica pokuah begstvo, a to je moglo biti 17. ili 18. novembra 1941.
godine. Zato su ustae ubili taj dan 9 zatoenika Srba, a sutradan jo
67 zatoenika. Imena ubijenih neznam.
Zatoenici koji su bih zdravi i mogli raditi na ruenju baraka u
ovom logoru dobijali su bolju hranu te hleba, a oni koji su bili bolesni
i zato nisu mogli raditi, dobijali su lou hranu i nisu dobijali hleba.
Osim toga ustae su sve ove bolesne zatoenike poklali za vreme ruenja baraka. Tada su meu ostalim zaklani: Jovanovi S. Joco trgovac
iz Tuzle, Ivi Milo iz Doboja i Zgonjanin Branko, radnik iz T u z l e . . . .
Ruenje baraka dovreno je posle 20. novembra i tada smo dobili
nareenje, da iskopamo jednu veliku jamu, a ustae su kazali, da e ta
jama sluiti za kre. Meutim ova jama nije bila namenjena za kre,
ve za raku za zatoenike, koji su posle toga po ustaama ubijeni. Odmah
oko 23. novembra 1941. god. poslana je ovamo jedna grupa Srba koji su
do tada bih u ciglani. Polovicu ove grupe ubili su ustae ve na putu
iz jednog logora u drugi, a drugu polovicu ubili su nekoliko dana posle
toga. U isto vreme ubijah su i zatoenike, koji su se ve nalazili u ovom
logoru, jedino je ostalo oko 25 zatoenika, koji su poslani posle zavrenog
ruenja barake u logor u ciglanu, a meu njima i nas dvojica Tomi
Diko i Petrovi Pano. Tada su ubijeni: uk Svetozar gostioniar iz Puraia sreza Tuzla, Savi Selemir i Risto trgovci iz Zvornika, Nikoli Milan opanar, Savi Sveto gostioniar, Cvjetkovi Duan, krojaki naunik
svi iz Bijeljine, Radii Sreko putar iz Suhog Polja sreza Bijeljina, Peki Milorad svetenik iz Makovca sreza Brko, Dr. Bara Branko svetenik iz Siska, Trifunovi uitelj u penziji iz Bos. Samca, Hadi-Vukovi Stevo student iz Foe, Dabari Vojo, kova iz Zenice, Kruni
Marko, gostioniar iz Otiia u Dalmaciji, imena ostalih se ne seamo.
Koncem meseca novembra nas dvojica Tomi Diko i Petrovi Pano
prevedeni smo sa jo 23 Srbina zatoenika u logor u ciglanu i tamo smo
se sastali meu ostalim opet sa Hadi-Colakoviem Dragom i Savom
i Colakoviem Jocom. Zajedniki iznosimo tad sledee:
Koncem meseca novembra 1941. dopraena je u logor Jasenovac
jedna grupa od 142 Srbina iz Karlovca. Oni su smeteni u tunel, gde su
i on skovali su plan da predvee preduhitre barem 30 minuta etvoricu logoraa
koji su svake veeri ili iz logorskog kruga po veeru ustaama u selo Jasenovac.
I tako jednog dana krajem decembra 1941. njih etvorica pod vodstvom Velimira
kao voe stotnika u 17 asova krenue sa znakama na grudima i ceduljicom njihovih imena u ustaku straaru da uzmu poljsko kazane da ustaama donesu
veeru. Na kapiji pokazae ceduljicu koju ustaa pogleda, i znaku im zagleda
koju su nosili i njihovi predhodnici i pusti ih kroz glavnu kapiju. Izmeu te
kapije d crkve u Jasenovcu gde se uzimala hrana, poto je padala kia sa snegom,
a i ve se sputao i mrak, oni su se sakrili, jer je naila ustaka patrola ne znajui jedan za drugoga izmeu velikih stogova istovarene rezane grae koja se
nalazila na obali Save. Katana je saekao potpuni mrak, a pomoglo mu je i nevreine, te je preao put, dokopao se eleznike pruge, ukrcao se na prvi voz i
pobegao. Tako se spasao Branko Katana kova iz rudnika Ljubije. A Milutin
Velimir je na Savi naao amac i za njim otplovio u slobodu. Sudbina Ruben
Vangela koji je kao logora bio ofer Ljube Miloa i Fincija posle bega nije
poznata sada penzioneru iz Ljubije Branku Katani.

ostali est dana, a zatim preli u baraku, koja je nosila oznaku 3 C. Svi
smo po danu radili na podizanju novih baraka. Ustae su za vreme rada
tukli i ubijali Srbe. Dogaalo se, da su ustae, kada su u dvoritu sreh
kojega zatoenika istoga i bez ikakvog povoda ubijah. Ubijanje i tunjava bih su svakodnevna i obina pojava.
Nekako poetkom meseca decembra 1941. ja Colakovi Joco kupio
sam od jednog idova jedan hlebac za 50 Kuna. idov mi je taj hleb
ponudio na prodaju. To su doznali ustae, odnosno ovaj Zidov koji je
bio ustaki pijun prijavio je ovaj sluaj sam ustaama. Ustae su me
za to uzele na odgovornost, odvele na straaru i tamo usijanim gvoem
prili po golom tijelu, silei me da priznam, gde imam sakriven novac.
Vratih su se posle toga nazad u baraku, pretraili da pronau novac,
ah kako nisu nali novca odustali su od daljeg muenja. I sada se na
mojem telu poznaju ozlede koje sam zadobio od usijanog gvoa.
Izmeu 20. i 24. decembra 1941. ubijeno je 25 Srba zatoenika kao
odmazda zato, to je Srbin zatoenik uji Branko iz Zagreba jednog
ustau udario amarom. To se je dogodilo na jednome polju u jednoj
privatnoj kui, gde je taj uji sa tim ustaom i nekim enskima sedio
u privatnom drutvu i pio i onako pijani obojica se posvadili i uji
ustau oamario. Tada je ubijen i sam uji, a ubio ga je lino ubodom
noa u srce upravnik logora Milo Ljubo. Meu ubijenima bili su mahom
seljaci iz sreza bijeljinskog.
Na 24. decembra 1941. dola je u logor u Jasenovac grupa oko 60
Srba iz Sarajeva. Iz ove grupe isti dan ubijen je samo jedan seljak,
koga je lino prigodom dolaska grupe zaklao upravitelj logora reeni
Milo Ljubo.
Na 25. decembra 1941. dola je u logor grupa Srba iz Pakraca
njih oko 70. Pred upravnom kancelarijom ve kod dolaska ubijeno je
iz ove grupe oko 40 Srba, a preostala 32 predana su nama u baraku. Taj
dan bio je katohki Boi i ustae pijane zajedno sa upravnikom logora
Miloem Ljubom ubili su iz ove grupe napred navedenih oko 40 Srba.
Na 28. decembra 1941. iz sela Donje Gradine preko Save pucah
su navodno etnici na ustae i tom prilikom ubili dvojicu ustaa, koji
su hteli amcem prei preko Save, a treeg su ranih, koji je naknadno
umro. Kao represalije na to ustae su na 1, 2. i 3. januara 1942. pripremili pokolj Srba zatoenika. Na 1. januara 1942. ubili su 135 Srba. Na
2. januara 1942. ubih su 55 Srba, a na 3. januara 1942. ubili su 62 Srbina. Ukupno u ta tri dana ubili su 262 Srbina.
Na 1. januara 1942. grupu od 135 Srba povezali su ustae icom,
oterali ih uz kundaenje i bodenje u lea na logorsko groblje i tamo
ubih. I ovo ubijanje su izvrili drvenim maljevima i sekirama po glavi
te klanjem noevima. Tada su pred barakom ubili starije i bolesne Srbe,
koji nisu mogli ii na groblje, a ostale su odveli.
Na 2. januara 1942. ubih su ustae pred samom barakom 25 Srba,
a ostale su vezali icom i oterali u logorsko groblje i tamo ubili. I ovo
ubijanje su izvrili drvenim maljevima i sekirama po glavi te klanjem
noevima. Tada su pred barakom ubili starije i bolesne Srbe, koji nisu
mogli ii na groblje, a ostale su odveh.
Na 3. januara 1942. ustaki satnik Luburi lino je izabrao grupu
Srba od 62, koje je odredio za ubijanje. Ova grupa Srba odvedena je

u logor u kojem smo mi prije bili i tamo su oni najprvo morali iskopati
jame za Zidove, koji su bili odreeni za ubijanje, a onda su iskopali
jame za sebe, a potom su od ustaa ubijeni na isti nain kao i prijanje
grupe. Njihova krvava odela bila su sa njih svuena, drugi dan donesena u ciglanu i pohranjena u magacin, nakon to su oprana od krvi.
Ovo se je posle toga stalno praktikovalo. Ovo ubijanje izvrila je 14. ustaka satnija, u kojoj su bili ustae, koji su se veinom regrutovali iz Osjeka, a najvie se pri tom isticao dorojnik neki Brandner. Od sada pa do
konca meseca jaunara 1942. sve nove grupe Srba, koje su pristizavale
u Jasenovac nisu niti putene u logor, ve su ih odmah sa eljeznike
stanice odvodili u ustaki tabor gde su ih pretresli i oduzeli sav novac
i ostale stvari, a potom ih odvodili ravno na logorsko groblje i tamo
ubijah na isti nain, kao i prijanje.
U tri maha pobijeni su od ustaa svi bolesni i nemoni, zatoenici,
koji su se nalazih u logorskoj bolnici.
Prva likvidacija bolesnih bila je oko 20. januara 1942. Tada ih je
bilo u bolnici oko 120 to Srba to Jevreja. One bolesnike, koji su bili
neto jai natovarili su na saonice, odvezli ih u prijanji logor kraj
Lonje i tamo ih na ve opisani nain ubili, a one koji su bili bolesniji
i slabiji izvukli su samo pred bolnicu i tamo ih poklah.
Drugo likvidiranje bolesnih i slabih bilo je neposredno pred dolazak meunarodne komisije. Tada ih je bilo u bolnici oko 100 Srba i Zidova. Njih su ubili i zaklali na isti nain, kao i one ranije. Mesto ubijenih bolesnika ustae su ovaj put u bolnicu smestili zdrave ljude i to
bolniki personal, te zatoenike, koji su bili uposleni u. bolnici. Svi su
morah lei u krevete i oni su morah pred lanovima meunarodne komisije glumiti ulogu bolesnika.
Trea hkvidacija bolesnika iz bolnice izvrena je na 23. marta
1942. Tada je bilo oko 50 do 60 bolesnika i oni su svi po noi preneeni
pod izlikom spaavanja od vode u jednu upu, gde su svi zadavljeni icom
oko vrata, a zatim spaljeni u pei gde se je cigla pekla, a koja je pe
u tu svrhu posebno preudeena.
U to vreme dole su dve grupe novih Srba zatoenika. Jedna grupa
je dola od Karlovca njih oko 90, a druga iz Bosne oko 50 Srba
seljaka. Njih su odmah kod dolaska odveh u ciglanu, tamo icom oko
vrata udavili i potom spalili u pei od ciglane.
Internacionalna komisija dola je u Jasenovac na 6. februara 1942.
i pregledala logor. Prije dolaska te komisije mi smo svi zatoenici morali
raditi danju i nou na podizanju jedne nove barake, u kojoj je bila
improvizirana trpezarija za zatoenike. Meutim u toj trpezariji nikada
nitko od zatoenika nije nikakvog jela okusio osim na dan dolaska komisije. Odmah drugi dan po odlasku komisije stolovi i ostale stvari iz
ove trpezarije su izbaeni, a nova grupa Srba zatoenika te neto Hrvata
smetena je na spavanje u tu baraku. Svi zatoenici prije dolaska internacionalne komisije dobili su oko leve ruke trake i to Zidovi ute,
Srbi plave, a Hrvati crvene. Na svakoj traki bio je po jedan broj. Isto
tako dobili su svi zatoenici za taj dan i male metalne ploice, koje su
morali objesiti oko vrata, a na ovim metalnim ploicama bih su isti
brojevi, koji su bili i na trakama oko ruke. Ove metalne ploice bile
JA.1

su tobo zato, da ako koji zatoenik umre, da mu se znade odmah ustanoviti identitet. Ja Hadi-olakovi Drago imao sam broj 186, ja Hadiolakovi Savo imao sam broj 184, ja Tomi Diko imao sam broj 603,
ja Petrovi Pano imao sam broj 801 i ja olakovi Joco imao sam broj,
ali se sada ne mogu sjetiti koji
Koncem mjeseca januara 1942. ja Tomi Diko i ja Petrovi Pano
sa jo 10 Srba zatoenika bih smo odreeni da idemo u Donju Gradinu
preko Save radi presovanja sena. Tu smo radili oko mesec dana, tako,
da smo svako jutro ili u Donju Gradinu na rad, a u veer se vraali
u Jasenovac na spavanje. Znamo da su za to vreme ustae doveli u selo
Gradinu dve grupe zatoenika. U prvoj grupi bilo je oko 120 ena i
dece i to Srba, a u drugoj 300 do 400 Srba mukaraca, Hrvata i Muslimana. Obe ove grupe ustae su likvidirali na taj nain da su ih najprije
poklali noevima, a zatim njihove gole leeve prevukli u seljake kue i te
kue zapalili. Ove likvidacije ovih dviju grupa izvrila je 49. ustaka
satnija, pod komandom ustakog zastavnika Muje, ije prezime ne znamo, ali znamo da je rodom iz okolice Bihaa. Ustae koji su sluili u
ovoj satniji regrutovani su iz Jajca i okolice.
Po naem miljenju ubijeno je za vreme naega bavljenja u logoru
u Jasenovcu 10.000 do 12.000 Srba. Nije nam poznat broj ubijenih
Zidova.
U logoru u Jasenovcu za Srbe je bio najstroiji reim. Prema Zidovima se postupalo neto blae.
Cuh smo pripovedati, da je ve pomenuti ustaki zastavnik Altarac
na 25. marta 1942. otiao sa pohcijskim automobilom Maricom" iz
Jasenovca u Staru Gradiku i otuda iz kaznione dopremio 42 Srpkinje
zatoenice, od kojih je isto vee 20 njih ubijeno u Jasenovcu i njihovi
leevi spaljeni u ciglarskoj pei. U ovoj grupi Srpkinja bilo je 5 enskih
iz Brkoga.
Na 30. marta 1942. osloboeni smo iz logora i pod pratnjom jednog ustakog vodnika odpremani u Zemun, a odatle smo na 31. marta
1942. preli u Beograd, gde se i sada nalazimo.
Drugo nita nemamo iskazati, a na iskazano i proitano nam moemo se zakleti.
Dovreno:
Sasluao i overava:
Rodi uro, s. r.

Zapisniar,
Aimovi Julij ana, s. r.
Hadi-Colakovi Drago, s. r.
Hadi-olakovi Savo, s. r.
olakovi Joco, s. r.
Tomi Diko, s. r.
Petrovi Pano, s. r.

Br. 89
ZAPISNIK OD 14. APRILA 1942. SAINJEN U NEDIEVOM
KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE U
BEOGRADU, U KOME PAJKIC MIRKO IZ VISOKOG
GOVORI O SVOM BORAVKU U LOGORIMA
GOSPI I JASENOVAC1
ZAPISNIK
od 14. aprila 1942. god.
SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU
PAJKIC MIRKO, roen 16. juna 1914. god. u Visokom, sin pok.
Maksima i Mare, roene aa, oenjen i ima dve kerke kojima je sada
jednoj jedna, a drugoj dve godine. Po zanimanju mainski bravar. Pozvan na presluavanje u Komesarijatu za izbeglice i tom je prilikom
opomenut da govori samo istu istinu o svemu ega se sea iz doba
svoga robovanja u ustakim logorima, izjavi:
28. juna 1941. eksplodirale su u sarajevskoj eljeznikoj loionici
dve bombe. Ja sam tada radio u toj loionici, ali me za to vreme nije
bilo na mestu eksplozije. Ja sam doao na rad drugog dana, 29. juna,
na posao oko 6 sati naveer. U 10 sati navee doao je po mene jedan
agent policije i uhapsio mene i Ljubu Miria, takoe bravara u istoj
loionici iz Visokog. U zatvoru smo odleali 10 dana bez sasluanja.
Tada su nas sasluali i rekli nam da emo biti puteni na slobodu. Meutim, sutradan smo povezani lancima i icom, odvedeni na stanicu,
ukrcani u teretne vagone i u transportu odvezeni za Gospi. Na tom
nas je putu pratio medu ostalima i sarajevski policijski straar ikara,
Musliman, rodom iz Visokog, kome se imena ne seam. Pored njega
i policijski agent iz Sarajeva, Tuzlak, inae po zanimanju brija. Oni
su postupali sa nama surovo, a Tuzlak nas je i tukao. U Derventi je
uao u voz i jedan ustaki narednik, kome je ikara u asu njegova
dolaska neto poverljivo saoptavao i pri tom pogledao vie puta na
mene. Bilo mi je jasno da mu neto govori o meni. O tom sam se i
uverio docnije, jer je taj ustaa odmah nakon toga razgovora doao u
na vagon, pristupio k meni i poeo me ispitivati o tome kako sam
podbacio one bombe u sarajevskoj loionici. Ja sam ga uveravao da
o tome ne znam nita, jer tada nisam ni bio na radu u loionici nego
kod kue u Visokom. On se na to nije obazirao, nego je izvadio jednu
bombu iz depa, crveno bojadisanu. Pitao me je da li znam ta je to,
ja sam mu odgovorio da ne znam. Na taj moj odgovor me je udario
tri puta s njom u glavu, tako da sam prebrojao sve zvezde. Posle toga
je tu bombu metnuo u dep, a izvadio drugu modre boje. Ponovilo se
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.

opet ono to i sa crvenom bombom malopre, samo me ja sa plavom

udario tri puta u levo rame. Najzad je izvadio jednu bombu crno bojadisanu. Poto sam i za nju rekao da ne znam ta je, udario me je s njome tri puta usred prsa, tako da mi je zapeo dah. Od tih i drugih mnogobrojnih udaraca, koje sam primio docnije, naroito u Jasenovcu, moja
prsa nisu vie ravna i izboena kao ranije nego ugnuta i nekako kao
slepljena.
U SI. Brodu smo prebaeni u teretne vagone normalnog koloseka,
po 80 M jedan vagon. U vagonu smo bilv povezani po dvojica zajedno
lancima ili icom. Sve do Gospia su vagoni bili zatvoreni i mi smo
ak i nudu vrili u vagonima, a celim putem od Sarajeva do Gospia
nismo dobili ni hranu ni vodu. U svemu smo putovah do Gospia tri
dana i dve noi. Izmoreni i pregladneli stigh smo u Gospi jedne srede
izjutra. Ne seam se datuma. Dva dana sam bio smeten u eliji kaznione, a ostatak do odlaska u Jasenovac na dvoritu sa oko 1.000 ljudi,
zatoenika. Video sam u Gospiu mnoge ljude koje su tukli, video sam
transporte od nekoliko stotina ljudi, koje su svakoga dana odvodh, kako
su govorili, na Pag, na Velebit i u Jadovno. Video sam kad su ustae
ubih iz revolvera nekog eljezniara. On je bio dobio nervni napad pa
nasrnuo na jednog ustau, koji ga je zbog toga ubio iz revolvera s lea.
Jendog dana smo doznah da izlaze Italijani pa su nas sve koji smo
jo ostali u Gospiu prebacih transportom to u Jastrebarsko a to ravno
u Jasenovac. Mi smo prebaeni ravno u Jasenovac i putem je 12 zatoenika iz naega transporta pomrlo do Jastrebarskog. Od tih pomrlih
ne seam se ni jednog imena. U naem je vagonu umro samo jedan. Znam
da je bio rodom iz Pala kraj Sarajeva, seljak. Prilikom odlaska iz Gospia i u Jastrebarskom fotografisali su nas italijanski vojnici. Na je
dea transporta proboravio stanici u Jastrebarskom ceo dan od jutra
do mraka, a samo smo za vreme ruka izah iz vagona. Ruak su nam
skuvali u kazanima na stanici i to za novac koji su ustae pokupili od
nas i kupili pasulj. Koliko je god ko imao morao je da dade za taj
ruak. Neko i po nekoliko hiljada. Ja sam dao svega 22 dinara, koliko
sam imao pri sebi. Ko nije imao novaca morao je da dade sat ili prsten.
Naravno da pasulja nije kupljeno za sav taj novac, a da su ustae pri
tome dobro prole, videli smo docnije po tome to su se svakako sa
naim novcem dobro napili.
Za vreme naeg boravka na stanici u Jasenovcu dolazilo je mnogo
sveta pa i ena i deoe da nas gledaju. Na mnogima smo primetili da
nas ale, valjda su to bili Srbi, a moda i Hrvati. No bilo je meu njima
i takvih koji su nam psovah i pretili nam ubistvom, naroito su se
tamonji eljezniari okomili na nas, koji smo bili u eljeznikoj uniformi. Bilo je tu i ena i dece, koji su nas radoznalo gledah. Video sam
i jednu enu koja je neto vikala protiv nas.
Naveer smo krenuli iz Jastrebarskog i tek sutradan smo stigh u
Jasenovac. U Jasenovcu su nas doekah ustae sa psovkama i kundacima
ve na samoj stanici. Odmah smo videli nae dobrojutro. Sa stanice
su nas odveli u jasenovaki logor kroz umu, tako da nas seljaci i graani
nisu videli, bar koliko ja znam. Putem su nas gonili da idemo to bre.
Gotovo trkom. Neprestano su nas tukli kundacima i vikah na nas kao
na stoku. Ako je usput nekome spala cipela, nije smeo ni da pomisli da

se sagne i da je uzme iz blata, koje smo gazili. U logoru su nas poredali

uz barake i sve nam oduzeli to smo imali kod sebe. Mi smo smeteni
u logoru broj 3 na prostoru Baieve ciglane.
Od toga dana zapoeo je muan ivot u jasenovakom logoru pun
neizmernih patnji, duevnih i fizikih, u atmosferi neprestanog ubijanja
i klanja, stalnog prolevanja nevine srpske krvi, patnja i umiranja svaki dan.
Seam se da smo u Jasenovac stigli 18. avgusta. U transportu nas
je bilo 940 Srba. U ovom asu mogu da se setim da su tada sa mnom
doh Ljubo Miri, bravar iz sarajevske eljez. loionice, rodom iz Visokog, koji je~docnije ubijen kundacima za vreme radova na nasipu; Vukievi oko, bravar iz Visokog, koji je umro u baraci u Jasenovcu poto je pet dana pre toga bio izubijan ustakim kundacima; Dabi Branko, eljezniar iz Visokog, koji je umro u Jasenovcu; Bugarac Obren,
eljezniar iz Visokog, iznemogao od rada i gladi, isprebijan na mrtvo,
umro u Jasenovcu; Sotra Milan, gostioniar iz Visokog, inae divan
ovek, ubijen u Jasenovcu; Beatovi Ranko iz Visokog, ubijen; Bilbija
Milo iz Breze kod Visokog, ubijen; Popara Boko iz Sarajeva, ubijen;
Cabak Stoj an, bravar iz Naia kod Sarajeva, ubijen; Tuevljak Slavko, loa iz Sarajeva, ubijen; Vasiljevi Jovo, pekar iz Visokog, ubijen;
Branko uji, brija iz Zagreba, ubijen, a radi njega je ubijeno jo 25
zatoenika, veinom seljaka, kojima se imena ne seam. Do ove represalije je dolo zbog toga to je uji ubijen u sukobu s jednim ustaom, na koga je bio navaho. Prilikom odabiranja ovih 25 ljudi, koji su
trebali da budu ubijeni, bio sam odabran i ja. No sreom, ustaa koji me
je odabrao i poveo zapitao me sluajno ta sam po zanimanju. Kad sam
mu odgovorio da sam bravar (a zanatlije su oni tedili, jer su nas trebali),
on me je pustio i uveo jednog seljaka koji je stajao odmah iza mene.
Tako sam tom prilikom za dlaku ostao na ivotu. Onih 25 ljudi je
poubijao iz mitraljeza krvolok Ljubo Milo.
Sada ne mogu> vie da se setim imena onih hiljada ljudi koji su
poubijani u Jasenovcu. Ali vrlo esto, kadkada dan za danom, gledao
sam grupe po sto i vie stotina ljudi, koje su vodili na ubijanje. Gledao
sam i dva likvidiranja" bolesnika iz bolnice. Jednom sam u mesecu
martu bio odreen da prenosim teke bolesnike iz jedne barake kad je
naglo naila voda i poplavila baraku. Mi smo se udom udili, odkud
odjednom ustae hoe da spasavaju zatoenike i jo pri tome bolesne.
No kasnije smo videli da je to stoga to ustae nisu hteli da, dopuste
da se zatoenici podave u vodi, da ih eventualno voda ne bi odnela
i odala svetu njihovu sudbinu. Radije su ih sami dotukli. Bila su tada
oko 2 sata posle ponoi kad sam bio pozvan iz barake da zajedno sa
jo vie drugova prenosim te bolesnike iz poplavljenih baraka. Tih bolesnika je bilo oko 120, a moda i vie. Nosili smo ih iz poplavljene barake
preko nasipa nekih 150 metara daleko. Tu su ih prihvatali drugi i odnosili na ciglanu. Drugi dan navee sve su te bolesnike u ciglani pobili
i spalili.
Ustae su ubijali zatoenike na razliite naine i to pre dolaska
komisije, dakle do poetka februara, javno pred svima nama. Ubijah su
ih iz mitraljeza, puaka i revolvera, ali na taj nain najmanje. Obino

su ih klali noem, upravo onako kao to se kolje stoka. Cesto je itave

partije poklao samo jedan ustaa. U tome se naroito isticao zloglasni
Ljubo Milo, zatim neki Matijevi, pa onda Mujo (tako su ga zvali,
a prezimena mu ne znam). On je ak imao i neku teku sablju i s njome
odsjecao glave. On se uopte rado pravio nekim velikim junakom i to
onim starinskim kako ga opisuju narodne pesme i prie. Najzad je
mnogo klao i neki Pavlievi. Pored toga ubijah su ustae i maljevima,
specijalno izraenim za takvo ubijanje. Ti su maljevi bili veliki i teki,
a imali su dugu drku. Osim maljeva, ubijah su sa nekim specijalnim
eljeznim i drvenim motkama, a naroito mnogo i sa sekirama. Tvrdilo
se da su davili i sa icom, ali ja to nisam video.
Posle odlaska komisije jo su i spaljivali ive ljude u ciglani i to tako
da bi ih ugurah u prostor za peenje cigle, zazidali vrata i zapalih vatru. Ja sam to na svoje oi video, kad su jednu grupu! tako zazidali i
potpalili vatru te ih saegli. Mi smo tada spavah na ringu" ciglane i
sve smo odozgo gledah.
Za vreme tekih radova na nasipima gledao sam iz dana u dan
kako ljudi padaju izmrcvareni i iznemogli kao i isprebijani od kundaenja. Za vreme tih radova, na kojima sam ja izdrao punih 6 meseci,
umiralo je i bilo ubijeno za vreme rada dnevno oko 10 do 20 ljudi najmanje. I ja sam jednom nekim udom ostao na ivotu nakon tekog kundaenja od ega su svi drugi umrli.
Evo ta se meni dogodilo, a to smo mi svakog dana gledah: 12. oktobra ja sam radio sa jednom grupom drugova na cesti i kopao jarak.
Odjednom su u moju bhzinu dola trojica ustaa, koji su meusobno
tiho razgovarah. Nato me pozvae i kad sam ja pristupio zapovedie mi
da se okrenem leima prema njima. Odmah zatim osetio sam tri uasna
udarca kundakom u pleku, a posle toga est udaraca u krsta. Ve nakon etvrtog udarca sam pao na zemlju i pomislio da mi je doao kraj.
Udarci su bili uasni, tako da sam mislio da mi ni jedna kost nee ostati
itava, ali ipak nisam ni zajauknuo, jer sam iz iskustva znao, da svaki
onaj koji u takvim prihkama da ma i traak glasa od sebe, sigurno bude
dotuen. Nakon devetog udarca ja sam se onesvestio. Posle su mi priah
drugovi da su se ustae, koji su sudei po izgovoru, bih Liani udaljili
nato su drugovi prili k meni mislei da sam mrtav. Meutim, primetili
su da jo ivim pa su me poeli polevati vodom, i ja sam doao k sebi.
Sreom, bila je blizu naa baraka, pa su me uneli u nju. Leao sam 10
dana u neprestanom strahu da u biti likvidiran" kao i svi bolesnici.
Nakon 10 dana sam najzad uspeo da nekako stanem na noge i uz najvee napore krenuo sam na rad, da bih izbegao pokolju. Bio sam sav
iskrivljen, a strani bolovi su me muili, no ja sam ipak izdrao na
onim stranim radovima. I danas oseam teke bolove u grudima i krstima od tih udaraca.
Najvea ubijanja u masama nastala su poevi od katolikog Badnjeg dana pa do kraja januara. I docnije su ta ubijanja nastavljena
javno, sve do polovine februara, samo u manjoj meri. Posle su kako
sam ve rekao ubijah u masama i dalje, ali ne vie tako. Ubijanja su
vrena u samoj ciglani, u kojoj su pored leeva spaljivali i ive. Prema
tome nismo ni od grobara mogli doznati koliko je ljudi ubijeno, a po-

gotovo nam je taj broj morao biti nepoznat stoga to su ubijali grupe
zatoenika koje su tek stizale u logor. Mi zatoenici nismo smeli ni da
dolazimo ni blizu ciglane, oko koje su bili postavljeni straari. Ako bi
straar primetio da je neki zatoenik, makar i sluajno, video ubijanje,
odmah ga je pozvao i sa njim je bilo gotovo. Ja sam hno video takve
sluajeve i to neke seljake, za koje sam po njihovoj nonji znao da su
iz okoline Bijeljine. Ubijanja u ciglani su se vrila u jednoj nadkrivenoj
upi bez zidova po strani. Oko upe su bile naslagane cigle. Pomenuti
seljaci bi, prilikom prolaska mimo ciglane, sluajno zavirih iza cigala
prema upi u kojoj je u taj as vreno klanje. Smesta ga je pozvao straar i ugurao ga u upu gde je i on bio zaklan sa ostahma. Mi smo morah prolaziti pored same ciglane kad god smo ili na posao i sa posla.
Koristei se iskustvom, mi smo svaki put okretali glavu na drugu stranu
i proli pored nje to je mogue bre, jer nikada nismo znali nije li u
tom asu bilo ubijanje u toj upi.
Strani su bili momenti nastupa", kad su se odabirali oni koji
su trebali biti ubijeni, iz bilo kog razloga (zbog ienja logora, neke
represalije, kazne). Prvi put sam bio u nastupu" prilikom sluaja Branka ujia, o kome sam vam ve rekao; drugi put sam pozvan sa ostalima
u nastup" zbog petorice zatoenika, koje je pred nama ubio iz puke
ustaa Mujo. Znam da je jedan od njih ukrao dva krumpira prilikom
istovarivanja i prenosa toga krumpira iz kola u magazin, na emu je
i on radio; dvojica su kanjena tom smru zato to su se nou pomokrili u baraki, jer nisu mogli izdrati do zore, a sve 4 kible (za nas preko 200 ljudi) bile su prepune. Za ostalu dvojicu ne znam ta su skrivili.
Trei put sam bio u nastupu" zbog pokuaja bekstva jednog zatoenika,
kome se imena ne seam. I tom prilikom ubili su pred nama samo
njega, to je bio redak sluaj, jer su uz put redovno odabirali i vei
broj drugih zatoenika iz nastupa" i poubijali ih.
U logoru je bilo pored Srba i dosta Jevreja. I njih su dosta tukli
i ubijali, ali daleko manje nego Srbe. Jevreji su uopte relativno dobro
prolazili, prema nama Srbima ak i sjajno. Oni su imali u rukama celu
internu upravu u logoru, bili su slobodnjaci" tj. mogli su samostalno
da izlaze iz logora i da obavljaju poslove za logor. Mnogi su od njih
putovali ak i u Zagreb i zadravah se tamo do 8 dana. Za dvojicu Jevreja ak znam da su uopte stalno noivali u Jasenovcu privatno, gde
su boravile i njihove ene i deca. Mnogi su od njih uopte imali svoje
ene u Jasenovcu i esto ih poseivali. Dobivali su spolja i hrane i cigareta. Kao funkcioneri logora retko se koji od njih ispravno ponaao.
Imali su svi prisne veze sa ustaama. Cesto su tukli nae ljude, a ja
lino sam zapamtio Jevrejina Hermana Spilera iz Osijeka, jer me je
vie puta nemilosrdno istukao i bez pravog razloga. Imam utisak da
su se on i neki drugi Jevreji hteh tako da ulaguju ustaama. Naroito
su se ravo ponaali nemaki i poljski Jevreji, dok su nai bosanski
Jevreji bili najsr ^Ijiviji, ali zato su i najvie stradah ba oni ne samo
od ustaa nego i od nemakih i poljskih Jevreja sa kojima su ustae
uglavnom bih na dobroj nozi.
Za vreme celog mog boravka u Jasenovcu nisam ni jednog asa
mislio da u izai iv. Sav sam bio obuzet brigom ta u pojesti i da

izmaknem ubijanju. Traio sam i prekopavao esto po bunjitu i traio

ljuske od krumpira i bilo to to se moglo progutati. Sreom bio sam
zdrav i jak, pa sam mogao da podnesem sve to, od ega su hiljade drugih poumirali. Naroito sam bio obuzet milju, danju i nou, kakvom
u smrti umreti: od noa, toljage, metka, kundaka, sekire, iznemoglosti
i umora, bolesti ili gladi. Ni na kraj pameti mi nije bilo da bih mogao
izbei jednoj od tih smrti pa nikada nisam ni pamtio mnogo toga, to
sam stvarno doiveo. Od iznurenosti najvie su umirali grobari, koji su
imali najtei posao. Danju i nou morali su da kopaju rake i prenose
mrtvace sa kojih su morali prethodno da skinu odelo i obuu. Sav taj
posao morali su da rade uvek vrlo brzo, bez predaha. Ustae sui sami
znali kako teak posao ti ljudi vre, pa su oni primali dvostruku porciju
hrane. Uprkos tome ja ne znam ni jednog zatoenika, od stotine i stotine njih, koji su bili grobari, a koji su na tome poslu ostali ivi posle
mesec dana svog alosnog rada. I to je jedan od dokaza u kako velikom
broju su ustae ubijali zatoenike u Jasenovcu. Jedini od grobara koji
je od poetka do danas jo iv jeste ef grobarske grupe inenjer Danon
iz Sarajeva, koji lino nije morao da radi nego je samo nadzirao posao
grobara. I posle naeg odlaska ostao je on u Jasenovcu kao ef grobarske grupe.
Vie nemam ta da kaem do to da sam od 27. februara pa do 30.
marta tj. dana kada sam sa dvanaest svojih drugova krenuo iz Jasenovca prema Beogradu, bio poteen od svakoga rada i dobij ao petostruku
hranu, ustvari davali su nam hrane koliko smo hteli i uopte su prema
nama ustae blagonaklono postupali. Prosto ih nismo prepoznavali. Paveliev poverenik Luburi je pre naega odlaska rekao nekima od nas,
sa znaajnim naglaskom: Mnogo vi znate, mnogo ste uli i videli."
Kad smo odlazili iz Jasenovca svi su Srbi plakali, to je i razumljivo kad se pomisli u kakvom su paklu oni ostali da i dalje ive . . .
Dovreno!
Pajki Mirko s. r.
SASLUAO I OVERAVA:
Branko Stranii s. r.
Zapisniar,
Stana Tepavac s. r.

Br. 90
PROPRATNI AKT UPSKE REDARSTVENE OBLASTI U
BAN JOJ LUCI OD 15. APRILA 1942. UPRAVI
KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC
ZA 56 LICA KOJA UPUUJU U LOGOR1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
2UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U Banj o j Luci
Broj: Taj. 830/42
Predmet: Dragomirovi Branko i dr.
upuen je u logor.
UPRAVI LOGORA
u

JASENOVCU

Savezno sa nalogom Ustake nadzorne slube ured I. broj 11308/42.

od 15. travnja 1942. upuuje se u logor uz prilog odluke i uputnice slijedea lica:
1. Dragomirovi Branko, r. 1921. u
iKokori, teak,
2. Marinkovi Mihailo, r. 1900. u Kokori, teak,
3. Auli Stojan, r. 1921. u Kokori,
-teak,
4. Marinkovi Mirko, r. 1914. u Kokori, teak,
5 . Pavii Petar, t r . 1896. u Kokori,
teak,
6. Marinkovi Rade, r. 1918. u Kokori, teak,
7. Milovanovi Jovan, ir. 1898. Krupa,
Krrnina, dr. lugar,
8. Vasiljevi Mirko, r. 1872, Dobrnja,
teak,
9. Vukmir Luka, r. 1886. u Dobrnji,
teak,
10. Cvijeti Dragutin, r. 1920. u Dobrnji, teak,
11. Milivoja Dragutin, r. 1911. u Dabru, teak,
12. Sulejmanovi Nuirudin, r. 1910. u
Zavidovii, red. agent,
13. Suboti Pajo, .r. 1906. u Slatini,
14. Budia Vaso, r. 1907. u Slatini,
teak,
15. Mlaenovi Savo, r. 1914. u Banja
Luci,
1

16. Trivuni Mitar, r. 1898. u Obrovcu, teak,

17. Popovi Lazar, r. 1894. u Blaenovcima, teak,
18. Gui Vid, r. 1904. u Branievcima,
teak,
19. Deli Jefto, r. 1913. u Javorini,
teak,
20. Deli Rajko, r. 1923. u Kotoriu,
21. Mlaenovi Marko, r. 1909. u Slatini, teak,
22. Mlaenovi Blagoje, r. 1884. u Sla't6Zk
23. Babi Aleksa, r. 1891. u Clatni,
24. Gveri Sinieun, r. 1910. iu Sahinovii, Kotorie,
25. 2uti Milovan, r. 1925. u Sahinovii, Kotorie,
26. Goli Lazar, r. 1921. u Meniima,
27. Strika Rade, r. 1898. u Branievcima,
28. Kovaevi Rade, r. 1911. u Kokori,
teak,
29. Dubravac Teodor, r. 1922. u Kokori,
30. Ivankovi Kota, r. 1894. u Ladevcima,
31. Glavi Obrad, r. 1916. u Ljubaevu,
teak,

Arhiv VII, a. NDH, k. 162, reg. br. 29/2.

45. Savi oro, r. 1907, u Krikovcima, tealk,

46. Majstorovi Mladen, r. 1902. u K r i kovoima,
47. Dujakovi Pante, r. 1923. u Brezianima,
48. Todorovi Vaso, r. 1908. u L j u b a evu, teak,
49. Zrnic Rade, r. 1898. u Piskavicina
teak,
50. evo Borislav, r. 1918. u Hadimehtiima, teak,
51. Kureljak Petar, r. 1912. u Novoj
Dubravi, teak,
52. Marinkovi Petar, r. 1904. u Skakavcima, teak, 2
53. Marinkovi Petar, r. 1904. u Skakavcima, teak,
54. Auli Milo r. 1919. u Skakavcima,
teak,
55. Dujakovi Gligo, r. 1905. u B r e z i anima, teak,
56. Dujakovi Dragutin, r. 1907. u B r e zianima, teak.

32. Jugov,i 2ivko, r. 1920. u Gradiki,

teak,
33. Tati Lazar, r. 1887. u Romanovd m a , teak,
34. Sablji Milan, r. 1892. u Romanovcirna, teak,
35. Musi Dimitrije, r. 1896. u Ravnom,
teak,
36. Tati Duan, ,r. 1900. u Romanovoima, teak,
37. Grikovi Rade, r. ,1923. u Grkovcirna, teak,
38. Jovi Stojan, r. 1919. u Seveirovcu,
teak,
39. Maslar Veljko, r. 1922. Kirnata,
teak,
40. eko Pavle, r. 1917. u Ljubaevu,
teak,
41. Bosani Mirko, r. 1915. u Bos. Novom, teak,
42. Radi Dragutin, r. 1919. u B a n j a
Luoi, uenik,
43. orda Mirko, r. 1907. Obrovac, teak,
44. urevi Lazar, r. 1906. u Obrovcu,
teak,

ZA DOM SPREMNI!
M. P.
REDARSTVENI UPRAVITELJ
3

2
3

Marinkovi Petar je upisan dva puta.

Paraf neitak.

Br. 91
SPISAK LICA KOJA SU OSTALA U LOGORIMA
JASENOVAC I STARA GRADIKA UZ ZAPISNIK OD
15. APRILA 1942. NEDIEVOG KOMESARIJATA ZA
IZBEGLICE I PREBEGLICE U BEOGRADU1
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.

Arsenijevi Radovan, Ledimci,

Alavukovi uro,
Aleksi Aleksandar, Sarajevo,
Bilanovi Todor, Tuzla,
Blagojevi Jovo, Purai,
Bosanac Milo, Grubiino Polje,
Brki Mladen, Grubiino Polje,
Bogdanovi Vukam, Prijedor,
Buen Duan, Brko,
Buen, sin Duana, Brko,
Bjelobaba Bude,
Cvjetinovi Branko, Bijeljina,
Ciganovi Milo, Visoko,
Oudi Cedo, Zagreb,
Cukovi Mihajlo, Sarajevo,
uji Zivko, Nova Gradika,
Cebo Novica, Visoko,
Duri Neo, Visoko,
Durakovi Rade, Zagreb,
Dugljenovi Radovan, Breza kod
Sarajeva,
Dugonji Slavko, Sarajevo,
Danojlovi Duan, Zvornik,
Dragonji Veljko, Zagreb,
Draga Mitar-Mijo,
Vuevac Duan, Divjak, Breza-Visoko,
Gaji Rade,
Gluac Vlado, Sarajevo,
Gerenevi Pajo, Hrvat. Karlovci,
Gogi<5 Drago, Sarajevo,
Burica Nemanja, Doboj,
Durakovi Simo, im. Zenica,
urevi Panto, Kakanj,
erevi Pero, Kakanj,
urakovi Ljubo, Sarajevo,
Havliek Hugo, SI. Brod,
Hrastovac Bogdan, Zenica,
Jankovi arko, Zagreb,
Jankovi Branko, Bijeljina,
Jovi Simo, Karlovac,
Jakovljevi Miron, Sarajevo,
Krasojevi Obrad, Sarajevo,
Kneevi Jovo, Visoko,
Kneevi Stanko, Nova Gradika,
Kafci Milo, tehniar, iz Crne
Gore,
Kovaevi Milan,
Kajmakovi Milan, Bijeljina,
Kusmuk Damjan, Sarajevo,
1

48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.

Kalajdi Branko, Zvornik,

Kljaji Kota, Zvornik,
Kljaji Cviko, Zvornik,
Kazandi Srbo, Bijeljina,
Lubura Jovo, Sarajevo,
Lemaji Milan, Gospi,
Lazi Simo, Bijeljina,
Lonar Vlado, Pakrac,
Lopati Pero, Sarajevo,
Milinkovi Luka, Bobota,
Milinkovi Iso, Bobota,
Mici Slobodan, Janja-Bijeljina,
Milinkovi Milisav, Bijeljina,
Milanovi Milan, Visoko,
Milui Mihajlo, Sarajevo,
Makijevi Milo, BrezaVisoko,
Mileti Uro, Sarajevo,
Macanovi Savo, Sarajevo,
Miljenovi Jovan, Podr. Slatina,
Miljenovi Vlado, Podr. Slatina,
Milijiin arko,
Milievi Ranko, Njegoslavci,
Mitrovi Isajlo, Tuzla,
Marinkovi Stjepan, Sarajevo,
Marinkovi Vlado, Sarajevo,
Milosavljevi Vukain, Danilovgrad,
Milinkovi Risto, Bijeljina,
Mihajlovi Sinia, Sid,
Malinovi Duan, Banja Luka,
Ogrizovi uro, Karlovac,
Orosevi Boo, Dobri j in,
Petrovi Branko, Zenica,
Pavlovi Neo, Zvornik,
Popov Lazar, VojkaPazova,
Parinovi Ilija, Zagreb,
Popovi Stevo, Sarajevo,,
Papaz Ratko, Sarajevo,
Peri Ivan, Bijeljina,
Poznanovi Drago, Zagreb,
Radulovi Veljko, Sarajevo,
Radi Cvijetko, JanjaBijeljina,
Reli Milan, Slav. Brod,
Raki Bogdan, Zagreb,
Rusi Branko,
Relji Mirko, Zagreb,
Radakovi uro, Pakrac,
Stjepanovi Risto, JanjaBijeljina,
Stankovi Emilijan, Bijeljina,
Stevi Bojo, Sarajevo,

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1-1-3.

97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.

Savi Milo, Sarajevo,

Srdii Milan, Tuzla,
Svjetlii Drago, Doboj,
Smreki Miroslav, Foa,
Savati arko, Zagreb,
Suvajdi Svetozar, Pakrac,
Stupar Lazar, Pakrac,
Stupar Mihajlo, Pakrac,
Stefanovi Svetozar, Sremac,
Tolj Rajko, Sarajevo,
Teanovi Mile, Sarajevo,
Trii Mladen, Sarajevo,
Tomi Dainilo, Sarajevo,
Tomi Milan, Sarajevo,
Tati Rade, Sarajevo,
Todori Iso, Pakrac,

113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.

iljkut Mladen, Sarajevo,

Siljkut Aleksandar, Sarajevo,
Skaljac Zivko, Karlovac,
Umljenovi Milan,
Vasi Ilija (Ivo), JanjaBijeljina,
Vojnovi Branko, Sarajevo,
Vorkapi Vujo, Karlovac,
Vukojevi Ranko, Prijedor,
Vasi Svetislav, Bijeljina,
Vajpan Konstantin, Praa kod Sarajeva,
Zjali Nikola, Pakrac,
Zekovi Slavko, Konjic,
Zaklan Branko, Karlovac,
Zua Grujo,

NAPOMENA: U logorima je ostao jo jedan broj zatoenika Srba,

mahom bosanskih seljaka, ija imena ne znamo, odnosno ne moemo
da se setimo.

Br. 92
PREPIS OKRUNICE VOJSKOVOE DOMOBRANSTVA NDH
OD 16. APRILA 1942. GODINE KOGA SVE TREBA UPUIVATI
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Priepis
Prilog 1
U Varadinu, dne 16. travnja 1942.
VELIKA ZUPA ZAGORJE VARADIN
Broj T. 159/42.
OKRUNICA
Svim kotarskim predstojnicima
Upravitelju upske redarstvene oblasti
Stoerniku Hrvatskog Ustakog stoera Varadin
Mjestnom zapovjednitvu Varadin
Zapovjednitvu orunikog krila Varadin.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 195, reg. br. 1/19.

Po nalogu Vojskovoe/mjestno zapovjednitvo Varadin broj 403

(Taj. od 31. oujka 1942.) ima se u budue prilikom akcija na terenu postupati ovako:
1.) Svatko tko na terenu bude naen sa orujem, a ne pripada
domobranstvu, ustaama, orunitvu i drugim poznatim postrojbama i
ako nema propisnog orunog lista ili kakovu drugu oblastnu dozvolu
(poljari, lugari, vinciliri) ima se odmah smaknuti.
2) Najblii obitelj vojnih bjegunaca moe se uhititi i sprovesti u
(oglasom narod uputiti) na zemljitu van svojih sela, a osobito u umama
i planinama imadu se smatrati kao jataci, te kao takove uhititi i uputiti
u koncentracione logore.
3.) Kue u selima iz kojih bi se pucalo na nas, imaju se isprazniti i
stanovnitvo odvesti u koncentracione logore, a kue sauvati za na ivalj, koji e se naseliti u te kue.
Osim toga objavljuje se ova Vojskovoina zapovjed:
Ako se u blizini nekog sela dogodi napad na domobrane ili ustae,
potanske suhoputne ili eljeznike komunikacije ili dravne ustanove,
ima se dotino selo pretraiti, pa iz svih domova u kojima se ne nau
mukarci (odbjegli) sve osobe (enske i muke, starce i djecu) odvesti
kao taoce u koncentracione logore.
Kue, blago, ito i ostalo postaje dravna svojina.
Sto prije objaviti ovo svim podrunim vlastima i u budue se po
ovom upravljati.
Savezno s gornjom odredbom Vojskovoe nalae Velika upa Zagorje jo sliedee:
1) Zapovjednici orunikih postaja u saglasnosti sa opinskim i ustakim dunostnicima treba najurnije provesti:
a) Oevidnost svih poznatih komunista,
b) Napose oevidnost osoba sumnjivih komunizmu i terorizmu, kao
i simpatizera,
c) poznate komuniste, koji su se kao takovi pokazali i poslije 10.
travnja 1941. treba smjesta odpremiti u koncentracione logore i to putem upske redarstvene oblasti.
d) osobe sumnjive zbog komunizma, ili pomaganja odmetnika kao
i njihove obitelji staviti pod redarstveni nadzor, izdati im pismenu odluku da se bez posebne dozvole mjestnih redarstvenih ili orunikih vlasti
ne smiju nikuda kretati izvan podruja svoga sela i posjeda.
Obine odnosno orunike postaje odreuju dotinima da se dva puta dnevno imadu osobno prijavljivati.
Prekritelji spadaju u koncentracioni logor, to im se ima predoiti.
2) Najbliu obitelj vojnih bjegunaca moe se uhititi i sprovesti u
koncentracioni logor, a njihovo pokretno nepokretno imanje na prijedlog obinske uprave predati potenim seljakim obiteljima na iskoriavanje.
Na isti nain ima se postupati sa obiteljima odbjeglih komunista
u umu, jatacima i sa njihovim imanjima.
3) Kotarski predstojnici trebaju strogo nadzirati kontrolu obina
i orunika glede odazivanja u domobranstvo.

Oni su se takmiili u ubijanju

logoraa sleva: Stipe Prpi,
Miroslav Majstorovi i Jerko
Marii, ratni zloinci, upravnici i
komandanti koncentracionih
logora Jasenovac i Staru Gradika.

Miroslav Majstorovi fra

Filipovi, fratar, jedan od
najsvirepijih koljaa u logorima
Jasenovac i Stara Gradika

4) Svaka osoba mora imati od strane obinskog poglavarstva osobnu iskaznicu, po mogustvu sa fotografijom."
Gornje odredbe provoditi odmah, a radi detaljnijih uputa i dogovora
pozivaju se svi kotarski predstojnici odnosno u sluaju sprieenosti istih
njihovi zamjenici na konferenciju ovoj velikoj upi u Varadin za dan
21. travnja ove godine u 9 sati prije podne.
Za Dom spremni!
Veliki upan:
Uroi v. r.
Za tonost priepisa:
Oruniki pukovnik:
(Rupi2)

Br. 93
DOPISNA KARTA LJUBICE AGI IZ KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC OD 21. APRILA 1942. MARIJI
PERSAGLIJI U PODSUSEDU KRAJ ZAGREBA1
ZAPOVJEDNITVO SABIRNIH LOGORA
U JASENOVCU
Marija Persaglija
u Podsused
ulica: kraj Zagreba
Slubeno
Prosto

od potarine

alje: zatoenik br. 213

Ime i prezime: Ljubica Sagi! 2 Draga Maco!
Hvala na hrani. Cim primi kartu, molim te alji voa. To mi je jako
vano. arape. Izljubi mi djecu, voli Ljubica.
Dne: 21. travnja 1942.
PISANJE JE NAGRADA ZA DOBAR RAD I VLADANJE!

Original u privatnom posedu.

Ljubica Sagi je pisala dopisnu kartu Mariji Persagliji i 6. maja 1942. ali
iz koncentracionog logora Stara Gradika. Na toj karti pie: Draga Maco! Hvala
na paketu. Sada mi je dobro. alji mi to ee hranu i kavu. Treba mi dvije
proste bluze. Sve vas ljubi Ljubica" (peat: Slubeno pregledano i neitak paraf).
2

261

Br. 94
PISMO ANE HANE PAVELI IZ DRUGE POLOVINE
APRILA 1942. O NJENOM HAPENJU SA ZLATOM
EGVI I OTPREMANJU U KONCENTRACIONI
LOGOR STARA GRADIKA1
Zlata2 i ja3 uhapene smo u mom uredu u asu kad je Zlata bila
kod mene. Doli su samo mene hapsiti. Neka se Vlado4 vrlo uva, jer na
Ust. polic, svaki agent nosi sa sobom njegovu sliku. Dvije njegove sliice
naene su kod Zlate, a na polic, su ih poveali i umnoili. Kod kue su
mu nali u duploj tani javke za Sarajevo i to od Valtera (ili slino) i
Tvrtkove ulice, jav. Zemun Grobljanska ul., za Bgd. Hilendarska uL, za
Ljubljanu Akereva ul. (stara javka) i dvije jav. na granici talij. Slovenije. Nali su sve raune od avgusta do decembra, slike vabe, neke djevojke i navodno Veriaka [Milan] (to kau oni). Te slike primila sam
u duplo, a od Sv. u troduplo da se izrade legitimacije. Slike sam dala
ovjeku iz remize, a po jedan primjerak tih slika naen je kod mene.
Za Br.5 izgleda da ne znaju tko je, jer sam rekla da sam te slike dobila da spremim. Te sve stvari ne bi sigurno pronali u duplu da nije
Hupert ili Sertika provalili duple strane. Uope etvorka akovi6
Hupert7 Simeni8 Sertika9, sve provaljuju. Neka se svi drugovi u1
1

Arhiv VII, a. NOP-a, mikroteka, CK KPH, r. 11, s. 381.

Segvi, ubijena podrumu ustake bolnice u koncentracionom logoru
Stara Gradika, septembra 1942. godine. Iz koncentracionog logora Lepoglava u
koncentracioni logor Stara Gradika prebaeni su i ubijeni: Zlata Segvi, D. Krulja, Petar Ceci, Ivo Benevoli i Armando Paparela. Prema seanju Stefice Serdar Saboli, Zlata Segvi je dovedena u logor Stara Gradika iz ustake policije-zatvora na Savskoj cesti iz Zagreba, marta-aprila 1942. (Otpor u logoru Stara
G r a d i k a . . . , str. 153).
3
Ana Hana Paveli, uhapena januara 1942. nakon izdaje Ankice Serti
Cincipinke ubijena je septembra 1942. u logoru Stara Gradika zajedno za Zlatom
Segvi, iako su traene za zamenu.
4
Vladimir Popovi, pre rata instruktor i kandidat za lana CK KPJ, a u
NOR-u delegat CK KPJ u Hrvatssikoj i sekretar operativnog rukovodstva CK KPH
i lan Vrhovnog taba NOV i POJ. Narodni heroj Jugoslavije.
8
Rade Konar, sekretar CK KPH i Politbiroa CK KPJ. Uhvaen od italijanske policije 17. novembra 1941. Pokuana je razmena, ali je streljan kod ibenika 22. maja 1942. godine. Narodni heroj Jugoslavije.
6
Stjepan-Joca. Streljan od strane ustaa u okviru mera odmazde.
7
Milan.
8
Marko. Ubijen u koncentracionom logoru Jasenovac. Prilikom sasluanja
ustakog funkcionera UNS-a i Zatitnog redarstva Tibora Vaka od strane organa
SUP-a 21. maja 1948. na pitanje:
Iznesite ukratko sve to vam je poznato o dranju na redairstviu Simenia,
Huperta i akovia?" T. Vaka je izmeu ostalog rekao:
Svi u pitanju spomenuti bili su predati meni na istragu t.j. komunistikom
pododsjeku. Oni su meutim ve u zatvoru kod Tomia bili dali stanovita znaajna
priznanja. Tako se sjeam da je Simeni Marko bio priznao da je lan M. K, a
takoer na osnovu njegovog iskaza bila su izvrena neka hapenja lanova K. P.
osim toga dao je neke podatke po kojima Tomi nije dospio postupiti. Hupert je
za vrijeme boravka u Tomievu zatvoru krio svoju funkciju centralnog tehniara,
ali je izvrio provalu tamparije, koja se nalazila u Klaievoj ulici, te je izvrio
jo neke provale povodom ega su uslijedila i hapenja. Joco akovi, (koji je najvie govorio kod Tomia, priznao je da je sekretar M. K. SKOJ-a, da je sudjelo-

vao u atentatu kod Botanikog vrta, a mislim da je i pored ostalih ba on provalio Simeni Mirka i Blaa Mesaria, lana M. K. Zagreb. Sva trojica bili su na Tomievom redarstvu batinani i paljeni to se je vidjelo po nezacijeljenim ranama i
opekotinama na nogama. Tomi je, uzgred da napomenem bio u redarstvenim krugovima i inae poznat kao nenadmaiv u muenju i zlostavljanju hapenika, pa
je po mom miljenju odatle rezultirao uspjeh njegov u istrazi nad navedenim
osobama.
Kada su spomenuta trojica dola na zatitno redarstvo", i j e su se prostor i j e nalazile na Trgu N, bili su predati meni kao voditelju komunistikog pododsjeka. Mom referentu Kamber Tomislavu predao sam voenje istrage nad Simeni Markom i Jocom akoviem. Hupertovo sasluanje vrio sam ja, odnosno on
je sam pisao svoj zapisnik, dok sam ja samo nadzirao njegov zapisnik. Hupert Milan je proirio svoj iskaz u tom pravcu to je priznao pod tereenjem Cincipinke"
da je on centralni tehniar, jo je provalio neku Njemicu i jednog Maara ijih
se imena ne sjeam a radili su s n j i m a skupa na liniji tehnike. Na temelju njegovih podataka uhapeni su takoer i dr. Mladen Ivekovi i to na t a j nain to je
Hupert prokazao stan negdje u Gornjem Gradu s napomenom da se tamo znadu
nalaziti ilegalci. Na osnovu tog podatka poslati su agenti nou u t a j stan gdje su
zatekli dr. Ivekovia i uhapsili ga. Kada je Ivekovi ve bio uhapen Hupert ga
je teretio da je jo za vrijeme Jugoslavije bio lan inicijativnog odbora stranke
radnog naroda i da je lan Agitpropa C.K.K.P.H. Ivekovia je sasluavao Kamber a takoer sam mu i ja uputio neka pitanja. Ivekovi meutim koliko se sjeam u toku istrage n i j e dao nikakovih podataka koje smo mogli koristiti. Kako
za Ivekovia je dolo do mnogih intervencija poslije stanovitog vremena bio je
upuen u logor St. Gradika bez da je nad njim bio izvren temeljiti postupak.
Znani da je za njega intervenirao kipar Augustini, kako sam uo, lino kod P a velia, a takoer Augustini je dolazio radi iste stvari kod mene u stan. Hupert
je jo provalio Ehman Alicu izjavivi da se kod n j e kriju ilegalci.
Simeni Marko je provalio nekog eljeznikog inovnika sa kojim je stajao
u vezi, dao je podatke gdje se nalazi Antun Biber lan M.K. Zagreb, dao je podatke
da je Bla Mesari uesnik diverzije na glavnoj Poti u Zagrebu koja je izvrena
1941. i da je Milkovi Ante sudjelovao u ubijstvu agenta T i l j k a . Navedeni eljezniki inovnik je bio po tim podacima uhapen i poslije kraeg vremena puten
na slobodu. Kada se je na osnovu Simenievih podataka pokualo izvriti hapen j e Bibera, isti je uspio pobjei nakon to je ubio jednog agenta i dvojicu teko
ranio. Mesari Bla je uspio pobjei iz bolnice Sv. Duh" prije nego to su mogli
biti koriteni Simenievi podaoi. Milkovi k o j i se je jo decembra nalazio u logoru
Jasenovac bio je pozvan i dopraen na sasluanje na temelju Simenievih tereenja
da je lan M.K. Zagreb i radi ve navedenog razloga, ali u toku istrage n i j e nita
priznao, pa je ponovo bio vraen u Jasenovac.
Joco akovi je na sasluanju na zatitnom redarstvu" uglavnom ponovio
svoj iskaz kojeg je bio dao Tomiu, a po kojem iskazu Tomi je bio ve postupio
t.j. izvrio hapenje ve napred navedenih osoba. Pored toga napravio je emu
organizacione strukture K P J . U toj emi naznaio da se K P J dijeli na nacionalne
Komitete koji se opet dijele na Pokrajinske, okrune, kotarske, mjesne i rejonske.
Naveo je da postoji Narodna pomo" a kojom rukovodi Partija, govorio je o tehnici k o j a postoji paralelno sa partijskim forumima i jo neke podatke o organizaciji Partije.
9 Ankica Serti Cincipinka. T. Vaka u zapisniku od 24. avgusta 1945. na
sasluanju o n j o j kae:
Serti Ankica je uhiena nekako prije Boia 1941, prije moga odlaska u
zatitno redarstvo" po redarstvenom izvidniku Glavaiu kada je napustila neku
voaru u G a j e v o j ulici koje je vlasnik bio neki Bizjak. [ T o ] mi je upravitelj povjerio. Rekao mi je da je ista uhiena na dojavu nekih studentica iz Osijeka, koje
su tamo na redarstvu izjavile da su sa Zagrebom odravale vezu preko neke Cincipinke" koja zalazi u voaru u Gajevoj ulici. Naredio mii je, da je sasluam u pravcu
s kojim je ona jo provincijskim mjestima odravala vezu i da razjasnim koja je
njezina uloga uope u Partiji. Cincipinka" u dva navrata sasluavana po meni
n i j e nita priznala o svom radu, koliko se sjeam ak niti svoje ime. Upitana o
njezinom kretanju priznala je jedino, da je do rata u travnju 1941 bila u kaznioni
u Srbiji od kuda da je putena ili uspjela pobjei, tono se ne mogu sjetiti.
Sasluavanja sam zajedniki vrio sa izvidnikom Glavaiem ali bez upotrebe prisilnih sredstava. Kada je Cincipinka" trebala biti trei put sasluana,

bio sam sprijeen to sam obaviti i rekao sam Glaivaiu neka on za ovaj puta sam
nastavi. Meutim je ovaj puta Cincipinka poela govoriti d priznala je, da je odravala veze izmeu Zagreba i provincije. Koliko mi je Cincipinka" sama priala,
Glavai je par puta lupio sa drkom metle po turu i povukao za kosu, nato je
ona odmah poela priati.
Kada je upravitelj vidio, da je ona poela govoriti namirisao je, da bi ona
mogla puno znati i poeo me je forsirati, da je temeljito sasluam. Pozvao sam
Cincipinku" i rekao sam joj, da sada kada je ve i onako teretila sebe, bolje za
nju da prizna, jer da e j o j se to uraunati kao olakavajua okolnost. Osim toga
sam j o j predoio Hupertov zapisnik, koji je u meuvremenu stigao sa Tomievog
redarstva, kako sam ve i na drugom mjestu izjavio, u k o j e m zapisniku Hupert
n j u tereti kao neku viu tehniarku. Cim je Cincipinka" ula, da Hupert nju
tereti, rekla je, ako on tako govori rei u sve, te je poela podrobno govoriti o
svojoj ulozi i svojim vezama. Rekla je, da je ona odravala veze izmeu provincije i Zagreba i ako se dobro sjeam, da je rekla, da sa C.K. u Zagrebu nije direktno
odravala vezu, ve preko Dore to jest Segvi Zlate.
Dala je neke javke za Varadin, za Sarajevo, za Bjelovar, meutim izgleda
netono j e r su poduzete akcije po tim podacima ostale bez rezultata. Oznaila je
neku osobu, kojoj se imena ne sjeam kao takovu, k o j a dolazi iz Broda po imenu.
Temeljem toga podatka izvrilo je redarstvo u Brodu jedno desetak uhienja i
prodrlo u M.K. U Brodu su istragu vrili kao pripomo tamonjem redarstvu
Kamber i Birtoi.
Na upit da li poznaje lanove C.K. odgovorila j e , da neke pozna i oznaila
je nekoliko n j i h . Tako Hebranga Andriju, Mrazovi Karla, Vladu Popovia, Dra
Bakaria, Konara, i upitana za njihov osobni opis rekla je, da su ti svi bili ve
uhienici redarstva, gdje se nalaze njihove fotografije.
U Zagrebu je po n j e n i m podacima uhiena Paveli Hana, koja je radila
na Redarskom poglavarstvu, te je po Cincipinki oznaena, da dri neke meunarodne veze. Prigodom uhienja Paveli Hane, kod n j e je sluajno zateena i
Segvi Zlata, koja takoer n i j e nita bitnoga priznala unato forsiranja samoga
upravitelja, ikoji je htio doznati gdje se nalazi Vlado Popovi. Upitana o tome
tko vodi iN.P. izjavila je, da su vodee osobe Berus Anka, J u r i Vera, Turkovski
Rua, Valerija Karijo i drim, da je spomenula Beniki Antuna.
Meu lanovima C.K. drim, da je navela i Saili Dragutina.
Provalila je grupu lijenika, kako sam ve na drugom mjestu naveo. Dra
Bocaka, Dra Pavletia, dra Guia, dr. Atenu Milutin, dr. Oko. O n j i m a sam ve
govorio posebno. Po njenom iskazu bile su uhiene i sestre Filipovi, kod kojih je
ona ilegalno stanovala i koje su osim toga tereene bile zbog nekog rada, kojega
se ne s j e a m . '
Teretila je nadalje Katu Govorui radi skrivanja Hebranga Andrije, meutim ista nije bila uhiena.
Teretila je Valia uru, Gregori Marinu, meutim do njihovog uhienja
povodom njezinog tereenja n i j e dolo, ve tek onda, kada je Vali radio neki
nejasni posao" sa Rukavinom Jocom (Josip), kako sam ve naveo u predmetu
Vali ure.
Za Cincipinkinu" razgovori j i vost dosta je kriv Hupert, koji je posebno pred
upraviteljem sasluan, sebe branei rekao, da ovo ili ono znade Cincipinka. Na
to je naravno upravitelj forsirao mene kontrolirajui n j e n iskaz a ona kad je
E>oela govoriti, govorila je viie nego to je trebala, odnosno to se od n j e moglo
zahtijevati obzirom na njezinu ulogu. Kada sam je pitao za neke stvari, koje
prema njenom iskazu nisu podpadale pod njezin djelokrug rekla je, da je shi.ajno saznala otvarajui pisma za koja mije bila ovlatena.
Meu svojim izjavama teretila je i nekog suca prijekog suda, koji je s t a [ j a o ]
i vezi s jednim advokatom koga je i imenovala, a koji je stanovao u Bokovieroj ulici i ijega se imena ne sjeam, da je isti stavljao partiji na raspolaganje
leke predmete sa prijekog suda, ali istraga u tom pravcu n i j e bila pokrenuta.
J o prije moga dolaska vodio je Tuk kao referent neku istragu u vezi karovakog O.K., te kada je isti. saznao da Cincipinka imade vezu sa provincijom
resluavao je u vezi toga, koje je podatke tom zgodom dala, ne sjeam se, ali
irim da, temeljem istih n i j e dolo do uhienja.
Cincipinka" je poslije toga pozivana po svim referentima kao dobar poziava[lac] partijskih prilika i davala savjete. Unutar redarstva se dosta slobodno

vaju koji su imalo bili povezani s njima. Sertika vrlo mnogo stvari zna
pa i one koje se nje nisu ticale. Upravo za udno na policiji otvoreno za
etvorku kau, da su njihovi agenti. Na Savskoj u samici nalazi se
Starkelja10 raiyen u oko. Navodno e ga kasnije kad se oporavi otprekretala, a iimala je i prilike saobraaja sa vanjskim svijetom, a prema tome i
mogunost j a v l j a n j a d prema tome i proveravanja svojih iskaza.
Poslije oujka 1942. nisam se vie koristio s njezinim znanjem u pravcu
otkrivanja, ve u toliko koliko je mene neto privatno interesiralo.
Bogojevski ju je esto pozivao radi r a z j a n j a v a n j a , ali ne bi mogao navesti
sluajeve. Drim da je bila pitana po njemu u vezi prof. Marinovia.
U ljeti 1942. upoznala se je sa oferom upravitelja Premarl Vladom, koji
je u vezi Velievog sluaja bio takoer forme radi pritvoren -i s kojim je izgleda
zanijela. Kako je dolo do toga ne znam, samo se po izgledu inila sumnjiva.
Prigodom raspusta zatitnog redarstva" Rukavina Joso ju je htio povesti
sa sobom na vojno redarstvo, ali se je onda ipak odlui [lo] da je pusti. Prigodom putanja se udala za gore navedenog Premrla Vladimira to mi je on sam
rekao, prilikom jednog sluajnog susreta, te poslije nisam o n j o j uo vie nita.
Serti Ankica-Cincipinka je 1945. kao narodni neprijatelj osuena i streljana.
10 Andrija Hebrang. T. Vaka u zapisniku od 24. m a j a 1945. o Hebrangu je
rekao sledee:
Hebrang Andrija je uhien sredinoim veljae 1942. godine prigodom pretresa stana Srebrenjaka. Nisu postojali podatci o tome da se tamo nalazi. Prigodom
njegovog uhienja je otvorio vatru i to prilikom prisilnog ulaska u kuu, kojom
zgodom je i sam ranjen. P r i j e toga je unitio sve to bi moglo posluiti redarstvu
kao dokaz. Prigodom uhienja prepoznao ga je izvidnik Rel s kojim je dugo
godina bio na robiji.
Nakon prizdravljenja od zadobivene rane odredio sam Sukljea kao njegovog referenta i na njega saim signirao spis. Predhodno sam razgovarao sa Hebrangom par rijei, kojom zgodom je uskratio odgovora na svako istrano pitanje
i poto sam bio uvjeren da isti nee govoriti, a ja ga prema u meni stvorenom
uvjerenju nisam ni htio forsirati signirao sam ga na Sukljea da ovaj puta izbjegnem sukob sa upraviteljem. Za vrijeme kratkog razgovora s n j i m e pokuao
sam ga na indirektan nain upozoriti da nisam neprijateljski raspoloen to
drim, da je dobro zamijetio.
Prigodom sasluanja, koje je vrio S u k l j e pozvao me je isti da mu pomognem, j e r da Hebrang ne govori, i on ne zna kako bi poeo. Rekao sam mu: neka
navede to kae, da konano je to njegov spis. Kad mi je ponovio da ne zna
to bi zapoeo, otiao sam zajedno s n j i m e u njegovu sobu i upitao Hebranga, objasnivi prije da neki zapisnik mora biti s n j i m e sastavljen, da li je voljan da
prizna da je ljeviar, o emu i onako postoje dokazi, da se to zapisniki moe konstatirati, rekao je da je voljan.
U zapisnik je odprilike ukratko bilo navedeno: priznajem da sam ljeviar
i da vjerujem u te ideale, te molim da mri se istrana pitanja ne postavljaju j e r
uskraujem odgovor za sluaj da mi se takova pitanja postave.
Ja sam na t a j nain indirektno htio dati na znanje Hebrangu Andriji, da
mu elim pomoi i ne elim istragu u njegovom pravcu razviti -iako je na redarstvu bio poznat njegov poloaj u partiji. Na mesne je svakako djelovala njegova
velika vjera u pobjedu i njegova muka odlunost tako da sam ba povodom
njegovog sluaja odluio da se sistematski izvuem isa redarstva, to mi je meutim uspjelo tek raspadom zatitnog redarstva. Naravno da upravitelj Rukavina
nije bio zadovoljan sa takovim rezultatom a jo m a n j e Kvaternik koji je Rukavinu forsirao, dok je Rukavina opet na mene pravio presiju. Ja sam ali u ovom
sluaju opet sa isprikom da takovi ljudi k a o Hebrang ne govore odbio svako forsirano sasluanje na to su moji odnosi sa upraviteljem postali prilino zategnuti.
Jednoga dana je meutim Tomi valjda uvi za neuspjeh redarstva u sluaju Hebranga Andrije po Kvaternikovom odobrenju odpremio u logor te ga tamo
sam saluavao. Nije mi poznato to je bio rezultat toga sasluavanja, jedino znadem da je Hebrang Tomiu rekao neke redarstvu ve poznate ili zastarjele stvari
j e r to sasluanje n i j e dalo nikakav istrani rezultat. Ipak t a j kakav takav zapisnik posluio je Tomiu, da podvali Rukavini radi ega naravno mene je smatrao
za krivca i odluio je da me kao sabotera makne. Ja sam u ono vrijeme to osje-

ao i prituio sam se Kamberu rekavi mu i uvjeravajui njega da me nevinog

optuuje, koji se onda kod upravitelja zauzimao za mene. U svaikom sluaju je
Rukavina od onog vremena vane stvari tajio pred menom te je iste Bogojevskome povjeravao. Ve sam na drugom mjestu izjavio tko moe posvjedoiti nam j e r e Rukavine i efa politikog odsjeka Luia da me kratkim putem maknu".
A u zapisniku prilikom sasluavanja 8. m a j a 1948. ovo:
Nakon to je dr Andrija Hebrang bio februara 1942. godine uhapen u
stanu S r e b r e n j a k Ivana u Stanjevcu, a poto je bio ranjen u glavu, po mom nalogu
prevezen je sa redarstvenim agentima u Zakladnu bolnicu Sv. Duh" odakle je
po nalogu upravitelja Rukavina J o z e nakon desetak dana prevezen u ambulantu
zatvora na Savskoj cesti. Na licu mjesta nije bio sasluavan j e r je uslijed rane
bio u besvjesnom stanju. Kada je doao na Savsku cestu po prvi put a po mom
nalogu sasluao ga je pomoni referent Glavai Miko. Na tom prvom sasluanju
nije dao niikakovo priznanje osim to je rekao da se zove Hebrang Andrija poto
mu je bilo jasno da je kao takav bio prepoznat. Par dana nakon to je prizdravio
dao sam ga premjestiti u zatvor redarstva na trgu N, te sam naredio referentu
Su'klje Kreimiru da ga sasluava i vodi njegov predmet. P r i j e nego je uklje pristupio sasluavanju ja sam sa n j i m e t.j. sa Hebrangom razgovarao otprilike 20
minuta isto iz znatielje. U toku tog kratkog sasluanja nije htio dati nikakav
odgovor k o j i bi bio od vanosti za samu istragu. Tom prilikom moj cilj i nije
bio zapravo sasluanje ve neka znatielja poto sam znao da je on lan C.K. K . P . J .
odnosno visoki i istaknuti funkcioner K . P . J . Zatim ga je uklje preuzeo na istragu.
Za vrijeme jednog sasluanja pozvao me je Suklje da mu doem pomoi pri istrazi, j e r da Hebrang nee nita da govori. Na to sam se ja uputio u ukljevu sobu
i rekao sam Hebrangu da mora govoriti i ako nee, zato nee da govori. On je
odgovorio da nema to da govori i da nee da govori. Na to sam mu ja rekao da
se to mora zapisniki utvrditi odnosno da mora uvidjeti da se nolci zapisnik mora
sastaviti i upitao da li je voljan priznati da je ljeviar i da o svom radu ne eli
govoriti. Na to je on pristao i sastavljen je zapisnik u tom smislu kojeg je on vlastoruno potpisao.
Izvjesno vrijeme nakon toga po nalogu Dida Kvaternika, tadanjeg zapovjednika ustake nadzorne slube preuzeo je Viktor Tomi voenje istrage nad Hebrangom te ga je u tu svrhu dao prepratiti u logor u St. Gradiku. Sigurno znadem
da Hebrang n i j e bio ni po meni ni po ukljeu, a niti bilo po kome iz redarstva
do vremena odlaska u Gradiku batinan ili bilo na koji nain maltretiran. S j e a m
se samo da je jednom Hebrang nakon to je odbio da dade bilo kakav iskaz o
svome radu, traio od mene da mu omoguim primanje hrane i novina iz vana.
Ja sam mu rekao da ja nisam kompetentan da o tome odluim, ali da u ga ako
eli predvesti upravitelju Jozi Rukavini. On je izjavio da eli, te je po meni lino
bio predveden Rukavini k o j i mu je u mom prisustvu rekao da mu to ne moe dozvoliti. Nekako u isto vrijeme kada je Hebrang bio prepraen u St. Gradiku Tomi
je otpremio u Gradiku i Simeni Marka, koji je ranije u toku boravka u zatvoru
izvrio vie provala u partijske redove. Moj dojam je bio da je Simeni odveden
u Gradiku zbog Hebrangove istrage.
Nekako koncenm aprila 1942. g. prigovorio mi je Rukavina Jozo kako nismo
smjeli dozvoliti da istragu nad Hebrangom preuzme Tomi, j e r da je on ipak uspio
dobiti neka priznanja od Hebranga odnosno da je u istrazi postigao stanovite rezultate. Izmeu Tomia i Rukavine postojao je u to vrijeme rivalitet, pa je Rukavini bilo krivo da se Tomi na njegov raun istakao pred glavnim ravnateljem.
Nekako koncem m a j a ili lipnja 1942. godine susreo sam se sa Viktorom Tomiem u predsoblju glavnog ravnatelja. Tom prilikom razgovarao sam u jednom
kutu postrance sa n j i m e i u toku tog razgovora najednom se sjetio i rekao ,,e vidite
ja sam ipak uspio dobiti od Hebranga priznanja", te mi je jednovremeno izvadio
iz tane za spise zapisnik o sasluanju Hebranga i pokazao prstom prema sredini
poluarka gdje su bila navedena imena domobranskih asnika s kojima je navodno
dr. Hebrang Andrija odravao vezu. Ja sam na mjestu gdje je on meni pokazao
prstom uspio proitati neka imena domobranskih asnika ijih se imena vie ne
sjeam. Zapisnik je bio pisan strojem. U onoj brzini mislim da sam bio vidie
u glavi zapisnika ime Hebranga, dok potpis na zapisniku nisam vidio, j e r potpis
n i j e bio na onoj strani koju je meni Tomi pokazao. Nakon toga Tomi je izvadio
iz tane jedan rukopis pisan na etvrtini arka rekavi mi elei se pohvaliti i
pokazujui mi na papir ,,i ovo sam dobio od Hebranga". Tada je on uzeo itati
jedan dio tog rukom pisanog teksta, koliko se sjeam proitao mi je slijedee, ali

miti na trg N". Na trgu se nalazi i Ivan Srebrnjak11, kod koga je u

Stenjevcu bio Starkelja. Uhapena je i ena Srebrnjaka Franika Kline.
Na Trgu znaju, da se Brko nalazi ranjen u Splitu. Oni trae njegovo izruenje, ali se nadam da Talijani sa ustaama ne sarauju. Na policiji
nisam sada u stanju reproducirati doslovno proitani mi dio teksta. Svakako iz
toga to mi je proitano proizlazilo je da je Hebrang stavio predlog kako bi se
mogla rasturiti K.P. odnosno partijske visoke forume. U tu svhu da treba sazvati
neku partijsku konferenciju na kojoj bi bili visoki funkcioneri pozvati. To je bilo
sve to mi je Tomi rekao odnosno proitao iz spomenutog rukopisa. Svojim dranjem Tomi je jasno pokazao da me ne eli detaljnije upoznavati sa iskazima Hebranga, ve samo toliko da se ja osvjedoim o njegovom uspjehu. Moja je impresija tog momenta bila gledajui letimino slova da bi to mogao biti rukopis Hebranga,
poto sam donekle poznavao njegov rukopis iz potpisa koji je stavio na presluni
zapisnik sastavljen po meni u Sukljeu. Slova u tekstu napravila su naiime na mene
isti dojam kao ona u njegovom potpisu. Tekst je bio pisan tekim tvrdim slovima. Moj dojam o itavoj toj stvari je bio da je zbilja Hebrang dao onakve
iskaze kako je to Tomi meni pokazao i tvrdio, meutim' ja sam sumnjao u ozbiljnost namjera t.j. da bi Hebrang zbilja realizirao ono to je predloio. Poto
sam imao dojam da je Tomi takva priznanja od Hebranga dobio prisilno t.j.
maltretiranjem, upitao sam ga, odnosno rekao sam mu: sigurno ste ga tukli", na to
je on rekao: nisam ga ni dotakao".
To je sve to mi je o tom sluaju poznato.
Sjetio sam se naknadno da je onaj pasus zapisnika o sasluanju Hebrang
Andrije, ikojega mi je Tomi pokazao u predsoblju glavnog ravnatelja zapoimao
od prilike sa ovakvim rijeima: Stajao sam u vezi sa slijedeim domobranskim
asnicima: Sulejman Filipovi, P o j e . . . " dok se drugih imena ne sjeam, a tih imena
kako sam ve naveo bilo je 45. Napominjem da sam se ovih dvaju imena sjetio
tek onda kada mi je od strane istraitelja nekoliko imena domobranskih asnika
proitano sa upitom da li bi se moglo raditi o tim licima. Ja sam kako sam ve
naveo, taj pasus kojega mi je Tomi pokazao letimino proitao, a ta imena koja
sam spomenuo i sam tekst ostao mi je u sjeanju nakon to sam intenzivno razmiljao o toj stvari."
11

Antonov. Evo ta je T. Vaka na neka od pitanja u vezi sa njim odgovorio:

Kada ste vi odrali zadnji razgovor sa Srebrenjak Ivanom i time prestali

sa sasluavanjem?
To je bilo nekako u prvoj polovini mjeseca oujka 1942. Ovaj moj zadnji
razgovor sa Srebrenjakom odrao sam poslije odlaska njegove ene iz zatvora.
Na kraju razgovora kazao sam mu: Evo sad prestajem sa sasluavanjem, a vi
se drite. Ja sam bio siguran da on nee nikome nita govoriti. Sjeam se da ga
je poslije mene Kamber pozvao na sasluanje i u jedno dva navrata sasluanje
je bilo, ali bez rezultata kako mi je to Kamber sam izjavio.
Poslije toga je upravitelj pitao ta je sa Srebrenjakom, kako to da nema
nikakova rezultata i radi toga je bio jako srdit. Ja sam odgovorio da je svako
sasluanje izlino, poto nee nita da govori, a niti ima smisla forsirati ga u
tom pravcu, poto e rezultat biti isti. On je preao preko mog odgovora ne
rekavi mi ni rijei. Prolo je moda jedno tri tjedna, a moda i mjesec dana
kako sam jednom zgodom traio referenta Herakovia, pa su mi rekli da se nalazi negdje na treem katu i da sasluava Srebrenjaka. Ja sam otiao gore da
ga potraim i stvarno sam vidio da presluava Srebrenjaka, a Srebrenjak im
je mene vidio rekao mi je oprostite mi". Herakovi mi je tom zgodom rekao
da je Srebrenjak u vie navrata rekao to e rei Vaka za vrijeme presluavanja,
da mu to nije sasvim jasno, to je primjetio malo ironiki". Po Srebrenjakovom
izgledu vidio sam da ga je Herakovi morao zlostavljati i iz toga sam izveo zakljuak, da je Srebrenjak vjerojatno neto priznao, a sada mu je neugodno. Malo
sam se pobojao da je priznao moda nekih stvari u vezi naih razgovora, meutim sam se o tome razuvjerio po Herakovievim rijeima koji je vrlo malo kasnije
nakon to je Srebrenjaka poslao u uze rekao da je Srebrenjak izvjesne stvari ipak
priznao. Meni nije htio rei nita o rezultatu, niti mi je htio pokazati bilo kakav
zapisnik. Nakon izvjesnog vremena, ne znam da li je tono od njega ili tko ga
drugoga saznao sam da mu je to Jozo Rukavina zabranio. Uope iz cijele te stvar-'

zakljuio saim da je Jozi Rukavini neto postalo sumnjivo, to je odao svojim

udnim dranjem.
Kada, to i od koga ste vi saznali za izvjesna Srebrenjakova priznanja, to
to se tie Sovjetske Obavjetajne slube?
Da je Srebrenjak uope priznavao vidio sam napred navedenog dana kada
sam Herakovia potraio i naao da presluava Srebrenjaka. O tom da je dao neku
izjavu o sovjetskoj ob. slubi odnosno o njenom putu krioz Bugarsku preko nekog
poslanstva.
Poslije toga ja sam Srebrenjaka vidio jo jedainputa, a nita nismo razgovarali. Nakon proteklog vremena sjeam se razgovarao sam sa Herakoviem o
toj stvari i koliko sam iz njegovih rijei mogao razabrati Srebrenjak nije dao
takove podatke kojima bi se mogli koristiti i ako je dao izvjesno priznanje o
Sovjetskoj obavjetajnoj slubi.
Koliko puta i ko je omoguio Srebrenjaku Franiki da posjeti svojega mua
u zatvoru?
U koliko je navrata Srebrenjak Franika posjetila svoga mua u zatvoru,
nije mi vie poznato. Dozvolu za razgovore je vjerojatno postigla preko mene.
Mogue je da je bila dva puta. Jedno od tih zgoda e biti ta, kada je nakon
otputanja dola na redarstvo po neke svoje stvari, a drugu posjetu k svojem
muu, ne sjeam se. Ovim razgovorima meu njima nisam prisustvovao. Kako
se je vrio drugi razgovor me[u] Srebrenjak Ivanom .i Franikom, ne sjeam se.
Razgovor je svakako voen u prisustvu detektiva.
Iznesite

tano

ta

je

Srebrenjak

Ivan izneo

obavjetajnoj

slubi.

Ne znam tano da li mi je kazao o tome Herakovi, ali sam itao to u zapisniku slijedee: da je Srebrenjak Ivan izneo da ide obavjetajna S S S R sluba
za Balkan preko nekog poslanstva u Sofiji. Dalje je Srebrenjak govorio po Herakovievom prianju neke openite stvari o centru obavjetajne slube i o Moskvi.
Drugih stvari ja se nikako ne sjeam. Siguran sam da u vezi Srebrenjakovih iskaza
nije bilo uopte nikakovih hapenja ni u Zagrebu ni u itavoj Hrvatskoj.
Sjeate li se kada ste vi to od Herakovia saznali ili proitali u zapisniku?
Koliko se sjeam ja sam o tome sa Herakoviem nakon otprilike mjesec
dana razgovarao kada je stvar ve zaspala, ali Srebrenjak bio je jo u zatvoru na
redarstvu. Ne sjeam se gdje sam to sa Herakoviem razgovarao. Ja u to nisam
htjeo da ulazim i da se mnogo interesiram, poto sam vidjeo da sam time kompromitiran i da je bolje da o tome ne govorim. Ja sam imao dojam da Herakovi meni n i j e smio uopte nita kazati o tome, ali se ipak sa time to mi je
ispriao pohvalio preda mnom.
Sta je radio Srebrenjak u zatvoru poslije ovih sasluanja i gdje je bio zatvoren?
On je bio zatvoren u zgradi redarstva koje se nalazilo na togu faistikih
rtava, a ta je radio, meni nije poznato. Drim da ga poslije Herakovievog sasluanja nije sasluavao nitko, da li je bio zatvoren u isamici ili u skupnoj sobi,
to ne znam.
Sta ste vi kazali Kvaterniku o problemu Srebrenjaka, njegove ene i Hebranga i kako je ilo sasluavanje?
Ne znam tano kako mi je Eugen Kvaternik postavio to pitanje zbog Srebrenjaka i ostalih, ali sjeam se da sam postavio na stanovite da ovi ljudi nikako
nee moi da govore i da nema smisla prema n j i m a u tom pravcu prisiljavati, ih.
Po svoj prilici bio je na tom razgovoru i Rukavina Jozo."
Vaka Tibor, roen 29. juna 1911. u Gradacu (Krievci) zavrio pravni fakultet u Zagrebu i 1939. se zaposlio u policiji Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu,
a po kapitulaciji i formiranju ustake NDH preao u ustaku policiju vrei razne
funkcije sve do maja 1945. U julu 1946. osuen je na kaznu smrti streljanjem, ali
mu je Vrhovni sud NR Hrvatske preinaio kaznu na 20 godina robije. Sasluavan je od organa SUP Hrvatske tokom 1945, a zatim i aprila i m a j a 1948. u vezi
sluaja Hebrang. Po izlasku sa robije umro je u Zagrebu 1976. godine.

znaju navodno prava imena Vlade i Siljinice 12 . Neka se dobro uvaju oni
i mamica 13 , Brkinica 14 , Beba15, uope svi koji imalo poznaju etvorku".
Kod mene je naena i poruka Valtera 16 za S v . . . Neka se nekako provjeri da li nisu moda s neke druge strane naili na stvar o S v . . . , jer ja
sam uspjela to otkloniti. Zlata je otprilike pred mjesec dana otpremljena
u logor. Moji nastoje svim silama putem nekih veza da me izvuku, ali
izgledi su slabi. Simeni je provalio neke drugove i oni su zbog toga dopremljeni u Zg'b. iz logora. Tako na pr. Ante 17 (on je jo u ljetu bio uhapen i otpremljen u Jasenovac). Kako se moglo saznati Starkelja nije vie
na Savskoj (16. IV.) nego vjerovatno na trgu N".
Neke drugarice koje su na Savskoj razgovarale sa Bobijem kau da
im je on rekao, da ga je u Sin-Singu presluavao jedan ovjek pod maskom i on, da je po glasu prepoznao, da je to Butvo (sigurno Sttler) osim
toga je maskirani pitao Bobija za stvari koje samo on i Butvo znaju.
Primio 6. V. 42. (prepis)

Br. 95
DOPIS GLAVNOG STANA POGLAVNIKA OD 27. APRILA 1942.
GODINE GLAVNOM STOERU DOMOBRANSTVA DA
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC MOE
PRIMITI NEOGRANIENI BROJ ZATOENIKA1
Zagreb, dne 27. travnja
Nezavisna Drava Hrvatska
GLAVNI STAN POGLAVNIKA
GSP. Br.: 400
1942.
P R E D M E T : Sabirni i radni
logor u Jasenovcu moe primiti neogranieni broj zatoenika.
1.
2.
3.
4.
11
13
14
15
18

GLAVNOM STOERU DOMOBRANSTVA,

GLAVNOM STOERU USTAKE VOJNICE",
MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA,
VRHOVNOM ORUNlCKOM ZAPOVJEDNICTVU.

Valerija Pap-Karlo.
Anka Berus.
Dragica Konar.
Bosiljka Krajai-Evi.
Jedan od pseudonima Josipa Broza Tita.
" Miljkovi.
1
Arhiv VII, a. NDH, k. 73, reg. br. 32/1.

1942.

Zapovjednitvo ustake nadzorne slube Glavno pobonitvo sa

V. T. Br. 139/42. izvjestilo je, da sabirni i radni logor u Jasenovcu moe
primiti neogranieni broj zatoenika.
Obzirom na to, umoljava se svim svojim podrunim ustanovama
izdati nalog, da se sve komuniste do kojih se doe prigodom ienja
izvjesnog podruja u kojem se vri oruana djelatnost odpreme u sabirni
logor Jasenovac.
Po nalogu Vojskovoe,
General, Prpi2

Faksimil dokumenta br. 95

* Ivan.
nn

Kozarani pred kapijom jasenovakog logora, jula 1942.

Br. 96
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 30. APRILA 1942. GODINE
SAINJEN U NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
I PRESELJENIKE U BEOGRADU, U KOJEM LAZAR
OROZOVIC GOVORI O SVOM BORAVKU U LOGORIMA
JASENOVAC I STARA GRADIKA1
Z

od 30. aprila 1942. godine.

SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU
OROZOVIC LAZAR, kroja iz Pakraca, sin Petra i pok. Kate, rod.
Kupirovi, star 32 godine, oenjen, otac dvoje dece, sada u Beogradu, Vaingtonova ulica broj 34, izkazan sa izbeglikom legitimacijom broj 35593
izkazao je s l e d e e : . . .
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.

T71

U noi od 23. na 24. decembra 1941. godine, upadali su ustae u

srpske kue u Pakracu i Lipiku, odvodili Srbe mukarce i zatvarali ih
u magazin Slaveksa" u Pakracu . . .
Nakon jedan sat ponovno su nas uterali u teretni vagon i voz je
krenuo dalje za Jasenovac.
U Jasenovac smo stigli oko 4 sata i 30 minuta posle podne. Tu su
nas drali zatvorene u teretnom vagonu do 10 sati drugog dana. Na 25. decembra 1941. godine u 10 sati pre podne preuzeli su nas ustae iz Jasenovca i oterali u logor u Baievu ciglanu.
U Baievoj ciglani pred ustakom kancelarijom postrojili su nas u
dva reda. Ustaki porunik imenom Ljubo, a kojemu ne znam prezime,
doekao nas je sa ustaama srdito i vikao: Sta ba ja moram sve Srbe
pobiti, ima jo logora u Hrvatskoj." Posle toga, izvrili su ustae nad
nama temeljiti pretres i oduzeli nam sav novac, prstenje, satove, duhan,
duhanske doze i uopte sve stvari, koje su kod nas nali.
Posle izvrenog pretresa, zapitao nas je ustaki porunik Ljubo, da
koji je od nas pravnik. Javio se je sudi j a Ili Vlado. Njega je ustaki
porunik Ljubo zapitao, koliko je Hrvata osudio na smrt. Sudija Ili mu je
odgovorio, da nije niti jednoga, jer da je sudio kod Sreskog suda, koji po
zakonu nije ovlaten da sudi na smrt. Ustaki porunik Ljubo, na to je
kazao sudiji Iliu: Jesi ti, jesi pekoliko stotina Hrvata osudio na smrt."
Zatim je uzeo karabinku, koja je bila prislonjena uza zid kancelarije,
pozvao sudiju Ilia na stranu, naredio mu, da skine sa sebe zimski kaput,
potom ga postavio uz jednu naslagu cigle i opalio u njega tri metka.
Sudija Ili sruio se mrtav.
Posle toga ustae su sa nama ostalima, koji smo stajali u stroju i ovo
gledali, naredili, da se jave oni, koji su Liani i tada su se javili: Sepelj
Mane, Saki Luka, Markovi Rade, Labus Marko, Bogojevi uro, Pokrajac
Stanko, Gavrilovi Lazo i unjar. Njih su ustae izveli iz stroja na stranu
i sve do jednoga pred naim oima zaklali. Klanje je izvrio lino ustaki
porunik Ljubo sa jo nekoliko ustaa. rtve su stajale, a porunik Ljubo i
ustae zamahivali su dugim noevima prema vratovima rtava i rezali
grkljane. Kako su kome prerezali grkljan, tako se je taj sruio na zemlju
sav obliven krvlju. Mi ostali morali smo stajati mirno u stroju i gledati
ovo klanje naih drugova. Drugi ustae, koji nisu vrili klanje, stajali su
i nas promatrali, pa onga koji nije mogao gledati klanje, izdvojili iz stroja i predali poruniku Ljubi na klanje. Tako su izdvojeni i odmah
zaklani: Blanua uro, Radakovi uro, Vukobradovi Ljubia, te Skrli
Mirko. Meu ovima bio je izdvojen i Divjak Joco. On je tada kazao poruniku Ljubi, da je njegov roak neki podupan. Porunik Ljubo mu je na
to tada rekao, da on ba takove treba. Zatim mu je naredio da legne na
zaklane Srbe i pokae gde mu je srce. Divjak je to uinio. Porunik Ljubo
seo je tada Divjaku na noge, a jedan ustaa seo mu je tada na glavu, dok
su druga dvojica klekla kraj njega, svaki sa jedne strane i sa noevima mu
ivom izvadili srce . . .
Posle izvrenog pokolja ustaki porunik Ljubo saopio nam je da
smo mi ostali pomilovani i dao nas otpremiti u barake. Posle izvrenog
pokolja ostalo nas je iz ove grupe 42, a poklano 32.

U baraki smo nali 484, Srba, tako da nas je tada svih skupa bilo 526.
Baraka je bila napravljena za 200 ljudi, pa zato nismo mogli leati, ve
smo svi morali stajati gusto zbijeni.
Od uasa gledajui napred opisane pokolje, poludio je Arbutina Simo,
opt. belenik iz Caglia i njega su ustae odmah nekuda otpremili,
verovatno ga ubili.
Sutradan svi smo morali ii na posao. Pravili smo nove barake.
Na 27. decembra 1941. godine, oko 2 sata posle podne, podstrojili su
nas ustae pred barakom i izdvojili 75 Srba, kojima su povezali icom ruke
na lea, te ih odveli do jedne upe u logoru, gde su ih drvenim maljevima
sve po glavi pobili. Taj dan su leevi ubijenih ostali leati kraj upe.
Sutradan nas 80 Srba, meu njima i ja, odreeni smo, da leeve ubijenih Srba odnesemo na logorsko groblje, koje se nalazi na jednom polju
kraj Save, nedaleko logora i tamo pokopali.
Na 27. decembra 1941. godine, na gore opisani nain ubijeni su:
iz Pakraca, te Lipika sledei Srbi, koji su sa mnom doli: Markovi Vlado,
Blagojevi Mihajlo, Vukmirovi Todor, Stuli Jovo, te Vukovi Nikola.
Posle toga smo mi preiveli Srbi nastavili na radu sa podizanjem
novih baraka.
Na 30. decembra 1941. godine, bili smo na radu oko podizanja novih
baraka, a u baraki ostalo je 130 Srba, koji taj dan nisu mogli raditi, jer su
bili bolesni. Isti dan oko 4 sata posle podne, upali su ustae u baraku i
isterali sve ove bolesne Srbe iz baraka. One koji nisu mogli ii, ubili su
odmah drvenim maljevima pred samom barakom, a ostalima su icom povezali ruke na lea i oterali ih ve na pomenuto polje kraj Save, gde su ih
potukli drvenim maljevima po glavi. Ovu grupu ubijenih Srba pokopali su
Zidovi-zatoenici. U ovoj grupi ubijeni su iz Pakraca i Lipika: Hini Nikola, jedan Daki, te Luki, seljak iz Daruvara. Drugih nisam poznavao.
Posle ovoga drugoga izvrenog pokolja, nama preostalima Srbima
bilo je vie mesta u baraki tako, da smo po noi mogli i leati.
Na 2. ili 3. januara 1942. godine, dopraeno je u Jasenovac oko 80
Srba, seljaka i graana iz Banja Luke. Njih su ustae sa elj. stanice dopremili u ciglanu, icom im povezali ruke na lea i odmah ih dalje terali
na ve pomenuto logorsko groblje. Usput su ovi Srbi morali pevati etnike pesme sve do groblja. Na groblju su ih ustae ubili sve sa drvenim maljevima. Njihove leeve pokopali su Zidovi-zatoenici.
Sledeeg dana dopraena je u Jasenovac grupa Srba iz Sarajeva. U
ovoj grupi bilo je i seljaka i graana, a bilo ih je svih skupa oko 40.
Ovu grupu Srba doveli su ustae u logor, postrojili ih kod jedne upe i
tu ih sve ubili drvenim maljevima. Ovu grupu ubijenih Srba, odneli su na
logorsko groblje i zakopali drugi Srbi-zatoenici, a meu njima nisam ja
bio.
Hrana u logoru u Jasenovcu bila je vrlo loa. Svaki dan dobiiali
smo dva puta orbe od kukuruzova brana i to po jednu kaiku, a hleba
nismo uopte nikada ni videli, tako, da smo trpeli stranu glad.
Na 4. januara 1942. godine, otpremljena je iz Jasenovca u logor u
Staru Gradiku grupa Srba, meu kojima sam i ja bio. U ovoj grupi bilo
je nas 10 Srba, a od toga 7 iz Pakraca. Isti dan formirana je u Jasenovcu
u logoru druga grupa Srba, njih oko 80, koje su ustae bez stvari nekuda oterali. Kazali su, da ih vode na etkanje. Posle su mi u Staroj Gra-

diski priali Zidovi-zatoenici, da je ova grupa Srba ubijena u Starom

Jasenovcu.
Ja sam ostao u logoru u Staroj Gradiki do 15. januara 1942. godine. Po danu smo prenosili neka drva i istili sneg. Hrana je bila kao u
Jasenovcu vrlo loa, jedino smo spavali u sobama na slami, pa nam je bilo
malo toplije. Za vreme mojeg boravka u Staroj Gradiki, nije nitko ubijen, ali ih je vie umrlo naravnom smrti. Imena umrlih ne znam. U logoru u Staroj Gradiki, najveim delom su smeteni Zidovi-zatoenici. Sa
mnom su iz Jasenovca premeteni bili u Staru Gradiku ve pomenuti:
Radi uro, Milakovi Jovan, Kovaevi Duan, Pavlovi Jovan, Orozovi uro i Sudar Gavro. Druge Srbe, koji su bili sa mnom u logoru u Staroj Gradiki nisam poznavao, jer sam tamo kratko vreme boravio.

Dr Oton Gavrani, jedan od predratnih

rukovodilaca Sokola" u Zagrebu, ubijen u
Jasenovcu 1942. godine.
Na 15. januara 1942. godine iao sam sa jo dva Srbina i tri Zidova
zatoenika na elj. stanicu u Okuane, gde smo istovarivali iz vagona krumpir, koji je bio odreen za ustae u Staroj Gradiki. Sa mnom su od Srba
tada bili u Okuanima pomenuti Radi uro, i Milakovi Jovo. Nas tri
>mo se jo pre toga dogovorili, da emo na svaki nain pokuati pobei.
Kada smo sa istovarivanjem krumpira bili gotovi, doli su u dva auto-

busa ustae, koji su nekuda ili i oni su na elj. stanici zastali i stupili u
razgovor sa ustaama, koji su nas uvali. Nas trojica uhvatili smo ovu
priliku i pobegli, a da nas od ustaa nitko nije primetio...
Na 19. aprila 1942. godine krenuo sam na put za Zemun, kamo sam
stigao na 20. aprila 1942. godine. U Zemunu mi je moj navedeni prijatelj Hrvat izgradio pograninu kartu, opet na tue ime, sa kojom sam na
21. aprila 1942. godine preao u Beograd.
Drugo mi nije nita poznato, a na izkazano i proitano mi mogu se i
zakleti.
Lazo Orozovi, s.r.
DOVRENO.
Sasluao i overava:
Rodi uro, s.r.
Zapisniar:
Tatalovi Nevenka, s.r.

Br. 97
ZAPISNIK OD 30. APRILA 1942. SAINJEN U NEDIEVOM
KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU U KOJEM MILIVOJ NIKOLI I RELJA
MILANOVI GOVORE O SVOM BORAVKU U LOGORIMA
GOSPI I JASENOVAC1
ZAPISNIK
SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU.
NIKOLIC MILIVOJ, roen 27. septembra 1907. god. u Visokom, sin.
pok. Nikole i pok. Jovanke ro. Krsti, neoenjen, elektroinstalater.
MILANOVI RELJA, ro. 22. aprila 1920. u selu Cipuliu, srez Bugojno, sin Anelka i Jelke ro. Lui, neoenjen, kazandija.
Obojica su pozvani da dadu svoj iskaz o svemu to su preivjeli od
dana hapenja pa do dana, kada su puteni na slobodu iz logora u Jasenovcu. Opomenuti da kau samo istu istinu oni su rekli1 ovo:
Ja, NIKOLIC MILIVOJ, uhapen sam u Visokom na 19. jula prole godine.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.

U ustakom zatvoru u Visokom bio sam do 1. avgusta bez ikakva

sasluavan]a. Ne mogu da se potuim na tamonji postupak ustaa ni Muslimana ni Hrvata. Na 1. avgusta krenuo sam u transportu od 34 oveka iz
Visokog i sreza visokog u teretnim vagonima prema Gospiu. Pratio nas
je jedan and. narednik, koji je bio ispravan, dva financa i dva ustaa. U
Zenici su nam se pridruila 2 vagona sa zatoenicima, a i u Doboju dva
vagona sa seljacima iz Bijeljine. Putovali smo ravno u Gospi, gde smo
stigli 3. avgusta ujutro i smeteni u tamonjoj kaznioni. Tu je ve bilo
oko 2000 zatoenika smetenih polovica u zgradi kaznione, a druga polovica u kojoj sam bio i ja u Gospiu smetena je u dvorite, pod otvorenim
nebom. Tu u dvoritu kaznione u Gospiu naao sam se sa Bilanoviem
Reljom, sa kojim sam od tada bio sve do dananjeg dana. Jedino smo u
Jasenovcu bili rastavljeni na razliitim radovima, tako da smo od 10. oktobra do 27. februara doiveli u Jasenovcu razliite doivljaje.
Ja MILANOVI RELJA, iveo sam na slobodi do Vidovdana prole
godine u varoi Puraiu, gde sam radio kao kazandija... Mi i jo 17 zatoenika Srba iz Tuzle krenuli smo u vagonima tree klase prema Brodu
a odavde u Gospi. Sa mnom iz Puraia krenuli su: Gavri Mirko, koji
je docnije zaklan u Jasenovcu, Jovo i Danilo Blagojevi braa, od kojih je
Danilo streljan u Jasenovcu, negde izmeu katolikog i pravoslavnog Boia, dok je Jovo iv i nalazi se sada u logoru u Staroj Gradiki, Despotovi Neo, koji je umro od iznemoglosti u Staroj Gradiki, nekih 4 do
5 dana pre naeg osloboenja, Vojnovi Milan koji je jednoga dana odveden iz logora u Jasenovcu sa 26 drugih zatoenika nakon begstva naih
drugova Ljuba Popovia i Branka Beatovia. Neznam ta je bilo sa tim
ljudima, ali su verovatno poubijani zbog pomenutog begstva, Stankovi
Uro, koji je ubijen u Jasenovcu prilikom jednog ienja" logora po
katolikom Boiu, Boi Joco, umro je u Jasenovcu negde oko 20. decembra prole godine od sepse, Stankovi ore takoe je u Jasenovcu
23. decembra od iznemoglosti umro, Svetozar uk ubijen u Jasenovcu
u mesecu novembru prilikom jedne seobe iz jednog logora u drugi. Od
onih koji su nam se pridruili iz Tuzle seam se Popovi Ljube, koji je
kako sam gore rekao izbegao iz Jasenovca i sada ivi u Beogradu, Svete
Radia, koji je poginuo u Jasenovcu kad i uk, Zgonjanin Branka, koji je
poginuo u Jasenovcu u mesecu septembru prilikom prisilnog kupanja u
vodi na koje su nas naterali ustae, o emu u docnije opirnije govoriti,
Toljevia Riste rodom iz Lukavca, koji je iz Gospia odveden na otok
Pag, i tada mu se izgubio trag. Stojanovia Nikole, koji je takoe odveden na Pag, Gavria Spasoja odvedenog takoe na Pag. Pored njih seam
se jo jevrejina Mila Pesaka, Rilja Altaraca. Altarac je umro u Jasenovcu,
dok je Mile Pesak ostao u Jasenovcu, gde radi u koari. U Gospi smo
stigli 4. avgusta u vee sa jo oko 500 zatoenika iz Jajca, gotovo samih
seljaka, koji su se pridruili naem transportu u Doboju. Putem nismo imali nikakvih incidenata osim na stanici u Peruiu. Tu smo se ukrtali sa
jednim vozom punim hrvatskih vojnika. Oni su nam dovikivali pogrdne
rei i pretili nam da e nas sve poubijati.
U Gospiu sam smeten u dvorite, gde sam se naao sa Nikoli
Mili vo j e m . . .

Na 18. avgusta ujutro zorom poeli su nas sve u kaznioni svrstavati u grupe po oko 60 do 65 ljudi, postavili su nas pored jednog lanca,
za koji su nas vezali. Tome smo vezivanju nas dvojica opet izmakli.
Ljudi su tako vezani stajali na dvoritu do jedan sat posle podne. Tada
su ih odvezali, a sutra dan ujutro pre sedam asova ispranjen je ceo
zatvor, oko 2000 ljudi, a od ega je bilo oko 1200 Srba, a ostalo Jevreji i
neto Hrvata. Potrpali su nas u kamione i odveli na stanicu. U kaznioni
su ostali samo redovni kanjenici, kriminalci. Na stanici smo odstajali, bez
hrane i vode sve do 7 sati na vee. Tada su nas uterali u teretne vagone, u
svaki po 80 ljudi. Na stanici u Gospiu bili su italijanski vojnici, koji su tu
uvali strau. Oni su nas celoga dana fotografisali. Kada smo bili uterani
u vagone javio mi se kroz vagonske prozore Duan Buevac, lugar iz Visokog, koji je znao talijanski. Rekao im je da mu dadu cigaretu i vode.
Italijanski vojnici su nam na to dodavali cigarete, vode i hleba.
Ovde su nas uveli u bivi dvorac grofa Erdedia. Nas 170 Srba smestili su u podrum dok su ostale Srbe sproveli ravno u Jasenovac. Po ostalom dvorcu bili su smeteni Jevreji, neki katolici i nae ene i deca. Svi
su oni imali slobodniji reim. Mogli su etati po parku. Mi nismo smeli
nikamo iz podruma, a hranu smo dobivali iz jevrejske kuhinje koja je
bila dosta dobra, ali nismo dobivali hleba. Tu smo ostali desetak dana,
nato su nas Srbe i Jevreje teretnim vagonima prebacili u Jasenovac. U
Jastrebarskom su ostale samo ene i deca i oni katolici.
U Jasenovac smo stigli 2. septembra izjutra. Odmah su nas sa stanice prebacili u logor uz uasne psovke i tunjavu. U logoru su nam oduzeli sve to smo imali uza se. Ukoliko nam je to preostalo, jer su nam
ustae ve putem od stanice do logora pooduzimali sve to smo vrednoga
imali: novac, prstenje, satove, idr. Smestili su nas u logor broj 2. U jednoj baraci nas je bilo ukupno 500 ljudi. Hrana je od samoga poetka bila
vrlo slaba. Hleba smo dobivali samo kadkada, a od novembra pa sve do
sredine marta nismo ga ni videli. Radili smo na podizanju nasipa. Rad
je bio neopisivo teak, a postupak prema nama vie nego brutalan. Svakoga dana padalo je najmanje do 20 mrtvih ljudi. Mnogi su umirali od iznemoglosti, ak i u asu dok su jeli ruak. Znamo da je tako umro elezniar Petar Peji iz Siska, Boko Boi, posednik iz Visokog, Mile Vujak,
rudarski radnik iz Prijedora, Vaso Meli brija iz Visokog, ore Stankovi, posrednik iz Puraia, Kovaevi, kolski nadzornik iz Nevesinja
i jo mnogi drugi kojima se ne seamo imena.
Tada jo ustae nisu ubijali u velikom broju nego su samo neopisivo
tukli, naroito one, koji zbog slabosti nisu mogli da rade onako, kako su
to ustae eleli.
Do 10. oktobra smo obojica zajedno, jednako iveli i radili. Tada
smo se rastavili.
Ja NIKOLIC MILIVOJ, premeten sam kao elektroinstalaterski zanatlija iz toga logora broj 2 u logor broj 3, u Baievu fabriku dok je Relja
Milanovi ostao i dalje u logoru br. 2. Bio sam zaposlen u elektriarskoj
radionici, tu je radilo svega oko 20 zatoenika sve samih Jevreja izuzev
nas dvojice Srba. Pored mene drugi je Srbin tu bio na poslu Milan Milanovi iz Varea, koji je sada u St. Gradiki.

Na kraju imam jo da kaem ovo: koliko je meni poznato u Visokom

i srezu visokom pohapeno je nas 44 Srbina. Tu je re samo o onom transportu, kojim sam ja odveden iz Visokog. Razume se da su pre i posle toga pohapeni mnogi ljudi visoani, koje ja neznam. Od tih se seam tano ovih imena: Milan Sotra gostioniar, ubijen u logoru Krap je kod J a senovca, Ranko Beatovi, trgovac ubijen u Jasenovcu, Ivo Vasiljevi, pekar, ubijen u Jasenovcu, Vaso Mari, brija, umro u Jasenovcu, alica,
penzioner, odveden krajem septembra sa grupom od 26 zatoenika nakon
bjegstva Ljube Popovia i Branka Beatovia, za koje neznam, ta je s njima bilo, ali drim da je ubijen. S njim zajedno je odveden i Kornelije Lazi, svreni pravnik, Duan Valeni, svreni pravnik i neki Slobodan,
tehniar iz Varea, takoe su odvedeni sa ovom grupom: Kovaevi Milan, kolski nadzornik iz Nevesinja, umro u Jasenovcu, Kara-Jovanovi
Mihajlo, pismonoa iz Visokog umro u Jasenovcu, Goi Boko, posednik,
umro u Jasenovcu, Obren Bokarac, elj. zvaninik umro u Jasenovcu,
Branko Babi, elj. zvaninik, umro u Jasenovcu, Kneevi Jovo, iv u
logoru Jasenovac, Milanovi Milan, iv u Staroj Gradiki, Milan Eri, kolar, umro u Jasenovcu, Guevac Duan, iv u Jasenovcu, Kara-Jovanovi
Aleksa, ubijen u Jasenovcu, Maki Milo, kova, iv u Jasenovcu, Ciganovi Milo, zidar iv u Jasenovcu; Dubljevi Radovan, rudarski radnik,
iv u Jasenovcu, Bilbija Milo, gostioniar umro u Jasenovcu, urevi
Panto, strojovoa, iv u Jasenovcu, urevi Pero, zemljoradnik, iv u
Jasenovcu, Vukievi Boo, elj. telegrafista, poginuo u Jasenovcu, i jo
dva eljezniara iz Kaknja, od kojih znam da je jednom ime Lazo, obojica su umrli u Jasenovcu.
Od 27. februara pa do odlaska iz Jasenovca i dolaska u Beograd
bio sam i ja kao i ostali mojih 12 drugova koji su samnom stigli, poteen
od rada i dobivao sam dvostruku hranu. Uopte u svemu sam proao
kao i ostali, koji su ve o tome dali svoj iskaz.

Ja RELJA MILANOVI ostao sam posle odlaska Milivoja Nikolia

i doao u logor broj 2 . . . .
U novembru je jedan zatoenik, neki Branko uji brija iz Zagreba,
koji je jo pre rata bio preao na katoliku veru radi ene, pokuao da
udari jednog ustau. Naravno, ustae su ga ubile. Ali samo za to, to je
jedan zatoenik pokuao da nasrne na jednog ustau, izvrena je represalija i zbog toga je streljano 24 Srbina i 4 Jevreja iz nae barake. Bili su
to veinom seljaci iz Bijeljine i ne seam se njihovih imena. Pobijao ih je
na isti nain Ljubo Milo, a svi smo to morali da gledamo. Nesretni
seljaci, koji su bili odabrani za to streljanje, preklinjali su da ih ne streljaju, a mnogi su meu njima i plakali. Posle toga su zaredala ubijanja,
klanja i prebijanja na svake naine. Kako je u novembru nadola voda
i preplavila logor broj 2, ustae su odredile, da se ceo logor preseli. Bilo
je tu oko 450 Srba i oko 500 Jevreja. Jedan je deo preseljen u logor
broj 1 u selo Krap je, a drugi u Jasenovac, u Baievu fabriku. Od svih
tih koji su preseljeni, na stotine su poginuli prilikom preseljavanja, a oni
koji su preseljeni u Krapje, svi su na katoliki Badnjak poubijani. U

logoru broj 2 ostalo nas je 80 Srba, koji su dobili dunost da rasture

logorske barake i prenesu materijal na cestu, udaljenu oko 2 km. U toj
baraci ostalo je jo oko 15 Jevreja, koji su bili bolesni i nisu mogli da se
presele. Njih su ustae poubijali pred nama letvama, koevima i bodeima, nato smo ih mi sahranili. Odmah smo poeli da ruimo barake i da
prenosimo grau. Docnije nam je dolo u pomo jo 16 Jevreja. Bio je
to straan posao. Materijal smo nosili na leima, kroz ve na pola zamrznutu vodu, duboku esto i do pasa. Lako je zamisliti kako nam je bilo
onako mokrim u onoj studeni. Ako je neko nosio manje greda ili dasaka,
nego to se ustaama inilo da je trebalo da ponese, onda su ga kanjavali
tako, da su ga prisilili da se kupa": morao je da se isprui u vodu odnosno da zae u jednu baru u kojoj je voda bila do vrata. Ko bi zbog
iznemoglosti preslabo radio ustae bi ga prisilili da po itav sat ili dva
bude u vodi. Oni koji su tako kanjavani ostajali su u vodi mrtvi. Poneki
je izvuen na pola mrtav, ali je svaki od njih ve docnije za sat dva
umro. Tako je poginuo, koliko se sada seam i Zgonjanin Branko, livac
iz Tuzle. Za celo vreme tekog rada ustae su ubijali batinama i motkama
ljude, dok su stajali ili gazili kroz duboku vodu. Za vreme prenosa ovoga
materijala pokuala su 4 Srbina iz Karlovca, kojima ne znam imena, da
pobegnu, ustae su ih stigli na desetak kilometara od logora te dvojicu
su ubili, a drugu su dvojicu uhvatili ive i doveli ih u logor. TadaJ su
postrojili nas oko 140 Srba i oko 200 Jevreja, veinom staraca, koje su
tih dana doveli iz Sarajeva. Stajali smo oko pola sata u vodi do kolena,
dok su nas prebrojavali, da utvrde dali smo svi na broju osim one
etvorice. Kad su to utvrdili ubili su pred nama onu dvojicu ivih begunaca, i to motkama. Iako su kaznili nas time, to su nam naredili da
po ovoj studeni, plivamo oko celog logora t. j. oko ice, kojom je logor
bio ograen. Trebalo je preplivati neto preko 200 metara. Sada se seam
da je to bilo na 21. novembra, na Aranelov dan, na moju Krsnu Slavu.
Lepa mi je slava bila! Plivanje je trajalo oko pola sata. Kad smo se nakon
plivanja prebrojavali, videli smo da su 72 oveka ostala u vodi. Izdato
nam je nareenje, da opet idemo u vodu i da ih traimo. Teak je to bio
posao, kad se ima na umu, da je voda bila esto duboka preko vrata. . . .
Sutra dan nam je nareeno, da iskopamo raku za nekih 80 ljudi.
Dok smo mi tu raku kopali, dotle je druga grupa prevlaila 56 leeva, sve
samih staraca, najvie Srba i neto Jevreja pa i Hrvata. Meu njima
sam prepoznao svoga desetara, Svetozara uka gostioniara iz Puraia.
Te su starce poubijali dan ranije na cesti kod grae od baraka, koju smo
mi tu preneli. Dotle su ih doveli kamionom. Poubijali su ih to noem
to pukom. . . .
Nakon toga bili smo bezposleni oko 9 dana, za koje vreme nismo
dobili hrane punih est dana za redom. Stanovali smo u jednoj od tri
barake toga logora, koja jo nije bila sruena. Devetog dana naiao je
Paveliev poverenik; Vjekoslav, ili kako su ga zvali Maks Luburi, on
je odabrao izmeu svih nas prisutnih svega 23 i odvojio ih na stranu.
Meu njima bio sam i ja. Svi smo bili mlai, zdraviji i jai ljudi. Odredio
nas je i poslao u logor broj 3 u Baievu fabriku. Pre toga smo morali
iskopati raku za 400 ljudi. Mislim, a docnije su svi to u logoru tvrdili, da
je sve ono, to je iza nas ostalo u logoru broj 2 poubijano i zakopano u tu
raku. Svakako je istina, da ni jednog od njih niko vie nikada nije video.

Ovom prilikom hteo bi da ispriam sudbinu i smrt sokolskog staroste iz Zagreba dr Otona Gavrania. Ja sam bio nekada sokola, pa sam
znao za dr Gavrania kao i mnogi drugi zatoenici. Svi smo ga potovali
i alili ga zbog njegovih muenikih poslednjih dana i smrti. Negde
krajem oktobra, valjda pola meseca pre selidbe logora broj 2 proulo se,
da se u logoru nalazi sokolski starosta Gavrani. Ja sam ga i viao.
On je bio vrlo slab i jedva se kretao. Po danu je boravio u jevrejskoj
baraci (jer Hrvati nisu smeli boraviti sa nama). Radio nije nita, kao ni
jedan Hrvat u to vreme. Nou je morao da prenoi u ici". . . .
Dr Gavrani je bio bos i u samoj koulji i donjem veu (gaama),
kako je na veer morao da ue na noenje u icu". A noi su bile vrlo
hladne i ve je i u veliko stezao mraz. Mi smo ga u kuhinji poloili
pored pei i pokrili ga jednom dekom. Ja sam mu oprao noge i ruke,
koje su mu bile vrlo prljave od blata. Bio je pri sebi, jeao je, i na sve
to smo mu mi govorili ili ga pitali, odgovarao je samo sa hvala". Kad
se malo snaao i utoplio, zamolio je aj, mi smo mu ga smesta pripremili
i dali, jer smo ga sluajno u kuhinji imali, a pripadao je jednom logorskom funkcioneru. Poto se tako neto okrepio, preneli smo ga u njegovu
baraku. Ustae ga nisu traili, jer smo ujutro obino mi zatoenici putali
nesretnike iz ice". Posle toga asa nisam vie video Dr Gavrania.
Cuo sam da je toga dana posle podne umro.
Kad smo najzad zavrili posao u bivem logoru broj 2 preli smo
i mi u Baievu fabriku, ili ciglanu, kako smo je zvali. Od oko 450 Srba
koji su pre nas odselili iz logora broj 2 u ciglanu zatekli smo svega 25
ivih ljudi. Svi su ostali poubijani radi devetorice zatoenika, koji su
bili pokuali da pobegnu. Meutim je bilo dolo oko 160 novih zatoenika
iz Karlovca i okolice od kojih danas nema vie od 56 ivih.
To je bilo krajem novembra. Od tada sam radio razliite poslove po
logoru broj 3, osim po kojeg ubijstva nita se naroito nije dogodilo u
logoru sve do pred katoliki Boi. Mi pravoslavni bili smo za to vreme
u baraci broj 3-C.
Negde oko katolikog Boia, ne seam se koga dana jer onda, u
onom venom strahu, nisam mogao da pamtim datume, doli su dva
ustaka zastavnika sa nekoliko ustaa u nau baraku i zatraili od naega
logornika, zatoenika Slobodana Miia, da im preda 30 ljudi iz barake
za likvidiranje". Mii je na to zamolio, da mu ne uzimaju zdrave ljude.
Ustae su na to pokupili iz barake samo bolesne i to njih 27. Te su
pobili odmah pred barakama, a samo one koji su mogli da hodaju odveli
su na groblje i tamo ih poubijali u samoj ve iskopanoj raci. Kad su one
koji nisu mogli hodati izguravali ustae iz barake, drugi su doekivali ih na bajunet ili su ih udarali kundacima po glavi i ubijali. Za to
vreme smo mi ostali bili u baraci. Sutra dan izveli su iz barake oko 60
zdravih zatoenika, onako odreda, bez odabiranja, kako su na koga naili.
Povezali su ih icom po dvojicu, te ih odveli na groblje, koje je bilo
udaljeno od barake oko 500 metara, i njih nad rakom poubijali, to noem,
a to drvenim maljem. Ti su maljevi bili dosta teki i veliki od prilike
kao deja glava. Drka im je duga preko jednog metra, a napravljeni
su specijalno za ubijanje.
Treeg dana pokupili su sve to je bilo u baraci, preko 130 ljudi, osim
nas dvanajstorice. I nas su isterali pred baraku sa ostalima, ali meu na-

ma su bili logornik Slobodan Mii, lekar Dr. Pa j a Gorenevi, bolniari.

Mene su hteli da ubiju, ali je logornik Mii zamolio da me potede, jer
da sam mu jako potreban za sve radove. I tako mi je spasio ivot taj Mii, ve neznampo koji put. Od svih zatoenika iz ove barake ubili su odmah pred samom barakom maljem i noem oko 40 ljudi. Ostali su odvedeni na groblje i tamo poubijani. Tom su prilikom stradali, koliko se sada
mogu da setim imena, poznati sarajevski bogata Milutinovi i Rui, zatim Voja Eri, kome su ustae pre odlaska na groblje a prilikom vezivanja
icom, noem rasekli ui. Kad je krenuo bio je sav krvav. To je bila ustaka zabava.
Onih 40, koje su poklali pred barakom, lealo je po tlu razbacano,
a mnogi su od njih hroptali. Kad sam ja bacio oko na njih mislio sam u
prvi mah da su ve svi leevi. Meutim jedan od njih je malo podigao glavu i licem bio okrenut ba prema meni. Grkljan i pola vrata mu je bio
prerezan. Iz strane rane curila je krv. Ruke su mu bile vezane icom, kao
i svima ostalima, na moje zaprepaenje prepoznao sam u njemu svoga
druga Mirka Gabria, trgovca iz Puraia. On je mukom otvorio oi, prepoznao me, i krkljajui izgovorio, neto je malo sagnuo glavu, da zatvori
prorezani grkljan: Relja molim Te odvei mi ruke i makni ovu icu da
lake umrem". Meni se srce stisnulo, ali nisam imao kud nego sam kleknuo do njega i odvezao mu ruke. Da me u tom asu video koji ustaa, za
as bio bi se naao do njega prerezanog grkljana. U tom asu stajao je na
vratima od barake, jedva dva-tri koraka od Mirka Gabria, zatoenik Dr.
Paja Gavranevi, koji je vrio dunost lekara u baraci, jer kada jo nije
bilo bolnice. Gabri ga je ugledao i zamolio ga da mu da neki otrov. Lekar
mu ga naravno nije mogao dat5 jer ga nije imao. Sagnuvi glavu da mogne
jo govoriti Gabri je opet svrnuo oi na mene i zamolio me da pozdravim
sve kod njegove kue, i da im kaem da ga osvete. Valjda je hteo jo neto da govori, ali je na mesto toga strano zakrkljao, i ja nisam mogao vie
da izdrim, nego sam se sklonio u baraku. Docnije su doli grobari" i odneli te leeve da ih sahrane.
Iz ove grupe, koja je bila odvedena na ubijanje na groblje pobegao
je i spasio ivot Aco Siljkut. On je sluajno bio vezan sam, dok su drugi
bili povezani veinom jedan za drugoga. Kada su prolazili pored vrata od pei ciglane gde se sui crep i pee cigla vrata su bila otvorena, a
unutra su Jevreji u tome asu slagali ciglu. Siljkut je iskoristio priliku
i naglo uleteo kroz ta vrata. Ustae ga nisu primetile, povorka ostalih je
krenula dalje, a Jevreji su mu docnije odvezah ruke i on je i danas iv.
Nalazi se kao 'mesar, na ekonomiji kod Stare Gradike.
Mnogo sam ja uasnih momenata doiveo za vreme moga boravka
u Jasenovcu. Moda i vie nego iko drugi, jer sam bio mlad i zdrav i bez
ikakve tete po zdravlje izdravao sve uase. Mnogo puta sam izmakao
smrti za dlaku, pa ee ne mogu ni danas da se snaem i tano da se setim kako sam jo iv, i kako nisam poludio. Ali najstraniji momenat bio
je ovaj, koji u sada prikazati, a kakav je valjda retko koji ovek doivio,
odkada je sveta i veka. Negde sredinom marta, kad sam ve ja i mojih 12
drugova bili osloboeni od rada i spremali se da krenemo u slobodu, pokuao je da pobegne iz logora jedan od naih drugova, zatoenika, neki
Rade Furtula, pear iz okoline Sarajeva. Begstvo mu nije uspelo, on je
pronaen u klozetu, gde se krio i gde se pretvarao, da je pao u nesvest u

asu kada je pronaen, t.j. oko 9 sati uvee, kada niko nije smeo biti izvan
barake. Prilikom ispitivanja priznao je da je hteo da pobegne. Nas je spopala strava, ve onoga asa, kad smo u odreeno vreme morali biti svi u
baraci a njega nije bilo. Znali smo ta nas eka. Sto, dvesta, pa moda
i svi smo trebali da budemo zaklani. To su bile redovne represalije za svaki
pokuaj begstva kojeg zatoenika. Ustae su Furtulu, ovaj put iznimno,
predali nama u baraku i naredili nam, da ga mi sami moramo do ujutro
ubiti, inae da emo biti svi poklani. Izvan svake je sumnje da oni nisu
pretili na prazno. Bilo je to jasno, da Furtula ujutro ne sme osvanuti iv,
pa ma ta bilo. Ali, ipak je bio na drug, i lako je zamisliti kako nam je
svima bilo u dui: ili ima da pogine on sam od nae ruke ili i on i mi svi
od ustake ruke. Dugo smo se savetovali, ta da radimo. Najzad smo resili da ga priveemo za jedan stup pored kible. Svaki od nas koji je tokom
noi imao da vri nudu u kiblu, imao je dunost, da ga udari motkom i
sekirom, koje su bile do njega, jer niko nije hteo sam da ga ubije. Na kiblu
se mnogo ilo zbog vodene hrane, koju smo jednako primali i jeli. U baraci gori celu no svetlo, a tada je gorelo ak i elektrino svetio, koje je uvedeno pred dolazak komisije. Stisnuta srca i zubi, svaki je od nas morao
da doprinese sa svoje strane ubijanju Furtule, da bi spasio sebe i sve ostale. Nakon izvesnog vremena, Furtula je bio ve na pola mrtav. U jednom asu ugledao je mene i prebijenim glasom rekao: Relja, udri me
dobro, da to pre svrim". Meni se zamaglilo pred oima, ali vidim red je
da se oveku prekrate muke. Vie nesvesno nego svesno sa zamagljenim
oima, od bola i jada, ja sam uzeo sekiru i zapitao ga Rade, hoe li mi
alaliti?", Hou Reljo", odgovorio je on samo me udri dobro, da odmah
svrim". Ja sam na to zamahnuo i uicom sekire udario ga po glavi, njemu je glava klonula i ja sam mislio, da su njegove muke dovrene". Meutim na zaprepaenje moje i sviju nas nakon neko pola sata Rade je iznenada opet podigao glavu. Proao je pogledom po baraci, zastao na meni
i opet me pozvao: Reljo hodi ovamo i udri jae!" Ja sam na to ustao
opet uzeo sekiru, vrsto reen da prekratim oveku muke. Zamahnuo sam
jednom, pa drugi put i tada je bilo zaista svreno. . . .
Naa je grupa bila pod direktnom komandom logoraa" zatoenika,
Jevrejina, Bruna Dijamantajna iz Zagreba. On je upravljao celim logorom
kao ef interne uprave, i ima velike privilegije. Inae je ispravan ovek i
nije pravio razliku izmeu Jevreja i Srba. Po njemu je naa grupa prozvana Brunova partija". Kako se vidi iz svega to sam do sada rekao, naa
je grupa imala i suvie posla. Stoga nismo morali da polazimo u nastupe", t.j. zborove, koji su esto bili i vrlo opasni, jer su se tom prilikom
vrila odabiranja onih, koji su u glavnom radi ienja" logora, trebali
da budu poubijani. Slaui ovako sve stvari pobijenih, ja sam esto poznavao ko je ubijen i kojom prilikom. Tako sam prepoznao odelo i stvari
Milana Sotre, gostioniara iz Visokog. On je bio prebaen zajedno sa ostalom partijom u logor u Krapje, u kome su svi do jednog pobijeni. O tome ubijanju proulo se dva do tri dana ranije a ono je bila potvrda te vesti, jer smo toga dana imali da sredimo i odaberemo upravo toliko odela,
koliko je tih nesretnika bilo preseljeno iz logora broj 3 u Krapje. To su
odela, obua i druge stvari dovezene u na logor na 12 krcatih kola. Kola
su stigla na veer, i mi smo morali celu no i sutra dan da radimo. Upotrebljiva odela, obuu, pokrivae i druge stvari posle dezinfikovanja i i-

enja od krvi slagane su u magacin 3 C, koji se zvao baraka starih

stvari". Novija odela, obuu i rublje, uzimali su sami ustae za sebe. . . .
Na 6. februara stigla je u logor neka meunarodna komisija u kojoj su bila po dvojica Nemaca, Italijana, Maara, Srpskog i Hrvatskog
Crvenog Krsta i dva katolika svetenika od Vatikana. Za dolazak te komisije znalo se je ranije pa je logor na brzu ruku sasvim preureen i doteran, tako da je dobio sasvim novi i drugaiji izgled. I mi smo zatoenici
dobili bolja odela. Sve to je bilo bolesno i uopte davalo ruan izgled logoru, sve to je moglo da ukae na strahote, koje su u logoru vladale, bilo je poubijano i uklonjeno. Paveliev poverenik Maks Luburi dao nam je
svima uputstva kako se smemo ponaati za vreme boravka komisije u logoru. I kad je komisija dola bilo je tako, da se i nama samima inilo da
sanjamo. Komisija je bila svega oko 1 sat u logoru. Video sam da su se pojedini lanovi komisije obratili na mnoge zatoenike sa pitanjem, kako se
zove, ko je ta je i odakle je. Meutim, svaki se je zatoenik strogo drao
uputstva Luburievog i mogao je da odgovori samo to, da je on zatoenik
broj taj i taj (moj je broj bio 419), a za ostale podatke je zatoenik mogao
rei lanu komisije da e ih dobiti u kancelariji uprave.
Posle odlaska komisije u glavnom se vratio stari red, ali je ipak kojeta bilo bolje, tako na primer vie nije bilo masovnog ubijanja pred oima svih nas. Ubijanja su vrena neto u manjem broju, ali u samoj ciglani, gde su ih u pei spaljivali. Pe je strano gorela, a niko od nas zatoenika nije smeo da doe ni blizu toga mesta. Kako tada uopte cigle nije
bilo, mora da je ciglana gorela samo radi spaljivanja leeva. U bolnicu nismo smeli ni mi, koje nas je posao vodio pored same pilane. Imam prava da
zakljuim da su u ciglani spaljivali i ive ljude, jer su nam u to doba stizala na sreivanje sasvim uredna i bez krvavih mrlja odela, to ranije nikada nije bilo. Po odelima sam video da su u to poslednje vreme spaljivani gotovo sami graani. Kad je koja nova partija zatoenika stizala u logor a nisu dovedeni nama, svi su ti bili poubijani. Mi smo ih viali u asu,
kad su ih provodili na groblje ili docnije u ciglanu. Razume se uvek iz daleka. U zadnje vreme moga boravka u Jasenovcu pristizale su u logor nove
partije, veinom Hrvata, koje su u glavnom sve poubijane odnosno spaljene.
Od 27. februara pa do 30. marta ja i mojih 12 drugova koji smo stigli ovamo, bili smo poteeni od svakoga rada. . . .
Dovreno:
Sasluao i overava:
Branko Straii, s.r.

Zapisniar,
Stana Topolovac, s.r.

Milivoj Nikoli, s.r.

Relja Milanovi, s.r.

Br. 98
PROPRATNI AKT KOTARSKE OBLASTI DERVENTA OD 15.
MAJA 1942. VELIKOJ UPI POSAVJE ZA SEDAM LICA
KOJA SE PO ODLUCI UPUUJU U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST DERVENTA
Prez. Broj: 54611942.
Predmet: Sabirni i radni logor
u Jasenovcu, upuivanje nepoudnih osoba izvjee za mjesec travanj 1942. godine.
V E L I K O J

Derventa, dne 15. V/1942, god.

Z U P I

POSAVJE"
Brod na Savi.

Savezno nalogu T. Broj: 1337/42. od 3. ov. mj. izvjetava se, da su

upueni u sabirni logor u Jasenovac u toku mjeseca travnja o.g. putem
upske redarstvene oblasti, sliedea lica:
Ljei Ninko, Ljei Jovo i Rai ore svi iz Velike Soanice, obine Osinja, ore Vetmi iz Donje Ljupljanice, Todorovi Tomo, Pazuljevi Petar, Savi Milovan, svi iz Cerana, obine Osinja.
Za iste se u prilogu dostavljaju ovjereni priepisi odluka Ustake
Nadzorne Slube prema kojima su upueni u logor i priepisi priedloga ove
kotarske oblasti u kojima su vidljivi svi potrebni podatci za imenovane.2
ZA DOM SPREMNI!
KOTARSKI

PREDSTOJNIK:
U.Z.

Pai
M.P.

1 Arhiv VII, a. NDH, k. 174, reg. br. 54/7.

* U maju 1942. uhapen je lan K P J Nikola Slivonja i upuen u koncentracioni logor Jasenovac, odakle je, izmuen i isprebijan, puten 1944, kui gde je
ibrzo uimro (Pavle Gregori, Sjeanja i dokumenti).

Br. 99
PREDLOG USTAKIH AGENATA UNS-A OD 16. MAJA 1942.
UPRAVITELJU UREDA ZATITNOG REDARSTVA DA SE
MILAN BOLF UPUTI U KONCENTRACIONI LOGOR
JASENOVAC1
BROJ: 71321942

Zagreb, dne 16. svibnja 1942.

PREDMET: Bolf Milan priedlog

za upuen je u logor.

J. DOSEN 2
I.

UPRAVITELJU UREDA ZATITNOG REDARSTVA

g. JOZI RUKAVINI
Ovdje
BOLF MILAN, radnik na Dravnim eljeznicama, roen 26. 8. 1923.
u Fuinama, op. Fuine, kotar Delnice, sin Slavka i Antonije roene Jovanovi, zaviajan u Delnicama, dravljanin NDH., vjere rkt., neoenjen,
pismen, bez imovine, vojsku nije sluio, kanjavan, koji je uhien dne 20.
travnja 1942., optuen je radi komunistike djelatnosti, o emu je po
ovome redarstvu provedena istraga i ustanovljeno sliedee:
Bolf Milan priznaje, da je stajao u vezi sa Spiljar Nikolom iz Zagreba,
koji se sada nalazi u zatvoru ovoga redarstva, te je na zahtjev Nikole Spiljara sakupljao oruje i novac za partizane, to se vidi iz zapisnika od 7.
svibnja 1942. tj. da je predao Nikoli Spiljar sakupljeni novac u iznosu od
350 K. i 10 naboja za samokres, te oko 30 puanih naboja.
Isto tako Bolf Milan bio je u vezi sa Rudom Brezakom iz Zagreba,
koji se takoer nalazi u zatvoru ovoga Redarstva, a koji je imao zadatak
dignuti u zrak Savski most, te koji imade sakupljeno oruje tj. puke i
samokrese, koje oruje je negdje sakriveno no uhieni Rudo Brezak za
sada to jo ne priznaje.
Priznaje nadalje, da je odravao komunistike sastanke sa vie lanova, a od kojih se sjea samo Drinski Branka, koji se sada navodno nalazi u Zemunu kod mornarice, te Mirka Siroia za kojim je ve odreena
potraga sa strane ovoga Ureda, jer se isti nalazi u bjegstvu.
Sa povjerljive strane i strogog tajnog izvjea, saznao sam, da je komunistika partija prigodom uhienja brae Bolf za istima jako alila, po1
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 7/7.

Potpis rukom.

to su oni radili na organizaciji sakupljanja partizana i odailjanja istih u

Bosnu, poduzimali teroristike akcije i naoruavanje.
Kako je s time bio Bolf Milan optereen, to mu je partija smanjila
rad tako, da nije imao vie zadatak sakupljanja narodne pomoi i oruja.
Uslijed svega toga smatram Bolf Milana opasnim po interese, te javni red i poredak u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, pa ga stoga predlaem
za boravak u logoru kroz vrijeme od dvije godine.3
Za Dom spremni!
Vidio:
(Potpis neitak)
Voditelj istrage:
(Potpis neitak)

II.
g. H O L J E V C U
III.
P. O. Ref. II. odjel II A odsjek

3 O postupcima sa komunistima Ministarstvo domobranstva je izdalo sledee

nareenje:

Ministarstvo Hrv. domobranstva Glavni stoer sa Oev. broj 638 od 2. svibnja

1942. god. nareuje da se svi komunisti, do kojih se doe prilikom ienja izvjesnih podruja u kojem se vri oruana djelatnost odpreme u sabirni logor
Jasenovac j e r isti moe primati neogranien broj zatoenika.
Dostavljajui prednje zapovijedam da se prema istome tono postupa.
Ujedno se saopava da se odnosi samo na one, koji se uhvate bez oruja dok ostale,
koji se uhvate s orujem, treba na licu mjesta likvidirati.
P r e d n j e se dostavlja na znanje."
(Mirko Peren, n. d. str. 99).

Br. 100
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 16. MAJA 1942.
DA SE PETAR PAZULJEVI UPUTI U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA URED I
Ravnateljstvo Ustakih Redarstava Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu
Broj/UNZ 12169/42.2.
Predmet: Pazuljevi Petar
upuen je u logor.
O D L U K A

Na priedlog broj 274/42. sa strane kotarske oblasti Derventa TE NAKON PROVJERENJA SVIH ODLUNIH OKOLNOSTI ODREUJE SE
PRISILNI BORAVAK U LOGORU NAD OSOBOM:
Pazuljevi Petar, ro. 1906. godine u Ceranima, teak, time da se
gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Jasenovac.
Trajanje prisilnog boravka odreuje se 8 mjeseci, tj. od dana 17. III.
1942. do 17. XI. 1942. godine.
Izvrenje ove odluke povjerava se 2up. redarstvenoj obi. Brod na
Savi. 2
O tome obavjest:
1.) Predlagau Kotarskoj oblasti Derventa;
2.) upskoj redarstvenoj oblasti Brod na Savi;
Arhiv VII, a. NDH, k. 174, reg. br. 54/7.
Tog dana odlukama ustake nadzorne slube u Zagrebu upueni su u logor Jasenovac: Milan Savi, ore Vetni, Petar Todorovi, ore Rai, Jovo
lijei.
Meu hapenjima poznatijih ljudi iz HSS-a posebno je odjeknulo hapenje Pavleka Mikine, poetkom svibnja 1942. Uhapsili su ga ustae koji su
posebno doli po nj iz Zagreba u njegovo selo elekovac, kraj Koprivnice. Otpremljen je najprije u logor Stara Gradika, a potom u Jasenovac, gdje je ubijen
po svoj prilici u lipnju 1942. godine. Njegovo hapenje izazvalo je snaan odjek
meu pristaama HSS-a. Njegovim uhienjem, izvjetavala je Orunika postaja
u elekovcu Kotarsku oblast u Koprivnici, 100/o elekovani postali su neraspoloeniji. Krivo im je da se njega Hrvata sada stalno progoni i ima pod paskom,
a isto tako bio je proganjan kao veliki Hrvat i u biv. Jugoslaviji i sada oni sami
sebe pitaju tko je Hrvat u N.D.H. i tko je pouzdan, tako je stanje potencirano da
ostanu i dalje jo tvri u svojoj organizaciji. Dostavljajui podatke o njegovoj
politikoj djelatnosti, podrune ustake vlasti upozoravale su na njegovu Ijeviarsku
orijentaciju i simpatiziranje s komunistima, istiui ujedno da je rije o ovjeku
koji uiva neobino veliku popularnost u narodu." (Fikreta Jeli Buti, Hrvatska
seljaka stranka, Globus, Zagreb, str. 90 i 91).
1

3.) Logoru u Jasenovac uz 1 primjerak priloga;

4.) Uredu II radi oevidnosti;
5.) Ovouredskoj pisarni i
6.) Stranci.
Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.
Datum, dne

1942.
M.P.
Upravitelj
(Potpis neitak)
OBRAZLOENJE:

Priedlog kotarske oblasti u Derventi valjalo je usvojiti i predmetni

se upuuje, budui je kao jatak etnika opasan za javni red i sigurnost, u
sabirni logor, temeljem 1., 2. i 5 Z.O. od 25. XI. 1941. broj C D X X I X
2101Z1941.

Da je ovaj priepis suglasan svome izvorniku, tvrdi:

Derventa, dne 16. V. 1942.
Kotarski

predsto j nik:
U.Z.

(Potpis neitak)
M.P.

288

Br. 101
NAREENJE VRHOVNOG ORUNlCKOG ZAPOVEDNISTVA
OD 19. MAJA 1942. ORUZNiCKIM PUKOVNIJAMA DA
POMOGNU U PRIKUPLJANJU SVIH ROMA RADI
UPUIVANJA U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VRHOVNO ORUZNICKO ZAPOVJEDNICTVO
Odjel za javnu sigurnost
Broj 1580 taj.
U Zagrebu, dne 19. svibnja 1942.
Predmet: evakuacija cigana.
ZAPOVJEDNiCTVU 1. 6 ORUZNICKE PUKOVNIJE.
Prema usmenoj obavjesti Ravnatelja za javni red i sigurnost, upske
redarstvene oblasti dobile su nalog da pokupe sve cigane sa podruja sviju
kotareva i da ih predaju kotarskim oblastima, koje e sa Ciganima postupiti prema izdanom nalogu.2
Zapovjednici pukovnija izdati e podreenim krilima i vodovima zapovjed, da krilni i vodni zapovjednici stupe u sporazum sa upraviteljima
upskih redarstvenih oblasti i kotarskih oblasti i da im u svemu izau u
susret oko prikupljanja cigana i predavanja kotarskim oblastima.
21/V
Zapovjednik general
Mizler

1
Arhiv VII, a. NDH, k. 165, reg. br. 38/10.
* Tako su iz sela Ceri sproveli u logor Jasenovac 20 Cigana, iz Markuice
254, iz Novih i Starih Jankovaca 864, iz Ostrova 83, iz Privlaka, 35, iz Tordinaca 52.
Vidi dok. br. 107 i 108/104.

Br. 102
NAREENJE VRHOVNOG ORU2NIKOG ZAPOVEDNITVA
OD 20. MAJA 1942. POTINJENIM PUKOVNIJAMA DA
POKUPE SVE CIGANE I SPROVEDU U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Nezavisna Drava Hrvatska
VRHOVNO
ORUZNiCKO ZAPOVJEDNiCTVO
Odjel za javnu sigurnost
Na Broj 1580/tajno
U Zagrebu, dne 20 svibnja 1942.
Predmet: nadopuna zapoviedi
o postupku sa Ciganima.2
Zapovjednitvima orunikih pukovnija 16
Savezno zapoviedi ovoga stoera J. S. broj 1580/tajno od 19. ovoga
mjeseca, ustaka, nadzorna sluba dostavila je i pismeno pod brojem 24789
od 16. svibnja o.g. sliedee:8
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 145, reg. br. 38/16.

Vidi dok. br. 103, 104 i 107.
s
U vezi sa tim nareenjem, Kotarska oblast u Konjicu je 29. maja 1942.
traila sledee objanjenje od Velike upe Hum u Mostaru:
Predlae se predmet s molbom za uputstva, da li se dotini mogu smatrati
u smislu odnosnih propisa kao cigani.
Ovijem se izvjeuje da se dotini meu ovdanjim svijetom nazivaju Ciganima" ali se kao takvi nigdje slubeno nevode. Isti su po vjeri Muslimani i
poznato je, da su uvijek na izborima kako dravnim tako i na samoupravnim
glasali sa ostalim Muslimanima-Hrvatima za hrvatske interese i stvari. Imadu
stalna boravita i mnogi od njih posjeduju kue, zemlju i ostale nekretnine i
radom se bave kalajdijskim zanatom." Velika upa Hum je odgovorila sledee:
Pod imenom cigani" mogu se smatrati samo cigani nomadi, bez stalnog
boravita i zanimanja, bez imetka naroito nepokretnog uobe bez stalne pripadnosti ljudske zajednice.
Stoga se evakuacija moe odnositi samo na cigane-nomade." (Arhiv VII
a. NDH, k. 191, reg. br. 1/3). U objanjenju Ministarstva unutarnjih poslova
NDH o rasnoj pripadnosti cigana pie: Odreuje se, da se u tako zvane bijele
cigane Muslimane nema dirati, jer se isti imadu smatrati arijevcima, stoga se
na iste ne smiju primjenjivati nikakve mjere ve odreene ili koje e se odrediti
protiv cigana.
Tako zvani bijeli cigani, svi su pripadnici islama, izvravaju tono vjerske
obrede, ene se i udavaju sa ostalim Muslimanima Hrvatima, imadu svoje kue,
a u glavnom su obrtnici, pa se stoga imadu prema odredbi g. Poglavnika smatrati
arijevcima."
(Arhiv VII, a. NDH, k. 200-b, reg. br. 23/1).
2

Molimo naslovno zapovjednitvo narediti svima podrunim orunikim postajama, da pokupe sve Cigane na svom podruju, te da ih u sporazumu sa mjerodavnom kotarskom oblasti prepratite u Jasenovac."
Na znanje.

M.P.
Po nalogu zapovjednika:
Proelnik II. odjela,
Pukovnik, Obertynski4

Br. 103
DOPIS REDARSTVENE OBLASTI ZA GRAD ZAGREB OD 28.
MAJA 1942. ZAPOVEDNITVU KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC DA MU ALJE U LOGOR
69 ROMA IZ OKOLINE ZAGREBA1
REDARSTVENA OBLAST ZA GRAD ZAGREB
Kriminalni odsjek
Prs. broj: 18420/1942.

Zagreb, dne 28. svibnja 1942.

Predmet: Cigani iz okolice Zagreba

odprema u logor Jasenovac.
ZAPOVJEDNlCTVU LOGORA
JASENOVAC
Savezno sa nalogom Glavnog pobonitva Zapovjednitva Ustake
Nadzorne Slube u Zagrebu Taj. broj 27485/42 od 26. V. t.g. preprauju
se naslovu u sabirni i radni logor slijedei cigani2 iz okolice grada Zagreba:
4 zlatko
1 AIHRPH, zbirka NDH, k. 300. f. 1.
2 U svojoj
knjizi Mirko Peren (str. 55) navodi da je ovo redak sluaj
da ustae poimenino navode Rome upuene u koncentracioni logor Jasenovac.
Uglavnom Rame su ustae slale u logor po grupama naznaujui samo broj ili
koliko vagona.

1) NIKOLIC TOMO,
2)
3)
4)
5)
6)
7)

NIKOLIC
NIKOLIC
NIKOLIC
NIKOLIC
NIKOLIC
NIKOLIC

STJEPAN,
BRANKO,
URO,
MIJO,
MARKO,
MILAN,

8) NIKOLIC JANKO,
9)
10)
11)
12)

NIKOLIC MARKO,
NIKOLIC PAJO,
NIKOLIC IVICA,
NIKOLIC ANTUN,

13) NIKOLIC S T J E P A N ,
14) NIKOLIC STJEPAN,
15) LAKATOS S T J E P A N ,
16) LAKATOS BRANKO,
17) NIKOLIC JANKO,
18) NIKOLIC

BRANKO,

19) STEFANOVIC URO,

20) STEFANOVIC STJEPAN,
21) NIKOLIC MILAN,
22) NIKOLIC S T J E P A N ,
23) NIKOLIC URO,
24) NIKOLIC NIKOLA,
25) NIKOLIC J O S I P ,
26) NIKOLIC MILAN,
27) NIKOLIC STJEPAN,
281
29)
301
31)
32)
33)
34)
35)

NTKOLlC
NTKOLTC
NIKOLTC
NIKOLIC
NIKOLIC
NIKOLTC
NIKOLTC
NIKOLIC

STJEPAN,
STJEPAN,
ZLATAN,
MILAN,
MIHA IL,
JANKO,
IVAN,
JOSIP,

36) NIKOLIC MARKO,

37) LAKATOS STJEPAN,
38) LAKATOS MARKO,
39) LAKATOS URO.
40) LAKATOS PETAR,
41) LAKATOS JOSIP,
42) LAKATOS ANTUN,
43) LAKATOS J O S I P ,
44) LAKATOS JANKO,

58 god. star, iz Zagreba, oenjen, preprauje se

sa jednim kolima i dva konja;
24 god. star, iz Remeta, oenjen;
16 god. star iz Remeta, neoenjen;
48 god. star iz Stenjevca, oenjen;
37 god. star iz Vrapa, oenjen;
16 god. star iz Samobora, neoenjen;
34 god. star iz Sv. Klare, oenjen; sa jednim
kolima i jednim konjem;
28 god. star, iz Zagreba; sa jednim kolima;
oenjen;
25 god. star iz Zagreba, oenjen;
28 god star iz Odre, oenjen; sa jednim kolima;
18 god. star iz Zagreba, neoenjen;
28 god. star iz Bistre, oenjen; sa jednim kolima i jednim konjem;
16 god. star iz Sv. Klare, neoenjen;
36 god. star iz Sv. Klare, oenjen; sa jednim
kolima i jednim konjem;
40 god. star iz Resnike Trnave, oenjen; sa
jednim kolima i dva konja;
sin Stjepanov, 13 god. star, neoenjen;
35 god. star, iz Resnike Trnave, oenjen; sa
jednim kolima d jednim konjem;
42 god. star iz Graneine, oenjen; sa jednim
kolima i jednim konjem;
52 god. star iz Gradea, oenjen;
22 god. star dz Graneinskih Novaka, oenjen;
17 god. star iz Bukovca, neoenjen; sa jednim
kolima;
40 god. star iz Sv. Klare, oenjen; sa jednim
kolima;
15 god. star iz Sv. Klare, neoenjen;
42 god. star ilz Vrapa, oenjen; sa jednim 'kolima
i jednim konjem;
45 god. star iz Vrapa, oenjen;
20 god. star iz Sv. Klare, oenjen;
24. god. star iz Bistre, oenjen; sa jednim kolima
i jednim konjem;
16 god. star iz Stenjevca, neoenjen;
46 god. star iz Vrapa, neoenjen;
41 god. star iz Zagreba, oenjen;
21 god. star iz Zagreba, oenjen;
34 god. star iz Odre, oenjen;
62 god. star iz Zagreba, oenjen;
20 god. star iz Zagreba, neoenjen;
40 god. star iz Dugog Sela, oenjen; sa jednim
kolima;
35 god. star iz Bistre, oenjen; sa jednim kolima;
15 god. star, iz Resnike Trnave, neoenjen;
sa jednim kolima i dva konja;
50 god. star iz Resnike Tmave, oenjen;
17 god. star, neoenjen;
40 god. star iz Sesveta, oenjen; sa jednim kolima i dva konja;
15 god. star iz Sesveta, neoenjen;
36 god. star iz Zagreba, oenjen; sa jednim kolima i jednim konjem;
29 god. star iz Graneine, oenjen; sa jednim kolima i jednim konjem;
30 god. star iz Resnike Trnave, oenjen; sa jednim konjem;

45)
46)
47)
48)
49)
50)

LAKATOS MILAN,
LAKATOS JOSIP,
NIKOLIC JANKO,
NIKOLIC RUDOLF,
NIKOLIC MIKO,
NIKOLIC MILAN,

51) NIKOLIC URO,

52) NIKOLIC MILAN,
53) NIKOLIC JOSIF,
54) NIKOLIC ALEKSA,
55) LAKATOS JOSKO,
56) NIKOLIC NIKOLA,
57) NIKOLIC IVAN,
58) NIKOLIC MILAN,
59) NIKOLIC SANDOR,
60) NIKOLIC MILAN,
61)
62)
63)
64)
65)

NIKOLIC MILAN,
NIKOLIC
MARKO,
NIKOLIC PERO,
NIKOLIC ZLATKO,
MALEKOVIC BRANKO,

66) MALEKOVIC MILAN,

67) KOVAEVI IVAN,
68) SAJNOVIC MILAN,
69) NIKOLIC URO,

16 god. star iz Resnike Trnave, oenjen;

75 god. star iz Remeta, oenjen;
37 god. star iz Resnike T m a v e , udovac;
56 god. star dz Koritna, udovac;
27 god. star iz Remeta, oenjen;
37 god. star iz Klotar Ivania, oenjen; sa jednim kolima i jednim konjem;
45 god. star iz Novaka, neoenjen;
34 god. star iz Samobora, oenjen; sa jednim
kolima i jednim konjem;
37 god. star iz Samobora, oenjen;
47 god. star iz Samobora, oenjen; sa jednim
kolima i jednim konjem;
78 god. star iz Resnike Trnave, udovac; sa jednim kolima i jednim konjem;
42 god. star iz Stenjevca, oenjen; sa jednim
kolima i dva konja;
21 god. star iz Resnike Trnave, oenjen, sa jednim konjem;
34 god. star iz Resnike Trnave, oenjen;
Milanov, 13 god, star, iz Resnike Trnave, neoenjen ;
zvani Koi" 45 god. star iz Remeta, oenjen;
sa jednim kolima i jednim konjem;
sin Milanov, 13. god. star iz Remeta, neoenjen;
46 god. star, iz Graana, oenjen; sa jednim konjem;
18 god. star iz Novaka, neoenjen;
sin Markov, 13 god. istar iz Graana, neoenjen;
41 god. star, iz Resnika, oenjen, sa jednim
kolima i jednom kravom;
sin Brankov, 13 god. star, iz Resnika, neoenjen;
40 god. star, dz Sv. Klare, oenjen; sa jednim
konjem i jednom kravom;
37 god. star, iz Sesveta, oenjen; sa jednim kolima, 2 konja i jednom kravom;
nezakoniti sin Roze iz I v a n j a Rijeke, roen 1920.
(neoenjen;

Moli se potvrditi prijem gore imenovanih nakon zaprimljenja u logor.

ZA DOM SPREMNI!
REDARSTVENI UPRAVITELJ ZA GRAD ZAGREB:
Dr Vragovi v.r.
REDARSTVENA OBLAST ZA GRAD ZAGREB
Kriminalni odsjek.
Prs. broj: 18420/42.
Predmet: kao napred.

Zagreb, dne 28. svibnja 1942.

ZAPOVJEDNlCTVU USTAKE NADZORNE SLUBE

ZAGREB
Pozivom na tamonje nareenje broj 27485 Taj. 1942. od 26. V. t.g.
prednje se dostavlja znanja radi.
ZA DOM SPREMNI!
REDARSTVENI UPRAVITELJ ZA GRAD ZAGREB:

B
(U) USTAKA OBRANA
ZAPOVJEDNLCTVO SABIRNIH LOGORA
JASENOVAC
Primljeno, dne 29. svibnja 1942
Broj: 4.620 priloga 7.
Predmet: kao napred.
Jasenovac, dne 29. svibnja 1942.
Redarstvenoj oblasti za grad Zagreb i upu Prigorje
u/ Zagrebu
Potvruje se prijem napred naznaenih zatoenika, koji su dopraeni danas po tamonjem redarstvu u logore ovog Zapovjednitva.
Za Dom spremni!
ZAPOVJEDNIK SABIRNIH LOGORA:
Ustaki nadporunik, u.z.
(Potpis neitljiv)

Br. 104
TELEGRAM 2. DOMOBRANSKOG ZBORA OD 2. JUNA 1942.
GLAVNOM STOERU MINISTARSTVA HRVATSKOG
DOMOBRANSTVA DA SE ODOBRI ANGAZOVANJE
DOMOBRANA ZA ODPREMANJE 400 ROMA
IZ ZEMUNA U LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA
GLAVNI STOER ODSJEK ZA IFRU
Oev. broj 816
Predata:

B R Z O J A V K A

2. lipnja 1942 god. u 13.00 sati od D.K.P. BRODA pod br. 73

Primljena u Odsjeku za ifru:
2. lipnja 1942 god. u 16.10 sati od D.K.P. Z a g r e b pod br. 42
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 11, reg. br. 2/1.

Cigani su masovno likvidirani u Jasenovcu i

Gradini u toku 1942. godine.
SADRAJ DEIFRATA
MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA
GLAVNI STOER
12.15
Redarstvo ZEMUN ima odpremiti oko 400 Cigana u JASENOVAC,
jer prieti opasnost da se prikljue pobunjenicima.
Za prikupljanje Cigana potrebno 100 domobrana, koje je mogue
odrediti jedino od obuavateljskog osoblja 1. novake pukovnije ili mornarikog sklopa.
U smislu 66 i toke 477 stavka trea slubovnika na odluku!

Faksimil dokumenta br. 104

Broj 5370/Tajno
Odgovoreno sa Br.
1274/Taj. 42
(Neitak paraf)

2/6

(Neitak paraf)

II DOMOBRANSKI SBOR

Br. 105
POTVRDA ZAPOVEDNITVA KONCENTRACIONIH LOGORA
JASENOVAC OD 4. JUNA 1942. O PRIJEMU 47 LICA U LOGOR1
UREDOVNA

POTVRDA

Potvruje se primitak 52 osobe i to:

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
19)
20)
21)
22)
23)
24)
25)
26)
27)

28)
29)
30)
31)
32)
33)
34)
35)
36)
37)
38)
39)
40)
41)
42)
43)
44)
45)
46)
47)
48)
49)
50)
51)
52)
53)

Filip Flesch
Marko Klein
Pavao Wegner
Zdenko Klein
Bernard Klein
Leo Friedlnder
Branko Feldbauer
Geza Dolak
Sao Mahof 2
Oto Polak
Viktor Vuk
Nikola Steinburg
uro Aleksander 3
F r a n j o Mencl
J a n k o Laan
Stjepan erapovii
Sreko Steinburg
Vlado J a n i
Josip Feldbauer
Stjepan Vedri
Vladimir J a n i
Josip Cindri
uro Vessel
Ludvig Fried
Ignac Spicer 4
J a k o b Schvarc
Stanko Gazibara

uro Posavec
Franjo Bajutti
Mijo Bauer
Julius Suplika
Adan Markovi
Ivan Pejnovi
Jozo B r k l j a i
Petar Kolak
Ilija Galdenberg
Simun Slikovi
Nikola Markovi 5
Josip Linerberg
Antun Poljan
Josip Orijevi
Beno Heiss
Valter Fischer
Martin Wegner
Antun Preuil
Mato Knebl
Ivan Penik
Ivan Bui
Karlo Dujmi
uro Videc
Marijan Blagaj i 7
Andrija Baryla
Samuel Gergely

ZA DOM SPREMNI!
U Jasenovcu dneva 4. lipnja 1942.
Primio:
M.P.

(Potpis neitak)

Neregistrovana kopija dokumenata.

j. s. t. s. i 7 Imena pod rednim brojevima 9, 13, 25, 38, 48 i 51 su u originalu
precrtana. Imena Sao Mahof i uro Aleksander su dopisana mastilom.
1

Br. 106
POTVRDA Z A P O V E D N I K A K O N C E N T R A C I O N O G LOGORA
STARA GRADIKA OD 4. J U N A O P R I J E M U 54 LICA U LOGOR 1
UREDOVNA POTVRDA
Potvruje se primitak 54 osobe i to:
1) Miroslava Friedlnder
2) Livija Wegner
3) Hermina Fried

4) Margita Wegner
5) Frida Deutsch
6) Ljubica Klein
7) Blanka Friedlnder
8) Salika Mayer
9) Lina Pollak
10) Slava Kauri
11) Tereza Schvarc
12) Roza Jani
13) Vessel Tila
14) Marija Fischer
15) Sabina i Zita Neuburg
17) Wagschal Serena i Helga
19) Ljuba Meof
20) Lihtenberg Anka
21) Iljuka Schvarc
22) Fanika Schvarc
23) Manda Kovaevi
24) Marija Rosental
25) Jeta Flesch
26) Neta Weis
27) Olga Trautman
28) Irma Plaek

29) Rozalija Neufel

30) Malvina Linenberg
31) Ujka Trautman
32) Lola Ehrenfreund
33) Roza Klinkovstain
34) Gizela

35) Berta Heiss

36) Helena Armuth
37) Blanka Friedlnder
38) uro Aleksandar
39) Charlota Flesch
40) Olga Beder
41) Joef ina Gergaly
42) Skerezija Knebl
43) Evica Barila
44) Katarina Rosner
45) Zlata Kati
46) Netty Rosental
47) Ruica Cvetkovi
48) Anka Penik
49) Marija Bui
50) Julijana Steiner
51) Mira Plaik
53) Aleksander Ines
54) Zupan Franjica

ZA DOM SPREMNI!
U Staroj Gradiki2 dneva 4. lipnja 1942.
Primio:
Zapovjednik
(Potpis neitak)

1
1

9QB

Neregistrovana kopija dokumenta.

U logoru Stara Gradika 7. 6. 1942. streljan je Stjepan Kavuri.

Br. 107
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI UPANJA OD 5. JUNA 1942.
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI SLAVONSKI BROD
DA SU SA PODRUJA KOTARA UPUENA 83 VAGONA ROMA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Kotarska oblast upanja
Tajni broj: 397/1942.
Predmet: Cigana upuivanje u logor.
Na Prs. broj: 1334/42.

upanja, dne 5. lipnja 1942.

UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI

Brod na Savi
Sa podruja ovoga kotara pokupljeni su svi cigani, te su kratkim putem prepraeni Zapovjedniku Sabirnih logora u Jasenovcu,
Prema dosada stiglim podatcima cigani su prepraeni u 83 vagona,
a moglo ih je biti preko 2000.
Po obavljenom upuenju obavljen je komisijski popis svih stvari, a
kue su do daljnje odredbe zapeaene i postavljene su strae. Tamo gdje
su cigani ivjeli ratrkano pokupljene su sve njihove stvari, te smetene
u nekoliko kua. Ciganski konji sa ormom i kolima do daljnje odredbe dani su na uvanje i upotrebu siromanim ljudima.
Tamo gdje je zateeno peradi i svinja, to je sve prodavano na javnoj drabi, a novac je stavljen u polog dotine opinske blagajne.
Glede vrtova i drugih zasijanih povrina oekuje se odredba, a u koliko ista ne stigne, sve e zasijane povrine biti stavljene na raspolobu
izbjeglicama. U sluaju potrebe stavie se izbjeglicama na raspolaganje
i ispranjene ciganske kue.
Prema stiglim obaviestima do danas u obini Vrbanja od 500 cigana umakao je samo jedan, a u Bonjacima od 418 cigana, umakao je takoer samo jedan ciganin. U obini Drenovci za vrieme kupljenja cigana
nestala su 4 odrasla cigana, ali su isti danas uhieni, te e biti prepraeni
u uze ove kotarske oblasti. Naknadno pokupljeni cigani bit e prepraeni
u Jasenovac.
Kada budu pokupljeni svi podatci bit e naslovu predloene daljnje
izvjee. 2
ZA DOM SPREMNI!
Kotarski predstojnik
Gojsilovi v.r.
Neregistrovana kopija dokumenta.
U izvetaju Kotarske oblasti upanja od 1. juna 1942. upskoj redarstvenoj oblasti Slavonski Brod, pie:
Nadalje su izvrene sve pripreme oko odpreme svih cigana sa podruja
ovog kotara u Jasenovac. Kako se na podruju ovog kotara nalazi oko 2600 cigana,
to su zatraena 3 posebna vlaka radi njihove odpreme i im vagoni stignu, bit e
cigani odpremljeni u sabirni logor Jasenovac."
1
2

Kotarska oblast upanja

Tajni broj: 307/1942
Predmet: Kao gore
upanja, dne 5 lipnja 1942.
VELIKOJ ZUPI POSAVJE
Brod na Savi
Predlae se izvoljnog znanja radi.
ZA DOM SPREMNI!
Kotarski predstojnik
Gojsilovi

Br. 108
IZVETAJ POZORNIKA NA ZELEZNIKOJ STANICI
KARLOVAC OD 5. JUNA 1942. ZAPOVEDNITVU
REDARSTVENE STRAE U KARLOVCU O PROLASKU
TRANSPORTA OD DEVET VAGONA ROMA KROZ
KARLOVAC ZA LOGOR JASENOVAC1
ZAPOVJEDNITVO REDARSTVENE STRAE U KARLOVCU
Straarnica:
Odjel

Karlovac, dne 5/VI 1942.

IZVJETAJ

Dana 4 na 5/VI 1942 vrio sam slubu na kolodvoru (Karlovac) i za to vrijeme nije se nita nova dogodilo. U 16 sati proputovalo je kroz Karlovac
9 vagona cigana koji su proslijeeni put za ZagrebJesenovac. U 22 sata
proputovalo je kroz Karlovac 1.700 ljudi iz Like koji su napustili svoje
domove jer im prijeti opasnost od strane komunista i partizana. Isti su
prosleeni put vlakom za Zagreb.
Franjo

Zagajek
Mirko
Kurt
red. izvidnik

Arhiv VII, a. NDH, mikroteka UDB Zagreb" r. 3, s. 21 i 22.

Br. 109
IZVOD IZ NAREDBE ZAPOVEDNITVA ZRANIH SNAGA
NDH OD 6. JUNA 1942. O ZABRANI LETENJA IZNAD
KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC1
ZAPOVJEDNlCTVO ZRANIH SNAGA
NAREDBA Br. 120/Tajno
U Zagrebu, dne 6.1ipnja 1942. g.
Iz slubenih obzira, .. . 2

ODREUJEM:
Letenje iznad Jasenovca zabranjuje se.
U budue, svaki zrakoplov, iji bi itinerer obzirom na zadatak i cilj
putovanja, vodio preko ili pored Jasenovca, imade to mjesto obii na daljini
od najmanje 10 kilometara.

Za tonost!
Za proelnika Osobnog odjela,
bojnik (S i )4
ZAPOVJEDNIK, GENERAL,
K r e n v.r. 8

Arhiv VII, a. NDH, k. 128, reg. br. 4/3.

Izostavljeno se ne odnosi na koncentracioni logor Jasenovac.
Vlado.
4
Pavao.
1

Br. 110
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 9. JUNA 1942. SAINJEN U
NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
ISELJENIKE U BEOGRADU U KOME 19 LICA GOVORE
O SVOM BORAVKU U KONCENTRACIONOM LOGORU
JASENOVAC1
Z A P I S N I K

od 9. juna 1942 godine,

SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU.
KOTUR LAZAR, uitelj u penziji iz Jasenovca. . .2
VUClCEVlC SAVO, zemljoradnik iz Utice.
KOSIC SIMO, zemljoradnik iz Jasenovca.
TUROM AN NIKOLA, zemljoradnik iz Utice.
TUROM AN JOVO, zemljoradnik iz Utice.
TUROMAN MIRKO, zemljoradnik iz Utice.
TUROMAN VELJKO, elektriar iz Utice.
TUROMAN MILUTIN, taner iz Utice.
JAKSiC ILIJA, eljezniar u penziji iz Utice.
JAKSlC VLADIMIR, ak gimnazije iz Utice.
KOTUR DUAN, zemljoradnik iz Jasenovca.
KOTUR MILAN, zemljoradnik iz Jasenovca.
TRIVUNClC MIHAJLO, zemljoradnik iz Jasenovca.
KOTUR MILAN, zemljoradnik iz Jasenovca.
MUNIABA ZlVKO, zemljoradnik iz Utice.
KOTUR LAZO, zemljoradnik iz Jasenovca.
BAClC MILAN, zemljoradnik iz Jasenovca.
KOTUR PETAR, zemljoradnik iz Jasenovca.
MAKIC LAZO, policijski straar u penziji iz Jasenovca.
U mesecu septembru 1941. godine ustae su uhvatili Boii Gojka,
sviraa iz Jasenovca, odveli ga u polje zvano Broke Jesenine", naredili
mu, da si sam iskopa raku, a zatim su ga ubili i zakopali u tu raku.
U mesecu oktobru 1941. godine provalili su ustae po noi u stan
Poznanovi Mojsija, eljezniara iz Utice, koji je ba tu istu no doao
z slube, odveli su njega i njegovog sina Mirka u ustaki stan. Tu su ih
istae strahovito tukli, a nakon toga istu no Poznanovi Mojsiju su ubili
1
2

Arhiv VII, a NDH, k. 317, reg. br. 6/1.

Sa tri takice oznaena su mesta koja se ne odnose na logor Jasenovac.

i zakopali u bati parohijskog stana, a njegovog sina odveli su u logor u

Krapje, gde je bio 3 meseca, a nakon toga je puten kui.
U mesecu januaru 1942 godine doli su ustae u kuu Trivuni Vase, zemljoradnika iz Jasenovca, i odveli njega i njegovu enu Draginju.
Njega su odmah iste noi ubili u logoru u Jasenovcu, a njegovu enu su
oterali u logor u Staru Gradiku. Posle toga ustae su svu njegovu imovinu opljakah i odvezli u ustaki stan, a u njegovu kuu posle toga uselili
su jednog stranog ustau sa porodicom i taj ustaa sada njegovo imanje
uiva...
U noi od 5 na 6. maja 1942. godine ustae su iz obesti pucali u mestu Jasenovcu. Sa pucanjem nastavili su i u noi od 6. na 7. maja, te 7. na
8. maja 1942 godine. Na 7. maja 1942. godine u vee ustae su blokirali
Jasenovac i Utice tako, da nitko nije mogao izai van. Za pucanje okrivili su Srbe, to je meutim la, jer nitko od Srba nije pucao, a niti imao
oruje.
Na 8. maja 1942. godine napali su ustae na kuu Borojevia Jovana, okrivljujui ga, da je on pucao iz svoje kue. Borojevi je to poricao
branei se, da on nije pucao, jer da nema niti oruja u kui. Ustae su tada
ubili na kunom pragu Jovanova sina Gavru, a Jovana su odveli u logor
u Jasenovac i tamo ga ubili pred naim oima. Posle toga doveli su u Jasenovac i itavu Jovanovu porodicu i to: snahu Maru i njezinih troje dece.
Jovanova ena Ljuba bila je tada otsutna od kue kod svoje udane keri
i tako se spasila.
Isti dan, t.j. na 8. maja 1942. godine nastalo je hapenje svih srpskih porodica u Jasenovcu i Utici. Najprije su pohapsili sve srpske porodice u Jasenovcu, a zatim u Utici. Nisu nam dozvolili, da bilo to sa sobom ponesemo, govorei nam, da emo ii samo na presluanje, pa da emo se odmah vratiti nazad kuama. Sve porodice iz ovih dvaju sela otpremili su ustae u logor u Jasenovac. Sutradan odvojili su ene i decu i otpremili ih u logor u Staru Gradiku, a mi odrasli mukarci ostali smo u
logoru u Jasenovcu. Nama su oduzeli u logoru sav novac i sve druge stvari to su kod nas nali. Ako je netko imao kod sebe jo jedno rezervno odelo ili rublje i to su mu oduzeli. Videli smo, kako su ustae sav kod nas naeni novac trpali u svoje depove.
Kada su ustae otpremili u logore sve srpske porodice iz Jasenovca
i Utice, onda su zali po srpskim domovima i pljakali sve to su tamo
nali. Nakon toga su nae kue potpuno opljakah, zapeatili su ih.
U logoru u Jasenovcu ostali smo do 17. maja 1942. godine, kada smo
svi, koji smo sposobni za rad otpremljeni u Zemun...
U Zemunu smo bili smeteni na Sajmitu u paviljonima sve do 27.
maja 1942 godine, kada smo prevedeni u Beograd.
Nae porodice, t.j., nae ene i naa deca otpremljeni su jo na 9.
maja 1942. godine po ustaama u logor u Staru Gradiku i mi o njihovoj
sudbini dalje nita ne znamo.
Sela Jasenovac i Utice tako su po ustaama potpuno oiena od
Srba. Naa imovina je potpuno upropaena...

Pokazali su se kao prijatelji Srba i spasavali ih: Matijaevi Mijo

i Katui Stanko, zvani Milo", oba zemljoradnici iz Jasenovca, te
Jugovi Mato, imi Vinko i Simi Luka, zemljoradnici iz Utice.
Jaki Ilija
J a k i Vladimir
Kotur Duan
Kotur Milan
Trivuni Mihajlo
Kotur Milan
Muniaba Zivko
Kotur Lazar
Bai Milan

Kotur Petar
Maki Lazar
Kotur Lazar
Vuievi Savo
Koi Simo
Turoman Nikola
Turoman Jovo
Turoman Mirko
Turoman Veljko
Turoman Milutin

DOVRENO.
Sasluao i overava:
uro Rodi

ZAPISNIAR:
Tatamilovi
(Potpis)

Br. 111
NALOG USTAKE NADZORNE SLUBE OD 9. JUNA 1942.
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI SARAJEVO DA
SPREI PRIKRIVANJE ROMA KOJI HOE DA
IZBEGNU UPUIVANJE U KONCENTRACIONE LOGORE1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured I.
Broj 32753
Predmet: Cigani, postupak

Zagreb, 9. lipnja 1942.

UPSKA REDARSTVENA OBLAST

SARAJEVO
Primjeeno je, da su Cigani poeli metati na glave fesove te se preoblaiti u graanska odiela kako bi izbjegli upuivanje u logor.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 183, reg. br. 3/2.

Poziva se naslovna oblast da podrunim organima dade potrebne upute, da se spriei na svaki nain ovako prikrivanje Cigana.
Ponovno se upozoruje naslov, da se nalog ovoga ureda broj 24789/42.
ne odnosi na Cigane muslimanske vjere, te Cigane koji imaju stalno boravite i pristojno graansko zanimanje.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ:
Paver, v.r.

Br. 112
IZVOD IZ IZVETAJA DR FRA DOMINIKA MANDIA OD 10.
JUNA 1942. JURIJU UTE JU DA SE ILIJA JAKOVLJEVI
NALAZI U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC1
Vrlo tovani i dragi gosp. Ministre,

Ilija Jakovljevi3 je u koncentracionom logoru u Jasenovcu. Hrvat

komunista Cesarec je ubijen, a Krlea bi imao biti u koncentracionom logoru. U novije vrijeme i on i umjetnik Metrovi sarauju u ustakim novinama, milom ili silom, ne znam, pa mislim da je sada na slobodi.
Metrovi je bio zatvoren sa tzv. slobodnim zidarima, ali je bio puten
prije 3 mjeseca zajedno sa Dr. vrljugom4 Prof. A.5 Barac i Kljakovi0
puteni su pre 20 dama na slobodu... .7

1 Objavljeno: L j u b o Boban, Izvjetaji dr fra Dominika Mandia jugoslovenskoj izbjeglikoj vladi (19421943), Sveuilite u Zagrebu Institut za hrvatsku
povijest, Radovi, vol. 16, Zagreb, 1983, str. 185.
2 i 7 Izostavljeno se ne odnosi na koncentracioni logor Jasenovac.
3 Bivi urednik Hrvatskog dnevnika HSS.
4 Stanko.
5 Antun.
6 Jozo.

Br. 113
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE NDH OD 10.
JUNA 1942. MINISTARSTVU PROMETA I JAVNIH RADOVA
DA SE VLADIMIR CVIJA NALAZI U LOGORU JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured I

Zagreb, 10. lipnja 1942.

Broj 29351/42IIb2
Predmet: Cvija Vladimir,
podatci.
Na br. Taj. 1569/42

MINISTARSTVU PROMETA I JAVNIH RADOVA

Odjel za eljeznice, autopromet i brodarstvo.
ZAGREB
Na traenje naslova od 26. V. 1942. br. Taj. 1569/42 u predmetu
Cvija Vladimira saobuje se da je navedeni zatoen u logoru Jasenovac
odlukom od 28. V. 1942. br. 28365/42. na vrieme od 9. V. 1942. do 9. V.
1944. radi komunizma.
ZA DOM SPREMNI!
M. P.
UPRAVITELJ:
Paver

Arhiv VII, a. NDH, k. 200a, reg. br. 39/1.

Br. 114
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE OD 11. JUNA
1942. VELIKOJ UPI VRHBOSNA DA SE DRAGUTIN BARUN
KAPRI DE MERECEJ ZBOG IRENJA KOMUNISTIKE
PROPAGANDE NALAZI U LOGORU STARA GRADIKA1
Nezavisna Drava Hrvatska
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured
I
Broj 30028/42-IIb-6

Zagreb, 11. lipnja 1942.

Predmet: Dragutin baruij Kapri de

Merecey, otpust iz logora.
Na br. T. 1164/41 od 17. XII. 1941.
VELIKA UPA VRHBOSNA
SARAJEVO
Priobuje se naslovu, da je izvidima ustanovljeno da se Dragutin
barun Kapri de Merecey nalazi u sabirnom logoru u Staroj Gradiki.
U ovom predmetu upsko redarstvo u Sarajevu dopisom od 20. I.
1942. br. 233/42 izviestilo je sliedee:
Savezno sa vaim spisom br. 67128-Ur/Rd/41. od 7. sijenja 1942.
izvjeuje te se, da je Dragutin Kapri uhien radi komunistike promibe
po Ustakoj nadzornoj slubi, te predan ovoj upskoj redarstvenoj oblasti,
odakle je 16. studenog 1941. otpremljen u sabirni logor u Jasenovcu.
Imenovani se ve od ranije vodi u ovdanjoj oevidnosti kao komunistiki nastrojen, a poto se je i u posljednje vrieme bavio komunistikom promibom, to je uhien i popraen u sabirni logor kao opasan po
javni red i sigurnost."
Ushed toga ne imoe se molbi udovoljiti o em neka se obaviesti
moliteljica.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ:
Paver
M.P.

Arhiv VII, i. NDH, k. 183, reg. br. 13/2.

Br. 115
ODLUKA USTAKOG POKRETNOG PREKOG SUDA BANJA
LUKA OD 12. JUNA 1942. GODINE UPUENA UPSKOJ
REDARSTVENOJ OBLASTI BANJA LUKA O UPUIVANJU
STOJANA MILOEVIA U LOGOR JASENOVAC1
Priepis:
Original se nalazi pod
Brojem: 1492.
DRAVNO

TUITELJSTVO POKRETNOG
BANJA LUKA

Broj: 102/42.

PRIEKOG

SUDA

Banja Luka, 12. lipnja 1942.

Predmet: upuivanje u sabirni

i radni logor Stojana Miloevia.
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
B A N J A

L U K A

Preprauje Vam se Stojan Miloevi pok. Stojana i Milje ro. ii,

hrvatsko pravoslavne vjere, rodom iz Maglajna a boravite iz Klanica,
42 godine star, dravljanin N.D.H. po zanimanju obuar, oenjen bez
djece, pismen, svrio 4 razreda puke kole, bez imetka, vojsku sluio, neporoan.
Protiv istog se je vodio postupak pred ovim tuiteljstvom to je 26.
travnja 1942. u pijanom stanju govorio u Klanicama:
da j . . . . vojsku, kada je hrvatska vojska tako hrabra neka maknu jo
jedan korak gdje ih je moja druina (tj. partizani, jer su se partizani u to
doba tamo nalazili) zaustavila.
Gospodin Ministar pravosua je odobrio da se postupak obustavi
jer je okrivljeni bio posve pijan, ali obzirom da je koncem prole godine
za slinu stvar bio protiv njega voen postupak, te je usmeno odredio da
se preda upskoj redarstvenoj oblasti radi otpreme u sabirni i radni logor.
Stoga Vam se isti preprauje s molbom da ga otpremite u sabirni
i radni logor Stojana Miloevia.
ZA DOM SPREMNI!

M.P.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 197, reg. br. 4/28.

Dravni tuitelj:
pokretnog priekog suda:
Frljani v. r.

Br. 116
ZAPISNIK OD 12. JUNA 1942. SAINJEN U KOMESARIJATU
ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE NEDIEVE VLADE U
BEOGRADU NA OSNOVU IZJAVE URKOVICA SIME
O NJEGOVOM BORAVKU U LOGORU JASENOVAC1
ZAPISNIK
od 12. juna 1942. god.
SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU
urkovi Simo, star 36 god. sin pok. Maksima i Savke roene Mari,
pravoslavne vjere roen u Donjoj Trnavi, sreza bijeljinskog, ininjer hernije u eljezari u Zenici gdje i uhapen, dopraen iz logora Jasenovac,
te izjavi:.. . 2
Nenadano, 29. jula 1941. god. uhapen sam na radu u kancelariji po
andarmeriji i sproveden sreskom naelstvu u Zenici, gde sam nepresluan ostao u zatvoru do sutradan, a tada sam policijski sproveden u Sarajevo
i predan sarajevskoj upravi policije. Ovde sam ostao tri dana, i za ovo
vreme nisam prizivan radi sasluanja, a potom upuen sam sa jednim
transportom od 10 Srba i 4 Jevreja iz Sarajeva u Gospi u kaznionu. Sa
mnom od Srba u ovom transportu bili siu: braa ore i Nikola Daikula,
i to Nikola je bio trgovac u Trnovu kod Sarajeva i ore, koji je kao
dobrovoljac po slomu Jugoslavije izbegao sa svoje dobrovoljake zemlje
u Bakoj u Sarajevo.
Transport kojim sam iao do Gospia sprovodila su dva redara gradske policije, dva andarma i dva policijska agenta. Putovali smo u III
klasi osobnog voza u jednom vagonu specijalno rezervisanom za ovaj transport.
U Gospi smo stigli rano u jutru 4. avgusta i odmah predani u kaznionu Okrunog suda. Tu smo ostavljeni u dvoritu kaznione i sutradan
ujutro izvren je nad nama svima pretres te su nam oduzete sve stvari
osim novca. Naroito su pokupili noeve, naliv pera i druge sitnice. Ovde
smo zatekli veu grupu Srba seljaka iz okoline Jajca, a isto tako i grupe
Srba interniraca iz Bijeljine, Tuzle, Viegrada i t.d. Pojedinci iz ovih grupa
dovedeni su iz logora u Koprivnici. Zatekao sam tu trgovca Nikifora Vasiljevia, brau Markovie, dr Peru Todorovia, lekara, sve iz Tuzle; iz Puraia brau Jovu i Danila Blagojevia, Uroa Stankovia, Nedeljka Despotovia i jo nekolicinu iz Puraia, a iz Bijeljine Ljubojevia Vaska, posednika, Bogdanovia Doku, posednika, brau i roake Colakovie, Vojakovi Miloa, trgovca, Stankovia Emilij ana, trgovca i sestria Vasia Iliju
iz Janj ana, kao i jo mnoge druge ijih se imena sada ne mogu setiti.
1
2

Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.

Isputeno se ne odnosi na logor Jasenovac.

Iz Bijeljine bilo je tu 60 Bijeljinaca, te oko 400 do 500 seljaka iz bijeljinskog kraja.

Ve prvoga dana kako sam doao u Gospisku kaznionu bio sam
svedokom ustakog terora u ovom logoru. Ustae su iz dvorita kaznione,
u kojem je bilo oko 800 ljudi, odvodili svakog asa pojedine zatoenike u
zatvorske sobe i elije i tamo ih muili i ubijali ili, kako ree jedan ustaa,
vebali se u gaanju". Jednog od ovih odvedenih, kojega nisu ubili u
zatvoru, vratili su natrag u dvorite, ali pred naim oima na izlazu u
dvorite ubio ga je jednim metkom u potiljak glave iza lea ustaa Mimica kojemu ime ne znam. Odmah kod ulaza sa ulice u kaznioniko dvorite postavljen je bio jedan mitraljez i uperen prema sredini dvorita
i ustae su se stalno vrzmale oko toga mitraljeza pretei nam da e nas
sve pobiti, ako se koji makne. Jo prvoga dana po dolasku doao je do
nas upravnik kaznione i saoptio nam da emo za tri dana ii svojim
kuama.
Meutim, drugoga dana po dolasku u Gospi razmeteni smo iz dvorita u zatvorske sobe. Odmah je nastala trgovina, jer su nam ustae
nudile na prodaju sve mogue ivotne namirnice kao i duhan znajui da
imamo pri sebi dosta novca. Ova trgovina ustvari je bila pljaka, jer su
ustae najskuplje prodavali svaku stvar koju smo hteli kupiti. Tako je to
potrajalo 15 dana i mene sa mojom grupom nije nitko prizvao bilo radi
sasluanja, a niti su nas kuda upuivali, to nas je sve udilo, jer su
svakoga dana dolazili transporti novih interniraca, a isto tako i transporti
koji su docnije pristigli od transporta kojim sam ja doao bili su odmah
upuivani u razne like logore, kao Jadovno, Otarije i t.d. kao i na otok
Pag, a to ustvari nisu bili logori nego mesta odreena za likvidiranje"
Srba.
Meutim, nakon 15 dana ipak su i moju grupu odredili za transport
na Velebit. Skinuti smo u dvorite i ve povezani bili sve dva i dva u
lance, kada je odjednom dolo nareenje da se odustaje od daljega slanja
transporta za Velebit i to usled dolaska talijanske vojske u Liku. Odmah
su nam skinuli lance s ruku, strpali u kamione i prebacili su nas na elj.
stanicu u Gospiu, gde su nas strpali u teretne vagone i to u svaki vagon
po 80 ljudi. Obrazovan je tako transport od oko hiljadu Srba zgruvanih
u 13 vagona, i ova kompozicija krenula je u Jastrebarsko. Put do Jastrebarskog bio je straan, jer su vagoni bili pretrpani i u vagonima smo se
formalno guili od vruine i smrada. Vode nismo smeli traiti i dok smo
stigli do Jastrebarskog umrlo je od ei 12 ljudi. Po dolasku u Jastrebarsko ostavili su ove mrtvace u vagonima i tek kad smo sledeeg dana iz
Jastrebarskog produili istom kompozicijom teretnog voza put za Jasenovac izbacili su ovih 12 mrtvaca iz voza. Koji su ljudi bili meu ovima
mrtvim ljudima i odakle ne znam, jer u vagonu u kojem sam se ja nalazio
nije se desio ni jedan smrtni sluaj.
Iza nas u Gospiu u kaznioni ostalo je jo oko 120 Srba i to veinom
uglednijih Srba graana iz Sarajeva, Tuzle i Puraia, i njih su takoer
iz Gospia uputili za Jastrebarsko, gde su ostali do 12. septembra, a tada
su upueni u Jasenovac.
Transport kojim sam ja iao stigao je u Jasenovac 21. avgusta,
praen po ustaama. Tu smo predani ustakoj upravi logora i bili smo
prvi zatoenici u jasenovakom logoru. Bilo nas je oko 900, sve sami

Srbi. U to vreme nalazile su se u logoru tri nove barake u koje smo smesmeteni. No istoga dana doao je za nama iz Jastrebarskog i jedan transport Jevreja sa Slanog, koji su Jevreji doli kao ve organizovani logor,
pa su i u Jasenovcu po nareenju ustaa preuzeli unutranju organizaciju logora na elu sa svojim logornikom.
Po ulasku u logor izvrena je nad nama potpuna premetaina i oduzet nam je sav novac i nakit kao prstenje i t.d. pod pretnjom da e svaki
onaj biti streljan, ako se kod njega nae novca ili ako bilo ta prikrije.
Prvih 45 dana proveli smo u barakama i za to vreme nismo* uopte
dobivali hrane tako, da su ljudi od gladi padali u nesvest. Ustaki funkcioneri u logoru rekli su nam da hrana jo nije stigla i da se eka na neke
odobrenje kredita za izdravanje jasenovakog logora. Od Jevreja interniraca bili smo potpuno odeljeni.
Treeg dana po dolasku u logor uspelo je etvorici Srba zatoenika
da pobegnu iz logora i sreom to begstvo nije izazvalo nikakve tee posledice za nas ostale, no ustaki dunosnici rekli su nam da e u budu
streljati nas po 10, 20 pa i 100 ako se ponovi jo koji/ sluaj begstva
Petoga dana pojavio se meu nama prvi put Poglavnikov poverenih
za sve logore u Hrvatskoj (NDH) (zvaniona titula) Lubuii Vjekoslav, p<
roenju Hercegovac, ranije inovnik Okrunog ureda u Mostaru i odrac
nam govor rekavi nam da emo kao initerniirci provesti u Jasenovcu n.s
radovima na podizanju nasipa nekoliko nedelja a posle toga da emo bit
puteni kuama. Posle toga je naredio da se odvoje seljaci na jednu strani
od graana i od prilike dve treine nas bili su seljaci, koji su se odvojili
njih oko 600. Odmah su ove ljude formirali u dve partije i odveli i:
logora u nepoznatom pravcu te za njih kasnije nismo nita mogli saznat
gde su i ta je sa njima. Ipak smo uli sa raznih strana da su ovi ljud
odvedeni u SI. Poegu i tamo svi ubijeni. Poto je doista 26. avgusta 1941
u SI. Poegi izvreno likvidiranje" nekoliko stotina Srba interniraca se
Ijaika, nije iskljueno da su to ba oni nai drugovi internira iz jasenova
kog logora, jer se vremenski poklapa odlazak interniraca iz jasenovako;
logora sa izvrenim ubijanjima u logoru u SI. Poegi.
Po odlasku ovih seljaka upueni smo mi graani na rad na lonjskon
nasipu kraj Struge rukavca Save. Poeli su nam tada davati i net
bolju hranu, a mi nadajui se da emo prema obeanju povjerenika Lubu
ria, biti po svrenom poslu puteni svojim kuama radili smo s volj or
i zalaganjem. Za vreme ovih radova na lonjskom nasipu posetio nas j
jednoga dana i Eugen Kvaternik, ef ustakog redarstva, sin Vojskovo
Slavka Kvaternika, pa nam je i on obeao da emo po svrenom posl
na nasipu biti puteni kuama.
Za vreme ovih radova bili smo i filmovani i kako smo uli bioskop
skoj publici saopteno je preko platna da su to Srbi, koji su izbegli o
etnikokomunistikog nasilja, a kojima su hrvatske vlasti dale utoite
hleba te sada marljivo rade na obnovi Hrvatske.
U mesecu septembru izdvojili su od nas zanatlije koji su raspor
eni na rad na Baievu ciglanu u lanaru, pilanu i ciglanu i tu j
zametak i osnov logoru Jasenovac III u koji smo i mi kasnije smeter
nakon likvidacije logora Jasenovac II.
Koncem septembra uspelo je dvojici Srba pobei iz logora i to Ma;
kovi Branku, stolaru iz Travnika i Popovi Ljubi, stolaru iz Tuzle, koji s

sa jednim ustaom otili u jednu oblinju umu da saseku nekoliko drveta

lz kojih bi se napravili maljevi za radove na nasipu. Posledica toga
begstva bila je u tome da su popisani svi oni koji su se u taj mah zatekli
unutar logora, tj. onoga dela logora ograenog icom i spisak ovih popisanih ljudi poslan je ustakom taboru u selo Jasenovac, pa je tabor u
spisku podcrtao imena 26 interniranih Srba, koji su odmah stavljeni u
ustaki zatvor gde su drani 4 dana a posle toga su ih sve povezali lancima
i odveli ih bez stvari u pravcu jedne oblinje ume. Kratko vreme iza
toga uli su se pucnji iz puaka, a to je znailo da su ovi ljudi pobijeni.
U ovoj partiji pobijenih nalazili su se dr Pero Todorovi, lekar iz Tuzle,
Jovo Sablji, trgovac iz Sunje, Beri sin trgovca Save Beria iz SI. Broda,
Belani, policijski pristav iz Visokog, braa Pikule iz Sarajeva, Markovi
Boko, bivi narodni poslanik iz Vlasenice. Drugih se sada poimenino ne
mogu setiti, a radio sam u to vreme na nasipu. To je uostalom bila srea
za mene kao i za sve ostale koji se nismo prilikom popisivanja nalazili
unutar logora, jer bi i mnoge od nas zahvatilo ono prvo likvidiranje" u
jasenovakom logoru.
Usled rada na nasipu i slabe hrane poelo je ve poetkom oiktobra
umirati dnevno po 58 ljudi. Oko 10 oktobra nastale su prve kie pa je
usled podvodnog zemljita prekinut dalji rad na lonjskom nasipu a nas
su prebacili sa pravljenja nasipa (lonjskog) na pravljenje jednog novog
nasipa koji bi imao da titi logor Jasenovac II.
U meuvremenu pristizale su u logor manje partije Srba zatoenika.
Dolazili su uglavnom transporti sa Jevrejima, a od Srba doao je jedan
transport Hercegovaca, njih oko 70, kao i ona zaostala partija od 120 Srba
iz Jastrebarskog. Ovi su popunjavali praznine u prvoj partiji s kojom
sam ja stigao i koja je ve bila proreena .tako da nas iz te prve partije
nije bilo vie od 50.
Logor Jasenovac III bio je smeten na Baievoj ciglani nedaleko
elj. pruge SunjaNovska. Ovde smo na podizanju logora radili pod neizdrivim okolnostima radi stalnih kia tako da je procenat umiranja bio sve
vei, a i postupak prema nama od strane ustaa sve se vema pogoravao.
Ljudi su na radu tueni i ubijani, a jednom prilikom i sam poverenik
Luburi opalio je iz revolvera prema jednoj grupi koja je radila i jednoga
Srbina internirca ranio. S nama su na ovom poslu radili i Jevreji, ali je
prema Srbima primenjivan daleko gori postupak i Srbe su i vie tukli
i vie gonili na rad nego Jevreje. Bilo je za vreme rada dosta sluajeva
la su us/tae iznemogle ljude i potpuno iscrpljene od posla ubijali na
licu mesta.
Bolnica uopte nije postojala. Teko bolesnima davali su logorski
ekari potedu i ovi bolesnici ostajali su u barakama. Lekari su bili Jevreji
nternirci, a od Srba jedini medicinar Gerenevi Paja iz Sremskih Karlovaca, kojega smo svi zvali Doktorom.
10. novembra nadola je poplava u logor Jasenovac II tako da je
3 novembra upuena jedna partija zatoenika od 250 ljudi za Krapje, gde
e privremeno improviziran logor, a od ostalih 200 zatoenika prebaeno ih
e 80, 14. novembra, u logor Jasenovac III dok ih je oko 120 ostalo u
ogoru Jasenovac II da rue barake.

Ovih 280 zatoenika Srba upuenih za Krapje pobijeno je, i to svi

do jednog likvidirani". Ve na njihovom putu od logora Jasenovac II do
sela Jasenovca ubijeno ih je oko 50, a po likvidiranju logora u Krapju
u mesecu decembru pobijeni su od prve partije i svi ostali.
Mi koji smo doli u logor Jasenovac III ostali smo poteeni osim
nekolicine, dok od onih 120 zatoenika u logoru Jasenovac II pobijeni su
svi osim dvadesetorice, koji su doli k nama u logor Jasenovac III.
Meu odvedenima i likvidiranima u logoru Krapje nalazili su se meu
ostalima: Toki Gavro, sudija, Bogdanovi Jovo, trgovac, Teji Mika, kafedija, sa sinovima Acom i Boom, braa Bogoljub i Obrad Bosni, Vani
Todor, kafedija, Ostoji Mika, kafedija, Miloevi Jovo, privatni nametenik, Bonjakovi Joca, sudski inovnik, Stojisavljevi Stevo, and. narednik u penziji, svi iz Bijeljine, a iz Visokog: Beatovi Ranko, ranije poslovoa Bate". Koliko se seam, tu su jo bili Tandraka Spasoje i erik
Nikola iz Sarajeva. Imena drugih ubijenih Srba ne mogu se sada setiti.
Od onih 120 Srba zatoenika koji su ostali radi ruenja baraka u logoru Jasenovac II pobijeno ih je 100, a znam da su meu njima pobijeni braa Trifkovi iz Doboja. Posle svih ovih likvidiranja bilo nas je u
logoru Jasenovac III, tada jedinom logoru, jo u svemu oko 100 ljudi,
zajedno sa onih 20 iz logora Jasenovac II.
Prve noi kad smo prebaeni u logor Jasenovac III prenoili smo
pod jednom upom u Baievoj ciglani i onako prozebli, promrznuti i
mokri, ostali smo izloeni snegu i vetru, jer je upa bila otvorena. uvali
su nas ustae i ni jedan preko noi nije smeo ni da makne, a svakoga
onoga koji bi se makar malo telom pokrenuo s mesta ih pokuao da
isprui noge ih uini kakav pokret rukom nemilosrdno su udarah i ubijali
na licu mesta. Tako je te prve noi u logoru Jasenovac III ubijeno pod
ovom upom 5 Srba zatoenika. Napominjem pod jedno da je odmah prilikom dolaska u logor Jasenovac III, na samoj kapiji kuda se ulazi u
logor, ubijeno njih nekolicina bolesnih i iznemoglih koji su bili doveeni
kolima.
Sutradan ujutro rasporeeni smo na rad i to na pletenju ice oko
logora. Radili smo po blatu do kolena a napolju je padao sneg. Kako nije
bilo dosta baraka, stanovali smo u jednoj ozidanoj prostoriji, upravo hodniku na ciglani, koji smo prozvali tunel". Leali smo na goloj zemlji
bez ikakve prostirke i pokrivaa.
U to vreme pristiu ponovno u logor manje ili vee grupe Srba.
Tako je dopraeno i 40 Srba iz sreza Bijeljina, seljaka, koji su doterani
iz Zagreba gde su bili pred nekim pokretnim sudom, koji ih je oslobodio,
ali unato tome hrvatske vlasti su ih poslale na rad" u Jasenovac. Kad
su ovi, mahom mladi ljudi, videli patnje koje ih ekaju, zaprepastili su se
i zgrozili nad sudbinom koja ih eka, te njih sedmorica za vreme rada
pokuali su odmah prvoga dana pobei iz logora i nekolicini je to i uspelo,
dok ih je nekoliko uhvaeno i odmah na licu mesta likvidirano".
Povodom toga sazvan je zbor svih Srba zatoenika kod tunela, osim
zanatlija po radionicama i tu su pred naim oima ustae poklali oko
50 zatoenika.
Od ovih 40 Bijeljinaca dopraenih iz Zagreba ostalo ih je nakon
klanja na zbornom mestu svega 15 i njih su, skinuvi ih gole, odveli u

zatvor, gde su ih drali gole u zatvoru nekoliko dana, a zatim i njih sve
do jednoga pobili.
Jedan od vanih radova u logoru za zatoenike bio je i rad na kopanju raka za pobijene i umrle kao i na ukapanju i sahranjivan j u mrtvih.
Postojala je i radna partija grobara sa grupnikom" na elu, koji su
kopali jame, nosili mrtvace i zatrpavali ih. Ovi grobari bili su Srbi i Jevreji,
na elu im je bio kao voa grupe grupnik" Danon, Jevrejin iz Sarajeva,
inae po zanimanju geometar.
Najgori meseci za zatoenike bili su novembar, decembar i januar.
U ovim mesecima ljudi su ubijani bez razlike, pa i na samom radu iz ista
mira. Tada i transporti koji su stizali za logor nisu vie itavi ulazili unutar logora, nego su ve na ulazu u logor ustae ubijali ili klali noevima
dobar procenat pristiglih. Tako je partija zatoenika iz Slav. Poege od 60
ljudi sva pobijena u dvoritu Baieve ciglane pred samom kancelarijom
logora. Naravno, da se nije moglo saznati koji su ljudi bili u ovoj partiji.
U to vreme stigla je iz Karlovca jedna velika partija od 160180 ljudi,
koji su ubrzo svi osim dvojice likvidirani" i to ostali su na ivotu Vujo
Vorkapi, obuar i Ogrizovi uro trgovaki pomonik. Znam da su iz
Karlovake grupe ubijeni Mudrinii otac i sin. Kako su ljudi stalno gonjeni na rad, a ishrana je bila vie nego bedna, broj iznemoglih i bolesnih
sve je vema rastao, tako da je pored ustakog ubijanja svaki dan i umiralo po 1015 ljudi.
Dana 24. decembra na katoliki Badnjak doao je transport Srba
interniraca iz Sarajeva, njih oko 60, meu njima Prnjatovi Vojo, Eri
Vojo i Rui ore, svi iz Sarajeva. Ova partija pri ulazu sretno je prola.
Meutim, drugog januara pobijeni su iz ove partije manje vie svi odnosno zaklani u barakama.
Dana 25. decembra na sam katoliki Boi stigla je partija od 72
Srbina iz Pakraca, njih je tada odmah ubijeno 27, a ubijanje je vrio
uglavnom ili klao noem sam zapovednik logora porunik Ljubomir Milo,
sestri Vjekoslava Luburia, poverenika svih logora u Hrvatskoj.
Crni dani za Srbe zatoenike bili su 1, 2. i 3. januara 1942. 1. januara
odvedeno je iz barake na tzv. rupe" 66 Srba, gde su ih sve pobili maljevima i u rupe" zatrpali, a sutradan 2. januara poklali su ustae i ubili
u jednoj baraki, gde su se nalazili bolesni i iznemogli, oko 40 do 50 ljudi,
dok su ih 136 odveli na rupe" i tu ih sve pobili maljevima. Tada je
stradala i pomenuta grupa Srba iz Sarajeva, koja je stigla u logor 24. decembra 1941. godine, a u kojoj je bio i Prnjatovi Vojo, Eri Vojo i Rui
ore, svi iz Sarajeva, dok se drugih po imenu vie ne seam.
Treeg januara 1942. doao je meu nas zatoenike poverenik Luburi i lino izdvojio na stranu sve osim zanatlija i to idui od jednog do
drugog i pitajui svakog pojedinog ta je po zanimanju. Svi oni koji nisu
bili ili nisu izjavili da su zanatlije strpani su u kamione i odvedeni u logor
Jasenovac II i tu svi pobijeni.
Znaajno je spomenuti da su ustae u mesecu januaru preko smrznute Save prelazili u Bosnu i odande iz opljakanih srpskih sela donosili
dosta plena, naroito mnogo stoke, hrane i raznovrsnih ivotnih namirnica
i ovu hranu smetali u dve velike prostorije koje su bile dupke pune
suhoga mesa, slanine, masti itd. Zatoenici izgladneli sve su to videli i
nekoji od njih nisu se mogli uzdrati i u pogodnom momentu iskoristili

su priliku kad nije bdio u blizini ustaa na strai, te poneki komad suhoga
mesa ukrali iz prostorije gde je meso bilo ostavljeno. Meutim, ustae su
iza ovu krau saznale i sve ove nesretnike ubili na licu mesta. U ovom ubijanju uestvovao je i sam zapovedtnik logora Ljubo Milo, koji je ubijao
iz revolvera ili klao noem nesretne i gladne zatoenike, a uz njega sekundirah su mu u ovome klanju i druge ustae.
U mesecu januaru po najveoj zimi, morali smo sklapati nove barake.
Temperatura je bila do minus 26 ispod nule i preko celoga dana ostajalo
se na radu napolju, pa i za vreme ruka. Pri podizanju ovih baraka a naroito pri postavljanju pilota, stradalo je takoe dosta zatoenika, koje su
ustae ve iznemogle i premrznute ubijah na licu mesta pri samom radu.
U januaru stigla je jedna partija Srba seljaka iz okoline Sarajeva,
njih oko 50, i oni su odmah direktno odvedeni na rupe" i svi pobijeni
maljevima. Sudei po njihovoj nonji i crvenim almama oko glave, bili
su to seljaci negde od Pala.
Pod kraj januara proirio se glas o dolasku jedne internacionalne
komisije, koja bi imala da na licu mesta ustanovi stanje zatoenika u Jasenovakom logoru. Tim povodom na nekoliko dana pred dolazak komisije
sazvao je poverenik Luburi sve grupnike" na sastanak i najavio grupnicima, da e logor posetiti neki njegovi prijatelji iz Nemake te od njih
zatraio za sve vreme da logor pre dolaska komisije bude sa svim
svojim radnim otsecima u redu. U prvom redu imalo se dovesti u red
spoljno ureenje logora: ienje logorskog kruga, baraka, podizanje jedne
barake za trpezariju, kao i podizanje jedne centralne kuhinje, te ureenje
bolnice sa ambulantom.
Dva radna odeljenja imala su na dan dolaska komisije da rade punom parom, pa su tako i ona radna odeljenja kao na pr. pilana, koja
uopte nije radila, ponovo proradila. Svim zatoenicima nareeno je da
se pred lanovima Komisije hitro i ustro kreu, da bi ostavili utisak
sveine i da su dobro hranjeni, uopte uzevi, da komisija stekne uverenje,
da je jasenovaki logor radni logor, a ne muilite.
Kao dokaz dobre organizacije u voenju evidencije o zatoenicima
dobili su zatoenici trake i brojeve, a na brzu ruku sreena je kartoteka
za zatoenike i spiskovi. Srbi su dobili plave trake, kao znak etnitva,
Jevreji ute trake, a Hrvati i Muslimani crvene, jer su njih sve okarakterisali kao komuniste i ako to nije bilo u stvari tako.
Svi zatoenici dobili su uputstva kakve e odgovore davati lanovima komisije ako bi bili o emu pitani. Svaki zatoenik morao je rei broj
pod kojim se vodi i koji mu je napisan na traci na ruci a sve podatke o
njemu da e dati kancelarija logora. Da bi ironija i kamuflaa bila jo
vea pred komisijom uvedeno je u dve barake kao i u centralnu kuhinju
elektrino osvetlenje.
Svaki zatoenik morao je biti ist, umiven, obrijan u istom veu
i najboljem odelu. Na pet dana pred dolazak komisije hrana je toliko
poboljana, da smo imali jesti koliko god smo hteli i to mesa tako, da
uopte nismo bili u stanju pojesti onoliko koliko nam je davano.
Poto se u logoru u to vreme nalazio veliki broj bolesnih u dve
barake i tzv. ambulanti to su ovi bolesni zatoenici jednostavno likvidirani" i brisani sa spiska. Poubijano ih je tada najmanje oko 120. Da bi
se bolnici ipak dao stvarni bolniki izgled improvizovana je u dotadanjoj

ambulanti jedna bolnica sa 15 kreveta, a u nju su stavljeni potpuno zdravi

zatoenici. Improvizovana je i operaciona sala, a komisiji je imao davati
obavesti o stanju bolesnih lekar dr. Lajderfer, Jevrej zatoenik.
U oi dolaska komisije starije i iznemogle zatoenike njih oko 120.
odveli su u selo Jasenovac u tzv. logor Jasenovac IV. U krvnikom radu
ustaa ovo je ak jedan svetliji momenat jer po inae uobiajenoj praksi
oekivalo se da e i ovi stari i iznemogli zatoenici biti likvidirani.
Pred sam dolazak komisije poverenik Luburi sazvao je sve grupnike" i izmeu ostaloga rekao im: Vi stari zatoenici mnogo ste videli
i mnogo znate. injene su pogreke i s Vae, ali vie s nae strane. elim
da logor bude u redu, inae u ga likvidirati." Sta su ove njegove rei
znaile, i ta je znailo logor likvidirati" bilo je nama svima i suvie
jasno. Sem toga Luburi je dao pojedinim grupnicima" tehnike upute
ta i kako da rade u radionicama u lanari, ciglani, pilani, ekonomiji itd.,
kako bi komisija dobila zbilja utisak da je jasenovaki logor radni logor.
Brojno stanje zatoenika na dan dolaska komisije iznosilo je 1450
ljudi, od toga 250 Srba, a ostalo Jevreji. Meutim, Hrvata i Muslimana
nije u taj mah ni bilo, jer su svi oni odvedeni jo u drugoj polovici decembra, njih oko 300 u Staru Gradiku. Od Hrvata i Muslimana nalazili su
se u logoru samo pojedine zanatlije, a bili su obeleeni sa crvenim trakama na ruci.
Komisija se zadrala u logoru i pregledavanju raznih prostorija i
radionica i baraka oko 2 sata i prola je uglavnom kroz one prostorije za
stanovanje i radionice kroz koje ih je provela uprava logora. U ovoj
komisiji bilo je oko 30 lica.
Po odlasku komisije nastalo je neto bolje stanje u logoru, a to se
videlo i po dranju samog poverenika Luburia. On je oito bio zadovoljan
sa rezultatom komisijskog pregleda", ali nije nama usmeno izrazio to
svoje zadovoljstvo.
Odmah sutradan po odlasku komisije uzeti su od 13 Srba zatoenika
podaci radi putanja na slobodu, ali tek 26. februara osloboeni su od rada
i dobili poboljanje hrane. Dana 30 marta ova trinaestorica Srba odvedeni su iz logora i upueni u Beograd.
U mesecima februar i mart stizali su i dalje transporti Srba sa
raznih strana, ali se ne mogu setiti i navesti odakle su sve. Bile su to sve
manje grupe, u glavnom Srba i poneto Jevreja. Mart mesec je vaan zbog
toga, to tada nastaje novi sistem likvidiranja", a to je spaljivanje ubijenih u ciglani. Isto tako dovode se tada kamionom i grupa ena, koje su
takoer spaljivane. Tako jo koncem februara dovedena je preko zaleene
Save grupa od 50 ena i dece u Jasenovac i stavljeni u zatvor 78 dana
i ponovo odvedeni natrag preko Save i tamo verovatno likvidirana. Meu
ovim enskima bilo je dosta vrlo lepih devo jaka i koliko sam mogao lino
primetiti iz prikrajka ustae su se dugo vremena zadravali u jednoj
prostoriji gde su ove enske bile smetene, i moe se kao najverovatnije
pretpostaviti da su ih ustae izvodili nou i nad njima vrili nasilnu
obljubu.
Koncem marta pojavila se opet poplava u logoru Jasenovac III i
ponovo se forsiranim radom imao podii jo jedan popreni nasip. Pri
podizanju toga nasipa opet je nastalo kundaenje zatoenika. Radilo se
neprekidno po danu i po noi. Meutim, nadolazak vode bio je toliki da

je voda provalila nasip, a kako su zatoenici ve bili potpuno iscrpljeni

od rada, doveli su ustae Srbe seljake iz Jasenovca, koji su mesto zatoenika nastavili sa radom na nasipu. Kako je voda unato tome prodrla
u logor i poplavila barake za stanovanje tako da nije bilo mesta za zatoenike, pristupilo se opet likvidiranju". Tom prilikom ubijeno je a potom
spaljeno oko 120 zatoenika, Srba i Jevreja. Usled poplave logora jedan
deo Srba i Jevreja odveden je u Staru Gradiku a preostali su smeteni
na uzvisitijem zemljitu u upe na ciglani i radionice.
Posle desetak dana, kad se voda povukla, vraeni smo u barake.
U aprilu sve vie i vie dolazili su i dovoeni po ustaama na kamionima transporti i grupe ena i dece. Kako smo uli dovoeni su iz akovakog logora i iz Stare Gradike. Sve grupe ovih dovedenih ena i dece
smetene su u tzv. tunel na ciglani i u partijama od po 20 osoba nakon
ubijanja gvozdenim polugama baene su u pe i spaljivane. Moram napomenuti da mi zatoenici nismo mogli niti smeli ita znati o tome koga sve
i odakle dovoze kamionima, pa poblie o spaljivanju ovih ena i dece ne
mogu nita navesti osim napred to sam naveo.
Od veih partija mukaraca koje su dopraene u logor u mesecu
aprilu bila je partija Srba seljaka iz Graanice i Gradaca. Bilo ih je tu
oko 180. Od toga je odmah odvedeno u tunel" radi spaljivanja njih oko
60, i to odmah ih je izdvojeno 40 pred kancelarijom logora, a 20 nakon
cepljenja (da ironija bude vea) takoer su gurnuti sa onih 40 u tunel"
i tu su svi spaljeni.
U aprilu je dovedena jedna partija Srba seljaka od Tuzle, koja je
sva likvidirana spaljivanjem osim jednog jedinog seljaka, po imenu Ilije
Mariia, no koji je meutim posle nekoliko dana umro.
Sa Korduna je u drugoj polovici aprila dovedeno oko 450 Srba seljaka i 4 ene. Ova partija je presluavana u logoru od strane nekih civilnih
lica meu kojima se nalazio i ef policije iz Karlovca. Ljude su pri ispitivanju muili ustae i policijski agenti. Imputiralo im se, da su imali veze
sa partizanima u Petrovoj Gori. Ovi zatoenici sa Korduna bili su iz srezova Vojni, Vrginmost i Karlovac. Znam da je bilo i meu njima seljaka
iz Gornjeg i Donjeg Sjeniaka, Tuilovia i drugih sela na Kordunu.
Od ove partije njih najmanje 6070 likvidirano" je spaljivanjem,
ostali su probrani i odreeni za rad u Nemaku sem staraca i bolesnih.
Za to vreme od spomenute 4 ene koje su stigle sa ovom partijom jedna
je poludila i ustae su je pustili da onako luda slobodno hoda po itavom
logoru.
U aprilu su stigle i dve partije Srba iz sreza Bjeljinskog, u svemu oko
100 ljudi, od kojih je najvei deo transportovan na rad.
U mesecu aprilu pada i likvidiranje sela Mlake u blizini Jasenovca
i to zbog toga to je u seoskoj gostioni dolo do sukoba izmeu ustaa
i domaih seljaka, kojom prilikom su seljaci ubili trojicu ustaa, a jednog
ustakog asnika ranili. Ustaka reakcija sastojala se u tome, da su svi
mukarci Srbi i sve ene sa decom odvedeni po ustaama u nepoznatom
pravcu. Za ene i decu govori se da su odvedeni u Stanu Gradiku, a
jednom delu mukih stanovnika iz sela Mlake uspelo je da pobegne pred
ustaama preko Save u Bosnu.

Nadodajem, da su osim ovih veih partija sa zatoenicima koje su

stigle u jasenovaki logor dolazile i manje grupe zatoenika iz raznih krajeva, tako na pr. Lipika, Pakraca i Zagreba.
U aprilu pristiu ve i grupe i to u sve veem broju Hrvata i Muslimana, koje vie ne izdvajaju kao to je to bilo ranije, od Srba, nego ih
stavljaju u zajednike barake sa Srbima. Karakteristino je i to da ove
Hrvate vie i ne kaitegoriu kao (komuniste nego ih podvode pod isti
reim pod kojim se nalaze Srbi i Jevreji. Meu Hrvatima dovedenim u
Jasenovac u to vreme je bilo dosta oficira i vojnika domobranaca u uniformi, pa ak i ustaa u uniformi kao i ustakih agenata. Sa ovih uniformisanih lica odmah su skidane uniforme.
U mesecu maju pored manjih grupa koje su stigle u Jasenovaki
logor dola je i jedna vea gnupa iz Nove Gradike, njiih 76 u glavnom
Srba i desetak Hrvata, kao i partija iz Sarajeva sa 180 ljudi Srba, Hrvata
i Muslimana, od kojega je broja bilo polovina Srba. Ova je grupa bila
vrlo meovita po svome sastavu, jer je u njoj bilo pored intelektualaca i
dosta zanatlija i seljaka. U prvoj partiji nalazio se ininjer Cerni kao
i in. Stipeti iz Sarajeva, koji su bili Hrvati a od Muslimana bili su tu
sudija Mehmedagi i Nali lan sarajevskog pozorita, svi iz Sarajeva. U
ovoj partiji bilo je i dosta domobranaca, vojnika hrvatske vojske. Sve ove
partije kao i manje odmah su se formirale i upuivane u Zemun, i sa
ovom partijom kao i partijom Srba iz Jasenovca poli smo i nas nekolicina starih zatoenika i stigM u Zemun 26. maja t. g.
Navodim sada nekoliko karakteristinih momenata iz Jasenovakog
logora, koji ilustruju prilike u tome logoru, koji su ustae zvali logorom
smrti", kao i najvanije ustake funkcionere.
USTAE: 1) Poglavnikov poverenik za logore u Hrvatskoj bio je spomenuti Luburi Vjekoslav, a njegov zamenik i jedan od najkrvolonijih
bio je Matkovi, ustaki porunik.
2) Milo Ljubomir, ustaki porunik i upravnik odnosno zapovednik
svih logora u Hrvatskoj, sestri Luburia Vjekoslava.
3) Luburi, zvani Brko", stric Luburia Vjekoslava, ustaki zastavnik, upravitelj logora u Jasenovcu.
4) In. Piili: ustaki porunik, tehniki upravnik logora Jasenovac.
5) Ustaki funkcioneri: Koji Ante, ustaki porunik, jedno vreme
upravitelj lanare. Zastavnici: Mu j o Jusi od Bihaa, Matkovi, brat spomenutog napred Matkovia, Matijevi Matija, Modri Ante, Altarac Ante
(jedan od najkrvolonijih), Jakov Gai, Koji II arko brat, napred spomenutog Kojia. U rangu zastavnika bio je i neki Ilija zvani Tatek".
Dodajem da su se u logoru nalazili ranije jo neki ustaki oficiri, ali
su ovi iz logora premeteni. Jedan od najpristojnijih meu njima bio je
ustaki porunik Rogi.
Logoru su bile dodeljene dve satnije ustaa, njih oko 300, a bili su
razmeteni u selu Jasenovcu, odakle su dolazili na slubu u sam logor.
Ubijanje maljevima vrili su ustae, a ubijanje gvozdenim polugama
pred spaljivanje vrio je zastavnik Altarac i Brko" Luburi. Ubijene Jevreje ubacivali su u pe zatoenici Srbi, a Srbe Jevreji, a tako je to bilo
i ranije prilikom zatrpavanja mrtvih Srba i Jevreja u rupe".
Maljem je likvidirao zatoenike svojom rukom uveni Mujo" od
Bihaa.

SLUAJ OTONA GAVRANIA

Oton Gavrani doveden je u logor poetkom novembra iz Zagreba
i poslan u jednu baraku meu Jevreje. On je bio osuen da zavri ivot u
najteim patnjama, a kazna mu je bila to je morao ii svako vee u
ustaki zatvor", koji se sastojao iz opletene ice pod vedrim nebom u
logorskom krugu. ica je bila opletena sa svih strana u okrug a isto tako
isprepletena i odozgo u visini po prilici od 6080 centimetara, tako, da
ovek u icu stavljen nije mogao uspravno stajati nego je morao ili
kleati ili uati. Gavraniu je nareeno da imade ii u icu svako vee
sa sumrakom, a iz ice izlaziti ujutro o svanuu. U vreme, kad je Gavrani izdravao ovaj ustaki zatvor" teren je bio pod vodom u visini od 20
do 30j:entimetara i on je morao itavu no provesti u ueem poloaju
u ivi. Tako je izdrao 5 dana uzastopce, a esti dan ujutro nekako je
uspeo da se izvue iz ice, gde ga je naao bez svesti jedan kuvar zatoenik, koji ga je poto je jo bila no odveo u kuhinju i tu ga povratio
k svesti, grejanjem nogu u toploj vodi. Iz kuhinje je u zoru odveden u
baraku, ali je istoga dana sav iscrpljen i izmuen u baraci umro.
Osim ovoga sluaja bilo je jo dosta sluajeva, da su zatoenici kanjavani stavljanjem u icu, da u njoj provedu po jednu ili dve noi, a
razlozi za ovakvu kaznu bili su, recimo, to pojedini zatoenik nije na
poslu dobro radio i slini posve nitavni razlozi. Ova je ica postojala
samo u logoru Jasenovac II.
KAKO LJUBO MILO LIKVIDIRA
U krvnikom ubijanju Srba istaknuo se iznad svih ostalih upravnik
logora Ljubo Milo. On je sam svojom rukom to pobio iz revolvera to
iz kratkog pukomitraljeza ili zaklao noem itave grupe Srba u isti mah
pored brojnih pojedinaca. Broj po njemu pobijenih Srba penje se na vie
stotina.
Jedan zatoenik oevidac, ije ime ne mogu spomenuti, priao mi je
o Milou ovaj sluaj.
U logor je bila stigla jedna grupa od 12 Srba, sve mladi ljudi. Kako
je Ljubo Milo sluajno prolazio pored kancelarije logora i spazio je ovu
grupu tek stiglih zatoenika i videi ih gde stoje u vrsti jedan pored drugog, priao im je i upitao: Jeste li Vlasi?"oni su svi primerkom utali,
stojei uspravno, skrtenih ruku na prsima. Priao je tada prvome od njih
u vrsti i upita ga: Govori jesi li Vlah? Kad mu ovaj nije nita odgovorio
trgnuo je mahinalno iz depa revolver i spraio metak u grudi ovome prvom zatoeniku. Priao je tada drugome, treemu i ostalima i kao sa pr3 U svojoj knjizi logora Jasenovca dr Nikola Nikoli je posebno opisao ustaka zlodela nad pojedinim logoraima, kao na primer: Rahmetl Alagom, Poljak
Paperom, Daniel Ozmom, Safetom Krupiem, Mitrom Trifunoviem, atletom Mesiem, Radivoj Munjinom, Slobodan Miiem, dr Leon Periem i dr Gusti Lajdorferom, kao i nizu pobijenih grupa: pokolj Kozarana, pogibija J e v r e j a , umorstva
celih porodica Despota i Uzelaca, te umorstva grupe lenika i Cigana (Roma), itd.
Opirnije o tome vidi knjigu dr Nikola Nikoli, Jasenovaki logor sinrti, NISP
Osloboenje.

vim svrio je sa svima ostalima. Nijedne rei oni mu nisu odgovorili i kao
od ale Milo ih je likvidirao".
Iz drugih partija zatoenika on je po dolasku i pri izdvajanju u logoru sam likvidirao itave desetine zatoenika u pojedinim partijama, nekada pitoljem, a nekada malim ustakim noem.
Prilikom begstva sedmorice od onih 40 dovedenih Srba zatoenika
Bosanaca koji su u Jasenovac poslani iz Zagreba gde ih je preki sud oslobodio, posle klanja i ubijanja koje je izvrio sam Ljubo Milo meu ovom
40-taricom, okrenuo se nekolicini iz ove grupe izdvojenih i rekao kn majku Vam vlaku to se i vi svi ne bunite da Vas jednom sve likvidiram".
On je bio glavni likvidator i one 27-torice Srba iz Pakraca, koje je
ubio i zaklao Boi, to mu nije nita smetalo.
On je svojom rukom ubio sudiju Ilia iz Pakraca.
Ponovilo se to vie puta a ravni su mu bili u tome i braa Matkovii,
ustaki funkcioneri i najvei krvoloci u jasenovakom logoru.
SLUAJ PETRA ZRNlCA PROFESORA IZ BEOGRADA
U mesecu januaru poao je iz Beograda sa urednim pasoem za Split
preko Zagreba Petar Zrni, profesor iz Beograda. U Splitu mu je ivela
ena Jelena, poznata kao urednica jednog enskog asopisa u Beogradu.
U Zagrebu je bio meutim skinut s voza po ustakom redarstvu i uhapen te sproveden u jasenovaki logor.
Po dolasku u logor prijavio se odmah upravniku logora Ljubi Milou, rekavi mu da je Srbin koji je iveo u Beogradu te da sa putnom ispravom putuje eni u Split, i da ne vidi razloga zato se njega uhapsilo i
dovelo u logor. Milo mu je odgovorio i rekao mu da saini jednu molbu
u kojoj e sve to navesti i na osnovu toga da zatrai u molbi da ga se pusti na slobodu. Ustae su ga tada doveli u baraku u kojoj sam se ja nalazio.
Tu je pred nama zatoenicima ispriao svoj sluaj i ujedno sastavio na dve
ili tri strane molbu na upravu logora radi putanja na slobodu. Posle dva
sata provedena u naoj baraci odneo je Milou svoju molbu i ubrzo posle toga videli smo da je otpraen iz Miloeve kancelarije u ustaku straaru. Sutradan nam je saopteno, t.j. meni koji sam vodio spisak zatoenika u svojoj baraki, da ga briem iz spiska ivih.
SRBIN SA DVA SRCA"
U novembru ili decembru doveden je s jednom grupom Srba u logor i jedan vrlo lep, visok i snaan ovek. Dvojica ustaa gledajui ga, poveli su razgovor, pa jedam od njih ree drugome: Ovaj sigurno ima dva srca.
Drugi mu na to odgovori da to ne moe biti, na to onaj prvi ree: Uverie se da ovaj ima dva srca" i tada je izvadio svoj ustaki no i s njime je
polako kopkao po prsima ovoga oveka sve dotle dok ga nije noem povredio
u srce i dok ovaj snaan ovek nije pao mrtav na zemlju.
Naravno da je ova igra ustaa bila unapred dogovorena, jer im je
smetalo da vide ovako zdravog i snanoga oveka pred sobom.

SLUAJ SA AVDOM TRBONJOM

Nekako u zimu doveden je u logor i jedan musliman iz Mostara po
imenu Avdo Trbonja i isti je ostavljen u baraku meu nas Srbe zatoenike. Sluajno je proao ispred barake poverenik logora Luburi Vjekoslav
i Avdo kad ga vidje odmah mu je priao kao starome prijatelju. I doista
po svemu se videlo da se oni dobro poznaju, jer je i njega Luburi odmah
prepoznao i s njim ostao u razgovoru skoro pola sata. Avdo mu se je potuio
zbog toga to je doveden u logor, a Luburi mu je rekao da doe u njegovu kancelariju pa da e neto uiniti za njega. Avdo je zatim i otiao do
logorske kancelarije, ali malo zatim videli smo gde ga ustae vode u straam. Sutra dan ujutro saopteno je da se Avdo Trbonja ima brisati iz evidencije. Vano je pri tome ono to je nama u baraci Avdo Trbonja ispriao za svoga pobratima Luburia. Za Luburia je rekao da ga poznaje iz
Mostara gde je Luburi bio 1934. nameten kao inovnik u Okrunom
uredu i tada zbog nekih malverzacija i zloupotreba s novcem otputan iz
slube. Kako je Luburiu, po reima Avdinim, predstojalo hapenje, odluio je da ode u emigraciju i tom prilikom Avdo tako tvrdi, dao je svom
prijatelju 7000 dinara za put. Kako Avdo nama ree, Luburia u emigraciju nisu odveli nikakvi politiki motivi nego begstvo pred zatvorom zbog
pronevere u Okrunom uredu. Za sve dobro to je Avdo uinio Luburiu
ovaj mu je vratio tako, to ga je jednostavno likvidirao".
ISHRANA U JASENOVACKOM LOGORU
U logoru je ishrana zatoenika bila u glavnom loa i ispod svake
kritike. Hleba smo dobij ali i to neredovno u mesarima septembru i oktobru i to po estinu, devetinu ili desetinu hleba teine oko 600 grama.
Kroz mesece novembar, decembar, januar, februar i mart nismo uopte
primali hleba, izuzev zanatlija koji su se openito bolje hranili od ostalih
zatoenika. No od polovine decembra svi su u pogledu hleba bili izjednaeni tako da ni zanatlije vie nisu primale hleba. Hrana je bila: redak pasulj, krumpir, kupus i stona repa, nekada malo zainjena s masti ali u
glavnom bez ikakvog zaina. To je bio ruak a takva je bila i veera. Doruka ili uopte nije bilo, ili nam je ponekad davana prokuvana topla voda. Krumpir smo dobijali kao orbu ili neoljuten kuvan, najvie po tri
krumpira na jednog oveka. Poto je krumpir preko zime u trapovima istruo ili promrznuo nisu ljudi mogli ni njega vie da jedu. U decembru i
januaru dobivali smo kiseli kupus. To je sasvim razumljivo dovelo do formalne gladi i umiranja od gladi u logoru i na stotine i stotine zatoenika
umrlo je zbog ovako slabe ishrane. Kakvo je stanje s ishranom bilo vidi
se po tome to su ljudi po ubritu traili otpatke kupusnog lista ili ljuske od krumpira i s time se hranili.
Meutim, od meseca aprila pa na ovamo poelo se davati zatoenicima dnevno po 240 grama kukuruznog hleba.
Voda je bila loa i nezdrava, tako da su ljudi dobijali proliv.

BROJ LIKVIDIRANIH SRBA U LOGORU

Od meseca avgusta 1941. godine do sredine maja 1942. godine ubijeno je ili pomrlo u jasenovaikom logoru i to unutar samog logora, to je
notorno i poznato oko 1012 hiljada zatoenika, a od toga dve treine
Srba, dakle oko 8.000.
Ako se uzme da je od ovoga broja tj. 8.000 oko 40% umrlo od gladi i bolesti, onda se broj ubijenih Srba unutar samog jasenovakog logora
kree izmeu 5 i 6 hiljada.
Koliko je pak Srba pobijeno izvan logora i onih brojnih partija i
transporata koji su upuivani u Jasenovac, ne zna se, ali se sigurno zna
da su mnoge partije stizale i ule u logor, ali su odmah odvoene pravo na
rupe" i tu maljevima likvidirane". Valja napomenuti da se ovim likvidiranjima" ne zna neka realna cifra na ovaj nain pobijenih Srba. Kancelarija logora vodi spiskove samo onih zatoenika koji su se nalazili unutar logora i koji nisu odmah prilikom dolaska u logor likvidirani".
SRBI ZAROBLJENICI U JASENOVACKOM LOGORU
Bilo je dosta sluajeva da su Srbi zarobljenici, oficiri i vojnici po
povratku iz Nemake iz zarobljenitva, uhapeni u Zagrebu i dopremljeni
u jasenovaki logor. Prema ovim zarobljenicima postupalo se je kao i sa
ostalim zatoenicima. Njih je do polovine maja dolo ukupno oko 50, a meu njima nalazila su se i dva Srbijanca. Sudbina ovih zatoenika bivih zarobljenika bila je ista kao i ostalih interniraca. Mnogi od njih su ubijeni,
a mnogi umrli od iznemoglosti i bolesti.
KAKO SE ISLO NA RAD
Prilikom odlaenja na rad ustae su zapovedale da idemo treim
korakom uz pevanje najuvredljivijih pesama za Srbe, kao: Oj, Srbijo,
prokleta Dgadijo, da si znala ne bi ratovala" ili Paveliu, ivela Ti ruka,
to ti ubi srpskog hajduka", ih Aleksandar u grobu se hladi, mladom Peri sandui se gradi". Ustae su nam inae davali tekstove ovakvih ili slinih pesama rugalica, koje smo morali prilikom odlaenja na rad ili na samome radu glasno pevati, jer u protivnom bio je svakome ivot u pitanju.
MOJ RAD U LOGORU
Od moga dolaska u logor t.j. od 21. avgusta do 11. decembra 1941.
godine radio sam sa ostalima na nasipu, a po dolasku u logor Jasenovac
III radio sam na jednoj graevini, a posle toga postao sam pisar koji je vodio spisak Srba u logoru. Sve promene dostavljao sam logorskoj kancelariji u kojoj su radili sami Jevreji i u kojoj se vodila evidencija o elom logoru kao i kartoteka. Logornik i ef kancelarije bio je Jevrejin Kruno Dijamantajm, a docnije Viiner Bernhard. Pored ove unutranje kancelarije

postojala je i ustaka, kojoj je bio na elu upravnik logora Ljubo Milo.

Ustaki tabor nalazio se u mestu Jasenovcu i isti je vodio ustaki porunik
Matkovi. Ovaj ustaki tabor poznat je i pod imenom logor Jasenovac I.
Dajem na kraju sledei popis Srba koji su na dan 17. maja 1942 godine jo ostali u logoru Jasenovac:
Mii Slobodan, Stjepanovi Risto, Radi Cvjetko, Pavi Simo, svi
iz Janje, sreza Bijeljina; Petrovi Branko iz Zenice, orevi Panto i orevi Pero iz Kaknja, Popovi Stevo, Mili Mihailo, Mileti Uro, Situn
Mladen, Dubura Jovo, Kusmuk Damjan, Vojnovi Branko, uluk Duan,
Macanovi Savo, svi iz Sarajeva; Gavri Milan,4 Mitrovi Isailo, oba iz Tuzle; Popovi Vlajko, Danojlovi Duan, braa Rakii, svi iz Zvornika, Zua
Luka, Zua Todor, Stankovi Risto, svi iz Gradaca, Kneevi Jovo, Duri
Nedo, oba iz Gradaca, Dubljevi Radovan, Makivi Milo oba iz Breze;
Ogrizovi uro, Vorkapi Vujo, oba iz Karlovca, Todorovi Ico, Davidovi Milan, oba iz Podravske Slatine; Bosanac Lazo iz Grubiinog Polja,
Banovi Milan, iz Prnjavora, Ivanovi Pero, Ivanovi ore, Stankovi
Emilijan, Babi Too, Kajmakovi Milan, svi iz Bijeljine, Orezovi Boidar iz Dobrima, Stefanovi Svetozar iz Kredina, Kresojevii Obrad i Milinkovi Luka iz Bobote; Jeli Nikola iz Pakraca; Kati Nikola iz Nikia;
Ciganovi Milo i Guevac Duan iz Visokog, Jankovi arko, Paripovi
Ilija iz Zagreba.
Na ekonomiji Ferianci kod Naica nalaze se: Kajmakovi Milo, Buevac Duan i Reli Milan bavar iz SI. Broda. Na ekonomiji Vojnovia
kod Okuana nalaze se: Bogdanovi Vukan iz Prijedora, Siljkut Aleksandar iz Pazaria, te Vasi Ilija iz Janje, kao i ali Nikola, za kojega ne
znam odakle je.
Vie ne bih imao navesti a na sve napred navedeno i proitano mi
mogu se po potrebi i zakleti.
Dovreno.
Sasluao i overava:
Branko Vukdragovi
s.r.

Zapisniar,
Stana Tepatiac s.r.

urkovi Simo s.r.

4 U s j e a n j u na jasenovaki logor istrefoijenja u knjiici Otkosi smrti" Milan

Gavri je opisao svoj osmomeseni boravak u tom logoru. U n j i m a se od jula 1941.
do aprila 1942. sjea sledeih logoraa:
Mike Markovia, L j u b e Popovia, B r a n k a Zgonjanina, Vlade Gluca, Slobodana Mlcia, Pavla Gereania, popa Mihaila Jovanovia, Vladimira Frkovia, B r u n e
Radeljevia, Marijana Krajaia, Mirka Bukovca, Ozrena Novosela, Danijela Ozme,
Ive Frola, Safeta Filipovia, Samuela Majera, dr Mika Radoevia i Drage Maruia.

Br. 117
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 12. JUNA 1942. SAINJENOG U
NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESEUENIKE U BEOGRADU NA OSNOVU IZJAVE
JOVANA KOVACEVICA O SVOM BORAVK U
KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC1
ZAPISNIK
od 12. juna 1942 godine.
SASTAVLJEN

KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE

U BEOGRADU.

KOVAEVI C JOVAN, star 34 godina, sin Riste i Draginje ro. Glii, inovnik gradskog poglavarstva u Sarajevu, uhapen u Sarajevu, a dopraen iz logora Jasenovac izjavi:1
Pohapeno je tako u Sarajevu u prvoj polovini aprila oko 250 ljudi,
od toga dve treine Srba, a ostalo sarajevski Muslimani i Hrvati. Od ovoga
broja uhapenih obrazovan je jedan transport od 180 ljudi i poslan u logor u Jasenovac.
Ja sam uhapen 16. aprila i najprije sproveden u policijski zatvor, a
posle osam dana u sudski zatvor u pravosudnoj palati, gde sam uzet na sasluanje radi toga, to sam i ja priloio na ime pomoi za siromane i postradale Srbe. I ako nam je upravitelj sudskog zatvora rekao, da nas u ovome zatvoru nee nitko dirati ipak su policijski agenti prinudno pod batinama iznuivali priznanja od mnogih uhapenika. Daleko gore bilo je u
policijskom zatvoru gde su ljude formalno premlaivali pa su tako nekoji
umirali pod batinama, kao to je bio sluaj sa Muslimanom Sipiem, koji
je pod batinama umro u bolnici u koju je u tekom stanju preneen iz
policijskog zatvora.. .3
Od ranije uhapenih Hrvata jo u mesecu januaru, a koje sam zatekao u Jasenovcu navodim uru Glanca, podpredsednika prekog suda u
Sarajevu i Stjepana Mariia, drogeristu u Sarajevu.. .4
Kako se u svoje vreme govorilo po Sarajevu drogerista Stjepan Marii uhapen je bio zato i oteran u logor u Jasenovac, to je izjavio za Juru Francetia, zapovjednika ustake crne legije" da je isti opljakao u
Sarajevu jevrejske radnje.. .5
Od Srba koji su kao zatoenici sa mnom dopraeni u logor Jasenovac
navodim: Stjepu Ivanievia, elj. inovnika, Simu Marjanovia, koniara, Duana Tadia, elj. inovnika, Branka Galeba, profesora, Milutina Popovia inovnika okrunog ureda, Mirka Nikia inovnika, banske uprave,
dok se drugih Sarajlija sada ne mogu da setim po imenu. U ovoj partiji
1 Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.
1.1.4. t izostavljeno se ne odnosi na logor Jasenovac.

za Jasenovac bilo je dosta Srba iz Konjica, Visokog i Zenice, no kako ove

ljude ne poznajem to ih ne mogu navesti po imenu.
U jasenovakom logoru proveo sam oko nedelju dana za to kratko
vreme video sam kakovom su groznom postupku izloeni zatoenici u ovom
logoru.
Video sam sa kakovom se brutalnou ljudi teraju na rad, i kakav
sve rad imaju da obavljaju. I ja sam morao da radim prilikom sklapanja
cigle i kamena od poruene srpske crkve u selu Jasenovcu.
Po dolasku u logor ustae su odmah iz nae partije, koja je dola iz
Sarajeva odvojili na stranu zanatlije i iste uputili na rad u logorske radionice, a nama ostalima odmah je reeno da idemo kao nadopuna za radnu
slubu u Zemun. I tako smo nas oko 150 iz sarajevske partije sa partijom
Srba seljaka iz Jasenovca i Bos. Dubice ukupno oko 650 ljudi krenuli i
stigli u Zemun 17. maja. U Zemunu smo ostali 7 dana i za ovo vreme stigla
je iz Nove Gradike jedna partija od 700 ljudi predviena za rad u Nemakoj. U Zemunu je izvreno odvajanje staraca od mlaih i za rad sposobnih ljudi. Tako do naega transporta odvojeno je oko 150 staraca, kojima je reeno da e biti prebaeni u Srbiju, naime oni, koji su Srbi, a Muslimani i Hrvati da e biti puteni svojim kuama. Meutim, sasvim neoekivano, izdvojeno je nas 26 Srba, koji smo doli iz Jasenovca i 27. maja
odpraeni smo po nemakim vojnicima u Beograd, gde smo prihvaeni od
Izaslanika Komesarijata za izbeglice i smeteni sa stanom privremeno u
Bogoslovski internat.
Vie nemam nita izjaviti, a na sve to sam rekao mogu se po potrebi
i zakleti.
DOVRENO.
Sasluao i overava:
Branko Vukdragovi, s.r.

Jovo Kovaevi, s.r.

Zapisniar:
Tepavac Stana, s. r.

Br. 118
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE OD 12. JUNA
1942. MINISTARSTVU PROMETA I JAVNIH RADOVA DA JE
JOSIP HORVAT UPUEN U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC 1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured I.
Broj 32966IIb142.
Predmet: Horvat Josip podatci.
Na broj 33977/11942. od 6/VI. 1942.
Zagreb, dne 12. lipnja 1942.
MINISTARSTVO PROMETA I JAVNIH RADOVA
odjel za eljeznice, autopromet i brodarstvo.
ZAGREB
Priobuje se, da je Horvat Josip odlukom ovog Ureda od 2/VI. 1942.
broj 29365/42 u smislu Zakonske odredbe od 25/XI. 1941. broj CDXXIX
2101Z41. upuen na prisilni boravak u sabirni logor u Jasenovcu na
vrieme od 7/IV. 1942. do 7/1. 1943. jer je simpatizirao sa komunizmom, a
svom sinu nije zabranio komunistiku djelatnost.
Za Dom spremni!
M.P.
UPRAVITELJ:
Paver

Arhiv VII, a. NDH, k. 206a, reg. br. 25/1.

Br. 119
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 13. JUNA 1942. SAINJENOG
U NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
i PRESELJENIKE U BEOGRADU NA OSNOVU IZJAVE
RASTKA KRNJAJICA O SVOM BORAVKU
U LOGORU JASENOVAC1
Z A P I S N I K .

od 13. juna 1942 godine.

SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE U
BEOGRADU.
KRNJAJIC RASTKO, star 32 godine, sin Petra i Ljubice, roene Jugovi, pravoslavne vere, oenjen, otac jednog deteta, zvaninik sreskog
naelstva u Bos. Dubici, gde je i uhapen, dopraen iz logora iz Jasenovca
izjavi:.. *
Prilikom ovih hapenja u Dvoru uhapsili su ustae i odveli i moju
majku u logor u Staru Gradiku. U Bos. Dubici prilikom ovih novih hapenja uhapeni su pokraj Srba i dosta Hrvat i Muslimana, veinom uglednijih graana, koji su stajah na strani i nisu prili ustaama. Jo pre
begstva .u Kozaru spomenutoga Feria Fadila i jedne grupe Muslimana desio se je ovaj sluaj: Jedan Hrvat porunik, kojemu ime ne znam, a koji
se nalazio u B. Dubici sa svojom satnijom otiao je u selo Drakseni i tu
se stavio u pismeni kontakt sa Bokom Sil j ego viem,3 jednim od srpskih
voa, koji su se nalazili u Kozari i u nameri da sa elom svojom satnijom
prie partizanima, odnosno etnicima, i da im doturi potrebno oruje i municiju. Meutim njegova pisma upuena Siljegoviu dola su u ruke jednoj
eni, koja ih je iz bojazni verovatno pred posledicama predala u optinu
Drakseniu, a optina je pismo dostavila ustaama. Taj je porunik Hrvat uhapen kao i jedan od njegovih pratilaca iz satnije po imenu Vidovi.
Za sudbinu ovog hrvaitsikog oficira se ne zna, a Vidovii se nalazi sada u
vojnom zatvoru u Novoj Gradiki.. .4
U to vreme dogodio se i ovaj sluaj. Jedna grupa ustaa iz jasenovakog logora nenadano je prela preko Save i upala u selo Gradinu i odatle u selo Drakseni u kojem su popalili nekoliko kua i opljakali i odneArhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6 / 1 .
5 i 8 Izostavljeno se ne odnosi na logor Jasenovac.
3 Clan K P J od 1940. a od januara 1941. sekretar Sreskog komiteta K P J u
Bosanskoj Dubici. U NOB-i jedan od organizatora ustanka na Kozari, zamenik
politikog komesara bataljona i politiki komesar Drugog krajikog NOP odreda,
a zatim 5. krajike (fcozarake) brigade. Od maja 1943. komesar je 4. krajike
divizije, a od januara 1944. Osmog dalmatinskog korpusa NOVJ. Kraj rata je doekao kao politiki komesar 4. armije sa inom generalpotpukovnika i odlikovanjem
narodnog heroja Jugoslavije. Posle osloboenja do danas je obavljao odgovorne
dravne i partijske funkcije.
1

li sve to su imali od hrane i ivotnih namirnica, a oko 70 ena i dece odveli su u srpsku crkvu i tu ih sve poklali. Svu stoku i sve ivotne namirnice iz ova dva sela ustae su pokupili i preko smrznute Save prebacili u
ustaki tabor u Jasenovac..
U aprilu povodom proslave godinjice uspostavljanja NDH. i to u
oi dana proslave 9. aprila 1942 godine zapalili su Srbi katoliko selo Joik, a ustae iz B. Dubice sutradan su ponovno uhapsili nekoliko Srba
pod sumnjom, da su oni uestvovali u paljenju sela Joika, i u pucnjavi
koja je nastala sa jedne strane izmeu pobunjenih Srba i s druge strane
od ustaa. Meutim, oni pohapeni Srbi bili su puteni kuama.
Kako ranije navedoh mene su ustae uhapsili u B. Dubici 18. aprila 1942 godine i predali u zatvor sreskog naelstva. Dok sam se nalazio
u zatvoru, jednoga dana nekako krajem aprila, partizani su prodrli u Bos.
Dubicu i po duanima pokupovali razne robe i duhana. Tom prilikom su
ubili i etvoricu ustaa i jednog and. narednika. Povodom toga opet je
uhapeno nekoliko Srba, a izvreni su pretresi i u nekoliko hrvatskih
kua. Bilo je pravilo da ustae, im se po njih neto nepovoljno dogodi
odmah pristupaju hapenjima bez obzira na to da li onaj koga hapse ima
bilo kakove veze sa poinjenim delom. Od spomenute etvorice ustaa koje
su partizani ubili ubijen je i jedan, za kojega se je govorilo da je u jasenovakom logoru sam svojom rukom pobio 70 Srba. Kad sam dopremljen u logor u Staru Gradiku u zatvor upske redarstvene oblasti bilo
je tu ve uhapenih oko 100 ljudi, meu njima i 20 Srba iz Prijedora, dok
su ostalo bili sve sami Hrvati iz okoline Nove Gradike, Poege, Novske,
Rajia i t.d. Ovi Hrvati bili su veinom pohvatani kod svojih kua radi
toga to je kod njih pronaeno oruje i zbog raznih akcija u kojima su ustae bili napadani zatim zbog razaranja pruga, razoruavanja and. stanica te pomaganja odmetnicima odbeglima u planinu Psunj. Naime u
planini Psunju nalazili su se tada mnogi odbegli hrvatski seljaci kao
i Srbi organizovani u odrede za borbu protiv ustaa. Bili su to mahom
Maekovci i oni, koji se nisu odazvali pozivima u hrvatsku vojslku.
U Gradiki proveo sam u zatvoru oko 10 dana, a potom sam sa
ostalima trmajstoricom Dubiana odvedeni u logor u Jasenovac. U jasenovakom logoru zatekli smo oko 800 Srba zatoenika u barakama kao i
oko 150 Hrvata i Muslimana, veinom iz poslednjeg transporta, koji je
stigao iz Sarajeva. U Jasenovcu sam proveo 6 dana i za ovo vreme ubili
su ustae Nedu Jai, koji je dopraen iz Nove Gradike a bio je star
oko 65 godina. Osim njega ubijeno je za to vreme vei broj starijih ljudi
i to u Baievoj ciglani, no o ovima ubijanjima poblie nita ne mogu rei sem toliko, da se videlo po dimu iz ciglane da se u ciglani vre spaljivanja ubijenih ljudi. estog dana obrazovan je transport od 600 ljudi iz jasenovakog logora u koji sam i ja uao i upuen za Zemun. U ovom transportu bili su veinom zatoenici iz Sarajeva, njih oko 150, koji su nedavno bili dopremljeni u logor kao i jedan deo od nas 70, koji smo dopraeni
iz Nove Gradike, no najvei broj bili su seljaci iz sela Jasenovca i Utice. Zene i deca ovih pokupljenih Srba seljaka iz Jasenovca i Utice odvedeni su u Staru Gradiku. U Zemunu smo zatekli jedan raniji transport
od 700 ljudi, veinom Srba, koji je takoer stigao iz Jasenovca. Ovde u Zemunu izvren je raspored za one koji e biti upueni na rad u Nemaku,

dok se govori da e svi nesposobni za rad biti opet vraeni u jasenovaki

logor..
Sasluao i overava:
Branko Vukdragovi, s.r.

DOVRENO.

Krnjaji Rastko, s.r.

Zapisniar:
Stana Tepavac, s. r.

Br. 120
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE OD 13. JUNA
1942. MINISTARSTVU PROMETA I JAVNIH RADOVA O
UPUIVANJU FERDINANDA UDIERA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured I.
Broj 32667IIb142.

Zagreb, dne 13. lipnja 1942.

Predmet: Udier Ferdinand podatci.2

Na Broj 39255/11942. od 6111. 1942.
MINISTARSTVU PROMETA I JAVNIH RADOVA
odjel za eljeznice, autopromet i brodarstvo
ZAGREB
Priobuje se, da je Udier Ferdinand odlukom ovog Ureda od 28/V.
1942. broj 28365/42 u smislu Zakonske odredbe od 25/XI. 1941. broj
CDXXIX2101Z41. upuen na prisilni boravak u sabirni logor u Ja1 Arhiv VII, a. NDH, k. 206a, reg. br. 26/1.
* UstaSka nadzorna sluba obavestila je istoga dana da je i Josip Radoevi
upuen u logor Jasenovac (Arhiv VII, a. NDH, k. 206a, reg. br. 29/1).

senovac na vrieme od 2/V. 1942. do 2/V. 1944. jer je odravao komunistike sastanke u svom stanu i bio komunistiki organizator.
Za Dom spremni!
M.P.

UPRAVITELJ:
Paver

Br. 121
PISMO ANDRIJE HEBRANGA OD POLOVINE JUNA 1942. CK
KPH O ZLOINIMA USTAA U KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVAC1
Dragi Babo!
Ustae koji slue u Jasenovcu priaju o logoru.
U Jasenovac dolaze ljudi s oznakama: da se vrate po izdranoj kazni", a drugi s kriem". Ovi se tamo pokolju. Do sada je poklano oko 25.000
ljudi! Kolju ih noevima, koje zabadaju u rupicu izmeu lijevog ramena
i vrata. Maks Luburi, zapovjednik logora, intimus poglavnika, eka po
logoru igrajui se s pitoljem u ruci. Kad naie na koju rtvu, naredi joj
da mu okrene lea, pa je ubija metkom u mali mozak. Desetak ustaa, meu njima i jedan porunik, koji su vrili ulogu krvnika, poludilo i otpremljeno u ludnicu, dok je oko 70 teko obolo ivano i otpremljeno na
lijeenje. Okolica je puna skupnih grobova s 250300 ljeeva. Magazini
su puni stvari od poklanih ljudi. Neke alju tamo na muenje, da iznude
priznanja, pa ih zatim pokolju. Tako su Cverger i komp. osueni na robiju, otpremljeni u Jasenovac, gdje su u podrumu zvjerski mueni, a zatim
poklani. Prebijanje ljudi, s cijevima od puaka, koji treba da umru, esta
je pojava. Ishrana je oajna. Kruh je ukinut. ivotari se i crkava od
slane tople vode, u kojoj pliva po koji krumpir ili pasulj. Sada ima u
Jasenovcu oko 3.000 ljudi. Kanjenici ne mogu pisati niti dobiivaiti potu.
Novac i pakete takoer ne. U logoru ne mogu nita kupovati. Higijenske
su prilike oajne. Sapun se oduzima kod dolaska u logor. Kupaone nema.
Zivi se u hladnim drvenim barakama, koje se ni zimi ne loe. Bolnica
ne postoji u logoru. Izgladnjeli, prljavi, bolesni bez njege i ljekova, ljudi
propadaju u masama. Jasenovac je pravi logor smrti.
Javite kratko politike novosti koje su mi nepoznate. Razumije se
samo najvanije stvari i kratko.
Trebat e neto poduzeti protiv opasne atmosfere kukaviluka i demoralizacije koja ovdje caruje. No odbacimo zato to pitanje. Sada ispitujem mogunosti za to. Drugi put vie o tome.
1

Mile Milatovl, Sluaj Andrije Hebranga, Beograd, 1952, str. 142143.

Pozdrav Faty 2
Javite mojoj drugarici da je Ovan dobro i da je pozdravlja.
Zapamtite datum moje prve cedulje.
Trebat e vam.

Andrija Hebrang, sekretar CK KPH, bio je 1942.

logora u Jasenovcu i Staroj Gradiki.
2 Andrija Hebrang. U istranom postupku tvrdio je da je ovo pismo napisao
iz zatvora na trgu N iz Zagreba. Vidi dok. br. 124. U Sabranim djelima Josipa Broza
Tita o Andriji Hebrangu pie: Hebrang Andrija (18991948), nametenik, radnikom pokretu priao sredinom dvadesetih godina; lan MK. K P J u Zagrebu od 1927.
Uhapen 1929. i osuen na 12 godina robije. Izaao s robije 1941. Bio je na odgovornim
dunostima u Hrvatskoj. Uhapen kao ilegalac marta 1942. u Zagrebu, a krajem
iste godine zamijenjen za zarobljene faiste. U zatvoru podlegao neprijatelju i prihvatio saradnju s ustaama (to se nije odmah znalo). Po izlasku iz zatvora bio
sekretar CK KPH (do 1944), a kasnije ministar u vladi FNRJ. U vrijeme napada
Kominforma i Staljina na K P J i socijalistiku Jugoslaviju (1948) aktivno 1 organizovano djelovao protiv zemlje i Partije zbog ega je uhapen. U zatvoru izvrio sa-

Br. 122
PREDLOG UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 16. JUNA 1942. RAVNATELJSTVU USTAKIH
REDARSTAVA NDH ZA UPUIVANJE SIGMARA KACA
(KATZ) U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Naziv Oblasti
Ustanove ureda
UPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA.
Br. U. Z. 3Z.
Predmet: Katz Sigmar
P R I E D L O G
o prisilnom boravku u logoru
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi Ravnateljstvu Ustakih Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, u trajanju od
tri godine
1) O b r a z l o e n j e : Imenovani se ima prema nalogu U.N.S. ured I.
od 21. V. broj 23987/42/IIb. uputiti u sabirni
logor.
Umoljava se naslov za odluku i obaviest.
REDARSTVENI UPRAVITELJ
Datum: U Banjoj Luci 16. VI. 1942

potpis

M.P.
moubistvo (str. 72). U svojoj iknjizi: Drutvene klase, nacija i socijalizam, Vladimir Bakari, o stavu A. Hebranga prema Srbima izmeu ostalog pie: ,,Hebrang je
iskazivao ovinistike tendencije. On je svojim utjecajem na razliite naine pokuavao nametnuti partijskim organizacijama politiku koja je zapostavljala Srbe,
koila im nesmetani nacionalni i kulturni razvoj. Na terenu su iz agitacionog i
prosvjetnog rada iezavali srpski nacionalni momenti. U kolama i u sasvim srpskim krajevima zanemarivalo se uenje irilice, srpske historije itd. Na selu se ak
govorkalo da nije sasvim sigurno, smije li se sada slobodno govoriti o Kraljeviu
Marku i si. Tu su situaciju koristili neprijateljski agenti i imali u tome uspjeha.
Od Partije su zbog te politike otpadali neki kolebljivi elementi i prelazili na stranu
etnika..."
1

332

Arhiv VII, a. NDH, k. 161, reg. br. 10/1.

Br. 123
ODLUKA UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 19. JUNA 1942. ZAPOVEDNITVU KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC ZA UPUIVANJE 12 LICA U LOGOR1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U BANJOJ LUCI 19. VI. 1942.
PRIEPIS!
Broj:

Z.

491/42.

Predmet: Karabegovi Mubera i dr.

upuenje u logor.
ZAPOVJEDNITVU SABIRNOG LOGORA
JASENOVAC

Upuuju se naslovu uz prilog uputnica i odluka za zbirni logor u

Jasenovac sliedei:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Karabegovi Mubera
Premru Viktor
Buki Munira
Baji Mitrana
Mlenik Alojz
Mlenik Franc
Mlenik Silvo
Mlenik Viktor
Baji Boo
Eki Ismet
Buki Osman
Vranje Vaskrsije
Za Dom Spremni!
Prilog: dopis U.N.S. ured I.
REDARSTVENI UPRAVITELJ:
Dr. Vinek v.r.
M.P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 161, reg. br. 49/8.

Br. 124
ZAPISNIK OD 20. JUNA 1942. GODINE SAINJEN U
LOGORU STARA GRADIKA U KOJEM ANDRIJA HEBRANG
IZNOSI SA KIM JE SVE SARAIVAO1
Sabirni logor Stara Gradika, 20. VI 1942.
ZAPISNIK
Sastavljen u sabirnom logoru St. Gradika sa predvedenim Hebrang Andrijom, rod. 21. 1. 1899. u Baevcu, kotar Virovitica, od oca Andrije i majke Cecilije, ro. Straser.
Na pitanje sa kojim je osobama u svome radu po Vojnoj liniji u
CK KPH-u doao u dodir, Hebrang odgovara slijedee:
Rigovsky, porunik fregate u Zagrebu.
Pavi ili Pavievi, mornariki porunik ili nadporunik, koji je
stanovao na uglu Bauerove i Martieve ulice.
Jedan Slovenac, topnik, koji je stanovao u prvoj ulici desno od
Sv. Duha, a koji je imao jednog roaka takoer Slovenca, inenjera, koji
je bio na robiji u Mitrovici.
Satnik Petrovi, zrakoplovac, koji se i sada nalazi u slubi. Za vrijeme Jugoslavije odravao je veze sa partijom, a za vreme NDH, nije
se navodno htio za istu vezati. Ima enu profesoricu.
Nadalje sam podravao veze sa nekim Benkom, studentom, koji
je sluio vojsku u bivoj Rudolfovoj vojarni, a po inu je bio ak narednik. To je bilo u ono doba, kada su pozivali dobrovoljce iz ake satnije.
Navedeni Benko imao je tamo jednu grupu od 56 ljudi.
Porunik Horvat, student filozofije, vozarski astnik. Bio je u vojarni Krste Frankopana, pa je kasnije ili istupio iz vojske, ili je bio premjeten iz Zagreba, pa je tako veza bila prekinuta.
Nadalje sam stupio u vezu sa dva zrakoplovca na Ribnjaku br. 2/II
kat, sa kojima me je povezao Slavko uki, porunik, koji se sada navodno nalazi u zatvoru, a to sam doznao od g. Vaka.1 Imena im ne znam.
Nadalje je sa mnom podravao veze jedan zrakoplovac, koji je izraivao poprsja, pa je tako izradio i poprsje Vojskovoe. On je imao vezu
sa jo dvojicom ili trojicom zrakoplovaca.
Saa, koji je sada sekretar omladine, povezao je neke mornarike
doasnike sa Znidariem,4 a koji doasnici vre slubu u nekoj radionici
u Samoborskoj ulici.
Osim politikih zadataka, koji su se sastojali u vrenju protudravne
promibe u vojsci, odgovaranja vojnika da idu u borbu protiv SSSR i
partizana u Bosni, imali su gore navedeni jo i zadatke da u svojim vojar1
2
3
4

Mile Milatovi, Sluaj Andrije Hebranga, 1952, Kultura, s. 264265.

Tibor. Vidi dok. br. 94.
Slavko Kvaternik.
Ivan.

nama i jedinicama formiraju komitete. Izgleda, da niti jedan takav komitet nije uspjelo formirati, osim u Benkovoj akoj satniji.
Moj znanac, komunista Smoljan 5 iz Broda, koji je imao podrunicu
Bata", upoznao me je sa jednim orunikim bojnikom, svojim roakom,
koji stanuje u Lipovakoj ulici br. 19. Ja sam bio kod njega dva do tri
puta, te sam s njime raspravljao razliite teme, a meu ostalim i komunistike. Ne mogu ustvrditi, da li je isti komunista, a drugovi iz Partije
imali su utisak, da taj bojnik eli od njih neto iznuditi, pa sam zato s
njime prekinuo vezu.
Znidari je radio po liniji obavjetajne slube, pa je imao vezu sa
jednim agentom UNS-a ili R.O.-i6.
U vezi obavjetajne slube postoji jedan inenjer, koji je imao neku
viu funkciju u biv. Banovini (Odjelni predstojnik ili si.) a koji esto
zalazi dr Stepincu,7 pa preko njega dri vezu sa Vatikanom, a preko
Vatikana sa londonskim predstavnicima jugoslovenske vlade (Subai8
i dr.).
Sekretar CK KPJ je Tito", a zove se Broz,9 radnik iz Zagorja.
lanovi CK KPJ, za koje znam, su slijedei:
Leka Rankovi,10 radnik iz Srbije, sa kojim me je upoznao Kerovani,11 koji vie nije iv.
Ivo Milutinovi,12 pravnik
Moa Pij ade
Milovan ilas, knjievnik
dr Vlado Popovi
Rade Konar
Sekretar Slovenske partije je Leskoek,13 radnik
Zatim se meu njima nalazi jo jedan Slovenac, pod pseudonimom
Bevc" ih Beuc",14 imena mu ne znam.
Sekretar omladine i lan CK KPJ jo je i Peri", to mu je pseudonim, a sin je Hribara ili Ribara,15 koji je bio predsjednik Konstituante u
akovu. Ima ih jo nekoliko, ali im imena ne znam.
5
Vjekoslav, rukovodilac Sredinjeg odbora za prikupljanje narodne pomoi
1941. u Slavonskom Brodu.
6
Redarstvene oblasti.
7
Alojz.
8
Dr Ivan (18921955), advokat i politiar. Predsednik izbeglike vlade od
juna 1944, u kom svojstvu je sklopio s maralom Josipom Brozom Titom sporazum,
na osnovu kojih je u novoj jedinstvenoj privremenoj vladi 7. marta 1945. postavljen
za ministra inostranih poslova.
Josip Broz Tito (Kumrovec, 25. maja 1892 Ljubljana 4. maja 1980),
predsednik SFRJ, maral Jugoslavije, Vrhovni komandant oruanih snaga SFRJ,
predsednik SKJ, trostruki narodni heroj Jugoslavije i junak socijalistikog rada.,
Doktor je vojnih nauka i nosilac brojnih najviih naih i stranih odlikovanja. Sahranjen
je u Beogradu na kompleksu: Memorijalni centar Josip Broz Tito na Dedinju.
10
Aleksandar
Rankovi.
11
Otokar.
11
Ivan Milutinovi.
14
Franc.
14
Edvard Kardelj.
14
Ivo Ribar Lola.

CK K P J bio je u Zagrebu, ali je u svibnju prole godine preao u

Srbirju. Da li je to bio cijeli CK K P J ili samo Biro istoga u Zagrebu, ne
znam tono.
On se je nalazio u blizini partizanskih trupa u Srbiji. Za vrijeme
njemake ofanzive u mjesecu studenom, izvrili su etnici Drae Mihailovia 16 napadaj iza lea na partizane, pa je jedan dio partizana sa CK KPJ,
preao u Bosnu.
Poto je bilo nemogue radi raznih nedaa djelovati iz Bosne, odreeni su neki lanovi CK u Zagreb, da osnuju sekretarijat CK. Prvi je
doao Peri", a nekoliko dana poslije njega Bevc" ili Beuc", Slovenac.
Ja sam se s njime jednom zgodom sastao, u slastiari u Zvonimirovoj ulici (br. 53) ugao Zvonimirove i po svoj prilici Drakovieve. To je
kua koja ima na uglu stup, mjesto zidova, a u njoj je stanovao jedan
ministar.
U taj odbor trebali su ui navedena dvojica i dr Vlado Popovi,
a ja sam trebao preuzeti poslove CK KPJ, no uslijed sve jaeg prodiranja
i razbijanja komunistikih ustanova od strane dravne vlasti, od toga se
odustalo, pa je bilo odreeno da ja i dr Vlado Popovi odemo izvan
Zagreba, kako bi nam bila osigurana sloboda. Mjesto nas postavljen je
za povjerenika Grga Jankez, koji je imao zadatak da smjeni cijeli stari
aparat i da dovede nove ljude. Njemu su bile predane po Vladi Popoviu
sVe veze.
Poslije te odluke reeno je da u Zagreb doe Tito" i Moa Pijade,
a kasnije prema razvitku partizanske borbe i jo neki lanovi CK.
Andrija

Hebrang17

Dragoljub Draa Mihailovi. Kao ratni zloinac streljan jula 1946.

U knjizi Mile Milatovi, Sluaj Andrije Hebranga, pored ovog zapisnika
navodi se i zapisnik o sasluanju A. Hebranga od 14. juna 1942. sainjen u koncentracionom logoru Jasenovac. Meutim, A. Hebrang u istranom postupku nije
priznao da je to njegov zapisnik, tj. ostao je pri iskazu da nikad nije bio u logoru
Jasenovac. Predoen mu je delovodni protokol ustake policije u Zagrebu, gde je
zaveden pod brojem 12.734 i gde izmeu ostalog pie, da je 13. 6. 1942. sproveden
u logor Jasenovac. I jedan od komandanata logora Jasenovac Ljubo Milo u svom
sasluanju tvrdi da je A. Hebrang bio u logoru Jasenovac, vidi prilog broj 2 u
ovoj knjizi.
I Konjuh Marija slubenica UNS-a, ureda IV iji je ef bio Viktor Tomi,
tvrdi da je kucala zapisnik sasluanja Andrije Hebranga u Jasenovcu i da je u
susednoj sobi Hebrang pola sata stenjao i bio tuen.
U izvetaju Edvarda Kardelja, lana politbiroa CK K P J generalnom sekretaru Josipu Brozu Titu 30. septembra 1944. o Andriji Hebrangu je napisao:
Radi se u prvom redu o tom, da u Hrvatskoj stvari nee dobro ii dok e
Andrija biti sekretar CK KPH, odnosno, dok god e se on uopte tamo nalaziti.
itav njegov mentalitet i njegov karakter je takov da predstavlja jednu stalnu
tendenciju ka slabljenju povezivanja Hrvatske sa Jugoslavijom...".
1. Kod Andrije izbija na svakom koraku... neki nacionalistiki hrvatski uklon...
jednu stvarnu tendenciju neraspoloenja prema Jugoslaviji... Sumnjam da bih
pretjerao ako kaem da Andrija ne voli Srbe i Slovence i da smatra Jugoslaviju
vie, manje kao nuno zlo.
Pri tom je karakteristino da pokazuje istu vanrednu osjetljivost za hrvatska nacionalna prava prema zajednici Jugoslaviji, kao na primer prema nekim lokalnim
provincijalnim tendencijama kako se donekle pokazuju u Dalmaciji. Kako god se
stalno boji da ne bi neki jugoslovenski centralizam okrnjio Hrvatskoj neka njena
nacionalna prava, tako sa druge strane ima upravo panian strah pred kako
16
17

kae separatistikim tendencijama Dalmacije", iako po mome miljenju ozbiljnih takovih tendencija u Dalmaciji n e m a . . .
2. Najkarakteristinije u tom pogledu je odnos prema Srbima u Hrvatskoj. Oni o
Srbima mnogo govore, no nikakovih konkretnih mera nisu poduzeli da bi Srbi u
Hrvatskoj oseali da imaju neku garanciju i budunost...
Oni nisu nita poduzeli da bi nali neku formu politikog ivota Srba u
Hrvatskoj. Moramo imati na umu da su Srbi u Hrvatskoj u istoriji uvek imali
svoje nacionalne politike organizacije partiju i da danas tee za tim da bi
dobili jedno jedinstveno politiko rukovodstvo. Ba iz tih razloga pojavljuje se kod
izvesnih ljudi tendencija po obnavljanju S D S i neke druge politike partije. Meutim, ba u takovoj situaciji imaM 'bi komunisti najvie mogunosti da se postave
na elu srpskih narodnih masa u Hrvatskoj i da za uvek spree tendencije po
nekim posebnim srpskim strankama. Po naem m i l j e n j u trebalo bi stvoriti u
Hrvatskoj Narodno-oslobodilaki front S r b a u Hrvatskoj". T a j bi front bio sastavni dio Narodno-oslobodilakog fronta Hrvatske, ali bi zadovoljio tenje srpskog
stanovnitva, koje hoe imati izvesne garancije da e u budue u Hrvatskoj biti
neko koji e specijalno voditi brigu o njegovim nacionalnim pravima. CK K P H
se u stvari negativno dri prema ovakovim i n i c i j a t i v a m a . . .
3. Napominjem, da je slian odnos i prema S l o v e n c i m a . . .
4. U odnosu prema CK K P J je CK K P H vanredno labavo. Oni ispunjavaju samo
one upute, koje im se sviaju ili koje ispune pod naim neposrednim pritiskom.
Inae, slabo vode rauna o CK K P J . . . " (Arhiv CK S K J , f. CK K P J 1944/576).
A u knjizi Vladimira Bakaria: Drutvene klase, nacije i socijalizam o A.
Hebrangu izmeu ostalog pie:
Hebrang je bio s m i j e n j e n s dunosti sekretara Centralnog komiteta listopada
1944. godine. Ni onda se jo nije znalo i nitko na to ni pomiljao da je on u ustakom zatvoru, kamo je zapao poetkom 1942, poinio sramnu izdaju prema Partiji,
te da je z a m j e n j e n " zato to ga je policija slala na osloboeni teritorij. Ta se stvar
poela razotkrivati tek dugotrajnim radom po policijskim arhivama i na temelju
provjerenih podataka nekih bivih ustakih policajaca (str. 72).
A i u jednoj zabeleci izvetaju na nemakom jeziku o Ivanu Juriiu,
konspirativno ime za Nemce Andrije Hebranga izmeu ostalog pie: . . . Kad je S t i linovi u zimu 1943. predao poslove razmene zarobljenika Brniu, u to se ukljuio
i Hebrang i dobio propusnicu kao Brniev predstavnik na ime (Ivan) Jurii.
Propusnicu je potpisao fon P o t . . . Hebrang je juna 1944. bio u Lasiniji, gde je po
nalogu Gleza posetio Hans Ota u pratnji Nemeeka. Hebrang je jula-avgusta 1944.
dolazei iz Glezove rezidencije, navratio u Potovu kancelariju i po nalogu Gleza
odveo ga u P i s a r o v i n u . . . Hebrangovo pojavljivanje vie puta u Pisarovini... omoguivalo je Hebrangu uspostavljanje kontakata sa Z a g r e b o m . . . ka Glezu. Ovaj je
ee govorio o Hebrangu, da je ukljuen u njegove planove u pogledu reorganizacije hrvatske (ustake) vlade. Razloge za veliku politiku igru, u k o j o j je na jednoj strani stajao Hebrang, a na drugoj Glez, Kae i SiPo i SD, Pot vidi u tome
to se Hebrang, po tvrdnji Gleza nalazio na liniji Kominterne i smatrao da najpre
dolazi svetska revolucija, a potom sve ostalo, dok je Tito zastupao iskljuivo jugoslovensku ideju, pa s e . . . suprotstavljao konanom ostvarivanju hrvatske
drave (NDH). Zato je bilo blizu pameti da se situacija u kojoj se Hebrang nalazio
posle hapenja iskoristi za politiki s p o r a z u m . . . " Dalje u toj zabeleci pie da se
na jednom od sastanaka gde je tuma bio Stilinovi, Hebrang interesovao za dejstva engleskog bombardovanja logora Jasenovca, kao i da ili ustae ponovo u b i j a j u
logorae. Hans Oto mu je rekao da takva bombardovanja pruaju ustaama mogunost, izgovarajui se na vazdune napade da su ljudi ubijeni. Hebrang se posebno
interesovao za prof. Marinkovia.

Br. 125
PREDLOG UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 22. JUNA 1942. RAVNATELJSTVU USTAKIH
REDARSTAVA N D H ZA UPUIVANJE MIRKA BOBANA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC 1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
NAZIV OBLASTI
Ustanova ureda

upska redarstvena oblast Banja Luka

Br. U. Z. T. 1032/42
Predmet: Mirko Boban.2
P R I E D L O G
O PRISILNOM BORAVKU U LOGORU
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi Ravnateljstvu Ustakih
Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad
predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, u trajanju od tri godine.
1) Obrazloenje: Imenovani se ima prema nalogu U.N.S. Ured I, u Zagrebu broj 30442/42III od 8. lipnja 1942. uputiti u
zbirni logor. Prilau se tri presluna zapisnika.
Umoljava se naslov za odluku i obaviest.
Datum. U Ban joj Luci 22. VI. 1942.
Redarstveni upravitelj
(Paraf neitak)
M.P.

1
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 19/1.

Roen je 1920. u Banjoj Luci, bio student prve godine prava.

Br. 126
PREDLOG UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 22. JUNA 1942. RAVNATELJSTVU USTAKIH
REDARSTAVA NDH ZA UPUIVANJE HUSEINA REDIA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Naziv Oblasti
Ustanove Ureda

upska redarstvena oblast Banja Luka

Br. U. Z. T/309/42.
Predmet: Redi Husein.2
P R I E D L O G
O PRISILNOM BORAVKU U LOGORU
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi Ravnateljstvu Ustakih
Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad
predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, u trajanju od tri godine.
1) Obrazloenje: Upuuje se u zbirni logor kao pogibeljan po javni red
i sigurnost radi komunistike delatnosti.
Umoljava se naslov za odluku i obaviest.
Redarstveni upravitelj
Datum: U Banjoj Luci 22. VI. 1942.

(Potpis neitak)

M.P.

1
8

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 28/1.

Roen 1913 u Bosanskom Petrovcu, radnik u fabrici duvana.

Br. 127
UPUTNICA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 24. JUNA
1942. ZA SAMUELA HIRENHAUZERA NA PRISILNI
BORAVAK U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
USTAKA

NADZORNA

SLUBA

URED

I.

RAVNATELJSTVO USTAKIH REDARSTVA

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE U ZAGREBU

Br. 36081/42-7
UPUTNICA
U SKUPNI RADNI LOGOR
Zapovjedniku logora u Jasenovac
Na temelju odluke ovog ureda br. 36081/42-7 od 24. VI. 1942. upuuje se osoba: Hirschenhauser Samuel, rod. 14. VII. 1882, u Sarvar, podvornik na izvrenje prisilnog boravka u trajanju od tri god. tj. od 16. VI.
194216. VI. 1945.
Nad imenovanom osobom ima se primjeniti stepen opreza i pazke
obino
Izvrenje prepraenja u logor povjereno je Zup. red. obi. Banja Luka
Datum 24. lipnja 1942.

Upravitelj:
Paver
M. P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 315, reg. br. 10/2.

Br. 128
ZAHTEV POLITIKOG ODSEKA ZATITNOG REDARSTVA
ZA BANJU LUKU OD 24. JUNA 1942. UPRAVITELJU ISTOG
REDARSTVA DA PEDESET ETIRI JEVREJA
DOPREMLJENA IZ NE MAKE UPUTI
U LOGOR STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
POLITIKI ODSJEK ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD
BANJA LUKU I VEL. ZUPU SANA I LUKA-LOGOR
STARA GRADIKA
Broj: slubeno

Stara Gradika 24. lipnja 1942.

Predmet: Zidovi internirani u Slatinu.

UPRAVITELJU ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJA LUKU
BAN J A-L U K A
Jueranjom kolonom dopremljeno je pedeset i etiri idova emigranata iz Njemake. Kako nije potrebno radi njih voditi nikakove istrage,
umoljavamo da se nam dadu upute dali bi ih smjesta predali nalogom
Upravi Logora Stara Gradika na daljni postupak.2
Ukoliko Naslov imade posebnih uputa glede njih, bilo bi potrebno
da se te upute pismeno dostave ovamo.
ZA DOM SPREMNI!
NADSTOJNIK POLITIKOG ODSJEKA:
Potpis neitak

Arhiv VII, a. NDH, k. 170, reg. br. 7/1.

Zatitno redarstvo za grad Banja Luku 1. jula 1942. uputilo je ove Jevreje
u logor Stara Gradika istiui da nijedan ne sme biti puten na slobodu (Arhiv
VII, a. NDH, k. 170, reg. br. 19/7).
1
2

Br. 129
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 24. JUNA 1942.
O UPUIVANJU NADE MADARAC U LOGOR
STARA GRADIKA1
USTAKA NADZORNA SLUBA URED
RAVNATELJSTVO USTAKIH REDARSTVA
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE U ZAGREBU

I.

Br. U. Z. 35772/42.
Predmet: Madarac Nada2
upuen je u logor.
ODLUKAs
Luci

Na priedlog pod br. T. 342/42. sa strane Zup. red. oblasti u Banja

te nakon provjerenja svih odlunih okolnosti odreuje se prisilni boravak

u logoru nad osobom:
Madarac Nadom rok. 15.' V. 1922. u Topuskom, uiteljica time da
se gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Staru Gradiku.
Trajanje prisilnog boravka odreuje se 15 mjeseci tj. od dana uhienja 31. III. 194231. VI. 1943.
Izvrenje ove odluke povjerava se: Zup. red. oblasti u Banja Luci
O tome obaviest:
1. Predlagau Zup. red. oblast u Banja Luci
2. Izvriocu

3. Logoru Stara Gradika uz 1 primjerak priedloga

1

Arhiv VII, a. NDH, k. 169, reg. br. 31/9.

U logor Stara Gradika je upuena 23. jula 1942. godine (Arhiv VII, a. NDH,
k. 169, reg. br. 36/3)
2

* Takvom odlukom istog dana u koncentracioni logor Stara Gradika upuene su: Mira Hajnfeld (Heinfeld) roena 14. januara 1928 u Beu, Berta Hajnfeld
(Hemfeld) roena 16. avgusta 1904. u Kolonou i Regina Kupfer, roena 3. marta
1894. u Koloncu sa obrazloenjem da su kao Jevrejke opasne po javrai red i sigurnost. Sa istim obrazloenjem u logor Jasenovac su upueni: Leo Kupfer, roen 15.
septembra 1887. u Zamostrogovcu, Hans Hajnfeld (Heinfeld) roen 31. jula 1904.
u Beu, Kaim Friling, roen 7. oktobra 1893. u Zmigradu, Paul Koh, roen 13.
marta 1894. u Presenburgu, Chyi Henel Mairovi, roen 8. novembra 1902. Alojz
Lindenfeld, roen 1. avgusta 1909. u Stutgartu, Aron Lubadovski, roen 25. juna
1883. u Auscinonu i Sigmund Majern, roen 3. jula 1903. u Frankfurtu (Arhiv
VII, a. NDH, k. 169, reg. br. 32/9, 36/9, 37/9, 40/9, 42/9, 43/9, 44/9, i 49/9).

4. Uredu II. radi oevidnosti

5. Ovouredskoj pismari

6. Stranci
Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.
Datum 24. VI. 1942.

Upravitelj:
Paver
M. P.

Br. 130
ZAPISNIK O SASLUANJU IBRAHIMA TUDOROVCA
SAINJEN 25. JUNA 1942. U KONCENTRACIONOM
LOGORU STARA GRADIKA1
Z A P I S N I K

sastavljen u logoru Stara Gradika dne 25. lipnja 1942. god. 10 sati
prije podne.
P. P.
Pristupa pozvan IBRAHIM TUDOROVAC, sin OMEROV, rodom iz
Bronzanog Majdana, star 40 godina, musliman, radnik u tvornici duhana,
stan Jularec bez broja, daje u zapisnik sliedeu izjavu:
Kao radnik u Tvornici duhana od godine 1925 nikada se nisam
druio sa ljudima koji su bili kako politiki istaknuti. Za vrijeme mojeg
rada u tvornici bio sann lan drutva U.R.S.-a a od godine 1936 kada
sam bio odputen radi krae duhana, te nakon toga sam pristupio u
U.R.S. gdje je bio u ono vrijeme povjerenik g. SULJO CEJVAN, a sekretar PERO SERlC. S time to sam stupio u pokret U.R.S.-a dobio sam
mjesto ponovno u tvornici duhana.
Za vrijeme moga lanstva nikada nisam polazio na nikakve zabave
kao ni na sastanke, a u svoje slobodno vrijeme sam se bavio sa svojim
kunim poslovima. Clan drutva PELAGIC" nisam nikada bio, a niti
sam poznavao kakovo je to drutvo.
Sto se tie SULJE CEJVANA koji je bio povjerenik u U.R.S-u sada
se nalazi u slubi u Tvornici duhana kao danji straar a inae je u tvornici duhana povjerenik H.R.S.-a.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 196, reg. br. 17/3.

PERO SERlC bivi lan U.R.S.-a sada se nalazi u Tvornici duhana

kao inovnik. Isti mi je poznat kao vrlo poten ovjek, jer je za mene
kada sam bio odputen intervenisao i ponovno sam bio primljen u slubu.
Zakljueno i podpisano:
Ibrahim Tudorovac, v. r.

Sasluao:
Josip Turkalj, v.r.
Nastavljeno istoga dana u istoj stvari:

Za vrijeme zime nikada nisam iao u umu po drva. Nije istina da

sam ja stanovitim ljudima priao da smijem ii u umu, gdje se sastajem
sa etnicima i komunistima, i da su to dobri ljudi, koji mi nee nita na
ao napraviti.
Ja sam drva sjekao u tuem ljiviku, jer sam bio primoran, radi
bolesti moje supruge.
Zakljueno i podpisano:
Sasluao:
Josip Turkalj, v. r.

Ibrahim Tudorovac, v.r.

Nastavljeno drugog dana u istoj stvari:

Nije istina da sam se ja druio sa IVOM i DRAGOM OSOM MADAROM poznatim komunistima, koji se prema mojem saznanju nalaze
sada sa KASlMOM, KAZASOM i MAGLAJLlCEM u umi. Nije istina
da sam ja potpomogao gore navedene i da sam se ikada brinuo za njih.
Zakljueno i podpisano:
Josip Turkalj, v.r.

Ibrahim Tudorovac, v.r.

Da je ovaj priepis vjeran svome izvodniku tvrdi:

Prepisala:

(Potpis neitak)

Nadstojnik u.z.
(Potpis neitak)

Br. 131
ZAPISNIK O SASLUANJU MUHAMEDA MAGLAJLIA
SAINJEN 27. JUNA 1942. U KONCENTRACIONOM
LOGORU STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJU LUKU I VELIKU ZUPU
SANA I LUKALOGOR STARA
GRADIKA
ZAPISNIK
sastavljen dne 27. lipnja 1942. u Logoru V. Stara Gradika. 2
P.P.
Prisutni prevedeni Maglajii Muhamed, umirovljeni Serijatski sudac, roen 1880. g., u Banja Luci, od oca Hadimuharem i majke Emine
r. Masli, vjere isliamsike, oenjen, otac devetero djece, zaviajan Banja
Luka, vojsku nije sluio, stan: Smailage Cengia br. 37, nekanjavan
prisutni u zapisnik daje sliedee:
Do prije 12. g. ja sam bio ee u drutvu i po koji puta dobre volje.
Tada sam mnogo zalazio po svim gotovo gostionicama i kretao se vie u
drutvu. Poslie sam se gotovo okanio ovakovog ivota i poeo iviti za
svoje zvanje i za svoju obitelj. Od toga vremena zalazio sam po koji puta
u gdje koju kafanu (kafedinicu). U posliednje vrieme sam bio vie puta
u drutvu sa Ibrahimom Zembiem u njegovoj kafedinici. Vie puta sam
razgovarao sa Muharemom Midiem kolskim upraviteljem iz Kozarca,
koji se nalazi unatrag 4. mj. u Banja Luci, te se ne moe vratiti kui, jer
je pruga prekinuta, a i radi snijega. Isti je stanovao kod Ibrahima Maglajlia mog daljnjeg roaka. K meni je dolazila obitelj u kuu Ibrahima Mehmedovia. Ja imadem devetero djece. Najstarija kerka Vahida (oko 32
god.) pobjegla je u umu u kasnoj jeseni prilikom pada prvog snijega. Sin
Ekrem (oko 30. g.) je veterinar u Zagrebu na Veterinarskoj klinici. Drugi
sin Devat (oko 28. g.) nalazi se u zatvoru u Banja Luci u Crnoj kui",
trei sin Munib (oko 25. g.) nalazi se u umi od sredine ljeta 1941. g. on
je visok blond, mrav. Druga kerka Muniba oko 23 g. bila je udata u Bos.
Dubici, raskrstila se sa svojim muem i sada ivi stalno s nama u kui.
Nazim (oko 22. g.) 4. sin vratio se sada iz vojske, m a n j e vie stalno se kre1

Arhiv VII, a. NDH, k. 196, reg. br. 17/8.

Tada je sasluan u logoru i Muhamedagi Hasan iz sela Golubi-Biha,
slubenik iz B a n j a Luke (Arhiv VII, a. NDH, k. 196, reg. br. 17/84).
s

e u kui i u bai jer boluje od tuberkuloze. Peti sin Osman (oko 20. g.)
nalazi se u Zagrebu u vojsci-domobranskoj. Neib (oko 18. g.) pobjegao je
prije 4. mjeseca u umu. On je bio u Ustakoj mladei i skime se je kretao nije mi poznato to znade njegov satnik. On je polazio u 6. razred real,
giimn. Sedmi sin Alija (oko 16. g.) polazi u ikolu, u IV. ratar. real, giimn.
Njegovo drutvo je koliko je meni poznato Mujo Memi i Fikret Maglajli-Ibrahimov. Cerka Vahida je plavika, srednje visine, neito debeijukasta. Sin Neib druio se prije svoga bjega sa Sehiima, dvoje djece inovnika Sehia, koji idu u kolu. K meni u kuu, odnosno k mojoj eni
zalazile su obitelji prof. Hadiomerspahia, ravnatelj, ejvana, .ing Durbegovi, Mujage Kaczasa, Haimszage Huseinovia, Smail-bega Karabegovia, udova iza Haiefendia, udova iza Memia sa kerkom (oko 20. g.)
udova iza Haimuharem Skopljanka. Ove su ene zalazile k mojoj eni,
priale i razgovarale, ali o emu, to mi nije poznato. Opazio sam u svojoj
sobi da se oko Pere Rebrine okuplja Ivezi Pero, Rajko Jorgi i jo drugi,
te stalno neto apuu i dogovaraju se. 1935. g. i 1938. g. glasovao sam za
Spahinu grupu.
DOVRENO!
Presluani:
Maglajli Muhamed

Presluao:
Hajdarevi v.r.

v.r.

Nastavljeno 29. VII 1942. u Crnoj kui.

Sto se moja djeca nalaze u umi i to su komunistiki nastrojeni ja
ne smatram da sam u tome to skrivio, ve smatram da je to plod uzgoja
u koli za vrieme prijanjih reima.
DOVRENO!
Sasluao:
Babi

Sasluani:
Maglajli Muhamed

v.r.

Da je ovaj priepis vjeran svome izvorniku potvruje i ovjerava

U Banjoj Luci, dne 3. X. 1942.
NADSTOJNIK
Setka

u.z.

Br. 132
KARTON USTAKE NADZORNE SLUBE ZA RUU SINGER
UPUENU 28. JUNA 1942. U KONCENTRACIONI
LOGOR STARA GRADIKA1
Obiteljsko ime: Singer

TYPUS:

Krstno ime: Rua r. Leckenbacher

Slikan dana 28/VI 1942 br. 1921

Podatci

oca: V'ilim, elj. um. Nakanjia

majke: Malvina r. Vogel

Zanimanje: kuanica
Rodno mjesto: Nakanjia
Zaviajna opina: Kutina
Godina roenja: 1911, 21. X.
Vjera: rkt./do 1941 jevrejska)
Stali: udata za Vjekoslava Singera

Tri fotografije: Rue Singer: profil,

s lica 1 poluprofil.

Zadnje prebivalite: Kutina

SPOSOBNOSTI:
OSOBNI OPIS

Govori jezike: hrvatski, maarski, njemaki

Visina u cm: 155

Stas: nizak
Kosa: svjetlo kesten java

Cita, pie: pismena

Odan piu: ne pije

Brk: nema
Obrve: kesten jave
Oblik lica: jajolik
Boja lica: naravna
Oi: smee
elo: nisko
Nos: naravan
Usta: naravna
Zubi: manjkavi
Podbradak: naravan
Ruke: zdrave

Neregistrovana kopija dokumenta.

RUKOPIS:
Rua Singer

Uhiena dne 27. VI. 42. prigodom ienja idova u Kutini i okolici.
Odlukom Ureda I. br. 39259 upuena je u logor Staru Gradiku na
tri godine to jest do 27. VI. 45.
Br. u. z. 14564/42
UNS Ured I. br. 86139 od 24. XI 42. dostavio je da je predmetna dne
29. VII. 42. umrla u logoru.
Br. u.Z. 33258/42.

Br. 133
IZVETAJ ZAPOVEDNIKA USTAKE NADZORNE SLUBE
OD 29. JUNA 1942. POGLAVNIKU ANTI PAVELIU
O PODACIMA KOJE JE ANDRIJA HEBRANG
DAO U SVOM SASLUANJU 1
Nezavisna Drava Hrvatska
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured: I
Broj: 39930/42III
Zagreb, 29. lipnja 1942.
Predmet: Dnevno izvjee
Poglavniku
DR. ANTI PAVELICU
na ruke pukovniku g. Prebega
ZAGREB
KOMUNIZAM
Savezno izvjeu ovog Ureda od 4. lipnja o.g. br. gornji, izvjeuje
se, da se u istrazi voenoj protiv Andrije Hebranga l. C.K. dolo do znaajnih podataka.2
1
2

348

Mile Milatovi, Sluaj Andrije Hebranga, 1952, Kultura, str. 132.

Vidi dok, br. 121, 124 i 185.

J.

Nakon preuzimanja istrage po povjereniku Ureda II. UNS-a Viktoru Tomiu3 Hebrang je prekinuo sa svojim upornim odbijanjem davanja
podataka i dao je vrlo vana priznanja. Hebrang je priznao svoj rad u
trojstvenom sklopu CK KPH-e, u kojem je bio zaduen sa specijalnom vojnom linijom, oznaavajui i osobe sa kojima je na toj liniji odravao vezu. Pored priznanja koja se tiu njegove osobe, dao je podatke o funkcionerima" CK KPJ Josipu Brozu, Rankoviu, zvanom ,,Leko", Ivanu Milutinovic i drugima. Nadalje je govorio o sastavu CK KPH, oznaivi kao
njegove lanove pored sebe, Vladu Popovia, Konara, Vladu Bakaria,
Paju Gregoria i ostale. Objasnivi njihove uloge i pravac djelovanja. Isto
tako je naveo cijeli niz partijskih funkcionera" i ljeviara koji su mu
poznati.
Po navedenim i drugim izjavama Hebranga o ustrojstvenom obliku
KP, o njenim unutranjim prilikama, o njenoj politici, potpisani se osobno uvjerio, da su podatci Andrije Hebranga od zaista velike vanosti, te
da bi se njegovom pomoi mogli ostvariti dalekoseni planovi4. Svoju iskrenost i lojalnost i spremnost za suradnju pored vanih istranih podataka, dokazuje Hebrang i posebnom izjavom u kojoj razlae plan o rasturanju KP u NDH.
Podpisani moli Poglavnika da ga u stvari Andrije Hebranga, koja zahtieva veliku panju, osobno primi.
ZA DOM SPREMNI!
USTAKI

NADZORNI
Eugen

ZAPOVJEDNIK

Kvaternik

prilozi:
a) Zapisnik Andrije Hebranga
b) Prepis izjave Andrije Hebranga

3 Viktor Tomi pred poetak rata 1941. bei u Italiju, gde pristupa ustakom
pokretu. Vraa se nazad kao ustaki emigrant-povratnik odmah po proglaenju
NDH. Postaje visoki ustaki funkcioner ef II ureda UNS-a, t j . obavetajnog
odelenja, a u ustakim krugovima bio je poznat kao specijalista za isleivanje komunista. Polovinom 1944. kao ustaki potpukovnik postaje ef obavetajne slube
ustake vojnice (ustakog taba). U m a j u 1945. bei iz zemlje, ponevi navodno
sa sobom istrani materijal nad A. Hebrangom, da bi se 1946. obreo u Italiji. No,
italijanske vlasti su ga uhapsile i saoptile mu da e biti izruen Jugoslaviji. Oktobra 1947. on se u italijanskom zatvoru ubio.
4 I Gestapo iz Graca je 4. m a j a 1942. obavestio Gestapo u Beu, da se prema
izjavi komuniste Hebranga, uhapenog od ustake policije, komunista Milan ugelj
trenutno nalazi u Beu kao radnik. Zugelj je Hebranga snabdevao vestima iz R a j h a .
Pojedinosti po ovoj stvari Hebrang nije hteo da prizna prilikom s a s l u a n j a . . . "
Vidi dok. br. 124.

Br. 134
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD JUNA 1942. SAINJEN U
NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOJEM LONAR
VLADIMIR GOVORI O SVOM BORAVKU U
KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC1
2

LONAR VLADIMIR, umarski inenjer i sreski umarski referent kod

Sreskog naelstva u Pakracu, star 40 godina, sin Mihajla i Mileve, rod. Radi, oenjen izkazao j e : . . . 3
U noi od 23. na 24. decembra 1941. godine ukupno su ustae tu no odveli 74 oveka.
Istu no oko 4 sata ujutro ustae su nas oterali na elj(ezniku) stanicu i
zatvorili u jedan teretni vagon.. .*
U vagonu bilo je vrlo tesno tako da smo morah, gusto zbijeni jedan uz drugog itavog puta stajati. Nakon pola sata voz je krenuo iz Pakraca za Novu Gradiku.

.. .5
U Jasenovac smo stigli oko 4 sata i 30 minuta posle podne. Tu su nas ustae drali zatvorene u vagonu sve do drugog dana u 10 sati pre podne.
Strau nad nama drali su ustae iz Jasenovca, koji su nam dobacivali razne pretnje kao, na pr., da emo svi biti ubijeni prije ulaska u logor, jer da
nismo drugo nita niti zasluili, kada smo se odmetnuli u umu. Ovom
prilikom naglasujem, da nam se je sa strane ustaa htelo silom sugerirati,
kao da smo mi etnici, koje su oni prigodom borbe pohvatali u umi, i ako
smo svi kao mirni graani po noi dignuti iz svojih kreveta i dovedeni u
Jasenovac. Cuo sam posle priati od drugih zatoenika, da se je to isto
i sa njima dogaalo. Dapae mnogima nisu dozvoljavah da se briju po
vie dana, samo da bi izgledali, kao da su bih u umi i tamo pohvatani.
Na 25. decembra 1941. godine, t.j., na rimo-katoliki Boi, u 10 sati pre
podne isterali su nas ustae iz vagona i oterali u logor u Baievu ciglanu.
Usput, a naroito, kada smo doli do Save, ustae su pucali u zrak iz svojih puaka..
Po mom raunu, zaklano, je odnosno ubijeno iz pakrake grupe odmah
kod dolaska u logor 27 talaca, a ostalih 47 otpremljeno je u logorsku baraku.
1
Arhiv Jugoslavije zapisnici Komesarijata zia izbeglice u Beogradu, br.
evidencije V XXXVIII/746.
2. a. 4. i. < j 7 isputeno se ne odnosi na logor Jasenovac.

U baraki smo nali preko 450 Srba, tako da nas je sada bilo svih skupa
preko 500, a baraka je bila napravljena samo za 200 ljudi. Zato nismo mogli leati, a svi niti sedeti, ve smo stajali gusto zbijeni.
Od uasa, gledajui napred opisane pokolje, poeo je drugi, ili trei dan
posle toga pokazivati znakove ludila Arbutina Simo, op. belenik iz Caglia. On je po ustaama ubijen na 3. januara 1942. godine.
Sutradan i narednih dana ili smo na posao i gradili jednu novu baraku.
Na 1. januara 1942. godine, oko 2 sata posle podne postrojili su nas neki
ustaki zastavnici pred barakom i izdvojili iz stroja oko 70 zatoenika po
narodnosti Srba, koje su odmah povezali icom za ruke, dva po dva,
te ih odveli na takozvano logorsko groblje, koje se nalazi na jednoj poljani kraj Save. Tu su ih ubili sve drvenim maljevima i sekirama po glavi. Njihovi leevi su sutradan po drugim zatoenicima zakopani na istoj
poljani. Tada je ubijen iz pakrake grupe Mievi Boo. Imena drugih
ubijenih ne znam.
Sutradan, na 2. januara 1942. godine ili smo na rad, a u baraki je ostalo
oko 130 Srba, koji su bili bolesni i nisu mogli ii na rad. Taj dan oko 4 sata posle podne upali su u baraku neki ustaki zastavnici sa ustaama i sve
bolesne isterali su iz barake. One, koji nisu mogli dalje ii, a tih je bilo
oko 40, ubili su ih drvenim maljevima i sekirama odmah pred barakom,
a ostale su povezali icom za ruke, dva po dva, i odveli ih na pomenuto logorsko groblje i tamo ih sve ubili maljevima i sekirama po glavi.
Njihove ljeeve su zakopali Zidovi zatoenici. Tada su ubijeni iz pakrake grupe: Markovi Vlado, Blagojevi Mihajlo, Vukmirovi Todor, tuli Jovo i Vukovi Nikola. Imena drugih ne znam.
Na 3. januara 1942. godine, doao je u logor ustaki poverenik Luburi Vjekoslav, koji je po inu ustaki satnik. On je toga dana oko 12 sati dao sve
nas Srbe zatoenike postrojiti pred ustakom kancelarijom i dao izdvojiti uglavnom seljake, inovnike i trgovce kao nepotrebne za jasenovaki
logor. Tako je izdvojio oko 60 i dao ih otpremiti u Stari jasenovaki logor,
koji se naziva Jasenovac II", gde su kako smo posle uli svi ubijeni. Iz
pakrake grupe tada su ubijeni: Arbutina Simo, Mievi Rade i Tomi
Branko, te Glamolija Pero, seljak iz Prve kraj Nove Gradike.
Posle svih gore izvrenih pokolja u logoru u Jasenovcu, bilo je nama preostalima dosta mesta u baraki.
Poznato mi je, da je u mesecu januaru 1942. godine u logor u Jasenovac
stizalo vie grupa Srba iz raznih mesta, a najvie iz Bosne, i da su ih ustae likvidirali odmah kod dolaska u logor, ali mi poblie o tome nije nita
poznato. Jedino sam ja sa jo oko 60 zatoenika morao jednog dana u prvoj polovici meseca januara 1942. godine pokopati jedinu grupu ubijenih
njih oko 80. Ja sam taj dan sa jo oko 60 logoraa bio odreen da pokopam tu grupu ubijenih. .. ?

Ja sam bio u logoru u Jasenovcu do 29. januara 1942. godine, i za to vreme osim gore navedenih pokolja, izvrili su ustae i jedno takozvano ienje logorske bolnice. Tada su ustae izvukli iz bolnice oko 100 bolesnih Srba i Zidova zatoenika i sve ih ubili. Ubijanje su izvrili maljevima
i sekirama.
Hrana u logoru u Jasenovcu bila je vrlo loa. Svaki dan smo dobivali dva
puta orbu od kuhanog kukuruznog brana i to samo po jednu kaiku. Hleba nikada nismo niti videli. Usled ovako loe hrane, svi smo fiziki bili
potpuno iscrpeni. Osim toga mnogo smo patili od gamadi, kao uiju, te
druge neistoe. Leali smo na golim daskama.
Na 29. januara 1942. godine otpremljen sam iz Jasenovca sa vie drugih
u logor u Staru Gradiku. Sa mnom su otpremljeni u Staru. Gradiku:
Mihajlovi Sinia, uitelj iz Sida; Radi Mirko, berberin iz Zagreba; Kneevi Stanko, inovnik Direkcije uma iz Nove Gradike. Imena drugih
ne znam.
U logoru u Staroj Gradiki bih su veinom razne zanatlije, kao krojai i
obuari. Oni su tamo za ustae radili, a mi ostali smo bili pomono osoblje. Brinuli smo se za istou u logoru. Reim u ovome logoru bio je donekle bolji, nego u Jasenovcu. I hrana je bila neto bolja.
U mesecu aprilu 1942. godine, veina zatoenika obolila je od gripe. Radi
toga posao je u logoru zapeo. Ovo se nije svialo ustaama, pa su jedne
noi oko 40 bolesnika izvukli iz soba i bolnice, potrpali ih na kamion, odvezli u Jasenovac i tamo ubili. Tada je ubijen, koliko je meni poznato Binenfeld, Zidov deak od 14 godina, rodom iz Pakraca, koji je bio obolio
od gripa. Mi smo mukarci zatoenici bili smeteni u kaznionikim
zgradama unutar kaznionikog zida, a izvan toga zida smetene su ene
i deca, to su tamo dovedeni.8
Tokom meseca aprila 1942. godine, odvedeno je iz toga enskoga logora
oko 500 ena i dece, Srpkinje i idovke u Jasenovac i tamo su svi ubijeni.
Na isti nain poetkom meseca maja odvedeno je u Jasenovac i tamo ubijeno oko 40 starih seljaka iz sela Mlaka kraj Jasenovca. Ovi su seljaci bili
ostali kao nesposobni za rad u Nemakoj, pa su ih ustae kao nepotrebne
likvidirali.
8 Mnogo ena i dece bilo je zarobljeno u partizanskom zbegu na Petrovoj
gori i dovedeno u logor Stara Gradika. Tada je zarobljena u tom zbegu marta
1942. i Marija Bara stara 7 godina, n j e n brat Nikola star 11 godina, te njihova
tetka Nada stara 11 godina, zajedno sa majkom Dragicom i bakom Sofijom, svi
iz sela Maljevca kod Vojnia, i otpremljeni u logor Stara Gradika. Igrom sluaja
svi su preiveli etveromeseni boravak u logoru i spasili ivu glavu, doekavi
k r a j rata u sremskom mestu Irigu, sem to je jedanaestogodinji Nikola proveo
u logorima Nemake do osloboenja zemlje m a j a 1945. godine.

1 r- ^

Polovicom meseca maja 1942. godine, doveli su ustae u Staru Gradiku

oko 500 Srba seljaka iz srezova Vojni, Slunj i Vrgin Most. Ova grupa
odreena je odmah za rad i otpremljena u Zemun. Iz ove grupe izdvojili
su ustae oko 40, koji su usled starosti i telesnih mana bili nesposobni za
rad, pa su ih odmah automobilom odveli u Jasenovac i tamo ubili.
Ja sam na 20. maja 1942. godine sa grupom od 700 logoraa, u kojoj je bilo oko 60 Hrvata otpremljen iz Stare Gradike u Zemun. U Zemunu smo
bili smeteni na sajmitu u paviljonima i ja sam tamo ostao do 27. maja
1942. godine, kada sam sa jo 25 Srba. prebaen u Beograd. Ostali su ostali
iza mene u Zemunu.
Iza mene ostalo je u Staroj Gradiki jo oko 100 zatoenika, te oko 3.100
ena, veinom Srpkinja. Ja verujem, da su posle moga odlaska mnoge ene ve likvidirane, jer postoji namera ustaa da sve ono to nije sposobno
za rad, treba ubijanjem likvidirati, a to su veina ena, te deca u logoru u
Staroj Gradiki.
Od ustaa u logoru u Jasenovcu poznati su mi: Luburi Vjekoslav, ustaki
satnik i poverenik za logore; Milo Ljubo, ustaki porunik i komandant
logora; Pavlievi, ustaki porunik; Matkovi, ustaki zastavnik, koji je
kao dobar ustaa posle pomaknut za ustakog porunika; Modri, ustaki
zastavnik, itd.
DOVRENO:
Sasluao i overava:
uro Rodi

Zapisniar
Tatalovi

Ing. Lonar Vladimir

Clan K P J iz Pakraca. On je po partijskom zadatku Pavla Gregoria stupio

u vezu sa grupom srpskih seljaka na Ravnoj gori (Papuk) od kojih su njih 30
prili Psunjskom NOP odredu, a on je po zadatku ostao u Pakracu do konca 1941.
Kad je sa grupom Srba odveden u logor Jasenovac, maja 1942. naao se u grupi
logoraa odabranih za predaju Nedievoj Srbiji, a po nalogu Nemaca, te je tako
dospeo u Beograd. Odmah se ukljuio u rad kao lan K P J . Vladimir Dedijer u
knjizi Partizanska tamparija. Kultura, 1945. Beograd o njemu pie:
U zatvor su oterani Vladeta Popovi, koji je odmah zatim, u prvoj grupi
naih drugova s Vuletom Antiem, streljan u Marinkovoj Bari, zatim Zuek, koji
izgleda da je takoer streljan, i drug Geri, koji je u logoru zadran sve do prolea
1943. Drugarica Brana Perovi je ostala sa Zuekovom drugaricom sama u kui.
tamparija nije prekinula rad i izdala je krajem 1941. godine nekoliko manjih
stvari. Tada je obustavila rad i tajni bunker je sluio za sklanjanje naih rukovodilaca. U kuu se uselila porodica Lonar i Pavlovi. Meutim, krajem 1943. godine,
to sklonite je bilo provaljeno. Streljana je itava Zuekova porodica, uhvaen je
u Vuitrnu dr Radomir Geri i streljan kao i inenjer Vlada Lonar i njegova
drugarica Dana Lonar Dabi. Zakupac stana Miroslav Pavlovi sa svojom drugaricom Ljubom Pavlovi Dabi pobegao je. Kasnije je njegova drugarica poginula u odredu, u partizanima. tamparija je pronaena i odneena. Drugarica
Brana Perovi nije uhvaena, jer je nekoliko meseci pre provale napustila Beograd.
Tako je zavrila druga tamparija koju je nabavio drug Vukmanovi." [Svetozar Tempo],

NARODNI HEROJ MILAN SPALJ

Roen je 1918. u Podravskim Sesvetama, Koprivnica, Hrvaitska. Kao
student tehnikog fakulteta 1937. godine postao je lan SKOJ-a. Zbog svoje aktivnosti i zalaganja primljen je poetkom 1941. godine za lana KPJ.

Nakon okupacije aktivno se ukljuuje u pripreme za podizanje usanka. U septembru 1941. bio je uhapen, ali je nakon etrnaest dana puen. Nakon izlaska iz zatvora nastavio je da ivi ilegalno u Zagrebu, ali
lakon jedne provale, ustaka policija upala je 20. novembra 1941. u stan
i kojem je boravio i uhapsila ga. Unato muenju kojem je bio podvrgnut, nije nita priznavao. Napokon je bio izveden pred prijeki sud, ali ga
n nije mogao osuditi, jer nije bilo nikakvih dokaza. Ustae su ga u fe-

bruaru 1942. sproveli u koncentracioni logor Jasenovac. Kasnije je prebaen u logor u Staru Gradiku gde je u julu 1942. godine umoren glau.
Za narodnog heroja proglaen je 24. jula 1953. godine.

Br. 135
DOPIS ZAPOVEDNITVA LOGORA STARA GRADIKA OD 1.
JULA 1942. GODINE ZATITNOM REDARSTVU ZA GRAD
BANJU LUKU DA IM SE UPUUJE MICA GRETA
S TIM DA SE POVRATI U LOGOR1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU I VEL. ZUPU
SANA I LUKA LOGOR STARA GRADIKA
Broj: slubeno
Predmet: Prepraenje Mice Greta.

Stara Gradika, 1. srpnja 1942.

ZATITNOM REDARSTVU ZA GRAD BANJA LUKU

BANJA

LUKA

U vezi pismenog naloga tajno 22/42 od 1. srpnja 1942. preprauje se

Mica Greta inovnica Vel. upe, s time da odmah preda blagajnu i da se je
povrati ovom logoru. Nijednog momenta ne smije biti bez pratnje i ne smije se naputati da s kime govori osim to je potrebno slubeno.
ZA DOM SPREMNI!
NADSTOJNIK

POLITIKOG

ODSJEKA:

(Potpis neitak)

Arhiv VII, a. NDH, k. 170, reg. br. 20/7.

ace

Br. 136
OBAVETENJE UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA
LUKA OD 2. JULA 1942. GODINE OPUNOMOENOM
MINISTRU NDH OSKARU TURINI DA SU ETIRI
LICA UPUENA U LOGOR STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U Banjoj Luci 2. VII. 1942
Broj: Taj: 1342/42
Predmet: Uhienje osoba sumnjivih
zbog komunizma.

Opunomoenom ministru
G. Dr. OSKARU TURINI
BANJA

LUKA

Na usmeni nalog naslova od 29. VI. 1942 u predmetu gornjem ast

je ovoj Oblasti izvjestiti da su slijedee osobe dana 30. VI. 1942 liene
slobode:
1. Banui Antonija, r. 1921 u Banjoj Luci, radnica, ki Anelke,
neudata, stanuje u ulici Hasana Bonjaka 16,
2. Banui Dragica r. 1921 u Banjoj Luci, radnica, ki Anelke, neudata, stanuje u ulici Hasana Bonjaka 16,
3. Marii Slavica r. 1905 u Sarajevu, rkt. ki Franje i Marije, vlastnik drogerije, stan Klaieva br. 1,
4. Struhal Erih r. 1911 u Bos. Kostajnici, sin Ivana i Olge, rkt. neoenjen, droger., asiistenit, stanuje Dr. Budaka 18/a,
Svi gore imenovani odvedeni su su po organima Zatitnog redarstva
dana 1. VII. 1942 u sabirni logor u Staroj Gradici.
Glede ostalih osoba navedenih u popisu, koji je dobiven sa povjerljive strane, priobuje se, da se iste nisu mogle u Banjoj Luci pronai
iz razloga to su ve prije duljeg vremena iz mjesta odsutne, odnosno to
su ve prije duljeg vremena pobjegle u umu meu partizane.
Moli se gornje izvjee primiti na znanje.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ REDARSTVA
(Dr.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 4/3.

Ivo Gromes)

Br. 137
ZAHTEV ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU LUKU
UPA SANA I LUKA OD 3. JULA 1942. GODINE LOGORU
STARA GRADIKA DA SE ZBOG POSETE NEMAKOG
IZASLANIKA POBOLJAJU RED, ISTOA I ISHRANA
I IZBEGNE SVAKO NASILJE 1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO
ZA GRAD BANJA LUKU I VEL.
ZUPU SANA I LUKA
Banja Luka, 3. VII. 1942
Broj: V.T. 29/42
Predmet: Izvjee
NADSTOJNIKU POLITIKOG ODSJEKA
g. JOSIPU HAJDAREVlCU
Sabirni logor
STARA
GRADIKA
Dostavite mi urno u triplikatu sastavljeni izvjetaj o toku izvida
nad uhienicima i eventualnim priedlozima.
Uvedite red u logor to se tie reda i istoe, okanite se bezuvjetno svake, pa i najmanje, prisile, u granicama mogunosti poboljajte
hranu. Oekujte posjet izaslanika Njemake vojne policije. 2
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 2/6.

Gehajme Feldpolizei (GFP) tajna vojna policija. Vrlo je interesantan i
izvetaj nemakog nadporunika Schmidt-Zabierowa koji je 12. juna 1942. posetio
logor u Staroj Gradiki, i o njemu izmeu ostalog navodi:
12. o. mj. ja i opunomoenik RAM potpredsjednik dr Petersen razgledali
smo u pitanju radne slube u zrakoplovnim tvornicama zajedniki logor Stara
Gradika. Zatoenici koji se trenutno tamo nalaze regrutiraju se od pravoslavaca,
Zidova i komunista. Uprava logora nije mi dala nikakve konkretne podatke o
broju zatoenika, ali sam uo od povjerenika koji su ve dulje vrijeme tamo aktivni da se tamo trenutno nalazi nekoliko tisua ljudi. Predavanje Zidova kao
radne snage iskljueno je samo po sebi, osim toga njih vie i nema mnogo jer su
najveim dijelom ve likvidirani. Predavanju komunista opire se uprava logora
iako se mora pretpostaviti da se pod tim skupnim imenom ne nalaze samo nepopravljivi komunistiki elementi. Preostalo je znai samo prikupljanje pravoslavaca
koje su slubenici RAM obavezali u viednevnom radu dobrovoljnim nagovaranjem,
i to prvenstveno ene. Veina obitelji upuena je u logor s mnogo djece, ali bez
mukaraca, i prebacuju se u Reich za upotrebu u poljoprivredi. Do 12. 6. 42. bilo
je oko 2500 osoba koliko je moglo ibiti prebaeno. Ka'ko opunomoenici RAM
mogu samo uputiti obitelji sa starijom djecom, mala djeca moraju biti preputena
brizi hrvatske drave. Nuna posljedica toga je znai odvajanje. U nekom dvoritu
vidio sam stotine djece, ve odvojene od njihovih majki i sabijene zajedno na
neovjeni nain kako ekaju na svoju daljnju sudbinu.
1

aljemo Vam plae dunostnika koji su na radu s Vama pa neka isti potpiu platne iskaze, koje odmah sa omotnicama u kojima se nalazi novac, povratite po izvidniku KAZIU.
ZA DOM SPREMNI!
Zam j enik Upravitelj a:
Branko Rukavina
M.P.

U predahu izmeu zloina: Vjekoslav Luburi i nemaki oficir u logoru

Stara Gradika, juna 1942, za vreme velikih borbi na Kozari.

Sanitarnih ureaja gotovo i nema i djeca lee na dvoritu pod vedrim nebom i plau za hranom.
Ostali zatoenici nalaze se u kazamatama i lee na golom podu. Prisutni
lijenik je uinato svoje dobre volje nemoan i boji se uprave logora.
Pristup boravinim prostorijama s reetkama od guste bodljikave ice zabranjen mi je. Ipak sam mogao promatrati zatoenike u dvoritu. Odavali su osjetno
pothramjemi dojam.''
[Mirko Peren, n. d. str. 85)

Br. 138
IZVOD IZ NALOGA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 4.
JULA 1942. GODINE VELIKOJ UPI POSAVJE
SLAVONSKI BROD DA SE NAVEDENA LICA IZ BRCKOGA
SADA U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC
OBRATE POKRETNOM PREKOM SUDU U ZAGREBU
RADI OSLOBAANJA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured I.

Zagreb, 4. srpnja 1942.

Broj 36974IIb11942.
Predmet: Boikovi Jula i drug.
komunisti iz Brkogosloboenje.
Na broj: Taj 2007/42. od 20. VI. 42.

VELIKA ZUPA POSAVJE

BROD

vJS.

Priobuje se naslovu, da je po nalogu ustakog nadzornog zapovjednika odredbom ovog Ureda od 17/111. 1942. broj Prs. 339/42. naloeno zapovjednitvu sabirnih logora u Jasenovcu i Uredu zatitnog redarstva za
grad Zagreb i veliku upu Prigorje u Zagrebu, da predaju pokretnom priekom sudu u Zagrebu sliedee osobe iz Brkog:
1. Jula Boikovi, domaica.
2. Fadil Alikadd, ak
3. Marija (Marjola) Maduni, domaica 19 god.
4. Demila Ajanovi, uenica 16 god.
5. Duan Buen, trgovac
6. Jelena Buen, domaica
7. Tamara Begovi, ak
8. Halil Jerkovi, ratar
9. Momir Buen, uenik trgovake
akademije
10. Asim Muanovi, ribar
11. Mustafa Glinac, radnik 19 god.
12. Hamdija Sehovi, slastiar 19 god.

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.

Zaim Muamovi, vlasuljar 17 god.

Anelina Boikovi, domaica
Mara Risti, domaica
Radmila Hadi, domaica
Borislav Boikovi, uenik gimnazije
Ibrahim Foak, radnik 19 god.
Hasan Aganovd, pekar
Petar Marijan, ak
Ahmet Foak, pekar 17 god.
Mujo Azapagi. slastiar 19 god.
Hamdija Soferovii, slastiar 19 god.
Samid Cebi, radnik 17 god.

Arhiv VII, a. NDH, k. 175, reg. br. 16/2.

ICQ

25. Anka Staki, bank. inovnica

26. Jelenka Voki, uenica trg. akademije 18 god.
27. Jula Kosti, domaica
28. Nada Mileusni, domaica

33. Mustafa Dindi, kipar

34. Fehim Klebi, ak 19 god.
35. Mehmedalija Hodi, pomonik
god.

I Deaci sa Kozare, odvojeni od roditelja, pred jednom od kapija logora

Stara Gradika.
129. Milka Janiki, domaica
130. Momir Krsti, uenik trg. akademije
131. Milan Cvitkovi, umirovljeni grunI
tovni ravnatelj
132. Dobrila Majstorovi, priv. inovnica

36.
37.
38.
39.
40.
41.

Darko Cvijanovi, ak 17 god.

Karlo Godni, ratar,
S mail Trebinevi, liilac
Heinrich Beker, postolar
Stefica Marvin, kuna pomonica
Milica Brki, kuna pomonica

42.
43.
44.
45.
46.

Katica Andorino, kuna pomonica

Azis Rami, kroja 19 god.
Salih Zukanovi, ratar 17 god.
Omer Cehi, radnik 18 god.
Muhidin Sejdinovi, trg. pomonik
18 god.

47.
48.
49.
50.
51.
52.

Safet Glinac, kuhar 17 god.

Sair Sehinovi, radnik 17 god.
Refik Piskavica, kroja 17 god.
Bego Mehmedovi, kroja 18 god.
Milorad Gojakovi, ratar
Alija Suljagi, domobran.

Na ovaj nalog izviestio je Ured zatitnog redarstva za grad Zagreb

i veliku upu Prigorje u Zagrebu, da su prepraeni Pokretnom prijekom
sudu u Zagrebu:
1.
2.
3.
4.
5.

Boikovi Jula
Alikardi Fadila
Buden Duan
Buden Momir
Muanovi Asim

6.
7.
8.
9.

Mosti Milka
Dimi Mustafa
Hodi Mehmed-Alija
Beker Heinrich

Ujedno je zatitno redarstvo izviestilo, da su stavljeni Pokretnom

prijekom Sudu u Zagrebu na raspolobu sliedee osobe, koje se nalaze u
Kunoj bolnici na Zelenom Brijegu:
4. Boikovi Anelina
5. Risti Mara
6. Hadi Radmila

1. Ajanovi Demila
2. Buen Jelena
3. Begovi Tamara

Zapovjednitvo pak sabirnih logora u Jasenovcu izviestilo je, da su

Halil Jerkovi, Mustafa Glinac, Hamdija Sehovi, Milan Cvitkovi, Darko
Cvijanovi i Rade Beki umrli u logorima pomenutog zapovjednitva, dok
se ostali zatoenici navedeni ne nalaze u sabirnim logorima.
Usl'ied toga umoljava se naslov uputiti sve molitelje, da se glede
osloboenja navedenih osoba obrate na Pokretni prijeki sud u Zagrebu.
Ujedno se umoljava naslov priobiti kuda su upuene odnosno kome
su i kada predane sve ostale osobe za koje mole graani grada Brkog, a
nisu predane priekom sudu ili preminuli kako je to gore priobeno.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ:
Paver
M.P.

Br. 139
\HTEV UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
) 6. JULA 1942. GODINE USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI
lGREB DA SE HITNO UPUTE 24 NAVEDENA LICA U LOGOR
STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
rPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA
Broj: T. 1032/42.
Priepis.
Original se nalazi pod
Brojem: 1492.
Banja Luka, dne. 6. srpnja 1942.
edmet: ANICI MILAN, i drugi,
priedlog o prisilnom boravku u logoru.
USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI URED I.
ZAGREB
Savezno sa zakonskom odredbom od 2. XI. 1941. god. o upuivanju
poudnih osoba u zbirni logor, predlau se po tri primjerka priedloga
prisilnom boravku u logoru s molbom na odobrenje za sliedee osobe:
Anii Milan
Boban Mirko
Boti Nedip
Cikota Dedi Hilmija
Cardi Avdo
Demirovi Nedib
Gazi Dervi
Gvoar Irfan
Gvoar Abduselam
Hasanbai Muhamed
Jovanovi Mitar
Jovanovi Savo

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.

Jurini Anto
Karabegovi Mustafa
Kesi Vid
Krupi Hijas
Maglajli Devad
Miloevi Stojan
Numanovi Osman
Odi Zvonko
Paali Faik
Peanica Rifat
Redi Husein
Savi Milivoj

Umoljava se ovaj predmet smatrati urnim, poto su zatvori ove obti puni pritvorenika.
ZA DOM SPREMNI!

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. tar. 14/1.

otprem:
7. VII. 1942.
M. Jozi v.r.

P.O.R.
Anzulovi v.r.

Priepisala:
(Ankica Bzik)

Redarstveni upravitelj:
(Podpis neitak)

Za tonost priepisa jami:

NADSTOJNIK PISARNE:
(F. Ban)

Br. 140
UPUTSTVA ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJA LUKU
I VELIKU UPU LUKA I SANA OD 6. JULA 1942. GODINE
NADSTOJNIKU LOGORA STARA GRADIKA O
SPROVOENJU ISTRAGE NAD ODREENIM LICIMA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO
ZA GRAD BANJA LUKU I VEL.
ZUPU SANA I LUKA

Banja Luka, 6. VII 1942.

Broj: V.T. 33/42.

Predmet: Izvjetaj i uputa.
Nadstojniku

HAJDAREVlCU

Sabirni logor
STARA GRADIKA

Prilaemo popis (osim Nikole Gregoria) u Banja Luci uhapenih,

a u vezi s Vaom istragom u Staroj Gradiki2. Ostali se ne nalaze u Banja
Luci.
U koliko za sada ne raspolaete sa prikladnim prostorijama u logoru,
te ako Vam je istraga onemoguena, obustavite smjesta izvide, jednog izArhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 49/6.
Tih dana u logoru Stara Gradika sasluavani su: Esad Kapetanovi,
Drago Katar, Milka Balaban, Pero Krea, Lazar Popovi, Duan Kovaevi, Ljubica Makovi i Dragica Banui, svi iz Prijedora (Arhiv VII, a. NDH, k. 196,
reg. br. 17/8, zatim k. 162, reg. br. 60/6). Zatim: Rade Mrdalj, Duan Cavi,
Luka Cavi, Mihajlo Blagojevi, Marko Babi, Ilija Bosni, Uro Cavi, Milan
Aralica, Beir Cauevi i Stevan Anti. Zatim: Spasoje Bavari, Jovo Bavrlji,
Stoj an Radi, Aleksa Vuruna, Savo Radi, Momo Rastovac, Gavro Popovi i
Milenko Grahovac (Arhiv VII, a. NDH, k. 315, reg. br. 3/113 i k. 168, reg.
br. 16/1).
1

vidnika ostavite za nadzor naih uhienika, a ostali svoj aparat uputite

Zatitnom redarstvu u Banja Luci.
Poduzeli smo potrebne korake za preuzimanje jedne zgrade u Banja Luci, u kojoj bi uredili privremeni zatvor i sve uhienike u nju prebacili.
S JELENOM VISNJIC3 raspolaete samostalno.
Sestre JAVOR uputite u pratnji jednog izvidnika u Banja Luku
s tim da ih se puta u kuni zatvor i stavlja pod nadzor. U koliko iste
nemaju sredstava za put neka se obrate na dr. SANTIA advokata u
Staroj Gradiki i prijatelja njihova oca radi posudbe potrebnih novaca.
Ovo izvrite odmah.
U predmetu ostalih Vaih priedloga za putanje na slobodu ima se
priekati daljnje odluke.
Javite se dne 7. VII. Zatitnom redarstvu u Banja Luci i ponesite
ostale priedloge.
Obnovite priedlog za uhienu LJERKU MESTROVI.
Drite se tono gornjih uputa.
Z A DOM S P R E M N I !

M. P.

Zamjenik
Upravitelja:
Branko Rukavina

Br. 141
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 7. JULA 1942.
GODINE O UPUIVANJU ROZIKE TRITOF
U LOGOR STARA GRADIKA1
Obiteljsko ime:
Krstno ime:
Generaoca:
lia:
matere:
Zvanje, zanat, itd.:
Rodno mjesto:
Zaviajna opina:
Godina roenja:
Vjeroispovijest:
Stali:
Zadnje obita vali te:

STRITOF rod. Sepetauc

ROZIKA
Josip
Francika
kuanica
Bizeljsko, kotar Breice
Dubravica
13. V. 1916.
rmkt. vjere
udata za Ivana
Sehovac

3 Zatitno
redarstvo u Zagrebu 1. jula 1942. g. uputilo je Jelenu
u logor Stara Gradika. (Arhiv VII, a. NDH, k. 170, reg. br. 18/7).
1 Arhiv VII, a. NDH, SUP Hrvatske, f. 42, s. 601.

Vinji

Popraena 7. VII. 42. od Kot. Obi. Zagreb, a uhiena prigodom

ienja idova iz Kustoije.
Kao nepoudna idovka upuena odlukom Ureda I. -br. 44655 u logor
St. Gradiku na 3. god. tj. do 7. VII. 45.
Br. u.Z. 16214/42. 2

Br. 142
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 7. JULA 1942. SAINJENOG
U NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
I PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOJEM DRAGO
SVJETLlClC IZ DOBOJA GOVORI O SVOM BORAVKU
U LOGORIMA GOSPI I JASENOVAC1
Z A P I S N I K

od 7. jula 1942. g.
SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
I PRESELJENIKE U BEOGRADU
SVJETLlClC DRAGO, brija iz Dobo j a, optine i sreza istog, star
30 godina, sin pok. Jove i pok. Desanke rod. Odaikovi. . .*:
Prvo hapenje i odvoenje Srba iz Dobo j a provedeno je na 1. avgusta 1941. god. Tada su ustae zatvorili sledee Srbe iz Doboja: Trifkovi
Nenada, elj. inovnika, Perendija Svetislava, elj. inovnika, Markovia, efa katastarske uprave, okia Vasu, krojaa, Filipovia Milana, ofera, Bogdanovia Voju, geometra, te vie drugih, ijih se imena sada vie
ne seam, ali znam pouzdano da je tada bilo zatvoreno 28 Srba iz Doboja.
Svi su ovi Srbi isti dan jednim autobusom odvedeni do elj. stanice Rudanka, gde su strpani u voz i odpremljeni u Gospi. O daljoj njihovoj
sudbini vie se nita ne zna. Veruje se, da su iz Gospia odvedeni u Velebit
i tamo ubijeni, kao i mnogi drugi Srbi.
Na 2. avgusta 1941. ustae su na isti nain uhapsili i otpremili sa elj.
stanice Doboj u Gospi oko 20 uglednih Srba seljaka iz sela Kouha kraj
Doboja. Meu ovim odvedenim seljacima bio je i Luki Svetozar, ugledni
seljak iz Kouha, a imena drugih ne znam.
Na 3. avgusta 1941. god. ustae su pokupili i otpremili u logor u
Slavonsku Poegu 39 uglednik srpskih porodica iz Doboja, ove su srpske
1 Tih dana takvom odlukom u logor Stara Gradika upueni su: Karolina
Singer, roena 14.9.1889. g., Vera Singer, rod. 11.1.1921. i Nada Singer, rod. 3.2.1925.
godine (Arhiv VII, a. NDH, SUP Hrvatske, f. 42, s. 6364, 6566).
1 Arhiv VII, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.
2 i 4 j s ga tri takice oznaena su isputena mesta radi ogranienog prostora.

porodice iz SI. Poege otpremljene dalje u Srbiju. Imovinu ovih srpskih

porodica ustae su razdelili Hrvatima i Muslimanima iz Doboja, koji su
se takoer i u njihove stanove uselili.
Na 3. avgusta 1941. god. ja sam sa propisnom nemakom propusnicom seo na voz u elj. stanici Rudanka, sa namerom da otputujem za
Beograd, jer sam video, da mi u Dobo j u preti opasnost po ivot. Sa
mnom je krenula na put moja snaha Svjetlii Zora sa dvoje dece. Na
stanici Rudanka primetio me je ustaa Mujanovi Hasan, inae bez zanimanja iz Doboja, koji mi je pregledao propusnicu i kazao mi da je ispravna. Meutim, on je odmah telefonirao elj. stanici Lupljanica, da me
andarmi skinu sa voza i dovedu u Doboj. Zandarmi su me skinuli sa voza
na elj. stanici Kamen i isti dan doveli me u Doboj i tamo predali kotarskoj oblasti. Kotarski pristav Emki kaznio me je sa 5 dana zatvora sa
izjavom da je tako naredio kotarski pretstojnik.
Na 8. avgusta 1941. uvee jedan andarm i jedan ustaa preuzeli su
me iz zatvora kotarske oblasti, svezali ruke i zajedno sa Kneeviem
Radovanom, trgovcem iz Rudanke i Flajer Jakicom, gostioniarem iz
Doboja, sproveli su nas vozom u Gospi.
Na 9. avgusta 1941. god. oko 4 sata posle podne prispeli smo u
Gospi i odmah smo odvedeni u kaznionicu gospisku.
U kaznioni u Gospiu zatekao sam preko 1500 Srba, koji su bili
smeteni u kaznionikim elijama i u dvoritu. Ja sam bio smeten najpre u jednoj eliji, a posle sam premeten u dvorite.
Ja sam ostao u kaznioni u Gospiu do 25. avgusta 1941. g. Za to
vreme svaki dan u 11 i pol sati formiran je u kaznionikom dvoritu
jedan transport Srba za Velebit. U transportu bilo je svaki put 800 do
1.200 Srba. Za transport odreeni Srbi bili su svaki put svrstani u kaznionikom dvoritu dva po dva, a zatim vezani debelom icom za ruke,
a potom jo svi skupa jednim dugakim spojnim lancem. Tako svezane
pratili su ih ustae u Velebit. Ustae, koji su otpratili Srbe u Velebit,
svaku vee su se vraali nazad u kaznionu i sa sobom donosili spojne
lance, koje su upotrebljavali sutradan za sledei transport.
Svaki dan su stizavali novi transporti Srba u kaznionu u Gospiu
sa svih krajeva Hrvatske drave (NDH) tako, da je kazniona bila uvijek
puna Srba, jer koliko ih je transportom odvoeno u Velebit, toliko ih
je dovoeno u kaznionu. Kazniona u Gospiu bila je sabirna stanica za
sve Srbe iz itave Hrvatske, koji su bili odreeni za Velebit.
Za vreme mojega boravka u kaznioni u Gospiu t.j. od 9. do 25.
avgusta 1941. odvedeno je na ovaj nain iz kaznione u Gospiu u Velebit oko 18.000 Srba.
Svi Srbi koji su iz kaznione u Gospiu otpremljeni u Velebit, ubijeni su udarcima tvrdim predmetima po glavi, a zatim pobacani u jednu
duboku jamu. Ovo sam sve kasnije saznao od samih ustaa. To mi je
kazao ustaa Ivica, kojemu ne znam prezimena, a koji nas je pratio iz
Gospia u Jasenovac. On nam je u vozu iz Gospia u Jasenovac kazao:
Zahvalite Bogu, to ete ostati ivi, da niste otili u onim lancima u
Velebit, da ste tamo otili, damas bi svi ve bili na nebu". Ovo sam takoe
kasnije saznao od ustaa u kaznioni na Savskoj Cesti, o emu u naknadno dati svoju izjavu.

Srbi koji su bili otpremljeni iz kaznione u Gospiu u Velebit, nisu

mi poznati, jer su veinom odmah nakon dolaska u kaznionu otpremljeni
dalje u Velebit.
Na 24. avgusta 1941. bila je nedelja bio je formiran transport
Srba od 900 ljudi, koji je trebao taj dan krenuti iz kaznione u Velebit. U
ovom transportu bio sam i ja. Svi smo bili povezani debelom icom za
ruke, dva po dva, a zatim svi skupa jo sa spojnim lancem. Tako
povezani ekali smo na odlazak u Velebit. Najednom je oko 11 i po sati
dolo nareenje, da transport nee ii u Velebit, pa da se mi svi odveemo i pustimo u dvorite. Ustae su se radi ovoga nareenja ljutili, a
ustaa imenom Ivica, psovao je mater onome koji je to nareenje izdao
govorei: Zar smo se mi zabadava muili veui ih, a sada da odvezujemo. Neka ih odvezuje ko hoe." Zatim je ljutito bacio kleta, sa kojima nam je icu stezao oko ruke, posle toga doao je drugi ustaa, koji
nam je kazao, da se sami odveemo. Mi smo se sami odvezali.
Sutradan oko 4 sata ujutro svi smo bili probueni i kamionima
otpremljeni na elj. stanicu u Gospi i smeteni u zatvorene teretne vagone. U svakom vagonu bilo nas je 80 tako, da smo jedan na drugom stajali. Vagoni su posle toga bili blombirani.
Nakon 36 sati vonje prispeli smo na elj. stanicu u Jastrebarsko,
gde su nam prvi put otvorili vagone. Ustaa Ivica iz Gospia koji nas je
na putu pratio doao je sa jo jednim u civilnom odelu iz Jastrebarskog
do naega vagona i saoptio nam, da tu moemo dobiti jesti, pa da zato
izmeu sebe pokupimo sav novac, koji imamo i njemu predamo, a on e
nam za taj novac kupiti i doneti hranu. Mi smo u naem vagonu izmeu
sebe sakupili 8.500 dinara i predali ustai Ivici, taj dan tj. na 26. avgusta
1941. oko 4 sata posle podne dobili smo svaki po jednu kaiku oko
pola litra graha. Posle smo saznali, da niti onaj grah nisu nam kupili
ustae, ve da nam ga je dala talijanska vojska, koja se je tada nalazila u
Jastrebarskom. . . .
Na 27. avgusta 1941. ujutro prispeli smo na elj. stanicu u Jasenovac. Taj dan je kia padala. Na elj. stanici u Jasenovcu doekalo nas
je oko 30 ustaa sa noevima na pukama. Meu ovim ustaama bio je
vei broj Muslimana sa fesovima na glavi. Ustae su odmah otvorili nae
vagone i po dvojica su unili u svaki vagon i nemilosrdno nas udarali
kundacima i posuem, koje smo imali kod sebe, psujui nam srpsku i
etniku mater. Posle toga ustae su nas izveli iz vagona i postrojili u
povorku i tako vodili u logor Jasenovac II koji se nalazi u polju kraj
jedne ume, a udaljen je od elj. stanice 4 do 5 km. Na elu ove nae povorke vozio se je u seljakim kolima jedan ustaki porunik. Usput su
nas ustae nagovarali, da im predamo sav novac, satove, prstenje, nalivpera i druge vrednije stvari, jer da ih ionako ne smijemo doneti u logor,
jer bi za to mogli i nastradati. Neki ustae su i pretili, ako im odmah
ne predamo novac i stvari. Mnogi nai drugovi pobojali su se i predali
ustaama, koji su nas pratili sav svoj novac, satove, prstenje i druge
vrednije stvari, a ustae su nama ostalima tada zapretili da nesmijemo
nikome kazati, da su oni od nas novac i stvari primili. Usput smo morali
ii treim korakom, a poslednji u povorci dobijali su i batina.
U logor Jasenovac II stigli smo oko 9 sati ujutro, gde su nas postrojili i izvrili nad nama pretres i oduzeli nam sve stvari koje smo jo

3SL

kod sebe imali. Zatim smo morali odmah krenuti na posao. Pomagali smo
majstorima, koji su pravili jednu novu baraku.
Na podizanju barake radili smo svega dva dana i za to vreme dobijali smo jedamput dnevno orbu od graha, te po dva kuhava krumpira.
Na 30. avgusta 1941. dopraeno je u Jasenovac u logor u kojem
smo bili mi, partija Zidova oko 800 njih. Oni su bili smeteni u posebnu
baraku, koja je nosila broj III. Sa ovom partijom Zidova doveden je
u logor i Dijamanttajn Bruno, trgovaki putnik iz Zagreba. Njega su
ustae odredili za logornika itavog logora Jasenovac II. Ovaj Zidov Dijamanttajn odmah je postavio bodljikavu icu izmeu nae i idovske
barake.
Zidovi su dobij ali vrlo dobru hranu, jer su im njihove crkvene optine iz Zagreba i Osijeka slale na vagone ivotne namirnice.
U isto vreme nastala je meu nama Srbima velika glad. etiri
dana tj. od 30. avgusta do 4. septembra 1941. nismo dobijali nita za jelo
tako, da su mnogi Srbi zatoenici od slabosti padali u nesvest i traili
po ubritu otpatke od idovske hrane i to jeli. Petog dana ujutro, tj.
na 4. septembra 1941. logorski kuvari nudili su nam obine vrue vode
govorei, da je to dobro za creva. Mnogi zatoenici Srbi primili su i tu
vruu vodu. Isti dan u vee dobili smo svaki po dva kuhana krumpira.
Sutradan i sledeih dana dobijali smo svaki dan po jedamput orbu od
graha i kadkada po jedan mali komadi hleba.
Polovinom meseca septembra 1941. poeo je rad na podizanju nasipa oko isuen j a Lonjskog polja. Taj posao vodio je in. Beretin, koji
je nakon 14 dana, to smo kod njega radili, naredio da nam se pobolja
hrana time, da se u budue hrana pravedno deli izmeu Srba i Zidova
tj. da se Srbima daje polovina prispele hrane, to do sada nije se inilo,
jer su Zidovi sa ustakim vodnikom Prpiem delili svu hranu onako,
kako su to oni hteli. Razume se da su Srbi uvek bili prikraeni.
Do konca meseca septembra 1941. bio je reim u logoru snoljiv,
jer su ustae, koji su nam drali strau bili sve stariji ljudi iz Osijeka i u
glavnom dosta pristojni.
Na 1. oktobra 1941. dola je u Jasenovac 13. ustaka satnija, u kojoj
su bili Hrvati iz Hercegovine; 17. ustaka satnija u kojoj su bili Hrvati
iz Like i 49. ustaka satnija, u kojoj su bili Muslimani iz Jajca i okoline.
Dolaskom ovih ustaa u Jasenovac nastali su za Srbe zatoenike preteki
dani.
Kad su nas ustae vodili na posao na nasip, morali smo ii sa treim korakom oko 2 km. te jo na sebi nosili krampove, lopate, take i
druge stvari. One, koji bi iznemogli, ustae su nemilice udarali kundacima, strojnicama, nogama gazili po njima, a mnoge su i ubili na putu.
Na poslu na nasipu morali smo raditi bez predaha i nismo se smeli
za vreme trajanja rada ispraviti niti za momenat. Onaj, koji bi se sluajno ispravio, ustae su ga bajonetom proboli, ili su ga iz puke ubili.
Morali smo take pune zemlje voziti uz nasip treim korakom, a oni
koji to nisu mogli ustae su odmah ubijali na licu mesta.
Kad smo u 6 sati uvee ili sa rada u barake, morali smo takoe
ii treim korakom i pevati pesmu: Oj, ti vilo Velebita," ili neke
bosanske pesme.

Seam se vrlo dobro da su jednoga dana u mesecu oktobru 1941.

ustae na radu na nasipu ubili 7 brae Srba iz Like, kojima se sada ne
mogu setiti imena. Po mojem raunu ustae su ubili u mesecu oktobru
1941. na radu na velikom nasipu kraj reke Save oko 60 Srba zatoenika.
Mnogo ih je vie poginulo na radu na malom nasipu kraj Baieve ciglane, koji se je podizao u mesecu novembru 1941. Rad na ovome manjem
nasipu trajao je od 3. novembra do 5. decembra 1941. i za to vreme
ustae su svaki dan po najgorem vremenu gonili Srbe na rad, tamo ih
tukli i ubijali dnevno 10 do 15 Srba tako, da ih je na radu na tom mestu
ubijeno oko 400.
U ovaj logor dovedeno je krajem meseca oktobra 1941. dnevno vie
partija Srba iz raznih krajeva. Jednoga dana dovedeno je u logor 8 Srba
oficira, koji su bili puteni iz zarobljenitva u Nemakoj, pa su ih ustae
na zagrebakoj elj. stanici uhapsili i doveli u logor Jasenovac. U ovoj
grupi Srba oficira bio je Nemanja urica, sreski poljoprivredni referent
iz Doboja kao rezervni oficir, dok imena drugih ne znam.
Nemanja uria i jo 4 oficira morali su po odredbi ustakog vodnika Prpia preko dana raditi sa ostalim zatoenicima na nasipu, a po
noi od 8 sati u vee do 4 sata ujutro, morali su proboraviti u zatvoru u
tako zvanoj ici".. ,8
Poetkom meseca oktobra 1941. god. dolo je nareenje da se logor
Jasenovac II mora likvidirati do 8. novembra 1941. godine, jer je tamo
nadolazila voda.
Ustae su izmeu nas izdvojili oko 150 Srba, koji su bili stari i
bolesni, te za rad nesposobni i njih su na 4. ili 5. novembra 1941. god.
odveli u logor Krapje", da se tamo oporave. Kasnije smo saznali, da je
taj logor, u kojem je bilo nekoliko hiljada Srba i Zidova potpuno likvidiran na taj nain, da su svi zatoenici u njemu pobijeni. Tamo su
ubijeni i 150 Srba zatoenika, koji su iz logora Jasenovac II bili tamo
odvedeni tobo radi oporavka. Seam se vrlo dobro, da su tada odvedeni
u logor Krapje" i tamo ubijeni: Todorovi Lazo, inovnik elezare u
Zenici, Sotra, trgovac iz Visokog, Beatovi Ranko, trgovac iz Visokog,
Bjelobaba, posednik iz Korenice, arenac Dmitar, elj. penzioner iz Doboja. Imena drugih se ne seam.
Na 9. novembra 1941. dolo je nareenje, da svi ostali zatoenici
imadu napustiti logor Jasenovac II i preseliti se u logor u Baievoj ciglani. Nas 240 Srba odmah smo se spremili i postrojili pred barakom.
Kada smo doli na glavni put, najednom je dolo novo nareenje, da se
nas 62 Srbina vratimo nazad u logor Jasenovac II, jer da emo tamo
najprije poruiti barake, koje su bile u vodi, a potom onda da emo se
preseliti u Baievu ciglanu. Meu ovom grupom Srba bio sam i ja.
Sutradan tj. na 10. novembra dola je iz Baieve ciglane k nama
u logor Jasenovac II kao pomo 65 Zidova. Na 11. novembra 1941. dolo
nam je u pomo jo 110 Srba. Na 13. novembra 1941. dola je dalja
pomo od 200 starijih Zidova, koji su bili rodom iz Sarajeva. Na 14. i 15.
novembra 1941. god. dolo je jo 108 Srba i 135 Zidova tako, da nas je
tada bilo u logoru Jasenovac II 280 Srba i 400 Zidova. Naa zadaa je
bila, da poruimo u ovom logoru sve barake i da tom zgodom pronaemo
novac i dragocenosti, koje su Zidovi navodno sakrili ,u ovim barakama.

U logoru Jasenovac II nalazio se je tada i jedan Zidov koga su

zvali Bugar". No ne znam da li mu je to pravo ime ili nadimak. Ovaj
Zidov zvani Bugar" bio je u ustakoj slubi i nosio je posle i
ustako odelo i slobodno se kretao po mestu. Stanovao je zajedno sa
ostalim ustaama.
Na 12. novembra 1941. oko 9 sati ujutro, dok smo se mi nalazili na
radu oko ruenja baraka, doao je k nama idov zvani Bugar"
sa ustakim porunikom, koji je bio komandant toga logora, kojemu ne
znam ime. Ustaki porunik drao je u svakoj ruci po jedan revolver i
bio je okruen sa ustaama. Zidov Bugar" nam je tada saoptio, da je
video kako su iz logora pobegla dva zatoenika i to jedan Srbin i jedan
Zidov, i da ih on lino ne pozna. Na to je odgovorio Cvetanovi Branko,
Srbin zatoenik, kroja iz Bijeljine ispred svih Srba, da iz srpske grupe
zatoenika nitko ne manjka. Za dokaz toga doveo je kancelarijske pisare
zatoenike Popovi Branka i Martinovi Grgu, koji su mu posvedoili,
da od Srba zatoenika zaista nitko ne manjka. Ustaki porunik i Zidov
Bugar" ostali su i dalje kod svoje tvrdnje, pa su zapre tili uperenim
revolverima Cvetanovi Branku, da e ga odmah ubiti, ako ne kae ime
onoga Srbina koji je pobegao. Cvetanovi je i nadalje ostao kod svoje
tvrdnje, da niti jedan Srbin ne manjka. Nakon toga ustaki porunik i
Zidov Bugar" naterali su nas sve Srbe, da legnemo u vodu, koja je bila
duboka oko 75 cm. i to na ulazu u logor, dok je na drugim mestima bila
i dublja. Nakon toga smo jedno krae vreme leali u vodi, tako da nam
je iz vode virila samo glava, naredili su nam da se ustanemo i treim
korakom idemo po vodi koja se je razlila oko baraka. Mi smo trali kako
smo mogli i cvokotali zubima od velike zime. Ustae su nas tukli kundacima, tapovima i letvama, hodajui po skelama oko baraka. Kadkada
bi se koji tukui nas, zatrao za nama, te zagazio i on u vodu. Morali smo
ovako trati po vodi oko tri etvrt sata. Nakon toga ustae su nas naterali
da treim korakom ulazimo u jednu baraku, a na vratima te barake stajali su Zidov Bugar" i jedan ustaa, svaki sa jedne strane, drei
u ruci letve, s kojima su nas nemilosrdno udarali pri ulazu u baraku.
Dva dana posle toga tj. na 14. novembra 1941. tano u devet i pol
sati pre podne postrojili su nas ustae u redu pred barakom i naredili
nam, da ponovno treim korakom idemo oko barake. Meu ustaama,
koji su se ovako zabavljali, bio je i ustaki porunik komandant logora
Jasenovac II. Dan je bio vrlo hladan, a morali smo trati po vodi neprekidno do 12 sati. Ustae su nas za vreme tranja tukli sa letvama. Taj
dan je poginulo ukupno 77 zatoenika, od kojih su neki ubijeni od ustaa,
a neki su od umora i zime pali u vodu i uguili se. Mi ostali koji smo ostali
na ivotu izvadili smo taj dan iz vode 77 leeva i pokopali ih u jednu
zajedniku jamu kraj ustake straare.
Posle toga jednoga dana oko 2 sata posle podne, upali su u nau
baraku, u kojoj su se tada nalazili samo bolesni Srbi i oni koji su ostali
da je poiste, i Zidov Bugar" i dvojica ustaa. Oni su odmah poeli u
baraki da kolju Srbe. idov Bugar" zaklao je tada sa obojicom ukupno
16 Srba. Meu njima zaklaini su tada: Boi, stolar iz Tuzle, Ivi Mio,
ak gimnazije iz Doboja, Boi poslovoa Bate" iz Doboja. Imena drugih
ne znam. Oevidac ovoga pokolja bio je Bilanovi Relja, iz Puraia kraj
Tuzle, koji je na druga vrata barake pobegao i tako se spasio. Leeve
poklanih Srba izneli smo iz barake i pokopali kraj ustake straare. . . . 4

Posle 20. novembra 1941. kada smo zavrili rad na ruenju dviju
baraka, dobili smo nareenje od ustakog vodnika Prpia, da kraj ustake straare iskopamo jednu veliku jamu, koja e sluiti za kreanu. Jama
je bila upravo toliko velika, da su u nju mogli stati svi leevi Srba i
Zidova, koji su se jo u to vreme nalazili u logoru Jasenovac III. To nas je
ispunilo strahom i verovanjem da emo svi biti pobijeni i u toj jami pokopani. U to vreme naiao je u logor Paveliev poverenik za sve logore,
ustaki satnik Maks Luburi. Pred Luburia stupili smo Cvetanovi Branko i ja i kazali mu: Je li pravo g. poverenie, da mi Srbi, koji smo do
sada na nasipu i svim radovima bili prvi u poslu, da sada sami sebi
kopamo grobnicu, koju nazivaju kreanom." Na to nam je Luburi odgovorio, da odmah izaberemo zdrave Srbe i s njima odemo u sastav logora
u Baievoj ciglani. Mi smo na to otili u nau baraku i saopili to ostalim Srbima zatoenicima. Spakovalo se je 37 Srba zatoenika, koji su s nama otili u logor u Baievu ciglanu, a ostali to nisu hteli, jer nisu verovali, da e u logoru Jasenovac II biti ubijeni, ve su se naprotiv bojali,
da bi mogli biti ubijeni u Baievoj ciglani.
Svi oni koji su iza nas ostali u logoru Jasenovac II ubijeni su prigodom likvidacije toga logora na 28. novembra 1941. godine. Tada su
ubijeni tamo: Trifkovi Milenko, pekar iz Doboja i njegov brat Boo
svreni pravnik i Martinovi Grga iz Stare Gradike. Imena drugih ubijenih ne znam.
Prvih 5 do 6 dana bili smo smeteni sa ostalim Srbima, koje smo
zatekli u Baievoj ciglani, u upi same ciglane. Nakon 5 do 6 dana preselili smo se u novo podignutu baraku, koju smo mi sagradili, kada smo
doli u Baievu ciglanu.
Kada smo doli u logor u Baievu ciglanu, bila je tamo zajednika
kuhinja za Srbe i Zidove zatoenike. Ovu kuhinju su vodili sve sami
Zidovi, koji su nabavljali hranu, te delili zatoenicima. Kod toga smo mi
Srbi zatoenici gore prolazili, jer su Zidovi vei deo hrane uzimali sebi
i tako nas Srbe poteivali. Da bi to stanje popravilo, zamolio je Srbin
zatoenik uji Branko, berberin iz Zagreba, ustakog porunika Miloa
Ljubu, da razdvoji kuhinje srpsku i idovsku. Porunik Ljubo usliio je
molbu ujievu i od tada smo mi Srbi imali zasebnu kuhinju i neto
bolju hranu.
Na 8. decembra 1941. oko 2 sata posle podne, upali su u nau
baraku oko 12 naoruanih ustaa na elu sa ustakim zastavnikom Matkoviem i jo jednim porunikom, kojemu ne znam ime. Ustae su odmah
poeli klati i ubijati Srbe. Ja sam se tada isto nalazio u baraki i videi da
u poginuti, sakrio sam se u kancelariju barake sa jo 7 drugih Srba.
Ustae su tada ubili i zaklali u baraki i pred barakom 50 do 60 Srba,
a oko 35 su ih svezali icom i odveli na logorsko groblje, koje se nalazi
kraj Save, gde su ih ubili maljevima. Tada su ubijeni, odnosno zaklani:
Gavri Mirko iz Puraia kraj Tuzle, Boi Joco iz Puraia kraj Tuzle,
ori Tripko, konobar iz Doboja, Marinkovi Savo, crkvenjak iz Doboja.
Imena drugih ubijenih ne znam.
Na 12. decembra 1941. oko 10 sati pre podne ponovo su upali ustae u baraku i to zaklali, to ubili, 86 Srba. Meu zaklanima bio je Stan-

kovi Uro, iz Puraia, te Marko iz Doboja, kojemu prezimena ne znam,

kao i Komti Pero iz Bijeljine. Imena drugih zaklanih ne znam.
Na 15. decembra 1941. dovedena je u Jasenovac u logor jedna grupa
Srba seljaka iz okoline Sarajeva njih oko 80. Svi su bili mlai ljudi,
u starosti oko 30 godina. Ja sam tada sa zatoenikom Miiem Slobodanom, oferom iz Janje i Glucem Vladom, poslovoom elj. radionice iz
Sarajeva, stajao pred naom barakom i gledao, kako su ustae ovu grupu
Srba seljaka proveli kraj nae barake prema logorskom groblju. Dvojica
ustaa ili su na elu ove povorke i nosili na ramenima svaki po jedan
drveni bat s kojim su svi seljaci na logorskom groblju ubijeni.
Na 20. decembra 1941. oko 4 sata posle podne zasvirala je sirena
na elektrinoj centrali u ciglani, to je znailo da svi moramo prekinuti
rad i postrojiti se pred logorskom kancelarijom. Kad smo svi doli i postrojili se pred logorskom kancelarijom, doao je do nas povjerenik logora,
ustaki porunik Milo Ljubo, izveo iz stroja 21 Srbina i 5 Zidova i sve
ih pukom pred naim oima ubio. On nam je posle toga streljanja kazao,
da je zatoenik uji Branko, zateen da nosi revolver, koji mu je dao
jedan ustaa, pa da je on toga Dujia pre pola sata ubio, a sada, da je jo
ubio radi toga 21 Srbina i 5 Zidova. Posle ovog ubijstva mi smo opet
nastavili sa naim radom. Tada su bili streljani sve sami seljaci, kojima
ja ne znam imena.
Na sam katoliki Boi, tj. na 25. decembra 1941. oko 12 i pol sati
ustao je iza ruka ustaki porunik Milo Ljubo sa jo nekoliko ustaa,
meu kojima je bio i jedan stariji ustaa, koga su svi zvali Tatek", a
koji je sa Paveliem doao iz emigracije. Milo Ljubo je dao tada izvesti
jo oko 20 Srba zatoenika, koje je postrojio u stroj pred kancelarijom
i pozvao ustau Tateka" da sam izabere jednog Srbina, koga e ubiti.
Tatek" izabrao je jednog Srbina i izdvojio ga iz stroja, da ga ubije.
Poeo je puniti puku, ali kako nije dobro znao baratati s njom, puka
je sama opalila i teko ranila drugu dvojicu Srba, koji su stajali u stroju.
Posle toga izvadio je porunik Ljubo svoj revolver i ranjene Srbe dotukao, a osim toga ubio je i onoga, koga je ustaa Tatek" bio izabrao, da
e ga ubiti.
Na 26. decembra 1941. u 8 sati ujutro nalazio sam se u logorskoj
bolnici broj 2, gde sam imao dunost, da uvam sedmoro srpske dece, koji
su tamo bili dovedeni iz raznih mesta. U to vreme doli su u bolnicu
ustaki zastavnici Luburi zvani Brko" i Mujo", iz Gospia. Oni su
popisali oko 130 Srba zatoenika, koji su se tada nalazili u ovoj bolnici
na leenju. Isti dan posle podne oko 5 sati doli su ustae u bolnicu
i sve ove Srbe odveli na logorsko groblje, gde su ih drvenim maljevima
ubili. Imena ubijenih ne mogu navesti..
Na 31. decembra 1941. doao je u nau baraku ustaki porunik
Matij evi i zatraio od naeg logorskog stareine zatoenika Miia Slobodana, da odmah odredi 74 Srbina zatoenika za streljanje. Istodobno
je zatraio od logorskog stareine Zidova Spilera, da on odredi 82 Zidova
za streljanje. Logorske stareine stavili su poruniku Matijeviu odreeni
broj Srba i Zidova na raspoloenje. Matijevi je sve ove Srbe i idove
odveo na logorsko groblje, gde su ih ustae maljevima ubili. Tada je meu njima ubijen Srbin zatoenik Kopanja Duan, priv. in. iz Doboja. Imena drugih ne znam.

Na 2. januara 1942. ostalo je u baraki oko 30 Srba zatoenika, koji

su trebali po odobrenju lekara, da se odmore, jer su se oseali slabima.
Ostali Srbi bili su taj dan na vanjskom radu. Istog dana oko 11 sati
pre podne doao je u baraku ustaki bojnik Saban, brat ustakog zastavnika Muje, sa vie ustaa i oni su sve ove Srbe poklali u barakama. Tad
je zaklan i neki Stankovi iz Puraia, imena drugih ne znam.
Na 4. januara 1942. bilo je u logorskoj bolnici oko 40 Srba zatoenika. Njih su ustae taj dan oko 4 sata posle podne izveli iz bolnice i
odveli na logorsko groblje, gde su ih sve ubili drvenim maljevima po
glavi. Imena ubijenih ne mogu navesti.
Na 5. januara 1942. Srbi zatoenici radili su na vanjskom poslu.
U baraki je ostalo oko 130 bolesnih Srba. Taj dan oko 1 i pol sati posle
podne upao je u baraku ustaki zastavnik Matkovi zvani Grbo" sa
nekoliko ustaa i oni su u samoj baraki poklali oko 40 Srba zatoenika,
koji su bili teko bolesni i nisu mogli ii. Ostale su sve svezali debelom
icom i odveli na logorsko groblje, gde su ih ubili drvenim maljevima.
Tada su u ovoj partiji Srba ubijeni: Vukmirovi Milan, trgovac iz Joanaca kraj Udbine i Timan Boo polic, straar iz SI. Broda. Imena drugih
ne znam.
Na 8. ili 9. januara 1942. upao je u logorsku bolnicu ustaki zastavnik Mujo sa jo nekoliko ustaa. Tada se je u bolnici nalazilo oko 60 bolesnih Srba i oko 70 Zidova. Sve ove bolesne Srbe i Zidove odveo je
zastavnik Mujo, a one koji nisu mogli ii odvezao na logorsko groblje
i tamo ih sve pobio drvenim maljevima. Imena ubijenih ne mogu navesti,
ali znam da su bili veinom seljaci.
Na 14. januara 1942. dovedena je u Jasenovac jedna partija Srba
seljaka i graana iz Kreke kraj Tuzle njih oko 80 ukupno. Ova partija
seljaka i graana odmah je odvedena u logorsko groblje i tamo su svi
ubijeni sa drvenim maljevima.
Posle 14. januara 1942. prestalo je za neko vreme ubijanje zatoenika, jer se je oekivao dolazak meunarodne komisije, koja je imala
da pregleda logor.
Na 4. februara 1942. dva dana pre dolaska meunarodne komisije, uklonjeni su iz logorske bolnice svi bolesni zatoenici njih oko 40
do 50. Ustae su sve ove bolesne zatoenike na saonama odvezli u mesto
Jasenovac i tamo ih negde sakrili. Meu ovim bolesnim Srbima nalazio
se je i jedan bolesni Markovi iz Pakraca, koji je, dok je bio skriven u
mestu Jasenovcu tamo i umro, a ostali su svi povraeni u bolnicu, nakon
odlaska meunarodne komisije.
Pre dolaska meunarodne komisije svi zatoenici dobili su oko leve
ruke trake sa brojevima i to Srbi su dobili plave, Zidovi ute, a Hrvati i
Muslimani crvene trake. Svako od zatoenika imao je na traci jedan izmiljen broj. Ja sam imao broj 800 iako je na dan dolaska meunarodne
komisije bilo svega oko 600 zatoenika. Isto tako dobiil su zatoenici oko
vrata limene ploice, koje su nosile isti broj kao trake. Sve su ove trake
i limene ploice posle odlaska meunarodne komisije pokupljene od zatoenika i negde spremljene. Nama zatoenicima bilo je strogo nareeno
da na pitanje kojega lana meunarodne komisije imademo samo odgovoriti: Ja sam zatoenik broj taj i taj" i navesti broj, koji je dotini
imao na traki. Na pitanje kakova je hrana morali smo odgovoriti:

Dobra". Na sva ostala pitanja morali smo odgovoriti: Pitajte moga

zapovednika."
Uoi dolaska meunarodne komisije tj. u noi od 5 na 6. februara
1942. morali smo svi raditi celu no i drugi dan do 10 sati na podizanju
jedne nove barake, koja je bila udeena kao blagovaona za zatoenike.
U ovoj baraci bili su postavljeni stolovi i klupe, olje te sav ostali pribor
potreban za jelo. Petrovi Pane, Tomi Diko, ja i jo jedan zatoenik,
kojemu se imena ne sjeam, bili smo odreeni da pred meunarodnom
komisijom odigramo ulogu konobara, koji tobo kod jela dvore zatoenike. Razumije se da nikada ni jedan zatoenik nije ruao u toj baraki.
Posle odlaska meunarodne komisije ova baraka, koja je nosila broj 8
sluila je kao neka ekaonica za novopridole zatoenike.
Logorska bolnica takoe je posebno ureena. Ureena je posebna
operaciona sala, a bolnica je imala svoja odeljenja. U bolnici je tada bilo
svega 8 kreveta. U krevete su bili smeteni zdravi zatoenici, koji su
imali zadau, da glume bolesnike. Dr. Gerenevi Pa j a, lekar iz Srem.
Karlovca, koji je kao zatoenik vrio dunost lekara u ovoj bolnici pozvao
je i mene, da legnem u jedan bolesniki krevet i glumim ulogu bolesnika
pred lanovima meunarodne komisije jer sam imao jednu malu ranicu
na levo j nozi. Meutim, u zadnjem asu bio sam odreen, da doekam
meunarodnu komisiju kao konobar u improviziranoj blagovaonici.
Ustaki poverenik za sve logore navedeni Luburi Maks kazao nam
je pre dolaska meunarodne komisije, da se moramo svi brinuti, da pregled logora ispadne to bolje, pa da e onda i nama biti bolje, a u protivnom sluaju da emo svi stradati.
Na 6. februara o.g. dola je u Jasenovac meunarodna komisija,
koja se sastojala od Nemaca, Talijana, Maara, delegata Vatikana i jo
nekih drugih. Meunarodna komisija je pregledala logor i razume se
sve nala u redu. Ustaki porunik Luburi bio je zadovoljan, a posle
odlaska komisije opet je bilo sve po starom.
Posle odlaska meunarodne komisije, ustae nisu novo dovedene
grupe Srba i Zidova odvodili na logorsko groblje i tamo ubijali, ve su
ih dovodili u ciglanu, gde su im najpre oduzeli sav novac i ostale stvari,
a zatim s u ih odvodili na sprat ciglane, gde su ih udarcima elj. polugama
po glavi onesvestili a zatim ih sve bacali u usijanu ciglarsku pe i spaljivali. Ovaj posao bacanja onesveenih Srba i Zidova u ciglarsku pe
vrili su jedanaest posebnih zakletih grobara, koji su izabrani izmeu zatoenih Srba i Zidova. Sef ovih grobara bio je in. Danon, Zidov zatoenik.
Pred konac meseca februara 1942. dovedene su u Jasenovac dve
grupe graana i to jedna iz Sarajeva i Zavidovia, a druga iz Zagreba.
Obe ove grupe ubijane su na gore opisani nain, odnosno udarcima elj.
polugama, omamljene i leeve spaljeni su u ciglani. Ovako su likvidirani
mnogi Srbi, odnosno itave grupe i novo dovedeni u Jasenovac.
Na 18. marta t.g. izlila se reka Sava u logor u Baievoj ciglani,
i zato smo morali nou da begamo iz baraka u samu ciglanu i bili tamo
rasporeeni po mnogim upama ciglane gde voda nije mogla doi. Tu
no ostavili su ustae oko 20 bolesnih Srba i Zidova u logorskoj bolnici,
koje smo nakon nekoliko dana nali mrtve. Tu istu no t.j. 18. i 19. marta
1942. odvojili su ustae oko 170 Srba zatoenika, koji su veinom bili

stariji i bolesni i nekuda ih odveli. Ovi se Srbi vie nikada nisu pojavili,
pa se sa sigurnou rauna, da su ubijeni. Tada je meu ostalima odveden i ubijen zatoenik prezimenom Daki, za koga ne znam ta je, niti
od kuda je.
Na 21. aprila o.g. premeten sam ja iz jasenovakog logora u Zagreb
bivu ensku kaznionu na Savskoj Cesti. Ovde sam ostao sve do 19. juna
o.g. kada sam iz Zagreba dopraen u Zemun i preveden u Beograd. U
Zagrebu u en. kaznioni bilo je za moje vreme oko 600 zatoenika, od
kojih su bila veina Hrvati. Tada su se nalazili u kaznioni: Filipovi, domobranski satnik, Deura svreni pravnik i aklopi knjiar iz Zagreba.
Postupak u ovoj kaznioni bio je u glavnom korektan.
Ja sam bio odreen za brijaa u brijanici za ustae i zatvorenike,
pa sam za to dobivao ustaku hranu.
Neko vreme spavao sam u eliji broj 27, u kojoj je bilo zatvoreno
14 ustaa iz ustake eljezne bojne. Oni su bili zatvoreni veinom radi
pijanstva i lakoumnog zaduivanja. Ovi ustae hvalili su se u eliji izmeu sebe, koji je vie Srba ubio. Tako je jedan od njih ustvrdio, da je u
jednu jamu u Velebitu baeno 28.500 Srba, koji su na kamionima iz
Gospia prolo leto bili odvedeni u Velebit. Taj ustaa, koji je to priao
jest ustaki vodnik Markovi iz ustake bojne.
Koliko je Srba ubijeno u Jasenovcu nije mi poznato ali je taj broj
svakako vrlo velik.. .5

Br. 143
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE OD 8. JULA
1942. GODINE OPUNOMOENOM MINISTRU UNUTRANJIH
POSLOVA OSKARU TURINI O LICIMA KOJA SE NALAZE U
KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Ustaka nadzorna sluba
Ured I.
Broj: 41601-42-IIc.

Priepis!
Zagreb, 8. srpnja 1942.

Predmet: Nikoli Gojko i dr.

podatci.
Gosp.
Dr.

Oskaru

Turini

opunomoeniku ministarstva unutarnjih poslova

Banja
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 5/6.

Luka.

Za majke i decu, zatvorene u starogradikoj kuli", svaki dan je bio

tei od onog koji je proao.

U logoru Stara Gradika ustae su guile decu cijankalijem.

U predmetu uhienika, koji su prigodom ienja u Velikoj upi

Sana i Luka uhieni, a koji su navedeni u propisima koje ste predali
Zapovjedniku g. Eugenu Kvaterniku, asti se ovaj ured obaviestiti Vas
kako sliedi:
1) Nikoli Gojko i

2) Tima Vojislav,

nisu provedeni u logorskoj oevidnosti, a niti o njima postoje kakovi

podatci gdje se sada nalaze.
3) Bara Marko,

5) Jovii Slobodan i

4) Marti Milo,

6) Mandi Slavko

nalaze se u Jasenovcu.
Za ostale osobe nalaze se podatci u dopisu zamjenika upravitelja
upske redarstvene oblasti u Banja Luci g. Vineka od 20. VI. 1942.
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)

19) Marinkovi Mirko,

Popovi Lazar,
Gui Vid,
Pavii Petar,
Dujakovi Pantelija,
Marinkovi Mihajlo,
Ivankovi Kota,
Dubravac Todor,
Dujakovi Dragutin,
Anti Stoj an,
Anti Milo,
Marinkovi Petar pok. Save,
Marinkovi Petar pok. Luke,

20) Marinkovi Radko,

21) Kovaevi Rade,
22) Dragomirovi Branko,
23) Dujakovi Gligo,
Nalaze se u logoru Jasenovac, a
24) Ivankovi Milivoj,
25) Vujakovi Rade nisu provedeni u
logorskoj oevidnosti
26) Jovii Slobodan nalazi se u J a s e novcu.

ZA DOM SPREMNI!
L. S.

UPRAVITELJ:
(Potpis neitak)

Br. 144
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 8. JULA 1942. GODINE
SAINJENOG U NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA
IZBEGLICE I PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOME SU
DEVETNAESTORICA LOGORAA GOVORILI O SVOM
BORAVKU U LOGORU STARA GRADIKA1
Z A P I S N I K

od 8. jula 1942 godine,

SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESELJENIKE
U BEOGRADU.
BASARA MILO, ratar iz Brusovae, optina Krstinja, srez Vojni,
star 59 godina . . .
SREMAC PETAR, ratar iz Svinj ice, optina Krstinja, srez Vojni,
star 16 godina . . .
BUAN STEVA, ratar iz Gojkovca, optina Krstinja, srez Vojni,
star 18 godina...
RADICANIN MILO, ratar iz Solakove Poljane, optina Krstinja,
srez Vojni, star 15 godina . . .
PAJlC NIKOLA, ratar iz Jagrvoca, opitina Krstinja, srez Vojni,
star 16 godina...
MARTINOVIC ILIJA, ratar iz Krstinje, optina ista, sreza Vojni,
star 17 godina...
MIHAJLOVIC MILE, ratar iz Klokoa, optina Krstinja, sreza Vojni,
star 16 godina . . .
DE J ANO VIC MILUTIN, ratar iz iroke Reke, optina Krstinja, sreza
Vojni, star 15 godina ..
VUKOBRATOVIC DRAGIC, ratar iz Lisine, optina Krstinja sreza
Vojni, star 57 godina...
RASiC MILIC, ratar iz Daperovca, optina Krstinja, srez Vojni,
star 17 godina...
VALENTIC MARKO, ratar iz Kestenovca, optina Krstinja, srez Vojni, star 52 godine . . .
CRNJKOVIC PAVLE, ratar iz Kljuara, optina i sreza Vojni, star
16 godina . . .
POLJAK MILO, ratar iz Brda, optina i srez Vojni, star 16 godina . . .
MILJENOVIC JOVAN, ratar iz Kuplenskoga, optina i sreza Vojni,
star 15 godina...
HAJDIN MILE, ratar iz Vojnia, optina i sreza Vojni, star 15 godina. ..
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 40, reg. br. 107/6.

ZIVKOVIC MILE, ratar iz Zivkovi Kose, optina i sreza Vojni, star

17 godina...
MLADEN MARKO, ratar iz Kokireva, optina i sreza Vojni, star 17
godina...
BRKI LUKA, ratar iz Jurge, optina i sreza Vojni, star 15 godina...
KONCALOVI SIMA, ratar iz Koranskog Brega, optine Barolovi,
sreza Karlovac (prije sreza Vojni) star 52 godine.. ?
Od 10. aprila 1941. godine do 20. jula 1941. godine do poetka meseca avgusta iste godine naa su sela bila mirna i nisu bila uznemiravana ni
od koga pa ni od hrvatskih vlasti. Naa su sela isto srpska sela i mi smo
ba radi toga nastojali da budemo mirni kako bi bili poteeni od ustaa,
koji su u susednim srezovima ve od poetka aprila meseca iste godine zaletali se u sela i odvodili Srbe i ubijali ih. Unato tome to smo mi bili mirni i nismo dali povoda ustaama da dou u naa sela, oni su ipak koncem
jula odnekuda poetkom avgusta doli i odmah su poeli sa hapenjem Srba, sa ubijanjem i odvoenjem u nepoznatom pravcu, pa i sa paljenjem
kua i unitavanjem ostalog naeg imetka.
20. jula 194.1. godine naila je jedna grupa ustaa u Vojni, iz pravca
sreza Vrgin Most, i uz put kroz selo Bojinicu poela je hapsiti mirne ljude i ubijati onoga, koji je pred njima hteo da se skrije ili da utekne. U samom mestu Vojniu pohapsili su sve svetenike, koji su sa njihovim porodicama ekali na transport u logor u Caprag, oko 150 vienih Srba
seljaka, meu kojima i opt. blagajnika u Vojniu Jovana Vrbu i dva pisara sreskog naelstva.
Iz logora Vojni krenuli smo ne vezani preko e. stanice Vojni preko Karlovca za Staru Gradiku. Pratili su nas ustae nama nepoznati, koji su s nama dobro postupali. U Karlovcu smo dobili na 4 oveka po jedan hleb od hrvatskih domobrana. U blombiranim teretnim vagonima bili
smo rasporeeni po 40 do 80 ljudi, a u vagonu u kome se je vozio Mili
Rai bilo je 130 ljudi, zajedno sa enama i decom, tako da nam je putovanje u ovako pretrpanim vagonima bilo jako teko i nesnosno, pogotovo
jer nismo imali vode za pie.
Do Okuana jedna je grupa dola 14. maja a druga 15. maja. Od Okuana do Stare Gradike ene, deca i nekoliko staraca prevezeni su u kamionima, a mlai ljudi morali su ii peke. Usput su nas ustae tukli, tako je Milan Selak, nemogui podnositi udarce, skoio u reku Savu, pa su
ustae za njim pucale, ali ga nisu pogodili, ve su ga ivoga izvukli iz vode i doveli ga u Staru Gradiku malo kasnije nego nas.
U Staroj Gradici su nas razdelili na grupe tako, da su stariji i nesposobni j i ljudi doli u jednu grupu, ene sa decom u drugu, a mi mladii
u treu grupu. Ove stare bolesne i nesposobne ljude kasnije nismo nikako
videli, ni u Staroj Gradici, ni u Zemunu, a mi zakljuujemo da su oni u
Staroj Gradici likvidirani, a jer su nekoji od nas dobili njihova odela.
Raunamo da je u Staroj Gradici ubijen Mio Paji, Ninko Paji, Mile
Sagradija, Mile Paji, Boo Kukuruzovi, Milo Eror, Petar Buan, Ovijan Gui, i jo neki, ijih se imena ne seam. Hrana i postupak u Sta1

Izostavljeno radi ogranienog prostora.

nn

roj Gradici bili su dobri, a osim toga mi jo u Staroj Gradici nismo nita
radili.
U St. Gradici oduzet nam je novac, satovi, britve, noevi i sve druge
stvarice, koje smo poneli na put i, nita nam nije vraeno i ako nam je
bilo obeano, da e nam stvari biti vraene, kada budemo odlazili iz Stare Gradike.
Na 18. maja o.g. krenuli smo iz St. Gradike na elj. stanicu Okuani. itavim putem od 14 km. morali smo u glavnom trati, a onaj koji nije
mogao trati, dobivao je od ustaa batine kundacima od puaka.
U teretnim vagonima preveeni smo od Okuana do Zemuna, kamo
smo stigli ujutro u 6 sati 19. maja o.g. i smeteni smo odmah bili u logor u
barakama beogradskog zbora. Put od Okuana do Zemuna nije bio teak,
jedino to nismo imali vode za pie.
U Zemunu smo ostali do jue, kada smo posredovanjem G. Komesara za izbeglice puteni iz logora i prevedeni u Beograd, gde se sada nalazimo.
Vie nemamo ta da kaemo, a na izkaz moi.emo se i zakleti.
DOVRENO.
SASLUAO I OVERAVA:

POTPIS:

Duan Sumonja s.r.

Milo Basara, s.r.

Petar Sremac, s.r.
Buan Stevo, s.r.
Radianin Milo, s.r.
Martinovi Ilija, s.r.
ZAPISNIAR:
Popadi, s.r.

Br. 145
SPISAK UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 8. JULA 1942. GODINE, UPUEN KOMANDI LOGORA
STARA GRADIKA, U KOME SE TRA2E PODACI GDE SE
NALAZE 147 LICA DOPREMLJENIH U LOGOR1
NEZAVISNA D R A V A H R V A T S K A
upska Redarstvena Oblast
BANJA L U K A
Predmet: Jakupovi Sejdo i drugi, podatci
Dne: 8. VII. 1942
Broj: 1440 sa priloga
Rijeitelj: I
ZAPOVIJEDNIKU SABIRNOG LOGORA
ST.

GRADIKA

Drugom polovicom mjeseca lipnja naslovu je bilo popraeno sa

strane ove oblasti-Banja Luka-izvjestan broj osoba, medu kojima su se
nalazili i slijedei:
(pii sve one koji su crnom olovkom zaokrueni)
Moli se urno obavijestiti ovu Oblast da li se gornje osobe jo nalaze
kod naslova, odnosno gdje se sada nalaze.
Z.D.S.
(Potpis

neitak)

Popis
osoba koje su evakuirane za vrijeme akcije i sprovedene u Banja Luku,
a sada se nalaze u Staroj Gradiki.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Fazli Ibro
Fazli Ethem
Jakupovi Sejdo
Jakupovi Jakup
Jakupovi Atif
Husi iho
Coli Mustafa
irkin Mahmut
Jalkupovi Smajl-Hasin
Veli Haim
Jakupovi eo
Jakupovi Lativ-Dedin
1

Kamiani

Kevljani

Kamiani
Kevljani
Kamiani
Kevljani

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.

Coli Husein
Kevljani
Jakupovi Hasan-Hasin Kamiani
Jakupovi Dedo

Jakupovi Dervi-Muharemov
Kevljani
Jakupovi Dervi
Kamiani
Jakupovi Jusuf-Smajin

Softi Husein

Jakupovi Nezir

Jakupovi Husein

Ferhatovi Salko
Kevljani
Veli Kahro
Kamiani

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 41/3.

24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.

Kevljani
Jaikupovi Muharem
Osmanovl Omer
D
Kevljani
Jakupovl Ahmet
Bafirovi Alija
ft
Jakupovi Salih-Mehmedov
ft
Pervani Husein
tt
Kamiani
Mujkanovi Husein
Kevljani
Jakupovi Ibro-Ramin
Kamiani
Jakupovi Karanfil
Jakupovi Sulejman-Mehin
tt
Kevljani
Jakupovi Hajro
Jakupovi Vej sil
tt
Jakupovi Osman-Hasanov
Kamiani
Jakupovi Silih-Hasanov
fJ
Modronja Hasan
tt
Jakupovi Salih-Selimov
n
Muratovi Bego
Kevljani
Karabai Devi
n
Jakupovi Arif-Eminov Kamiani
Jakupovi Sulejman
tt
Hadi Mehmed
"
oli Huso
Jakupovi Smail-Mehin
tt
Jakupovi Ramo
it
Coli Pao
Kevljani
Jakupovi edif
tt
Karali Milutin
Ivanjska
Beri Vaso
Lamovite
Beri Stoj an
n
Beri Simeun
Beri Milivoj
tt
Laji Duan
Janji Nedeljko
tt
Maleni Kota
Rosi Novak
Bistrica
Zrni Nikola
Lamovita
Doki uro
Savi Spasoja
Verii
Radulj Lazar
Bistrica
Mari Kota
Omarska
Stojakovi Jovan
Radul Ilija
Bistrica
Dragonji Petar
Babii
Beri Jovain
Lamovita
Ivkovi Jovan
Tomaica
Sekuli Duan-Radin
Omarska
Sekuli Nikola
Petar Zdelar
Petrov Gaj
urevi Duan
Lamovita
Aleksi Aleksa
Babii
Risto Miladinovi
Balte
Mlaan Maar
Babii
Kos Janko
it
Duki Ostoja
Omarska
Bjelan Sekuli
tt
Novak Sekuli-Stojkin

80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.

Marko Sekuli
Omarska
Duan Sekuli

Simeun Sekuli
t
Ilija Sekuli
t*
Radovan Sekuli
tt
Ostoja Sekuli
tt
Mitar Sekuli
tt
Hajdi Salih
Kozarac
Hase Grozdani
Grozdanii
Mihajlo Zinkevi
Balte Jaruge
Mihajlo Ini
Orlovac
Hamdija Sui
Kozarac
Huka Grabi
tt
Zaim Zaimovi
tt
Mujo Radi
Kozarac
Stevo Dobrovoljski
tt
Hasan Sinanagi
Hrastii
Hasan Jasiga
Kamiani
Brani
Ahmet Ii
Ibrahim iki
Kamiani
Huso Sahbas
tt
Hasan Sahbas
tt
Smajo Sahbas
tt
Ibrahim Islamevi
tt
Jasika Mehmed
tt
Bego Kei
tt
Murat Ali
Petrovgrad
Obrad Sali
Kamiani
Jusuf Jakupovi
Serif Jakupovi
tt
Pero Medarevi
tt
Orlovci
uro Gruji
Verii
Milan Lazi
Rade Lazi
tt
urad Lazi
tt
Stojko Lazi
tt
Arsen Lazi
tt
Simeun Popovi
tt
Mirko Popovi
Verii
Ohrad uri
Nikola uri
tt
Jovan idi
tt
Ivanjska
Dragoljub Milakovi
Momilo Milakovi
Duan Milakovi
tt
Ratko Milakovi

Bistrica
Jakob Petrovi
Ivanjska
Radomir Suboti
Verii
Jovo Radulj
Milan Radulj

Dragan Radulj

Rade Radulj
Milo Goji

Bistrica
Mihajlo Kuki
Vid Miladinovi
>>
Ostoja Bijeli
Verii
Trivun Lazi
n
Mihajlo Radulj

Aim Jakupovi
Kamiani
Aga Jakupovi
H

140.
141.
142.
143.

Aga Fari
Rade Gruban
Jefto Karali
Vaso Rubin

Kamiani
Lamovita
Ivanjska
Lamovita

144.
145.
146.
147.

Cvetko Maleni
Stojko Sukalo
Kota Rubin
Dragutin Skuindri

Lamovita
Ivanjska
Omarska
Balte

Br 146
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 10. JULA 1942. SAINJEN U
NEDIEVOM MINISTARSTVU ZA IZBEGLICE
I PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOJEM IVAN
KOPRIVNJAK IZNOSI O SVOM BORAVKU
U LOGORU STARA GRADIKA1
Z A P I S N I K

od 10. jula 1942. godine

SASTAVLJEN

KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
U BEOGRADU

PRESELJENIKE

KOPRIVNJAK IVAN, posluitelj, roen u Zagrebu 5 maja 1923

godine, sin Valentina, trgovca iz Zagreba, i Lidije, ro. Gmajni radnice
u fabrici Union u Zagrebu.
4. oktobra prole godine oko ponoi dolo je u na stan 7 ustaa
od koji su mi neki bili poznati iz vienja, a nekoga Kralja sam lino
poznavao. On je inae krojaki egrt, ima oko 18 god., i sada slui kao
detektiv ustake policije. Stigli su automobilom i svi su bili oboruani
revolverima, koje su uperili u mene i moje, im su uli u kuu. Meni su
odmah rekli da se obuem i da poem sa njima. Sav prestraen ja sam
se jedva obukao, oprostivi se sa svojima i krenuo. Odveli su me u Zvonimirovu ulicu broj 2, gde se nalazila ustaka policija. Tu su mi u dvoritu vezali lancima ruke na leima i pritom me neprestano psovali i
nazivali pogrdnim reima. Malo zatim mi je pristupio jedan ofer koji mi
je crvenom krpom vezao oi, nato me je ugurao u auto. Mislim da sam
bio u autu. I sad se dogodilo neto udnovato. Ja vas molim da mi
verujete sve to u vam rei, jer je iva istina, a potvrdie to jednoga
dana i drugi, koji su isto doiveli, to i ja te noi.. .2
Na 23. decembra na veer rekli su meni i jo etrnaestorici drugih
uhapenika, da se spremimo i da idemo na slobodu. Mi smo u to verovali. Sutradan, na 24. decembra, dakle na katoliki badnjak, odveli su
nas meutim u pratnji sedmorice ustaa u Jasenovac.
3
U Staroj Gradici je ve bilo bolje i radi toga, to niko nije tamo
ubijen vidljivo. Samo se meu zatoenicima prialo i da i tu mnoge ubiArhiv VII, Nda, k. 39, reg. br. 54/3.
3. 3. s j 6 izostavljeno se ne odnosi na logor Stara Gradika.
1

jaju, pa ak i da je Milo dolazio i svojom rukom ubijao pojedine zatoenike. Meutim, mnogi su esto odvoeni u manjim i veim grupama,
a da niko nije znao kamo ih vode. Meu zatvorenicima se govorilo za
te ljude, a to su tvrdile i ustae da ih odvode u akovo". Ta re na
ustakom jeziku znai pravo na streljanje, odnosno klanje ili ubijanje
na drugi nain- Svakako je istina, da nikad nismo niti videli one, koji
su odlazili u akovo", niti smo ikada ta o njima uli. Redovno su
odailjani u akovo" bolesni i iznemogli starci, pa esto i deca. Kad je
neko tako oboleo, da se vie nije mogao drati na nogama, a bio je Srbin
ili Zidov, onda bi ih odveli u Bolnicu". To je jedna odeljena soba, koju
su skoro svake noi praznili, odvodei velikim kamionima bolesnike u
akovo".
Mnoge su iz Stare Gradike slali u Nemaku na rad. Uglavnom sve
za rad sposobne Srbe. Njihove ene i deca mlae od 7 do 8 godina ostajali
su u logoru zakljuana u sobama, a hrane ih samo repom. A mnoge
su majke meu njima sa vrlo malom decom u naruju, pa i sa novoroenim bebama. Srpsku decu od 8 do 15 godina4, kojima su roditelji odvedeni u Nemaku na rad, kao i starce, odveli su u akovo".
Mi Hrvati dolazili smo u Staroj Gradici dosta esto u kontakt sa
Srbima i Zidovima, ali samo preko dana. Postupak i hrana su bili neto
bolji nego u Jasenovcu, ali ipak je bilo daleko od toga da bi se moglo
rei, da je bilo dobro, bilo u kom pogledu, osim to nismo bili prisiljeni,
da gledamo klanje i mrcvarenje ljudi. No, ni bez toga nije bilo sasvim.
Jednoga dana dovedena je u nae odeljenje grupa od oko 35 mladia iz
Dalmacije. Svi su bili bolje odeveni i, koliko znam, mnogi su od njih bili
studenti. Svi su bili mlai, imali su najvie oko 20 godina. Kratko vreme
nakon njihovog dolaska jedan broj je puten, kako su tvrdili, na slobodu. Ostatak od 21 mladia te grupe Dalmatinaca povezali su i na mrtvo
ime isprebijali. Posle toga su ih zatvorili u dve elije u podrumu. To je
bilo dva meseca pre mog odlaska iz Stare Gradike u Zemun. Za sva
ta dva meseca dobili su ti nesretnici svega tri puta hranu i vode. Kad
sam odlazio u Zemun bila su od njih samo jo dvojica iva. .. .5 Ako je
neki neta skrivio, pa bila to i najmanja krivica, ustae su ga odmah
osudili na 10 dana zatvora u samicu. Meutim, nijedan se nije vratio iv
iz te samice. . . . 6
Jednoga dana u mesecu maju o.g. izveli su nas Hrvate na dvorite
i zapitali nas, da li hoemo da idemo na rad u Nemaku. Razume se,
da smo se skoro svi javili, jer smo u tome videli osloboenje od ustakog
pakla. Srbe su takoer odvodili na rad u Nemaku, ali njih nisu pitali,
nego su ih jednostavno odredili i otpremili na put. Onom prilikom kad
sam se i ja javio bilo nas je 90 Hrvata koji smo se odazvali pozivu. Mnogi
su ostali jer n!isu bili sposobni za rad, ili su se nadali da e biti puteni
na slobodu. Mnogi su zaista i puteni na slobodu, meu njima i onaj bivi
narodni poslanik Hrvatske seljake stranke iz Karlovca, koji je odmah
4 Po zavretku afanzive na Kozari, jula 1942, u koncentracioni logor Stara
Gradika dovedeno je 12.263 dece, odvojeno od roditelja i smeteno bez ikakvih
uslova za ivot. Akcijom komunista iz Zagreba iz logora je izvueno 6.230 dece,
a onda je Luburi spreio spasavanje preostale dece (Dragoje Luki, Rat i djeca
Kozare, Narodna knjiga, 1979, Beograd, str. 117127).

postao lan hrvatskog sabora, te bivi komandant konjice Maekove zatite u Zagrebu Belak i drugi.
U okviru Logora u Staroj Gradici bila je od nas posve odeljena zgrada, koja je ranije bila bolnica tamonje kaznione. Tu su bili smeteni
Masoni", kako smo ih zvali. Bila su to sve gospoda najveim delom
iz Zagreba, javni radnici, politiari, umetnici i t.d. Njima je bilo vrlo
dobro, jer su imali dosta slobode kretanja po dvoritu, primali su hranu
spolja, imali su duhana, a i postupak je prema njima bio sasvim drukiji
nego prema nama. Svi su oni puteni na dan otvaranja Hrvatskog sabora.
Tako nam je reeno.

Br. 147
OBAVETENJE ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU
LUKU I VELIKU UPU SANA I LUKA LOGORA STARA
GRADIKA OD 12. JULA 1942. GODINE ZATITNOM
REDARSTVU ZA GRAD BANJU LUKU KOJA SU LICA
DOPREMLJENA U LOGOR STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Zatitno Redarstvo za grad Banja Luku
i Vel. Zupu Sana i Luka. logor St. Gradika.
Broj: slubeno.
Predmet: popis uhienika.2

St. Gradika 12. VII. 1942.

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 11/7.

U spisku se nalazi sledeih 112 lica: Kovaevi Ostoja, akovi Rade,
Zafoi uro, Musi Demal, Sui Adem, Midi Husein, Doenovi Kota, urenovi uro, Kovaevi Ferid, Kuluzovi Ibrahim, Muji Meho, Drakuli Zdravko,
Sobot Rade, Suboti Milutin, Milainovi Dragan, Turudija Lazo, urica Duan,
Turudija Milan, Milainovi uro, Tizi Ilija, Dojin Tubin, Makii Gojko, Balaban Pero, Kukavica Janko, Maki Vladimir, Svonja Dane, Maleevi Marko,
Gaji Dragomir, Stevi Ostoja, Doi Stojan, M-iljevi Vid, Stamboli Duan,
Tai Fehim, Midi Z i j a d , . . . Senko Vlado, Beri Mirko, Redi Muharem,
Milakovi Ilija, Latinovi Mio, Dani Duan, Bali Hamdija, ejvan Semso,
Ibrahimovi Selim, Kos Marko, Janui Vladimir, Grandi Bogdan, Vrani Vojo,
Gruji Trivun, Bajri Mae, Bajri Murat, Gavrilovi Mile, Mili Stanislav, Kozomora Vladimir, Jugat Zdravko, Ing. Tomii Ljudevit, Muhamedagi Hasan, Ivanevi Branko, Grahovac Miilenko, Pita Midhat, Fehi Kahri, Baibi Ahmet, Marin
Mile, Kovaevi Veljko, Muti Rade, Jari Mile, Bursa Marko, Kneevi ore,
Topi Ostoja, arac Vaso, Janjetovi Pero, Tra Drago, Bosani Pero, Majki
Dragutin, Pilimovi Stojan, Kneevi Duan, Munjiza Ostoja, Luki Mirko, Bari
Halil, Skori Meho, Sobot Petar, Rako Milan, Maksimovi Uro, uri Stanko,
Doki Petar, Pripo Ostoja, Prpo Siine, Pavlovi Dane, Nini-Lai Duan, Pran
Obrad, Podgorelec Slavko, Kaji Milo, Lokar Josip, Kovai Antun, Ivanak
Vladimir, Petruevski Vlatko, Petruevski Ludvig, Nievi Bogdan, akovi Bogdan, Perovi Andrija, Perovi Rajko, Gruji Branko, Glaviak Ante, Topi Ante,
Tirnini Miroslav, Grbi Juro, Bjelajac Koviljka, Stern Gertruda i Zumberovi
Ihsan.
1

Zatitnom Redarstvu za grad Banja Luku

BANJA

LUKA

Savezno sa tamonjim nalogom broj V.T. 45/42 od 9. VII. 1942 dostavlja se u prilogu popis svih uhienika, koji su dopremljeni iz B. Luke
u logor St. Gradika radi istrage, na dan 12. VII. 1942.
2 priloga

Za Dom Spremni!
Nadstojnik polit, odsjeka
(Potpis neitak)

Br. 148
DOPIS UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD
14. JULA 1942. GODINE ZAPOVEDNITVU
KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC DA SE
UPUTNICAMA I ODLUKAMA UPUUJE 17 LICA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA
Broj: T. 491/42.
Banja Luka, dne 14. srpnja 1942.
Predmet: Karabegovi i drugi,
upuen je u logor.
ZAPOVJEDNICTVU SABIRNOG LOGORA
JASENOVAC
Upuuju se naslovu uz prilog uputnica i odluka za zbirni logor u
Jasenovcu sliedei:2
Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 3 7 / 3 .
* Za svakog od 17 ovih logoraa postoje i potvrde zapovednika koncentracionog
logora Jasenovac da su 14.7.1942. primljeni u logor (Arhiv VII, a. NDH, k. 315,
reg. br. 13/17) kao i jutarnji izvetaj nadzornika zatvora Crna kua" u Banjoj
Luci da su 14.7.1942. njih 17 upueni u logor (Arhiv VII, a. NDH, k. 194, reg.
br. 38/7).
1

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

Baji Boo,
Baji Mitrana,
Buki Munira,
Buki Osman,
Danii Jovan,
Eki Ismet,
Jaran Sulejman,
Karabegovi Mubera,
Mlenik Alojz,

Mlenik Franc,
Mlenik Silvio,
Mlenik Viktor,
Novak Divjak,
Radonji Savo,
Premru Viktor,
Tomi Ilija,
Vranje Vaskrsije.

Za dom spremni!
Upravitelj redarstva:

Prilog: dopis U.N.S. ured I.

(Dr. Grames)

Br. 149
ZAHTEV UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 17. JULA 1942. GODINE USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI
DA IH OBAVESTI DA LI SE 29 NAVEDENIH LICA NALAZE
JO U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U Banjoj Luci dne 17. VII. 1942
Broj: Taj. 144042
Predmet: Jakupovi Sejdo i dr.
podatci.
ZAPOVJEDNITVU USTAKE NADZORNE SLUBE URED I.
U
Z a g r e b u
Drugom polovicom mjeseca svibnja popraeno je u sabirni logor
Jasenovac, od strane ove oblasti izvjestan broj osoba, meu kojima su se
nalazili slijedei:
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 41/3.

1. Jakupovl Sejdo,
2. Jakupovl Jakup,
3. Jakupovi Latif-Dedin,
4. Coli Husein,
5. Jakupovi Jusuf-Smain,
6. Softi Husein,
7. Jakupovi Nezir,
8. Jakupovi Husein,
9. Jakupovi Ahmet,
10. Jakupovi Vej sil,
11. Jakupovi Osman-Hasanov,
12. Karabai Dervi,
13. Zdelar Petar,
14. Grozdani Hase,
15. Zinkevi Mihajlo,

16.

Ini Mihailo,

18.

Ii Ahmet,

20.
21.

Sahbas Hasan,
Kei Bego,
Gruji uro,
Popovi Simeun,
Didi Jovan,
Radulj Mihajlo,
Jakupovi Aim,
Jakupovi Aga,
Fari Aga,
Karali Jevto.

17. Zaimovi Zaim,

19. iki Ibrahim,

22.

23.
24.
25.
26.

27.
28.

29.

Moli se naslov da urno oba vjeti ovu oblast, da li se prednje osobe

jo nalaze u zbirnome logoru Jasenovac, odnosno gdje se sada nalaze.
ZA

DOM

SPREMAN!
Redarstveni upravitelj
Dr. Ivo Gromes

Br. 150
ZAKONSKA ODREDBA ANTE PAVELIA OD 20. JULA 1942.
GODINE O UPUIVANJU LICA U KONCENTRACIONE
LOGORE 1
ZAKONSKA

ODREDBA

o suzbijanju nasilnih kanjivih ina proti dravi, pojedinim osobama

ili imovini.
I.

Upuivanje

sabirne

logore.

1.

Pojedini lanovi obitelji osoba, koje same ili u zajednici s oruanim

skupinama naruavaju javni red i sigurnost, ili koje ugroavaju mir i
spokojstvo hrvatskog naroda, ili koje poduzmu kakav nasilni kanjiv in
proti dravi, pojedinim osobama ili imovini, kao i lanovi obitelji od
kue odbjeglih osoba, mogu se uputiti na prisilan boravak u sabirne logore. Ove logore ovlateno je osnivati Ministarstvo unutarnjih poslova,
Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u pojedinim mjestima Nezavisne
Drave Hrvatske.
1

Narodne novine br. 162/1942.

lanovima obitelji osoba, navedenih u prvoj stavci, smatraju se sve

one osobe, koje s takvim osobama zajedniki ive u kunoj zadruzi u
smislu zakona o zadrugama od 9. svibnja 1889., odnosno ena, roditelji,
djeca te braa i sestre osoba, navedenih u prvoj stavci, ukoliko s ovim
osobama ive u zajednikom kuanstvu.
2.

O upuivanju pojedinih lanova obitelji osoba navedenih u prvoj

stavci 1., na prisilan boravak u sabirne logore, kao i o vremenu trajanja boravka u sabirnim logorima odluuje Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost.
Sve upravne i samoupravne oblasti, kao i ustanove ustakog pokreta,
dune su Ministarstvu unutarnjih poslova, Ravnateljstvu za javni red i
sigurnost, preko upskog redarstva svog podruja prijaviti osobe, navedene u 1., lanove njihovih obitelji, koji s takvim osobama zajedniki
ive u kunoj zadruzi u smislu zakona o zadrugama od 9. svibnja 1889.,
odnosno enu, roditelje, djecu te brau i sestre osoba, navedenih u 1.,
ukoliko s ovim osobama ive u zajednikom kuanstvu, kao i njihovu
cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu.2
2 zakonska 'Odredba
O PROMJENI I NADOPUNI ZAKONSKE ODREDBE O SUZBIJANJU NASILNIH
KANJIVIH ClNA PROTI DRAVI, POJEDINIM OSOBAMA ILI IMOVINI

IGdje god u 1. do ukljuivo 4. zakonske odredbe o suzbijanju nasilnih kanjivih ina proti dravi, pojedinim osobama ili imovini od 20. srpnja 1942. broj
CCIX-1779-Z-1942. (Narodne novine od 22. srpnja 1942. broj 162) dolaze riei:
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost" zamjenjuje se rieoima Ustaka nadzorna sluba", a u 6. mjesto riei: Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost" stavljaju se riei: Ustaki
nadzorni zapovjednik".
2.

U prvoj stavci 7. iza riei: moe se" stavljaju se riei: nakon upuivanja u sabirne logore".
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo danom proglaenja u Narodnim novinama.
U Zagrebu, 3. kolovoza 1942.
Poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske:
Ante Paveli v. r.
Broj CCXVIII-1884-Z-1942.
Ministar unutarnjih poslova:
Dr. Andrija Artukovi v. r.
Ministar pravosua i bogotovlja:
Dr. Mirko Puk v. r.

Donoenju odluke o upuivanju pojedinih lanova obitelji osoba,

navedenih u 1., u sabirne logore ima predhoditi postupak, propisan za
upravno kazneno postupanje.
Postupak provodi Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za
javni red i sigurnost, neposredno ili posredno preko prvomolbenih upravnih oblasti.
4.
Trajanje boravka u sabirnim logorima ne moe biti krae od est
mjeseci ni due od tri godine.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, moe u svako vrieme ukinuti svoju odluku o upuivanju pojedinog
lana obitelji osoba, navedenih u 1., na prisilan boravak u sabirne logore, a isto tako moe u svako vrieme po slobodnoj razsudi smanjiti trajanje
boravka pojedine osobe u sabirnom logoru.
5.
Vrieme provedeno u pritvoru upravnih oblasti i redarstvu prije
donoenja odluke o upuivanju pojedine osobe na prisilan boravak u
sabirne logore, uraunava se u vrieme trajanja prisilnog boravka u logorima.
6.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, izdat e propisnik o ustrojstvu, poslovanju i pazci u sabirnim logorima te o uzdravanju osoba, upuenih u ove logore.
II.

Oduzimanje

imovine

7.
Pojedinim lanovima obitelji osoba, navedenih u 1., moe se oduzeti njihova cjelokupna pokretna i nepokretna imovina u korist Nezavisne
Drave Hrvatske.
Odluku o oduzimanju imovine pojedinim lanovima obitelji takvih
osoba donosi Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red
i sigurnost.
8.

Odluku o oduzimanju imovine po 7. dostavit e Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, Dravnoj riznici,
odjelu za podravljeni imetak, koja e razpolagati s tom imovinom u ime
Nezavisne Drave Hrvatske shodno propisu druge stavke 3. zakonske
odredbe o oduzimanju imovine osobama, koje naruavaju javni mir i po390

redak od 27. prosinca 1941. broj CDLXX-2355-Z-1941. (Narodne novine

od 30. prosinca 1941. broj 213).
Odluka Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva za javni red
i sigurnost, o oduzimanju imovine ovrni je naslov u smislu zakona o ovrsi
i osiguranju od 9. srpnja 1930.
Propisi 6. do 16. zakonske odredbe o oduzimanju imovine osobama, koje naruavaju javni mir i poredak od 27. prosinca 1941. broj
CDLXX-2355-Z-1941. (Narodne novine od 30. prosinca 1941. br. 213)
shodno e se primjenjivati i na postupak o oduzimanju imovine po propisima ove zakonske odredbe.
9.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, moe u svako vrieme ukinuti svoju odluku o oduzimanju imovine
( 7.) u cielosti ili djelomino, ukoliko ova imovina nije ve prela u ruke
treih osoba.
10.
Propisi 1. do 9. ne e se primjenjivati na lanove obitelji odbjeglih osoba, koje se u roku od 14 dana, raunajui od dana proglaenja ove
zakonske odredbe, povrate svojim kuama.
III.

Naknada

zlobno

poinjene

tete

UDrava, obina i posebnike osobe, kojima je zlobno poinjena teta

unitenjem, oteenjem, paleem, pljakom ili kakvim drugim nasilnim
kanjivim inom, mogu traiti naknadu poinjene tete prema propisima
ove zakonske odredbe.
12.

O naknadi zlobno poinjene tete kanjivim inom iz 11. odluuje

Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost,
na prijavu zanimanih stranaka l ureda rada.
Ako Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i
sigurnost, nakon provedenog postupka utvrdi, da je teta zlobno poinjena
na jedan od naina, navedenih u 11., odlukom e odmjeriti iznos poinjene tete i ovu odluku dostaviti nadlenom poreznom uredu.
Nadleni porezni ured e razpodieliti iznos odmjerene tete na pojedine porezne obvezanike, koji prebivaju ili borave na podruju one obine,
u kojoj je teta poinjena, i to prema iznosu neposrednih poreza, koje
plaaju pojedini porezni obvezanici u toj obini.
Na pojedine porezne obvezanike razpodieljene iznose utjerat e u
roku od osam dana od pojedinih poreznih obvezanika nadleni porezni
ured prema propisima, koji vriede za utjerivanje neposrednih poreza.

Ako se pronae ili uhvati poinitelj ( 11.) mogu pojedini porezni obvezanici za izplaenu naknadu tete i trokove traiti naknadu od poinitelja redovnim sudbenim putem.
IV.

Konane

odredbe

14.
Proti svim odlukama, donesenim prema ovoj zakonskoj odredbi, nije
doputen nikakav pravni liek niti tuba na Upravno sudite.
15.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo danom proglaenja u
Narodnim novinama.3
* O zloinima ustaa, prema Zigfriu Kaeu, nemakom poslaniku u NDH,
1941/1942, Bogdan Krizman u svojoj knjizi: Ustae i Trei Rajh" knjiga 1, pie:
Njemaki prigovori upozorava Kasche u pismu upravljeni su, prije
svega, na adresu ustaa . . .
Ako se tvrdi da su ustae poubijali 400.000 pravoslavaca", to je opasno pretjerivanje i prema Kascheu ne odgovara injenicama. Istraga u est istonobosanskih kotareva, osobito jako zahvaenih nemirima 1941/42. god., utvrdila je ovaj
broj poginulih: 2.400 katolikih Hrvata"; 13.400 muslimanskih Hrvata" i pravoslavnih" 19.300. Isto takve, no nepotpune istrage u etiri srednjobosanska kotara utvrdile su ove brojke poginulih: 6.000 katolikih Hrvata"; 11.000 muslimanskih Hrvata" i 18.000 pravoslavnih". Te su brojke dosad jedine donekle pouzdane. Izgredi
su otpoeli u sluajevima koje je Kasche ispitao" zbog nasilja pojedinih pravoslavaca" ili pripadnika bivih jugoslovenskih jedinica ( ! ! ! ) . . . "
(str. 38)
a u knjizi: NDH izmeu Hitlera i Musolinija", Bogdan Krizman izmeu ostalog
o ustakom teroru pie:
Poslije Pavelieva programatskog govora na Markovom trgu, 21. V, uslijedila je razgranata kampanja diljem NDH u toku koje su istupali istaknuti
ustaki funkcionari i lanovi vlade, tumaei narodu namjere i politiku nove
Hrvatske". Meu najaktivnije u toj kampanji valja ubrojiti: Milu Budaka, Milovana Zania, Mladena Lorkovia, Mirka Puka, Andriju Artukovia i ostale. Budak je, na primjer, u govoru u Slavonskom Brodu rekao i ovo: ( . . . ) mi imamo
ne samo pravo nego i dunost traiti od ovdanjeg pravoslavnog ivlja, da taj
ivalj uvidi, to jest i da se prema tome snae. Imamo zato pravo govoriti, ako je
tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina." 2ani je u govoru na ustakoj
skuptini u Novoj Gradiki rekao: Ustae! Ja govorim otvoreno: Ova drava,
ova naa domovina mora biti Hrvatska i niija vie. I zato oni koji su doli
ovamo, ti treba i da odu. Dogaaji kroz stoljea, a osobito ovih dvadeset godina
pokazuju da je tu svaki kompromis iskljuen. Ovo ima biti zemlja Hrvata i nikog
drugog i nema te metode, koju mi neemo kao ustae upotrebiti, da nainimo
ovu zemlju zbilja hrvatskom i da je oistimo od Srba koji su nas stotine godina
ugroavali i koji bi nas ugrozili prvom zgodom. Mi to ne tajimo, to je politika
ove drave i to kad izvrimo, izvrit emo samo ono to pie u ustakim naelima." Na drugom mjestu je zaprijetio: Mi ustae znademo da dok se to pitanje
Srba ne rijei, da e ova drava biti uznemiravana." Sef diplomacije NDH je u
Donjem Miholjcu na skupu izjavio: Hrvatski se narod mora oistiti od svih
elemenata, koji su za taj narod nesrea, koji su tome narodu tui i strani, koji

u tom narodu rastvaraju njegove zdrave snage, koji su taj narod kroz desetljea
i stoljea gurali iz jednog zla u drugo. To su nai Srbi i nai 2idovi." Mirko Puk
je na zboru u Glini, takoer, zaprijetio ovako: U povelji cara Leopolda stoji
ve napisano, da e ti elementi (tj. Srbi), koji su k nama doseljeni, otii natrag
kad doe vrijeme, a sad je to vrijeme dolo."
Srbi su odmah od poetka bili izvrgnuti raznim ikanacijama (zabrana upotrebe irilice; ukidanje naziva srpsko-pravoslavna vjera" za koju se ubudue
ima upotrebljavati naziv grko-istona"; zabrana kretanja nou za Srbe; iseljavanje iz gradskih etvrti najvieg standarda; noenje plave trake s poetnim slovom P"), ali i hapenjima, i to ne samo pojedinanim nego i grupnim. Njih
bi ustae zbog nedovoljnog prostora u zatvorima skupljali u tzv. sabiralita".
Pored zatvaranja sve veeg broja Srba u logorima kako navodi Fikreta
Jeli-Buti u svojoj knjizi gdje su se poela ubrzo vriti masovna ubojstva,
uslijedili su na raznim mjestima i masovni pokolji. Meu tim brojnim ubojstvima posebno treba navesti niz veih masovnih pokolja srpskog stanovnitva.
U selu Gudovcu, kraj Bjelovara, ustae su 27/28. travnja strijeljali 184 seljaka Srbina. U Blagaju, na Kordunu, gdje su pozvali odrasle Srbe iz Veljuna i okolnih
zaselaka, ustae su poubijali oko 250 seljaka, koji su se odazvali pozivu. Nekoliko
dana kasnije, 11/12. svibnja, izvren je masovni pokolj oko 300 Srba u Glini. U toku
lipnja uslijedili su novi vei pokolji u Hercegovini. U okolici Ljubinja, ustae su
2. lipnja otpoeli masovni pokolj u kojemu je stradalo oko 140 seljaka Srba. Tri
dana kasnije, ustae su poklali oko 180 seljaka iz sela Korita kod Gacka. Zatim,
23. lipnja, ponovo blizu Ljubinja, ubijeno je oko 160 ljudi, a u tri sela blizu Gacka
oko 80 mukaraca, ena i djece. Dva dana kasnije, uslijedio je pokolj oko 260 ljudi
u nekoliko sela stolakog kotara. Istodobno je kod Opuzena, blizu Metkovia, strijeljano oko 280 Srba, uhapenih na podruju kotara Stolac. U blizini Ljubukog
pobijeno je 30. lipnja oko 90 Srba, dovedenih iz apljine. U liplju je dolo do pokolja Srba na podruju sjeverne Dalmacije. Pokolji su zapoeli velikim hapenjima
seljaka Srba na podruju drnikog i kninskog kotara. Najprije je 15. lipnja uhapeno u tri sela oko 60 seljaka Srba, koji su zatvoreni u tvravu u Kninu, a zatim
nad njima izvren pokolj. Jedna grupa od oko 50 uhapenih Srba poubijana je na
putu KninGraac. U noi 19/20. lipnja ustae su u Kninu i Kninskom polju uhapsili 76 Srba i poubijali ih u Promini. U nekim selima vrlike, drnike i prominske
opine ubijeno je od kraja lipnja do sredine srpnja oko 250 seljaka Srba, meu
kojima znatan ibroj ena i djece. U etiri sela oko Knina ubijeno je do 12. srpnja
oko 70 Srba. U selu Prisoju kod Sinja, uhapeno je oko 90 osoba, koje su zatim
ubijene...
U selu Suvaji kod Graaca uibijeno je 1. srpnja oko 300 mukaraca, ena i djece.
U selu Grabovcu kod Petrinje ustae su 24. i 25. srpnja pobili preko 1.200 ljudi. U razdoblju od 20. do 27. srpnja ubijeno je u Prijeboju i okolici nekoliko stotina ljudi. U
Briimilju je u noi 27/28, uhapeno oko 80 ljudi, koji su pobijeni u Slunju. Sutradan, 28. srpnja, ustae su ubili oko 180 Srba u blizini Vojnia. Istoga dana je izvren pokolj nad grupom od oko 50 mukaraca i ena iz sela Polae kod Knina.
Slijedio je 29. srpnja veliki pokolj nekoliko stotina Srba u crkvi u Glini. Prema
nekim podacima, krajem srpnja u Glini je bilo ubijeno oko 2.000 Srba. Istodobno je dolo do masovnog pokolja od oko 500 Srba diz Graaca i okolice. Najvei pokolji na podruju Bosne zbili su se krajem srpnja u zapadnim podrujima.
Pretpostavlja se da je tih dana u kotarima Biha, Bos. Krupa i Cazin ubijeno
oko 20.000 Srba, na podruju kotara Sanski Most oko 6.000, u kotarima Prijedor
i Bos. Novi takoer oko 6.000. Do velikog pokolja dolo je u srpskim selima
kod Duvna, gdje su ustae pobili oko 250 ljudi. Od 29. srpnja nastaju masovni
pokolji u livanjskom kotaru, kojima je u narednih mjesec dana obuhvaeno preko
1.000 Srba."
Uz sabiralita" (sabirnih logora, iseljenikih logora ili zbiralita kako
su ih jo nazivali), pristupilo se osnivanju koncentracionih logora po nacionalsocijalistikom uzoru. To su bili pravi logori smrti" poput Jadovna kod Gospia,
Stare Gradike i Jasenovca.
Glavni i najvei logori u NDH bili su navodi F. Jeli-Buti u Jasenovcu
i Staroj Gradiki.
Kroz jasenovaki logor prolaze deseci tisua ljudi, veinom pogubljeni u bezbrojnim pokoljima to su se ondje inili. Istog je karaktera bio i koncentracioni
logor u Staroj Gradiki, formiran na mjestu dotadanjeg kaznenog zavoda. U njemu
su osobito obavljani pokolji ena i djece." (str. 123127)

U Zagrebu, dne 20. srpnja 1942.

Poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske:
ANTE PAVELIO, v. r.
Broj: CCIX-1779-Z-1942.
Ministar unutarnjih poslova:
Dr. Andrija Artukovi, v. r.
Dravni rizniar:
Dr. Vladimir Koak, v. r.
Ministar pravosua i bogotovlja:
. Dr. Mirko Puk, v. r.

Br. 151
IZVETAJ PREDSEDNITVA VLADE KRALJEVINE
JUGOSLAVIJE U LONDONU OD 22. JULA 1942. GODINE O
STANJU U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC1
PREDSEDNISTVO VLADE
KRALJEVINE JUGOSLAVIJE
Str. pov. V. K. br. 673
22. jula 1942. g.
LONDON
Dostavlja se u prilogu prepis izvetaja o stanju u koncentracionom
logoru u Jasenovcu, s molbom radi znanja.
Pretsednik Ministarskog saveta i
zastupnik Ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva,

(Potpis neitak)

Arhiv VII, a. EV, k. 163, reg. br. 44/4.

STANJE U KONCENTRACIONOM LOGORU U JASENOVCU

Od naeg poverenika u Bosni dobio sam sledee podatke o stanju u
koncentracionom logoru u Jasenovcu.
U Jasenovaki logor ustae upuuju sve istaknutije Srbe i Jevreje,
kao i sve istaknute nacionaliste.
Logor se sastoji od drvenih baraka sagraenih od neke stare grae,
kroz koje prolazi kia, a zimus je i sneg prolazio.
Postelje su obine duine, jedna nad drugom postavljene, a pokrivai su dobij eni od amerikog Crvenog krsta preko Sva j carske. Amerikanci su poslali takoe i odelo, njega su ustae opljakale.
Barake celu zimu nisu loene, pa je mnogo starijih ljudi pomrlo od
zime.
Hrana je strahovita: prvih 45 dana davali su interniranima samo po
dva krompira i sto grama hleba dnevno, sa nekom supom u podne bez
ikakvog mesa i masti.
Docnije je hrana pojaana, tj. sada se dobija 250 gr kukuruznog
hleba dnevno, izjutra neki aj bez eera, a u podne neko kuvano varivo
bez masti i mesa, uvee samo neko kuvano varivo bez iega.
Postupak je sa interniranima neuven i zverski: ljude ubijaju kad
god hoe i bez ikakvog razloga. Kad ustae dou pijani iz varoi, izvode
ljude iz logora i u njih gaaju takmiei se ko e bolje pogoditi.
Zimus su naterivali ljude po noi, da se u donjem veu valjaju po
snegu, a kada su se dovoljno nakvasili, naterivali su ih u hladne sobe da
spavaju, pa su obino osvanjivali mrtvi.
Jednu devojku su doterali sa rukama vezanim icom, uveli su je u
straaru, prvo je tukli a zatim jedan po jedan silovali. Kada su se svi izredali, naterali su osuenike da je siluju.
Kako meu uvarima ima mnogo homoseksualaca, to oni svako vee izaberu po nekoliko mladia, pa ih odvedu u njihove barake i siluju a
potom ubijaju.
Cesto se deava da iz barake gde ima 8 do 10 ljudi, osvane samo polovina.
Isto tako kada se ide na rad, straari ubijaju koga hoe.
Svi ti neuveni postupci izazvali su pobunu u mesecu januaru ove
godine, koja je jo bila potpomognuta od strane etnika, pa je dosta njih
pobeglo iz logora. Ustae su ih traile avionima, pa su ih iz aviona tukli
mitraljezima, a tada su mnoge i mnoge streljali.
Od tada nae Srbe ne vode na rad, jer ih se boje, pa vode samo Jevreje.

mL.

Interniranima ne dozvoljavaju da se dopisuju sa kuom. Samo izuzetno onima koji su dobrog vladanja dozvoljavaju jedan put u dva meseca da se jave kui.
Kada se porodice raspituju za njih i kada budu primorani da odgovore, ustae jednostavno napiu da se taj ovek razboleo i umro.
Dozvolili su bili da se alju paketi, porodice su slale ak i ubijenim
ljudima, jer nisu znale ta je sa njima. Ustae su sve pakete opljakale, a
vlasnicima davale samo beznaajne stvari, jer sve to je bilo bolje oni su
uzimali.

Brojno stanje u jasenovakom logoru menjalo se iz dana u dan.

Iz logora je neko mogao da se spase samo intervencijom Nemaca,

zata je pak trebalo dosta platiti.
Tako je u martu doao iz logora Jovan Jovii, trgovac iz Tuzle, koji je za svoj izlazak platio dva miliona dinara.
U martu je iziao iz logora i Musliman Sratanovi, student iz Bijeljine.
ama.

U maju neki Jevreji koji su radili na polju, uspeli su da se jave ku-

15. maja dozvolili su i pojedinim Srbima da se javljaju i to samo

seljacima.
U aprilu mesecu, dozvolili su Jevrejskoj optini iz Zagreba da alje
pakete Jevrejima. Optina je slala pakete i Srbima, kojima je u poslednje
vreme zabranjeno slati pakete.

Danijel Ozmo, akademski slikar, ubijen u

Jasenovcu jula 1942. godine.
Svi pravoslavni svetenici koji su 2. avgusta prole godine oterani
u logor u Jasenovac, pobijeni su i ni jednog vie nema u ivotu.. .2
2

Izostavljeno se ne odnosi na koncentracioni logor Jasenovac.

Br. 152
IZVOD IZ PISMA DR NENADA GRISOGONA NADBISKUPU
ALOJZIJU STEPINCU KOJE JE MILO TUPANJANIN 24. JULA
1942. UPUTIO PREDSEDNIKU MINISTARSKOG SAVETA
IZBEGLICKE VLADE U LONDONU O UASNIM USLOVIMA U
KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC1
Otpravljen iz Ankare 24. jula 1942. godine u 19,35 asova
Primljen u Londonu 28. jula 1942. godine u 15,30 asova
Za predsednika Ministarskog saveta
Tupanjanin molio me dostaviti Vam ovaj njegov telegram:
Zemun, 8/II. 1942.
Gospodin
Dr. Alojzije Stepinac,2 Nadbiskup
Zagreb

Arhiv VII, a. EV, f. Bilea, s. 182185.

2 Dr Stepinac Alojzije, roen je 8. maja 1898. u Kraiu od oca Josipa i
majke Barbare roene Peni, Hrvat, nadbiskup zagrebaki d predsednik biskupskih konferencija, kriv je izmeu ostalog,
. . . t o su pod rukovodstvom odbora trojice kojemu je on bio na elu
vrena prisilna predvoenja Srba na katoliku veru, koja je prevoenja on sankcionirao . . . " a u obrazloenju presude ikazne lienja slobode s prisilnim radom
u trajanju od 16 godina i na gubitak politikih i graanskih prava u trajanju
od 5 godina izmeu ostalog pie . . .
. . . Ustaa i okupatori su nastojali da posiju neizbrisivu mrnju izmeu Hrvata
i Srba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, da razviju bratoubilaki rat, od kojega
bi samo okupator imao koristi. U tu svrhu ustae i okupatori nemilice kolju,
unitavaju i pljakaju Srbe na podruju Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Kao
najzgodniji nain za odnaroivanje i unitavanje Srba ustae smatraju prevoenje
Srba sa pravoslavne na katoliku veroispovjest. Turajui glavu svesno u pesak,
zatvarajui oi pred notorno poznatim injenicama prisile izvrene po ustaama
i ustakim sveenicima nad Srbima u svrhu prelaza, Stepinac hoe tom masovnom neuvenom ratnom zloinu dati jednu legalnu formu, te u tu svrhu biskupske konferencije pod predsednitvom Stepinca donose 17.XI.1941. rezoluciju, u kojoj se neverojatnim cinizmom trai da se prelazi obavljaju samo po dogmatskim
naelima.
Da bi se toj raboti dala jedna skroz ozbiljna znaajka, ta ista biskupska
konferencija stvara tzv. odbor trojice, u koji ulazi dr Alojzije Stepinac kao predsednik, a kao lanovi dr Viktor Buri, biskup senjski, i dr Janko Simrak, biskup
krievaki. Osniva se posebni izvrni odbor, sastavljen od samih sveenika i ta dva
tela odreena su za provoenje prekrtavanja naravno u sporazumu sa ustakim ministrom pravosua i bogotovlja.
Iako Stepinac ne moe porei da je kao jedan od bezuvjetnih uslova za
prelaz na katoliku veru, slobodno stvorena odluka prelaznika, on svesno vara
javnost iako znade da nijedan od Srba prelaznika nije preao na katoliku veru
na osnovu svoje slobodno stvorene odluke, ve pod najteom i najkrvavijom prisilom koju na njega vre ustae, a u nebrojenim sluajevima i sami sveenici,
drei srpskom narodu stalno no pod vratom.
1

Iz iskaza nebrojenih svedaka tog prekrtavanja jasno se vidi sistem prekrtavanja.

Najprije dolazi jedan strahoviti pokolj Srba, proveden po ustaama, i kada
su Srbi na smrt preplaeni, onda dolazi sveenik naravno u pratnji ustaa, i uverava Srbe kako e se moi spasiti samo ako smesta, i to svi, preu na katoliku
veru. U nekim sluajevima bili su ak hapeni i taoci, te je njihovo putanje na
slobodu bilo uvjetovano time, da se celo selo prekrsti. Ii nakon te situacije Srbi
slobodnom voljom odluuju se na prelaz u katolianstvo".
I konano dolazi do prekrtavanja, koje se nastoji uiniti to sveanijim,
a kojem bezuslovno prisustvuju predstavnici ustakih vlasti, naravno u prisustvu
ustake vojske. U brojnim sluajevima dolazi ba prilikom takovog prekrtavanja,
kada se narod skupi do masovnih pokolja.
Meutim, Stepinac ne tvrdi samo 1941. da Srbi prelaze samo na osnovu
slobodno stvorene odluke, nego to tvrdi jo i danas na raspravi kada kae: da su
Srbi imali slobodnu volju i zdrav razum, pa su mogli prei na katolianstvo ili ne."
Prema tome Stepinac je bio ustaa, za vreme rata u NDH je prekrtavao pravoslavne u katoliku veru, a to je ratni zloin. Saraivao je sa nemakim okupatorima i kvislinzima. Bio je ogoreni neprijatelj NOV i POJ, te je zbog toga suen
i osuen. No, pored Stepinca bilo je jo Pavelievih duebrinika-svetenika koji
su se sa orujem u ruci borili protiv jedinica NOV i POJ, za ta ih je on i odlikovao,
kao na primer:
Brekalo Zvonimir, ustaki satnik duhovnik obrambenog sdruga Jasenovac,
odlikovan na predlog glavara stoera ustake bojnice, Rodom Krune Kralja Zvonimira, III. stupnja s hrastovim granicama" pod o. br. 1453 Zv. 1954 tek.
br. 5904 Zv. za izvanredno, portvovano i uspjeno vrenje duhovnike dunosti
u borbenim pothvatima kod Sablja, Mria, Gaja, Piskavica, Ponira, Bijevljevine,
na Kozari, kod Ljubije rudnika, Sanskog Mosta, Kamen grada i Grmea u 1942.
godini." Vjesnik Minorsa, br. 30, od 11. IX 1942. godine str. 587. donosi slijedee:
Jagodar Mijo, satnik duobrinik ustako-domobranske pukovnije Dr. Ante
Pavelia odlikovan Srebrnom kolajnom Krune Kralja Zvonimira na ratnoj vrpci"
pod o. br. 69 Zv. kol. 1942. za hrabro i odvano dranje u borbama protiv
partizana na Kozari i Prosari pl. u vremenu od 14. lipnja do 5. srpnja 1942.
godine." Vjesnik Minorsa br. 47 od 3. studenog 1943. g. str. 1708. donosi slijedee:
Bujanovi Josip, satnik duhovnik IV. ustakog djelatnog sdruga, odlikovan Malom srebrnom kolajnom Poglavnika dr. Ante Pavelia za hrabrost",
za to to se je kao sveenik prigodom napada pobunjenika na Gospi istakao
hrabrou i odvanou." Vjesnik Minorsa br. 51 od 2. X I I 1943. godine str. 881 donosi:
Juriev fra Dionizije, ustaki duobrinik, satnik Poglavnikove tjelesne bojne,
odlikovan Malom srebrnom kolajnom dra Anta Pavelia za hrabrost, za hrabro
i odvano dranje u borbama protiv pobunjenika kod sela Butiga (jugoistok od
Sinja) od 11. do 17. rujna 1943. godine, kada je junaki poginuo". Vjesnik Minorsa
br. 12 od 16. III. 1944. g. str. 468 donosi:
Dragievi fra Berto, satnik duhovnik I. domobransko dobrovoljake bojne,
odlikovan vojnikim redom eljeznog trolista IV. stupnja" pod tek. br. 1260
2t. 24 II. 1944. za vrlo uspjeno i hrabro voenje milicionera u pothvatima
protiv odmetnika na podruju sela Rakitno, to u zapadnoj Hercegovini u razdoblju od 1. IV. 1942. do 9. II. 1943. godine." Vjesnik Minorsa br. 21. od 11.V.1944.
godine, str. 830 donosi slijedee:
Lipovac Zvonko, priuvni ust. satnik duobrinik, odlikovan Malom
srebrnom kolajnom Dr. Ante Pavelia", pod o. br. 1342 Hr. 1944
i tek.
br. 21202 Hr. 28.III.1944. god." za hrabro dranje u borbi protiv odmetnika".
Vjesnik Minorsa, br. 44, str. 1935. od 29. IX.1944. godine donosi:
Maji Marijan, ustaki satnik duhovnik I. ustakog stajaeg tjelesnog
sdruga odlikovan Redom krune Kralja Zvonimira III. stupnja s hrastovim granicama".
A u ustakom listu Hrvatski narod" od 4.VI.1944. godine br. 1051. str. 3,
izaao je lanak iz pera sveenika Eugena Beluhana u kojem opisuje junaku
smrt upnika Ivana Miletia pod naslovom upnik s Drine", i niz drugih kao
to su don Amte Zrno iz Duvna, Matoniki Ambroz iz Sarajeva, Ivan ali Stepinev
sekretar itd.
Meutim, treba rei tome genocidu suprotstavljao se neznatan broj rimokatolikih sveenika. Poznat je sluaj asnog oveka zagrebakog kanonika Pavla

Piem Vam kao kranin, kao ovjek ovjeku. Nakanjuiem se mjesecima na ovo, ekajui hoe li prestati stizati uasne vijesti iz Hrvatske
(NDH), kako bi se mogao sabrati i mirnije pisati. Punih 10 (deset) mjeseci
kako se po Hrvatskoj na naj zverski j i nain ubijaju Srbi i unitavaju milijarde njihovog imetka, a crvenilo stida i gnjeva oblijeva svakog potenog
Hrvata. Pokolj Srba poeo je od prvih dana jadne NDH (Gospi, Glina,
Petrinja, Vrgorac, Bos. Krajina itd.) i traje bez prekida i ovih dana. Nije
sramota u samome ubijanju. Ona je u ubijanju svega redom: staraca, ena i djece, u ubijanju uz strahovita divljatva i krvolotva...
Strahote logora u kojima je pobijeno na hiljade Srba ili puteno da
pomru od zlostavljanja, gladi, i zime uasne su.
Talijani pripovjedaju o jednom logoru u Lici kod Gospia, u samom Velebitu, u kojem je bilo na hiljade Srba, i kada su preuzeli vlast talijanske oruane snage, nali su ga prazna, natopljena ljudskom krvlju i
krpama, a leevi su baeni u ponornicu kod sela J a d n i k o v a . Rauna
se da je ovdje pobijeno oko 80.000 (osamdesethiljada) Srba. U povijesti
Evrope nije bilo ovakovih sluajeva.
Zato ja ovo Vama piem kada niste politika linost i ne moete
snositi odgovornost za sve ovo? Evo zato: Bezprimjernim zloinstvima,
koja su vie nego bezona, sudjelovala je naa katolika crkva na dva naina.
Veliki broj sveenika, klerika i organizacija katolike mladei sudjelovali su u svemu ovome vrlo aktivno. Katoliki sveenici vodili su glavnu rije u osnovnim ustakim stavovima. Kako je postavljena na noge
jadna NDH nai katoliki sveenici postali su logornici i tabornici ustaki,
pa su kao takvi nareivali i odobravali ta strana djela muenja i klanja
kranskog svijeta.
Cak je jedan katoliki sveenik lino zaklao jednoga svoga sabra ta
po Isukrstu pravoslavnog sveenika. Oni to nisu smjeli uiniti bez dozvole
biskupa, a ako su to uinili, onda su morali gubiti slubu i doi pred sud.
Budue se to nije smjelo dogoditi, znai da su biskupi dali svoju dozvolu
i blagoslovili ubistva Srba krana.
Katolika crkva je uinila sve da porimokatolii preivjele Srbe.
Dok se zemlja puila od nevine krvi muenika, dok su jecaji razdirali grudi preivjelih nesretnika, sveenici, fratri i asne sestre nosili su u jednoj ruci ustaki bode, a u drugoj molitvenik i krunicu. Sav je Srijem
poplavljen letcima biskupa Akamovia, tiskanim u njegovoj tiskari u
Lonara presuenog od ustaa na smrt. Poznati su protesti biskupa mostarskog Miia i Ujaia, beogradskog nadbiskupa (9.6.1941).
Odmah po uspostavi NDH u neposrednom podruju samoga koncentracionog
logora Jasenovac protivili su se i stekli simpatije i katolikih vernika i progonjenih sveenici Virgil Mairku (Raji), Etinger (Daruvar) i Tobi (Deanovac). Isto
tako su poznati upnik dr Didovi Franjo, upnik upe Drenje kao i dr Franjo
Resman (Nova Gradika) itd. Dr A. Dankovi, biskup starokatolike crkve, antifaista, zajedno sa komunistima je bio muen u Jasenovakom logoru smrti. Samo
je NOP otvorio svoja vrata svim sveenicima, kao to je pokazao monsinjor
Rittig.
U NOR i revoluciji 1941. je uestvovao i jedan broj katolikih svetenika,
a u velikom broju katoliki vernici. Na primer, katoliki svetenici iz Istre sa
svetenikom Milamoviem na elu, te zasluge asnih sestara Benediktinki koje
su od okupatora sauvale Zlato i srebro Zadra" i dr.

akovu, u kojim se pozivaju Srbi da spasu svoje ivote i imetke prelaenjem u katoliku jedino spasavajuu vjeru.
Naa crkva kao da je htjela pokazati da zna ubijati d u e kao ustaka vlast i banda tijela. A na rimokatoliku crkvu pada jo vea sumnja
za to, to su u isto vrijeme sruene mnogobrojne pravoslavne crkve, druge preobraene u rimokatolike, oteti su svi pravoslavni samostani, razruena sva imovina i upropaene povjesne vrijednosti, pa ak nije ostavljena na miru Patrijariska crkva u Srijemskim Karlovcima...
Poslije sviju velikih zloina u povijesti ovjeanstva, dolazile su velike kazne.
U prvom redu duna je crkva da digne svoj glas. Prvo svega to je
crkva isuskrstova, a poslije toga to je mona. U Njemakoj siu veliki rimokatoliki biskupi imali smjelosti da diu svoj glas u korist progonjenih
Zidova, a kod nas nije jo ni jedan biskup digao svoj glas za Srbe Krane, koji su jo strasnije proganjani nego Zidovi u Njemakoj.
I zaista e na glavu rimokatolike crkve pasti najvea odgovornost
za kaznu Boiju i ljudsku... ako se za vrijeme ne pokaje za ovaj sramni
i neoprostivi grijeh.
Napisao sam Vam ovo da spasim svoju duu, a Vama ostavljam da
traite i naete puta za spasenje svoje due.
Najprije ovjek i dobar Kranin, a onda dobar Hrvat.
Dr. Grizogono3
Napominjem da je Stepincu poznato ime pisca ovoga pisma, koji je
ozbiljan, verodostojan i poten ovek (Ovo je napomena Tupanjanina).
Pov. br. 634

Sumenkovi

Br. 153
DNEVNI IZVETAJ ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD
SARAJEVO I VELIKU ZUPU VRHBOSNA OD 26. JULA 1942.
GODINE DA JE 146 LICA UPUENO U KONCENTRACIONE
LOGORE STARA GRADIKA I JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD SARAJEVO I VEL.
ZUPU VRHBOSNA
V.T. Broj: 3/42.
PREDMET: Dnevni izvetajL

Sarajevo, dne 26. srpnja 1942.

3 Dr Nenad, advokat, sin dr Prvoslava, oficir za vezu pri tabu komandantu

zapadno-bosanskih, liko-dalrnatinskih i hercegovakih vojno-etnikih odreda Drae
Mihailovia (Arhiv VII, Ca, k. 157, reg. br. 12/3).
Arhiv VII, a. NDH, k. 172a, reg. br. 1 7 / 2 .

Zapoviednitvu
USTAKE NADZORNE SLUBE
UREDU I.

ZAGREB

U vezi okrunice Zapoviednitva Ustake nadzorne slube od 10. sijenja 1942, ast mi je podnijeti izvjetaj o politikoj i vojnoj situaciji u
gradu Sarajevu i Vel. upi Vrhbosna na dan 26. srpnja o.g. . . .

Zija Dizdarevi, knjievnik, ubijen u Jasenovcu

jula 1942. godine.
Dne 24. o.mj. oko 20 sati napadnuta je po partizanima orunika ophodnja postaje Podvitez na mjestu Gole istono od Viteza. U borbi koja
je trajala oko 15 minuta ranjen je jedan na orunik, a jedan je nestao.

Istoga dana partizani su oko 23 sata upali u selo 2ui, kotar Sarajevo i seljaku Avdi Siladiu oduzeli stoke u vriednosti oko 100000 Kuna.
Dne 24. o.mj. upueno je posebnim vlakom koji je krenuo u 1/2 1 nou 146 nepoudnih osoba u sabirne i radne logore Jasenovac i Stara Gradika.
U poslednja 24 sata izvreno je u gradu Sarajevu jedno politiko
uhienje.
S molbom na znanje.
ZA DOM SPREMNI!
Upravitelj:
(Potpis neitak)

rtve ustakih zloina u Jasenovcu.

Br. 154
{PREDLOG UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 28. JULA 1942. GODINE DA SE BERTA SALOM
UPUTI U LOGOR1
NEZAVISNA

DRAVA

HRVATSKA

UPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA

Naziv Oblasti
Ustanove ureda
Br. U. Z
Predmet: Salom Berta, upuen je
u logor.2
PRIEDLOG
o prisilnom boravku u logoru
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi Ravnateljstvu Ustakih Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, u trajanju
od
1) O b r a z l o e n j e : JDpasina i nepoudna osoba za javni red i sigurnost,
te se predlae za logor.
Uhiena 28. VII. 1942.
Umoljava se naslov za odluku i obaviest.
Datum Banja Luka, 28. VII. 1942
M.P.
Upravitelj:
(Potpis neitak)

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 7/2.

Istom takvom odlukom dat je predlog da se u logor upute: Sida Salom,
sa erkom Mirom, Ani Salom, te Fanika Sniteler, Irena Sniteler, Regina Stajnlauf,
Sofija Spiler, Margareta Redlih, Alijas Simha, svi iz Bamje Luke sa obrazloenjem:
opasne i nepoudne osobe za javni red i sigurnost" kao Jevrejke. (Arhiv VII,
a. NDH, k. 164, reg. br. 7/3, k. 169, reg. br. 51/9).
2

Br. 155
ZAHTEV ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU LUKU
I VELIKU 2UPU SANA I LUKA OD 30. JULA 1942. GODINE
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI BANJA LUKA DA
SE MIRA KAIJS I SUADA AHOVlC UPUTE
U LOGOR STARA GRADIKA 1
Zatitno redarstvo za grad B. Luku
i Veliku upu Sana i Luka u B. Luci
Banja Luka, 30/VII. 1942.

Br. 476
Predmet: Kaus Mira i Suada
Sahovi, upuenje u logor

UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI

BANJA

LUKA

U prilogu dostavlja se naslovu spis br. 478/42 za Zapovjednitvo sabirnog logora St. Gradika s molbom, da se pritvorenice ovog redarstva
Kaus Mira i Suada Sahovi, koje se nalaze u redar, zatvoru Crna kua",
a koje su odreene za logor u trajanju od 2 god. prvom prilikom, sa drugim
uhienicima koji e biti od naslova sprovedeni, preprave i predaju Zapovjeditvu sabirnog logora St. Gradika.
Potvrde logora po predaji istih dostaviti odnosno predati ovom redarstvu.
M.P.

Po nalogu upravitelja
nadstojnik odsjeka
redarstveni pristav I.
(Potpis neitak)

Arhiv VIT, a. NDH, k. 164, reg. br. 33/5.

Br. 156
IZVETAJ UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 31. JULA 1942. GODINE USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI
DA JE 160 BANJALUKIH JEVREJA UPUENO
U LOGOR STARA GRADIKA1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
u Banjoj Luci
Podruje kotarevi:
BANJA LUKA, PRIJEDOR, SANSKI MOST,
KLJU KOTORISCE
Broj: Taj. 456/42.

Banja Luka, 31. srpnja 1942.

Predmet:
USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI URED I.
ZAGREB
Na tamonji nalog Prs. br. 291/42.
Dana 31. srpnja 1942 odpremljeni su iz Banja Luke u logor u Staru
Gradiku svi banjaluki Zidovi, njih 160.2
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ REDARSTVA:
(Dr. Ivo Gromes).

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 32/5.

Istoga dana Ustaka nadzorna sluba Ured I je poslala telegram da
se Jevreji iz Banje Luke upute u logor Jasenovac. (Arhiv VII, a. NDH, k. 164,
reg. br. 45/5).
1

Br. 157
SPISAK UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD JULA 1942. ZATVORENIKA IZ ZATVORA CRNA KUA"
KOJI SU PREDVIENI ZA KONCENTRACIONE LOGORE1
POPIS
uhienika koji se nalaze u redarstvenom pritvoru u Crnoj kui"
Godina Mjesto
Zanimanje pritvaranja
starosti roenja i
u
" gra.
F razlog
i vjera prebivalite i stale
uhienja
B. Luka

tehniar
neoenjen

1. SARAJLI evad
sin Muhameda

31 g.
islam

2. OPLENICA Eifa t
Omera

26 g.
islam

3. ODI Zvonko
sin Franje

19 g.
rkt.

Biha
B. Luka

ak 5 r.
gimnazije
neoenjen

4. TOMIC Ilija
sin Petrov

20 g.
rkt.

Ivanjska
kot. B .
Luka

ak 7 r.
gimnazije
neoenjen

5. KOVACEVI Julij ana 47 g.

supruga Milivoja
rkt.

SI. Brod
B. Luka

6. KARABEGOVIC
22 g.
Munira
islam
ki fHasana i majke
Hanke r. Kapetanovi

B. Luka

7. BUKI Munira
ki Avdina i majke
Nazije

24 g.
islam

B. Luka

8. BAJIC Mitrana
ena Boina
(ena pod t. tor. 9.)

32 g.
prav.

Cuce
(Crna
Gora)
Relovac

9. BAJI Boo
sin Riste

32 g.
prav.

Rebrovac
B. Luka

kroja
neoenjen

Paska

17. X. 1941. UNS br.

komunizma 1164/41.
Odr. za
17. X.
zbir. logor
13. XI. 1941. UNS broj
komuniz.
1375/41.
Odr. za
13. XI.
zbir. logor
28. XI. 1941.2RO br. T.
komuniz.
447/41.
Odr. za
29. XI.
zbir. logor

5-II-1942.
2RO br.
sum. kom. 1476/42.
Zbir. logor 4II
odred.
umirovlje- 6II42. 2RO br.
nica
pod istra- T. 22642.
Udata ras- gom
5II
tav.
jatakovanja
sestra
1. II. 42.
2RO br.
pomonica svi pritvo- slubeno
neudta
reni
1. IV. 42. g.
domaica
neudata

U nalogu glasi: Za imenovane ije poslan priedlog Ravnateljstvu za

jav. sig. Zagreb da se
adi
domaica
i
aomacica i s pu rme nd jaej u j, po"d gp 'a n^j a r ,j,udata diete mumistima. Meutim usmeno mi je reeno da su
predloeni za zbirni Jogor i potrebni su podatci ovdje uzeti.

Arhiv VII, a. NDH, k. 197, reg. br. 4/28

10. MLECNIK Alojz

f Andrije
11. MLECNIK Viktor
sin Alojza
12. EKIC Ismet
sin Mustafin
13. MLECNIK Franc
sin Alojza
14. MLECNIK Silvo
sin Alojza
15. BUKIC Os man
t Avde

52 g.
rkt.
22 g.
Pkt.
22 g.
islam
25 g.
rkt.
18 g.
rkt.
18 g.
islam

Dornberg
B. Luka

16. PREMRY Viktor

sin Antunov

40 g.
rkt.

Postojna
B. Luka

zidar
oenjen

17. VRANJIC Vaskrsije

sin t Trivuna

55 g.
praiv.

Starevica
B. Luka

ratar
oenjen

18. Ivan KURELJAK

t Mije

32 g.
rkt.

Nova
Dubrava
B. Luka

stolar
oenjen

8. IV. 1942. g2RO br.

voen za
T. 381/42.
logor

19. PAJER Milan

Viktorije
(vanbr.)

22 g.
prav.
22 g.

Dobrljin
B. Luka

brija
neoenjen

20. GRAHOVAC Ilija

sin Kadrije

islam

Tomislav
grad

. . . v.
zelj. in.
neoenjen

13. travnja 2RO br.

1942. U na- Tajni 558/42
logu ne gla- 13.IV.1942.
si razlog
uhienja
v e se ina.

21. CVETOJEVIC Svetozar 22 g.

sin Simin
prav.

B. Luka

kroja
neoenjen

22. MESIMOVIC Muhamed 21 g.

islam
sin Mehin

B. Luka

brija
neoenjen

23. VUJAKOVIC Rade

sin Petra

28 g.
prav.

B. Luka

24. ROLIH Ivan

sin Franje

25 g.
rkt.

B. Luka

postol.
neoenjen
, . ,
kroja
neoenjen

25. IVANKOVIC Milivoj

sin t Gavre

28 g.
rkt

Joavka
B. Luka

tesar
bravar
neoenjen

26. CVIJIC Velimir

sin t Milana

32 g.
rkt.

B. Luka

bravar
oenjen

27. BULJAN Jozo

sin Jure

22 g.
rkt.

B. Luka

mesar
neoenjen

B. Luka

trg. pom.
neoenjen

28. PERDUV Branko

sin ora

22 g.
rkt.

B. Luka
B. Luka
Brezovic
B. Luka
Gorica
B. Luka
B. Luka

teak
oenjen
teak
neoenjen
cipelar
neoenjen
zidar
neoenjen
zidar
neoenjen
ratar
neoenjen

29. GREB Nikola

sin Jakova

23 god. Opsjeko
rkt.
B. Luka

mesar
neoenjen

30. MUFTIC Aziz

sin Huseina

22 g.
islam

B. Luka

brija
neoenjen

31. PRUNK Ivanka

ki Franje

32 g.
rkt.

Loka
Zidani
Most
B. Luka

in. Hig.
zavoda
neudata

, se
^drze
u pritvoru
do rieenja
Rav.
jav.
A/i o iic sug.
? iiff
reaa
da e biti
predan p. p.
sudu
vodi
svi

13. travnja 2.R.O.

1942.
580/42.

32. GLUMAC Dragica

ki Miladinova
33. SAVIC Milivoj
sin t Gavre

19 g.
prav.
26 g.
prav.

Dobrljin
B. Luka
Klanica
B. Luka

ak st. S.
neudata
ratar
neoenjen

34. MADZARAC Nada

ki Aleksije
35. DIVJAK Novak
sin Dragutina

21 g.
rkt.
20 g.
prav.

Topusko
B. Luka
Pavlovac
B. Luka

uiteljica
neudata
ratar
neoenjen

36. DANlClC Jovan

sin t Mihaila
37. RADONJI Savo
sin f ura
38. JARAN Sulejman
t Muhameda
39. SERGULIN Anto
t Andrije
40 B U L J A N Franjo
sin Matin
41. BARUCIJA Teufik
sin Muhameda

21 g.
prav.
32 g.
prav.
30 g.
islam
36 g.
islam
28 g.
rkt.
19 g.
islam

Rebrovac
B. Luka
Agin-selo
Krupa n / v
B. Luka

ratar
neoenjen
ratar
neoenjen
zidar
neoenjen
tesar
oenjen
postolar
neoenjen
radnik
neoenjen

42. SOFTlC Faik

sin 1'brahimov
43. BARUCIJA Omer
t Muharema
44. STANIVUKOVIC
ore t Paje

21 g.
islam
53 g.
islam
29 g.
prav.

B. Luka

45. MAAR Antun

sin ure

32 g.
rkt.

Srednja
Dikenica
Bjelovar

ratar
oenjen

46. ANlClC Milan

f Sime

40 g.
prav.

Galipovac
Prnjavor

elj.
oenjen

47. KESIC Vidoje

sin Milin

31 g.
prav.

B. Grahovo biv. pol.

B. Luka
oenjen
i djete

48. JOVANOVIC Sava

sin Koste

20 g.
prav.

B. Luka

ko. pom.
oenjen

49. ASANBASIC Muhamed 25 g.

sin Muhameda
islam

B. Luka

student
neoenjen

50. JURINClC Ante

sin Nikin
51. PAALIC Faik
sin Bekira

26 g.
rkt.
26 g.
islam

B. Luka

ratar
Upisani za
oenjen
priv. nam. zbirni logor
neoenjen

52. GAZlC Dervi

sin Hamida

35 g.
islam

Trst
B. Luka
B. Luka
Novoselije
B. Luka

Novoselije
B, Luka
Slatina
B. Luka

B. Luka
B. Luka

ak
neoenjen
ratar
oenjen
ratar
oenjen

postolar
neoenjen

14. IV. 1942.2RO br.

ekaju od- T-342 i
premu u sa-748/42
birni
logor

15. IV. 1942.2.R.O. br.

Ova etvo- T. 546/42
rica su popisana za
zbir. logor
2 R O br.
T-715/42.
2 R O br.
T. 525/42
2 R O br.
T. 699/42.
29. IV. 1942.2.R.O. br.
IZTRAGA 588/42

9. IV. 1942.2RO br.

eka odo- T. 871/42.
brenje za
predaju p. p.
sudu

13. V. 1942. 2RO br.

priedlog za T. 887/42.
logor.
14. V. 1942.2RO br.
priedlog za T. 642/42.
p. p. sud.
20 V. 1942. 2 R O br.
priedlog za T. 9(76/42.
p. p. sud
10/42.

22. V. 1942.2RO br.

T. 1041/42.
27. V. 1942.

22. V. 1942.2RO br.

Upisani za T. 1044/42.
zbirni logor 27. V. 1942.

53. KARABEGOVIC
Mustafa
sin Hasana
54. DEMIROVIC Neib
sin t Ahmeda
55. DEDI CIKOTA
Hilmija
sin t Rasima
56. JOVANOVI Mitar
sin t Riste

38 g.
islam

B. Luka

kroja
neoenjen

28 g.
islam
26 g.
islam

B. Luka

priv. namj.
oenjen
brija
neoenjen

31 g.
prav.

Cetinje
muziar
nad. Italija oenjen
biv. v. m.
B. Luka
in. obine
oenjen
B. Luka
neoenjen

57. GVOZAR Abduselaim

sin t Idriza
58. GV02AR Man
sin Idriza
59. RED2IC Husein
sin t Ibre

36 g.
islam
27 g.

60. KRUPI C Ilijaz

sin Hasanbega
61. CARD2I Avdo
sin Mehe

22 g.
islam
49 g.
islam

62. BOBAN Mirko

sin Marka

22 g.
rkt.

63. BASTA Slavka

ki Petrova
64. HARAMBASlC Nafija
ki Alije
65. KORDA Zdravka
ki Mile
66. FEJZAGI Fahira
ki t Bekira
67. EKI Ahmet
sin Mustafin
68. BURUD2IJA Ibrahim
sin Muhameda
69. GALIC Matko
Filipa
70. BISCEVIC Smail
sin Derviev
71. ZlC-KLAClC Ivo
sin Franjin

24 g.
prav.
20 g.
islam
21 g.
prav.
24 g.
islam
24 g.
islam
30 g.
islam
33 g.
rkt.
islam

29 g.

B. Luka

B. Petrovac radnik
B. Luka
tvornice
duhana
Graanica priv. namj.
B. Luka
neoenjen
B. Luka
obinski
radnik
oenjen
B. Luka
student
30. V. 1942.2RO br.
prava
Upisan za T. 1032/42.
zbirni iUgUl
logor
Udbina
blag. u
10. VI. 1942.2RO for.
B. Luka
Palau
T. 1084/42.
Priedor
student
B. Luka
farmacije
Svodna
student
p p'
prava
B. Luka
inovnik
B. Luka

stolar

B. Luka

radnik

Zabreii

ofer

B. Krupa

in. g. pr.

39 g.
rkt.

Punat
Krk
Italiia
lto.ija

profesor
graanske
Slrnlp
a^uic

12. VI. 1942.

Istraga

72. ELI Slavko

sin Ahmeta
73. MILOSEVIC Stojan
sin Stojana
74. NUMANOVIC Osman
sin Hadidervia

33 g.
islam
41 g.
prav.
islam

B. Luka

konobar

Maglajani
B. Luka
G. Seher
B. Luka

postolar

75. KURJAK Huso

sin Mehe
76. BARUClJA Fehim
sin Muhameda

66 g.
islam
30 g.
islam

17. VI.
istraga
17. VI.
zbirni
19. VI.
zbirni
logor
23. VI.
istraga
10. VI.
istraga

G. Seher
B. Luka
B. Luka

kafedija
zelinar
postolar

1942.2RO br.
T. 1185/42.
1942.2RO br.
T. 1231/42.
1942.2RO br.
T. 1235/42.
1942.2RO br.
T. 1248/1942.
1942.2RO br.
T. 1034/42.

77. PEUTKA Josip

sin Josipa

36 g.
rkt.

B. Luka

23. VI. 1942. Br. Ured

tipograf
oenjen
Zat. red.
od 5. djece

78. BOTI Nedib

sin t Osmana

34 g.
islam

Veii
Kotorie

teak

26. VI. 1942.2RO br.

Radni logor T. 1283/42.

Za taan priepis:
NADSTOJNIK PISARNE
(F. Ban)

Br. 158
ZAHTEV KOTARSKOG PREDSTOJNITVA SANSKI MOST
OD 4. AVGUSTA 1942. GODINE REDARSTVU
KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC
DA SE 60 JEVREJA (LJUDI, ENE I DECA)
SMESTE U LOGOR1
Kotarsko predstojnitvo
taj. br: 508
Sanski Most, 4. VIII. 1942.
Ravnateljstvu sabirnog logora
putem upskog redarstva B. Luka
Jasenovac
1 Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 51/6. Krajem avgusta 1942. bili su
odvedeni gotovo svi preostali Jevreji, to se vidi iz izvetaja koji je uputilo Zapovjednitvo III zbornog podruja krajem avgusta 1942. Glavnom stoeru oruanih snaga
u Zagrebu: Zidova gotovo ih nema, a oni koji se nalaze u zemlji nikako ne mogu
uticati na dogaaje". U Sarajevu je jo ostalo samo oko 120 Jevreja, veinom
oni koji su bili u meovitim brakovima.
Iz ustakih koncentracionih logora vratilo se oko 50 Jevreja, najveim delom
oni koji su uspeli pobei iz logora. Iz spiskova koje je sainio Odbor za izgradnju
spomen-parka u Sarajevu se vidi, da je iz Sarajeva stradalo oko 7.600 Jevreja,
Ista sudbina zadesila je Jevreje u ostalim mestima Bosne i Hercegovine.
Do sredine 1942. bili su odvedeni u koncentracione logore gotovo svi Jevreji, sem
onih koji su uspeli prebei na teritoriju anektiranu od Italijana, ili u partizane.
Iz nekih mesta su odvoeni po grupama i razliitih datuma, a iz nekih mesta
su odvedeni svi Jevreji istog dana. Jedino Jevreji iz Brkog nisu odvedeni u logor, nego su stradali u samom mestu. Naime, nou 10/11. X I I 1941. ustae su dovele sve Jevreje iz tog mesta vezane icom na most iznad reke Save i nakon
to su bili poklani, baeni su u Savu. Tom prilikom je stradalo oko 150 Jevreja,
mukaraca, ena i dece. U Brkom je bilo i 147 jevrejskih izbeglica iz Poljske,
Austrije i Nemake. Njih su ustae zaklale na pravoslavnom groblju nou 16/17.
decembra 1941. (J. Romano, n.d. str. 132133)

Upuuju se napred navedeni Zidovi, te molim, da se isti smjeste u

Va logor.2
Za dom spremni!
Kotarski

predsto j nik:

(Potpis neitak)

U koncentracioni logor Jasenovac tada su upueni:

Ime i prezime

Mukih

enskih

Djece
1

1) Eliezer Levi

2) Isak Atijas

3) Mazalta Atijas (Avramova)

4) Cevi Atijas (kod Mazalte)

5) David Baruh

6) Benijamin Otri

7) Benjaimin Rajh

8) Davida Kabilja ena

9) Samuel Atijas

19) Juso Papi

11) oja Hajma Hasona

12) David Atijas

13) Braco Hason

14) Jakov Levi

15) Alberta Albaharija ena

53

18

29

Osim imenovanih upueni su i:

1) Salomon Baruh, rodom iz Dervente, koji se je nalazio kod Davida Baruha.
2) Sarina Atijas, rodom iz Bihaa, sa tri lana obitelji.
3) Atijas Sinka, rodom iz Bihaa, sa 1 lanom obitelji.

Br. 159
DOPIS UPSKE REDARSTVENE OBLASTI OD 4. AVGUSTA
1942. ZAPOVEDNITVU KONCENTRACIONOG LOGORA
STARA GRADIKA POVODOM UPUIVANJA 13 LICA
U LOGOR1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U Banjoj Luci
Podruje kotarevi:
BANJA LUKA, PRIJEDOR, SANSKI MOST,
KLJU, KOTORISCE
Banja Luka, 4, kolovoza 1942.
Broj: T.1777/42.
P r e d m e t : Upuivanje nepoudnih osoba u
logor.
ZAPOVJEDNICTVU ZBIRNOG LOGORA
STARA GRADIKA
Upuuju se naslovu nie navedene osobe za koje je priedlog od ove
oblasti poslan pod gornjim brojem U. N. S. ured I s molbom da ih se tamo
zadri do rieenja priedloga.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
13.

Altarac Lenka
Altarac Moritz
Levi Ernestina rod. 1876 god.
Levi Ernestina rod. 1864 god.
Levi Irena ud. Novakovi
Levi Sara ud. Bai
Levi Majer
Montijas Irena
Montijas Hinko 15 god.
Montijas Erna 14 god.
Montijas Mir jama 12 god.
Montiljo Sinjora
Za dom spremni!
M. P.
Upravitelj redarstva:
(Dr. I. Gromes)

Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 32/5.

A11

Br. 160
IZVOD IZ BOJNE RELACIJE DOMOBRANSKE 3. PEADIJSKE
DIVIZIJE OD 6. AVGUSTA 1942. ZAPOVEDNITVU
2. DOMOBRANSKOG ZBORA O UPUIVANJU 1.363
LICA SA PODRUJA KOZARE U KONCENTRACIONI
LOGOR STARA GRADIKA1
Nezavisna drava Hrvatska
Stoer

3. PJEAKE DIVIZIJE
Op. Broj 1288/taj.
6. VIII. 1942.
PREDMET: oba bojna
relacija za mjesec srpanj
1942. godine
ZAPOVJEDNlCTVU II. DOMOBRANSKOG SBORA
HRVATSKOM GENERALU PRI 718. NJEM. PJES. DIV.
B R O D N/S
U prilogu alju se u dvopisu bojna relacija 3. pjeake divizije za mjesec srpanj 1942. godine na daljnje uredovanje.
ZAPOVJEDNIK, PUKOVNIK
Radi2
C. KOD BANJALUKOG ZDRUGA:

U toku noi, odmetnici su pokuali, da jaim snagama probiju obru

na Ljubinskom pododsjeku (5 km j. z. od Bos. Gradike) oko Kozare, ali
nisu u tome uspjeli.
Napad je odpoeo oko 01.30 sati i trajao je sve do zore, kada su se
partizani povukli. Na naoj strani nije bilo gubitaka. Na strani partizana,
odkriveno je kasnijim razvidan j em dosta tragova krvi, ali nije nitko naen.
1
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 54, reg. br. 17/1.

Emil.

U toku ovoga dana, predalo se naim vlastima na ovom dielu poloaja 1363 ljudi, sa mnogobrojnom stokom. Svi su sprovedeni u logor u St.
Gradiku.
Preko cieloga dana, predaju nam se manje grupice izbjeglica iz Kozare. Svi se sprovode u logor, jer meu njima ima i razoruanih partizana.
M.P.
ZAPOVJEDNIK
General Iser

Br. 161
PREDLOG UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 7. AVGUSTA 1942. USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI
ZAGREB DA SE 20 LICA UPUTI U
KONCENTRACIONI LOGOR STARA GRADIKA1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
u Banj oj Luci
Podruje kotarevi:
BANJA LUKA, PRIJEDOR, SANSKI MOST, KLJU, KOTORlSE
Broj: T. 1777/42.

Banja Luka, 7. kolovoza 1942.

Predmet: Albahari Luna, i drugi idovi

priedlog za odpremu u logor.
USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI URED I.
ZAGREB
Savezno sa zakonskom odredbom od 2. XI. 1941. god. o upuivanju
nepoudnih i pogibeljnih osoba u zbirni logor, predlae se po tri primjerka priedloga o prisilnom boravku u logoru s molbom na odobrenje za
sliedee osobe:
a
1

uro.
Arhiv VII, a. NDH, k. 164, reg. br. 39/5.

a
1.kolovoza

Danja Luka.

UPSKA REDARSTVENA OBLAST

Ssnjsj Luci
Podrafje - kotreis

i 9,

BANJA UiKA. PRIJEDOR, SAMSKI MOST,

KLJU, KOTORlSE.

Broj:
^ SSi

Predmet: A a i u i Z i l * m i r u g i

XOO*.

"""

j,

itn

g-'-Bl'u.ou

i 4. ,

..

jOiiOiu
I A

Upucaju s* a&sioiru a p r i l o *
i o , . o r u fa.-ansvac s i i < l e i :
l.Anioi

a *

uj>wtsie& i oAiait* t. z b i r n i

j.cik*
4. .surdiil Avo
$ . 3 m i r o v i "aiizib
3ervis

7 . v o k d J * r Xrt.a
8 * 0 j a r /.bau stalim
5.ovRo*i r i t & r
10.Jovsno\rio
1 1 . t i u r i a u i u Auto
1 <?.i:*rebgovi UuataX*
13.Kaio Vid
JU.'Ja&l&jjli j t i r a
IS.JiioSBvi Stojsa

lo. ..uaanovie Quanta.

17.0di<j

iVouko

Sijts*
ii>.t;eu2,id Uusia
23.3a*i 'iiivo j
PriloftsDopis

f . a . s . - * ured Z.Sa^rtb
itc dom u p r e s a i !
/Sr I ' " i /

1.
2
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Albahari Luna
Atijas Isak
Atijas Mazalta 2
Atijas Samuel
Atijas Sarina
Atijas Simha
Baruh David
Baruh Salamon
Hasan oja
Hason Samuel

Kabiljo Simha
Levi Elijaz
Levi Isak
Ostritz Benjanim
Papi Juso
Rehnitzer Ida
Rehnitzer Leopold
Reih Benjamin
Romano Dijana
Hamdija Bijeli.

Umoljava se ovaj predmet smatrati urnim, da se Zidovi to prije

prebace u zbirni logor, poto siu zatvori puni uhienika.
Za dom spremni!
Upravitelj redarstva:
(Dr. I. Gromes)

Br. 162
OBAVETENJE ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU
LUKU I VELIKU 2UPU SANA I LUKA OD 7. AVGUSTA 1942.
ZAPOVEDNIKU REDARSTVENOG ZATVORA CRNA KUCA"
O UPUIVANJU TRINAEST JEVREJA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO
ZA GRAD BANJA LUKU I VELIKU
ZUPU SANA I LUKA U
BANJOJ LUCI.
Taj. br. 729.

Banja Luka, dne 7. VIII. 1942.

Predmet: KABILJO DAVID i dr.

idovi, upuen je u
logor.
2 Odluke
o upuivanju u koncentracioni logor Stara Gradika za Atijas
Mazaltu, Atijas Savenu, Albahari Lunu, Hason oju, Kabiljo Simhu, Roknicer
Idu, Romano Dijanu i Bijeli Hamdiju nalaze se u Arhivu VII, a. NDH, k. 169,
reg. br. 4752/9. Od komunista sa terena istonog dela Poeke kotline u koncentracionom logoru Stara Gradika su ubijeni: Ante abali, Benjamin Zubovi,
Sabali Marijan. U istom logoru su biili: Stjepan Fumi i Stevo Radosavljevi. Meutim, nisu svi evidentirani imenom i prezimenom, npr. iz sela Bolomae od 70
odvedenih u logor ubijeno je 67, a iz sela Busnovi od 230 stanovnika Srba u logor je odvedeno 200 osoba.

ZAPOVEDNIKU REDARSTVENOG ZATVORA CRNA KUCA"

BANJA LUKA
Izvjeujete se radi znanja, da su danas 7. o. m. upueni u logor, koji
su nam predani po njemakim vlastima, idovi i to: KABILJO DAVID,
PAPO JOSIP, REICH JAKOB, LEVI SABETAJ, STERN OSKAR, ERLICH
SANDOR, MALAMED JAKOB, PAPO RIFKA, KABILJO RENA,
STERN ILONA, ERLICH RENA, LEVI LUNA, i KABILJO BLANKA.
ZA DOM SPREMNI!
Po nalogu upravitelja
nadstojnik kom. odsjeka
red. pristav I. razreda:
Ivan Sitek, v. r.

Br. 163
NALOG ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU LUKU I
VELIKU ZUPU SANA I LUKA OD 7. AVGUSTA 1942.
ZAPOVEDNITVU KONCENTRACIONOG LOGORA
STARA GRADIKA DA SE EST PARTIZANA
PRIMI U LOGOR1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU
i VELIKU ZUPU SANU I LUKU
Banja Luka, dne 7. VIII. 1942.
Predmet: STO JAKO VIC RIST A, i dr.
preprauje u logor.
ZAPOVJEDNICTVU SABIRNOG LOGORA
STARA

GRADIKA

Poprauje se po izvidniku ovog redarstva G. Franji Mirtu, slijedee osobe: zarobljenici (partizani), a u smislu ifrirane brzojavke
U.N.S. Ureda I od 31. VII. o.g. kratkim putem:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

STOJAKOVI RISTA
STOJAKOVI SAVKA
STOJAKOVI DEVKA
POSPALJ MARIJA
TRIFUNOVIC STANKO
HETMAN IVAN

Odobrenje odnosno odluke za oznaene osobe od U.N.S. Ureda I bit

e Vam dostavljeno naknadno.
Molim potvrditi primitak gore oznaenih osoba.
ZA DOM SPREMNI!
Upravitelj:
(F. Mileti v. r.)

Br. 164
OBAVETENJE UPSKE REDARSTVENE OBLASTI OD 7.
AVGUSTA 1942. ZAPOVEDNITVU KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC O UPUIVANJU
DVADESET LICA U LOGOR1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
u Banjoj Luci
Podruje kotarevi:
BANJA LUKA, PRIJEDOR, SANSKI MOST,
KLJU, KOTORISCE.
Banja Luka, 7. kolovoza 1942.
Broj: T. 1878/42.
Predmet: Anii Milan i drugi
upuen je u logor.
ZAPOVJEDNlCTVU SABIRNOG LOGORA
JASENOVAC
Upuuju se naslovu uz prilog uputnica i odluka za zbiimii logor u
Jasenovac sJiedei:

Branko Bosanac, uitelj u Motanici pod Kozarom, supruga Radojka,

sinovi Ljubomir, Nenad i Srdan i kerka Divna ubijeni u Jasenovcu.
u leto 1942. godine.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Anii Milan
Boti Nedib
Ckota Dedi-Hilmija
Cardi Avdo
Demirovi Nedib
Gazi Dervi
Gvoar Irfan
Gvoar Abduselam
Jovanovi Mitar
Jovanovi Savo

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Jurini Anto
Karabegovi Mustafa
Kesi Vid
Maglaj li Devad
Miloevi Stojan
Numanovi Osman
Odi Zvonko
Peenica Rifat
Redi Husein
Savi Milivoj

Prilog: Dopis U.N.S.-a ured I. Zagreb.

Za dom spremni!
Upravitelj redarstva:
(Dr. I. Gromes)

Br. 165
OBAVETENJE ZAPOVEDNITVA LOGORA STARA
GRADIKA OD 9. AVGUSTA 1942. UPSKOJ
REDARSTVENOJ OBLASTI BANJA LUKA
O PRIJEMU 68 JEVREJA U LOGOR1
U S T A K A
O B R A N A
ZAPOVJEDNlCTVO SABIRNOG LOGORA U STAROJ GRADIKI
Broj slub.

St. Gradika 9. kolovoza 1942.

upskoj Redarstvenoj oblasti
Banja

Luka.

Ovime se slubeno potvruje od strane ovog zapovjednitva ovoga

logora, da smo od gornjeg naslova danas primili u logor
68 mukih i enskih Zidova.
Za Dom s p r e m n i !
M. P.
Zapovjednik sabirnog logora
u. z. ust. porunik:
(Potpis neitak)
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 161, reg. br. 20/1.

Br. 166
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 10. AVGUSTA
1942. O UPUIVANJU ERLIHA ANDORA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA - URED I.
RAVNATELJSTVO USTAKIH REDARSTVA NEZAVISNE
DRAVE HRVATSKE U ZAGREBU
Br. U. Z. 52215/426.
Predmet: Erlich Sandor,
upuenje u logor.
O D L U K A

Na priedlog pod br. T. 729/42. sa strane Zatit. red. za grad Banja

Luku i Vel. upu Sana i Luka
te nakon provjerenja svih odlunih okolnosti odreuje se prisilni boravak
u logoru nad osobom:
Erlich Sandorom, rod. 19. VI. 1902. us. Marjancima, trgovac time da se
gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Jasenovac
Trajanje prisilnog boravka odreuje se tri godine tj. od dana uhienja 6. VII. 19426. VII. 1945.
Izvrenje ove odluke povjerava se: Zatit. red. za grad Banja Luka
i Vel. upu Sana i Luka
0 tome obaviest:
1.
2.
3.
4.
5.

Predlagau Zatit. red. za grad B. Luka i V. . Sana i Luka

Izvriocu

Logoru u Jasenovcu uz 1 primjerak priedloga
Uredu II. radi oevidnosti "
Ovouredskoj pismari radi oevidnosti

6. Stranci
Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.
Datum 10. VIII. 1942.

Zig:
M. P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 172a, reg. br. 7 / 9 .

Upravitelj:
Paver

OBRAZLOENJE
Budui je predmetni kao idov nepoudan po javni red i sigurnost,
to ga se upuuje u sabirni logor na prisilno boravak temeljem 1, 2, 5
Zakonske odredbe od 25. XI. 1941. broj CDXXIX2101Z1941.

Br. 167
IZVOD IZ DNEVNIKA REDARSTVENE OBLASTI ZA GRAD
ZAGREB OD 13. AVGUSTA 1942. SA PODACIMA ZA OSAM
LOGORAA BEGUNACA IZ KONCENTRACIONOG
LOGORA JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
REDARSTVENA OBLAST ZA GRAD ZAGREB
POLITIKI ODSJEK
Prs. broj: 19

Zagreb, 13. kolovoza 1942.

REDARSTVENI

DNEVNIK

540 VRANJES JOVAN, 22 god. star. potrauje ga Obinsko poglavarstvo

u Oklaju na broj: 311/42 radi dojavljenja boravka.
Prs. 27.553/42
541 RUJAJCEVIC IVO, ro. 1903 u Vuotu, kotar Sisak, sin Josipa i
Magde, potrauje ga Zapovjednitvo ustakog sabirnog logora Jasenovac od 1. VII. 1942. broj: 6141 radi bijega iz logora. Uhititi. Osobni
opis: stas srednji, kosa i oi smee, lice dugoljasto.
Prs. 26406/42
542 RADOSEVIC JOSIP, ro. 1915 u Liu, kotar Delnice, poitirauje ga
Zapovjednitvo sabirnog logora u Jasenovcu od 1. VII. 1942. broj:
6141/42 radi bijega iz logora. Uhititi. Osobni opis: stas visok, vitak,
kosa i oi smee, lice dugoljasto.
Prs. 26406/42
Arhiv VII, a. NDH, k. 182, reg. br. 51/4.

543 CIPOR URO, rod. 1923 u Vurdu, kotar Sisak, sin Jandre i Jage,
potrauje ga Zapovjednitvo sabirnog logora u Jasenovcu od 1. VII.
1942. broj: 6141/42 radi bijega iz logora. Uhititi. Osobni opis: stas
vitak, kosa plava, oi smee, lice dugoljasto.
Prs. 26406/42
544 POZDRIJAN JURAJ, rod. 1923 u Dubravi, kotar azma, sin Ivana
i Reze, potrauje ga Zapovjednitvo sabirnog logora u Jasenovcu od
1. VII. 1942. broj: 6 1 4 1 / 4 2 radi bijega iz logora. Osobni opis: stas
malen, kosa kestenjava, oi zelene, lice okruglo.
Prs. 26406/42
545 RUJAJCEViC URO, ro. 1910 u Vurotu, kotar Sisak, sin Mile i Mare,
potrauje ga Zapovjednitvo sabirnog logora u Jasenovcu od 1. VII.
1942. broj: 6141/42. Osobni opis: stas srednji, kosa kestenjava, oi
smee, lice dugoljasto.
Prs. 26406/42
546 CULUM DUAN, ro. 1913 u Muhainoviu, kotar Visoko, sin oke i
Perse, potrauje ga Zapovjednitvo sabirnog logora u Jasenovcu od 1.
VII. 1942. broj: 6141 radi bijega iz logora. Osobni opis: stas malen,
vitak, kosa kestenjava, oi smee, lice dugoljasto.
Prs. 26406/42
547 SMU IVAN, ro. 1913 u Pobjeniku, obina i kotar azma, sin Steve
1 Roze, potrauje ga Zapovjednitvo sabirnog logora u Jasenovcu
od 1. VII. 1942. broj: 6141 radi bijega iz logora. Uhititi. Osobni opis:
stas srednji, oi zelene, lice dugoljasto.
Prs. 2 6 4 0 6 / 4 2 . . .
551 DOMA JURAJ, 23 god. star, maarski dravljanin, potrauje ga Ustaka Nadzorna sluba od 28. VII. 1942. broj: T. 10371 radi bijega iz logora u Jasenovcu. Uhititi. Osobni opis: stas srednji, vitak,
oi smee, lice blijedo dugoljasto. 2
Prs. 27148/42
ZA DOM SPREMNI!
PO NALOGU UPRAVITELJA REDARSTVENE OBLASTI
NADSTOJNIK ODSJEKA
Dr. Zgombi v. r.
2 Bio je vei broj pojedinanih pokuaja bekstava zatoenika, ali su u najveem broju sluajeva begunoi uhvaeni i na zverski nain usmreni. Postojalo
ie vie razloga zbog kojih su bekstva bila neuspena: jako straarsko obezbeenje:
reka Sava koju je trebalo preplivati da bi se stiglo na bosansku stranu, odnosno
ia Kozaru; brojne ustake strae na putu do slobodne teritorije, itd. U najveem
aroju sluajeva radilo se o pojedinanim bekstvima, dok je bilo malo pokuaja
?rupnog bekstva, u grupama od 3 do 5 zatoenika. Samo u dva uspela bekstva
lestvovalo je 3, odnosno 5 zatoenika:
decembra 1942. ing. Mia Danon, Moric Romano i Solomon Katan ubili
u ustakog straara koji ih je vodio na rad i prebacili se preko Save u Bosnu,
ide su stupili u NOV.

Br. 168
PREDLOG NADSTOJNIKA POLITIKOG ODSEKA
ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU LUKU OD 14.
AVGUSTA 1942. DA SE RAJKO JORGIC UPUTI U
KONCENTRACIONI LOGOR1
Broj:
Predmet: JORGIC RAJKO,
priedlog za logor.
Banja Luka, 14. kolovoza 42.
Upravitelju Zatitnog Redarstva za grad
Banja Luku i Veliku Zupu Sana i Luka
g. Frane Mileti
OVDJE

Jorgi Rajko, restaurator, roen 17. XI. 1912 u Banja Luci, zaviajan isto, od oca Sime i majke Mare r. Glamoan, vjere rkt. neoenjen, nekanjavan (Prije bio vjere grko-istone.) stan, Viktora Gutia broj 8., uhien 23. VI. 1942.
a p r i l a 1943. u b e k s t v u su uestvovali M o n i k a M u s a f i j a , V a j s , B a r u h , Z o r
i P e t a r M i r o s a v l j e v i . R a d i l i su na sei u m e i t o m p r i l i k o m ubili 3 u s t a k a
s t r a a r a , ali Su u b o r b i s u s t a a m a poginuli B a r u h i Zor. Ostali su se p r e b a c i l i
u Bosnu i s t u p i l i u NOV.
l a n o v i K P J u logoru odluili su, da se 22. a p r i l a 1945. izvri p r o b o j zato e n i k a iz logora. U t o m p r o b o j u 30 J e v r e j a uspelo je da se s p a s e i s t u p i u N O V .
P r e m a n e p o t p u n i m p o d a c i m a iz logora J a s e n o v a c " ( u k l j u u j u i i S t a r u
G r a d i k u ) p o b e g l o je 95 J e v r e j a , i to: 1941 5; 1942 18; 1943 26; 1944 6;
1945 40. Svi su n a k o n b e k s t v a stupili u N O V i PO J u g o s l a v i j e . (J. R o m a n o ,
n.d., str. 189190).
S v a k a k o t r e b a p o m e n u t i i b e k s t v o ing. E m e r i k a B l u m a 20. n o v e m b r a 1944.
iz logora S t a r a G r a d i k a , k o j e je opisao dr N i k o l a Nikoli u s v o j o j k n j i z i : J a s e n o v a k i logor s m r t i .
P r e m a u s m e n o m k a z i v a n j u g e n e r a l - p u k o v n i k a J e f t e Saia, u p r k o s s v e m u ,
bilo je u s p j e n i h p o k u a j a b j e k s t v a . U s p j e l i su n p r . S t e v o C v e t k o v i iz S l a v o n skog Broda, S t j e p a n Sekuli J u c k o i L u k a akovi, k a o i Mia D a n o n , K o r d i
i jo neki. D r u g Sai k a e : . . . p o l i t i k i k o m e s a r 1. b a t a l j o n a P s u n j s k o g N O P
o d r e d a M i r k o K l j a j i slao j e n a e l j u d e u J a s e n o v a c d a izvide m o g u n o s t n a p a d a
n a ovo stratite. K a s n i j e , O K K P H z a N o v u G r a d i k u h v a t a v e z u s a n a i m s i m p a t i z e r i m a u J a s e n o v c u da bi se p r a t i l o s t a n j e i m o g u n o s t o s l o b o e n j a . Z a t i m je,
isto tako, u s p o s t a v l j e n a veza s a S t a r o m G r a d i k o m , o d a k l e s u d o b i j a n i i z v j e t a j i
od zatoenih drugarica-komunista. Organizirana su bjekstva. Protivetniki b a t a ljon, koji j e o p e r i r a o n a p r o s t o r u O k u a n i S t . G r a d i k a i p r e k o k o m u n i k a c i j e
t o vodi od N o v s k e ka J a s e n o v c u i z m e u p r u g e i Save, u r u j n u 1943. o s l o b a a
30 J e v r e j a k o j i su bili na r a d u . . . "
1
A r h i v VII, a. NDH, k. 168, reg. b r . 32/7.

Jorgi Rajko osumnjien je da je potpomagao komuniste i da je stajao u vezi sa partizanima.

Prigodom uhienja izvrena je kuna premetaina, ali nije pronaeno nita to bi bilo na tetu N.D.H.
Temeljom propisa 4. Zakonske odredbe od 25. XI. 1941., voen je
postupak kod ovog Redarstva, te je ustanovljeno sliedee:
Jorgi Rajko preao je na katoliku vjeru poslije osnutka N.D.H.
Za vrieme bive drave isticao se kao lan u S.K. Krajinik". Druio se
stalno sa Srbima iz kluba koji su bili komunistiki opredjeljeni, a koji su
poslije osnutka N.D.H. preselili u Srbiju. Bio je nerazdruivi prijatelj sa
Lazom Divjakom istaknutim kom. za vrieme bive drave. Nakon osnutka
N.D.H. vodi svoju radnju Gradsku Pivnicu koja je po svim podatcima
bila sastajalite komunista. Druio se je u poslednju godinu dana sa
Dujom Iveziem poznatim komunistom i velikom zvierkom u kom. partiji prema podatcima uhvaenog partizana dr. Ihsana Zukanovia. U ope
njegovo drutvo bilo je ili anglofilsko ili komunistiko.
Obitelj Perovi stajala je u veoma dobrim odnosima sa njime. On
opravdava to time to je uro Perovi, otac obitelji, radio neko vrieme na
blagajni. Prema svima podatcima on je i prije bio dobar sa navedenom
obitelji Perovi, a osobito sa dr. Danicom Perovi koja je bila vodea
linost u kom. partiji u Banja Luci, a koja se sada nalazi u umi. Prema
podatcima partizana dr. Ihsana Zukanovia dr Perovi je kod svog odlaska spremila stvari u njegovu gostionicu Gradsku Pivnicu gdje se je
znalo zato su stvari tamo spremljene i kuda dr. Perovi odilazi. Sam sve
pomie, premda je pod puno sigurno da se dr. Perovi neposredno prije
svog odlaska nalazila u Gradskoj Pivnici.
Kako je Jorgi Rajko prilikom presluavanja pokazao zao karakter,
jer je svojim upornim niekanjem htio zavesti vlast u bludnju, da se ne otkriju kanali po kojima je odilazio materijal u umu kao i rad organizacije
kom. partije, smatram predmetnog veoma sumnjivim i nepoudnim, te
opasna po probitke N.D.H., te radi toga u smislu okrunice Zapovjednitva U.N.S.-a prs. 12473/41, a u vezi . 1., 2., navedene Zakonske odredbe
PREDLAEM

'

da se Jorgi Rajko uputi u sabirni logor na izdravanje kazne u trajanju od 3 (tri) godine.
ZA

DOM S P R E M N I !
VODITELJ IZVIDA
Nadstojnik pol. odsjeka
(HAJDAROVI JOSIP)

Na jasenovakom nasipu smrti nestajali su i ljudi i konji.

Na jednom od stratita u umama kod Jasenovca.

Br. 169
IZVETAJ VELIKE UPE LIVACZAPOLJE NOVA
GRADIKA OD 19. AVGUSTA 1942. O ZDRAVSTVENOJ
SITUACIJI U SREZOVIMA PRNJAVOR, BOSANSKA
GRADIKA I BOSANSKA DUBICA I U KONCENTRACIONOM
LOGORU STARA GRADIKA 1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA ZUPA LIVACZAPOLJE NOVA GRADIKA

BROJ:

/1942

Nova Gradika 19. kolovoza 1942

Predmet: Podnaanje zdravstvenog izvjetaja za

prolu sedmicu. Na tajni broj: 2801/1942.

Stanje zdravstva u kotarevima Prnjavor, Bos. Gradika i Bos. Dubica je za sada ne pregledno.
Akcija vojske je donedavna na tom podruju djelovala. Stoga su izvjetaji slabi ili nikakovi.
Zdravstvenu slubu vriti po ovim krajevima je teko i opasno a od
kada su poeli i lijenike odvoditi u umu mnogi su se lijenici preplaili
i zatraili bolesniki dopust, jer su i ivano oboljeli.
Zdravstvena se sluba vri samo u sijelu kotara dok po selima se
gotovo ne ide.
U kotaru Prnjavor vri zdravstvenu slubu ef bolnice u Prnjavoru
dr-a Nina Hovaljeva, dok je dr Mili, kotarski lijenik na bolesnikom dopustu.
Dr. Nemeriki, opinski lijenik u Svinjaru, preselio se je u Davor,
jer se tamo ne osjea sigurnim. .. 2
Na podruju gdje je radila vojska bili su prisutni brojni vojniki lijenici
a radio je i Crveni kri samo ni jesu dostavili Velikoj upi nikako vih podataka. Pronaeno je u selima ispod Kozare dosta gladne djece i oboljele na
dizenteriji i to grupa Fleksner koja su umirua odvedena Crvenom kriu
u Zagreb a po tom u bolnicu za zarazne bolesti u Zagrebu gdje su i umrla.
Mala djeca nijesu*znala ni imena tako da su se po brojevima vodila
u evidenciji i kao takova zakapala.
U Bos. Gradiki uz dom zdravlja osnovana je stanica za razkubu i
za razuivanje. Prema nalogu Ministarstva na mostu u Bos. Gradiki organizirano je sakupljanje ljeeva koji prolaze Savom te su tamo vaeni i pokapani. Ceka se odobrenje navjere od 50.000 Kuna koja je zatraena u tu
svrhu...
1
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 145, reg. br. 21/15.

Tri take oznaavaju izostavljen tekst koji se ne odnosi na logor Stara
Gradika.

Smrtnost je na tom podruju bezuvjetna velika obzirom na operacije

vojske i epidemije koje se nalaze u selima a lijenicima su ne pristupna.
Epidemija pjegavca koja je nastala u sabirnom logoru u Staroj Gradiki
suzbijena je i od 16. VII. 1942. nema novih oboljenja. Koje su potrebe bolnica i ostalih zdravstvenih ustanova upi nijesu poznate. Zatraeni su podatci od svih ustanova da se mogu izvjetaji upotpuniti.
ZA DOM SPREMNI!
upski

redarstveni

izvestitelj

(Potpis neitak)

Br. 170
DOPIS KOTARSKE OBLASTI BOSANSKA GRADIKA OD 20.
AVGUSTA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI BANJA
LUKA DA SE PET LICA SA KOZARE,BEGUNACA IZ KOLONE
PRILIKOM SPRO VOEN JA, UPUTI U
KONCENTRACIONI LOGOR STARA GRADIKA1
Nezavisna Drava Hrvatska
Kotarska oblast Bos. Gradika
Broj: 8272/1942.
dne 20. kolovoza 1942.
Predmet: Iskaz osoba izbjegli logoru.
upskoj redarstvenoj oblasti
Banjaluka
Dostavlja vam se pet iskaza osoba koje su samovoljno izbjegle iz
povorke ienja Kozare i Prosare planine a koji su svi morali biti otpremljeni u sabirni i radni logor u Staru Gradiku, a naroito Ilija Babi iz
Vrbake u ijoj su kui partizani imali svoj tab.
Iskazi nisu mogli biti prije dostavljeni jer je orunika postaja Cerovljani svoj iskaz predala pred dva dana.
Za Dom Spremni!
Kotarski

predstojnik:

(Potpis neitak)
M. P.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 165, reg. br. 45/5.

Br. 171
IZVOD IZ IZVETAJA ZAPOVEDNITVA USTAKE
NADZORNE SLUBE ZAGREB OD 25. AVGUSTA 1942.
O SPROVOENJU 69 PARTIZANA IZ BRKOG I BIJELJINE
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZAPOVJEDNITVO USTAKE NADZORNE SLUBE
Broj: V. T. 1/42

Zagreb, dne 25. kolovoza 1942.

Predmet: Izvjee o stanju

do 12 sati 15. kolovoza
1942.
IZVJEE
III. Velika upa Posavje:
upska redarstvena oblast Brod n / S Dr. Krenedi 14. kolovoza
1942. brzoglasno je javio:
Juer dne 13. o.mj. napadnut je od odmetnika na 8 kim od Bijeljine vlak, u kojemu su po odredbi Ustake nadzorne slube, otpremani 22
partizana u Jasenovac. Napadaj je zavren pukama i strojnicama. Posada vlaka prihvatila je borbu, pa je ubijeno 6 odmetnika. Od odbrane ranjena su 2 domobrana, a jedan je nestao. Jedan lugar, koji se je nalazio
u vlaku, je ubijen. Nakon kratkog zadravanja vlak je nastavio put prema
Bosanskoj Rai, te je stigao u Jasenovac. Iz Brkog odpremljeno je juer
47 partizana u Jasenovac." 2

Br. 172
ZAPISNIK KOTARSKE OBLASTI SLAVONSKA POEGA OD
30. AVGUSTA 1942. U KOJEM SE IZNOSI DA JE
ZAPOVEDNITVO KONCENTRACIONOG LOGORA
JASENOVAC UPUTILO NA TERITORIJU OBLASTI
10.000 IZBEGLICA SA KOZARE1
Slav. Poega, 30. VIII 1942.
Danas su sprovedeni po potpisanom izaslaniku Velike upe izvidi u
stvari kretanja izbjeglica iz Kozare iz kotara Poekoga, pa je tom pri1

Arhiv VII, a. NDH, k. 172a, reg. br. 46/6.

' Taj izvetaj upske redarstvene oblasti u Slavonskom Brodu nalazi se
u Arhivu VII, a. NDH, k. 196, reg. br, 17/5.
1
Graa, HIS, SI. Brod, knjiga 2, dok. br. 209.

likom presluan kotarski predstojnik u Poegi Ladislav Kati koji je u

stvari izjavio sliedee.
Na podruje Poekog kotara upueno je u zadnje vrijeme po zapovjednitvu sabirnih logora u Jasenovcu 155 vagona izbjeglica s Kozare,
to predstoji po prilici oko 10.000 dua. Po brzoglasnoj zamolbi, koju sam
upravio na Ustakog bojnika g. Luburia obustavljeno je daljnje iljanje
ovih izbjeglica na podruje ovoga kotara. Po izriitom nalogu g. bojnika
Luburia, koji sam tom zgodom primio imali su se svi ovi izbjeglice smjestiti u ovdanjim pravoslavnim odnosno prelaznikim selima i ni jedan od
njih nije smio pasti na teret Hrvata. Savezno s time izdan je nalog obinskim poglavarstvima i orunikim postajama, da se prelaznici s Kozare imadu smjestiti iskljuivo u prelaznikim selima odnosno kuama. Tako je stanoviti dio tih izbjeglica upuen i na podruje obine Ruevo i
Bektee. Kako je meutim na podruju tih obina zadnjih dana voen
podvhat ienje tamonjeg terena od partizana, pa su u savezu s time
ispranjena stanovita sela, kao na pr. Dobrogoe, Migalovci, Sapna i t. d.
gdje su izbjeglice s Kozare takoer bili smjeteni, to su se oni vjerojatno
u tom asu iz tih sela krenuli i otili na podruje Brodskog kotara. Jedno vrijeme zadravali su se ti izbjeglice u Caglinu, a kako je Caglin
isto hrvatsko mjesto bilo je naloeno orunikoj postaji Ruevo, da ih
odanle ukloni i smjesti u tamo podruna prelaznikai sela.
Prema tome u Caglinu nije postojao nikakav logor za izbjeglice s
Kozare, niti ga je tko tamo osnovao.
Pripominjem kako sam to ve u poetku rekao da je na podruje ovoga kotara upueno oko 10.000 izbjeglica s Kozare a kako pravoslavno odnosno prelazniko puanstvo na podruju ovoga kotara ne broji
mnogo vie, to je vrlo teko ove izbjeglice smjestiti u ovdanjim pravoslavnim odnosno prelaznikim selima, od kojih su mnoga u zadaje vrijeme pored napried navedenih potpuno ispranjena, jer su sluila kao uporite partizanskih bandi.
Poduzete su sve potrebne mjere, da se ove izbjeglice ne skiu iz
mjesta u mjesto, a najmanje da prelaze podruje kotara no uslied obih
prilika naroito u obziru njihove prehrane, kao i u obziru pomanjkanja
dovoljnog brahiuma nije to mogue potpuno sprieiti, pa stoga stavljam
priedlog, da se stanoviti dio ovih izbjeglica smjesti u pravoslavna sela susjednih kotara na pr. akovikog, kuda do sada po mome saznanju nisu
u obe upuivani,
Dovreno.
Izaslanici Vel. upe
i up. red. oblasti
(Potpisi neitljivi)

Kotarski predstojnik
Kati

Br. 173
DOPIS TABA 3. OPERATIVNE ZONE NOP ODREDA
HRVATSKE OD 1. SEPTEMBRA 1942. UPSKOJ
REDARSTVENOJ OBLASTI NOVA GRADIKA DA SE
ANDRIJA HEBRANG I DRUGI ZAMENE ZA
USTAE VUTUCA I VAGNERA1
Stab
III. Operativne zone
Nar. Oslobod. Partiz. Odreda
Hrvatske
Broj 236/1942 Str. Pov.
Dana 1. rujna 1942.

UPSKOJ

REDARSTVENOJ
NOVA

OBLASTI

GRADIKA

U vezi sa Vaim dopisom broj T. T. 35/1942. od 30. kolovoza 1942.

g. koji je upuen nama istog dana u 13 sati, odgovaramo slijedee:
Stab III Operativne Zone N.O.P.O. Hrvatske spreman je da stupi
u slubene pregovore sa predloenom od Vae strane delegacijom o pred- ,
metu izmjene zarobljenika i zatvorenika. 2
U pogledu izmjene predlaemo da se za gg. Mirka Vutuca natporunika U.N.S. i zamjenika glavnog nadzornika U.N.S. i Karla Wagnera upravitelja upske redarstvene oblasti izrue slijedei narodni borci:

Arhiv VII, a. NOP-a, k. 1482 reg. br. 48/1. G r a a . . . , kn j. III, dok. 4.

* Vidi dok. br. 185. Karla Vagnera, upravitelja upske redarstvene oblasti
N. Gradika i Mirka Vutuca visokog funkcionera UNS-a zarobio je 2. bataljon
I NOP odreda III operativne zone NOV Slavonije 27.8.1942. na cesti OkuaniLipik.

1). Andrija Hebrang, 3 privatni namjetenik, roen u Baevcu opina Luka, kotar Virovitica. Uhapen u Zagrebu krajem mjeseca veljae ili
poetkom oujka, tonije uhapen u Stenjevcu.
2). Henrik Znidari (moda Znidari ili Znidari) 4 mjernik, roen u Splitu, uhapen u Zagrebu u oujku mjesecu o. g.
3). Mirko Bukovac, 5 tvorniki radnik u I. Hrv. tvornici ulja, roen
u Nedeliu, Meimurju, uhapen u ljeto 1940 g. u Zagrebu i otjeran u
konc. logor u Lepoglavi, gdje ga je zatekla okupacija nae Domovine. Sada se navodno nalazi u konc. logoru u Staroj Gradiki.
4). Marijan Krajai, 8 student arhitekture, nastanjen u Zagrebu,
3 Vtidi dok. br. 121:124. U vezi sa razmenom o A. Hebrangu, u svojoj izjavi
Dane Siki policijski inovnik, bio je 2. maja 1942. logori an u koncentracioni logor
Jasenovac, gde je zatekao jo neke logorisane ustae, Pavelieve upravnike redarstva u Novoj Gradiki, Zvonka Polia i advokata Benia, kao i sudiju Karla
Cvijia. Iz koncentracionog logora Jasenovac, prebaen je u zatvor u Lipik, gde
je zatekao Soku (Bogdanka) Podunavac i Olgu Koto. Iz zatvora je sa njima prebaen u logor Stara Gradika. U vezi sa razmenom Hebranga, kae:
Po povratku u Novu Gradiku ondanji upravitelj Karlo Vagner bio je
zarobljen na Bijeloj Stijeni po partizanima. Pregovori izmeu partizana i hrvatskih vlasti, odnosno Luburia, vodili su se danomice dok konano nije dolo
do sporazuma, odnosno izvrenja zamjene. Sami pregovori za sve koji su ih vodili
ili su glatko, ali sad dolazi do najgoreg, niitko ne vjeruje partizanima, svak se
boji da i on ne padne u partizansko ropstvo, a neki su se bojali i otvaranja vatre
sa strane partizana, kod nikoga odvanosti, neki su sprijeeni poslom, neki su
bolesni, dok su rijetki bili pa su muki priznali da se boje prihvatiti izvrenja
zamjene.
Kako sam bio u Lipiku skupa zatvoren sa Sokom Podunavac, Olgom Kohn
i jo nekima koje su otile u zamjenu, a k tome sjetio sam se uzajamne pomoi
izmeu mene i Soke Podunavac i Olge Kohn, koje su mi stalno davale cigarete
i drugo, odluim se oduiti, i radi toga donesem odluku da se ponudim da ja
izvrim zamjenu.
Ponudim se, pa tadanji kotarski predstojnik Portolovi i stoeraik Sauni, objeruke ponudu prihvate.
Dana 26. septembra 1942. g. poslije podne u 4 sata izvrim zamjenu, Vagnera i Vutuca Mirka za 32 ovjeka, koje su partizani traili.
Ovom zamjenom partizansko vodstvo dobilo je mnogo da ne govorimo o
svima, no samo da spomenem Andriju Hebranga i dr. Ivekovia."
mislim da mi se moe najvie dobro upisati izvrena zamjena za. Vagnera i Vutuca, kada je mojom odvanou partizansko vodstvo dobilo 32 ovjeka,
meu kojima se nalazio i drug Andrija Hebrang, za koga sam uo da je zamjenik Marala Tita, kao i drugih koji se nalaze u vrhovima narodne v l a s t i . . . "
Navodno za ovu uslugu ustake vlasti su pustile iz logora Stara Gradika
Dane ikia. (Arhiv VII, a. NDH, mikroteka, SUP Hrvatske, f. 27, s. 124148).
U svojim Sabranim djelima Josip Broz Tito u predgovoru pie: Izvjesni ljudi su svojevremeno djelovali kao istinski revolucionari, a kasnije su otpadali od pokreta.
Ja ni u takvim sluajevima nisam smatrao da se dokumenti o tome mogu izostavljati ili da treba u njima ita mijenjati. Na primjer, ja sam sa Andrijom Hebrangom
jedno vrijeme blisko saraivao. On je sa mnom bio ona manjina Mjesnog komiteta
Zagreba koja je odluno istupila protiv obje frakcije. Ali Hebrang kasnije, nalazei
se due na robiji, poeo poputati, a posebno je podlegao u ustakom zatvoru.
Imajui u vidu upravo taj njegov pad, njega su u momentu Staljinovog napada na
nas izvjesni sovjetski organi pokuali iskoristiti u borbi protiv nae Partije."
(Knjiga 1, str. VII)
4 Re je o Znidariu.
5 Clan CK KPH. U avgustu 1940. ponovo je uhapen i odveden u Lepoglavu.
S grupom komunista izruen je ustaama i umoren glau i ei 1942. u logoru
Stara Gradika.
6 Clan CK KPH. Tri puta je hapen i u Lepoglavi predan ustaama, a zatim
umoren glau i ei 1942. u logoru Stara Gradika.

uhapen i otpremljen u Lepoglavu u konc. logor zajedno sa Mirkom Bukovcem. Sada se navodno nalazi u konc. logoru u Staroj Gradiki.
5). Dr. Mladen Ivekovi, nastanjen u Zagrebu, uhapen mjeseca veljae o. g. u Zagrebu.
6). Ivana Komar, student agronomije na zagrebakom sveuilitu,
uhapena mjeseca svibnja o.g. u Vrbovcu i sprovedena u Zagreb.
7). Dana Popovi, uiteljica u Ljeskovici, gdje je uhapena mjeseca
svibnja o.g. nalazi se u konc. logoru, navodno u Staroj Gradiki.
8). Julius Eker, obuar iz Bjelovara, uhapen ljeti 1941 g. poznati
pristalica HSS.
9). Pero Prodanovi, uitelj iz Bujavice, srez Pakrac, uhapen u
proljee o.g. u Bujavici i sproveden u Pakrac.
10). Vlado Lonar, 7 ing. umarstva iz Pakraca, uhapen mjeseca
prosinca 1941 god. Navodno se nalazi u konc. logoru u St. Gradiki.
11). Bogdanka Podunavac 8 iz Pakraca, student prava, uhapena
mjeseca prosinca 1941 g. u Tomau kraj Bjelovara i sprovedena u Pakrac. Nalazi se u konc. logoru navodno u Staroj Gradiki.
12). Prof. Sarajdi 9 iz Osijeka, tamo uhapen mjeseca prosinca 1941.
g. Nalazi se navodno u konc. logoru u Staroj Gradiki ili Jasenovcu.
13). Stevo Sabi, 10 umirovljeni asnik, nastanjen u Daruvaru uhapen u Bjelovaru ljeti 1941 g.
14). Olga Kohn 11 iz Pakraca, supruga trgovca iz Pakraca, uhapena
mjeseca prosinca u Pakracu.
15). Milan Torbica, uitelj u Kukunjevcu, tamo uhapen mjeseca travnja o.g.
Va prijedlog o mjestu pregovora ne moemo prihvatiti, jer nam isti
ne prua dovoljno garancije da pregovori nee biti smetani sa Vae strane
pa zato Vam predlaemo kao mjesto pregovora mjesto na cesti Buko-

-KamenskoVoin kod mlina Joce Sajatovia kod poruenog mosta na

cesti. Mi vam predlaemo da pregovori otponu 5. rujna o.g. u 10 sati

prije podne.
Na mjesto pregovora obje strane dolaze sa bijelom zastavom veliine 1 :0,50 m. Pregovarajue strane moraju biti u sastavu od po dva liVidi dok. br. 134.
Predratni lan SKOJ-a, ki prote iz Pakraca, kao svedok u sluaju Hebrang
1948. godine ubila se u zatvoru.
9 Ivo Saraji.
" Stevo Sabi Dika, lan K P J od 1923. i sekretar Kotarskog komiteta
u Daruvaru. Ubijen u logoru Stara Gradika.
11 Olga. Roena Straus Marka Olga u Kukuljevcu, srez Pakrac 1913. Vrlo
mlada udala se za Marka Kohna, sina bogatog trgovca manufakturom u Pakracu
sa kojim je imala sina Zlatka. Skupljajui crvenu pomo postala je 1938. lan
k J ' 3 s v o ^ u a ktivmost nastavila je i po Okupaciji iako je bila Jevrejka, ali je
ubrzo sa veom grupom komunista uhapena. U zatvoru je prvo prihvatila udvaranje kotarskog inovnika, a zatim se u nju zagledao kotarski predstojnik. No, u
meuvremenu je naeno Olgino pismo te je podvrgnuta surovoj istrazi, i u odgovoru
na 29 pitanja navela imena svojih veza, komunista... ali prema njenom iskazu
onih koji su ve otili u partizane. Sprovedena je u logor Staru Gradiku iz kojeg je
zamenjena, a zatim se decembra 1942. venala za Andriju Hebranga. U meuvremenu je iaguibila sina Zlatka i biveg (mua Marka, koji su ubijeni /kao Jevreji u
Jasenovcu. Zbog sauea iu sluaju Hebranig 6. jula 1951. osuena je na kaznu
strogog zatvora u trajanju od 12 godina. Izdrala je 9 pa je pomilovana.
7

Faksimil dokumenta br. 173

ca. Od mjesta pregovora 3 km u polupreniku ne smije biti nikakovih

oruanih snaga ni sa jedne strane.
Uvjeravamo Vas da su nai prijedlozi najiskreniji i jamimo Vam
da sa nae strane nee biti nikakovih ispada ili provokacija.
Izvolite nam odgovoriti i obavijestite nas o Vaem stavu naprama
gore navedenim prijedlozima to hitnije na adresu, koju smo Vam dostavili u naem prvom dopisu od 29. VIII. o.g. Str. pov. br. 167/1942. Na
pregovore dolazimo samo u sluaju ako dobijemo od Vas pismena, odgovor.
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU!
Politkomesar:
13

Grga 12 v.r.
Da je1 prijepis vjeran svome originalu
tvrdi i ovjerava:
Sef taba
(Potpis

neitak)

Br. 174
PREDLOG ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU
LUKU OD 1. SEPTEMBRA 1942. DA SE IVAN ROLIH UPUTI
U LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA
Naziv Oblasti
Ustanove ureda

DRAVA

HRVATSKA

Br. U. Z. 1333
Predmet: ROLICH IVAN, upuenje u sabirni logor.
PRIEDLOG
o

prisilnom

boravku

logoru

Predlae se ustakoj nadzornoj slubi Ravnateljstvu Ustakih Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad pred12
13
1

Jankez.
Na toj funkciji je bio Karlo Mrazovi.
Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 16/6.

metnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, u trajanju

od 2 (dvie) godine
1) O b r a z l o e n j e : Imenovani stajao je u vezi sa Ivanom Kopunom
koji se sada nalazi u umi. On je od Kopuna dobio
500. kn da izrui Vuki Savku kao pomo za partizane Vuki se sada nalazi u umi. Prema zapisniku Milana Pa j era, Ivain Kopun dao je lozinku Milanu Pajeru pod kojom e
odnjeti bombe Ivanu Rolichu. Lozinka je navedena u zapisniku. Kako se
vidi on se je kretao u drutvu sa Bukiem Davkom i Ivanom Kopun utvrenim komunistima. S druge strane opet njegovo naginjanje partizanima i znanje lozinke dokazuju nepobitno da je Ivan Rolich izgraeni komunista, koji svaku priliku upotriebi za rad protiv probitka N.D.H.
Prema gore navedenom imenovani je nepoudna osoba, te je potrebno da se to prije uputi u sabirni logor.
Umoljava se naslov za odluku obaviest.
UPRAVITELJ:
(Frane Mileti)
potpis
Datum 1. rujna 1942.
M.P.

Br. 175
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE ZAGREB
OD 4. SEPTEMBRA 1942. POKRETNOM PREKOM SUDU
ZAGREB O LICIMA KOJA SE TRAE IZ
KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC
I STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
URED I.
Broj: 56529-IIb-l-1942.
Predmet: Boikovi Jula i drugi
komunisti iz Brkog-prepraenje pokretnom priekom sudu.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 175, reg. br. 16/2.

Zagreb, 4. rujna 1942.

Na broj: Di. Pps. 260/42.

DRAVNOM TUITELJSTVU POKRETNOG PRIEKOG SUDA
ZAGREB
Savezno sa odpisom ovog Ureda od 13. VIII. 1942. broj: 53698-IIb-l-1942. priobuje se naslovu, da je zapovjednitvo sabirnog logora u Jasenovcu izviestilo da je Meduni Mariola umrla dana 5. svibnja o.g., Kosti
Jula umrla dana 1. svibnja o.g., Godni Karlo umro dana 25. oujka o.g.,
Mileusni Mara umrla 5. svibnja o.g., Majstorovi Dobrila se nalazi u logoru Stara Gradika, Azapagi Mustafa je odpuen dana 4. svibnja o.g. za
Njemaku.
Uslied toga izdan je odmah nalog zapovjednitvu sabirnog logora u
St. Gradiki, da Majstorovi Dobrilu preprati Zatitnom redarstvu za grad
Zagreb i veliku upu Prigorje u Zagrebu, a pomenutom redarstvu, da navedenu odmah preda naslovu.
Azapagi Mustafu ne bi se pak moglo prepratiti, jer je isti u smislu
sporazuma izmeu Vlade Nezavisne Drave Hrvatske i Vlade Njemakog
Reicha upuen na rad u Njemaku.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ:
Paver v.r.
Broj, predmet i nadnevak isti.
Na broj: Taj 2007/42.
VELIKA ZUPA POSAVJE
BROD

na

SAVI

Na znanje savezno sa odpisom ovog Ureda od 24/VII. 1942.

Broj: 42538-IIb-l-1942.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ:
(Paver)
M.P.

Br. 176
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE ZAGREB OD
5. SEPTEMBRA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA DA SE RIFAT PEENICA NE MOE PUSTITI
IZ KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured I.
Broj: 25116-IIb-5-42.
Predmet: RIFAT PEENICA,
odpust iz logora.

Zagreb, dne 5. IX. 1942.

UPSKA REDARSTVENA OBLAST

Banja

Luka

NURA PEENICA iz Banja Luke, Bukieva ul. zamolila je da se

pusti na slobodu njezin sin RIFAT PECENICA.
Spomenuti RIFAT PEENICA, upuen je u logor Jasenovac, odlukom ovog ureda od 24. VII. 1942. broj: 13682/42 na vrieme od 3 godine
t.j. od 26. X. 1941. g. do 26. X. 1944. godine, radi komunizma pa se uslied
toga molbi ne moe udovoljiti, o em neka Naslov obaviesti moliteljicu.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ: uz.
Saban v.r.
Broj, predmet i nadnevak isti.
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJU LUKU
I VELIKU ZUPU SANA I LUKA
BANJA LUKA
Na znanje!
ZA DOM SPREMNI!
Za tonost priepisa jami
NADSTOJNIK; uz.
B. Luka, 18. XI. 42.
Prepisala:
Babi
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 172, reg. br. 43/3.

UPRAVITELJ: uz.
Saban v.r.

Br. 177
LANAK POD NASLOVOM GODINU DANA RADA SABIRNIH
LOGORA USTAKE OBRANE" O KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVAC OD 9. SEPTEMBRA 1942. GODINE1
NJIHOV PRIJANJI RAD BILA JE POLITIKA
SADANJA NASA POLITIKA JEST RAD
Vrlo uspjela izloba Ustake obrane na velesajmu Zagrebakog Zbora.
Ljudi, koji su prije radili protiv probitaka hrvatskog naroda rade sada
kao zatoenici u njegovu korist2
Godinama sjedili su Zidovi, slobodni zidari i razni njima slini ljudi na grbai hrvatskog naroda. Oni su se usisali u ivo narodno tielo elei da izrabe hrvatski narod do krajnjih mogunosti, a sebi na korist.
Bila je to mora, koja je teko pritiskala sve nae narodne slojeve, mora
protiv koje je bila nemogua borba, jer su im oni, koji su vladali tada
Hrvatskom ili u svemu na ruku, suraujui s njima uvijek, kada je trebalo uiniti neto na tetu hrvatskog naroda.
Kada je dana 10. travnja 1941. Poglavnik uzpostavio Nezavisnu
Dravu Hrvatsku kucnuo je neprijateljima hrvatskog naroda posljednji
sat. Mnogi su od njih zatoeni, to je ne samo shvatljivo nego i prieko
potrebno, kako ne bi vie inili narodu od kojeg su godinama ivljeli nikakove tete. Hrvatski ustaki pokret pogodio je hrvatske neprijatelje,
uinio ih nekodljivim, te su se mnogi od njih, koji su jo nedavno ivjeli u slasti i lasti, a da nisu nikada nita radili nali u skupnim logorima
Ustake obrane, gdje su imali prilike upoznati se s radom. Oni, koji su
prije ivjeli od uljeva naroda, kojeg su nemilosrdno izrabljivali na svakom koraku privedeni su radu, koristnom radu, te im je dana prilika, da
se na taj nain odue narodu od kojeg su do tada imali samo koristi, a
Ustake novine Hrvatski narod" od 9. septembra 1942.
U Hrvatskom narodu" od 10. septembra 1942. objavljeno je sledee:
GODINU DANA RADA SABIRNIH LOGORA USTAKE OBRANE
Veliko zanimanje posjetitelja Zagrebakog Zbora za izlobu Ustake obrane
ZAGREB, 9. rujna. U Hrvatskom Narodu" od 9. rujna donijeli smo obiran lanak o izlobi Ustake obrane na velesajmu Zagrebakog Zbora. Prikazana
je godina dana rada u sabirnim logorima. Zatoenici su zaposleni svaiki u svojoj
struci, te je izvren ve dosad silan posao. Podignute su u logorima brojne zgrade,
a izvedeni su takoer i drugi veliki radovi. Tako je podignut savski nasip kod
Jasenovca, a na Savi je kod istog mjesta ureeno i lijepo pristanite. Donosimo
dvije snimke o radu zatoenika. Prva snimka prikazuje gradnju savskog nasipa
kod Jasenovca, a druga zatoenike kod gradnje jedne zgrade.
1

Posjetitelji Zagrebakog Zbora pokazuju veliko zanimanje za ovu izlobu,

koja je dokaz vie, da je u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj rad temelj svakog blagostanja, pa su radu privedeni i oni, koji su se prije bavili politikom na tetu
naroda, jer je dananja naa politika rad."
MO

nisu mu nita dali. Meu tim ljudima nalaze se i bivi politikanti, ljudi,
kojima je jedini njihov rad bila politika, ali takova politika, koja je bila
uperena protiv probitaka hrvatskog naroda. U Ustakoj Hrvatskoj je naprotiv politika rad i uvijek samo rad, pa su se s time morali makar i protiv volje upoznati zatoenici u sabirnim logorima.
Radovi sabirnih logora na izlobi Zagrebakog Zbora
U okviru jesenjeg velesajma Zagrebakog Zbora, koji je otvoren
prole subote, priredila je Ustaka obrana nadasve uspjelu izlobu pod
naslovom: Godinu dana rada sabirnih logora Ustake obrane, a pod geslom: Njihov prijanji rad bila je politika, sadanja naa politika jest rad.
Izloba je smjetena u izvornoj baraci, koja slui kao nastamba zatoenicima u logorima.
Baraka je izvana ograena icom, a na svakom kraju postavljena
je straarnica u kojoj ustae uvaju strau. Ilo se je naime zatim, da se
dobije to vjernija slika i da sve bude onako ureeno kao i u sabirnim
logorima.
Na ulazu u baraku u kojoj je smjetena izloba nalazi se ustaki
grb, a ispod njega nadpis: Sve za Poglavnika Ustaka obrana."
Unutranjost same barake izpunjena je s brojnim snimkama, crteima, modelima, te najraznovrsnijim stvarima, koje se izrauju u sabirnim logorima, a iz kojih se razabire obseg rada u samim logorima. Moemo mirne due ustvrditi, da gotovo i nema niti jednog obrtnog podruja, koje nije zastupano. Zatoenici pod nadzorom strunjaka Ustake obrane bili su djelatni na brojnim podrujima, izraivali su najraznovrsnije predmete, jednom rjeju radili su sve ne samo za potrebe sabirnih
logora i Ustake obrane uobe ve i mnoge predmete, koji e biti stavljeni u prodaju.
Izradili su tako veoma uspjela kola za prevoz hrane vojniarima na
poloaju. Ta kola su veoma prikladna. U njih je upregnut jedan konj, a
mogu prevoziti hranu za 400 osoba. Izradili su zatim mala runa kolica
za prevoz graevnog tvoriva, zatim poslovniki pribor, pisae stolce, ormare, stolice, obloene koom, pa je svaki pojedini predmet najpomnije
izraen, tako da ne zaostaje za proizvodima i najboljih vlastnikih radionica.
Izloeni su zatim modeli brojnih zgrada u logorima, koje se grade. Valja naime znati, da se ide za postepenim uklanjanjem svih drvenih
baraka u logorima, koje e biti zamienjene zidanim zgradama. Tako se
gradi velika elektrina sredinjica u Jasenovcu, koja e imati 420 KS. Sagradit e se zatim skladita i brojne ostale zgrade. Tako je sazidana logorska kuhinja sa blagovaonicom, a postoji i posebna zgrada za mlin i
pekaru.
Uz ove modele, koji su izraeni iz sadre poredani su keramiki
proizvodi, koje su izradili sami zatoenici. Meu tim radovima iztie se
jedna skupina ustaa za vrieme borbe, a izraeni su jo i drugi veoma
ukusni predmeti.

U sabirnim logorima postoji vlastita proizvodnja drvenog ugljena

i krea kao i proizvodnja sapuna za potrebe vojske i zatoenika. Izloeni
su tako uzorci sapuna za pranje i sapuna za brijanje.
U sabirnim logorima izrauju se sve vrste ljepila, a na izlobi su
izloeni takoer i etkarski radovi zatoenika, od najjednostavnijih etki do najfinijih, koje e biti stavljene u prodaju. Zatoenici su izradili
razne bave i ueta, pa su takoer izloeni pojedini uzorci.
U sabirnim logorima postoje vlastite ekonomije, koje su najsuvremenije ureene. Na izlobi u Zboru izloeni su pojedini proizvodi tih ekonomija, a osobito su upali u oi fino prireeni med, pekmez, kao i brojno
voe i povre.
Zatoenici proizvode rublje za arkare, doastnike kao i astnike kao
i za vlastitu potrebu, zatim djeja odijela, a postoji takoer i velika krojanica, u kojoj se izrauju vojnika i zatoenika odijela. Zatoenici su
osim toga izradili vlastite vree, a velika se panja posvetila preradbi
konoplja.
Knjigoveznica u sabirnim logorima uvezuje knjige i to poam od
najjednostavnijih do najfinijih uveza. Imade nekoliko veoma ukusnih
uveza u koi.
Proizvodnji koa posveuje se veoma velika panja. Koe se prerauju, a zatim se prave razni proizvodi poam od najfinijih izama i
cipela do obine obue.
Prva strojnica izraena u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj
je izila iz pukarske radionice sabirnog logora u Jasenovcu. Ta
strojnica je ve iskuana u borbi i pokazala se veoma dobrom. Isto su
tako preraene obine puke (karabinke) na taj nain da umjesto pet
mogu u skladite primiti deset naboja. Izraeno je i ostalo automatsko
oruje, u prvom redu samokresi.
Zeljeznarskoj struci posveena je dolina panja, te su izraeni u
radionicama vrsti brodarski lanci, koji su iskuani a takoer i obini lanci. Isto su tako izraeni lukovi za pile, kojima se pili eljezo.
Izloena je veoma bogata zbirka borbenih noeva, koji su izraeni
takoer u sabirnim logorima, u istim radionicama izraeno je i razno orue. Proizvode se osim toga i spremnice za strojnice i samokrese.
Drveni i koaraki obrt je na velikoj visini. Spomenuli smo ve
neke proizvode stolarije, a u njima se izrauju i svi ostali drveni predmeti, a meu ostalim i kundaci za puke. Izraene su veoma ukusne
koarice za voe, te okviri za noenje crijepova.
Kao novost upada u oi patent-slunik za skidanje cipela. Isto je
tako izraen novi uzorak konice, mnogo prikladnije od svih dosadanjih.
Svaki odjel izlobe je popraen sa snimkama i crteima, koje su izradili zatoenici, a takoer i osnovama pojedinih radova, koje su takoer
izradili inenjeri-zatoenici, razumije se pod nadzorom strunjaka Ustake obrane.

Na jasenovakom nasipu do smrti su trajale neizrecive ljudske patnje.

Tri godine i devet meseci neprestano je radila jasenovaka fabrika smrti.

Zatoenici sagradili savski obranbeni nasip

Iztakli smo, da zatoenici izvode sve radove, koje je potrebno raditi, jednom rijei sve to treba uiniti, pa su tako meu ostalim sagradili i veliki obranbeni nasip, jer je rijeka Sava ba kod Jasenovca prouzroila esto vee poplave. Novi nasip je dugaak 1.403 metra, a gornja
irina iznosi 6 m, tako da slui kao cesta. U ciglih devet tjedana prebaeno je 56.000 kub. met. zemlje i osiguran odvod vode. Taj nasip je sagraen upravo uzorno, tako da u cijelosti odgovara svrsi.
Zatoenici su bili zaposleni i na svim ostalim terenskim radovima,
pa su napravili i vlastito savsko pristanite u koje stane vei broj amaca
i rijenih brodica. Zatoenici grade sami pojedine zgrade u logoru, te su
napravili meu ostalim logorsku bolnicu, dok se druga vea bolnica nalazi u samom mjestu.
Naelo, koje se provodi sustavno u logorima je to, da se svaki zatoenik zaposli u svojoj struci. To naelo pokazalo se veoma dobrim, pa
su na taj nain postignuti vidljivi uspjesi. Radi se onako kako to zahtijevaju potrebe, pa e vremenom nestati sve drvene barake u logorima
i bit e zamijenjene zidanim zgradama.
Izloba godinu dana sabirnih logora Ustake obrane privukla je meu posjetiocima ZZ najveu panju. Drvena zgrada u kojoj je smjetena
izloba neprestano je dobro posjeena i posjetioci razgledavaju pojedine
dijelove izlobe s osobitim zanimanjem. Svima je na taj nain pokazano,
kako se u sabirnim logorima radi neprestano, obavljaju se svi potrebni
poslovi. Izgrauju se svi predmeti, koji su potrebni, a kao primjer navodimo, da e se zapoeti i sa zidanjem pei za potrebe logora, jer se prikladne pei nisu mogle inae nabaviti.
Zatoenici, koji su nekada zgrtavali novac i koristili se krvavim uljevima hrvatskih radnika, rade danas sami, rade sustavno i na taj nain se oduuju hrvatskom narodu, kojeg su godinama izrabljivali."

Br. 178
PISMO SEKRETARA CK KPJ JOSIPA BROZA TITA OD 10.
SEPTEMBRA 1942. CENTRALNOM KOMITETU KP
HRVATSKE O DRANJU RAZMENJENIH KOMUNISTA
NA USTAKOJ POLICIJI I U LOGORIMA1
CENTRALNI KOMITET
KOMUNISTIKE PARTIJE JUGOSLAVIJE
Drugarskom
Centralnom komitetu KP Hrvatske
1 Arhiv CK SKJ, fond CK K P J , br. 1942/498. Objavljeno u: Sabrana djela,
Josip Broz Tito, tom XII, str. 3335.

Dragi drugovi,
Ovih dana izvrena je razmjena njemake grupe zaroblj enika za
dvadeset naih drugova (od kojih 6 Livnjaka) 2 iz logora i policijskih zatvora. Kako su skoro svi ovi drugovi s vae teritorije, to vas obavjetavamo o njihovom dranju na policiji i u logorima kao i o njihovom rasporedu.3
1. Pavao Daskijevi, svrio srednju poljoprivrednu kolu, star 22
godine, stupio u Partiju marta mjeseca o.g. i bio lan jedne terenske elije
u Zagrebu. Na policiji se drao izdajniki. Priznavao tereenja, teretio i
provalio Ferdu Mandia i Stjepana Bubania, koji se sada nalaze negdje
u partizanima, zatim provalio Vjekoslava Dolinia, sada u policiji. Odlukom CK K P J od 8 o.m. iskljuen je iz KP zbog izdajnikog dranja i
rasporeen u I proletersku n.o.u. brigadu.
2. Nikola Cvita, radnik iz Garenice, star 30 godina, u Partiju stupio maja 1940. u Zagrebu. Prijem mu saoptio Ivan Burija, koji se sad
nalazi u logoru. Uhapen 7. VII 1942. u kui svoga brata gdje je bila
smjetena tamparija na kojoj su raeni partijski materijali Mjesnog i
Centralnog Komiteta. Na taj posao doao je kao rejonski tehniar. Teretila ga Cincipinka, a prije toga je priznao lanstvo i provalio Daskijevia, Dolinia i iskljuenog iz Partije Antona Rihtnera, koji se sada nalazi u logoru. Odlukom CK K P J iskljuen je iz Partije zbog izdajnikog
dranja na policiji. Upuuje se vama radi rasporeda.
3. Vladimir Radoevi, auto-mehaniar iz Zagreba, star 17 godina,
nije bio lan Partije niti SKOJ-a. Neto je radio u omladini. Uestvovao
je u paljenju njemakog slagalita benzina i prilikom polaska u partizane bio uhapen. U vezi s izvrenom akcijom teretio je Ivana Kranelia
i jo jednog druga. alje se vama na dalji raspored.
4. Anton Alaber, student agronomije iz Slavonskog Broda, star 21
godinu. U Partiju stupio 8. juna na Brau a 9. juna uhapen u istom mjestu zbog odravanja veze s partizanima i s poznatim komunistima. Kako na Brau, tako i na ustakom redarstvu u Zagrebu nije nita priznavao. Upuen PK KP za Dalmaciju radi daljeg rasporeda.
5. Ivan Kraneli, obuarski radnik iz Donje Stubice, star 22 godine. Stupio u Partiju marta 1940. Prijem mu je saoptio Jovo Strievi
koji je sada verovatno u partizanima. Prije i poslije stupanja u Partiju
radio aktivno u sindikatima i meu omladinom. Uhapen je kao sekretar
Mjesnog komiteta SKOJ-a u Zagrebu, naletevi na policijsku zasedu u
radionici Martina Pribania. Tereen je od vie njih, ali nije nita priznavao, nikoga teretio ni provaljivao. Odlukom CK K P J odreen je za
Politodjel, ;tj. po skojevskoj liniji.
6. Mira Paut, srednjokolka iz Zagreba, stara 16 godina. Od osnivanja NDH poela aktivno raditi u SKOJ-u. 1. jula o.g. uhapena zbog veza sa partizanima, odailjanja sanitetskog materijala i drugih potreba. Po
2 Odnosi se na razmenu zarobljenih slubenika nemakog preduzea Hanza-Lajhfcmetel" u Livnu i neke funkcionere ustake vlasti, za 49 pripadnika NOP-a,
od kojih 21 iz Divna.
3 Svi ovi razmenjeni su bili sasluani u VS. Tom prilikom su dali tane
podatke o svom hapenju i kako su se drali pred ustakom policijom.

svoj prilici bila je i kurir izmeu nekih drugova u Zagrebu. Bila je tuena ali nije nikog teretila niti provaljivala. Upuuje se vamat na raspored.
7. Marica Zastavnikovi, inovnica u Dravnom tajnitvu za promidbu, iz Rima stara 45 godina. Nije lan Partije. Pre nego to je uspostavila vezu sa naim drugovima bila je tajnica Kotarske organizacije
HSS u Zagrebu tj. prije kapitulacije Jugoslavije. Provaljena i tereena
od Marine Gregori. Nije nita priznavala. Zadrana pri Vrhovnom tabu.
8. Krunka Zastavnikovi, inovnica iz Zagreba, stara 22 godine.
U Partiju stupila marta mjeseca o. g. Prijem joj saoptili Milovan Cubranovi i Ivan Karli, koji se sada nalaze u logoru, prvi teko bolestan.
Uhapena 14. jula. Tereena od Marine Gregori, Cinoipimke, partizana
Dasovia i Vladimira Lonaria. Nije nita priznavala niti koga teretila.
9. Marijana Novosel, profesor iz Zagreba, stara 30 godina. U Partiju bila primljena 1937. god. u Zagrebu a iskljuena 1939. odlukom CK
K P J kao nepartijni elemenat. Od tada neaktivna, sluajno uhapena. Upuuje se vama na dalji raspored.
10. Nada Brni, student iz Zagreba, stara 24 godine. U Partiju bila primljena 1940. godine i odmah se pasivizirala. Nije lan Partije. Upuuje se vama na dalji raspored. Uhapena sluajno.
11. Anka Vueti. uiteljica iz Brinja, stara 47 godina. Nije lan
Partije. Uhapena 15 marta og. i sprovedena u logor u Bakru kod talijana, odakle je putena i ponovno uhapena 24. juna. Upuuje se vama
radi odreivanja nekog posla.
12. Bosiljka Kraljai Evi, privatna namjetenica iz Zagreba,
stara 29 godina, stupila u Partiju 1935. u zagrebakoj organizaciji. Uhapena sluajno na ulici i ispitivana o poslovanju knjiare Svjetlost. Dobro se drala. Odlukom CK K P J odreena za Politodjel.
13. Olga Kovai, priv./atna/ inovnica iz Zagreba, stara 29 godina.
Stupila u Partiju 1935. Uhapena 28. juna pod sumnjom da odrava veze
sa Bebom i Bakariem i da je lan Partije. Nije nita priznala. Odlukom
CK K P J odreena u Politodjel...
Danas smo uputili pretstavku Ministarstvu domobranstva za razmjenu zarobljene grupe avijatiara za drugove Hebranga Andriju, 4 Zlatu
Segvi, Lavevi Lui Ivana, Paveli Anu i Novosel Ozrena, koji se
prema naknadnim obavetenjima nalaze na policiji i u logoru.
Drugaricu Vandu Mates dobiemo za koji dan za vjerenicu jednog
razmijenjenog Nijemca koja se nalazi u Livnu.
S drugarskim pozdravom
smrt faizmu sloboda narodu!
10. septembra 1942.

M. P.

Tito

4 Odnosi se na dopis taba 1. proleterske NOV brigade upuen Ministarstvu domobranstva da se razmeni posada oborenog aviona kod Kupresa.
5 Vrhovni komandant NOP, DV Jugoslavije Josip Broz Tito se tada nalazio
u Glamou.

P.S.
aljite nam redovno podatke o drugovima koji se nalaze u logorima
i u policijskim zatvorima.

Br. 179
IZVETAJ UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 11. SEPTEMBRA 1942. UREDU OPUNOMOENOG
MINISTRA NDH O BEKSTVU DVE LOGORAICE
IZ LOGORA STARA GRADIKA1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
BANJA LUKA
Podruje Kotarevi
Banja Luka, Prijedor, Sanski Most,
Klju, Kotorie.
Banja Luka, 11. rujna 1942.
Broj: T. 2148/42,
Predmet: Najbach Edita i druga idovka
bjegstvo iz logora.
UREDU OPUNOMOENOG MINISTRA N.D.H.
BANJA

LUKA

Dana 31. VIII. t.g. saznala je ova oblast da su dvije idovke pobjegle
iz logora Jablanca, kod S. Gradike i da se nalaze u Bos. Gradiki u kui
Mine Redepovi.
Brzoglasom je zamoljena kotarska oblast u Bos. Gradiki, da iste idovke smjesta uhite, pa je primljen odgovor da je jedna uhiena i to:
Edita Najbach, magister farmacije rod. 1913. g. u Bjeljini, zaviajna u
Banja Luci neudata v j e r e mojsdjeve, kerka Hube i Herte, a druga i to:
Regina Rozner domaica, ena Izidora rod. 1897. g. u Dolna-Vatra (Rumunija) kerka Arona i Salome, da je odputovala navodno za Banja Luku.
Obje idovke prije odpreme u zbirni logor S. Gradika ivjele su u
B. Luci.
Iz B. Gradike dopremljena je Edita Najbach u B. Luku ovoj
oblasti koja je dala zapisniku izjavu da su ona i Regina Rozner pobjegle
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 105, reg. br. 32/6.

29. VIII. t.g. iz Jablanca gdje se nalaze idovke u logoru i da su koristile priliku uslijed slabe strae te pjeice stigle u Staru Gradiku i odatle
poslale poruku trgovcu Jakovu Elijan u Bos. Gradiku koji im je poslao
po jednom ovjeku 400 Kuna.
Odbjegle idovke su se prevezle preko Save u B. Gradiku gdje su
kod Mine Redepovi prenoile jednu no.
Sutradan t.j. 31. VIII. t.g. idovke su se u kui Redepovi interesirale kako bi mogle odputovati u Banja Luku, pa im je Mina Redepovi kao i susjedi kue Redepovi izjavila da one mogu lahko odputovati
u Banja Luku u zaru (muslimanska enska nonja) da e im ona pribaviti
propustnice i da osobne izkaznice ne trebaju, jer muslimanke pod arom
slobodno putuju i nitko ih ne pregledava t.j. tko se pod arom nalazi.
Edita Najbach izjavljuje dalje da je zaista Redepovi toga jutra
oko 10 sati doniela dvije propustnice te jednu uruila njoj a drugu Roznerici. I Roznerica je toga dana sa samovozom odputovala u B. Luku pod
arom a ona je ostala i dalje u B. Gradiki, dok je nije redarstvo uhitilo.
U Banja Luci pronaena je dana 2. IX. t.g. i uhiena Regina Rozner u privatnom stanu Vasvije Mujezinovi, udove iza kadije u ulici Kralja Kreimira kbr. 10. koja je dala zapisniku izjavu kao i Edita Najbach u pogledu bjegstva iz zbirnog logora Jablanac.
Regina Rozner izjavljuje da je 31. VIII. t.g. doputovala u ara i sa
propustnicom na ime Mina Habii i navratila kod Mujezinovike kod koje je i prenoila na 1. i 2. IX. t.g.
Provedenom iztragom u B. Gradiki ustanovljeno je da su zaista
ove idovke dobile propustnice na kriva imena i to Edita Najbach na ime
Zumra Bievi, a Regina Rozner na ime Mina Habii i da je kod ovog
vaenja Mini Redepovi pomagala Tifa Medahodi i to na taj nain da
je Medahodi otila iu dom Narodnog zdravlja gdje je izvadila potvrdu
na ime Mine Habii i kod Kotarske oblasti izvadila propustnicu na to
ime, a Redepovi je izvadila kod Kotarske oblasti propustnicu na ime
Zumra Bievi.
Razkuitelj Doma narodnog zdravlja u B. Gradiki Josip Biladi
izjavio je, da on muslimanke pregledava pokrivene, a Markan Mostai,
inovnik Kotarske oblasti, izjavio je, da je zaista propustnice na napred
navedena imena potpisao, ali da nije sumnjao da e biti one zloupotrebite.
Sto se tie Vasvije Mujezinovi kod koje je Regina Rozner dvije noi
prespavala protiv iste je po zakonu postupljeno, a to se tie izdanja potvrde po Domu narodnog zdravlja i izdavanja propustnica u Bos. Gradiki, vidi se da je to raeno bez dovoljno opreza obzirom na to to su se
propustnice morale izdati tek na temelju osobne izkaznice koju svaka
graanska osoba mora da ima.
Gornje je ast izvijestiti radi znanja savezno sa odobrenjem naslova broj: T. 1023/42. od 5. rujna t.g.
Imenovane su predane 6. IX. t.g. u zbirni logor St. Gradika.
Za Dom Spremni!
Priloga dva

Upravitelj redarstva

Br. 180
NALOG ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU LUKU
OD 11. SEPTEMBRA 1942. ZAPOVEDNITVU LOGORA
STARA GRADIKA DA SE 24 LICA UPUUJU U LOGOR
JASENOVAC STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU
I VELIKU ZUPU SANA I LUKA.
Broj: 1653/42

Banja Luka, dne 11. rujna 1942.

Predmet: Martinovi Vaso i dr.

upuenje u logor.

ZAPOVIEDNICTVU SABIRNOG LOGORA

STARA GRADIKA
Dostavljaju se u prilogu odluke za prisilni boravak u logoru sliedee osobe:
1. MARTINOVI VASO

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.

2. PERDUV BRANKO

CVJETOJEVIC SVETO
CVIJIC VELIMIR
IVANKOVI MILIVOJ
MESINOVIC MEHMED
UMRUKIJA SADIK
VUJAKOVI RADE
BULJAN JOSIP
SEGULIN ANTON
11. GREB NIKOLA
1 2 . ROLICH IVAN
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

GRABOVAC ALIJA
GREGURIC NIKOLA
IVANCEVIC BRANKO
MARTINOVI DARINKA
ADAMOVIC KATARINA TINA
GRETA MICA
KAPOR MARA
CIJAN ANKICA
KREMENOVI SLA VICA
BANUlC DRAGICA
WINTERHALTER MIRA
MURIN LJUBICA

Ujedno se preprauje gore navedeni-imenovani s molbom da se potvrdi primitak.

Moli se naslov da se prema priloenim odlukama muke osobe zatoenici preprate u Jasenovac.
Napominje se da za Murin Ljubicu jo nije doneena odluka Ureda
I.U.N.S. Cim stigne odluka bit e dostavljena naknadno. Stoga se moli za
nju potvrditi primitak posebno.
ZA DOM SPREMNI!
Za tonost priepisa jami:
NADSTOJNIK u. z.
Banja Luka. dne 16.X. 1942.
1

Setka

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 21/6.

Upravitelj:
Mileti v.r.

Prepisala;
Babi

Br. 181
ZAPISNIK OD 11. SEPTEMBRA 1942. SAINJEN U LOGORU
STARA GRADIKA U KOJEM JE EMINA SMAILAGI
DALA SVOJ ISKAZ1
Z A P I S N I K

sastavljen dne 11. IX 1942. u logoru V Stara Gradika

Poznato mi je da se narodna pomo sakupljala u gostionici Jusufovi ulica Biv. Kraljice Marije, pomo je sakupljao vlasnik njegov brat abi Deli. Za pomo nisam davala nikada, niti sakupljala dok je moja
sestra Lutvija sakupljala za pomo. Bila sam lan Uzdanice, Budunosti,
Crvenoga Kria, Aeroaluba, Gaijreta, te sam zalazila ee u K.A.B, u Banja Luci.
Znadem da je Dragica Banui priala kako je jednom prilikom u
zatvor dola Vida Cijan te pripoviedala na koji nain se prevozila iz Katela te odpremalo ljude u umu. Mira Winterhalter bila je u zatvoru gdje
sam je i ja upoznala i za koju znadem da je uvijek bila kom. nastrojena.
Znadem da je propusnice izdavala za one koji su ili u umu sa Nafom.
Zrnato mi je da je Regina Matkovski jaa simpatizerka kom. partije,
te da se je druila sa Dragom Sainom, te da je bila u drutvu ee sa
podupanom i dr. Kulenoviem iz bolnice.
Priznajem da sam u nekoliko navrata dobila vijesti u uredu od Beira Corbegovia tako u sluaju Smolenske, Moskve, te su vijesti bile prenos Londona ili Moskve u dva-tri navrata govorio mi je za viesti Ivica Kurtovi in, koji je hodao sa Nafom. Cesto sam ula priati da je sanitetski
materijal bio odailjan u umu iz dr. bolnice Higijenskog zavoda, poznato
mi je da je Ivanka Prunk in. u Higijenskom zavodu, ba i uhapena radi
sanitetskog materijala. Tamo je radio dr. Levi Moriz, Mira Winterhalter,
poznato mi je da je neki Cviji, kafanar, prevozio oruje, priznajem sama
da sam simpatizerka kom. partije, te da me na rad nagovarala Vahida Maglaj li te Rada Vranjeevi.
Opazila sam da je Ljubica Makovi plakala to ju je grdila radi
izdaje njezina sestra i Regina. Jednom sam prilikom ila na izlet sa K.A.B,
u drutvu sa Novkom Basta, Tafirom Raziki, itom Klindi, dok su
od mukaraca bili Mudar, Maglajli, Karabegovi, Hasanbai Muhamed,
in. eljez. sekcije, Kapidun Jusuf, Zdravko, ekrli... Kosanovi, Babi,
Lastri arko i drugi, poznato mi je da je Cajavec u zajednici sa svojim
in. Vinakom prenosio sanitetski materijal iz Zgb, te Vinko davao mojoj
sestri za zimsku pomo, ona je i hodala sa Vinkom, znadem jo da je
komunistiki radio andor Bleki, postolar, znadem da je i njegov po1

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 16/4.

monik zajedno radio s njim. Znadem da je Kapo Bosa sa Sandorom Blekiem stajala u vezi.
DOVRENO:
Sasluao:
Hajdarevi v.r.
Sasluanica:
Smailagi Emina, v.r.
Da je ovaj priepis vjeran svome izvorniku, potvruje i
ovjerava NADSTOJNIK, u.z.
(Potpis neitak)

U B. Luci, dne 3. X. 1942.

Br. 182
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 12. SEPTEMBRA 1942. SAINJEN
U NEDIEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
I PRESEUENIKE U BEOGRADU U KOJEM RADOJKA
TATOMIROVI GOVORI O SVOM BORAVKU
U LOGORU STARA GRADIKA1
ZAPISNIK
od 12. septembra 1942. godine,
SASTAVLJEN

KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
U BEOGRADU

PRESELJENIKE

TATOMIROVI RADOJKA, uenica gimnazije iz Nove Gradike,

stara 18 godina, ki pok. Ljubomira i Julke ro. Vitez, neudata, sada sa stanom u Beogradu, Lovenska ulica broj 12, izkazana sa izbeglikom legitimacijom broj 113102, izkazala je:
Odmah posle uspostave Nezavisne Drave Hrvatske pojavili su se u
Novoj Gradiki ustae pod vodstvom Lukca Milana, trgovca iz Nove Gradike. Ustae su odmah poeli sa progonom Srba.
Na drugi dan posle uspostave Nezavisne Drave Hrvatske, tj. na 11.
aprila 1941. godine u jutro ustae su uhapsili oko 50 uglednijih Srba iz
1

Arhiv VII, a Nda, k. 43-a, reg. br. 23/2.

Nove Gradike, meu kojima i moga oca Ljubomira...

Nakon mesec dana otpremljeni su svi preiveli Srbi u Staru Gradiku. Divi Milo, Kezeri Nikola, Stanoji Pero, Gajski Dragutin i Gliovi puteni su nakon nekog vremena iz Stare Gradike pod uslovom da sve
svoje imanje daruju" dravi Hrvatskoj i odmah otputuju u Srbiju, to su
oni i uinili.
Moj otac Ljubomir razboleo se je u Staroj Gradiki i bio dopremljen
u Novu Gradiku i smeten u bolnicu, u kojoj je ostao oko 4 meseca.
U noi od 27. na 28. decembra 1941. godine ustae su mojeg oca izirukli iz bolnice i odveli u Jasenovac, gde su ga istu no ve kod dolaska
ubili...
Zegarac Vujo puten je iz logora u Jasenovcu u mesecu aprilu 1942.
godine, a za sudbinu ostalih se ne z n a . . .
Na 31. avgusta 1942. godine izmeu 4 i 8 sati u jutro provaljivali su
istae u srpske kue u Novoj Gradiki i nareivali ukuanima da u roku
)d pola sata spreme se za put i da sobom ponesu sav novac i sav nakit, te
leto odela. Potom su ukuane isterali van, a njihove stanove, odnosno
cue zapeatili. Tako su uinili i sa mojom majkom Julkom, sestrom Brancom, starom 12 godina i sa mnom. Mi smo takoer morale se u roku od
jola sata spremiti i kuu napustiti.
Sve su nas odveli u policiju, gde su nas sasluali o tome kakav smo
jokretni i nepokretni imetak imali. Zatim su nam oduzeli novac i nakit i
azmestili nas po zatvorima Sreskog naelstva, Sreskog suda i policije,
e po nekim privatnim zgradama, jer nas je svih skupa bilo oko 2.000 oso>a. Isti dan oko 1 sat posle podne odveli su nas na elj. stanicu, potrpali
i teretne vagone i otpremili u Staru Gradiku.
Trei dan nakon naeg dolaska u Staru Gradiku, odvojili su mlae
za rad sposobne mukarce i ene i njih su otpremili dalje. Decu do 12 golina starosti otpremili su u Zagreb radi odgoja u ustakom duhu, a preosale mukarce i ene, koji su usled starosti, ili telesnih mana za rad nespoobni, zadrali su u Staroj Gradiki i trovali ih na taj nain, to su im u
elo sipali sode, od koje su u velikim mukama umirali. Ja, moja mati i moa sestra, te jo neke ene, nismo htele jesti ovako pripremljenu hranu, ve
mo jele to smo neto hrane sa sobom od kue ponele. Mnoge su i ubijali,
a sam gledala kada su ustae jednog dana streljali iz puke dve ene.
Mene, moju majku i sestru izvadio je iz logora moj zarunik Radoevi Duan, tipograf iz Nove Gradike i to preko svojih prijatelja Hrvata.
U Staroj Gradiki ostalo je iza nas preko 3.000 ena i dece.

DOVRENO.
asluao i overava:
todi uro, s.r.

Tatomirovi Radojka, s.r.

Zapisniar:
Tatalovi Nevenka, s.r.

Br. 183
DOPIS TABA 3. OPERATIVNE ZONE NOP ODREDA
HRVATSKE OD 12. SEPTEMBRA 1942. UPSKOJ
REDARSTVENOJ OBLASTI NOVA GRADIKA U VEZI
SA RAZMENOM ANDRIJE HEBRANGA I DRUGIH
LOGORAA ZA USTAU KARLA VAGNERA1
STAB
III. OPERATIVNE ZONE
NAROD. OSLOB. PARTIZAN. ODREDA
HRVATSKE
STR. pov. broj 312/42
Dana 12. rujna 1942
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
NOVA GRADIKA
U vezi sa Vaim dopisom V.T. broj 38 od 10. r u j n a 1942. odgovaramo slijedee:
1) Sto se tie lica predloenih za izmjenu, ovaj tab i nadalje stoji
na stanovitu svog prvog prijedloga, koji je izloen u naem dopisu Str.
pov. 206. 1942 t.j. petnaestorice uhienika narodnih boraca spomenutih
u navedenom doDisu.3
2) Od spomenute petnaestorice do sada su nam predloena samo
etvorica. elimo da prvo doznamo o sudbini ostalih jedanaestorice za koje
Naslov navodi da o njima jo nije dobio konkretne podatke, pa tek onda
ovaj Stab moe pristupiti sastavljanju novih prijedloga.
3) U principu se slaemo sa prijedlogom Naslova, to se tie same
izmjene, ali da bi se stvar izmjene bre odvijala ovaj Stab predlae da se
sa strane Naslova predloena lica i to Andrija Hebrang, Dr. Mladen Ivekovi, Bogdanka Podunavac i Olga Kohn odmah upute u ovaj Stab, koji
e smjesta osloboditi gosp. Karla Wagnera i potpuno mu osigurati put
do gradske mee Nove Gradike.
4) U cilju to breg i definitivnog rijeenja izmjene predlaemo
da Naslov ve pri izmjeni prve t.j. spomenute grupe etvorice ljudi, nas
izvjesti o ostaloj jedanaestorici, da bi ovaj Stab mogao odmah donijeti
svoje priedloge.
5) Prihvaamo priedloge Naslova u pogledu lica preko kojeg se ima
izvriti izmjena t.j. da to lice bude Tui Mile mlinar iz Caga. Predlaemo da nam gosp. Tui predvede Andriju Hebranga, Dra Mladena Ivekovia, Bogdanku Podunavac i Olgu Kohn do prve partizanske jedinice,
1
2
3

Arhiv VII, a. NOP-a, k. 1482, reg. br. 48/1.

Taj dokumenat nije pronaen.
Vidi dok. br. 196.

putem kojim nam dostavlja pisma. U ovoj partizanskoj jedinici isporuie mu se gosp. Karlo Wagner koji e se smjesta uputiti po osiguranom
putu za gosp. Tuiem u Novu Gradiku, t.j. u sjedite Zupe LivacZapolje.
6) Obzirom da partizanske jedinice svakodnevno vode borbe protiv neprijateljskih snaga i da su one, kao i ovaj tab, neprekidno u pokretu, predlaemo da se izmjena izvri to bre, jer u protivnom sluaju
t.j. u sluaju odugovlaenja pregovora, ovaj tab ne preuzima odgovornost za zarobljenike u bilo 'kakvom nepredvienom sluaju.
7) Uvjeravamo Naslov da su priedlozi taba III. Operativne Zone,
Nar. Oslob. Part. Odreda Hrvatske kao i uviek tako i ovog puta iskreni
to se svakodnevno i na djelu dokazuje.
8) Prilaemo tri pisma od gg. zarobljenika.
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU
Politiki komesar

Br. 184
DOPIS 2UPSKE REDARSTVENE OBLASTI NOVA GRADIKA
OD 18. SEPTEMBRA 1942. GODINE TABU III OPERATIVNE
ZONE NOV I PO HRVATSKE U KOJEM SE NUDI RAZMENA
ZA DVA USTAKA FUNKCIONERA 30 PRIPADNIKA
NOP-a SA ANDRIJOM HEBRANGOM NA ELU1
UPSKA

REDARSTVENA

OBLAST

NOVA

GRADIKA

Broj: V.T. 3 8 / 4 2
Predmet: Izmjena zarobljenika2

Nova Gradika, 18. rujna 1942.

TABU III OPERATIVNE ZONE NAR. OSLOB.

PARTIZANSKIH ODREDA HRVATSKE
Savezno sa dopisom ove Oblasti od 17. rujna 1942. broj gornji kao i
:avezno dopisom Naslova od 16. o.m.j. Str. Pov. b.b. izvjeujemo da su
1 Arhiv VII, a. NOP-a, 'k. 40E, reg. br. 27 1 3 0 / 6 i k. 195, reg. br. 21/15.
J telegramu UNS-a od 19. septembra 1942. upskoj redarstvenoj oblasti N. Gralika pie: Benak, Draenovi i Sauni neka odmah doputuju u Zagreb te se
ave kod zamjenika zapovjednika. Toka. Najkasnije sutra do 20 ov. mj. moraju
liti u Zagrebu. Toka. Benak neka izvidi sa kojim je ljudima Andrija Hebrang
iio u eliji. Toka."
2 Vidi dok. br. 173.

Faksimil dokumenta br. 183

nastupile promjene, prema kojima smo prinueni staviti novi priedlog

glede izmjene zarobljenika.
Prema nalogu predpostavljenih nam oblasti moramo izmjenu izvriti tako, da se u isti as predaju nai uhienici odnosno zatoenici za
zarobljenike gg. Vutuca 3 i Wagnera, 4 a ne da se izmjena vri po skupinama.
Prema tome voljni smo odmah predati sliedee osobe:
1. Andriju Hebranga,
2. Dr Mladena Ivekovia,
3. Bogdanku Podunavac,
4. Olgu Kohn,
5. Lonari Vladimira,
6. Komar Ivanku, tj. one osobe koje je Naslov sa svoje strane
predloio i za koje ne postoji tehnika zaprieka da ih se izrui.
Za ostale osobe koje su navedene u dopisu Naslova od 1. rujna
1942. godine broj Str. pov. 2 0 6 / 4 2 nismo u stanju izmijeniti jer se ne nalaze na ivotu.
Prema tome u savezu sa naim ranijim ponudama voljni smo predati osobe koje su kvalitativno donekle isto tako vrijedne kao i po Vama
ponuene, a povrh toga dajemo daljnih 15 osoba koje prema svojem dosadanjem radu u partiji odnosno za partiju mogu Naslovu posluiti moda i bolje nego oni kojih nema.
Navodimo popis tih osoba:
7. Sotari Vilma, studentica agronomije, veza sa red. br. 6
8. Tuhtan Aleksander, inovnik simpatizer komunizma
9. Deanovi Duan, inovnik simpatizer komunizma
10. Ljubeti Juraj, lan MK Daruvar
11. Pavlovi Duanka, uhiena zajedno sa red. br. 4
12. Vagner Ana, uhiena zajedno sa red. br. 4 i 3
13. Poslek Viktor, krojaki pomonik Zagreb, glavna veza KPH
i partizanskih odreda.
14. Dasovi Stjepan, in. Min. zdravstva, kandidat za C.K. lan
K.P.H. komunista iz vremena Jugoslavije.
15. Pribani Martin iz Zagreba, sekretar III. rajonskog komiteta.
16. Gerovac Anka, glavna veza izmeu Zagreba i taba I Zone.
Sestra poginule partizanke Duanke ije ime nosi III. bat. I. operativne
zone.
Mirko.
Karla.
s Vidi dok. br. 124 i 173. U izvetaju Povjerenstva CK KPH za Slavoniju
i Srijem od 2.10.1942. Centralnom komitetu KPH izmeu ostalog pie: . . . K a k o ste
jamano ve izvjeteni nama je uspjelo iupati iz ralja ustakih bandita naeg
odlinog druga Andriju Hebranga 'koji e se uputiti, praen jakim partizanskim
jedinicama do granice vae slobodne zone. Mi se radujemo, a i ponosimo se time
to su ba nai slavonski partizani uspjeli da povratimo druga Hebranga u nae
redove. Od ostalih drugova i drugarica (koje smo dobili, zadravamo druga Ivekovia
koji upravo sada organizira Agitprop i jo nekoliko drugova, koji e u glavnom ui
u partizanske redove. Drugaricu Maju (Ivanku Komar) vratit emo na rad na terenu
saino u drugom okrugu." ( G r a a . . . , knj. III, dok. br. 58).
3

17. Bakai Eugen, trg. pomonik, lan K.P.H.

18. Schrempf Franjo, osuivan za vrijeme Jugoslavije radi komunizma, iz Osijeka
19. Mileti Stjepan, glavni lan rukovodstva S.K.O.J.
20. Salhodi Safet iz Brkog, komunista iz vremena Jugoslavije, osuivan 1932. god.
21. Mai Stjepan, komunist jo iz vremena Jugoslavije
22. imi Rudolf, panjolski dobrovoljac, glavni org. URS-a
23. Jarec Stjepan, panjolski dobrovoljac
24. poljari Josip iz Zagreba, lan K.P.H.
25. Mesari Ivan, trg pomonik iz Zagreba, lan udarne grupe
26. anak Jovan, trg. pomonik iz Zagreba, lan udarne grupe
27. Simovi Nikola, eljezniar, lan rukovodstva na eljeznici
u Zagrebu
28. Mokus Stjepan, privatnik, simpatizer komunizma
29. Grebni Vinko, privatnik, simpatizer komunizma
30. Slari Josip, privatnik, simpatizer komunizma
Glede same izmjene predlaemo sliedei nain i mjesto:
Ova upska redarstvena oblast uputila bi zatvorenike za predaju
teretnim samovozom sve do mjesta Cage. Radi osiguranja prievoza za
ovim teretnim samovozom iao bi drugi sa naoruanim snagama sve do
500 metara pred zadnju kuu sela Cage raunajui od Okuana prema
Cagama. Kod zadnje kue sila bi jedna skupina od 15 zatvorenika na livadu koja se nalazi desno od puta OkuaniCage i pola bi 300 metara
prema umi gdje bi bila zabodena bijela zastava. U prvoj grupi bili bi
svi parni iz napred navedenog popisa, t.j. osobe navedene pod brojem
2, 4, 6 i td. Kod te zastave izvrila bi se izmjena zarobljenika tako da bi
s njima iao jedan na pouzdanik 6 potpuno nenaoruan koji bi primio od
Naslova jednog zatoenika kojega bi vratio natrag do samovoza, a Naslov
bi otpratio prvu petnaestoricu sa te livade u umu n a j m a n j e 300 metara
udaljeno od mjesta izmjene, a na mjesto koje naslov smatra za sebe n a j sigurnije. Nakon ovako izvrene izmjene odposlana bi bila druga skupina
sa jednim pouzdanikom koji e prihvatiti drugoga od Vaega zarobljenika i postupiti kao to je odreeno za prvu izmjenu. Osim toga prvu skupinu voditi e dr. Mladen Ivekovi, a drugu grupu Andrija Hebrang tako
da Naslov bude potpuno siguran da su to one osobe koje su u popisu navedene.
Cim se izmjena izvri imaju se obe stranke to prije smjesta povui i otii svaka u svoje sjedite.
Glede dana i vremena izmjene odreujemo ponedeljak 21. o. mj. u
10 sati prije podne
Ukoliko bi nastupile nepredviene zaprieke glede izvrenja izmjene
to e mo uobiajenim glasnikom dostaviti dopis to molimo da i Naslov
uini. Glede samoga pristavka oekujemo odgovor do nedelje po podne.
6

Dane Siki. Vidi dok. br. 124.

Ovome dopisu prilaemo pismo Andrije Hebranga, i zatraenih 1200

komada cigareta, te molimo da se primitak potvrdi.
ZA DOM SPREMNI!

M.P.

UPRAVITELJ
upske redarstvene oblasti:
u z. Pristav
(Potpis neitak)

P.S.

Pismo pisano vlastoruno po Andriji Hebrangu dostavlja se putem

glasnika Grge Petrovia.
Kopija pisma dostavljena je takoer i po glasniku Miji Tuiu.
M.P.

Upravitelj
(Potpis neitak)

Br. 185
PISMO ANDRIJE HEBRANGA OD 18. SEPTEMBRA 1942.
UPUENO IZ USTAKOG ZATVORA U NOVOJ GRADIKI
PARTIZANSKOM TABU U PSUNJU U VEZI SA RAZMENOM1
Dragi drugovi, juer smo otpremljeni u N. Gradiku ja, Ivekovi, 2
Kohnova' i Podunaveva 4 radi izmjene. Iz dopisa ete vidjeti, zato ta izmjena nije danas izvrena. Iz razgovora koje smo imali sa gospodom, ovlatenom za tu izmjenu, stekli smo uvjerenje, da oni taj posao ele posve
iskreno obaviti.
Nekih drugova koje ste traili za izmjenu nema vie pa vam zato
predlau neke druge i vei broj. Na vama je da taj prijedlog prihvatite ili
odbijete, a ja sa svoje strane preporuujem da ga po mogunosti prihvatite.
Obzirom na moje uvjerenje i utisak da je itav ovaj pothvat od strane gospode iskren i bez ikakve skrivene zamisli, smatram da bi se njihov
prijedlog o nainu izmjene mogao prihvatiti. Na vama je, kada bolje
upoznate teren nego ja, da ocijenite da li je podjednaka sigurnost za
obije strane.
1
2
3
4

Mile Milatovi, n. d. str. 218.

Vidi dok. br. 124.
Vidi dok. br. 173.
Isto.

Vai eventualni
ljeni da se stvar ne bi
Ponedeljak kao
mjesta dovesti ovamo

protivprijedlozi neka budu konkretni i brzo dostavnepotrebno suvie otegla.

dan izmjene predloen je zato to treba iz raznih
drugove koji se nalaze u popisu.

18. IX 1942.
Drugarski pozdrav
Andrija

Hebrang

Br. 186
OBAVETENJE KOTARSKE OBLASTI U GRADACU OD 18
SEPTEMBRA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
SLAV. BROD DA JE SVE IDOVE IZ MODRICA I VEINU
IZ GRADACCA UPUTILA U LOGOR STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST U GRADACU.
Broj: Taj. 852/42.

Gradaac, dne 18 rujna 1942

Predmet: Uhienje idova u obini Modria

i upuenje u sabirni logor Nova Gradika.2
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BROD NA SAVI

Savezno sa Vaim pozivom u gornjem predmetu broj Prs. 3978/42

od 11 rujna 1942 obavjeujete se, da je ova oblast izdala dne 12 rujna
nalog orunikoj postaji u Modriu, da uhiti sve idove u Modriu i da ih
sprovede upskoj Redarstvenoj oblasti u Novu Gradiku. Prilikom svog
odlaska u Modriu dne 14 o.m. kotarski predstojnik je osobno predmetni
pismeni nalog uruio zapovedniku orunike postaje i dao potrebne
upute glede sprovoenja.
Orunika postaja u Modrii pod br. Taj. 526/42 od 16 rujna t.g.
obavjestila je ovu oblast da je dne 14 rujna u 23 sata uhitila sve idove u
Modriu i dals> ih sprovesti pod orunikom pratnjom redarstvenoj oblasti u Novu Gradiku.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 175, reg. br. 14/1.

" Odnosi se na logor Stara Gradika
acq

U prilogu dostavlja se popis upuenih idova iz Modrie od kojih

su upueni svi osim Elazara Davida i Ebinuna Izidora koji se jo od prije nalaze u logoru. Prilikom uhienja nije naen kod kue Elazar Maj er,
sin Elazara, elektromehaniar, koji je prema izvjetaju orunike postaje
nestao 13 rujna oko 19 sati od kue i za kojim je orunika postaja raspisala tjeralicu. Kotarska oblast e zatraiti izruenje odbjeglog od Trebavskog etnikog odreda, u koliko isti bude prebjegao na njihovo podruje.
U Modriu je od idova ostao jo samo Dr. David Frajnd obinski
lijenik sa svoje dvoje malodobne djece. Budui je on jedini lijenik u
Modrii i kao takav neobhodno potreban to Kotarska oblast nije kao
takvog ni dala da se uputi.
Zidovi iz Gradaca odpremljeni su u sabirni logor jo u mjesecu
svibnju t.g., te se u Gradacu nalaze jo slijedei idovi:
1) Artur Kraus, ljekarnik sa suprugom i dvije keri. Budui je on
jedini ljekarnik u itavom kotaru Gradaac, to je isti kao neobhodno potreban i ostavljen.
2) Dr. Ervin Ginsberg, lijenik ambulante za suzbijanje endemi j skog sifilisa u Gradacu sa majkom i bratom.
3) Dr. Draga Vajnberger, lijenica ambulante za suzbijanje endemijskog sifilisa u Srnicama.
4) Dr. Regina Atijas, lijenica ambulante za suzbijanje end. sifilisa u Zelinji sa sestrom i neakinjom.
5) Dr. Albert Slesinger, lijenik ambulante za suzb. end. sifilisa
u Spionici sa enom, sinom, tatom i neakinjom.
6) Marko Prajs, zdravstveni pomonik, sa majkom, enom i keri.
7) Josip Recnither, mehaniar-ofer ambulante za suzbijanje end.
sifila u Gradacu.
Osobe od 27 su slubenici Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banja Luci, pa kako se vodi na terenu na suzbijanju end. sifilisa nalaze u punom toku, to bi njihovim odvoenjem nastale vrlo tetne
posljedice po zdravlje bolesnika koji se lijee. Iz tih razloga oblast ih nije ni uputila.
ZA DOM SPREMNI!
Kotarski
predstojnik:
Mustafa Rustanbegovi

460

Br. 187
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE ZAGREB OD
18. SEPTEMBRA 1942. ZAPOVEDNITVU ITALIJANSKIH
ORUANIH SNAGA SLOVENIJADALMACIJA" DA SE
NE MOE UDOVOLJITI ELJI DA SE SRBI PUSTE
IZ LOGORA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
URED I.
Broj 80683-IIb-l-1942.

Zagreb, 18. XI 1942.

Predmet: PUTANJE PRAVOSLAVACA IZ

SABIRNOG LOGORA.
Na broj: 10389/42. od 5/X. 1942.
OBE UPRAVNO POVJERENlCTVO KOD VIEG
ZAPOVJEDNICTVA TALIJANSKIH ORUANIH SNAGA
SLOVENIJADALMACIJA"
SUAK
Savezno sa priedlogom Superslode, kojim trai putanje pravoslavaca, odvedenih u sabirne logore u Hrvatskoj, priobuje se naslovu sliedee:
1.) Osobe, koje su svojedobno iiz Graaca, Graba, Vuipolja, Kijana i Stikada, kao nepoudne i pogibeljne po javni red i sigurnost upuene
u pojedine sabirne logore, upuene su veim djelom u sabirni logor u
Gospiu, pa ih se uslied svojedobnih dogaaja u Gospiu moe smatrati
nestalim.
U koliko su pojedine osobe upuene u sabirni logor u Jasenovcu, te
su pak upuene na rad u Njemaku.
2.) Odvedeni pravoslavci, u koliko su na ivotu, doli su u sabirnim
logorima u vezu s boljevikim zatoenicima, koji su ih veinu pridobili
za svoju stvar. Putanje takovih zatoenika pojaalo bi u veini sluajeva partizanske borbene jedinice, koje su na podruju obalnog pojasa prilino brojne i jake.
Mora se istai, da osobe, koje su upuivane u sabirne logore, nisu
upuivane samo radi razlike vjere ili narodnosti,2 nego zato to sa svojim
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 229, reg. tor. 35/5.

Dana, 19. rujna 1942. izseljeno je selo Stojinovac, 23. rujna selo ibokovac, a 25. rujna sela Duboka i Jurkovac, sve na podruju obine Bektee. Puanstvo je odpremljeno u sabirne logore, a imovina je smietena na sigurnom
mjestu" kae se u izvetaju upravitelja upske redarstvene oblasti u Novoj Gradiki. U sprovoenju Srba ovih sela u logor uestvovali su domobrani NDH, ustae
i predstavici Ureda za kolonizaciju NDH. (Graa..., knj. III, dok. br. 57)
2

A * 4

postupcima i djelima pokazuju, da su protiv boljitka Nezavisne Drave

Hrvatske kao i njene obstojnosti, pa tako putanje odvedenih osoba sa
obalnog pojasa, ne bi koristilo smirenju u obalnom pojasu, nego bi ta
vie pogoralo i onako dosta teko tamonje stanje.
ZA DOM SPREMNI!
M.P.

UPRAVITELJ:
(Paver)

Br. 188
SPISKOVI 1.008 LICA UPUENIH U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC IZ SELA VINSKA, VRELA, VELIKA
I MALA BRUSNICA, DONJI I GORNJI KLAKAR
20. SEPTEMBRA 1942. GODINE1
Taj. 19/42
Odpremljeni u logor
Jasenovac 20/IX1942.
a/a
. . . (Paraf neitak)
SPISAK
sakupljenih grkoistonjaka za sabirni logor
Red. br.

Ime i prezime
Pani Pero

Ana

Ljubica

Desanka

Teodor

Matrica
Vukovi Jovanka

Stoja

Dragutin

Slavka
Vukovi Simeona
Vukovi Vidosaiva

2
3
4
5
6
7

8
9

10

11
12

Starost
40
36
15
13
8

Mjesto prebivalita
Vinska

50
13
12
7
42
17

Arhiv VII, a. NDH, k. 315, reg. br. 14/2.

sina ima u domobranstvu i

mua sa sinom u zatvoru
ima mua u zatvoru

13
14
15
16

17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73

Vukovi Risto

Ljubica
Mile
Kata

Savica

Mara
Dobra
Bosa

Dragica
Rua Stjepanovi
Duka Sljivi
Vukovi Jela

Mi'leva

Jovanka

Stanko

Lazo
Jali Milan
Jali Stana
Vida Stanisavljevi
Patkovi Simo

Mara

Vajka

Radojka

Luka

Pea
Trvavac Simeona

Jelisavka

Stana
Soka

Marko

Duan

Spasoje

Mara
Dabi Tomo
Dabi Stana
Mira Dabi
Trivunovi Joka

Jovanka
Stana

Dragica

Stanko

Milan

Mara
Pani Niko

Vida
Cvjeta

Jovo

Jovanka

Mara

Anica

Milica

14
12
10
7
52
18
13
12
11
50
58
50
20
16
14
10
65
55
30
55
18
16
9
6
4
42
19
18
15
13
12
7
4
70
56
16
44
17
13
11
10
2
17
50
42
16
11
11
8
4
6 mj

Milka Ruki
Goja

Rajko

Stjepanovi Spasa

Ljubica

Radmila
Milka Miki
Nevenka

55
20
1
39
9
11
21
8 mj.

ima mua u zatvoru i sina u

vojski

ima

sina

domobranstvu

ima mua u zatvoru

ima enu u zatvoru

ima mua u zatvoru

ima sina na novaenju

ima mua u zatvoru

ima oca u zatvoru

svi iz Vinske
Vinska
ima sina u zatvoru

Milica MiSki
Trlvko

Petar

Boica

Stanoje
Ligi K os to
Gospava Pani
Simeona Ruki
Stanko

oro

Milica
Milan

Pani uro
Milica
Novica
Vaslija
Rade
Toda
M

74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91

32
10
8

6
4

58
24
33
12
8

5
2
38
37
12
7
5 mj.
6

ima dva brata u vojski

ima brata u vojski

svi iz Vinske

SPISAK
sakupljenih grkoistonjaka za sabirni logor:
ek. br.
1

Ime i prezime
Jovii Jovo
Milica
i*
M Vinja
n Jela
Mara
it
n Risto
Pantelija

n Stana
uro

Jovo

Vuji Simo
Jovii Simeun

5
6

8
9
10
11
12

Starost
28
32

7
5

Selo
Vrela
n

55
50

Opaska
prijavio se
kot. preds.
za vojsku
sin u dom.

14
13
11
42

59

SPISAK
osoba prikupljenih grkoistonjaka odreenih za sabirni logor:
ed. br.
1

2
3
4

7
8

10
11

Ime i prezime
Gavranovi 2arko

Jelena

Ana

Kadinka

Zagorka

Borka

Teodor
Tomi Andrija
Savka
uro
Petra

Starost
39
39
21
19
18
17
15
26
23
32
32

Mjesto boravita
Vel. Brusnica

12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60

61
62
63
64
65
66
67
68

69
70
71
72
73
74

Tomi Desanka

Vidosava
Vidi Milan

Vasilija

Ilija

uri j a

Jovanka

Jela

Stana
Prigodi Milan
Prigodi Stana
Boja Prigodi
Petra

Sretko

Mala

Grozda

Savo

Panto Bai
eki Aleksa
eki Milka
Tomi Marko

Anka

Jovo
Marko Prigodi
Petra

Rosa

Todorovi Jovica

Petra
Vid
Zivko eki
Savka

Branko
Tomi Rajko

Duka

Draginja

arko

Ilija
Luki Aleksa
Stana Luki
Jovo

Marko
ore

Bosiljka
Ljubica
Milan Jefti
Jovanka
Jela

Petra

Vaskrsija
Nikoli j a
Stevo

Ljubica
Jovanka
Dragica
Jovana ljivi
Jefti N. (djete nekrteno)
Vid Luki
Simeona Luki
Milenko

Simo

Rosa

Mirjana

Jovanka

6
6 mj.
43
38
14
17
10
7
5
37
39
18
16
13
8
5
2
57
78
60
45
46
18
65
55
30
66
56
12
38
30
1
20
62
22
17
2
39
38
15
12
9
7
5
43
37
17
14
52
45
17
14
9
6
7
6
34
29
8
3
7
2
4

svi iz Vel. Brusnice

nedjelja Vel. Brusnica

75
76
77
78
79
80
81

82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137

66

MilerUko Luki
Simeon

Milica
>
Velim it

Marica

Ljubica

Vid Tomi
Vid Vasilija
Duka
Smiljka
Bai Bogdan
BaSi Simka

Ruica

Bosiljka

Mara

Dragomir

Milka

Rosa

Milenko

Ljubica
Teo Vidi
Bosiljka uri
Petra uri
Marta

Nada

eki Niko
Stana
Ljubica
Simo
Vidak
Vinja
Vidosava
Bosiljka eki
Jovo

Luka

Simeon Bukman
Cvjeta Bukman
Zorka Paji
Milenko Paji
Rajka Paji
oko Paji
Jefti Teodor
Mihajlo eki
Petrija

Savica

Milenko
Jovo

Ilija
Evka Jefti
Mile anar
Ana

Bosiljka
Jovanka
Vlado

Krsto

Ljubica
Milan eki
Danica

Dragomir
Ljubica

Ana

6
47
48
16
18
12
23
50
15
12
36
60
38
lf
15
12
9
7
4
6
84
23
5
3
4
34
30
7
1
38
38
13
8
8
4
75
70
21
3
8
3
49
26
70
30
6
4
1
66
48
48
15
10
8

4
2
36
30
7
5
2
4

mj.

imao poziv ali uslied

zapreenog puta u Klakar
nije mogao proi

mj.

Vidi i uri imaju 4

domobrana u familiji

mj.

mj.
imao poziv za dom.
uslied zapreenog puta nije
mogao proi

SPISAK
sakupljenih grkodstonjaka za sabirni logor:
Red. br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54

Ime i prezime

Starost

Mjesto boraviita

Bardak Lazar

Mitra

Ana

Vukosava

Petar

Mara

Stana

Milica

Sava

ore

Aleksa

Simo

Velimir

eslava

Ljubica

Sekula

Mara

Savka

Bogdan

Ljubo

Sretko
Broilovi Mitra

Spaeni j a
Lazi Mara
Desanka
Smilja
Jelena
Simo
Vasilija
Mijatovi Milja
Jakovljevi Bogdan

Mara
Vid

Jovanka

Tonka

Zorka

Zivko

Simeona

Savka

Milica

Jovanka

Spasenija

29
22
5
3
2
30
9
2
24
11
9
7
3
1
25
4
4 mj,
70
10
7
8
43
2
34
10
9
8
5
70
59
30
28
3
1
77
25
4
2
25
6
3
1

Donji Klakar

Koki Ilija
Duji uro
Gligorevi Duan
Bardak Stevo

Stjepan

C vi jetko
Lazi Marko
uri Makibija
Gligorevi Gligor

Ljubica
Pero

38
40
38
34
34
40
33
80
37
30
8

brat u domobranstvu

55
58
57
58
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
78
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
>8

Gligorevi Mikajlo

Savka
Mile

Jovica
i,
Mara
Duji oko
Grozda
Draginja
Milica
Vlado
Luka
Gavranovl Savo
Eva

Mileva

An da

Milenko

Draginja
Vinja

Mirko

Stoja
Gligorevi Mileva
nekrten sin
Duji Ljubo
Jelena
Lazar
Stana
Zorka
Ana
n Joka
Stani Mile

Nevenka
,
Milo
.
Pejo

Svetozar
uri Jovana
m Vukosava
m Darinka
Stevo
Drugovi Simeun
Duji Stana
Dragica
Gligorevi Vida
,
Mara
Nika
Dabi Vlado

uri j a

Ostoja

Savka
h
Ujka

Ilinka
Celar Vasilija
Puri Stoja
. Ana
* Nevenka
Jovanka
Vida
Vidakovi Ana

Darinka
Gligorevi Milica
Borojevi Bosiljka

Ana
n
Lja
m

H iStO

7
35
9
7
5
37
30
9
7

enin brat u domobran.

2
53
47
20
18
15
13
8
7
1
20
5 mj.
42
38
13
11
7
2
70
28

Donji Klakar

mu se prijavio u vojsku

22

7
5
2
70
20
17
10 mj.
14
40
8
48
22
16
29
25
8
6
1
65
28
27
14
8
4
1
45
26
49
28
1
14
12

sin u

vojsci

otac u vojsci
sinovi u vojsci

sin u vojsci
mu u

sin u vojsci

119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149

Duji Persa
Puri Bosiljka
Stevi Toda

Mara

Nikolija
Markovi Nevenka
Lazi Vidosava
Raki Anica
Gligor
Stana
Aleksija
Ljubica
Jovo
Rosa
Gligorevi Stana
Milji Vid

Ljubica

Jovanka

40
25
30
10
82
15
21
51
U
8
17
27
1
4
55
60
57
19

Gligorevi Boja
uri Vaskrsija
Tonka
Vidosava
Jovo
Kristina
Vlado
Gligor
Bardak Milan
Canar Jovana

Jovanka

Klakar Donji
21
42
43
m
14
n
10
n
8
M
4
i
8 mj.
M
13
m
62
n
62
n

...

>

zet u vojsci

3 sina u domob.

sin u domobr.
mu u domobr.
brat

SPISAK
sakupljenih grkodstonjaka za sabirni logor:
Tek. br.
i
2
3
4
5
6
7
8
9
10

11

12

13
14
15
16
17
18
19
20
21

Ime i prezime
Gavranovi Mara

Borislav

Ljubo

Bosiljka

Boko

Jovanka

Savka
Vidi Rosa
Radmila
Tomislav

Stana
Cvijeta
Canar Dragica

Petar

Krsta
Rosa

Milosava
Aleksa

Rua

Drago
Dragica

Starost
25
5
7
28

6
60
18

26
3

70
40
40
12

14
17
7
1
28

10
7

Selo

Opaska

M. Brusnica
M
M

n
n

n
m

M
M

i*
i
19
M

n
H
H

22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
FA

Canar Vasilija
*
Saja

Rade

Tomica
Vujii Ana
Radovanovi Milka

Dragoljub

Rosa
Vukman Stana

Vaskrsija

Marija

Jovanka
Radovanovi Stana

Ostoja

Ljubica

Dragica
Gavranovi Toda
uri Marta
avka Jovo
Radovanovi Sretko
Marii Nevena

Jovo

Simo

Tomo

Kristina

Ljubo
MUeti Ana

Ljubica

Bosiljka

Luka

Ljubo
Radovanovi Anica

Stana
Radiljka

Kristina

Ostoja
Vidi Duja

Milka

Vidosava

Jovan

Bosiljka

Vinja

Smiljka

Stanko
Radovanovi Petra
Radovanovi Pero
Bosiljka
n

Rua
Vidi Ana
Mari Stana

Vukosava
Vidi Ljubica

Stevo

Rua

Petar

urija

Mika
uri Joka

Milarad

Milka

Bosiljka
Panti Nevenka

5
3
1
70
43
22
5
2
34
14
10
4
29
9
28
2
45
53
14
9
30
12
10
8
4
2
56
55
16
12
11
35
8
6
4
2 mj.
65
40
12
13
20
1
34
1
37
8
5
2
61
50
10
42
13
10
6
4
1
30
9
10
2
25

M. Brusnica

n
n
n

H
H
VELIKA BRUSNICA
tt
tt
tt
tt
tt

tt
tt
ft
ft
it
it

Mala Brusnica
tt
0t
tt
tt
tt
tt
tt
tt
tt

n
n
tt
tt
tt
tt
tt
tt
tt
tt

tt
tt
>t
tt

M. Brusnica
tt

tt
n

tt
tt
t

n
ft

tt
tt
M
tt
tt
n
tt

83
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112

Panti Dragica
Vidi Cvijeta

Jovo

Savka

Milja

Vidosava

Simo
Broilo Duka

Jovanka
Radovanovi Milosava

Dobren

Mihajlo

Petra

Radmila
Marii Mara
Broilo Jovanka

Milan
uri Nikolija

Savka

Draginja

Marko
Kalavra Jela

Bosiljka

Milan

Dragica
Milka

Rosa
Panti Sposenija
Vojin Radovanovi

1
30
12
10
6
3
6 mj.
37
5
30
9
1
38
1
60
38
1
60
38
10
8
30
7
5
3
21
1
70
31

113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145

Jovo Radovanovi
Mara

Jovanka

Risto

Darinka

Simo Radovanovi
Tomo

Milka

Marija
,,
Stanko

Bogdan

Bosiljka

Radovanovi Vaso
Ana Radovanovi
Rua

Niko
Rua

Pero
Stevo

Jelena

Muko

Ana

Radovanovi Sretko

Lazo

Draginja
Petar

Stoj an

Rade

Vidosava

65
65
22
28
5
36
34
32
15
8
6 mj.
6 mj.
32
6
5
36
30
14
11
9
7
4
4 mj.
38
28
16
12
10
6
4
1
37
7

Boo
Marko
Radovan

M. Brusnica

brat mu je u domobranstvu
sin u domobranstvu

brat u domobranstvu

2 brata u domobranstvu

svi iz Male Brusnice.

Mala Brusnica

146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200

201
202

203
204
205
206

207
208

ladov an crvi Vasilija

Jelena
t

Momilo

uro

Jela

Gospava

ore

uri j a
Mile Mitrovi
Lazo Mileti
Ruica
Rade

Ana

Vidi Mileti Radia

Milan Broilo
Vidi Veljko
Savo Vidi
Mara
Jovo

Mirko
Aleksa
Marija
Kosto Vidi Mileti
Milja
Branko
Mika Marii
Tomo Marii
Jovan Marii
Sretko Marii
Bosiljka Marii
Panto Marii
Spasoje Marii
Risto Marii
Marii Vojin
Vida
Aleksa Marii
Smilja
,
Ana

Makso

Kosto Panti
Radovanovi Damjan

Dragoljub

Rade
Marii Milutin
Vinja
Mirjana
Vidosava
Bodslav
Milenko
arko Broilo
Risto

Vid
Milja
.
Ljubica
Jovanka
Jovo
fp
Stanko

Drago

Milenko
Broilo Vasilija
Petra

4
15
44
50
50
16
14
12
56
48
33
41
15
30
42
49
15
18
62
37
19
32
29
60
8
65
19
20
17
15
49
19
35
42
40
18
16
15
4
19
35
28
12
2
31
28
7
5
3
1
38
9
33
60
27
21
40
12
7
5
2
35

ima sina u domobranstvu

ima sina u domobranstvu

svi iz Male Brusnice

Mala Brusnica

209
210
211

212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
251
252
253
254
255
256
257
258
259
260
261
262
263
264
265
266
267
268
269
270
271

Brodilo Dragutin

Jela

Lazo

Mirjana

Milosava
uiri Smilja

Drago

Kosio
Panti Petra

Vinja
Savo Karavla
Jovo

Vujii Savo

Risto

Ljubica

Simo
uro Vujii
Mirko Gavranovi
Ana

Stana Gavranovi
Gavranovi Simo

Maksim

Anka

Marija

Milenko

Mara
Bosiljka Risti
Masli Mika

Ljubica

Draginja

Marko
uri Jovan
Simeona
Ganar Jovan

Simo
Prigodi Dragutin
Vaskrsija Vukman
Jovan

ore urii
Draginja Radovanovi
Sretko Radovanovi
Bosiljka ori
Broilo Boko
Gavranovi Stanko
Jovo
Stevo
Vinja
Sretko
Panti Mio
Radovanovi Marko
Rosa
Petra
Vidosava
Dragica
Sretko
Spasoje
Miroslava
Toda
Nada
Marii Cvijeta
Mara
Stana
Vlado

31
30
6
4
2
15
6
5
28
9
40
45
63
18
20
1
40
45
43
12
80
40
40
16
7
70
20
45
20
18
16
16
24
56
47
26
76
33
72
27
9
21
12
32
34
16
10
13
8
48
41
17
15
13
11
9
7
4
1
37
17
10
8

sina ima u domobranima

svi iz Male Brusnice

ima brata u domobranstvu

svi iz Velike Brusnice

Mala Brusnica

272
273
274
275
276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
286
287
288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299
300
301
302
303
304
305
306
307
308
309
310
311
312
313
314
315
316
317
318
319

IA

Marii Toma
Vid
Canar Rua
Cerek Simo
Ljubica
Savka
Jovan
Radovanovi Ljubo
Aco
Radovanovi Stanko
Vidi Mile
Gavro
Vinja
Smiljka
Sretko
Visilija
Panti Gojo
Todo
Lazar
Vidi Luka
Vasilija
Stana
Dragica
Bosiljka
Mitra
Simo
Ilija
Dobrenka
Vuji Stana
Petar
Marko
okan
Milan
Boko
Aleksa
Ljubica
Panti Marko
Ana
Nevena
Vinja
Vidi Ljubo
Milo
Vidosava
Dragica
Jovanka
oro
Broilo Marko
Vasilija

6
5
50
10
7
5
2
41
6
4
27
56
45
20
18
14
66
86
19
44
40
16
14
12
10
7
5
2
38
13
11
9
8
5
3
1
57
55
14
3
19
13
18
14
8
5
5
3

Mala Brusnica

dobrog vladanja
sin se prijavio na
novaenje

brat u domobr.

isti bio na popisu

za novaenje

SPISAK
sakupljenih grkoastonjaka za sabirni logor:
Red. br.

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43

Ime i prezime

Prodanovi Bogdan

Stana

Aleksa
Velimir
Ilija
Stefanovi Smeona
Vajka
Teodosi Milan

Rosa

Milica

Bogdan
Teodosi Blagoje

Mileva

Aleksa

Smiljka

Joka
Lazar
Celar Milan

Milica

Bosiljka

Dragica

Rosa

Ana
Celar Ante

Ilinka
Prodanovi Jovo

Gospava

Toda
Trifkovi Boo

Toda

Stana
Milica Koki

Stana

Dimitrije
Miljan
Ceavac Stevo
Stana Kuzmanovi

Jovanka

Milica

Savo

Simeon

Milan

Dragica

Starost

33
29
9
7
1
55
17
47
19
11
9
35
30
10
8
5
4
33
30
9
7
5
2
76
66
54
18
16
50
18
17
39
16
12
8
30
27
23
17
16
12
9
14

Mjesto prebivalita

Klak ara Gor.

sin mu je na novaenju.

mu joj je u zatvoru.

A1C

44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62

63
64
65
66

67
68

69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80

81
82
83
84
85
86

87
88

89
90
91
92
93
L4

Kuzmanovi Rosa

13

Trifkovi ore
Gligor Drugovi
Ana
n
Rade

Luka

Nedo

Ignjatije

Vajka

Malinovi Duani Milutin

Janja
Malinovi Milorad
Borojevi Leja

Mara
Veselinovi Stevo
Nedeljka
Gligorevi Ana

Gospava

Panta

Radojka
Ilija
Gligorevi Dobra
Borojevi Pero

Anica
Danica uki
Vasi Jovanka

Ljubo
Piva Filip

Mihajlo

Marija

Vida

Petar
Miki Stanoje
Borojevi Kosto

Kostadin
Jovii Petra
Prijovi ore
uki Ana

Petra

Mihajlo

Nikola

Vid
PivaJS Ana

Kostadin

Ilija

Nikola

Draginja
Teoosi Rajko
Vid
Pero

15
33
33
13
12
7
3
1
45
35
14
56
16
15
11
37
16
14
12
10
8
48
15
33
22
15
55
30
20
20
52
56
50
14
60
18
19
17
7
5
4
37
18
14
13
9
39
13
30

brat mu je na novaenju

invalid

brat u

domobranstvu

svi iz Gor. Klakara

Gor. Klakara
sin mu je na novaenju

brat joj je na novaenju

mu joj je dom. izvidnik

94
94
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148

Petra Teodosi
Petra

Ristanovi Duan

Jovana

Rosa
Veselinovi Uro

Ana

Stana

Petra

arko
Ilija

Marica

Bosiljka
Bogdanovi Nedo
Bogdanovi Stana
Riji Milica
Niko Riji
Anica
Mika Duan

Milica
Bosiljka Mika
Tarajlo Savo
uja Bijeli
jedno dete bez imena
Milka Bijeli
Kalabi Velimir

Ljubica

Anica

Milovan

Bosiljka
Vlado

arko
Drugovi Savo
Kosti Obrad
Marica Jovii
Nevenka Jovii
Savo

Darinka

Smiljana

Mara

Branko

Celar Ljubica
Celar Anica

ordo
Ilija
Marta Drugovi
Kuzmani Pero

Gospava
Celar Dragica

Branko
Kuzmanovi Smiljana

Jovanka

Stanka

Mara
Kuzmanovi Darinka

16
68
43
58
13
44
16
14
12
10
8
7
5
31
10
60
67
48
38
38
22
25
30
2 mj.
9
34
29
68
8
5
3
1
30
30
41
17
14
10
8
6
2
41
17
18
14
56
24
20
21
2
37
3
13
11
30

svi iz Gor. Klakara

Gor. Klakar

mu se javio za vojsku

149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181

182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211

l"70

Mileva
Vid

Rua

Ostoja

Milica

Rosa

uro
Piva Savka
Jovii Vlado

Stanoje
Ana
Teodosi
Makibija M
Radojka
n
Ruica

Jovan
oro
Vinja
Obrad
Ljubica
Savka
Vidakovi Gligor

Mara

Savka

Bogdan
Paji Lazar

Ljelja

Niko

Luka

Dragomir

Draginja

Pero

Savo
Paji Ilija

Ljubica

Nedeljko

Nada
Leli Simeon

Joka

Milutin

Jovanka

Nedjeljko

Bogdan

Milica
Borojevi Vajka

Mileva
Simeona Piva
Aleksa Trifkovi
Mileva

Dragica

Steina

Savo

Jovan

Leja
Milica

Anica

Milosava

Ana

Trifkovi Mara

Gospava

Miholjka

Luka
Rosa Trifkovi
Jovo

10
6
30
6
7
3
2
50
14
16
23
5
2
40
U
8
7

mu joj se nalazi u zatvoru

otac mu u zatvoru

45
2
sin mu je na novaenju u Tuzli
61
55
25
mu joj je u zatvoru
5
37
36
14
12
10
6
4
2
30
24
7
5 mj.
53
54
31
28
6

5
2
50
12
67
43
40
16

13
12

10
5
3
75
40
17
14
11
9
5
50
18

svi iz Gor. Klakara

Gor. Klakar

Faksimil dokumenta br. 188

212
213
214
215
218
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241

Petra Trifkovi
Mara

Veljko

Vaskrsija

Petra Borojevi
Jelica

arko

Rade

Rosa Vasi
Anelko
Ljubica Teodosi
Vojislav

Vukosava
Paulina Radulovi
Mara

Ljubinka

Jovanka

Melanija

Vukosava

jedno nekrteno ensko djete

Milosava Malinovi-Duani
Milica Borojevi
Bogdan

Trifkovi Dobre

Mileva

Neo

Ilija

Dragica

Duan

Mara

15
13
10
8
28
8
6
2
56
12
47
13
7
65
26
7
6
4
2
4 mj.
11
50
10
28
24
8
7
5
2
55

sin joj je na novaenju

mu joj je u zatvoru
sin joj je u zatvoru

Jedan ud mnogobrojnih transporta masovnog odvoenja Kozarana ti

jasenovaki logor, leto 1942.

242
243

Vasilija Prijovi
Stojanka Milosavljevi

59
9

244
245
246
247
248
249
250
251
252
253
254
255
256
257
258
259
260
261
262
263
264
265
266
267
268
269
270
271
272
273
274
275
276
277
278
279
280
281
282
283
284
285
286
287
288
289
290
291
292
293
294
295
296
297
298
299'

Neo
uki
Savka

Rastko

Ana

Stanko

Momir

Ante

Leja
Perka Zeevi
Jovan
Miki
Milica

Jovanka

Petra

Milan

Jela

Trifkovi Milovan
Veselinovi Momilo
Kuzmanovi oro
uki Anica
eki Mihajlo
Jakovljevi Lazo
Anica
Smiljka
Radojka
Vukman Milica
Savica
Andrija
Stana
Rosa
Mara
Srijemac Ljubica
Vlado
Meulji Branko
Miloevi Vlajko

Nedo

Bogdan
Petra

Ljubica

Savo
Novakovi Niko

Jovanka
Beuk Vasilija
Ruica
Savka
Rosa
Nada
Jakovljevi Cvijetko

urija

Boko

Jovo

Ana
Beuk Jovanka
Aleksija
Bogdan
Ilirika

40
40
13
11
9
7
6
70
10
32
27
3
9 mj.
43
28
36
32
28
48
33
34
30
5

38
13
11
7
4
2
40
8
8
43
14
11
40
55
10
59
59
40
14
12
8
1
42
42
17
12
10
40
10
8
15

unue Vasilije Prijovi, iz

Vinske, otac joj je u vojski

brat mu je na novaenju
javio se kot. predst. za voj.
sin u v. predst. za vojsku
brat u vojski
javio se u kot. predst. za voj.

mu u zatvoru

Gor. Klakar

prijavio
se kot. pred.
za vojsku

mu u zatvoru

brati u dom.

mu u zatvoru

1 U
koncentracionom logoru Jasenovac, za vreme njegovog postojanja na
razne naine stradalo je oko 5.000 dece (Dragoje Luiki, Rat i djeca Kozare, Narodna
knjiga, 1979, Beograd, str. 127141).

U Jasenovcu izmeu dece i odraslih u zlostavljanju nije bilo nikakve

razlike.

Panorama ustakog logora Stara Gradika, snimljena sa bosanske strane.

482

Br. 189
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 25. SEPTEMBRA
1942. O UPUIVANJU PAULE VAKS U LOGOR
STARA GRADIKA1
Obiteljsko ime:Waks Paula
Fotografirana dne 25. IX 1942. br. 4220
Genera- oca: Simuna
lija; matere: Eleonore r. Rainer
Sadanje
zanimanj e:
Vezil j a
Rodno mjesto: Zagreb
Zaviajna op.: Zagreb
God. roenja: 25. IV 1915.
V j eroispov.:
moj sij eva
Stali:
neudata
Zadnje obitav.: Zagreb, Miramarska br. 77
Osobni opis:
visina u cm:
star:
kosa:
obrve:
oblik lica:
boja lica:
oi:
elo:
nos:
usta:
zubi:
podbradak:
ruke:

160

srednji
kestenjava
grao
oblo
naravna
plave
srednje
nf.ravan
naravna
podpuni
naravan
ispravne

Sposobnosti:
govori jezike: Hrvatski-njemaki,
ita i pie: isto

Daktiloskopirana: 25. IX 1942.

Uhiena 10. VIII. 42. radi sumnje da je suraivala sa komunistima
Glamoanin Adilom (uhiena), te ilegalcem Bobek Ivicom.
Na presluanju od 6. IX. 42. izjavila je, da je od Polak Lea sa kojim
je radila u tvornici Union zatraila kako bi dobila propustnicu za Split
budui da se kao idovka boji uhienja. Polak joj je obeao putem jednog
ovjeka koji je na ilegali dobavljao propustnice. Slijedeeg dana rekao joj
je da je ta osoba Lovri Kruno. Polak je od nje primio 2.000. Kn. za reenu propustnicu. Neko vrieme iza toga ili su oboje u stan Lovria no propustnice nisu dobili, jer je nije mogao nabaviti za tako kratko vrieme. 15.
ili 20. I. 42. nekako je veza sa Splitom bila prekinuta i ona je odustala
od putovanja, te traila od Lovria da joj nabavi drugu propustnicu odNeregistrovana kopija dokumenta.

ART,

nosno ispravi prijanju za putovanje u Suak. Preko Polaka poslala je

staru propustnicu koju vie nije dobila.
Komunistu Bobek Ivana poznaje od travanja 42. god., te su se vie
puta sastajali no nisu govorili o politici dok je Waksova posumnjala
da se on neime bavi budui da je na due vremena nestajao.
Glamoanin Adelu poznaje od 19353. god., a poela je sa njom se
sastajati u veljai 42. god. u njenom stanu. Ista ju je nagovarala da stupi
u komunistiki pokret no Waksova nije pristala.
Budui da je kao idovki njen izkaz nije u cjelosti povjerovan-ve
je postojala temeljita sumnja, da je suraivala sa navedenim komunistima
upuena je odlukom Ured 1, br. 69905. u logor Stara Gradika na 3 god.
tj. do 10. VIII. 45.
Br. u.Z. 20285/42.

Br. 190
OBAVETENJE UPSKE REDARSTVENE OBLASTI
SLAVONSKI BROD OD 28. SEPTEMBRA 1942. VELIKOJ UPI
POSAVJE O UPUIVANJU TRIDESET EST LICA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC I
SEDAMNAEST LICA U LOGOR STARA GRADIKA1
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U BRODU n. S.

Brod, n. S., 28. IX. 1942.

Podruje - Kotarevi: Brod n/S, upanja, Derventa, Brko, Gradaac, Bijeljina Izpostave:
Bos. Brod
(kotar Derventa), Bos. Samac (kotar
Brko), Odak (kotar Gradaac)
Br. Taj. 3958-1942.
Predmet: Boikovi Jula i dr.,
komunisti iz Brkoga,
prepraenje u sabirni logor.
VELIKOJ ZUPI POSAVJE"
BROD NA SAVI
Savezno sa tamonjim dopisom br. taj. 225942. od 13. VII. 1942.
kao i pournice br. taj. 334442od 25. IX. 42. u gornjem predmetu iz1

Arhiv VII. a. NDH. k. 175, reg. br. 16/2.

vieuje se, da je ova Redarstvena oblast uputila Zapovjednitvu sabirnog logora Jasenovac i Zapovjednitvu sabirnog logora St. Gradika na
dan 2. III. 42. pod br. Prs. 46642. slijedee osobe:
Sabirnom logoru Jasenovac:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.

Klebi Fehim,
Buen Momir,
Muevi Zaim,
Azapagi Mustafa,
ebo Samil,
Glinac Mustafa
Rami Azis,
Mehmedovi Bego,
Zukanovi Salih,
Hodi Mehmedalija,
Sejdimovi Muhidin
Piskavica Refik,
Alikadi Fadil
Foakovi Ibrahim,
Dini Mustafa,
Cehi Osman,
Safet Glinac,
Foakovi Ahmed,

19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.

Serifovi Hamdija
Jerkovi Halil
Sehovi Sair
Sehovi Hamdija
Muanovi Hasim
Buen Duan
okanovi Milorad
Vasi Cvjetan
Bai Janko
Cvitkovi Milan
Krsti Miomir
Cvijanovi Darko
Boikovi Borislav
Beki Rado
Sido Stevo
Becker Heinrich
Gondi Karlo
Jeleevi Ilija

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

Meduni Mariola
Majstorovi Dobrila
Buen Jelenka
Risti Mara
Boikovi Jula
Hadi Radmila
Alberini Katica
Marvin Stefica

Sabirnom logoru St. Gradika:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Janiki Milka
Boikovi Angelina
Voki Jelena
Brki Milica
Begovi Tamara
Ajanovi Demila
Staki Anka
Kosti Jula
Mileusni Nada

Sve gore navedene osobe upuene su u sabirni logor prema odredbi

Ustake nadzorne slube ured I. u Zagrebu od 26. II. 42. br. 333742F.
Za Aganovi Hasana, pekara i Petra Marijana, aka, ova Redarstvena oblast nije mogla dobiti nikakovih podataka o njihovom boravitu.
Trebinevi Smajo, liilac, puten je iz zatvora nakon to je svestrano
provedenom istragom utvreno da je neduan. Suljagi Alija, koji je kao
domobran bio u vezi sa Voduek Jakovom, satnikom i drugovima, nalazi
se i sada pritvoren kod Kotarske oblasti u Brkom, te je za njega ova Redarstvena oblast dala nalog Kotarskoj oblasti u Brkom da napravi prijedlog za sabirni logor.
Gornji izvietaj alje se Naslovu s molbom na daljnji postupak.
ZA DOM SPREMAN!
Upravitelj upskog redarstva:
Dr. Vladimir Vinek
M.P.

Br. 191
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE NDH OD 28.
SEPTEMBRA 1942. O UPUIVANJU IVICE LEDIA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC
NA JEDNU GODINU1
USTAKA NADZORNA SLUBA URED I
RAVNATELJSTVO USTAKIH REDARSTVA NEZAVISNE DRAVE
HRVATSKE U ZAGREBU
Br. U. Z. 6870342
Predmet: LEDlC IVICA, upuenje
u logor.
O D L U K A

Na priedlog pod br. Taj. 1156/42 sa strane Kotarske oblasti u Derventi nakon provjerenja svih odlunih okolnosti odreuje se prisilni boravak u logoru nad osobom:
LEDlC IVICA, ro. 1914 u Derventi, radnik
time da se gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Jasenovac.
Trajanje prisilnog boravka odreuje se od jedne godine, tj. od dana
uhienja tj: od 4. VIII. 1942 4. VIII. 1943.

Izvrenje ove odluke povjerava se: upska redarstvena oblast u Bro-

du na Savi.
O tome obaviest:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Predlagau Kotarske oblasti u Derventi.

Izvriocu upska redarstva oblast u Brodu na Savi.
Logoru u Jasenovac uz 1 primjerak priedloga.
Uredu II. radi oevidnosti ,, .
Ovouredskoj pismari .
Stranci.

Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.

Datum 28. IX. 1942.
M.P.
UPRAVITELJ
(Potpis neitak)
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 172, reg. br. 35/4.

Br. 192
IZVOD IZ PISMA DR FRA DOMINIKA MANDIA OD 29.
OKTOBRA 1942. DR JURAJU UTEJU, MINISTRU FINANSIJA
IZBEGLIKE VLADE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE,
DA SE NJEGOVA SUPRUGA I SUPRUGA DR MARTINOVIA
NALAZE U KONCENTRACIONOM LOGORU
STARA GRADIKA1
Rim, 29. oktobra 1942. god.
Vrlo tovani i dragi Gospodine Ministre,
Vijesti iz nae tune Domovine svakim su danom sve jadnije i bolnije. O tim prilikama primio sam ovih dana vie prvorazrednih izvetaja,
pa Vam saoptujem glavnije stvari.
Najprije obiteljske stvari. Vaa Gospoa i Gospoa Dr-a Martinovia jo su u zatvoru u St. Gradici. Preuz. nadbiskup Stepinac tri puta je
intervenisao da se puste ali nije uspio. Postupak je s Gospoama dobar i
kako vele ne oskudevaju ni na emu. Od drugih je zatvorenih puteno 15,
meu njima i Va brat Zdravko. Prof. Ante Martinovi jo je u zatvoru.
Tako i Dr. B. Smoljan i drugi prvaci HSS. Iz Zagreba mi javljaju, da je
pred 15 dana za sve uhapenike bila velika pogibelj, jer da je mladi Kvaternik bio odluio sve ih tajno poslati na drugi svijet. Dva dana prije nego je imao to izvriti, bio je smenjen i poslan u Slovaku u zatoen je.
Koliko je na tome istine, ne znam. Samo je sigurno, da e sa pritvorenicima sada postupak biti bolji i da ima izgleda da e mnogi biti puteni na
slobodu, meu njima i zatvorene Gospoe. Kada to saznadem, javiu V a m . . .

Pozdravite g. Dra Martinovia gg. Vae kolege u Ministarstvu i sve

tamo poznate. Vas napose pozdravlja i prenosi Vam najtoplije pozdrave
od Vaeg brata Zdravka.
Odani Vam prijatelj M. Rodoljub Hercegovac.

Arhiv VII, a. EV (emigrantske vlade), k. 165a, reg. br. 37/3.

Br. 193
IZVOD IZ PISMA DR FRA DOMINIKA MANDIA OD 30.
SEPTEMBRA 1942. DR JURAJU UTEJU O HAPENJU
I ODVOENJU U KONCENTRACIONE LOGORE
JASENOVAC I STARU GRADIKU POZNATIH LINOSTI1
Rim, 30 septembar 1942.
Vrlo tovani i dragi g. Ministre,
Na 2. o. moj. pisao sam vaemu pomoniku g. Dr. Martinoviu i izvjestio ga o prilikama u domovini. Ovih dana dobio sam nove vijesti, pa
vam ih saopujem. Ovaj put su vijesti neugodne. I malo su stare, ali su
iz prvorazrednoga izvora, od osobe koja stoji u vezi sa g. Dr. B. Smoljanom i drugim rodoljubima u Zagrebu.
Moj mi je prijatelj saopio slijedee: koncem avgusta o.g. izvreno
je u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj veliko hapenje istaknutih Hrvata, pristaa Dr. Maeka. Policijsko obrazloenje: da ire lane i uznemirujue vijesti. Prema nekim vijestima ta bi hapenja bila posledica toga to je Dr.
Maek odbio poziv nemakoga poslanika da sudjeluje u ustakoj vladi.
Pravi je razlog, to se od poetka jula o.g. Hrvati stali u velikom broju
buniti i bjeati u ume, to se dovodi u vezu s utjecajem voa HSS, te to
se neoprezom nekih pokrajinskih prvaka saznalo za stalnu tajnu akciju
rodoljuba Hrvata HSS.
Od 28 do 31 avgusta o. g. uhapeni su sledei: ing. A. Kouti, Dr.
B. Smoljan, Dr. Cajkovi, Dr. B. Eselj, Dr. J. Fleger, va brat Dr. Z. Sutej, prof. A. Martinovi, brat pom. Dr Martinovia, Drago Seselj, Franjo
Hirsler, Amroz Brozovi, Risto Jei, Dr. M. Jojki, Belak, Dr. J. Zrinak, prof. SI. Findrik, Dr. N. Matani, Andre Pavli, seljak Robi iz Kravarskog, Novosel Andrija, Dr. Bankovi i drugi. Svi se ovi nalaze u zatvoru u Lepoglavi. U koncentracionom logoru u Jasenovcu su internirani:
Dr. M. Hanekovi, Dr. Jasinski, ing. Vukovi i jo njih 5 do 6. Dr. Reberski, Cavlek, i upnik Skrinjar bili su zatvoreni i puteni na slobodu
nakon dva do tri dana. Dr Pernar i Pezelj su u zatvoru jo od juna o.g.
Zatvoreni su svi zastupnici HSS koji nijesu hteli doi na Paveliev Hrvatski sabor" te veina kotarskih prijetsednika organizacija HSS. Svega
je uhapeno u Zagrebu i okolici 288 osoba, a u itavoj dravi oko 2.500.
Vaa gospoa uhapena je 30 avgusta o.g. u noi i zatvorena na Savskoj cesti. Nakon deset dana preveli su je u Staru Gradiku gdje je u
posebnoj kui zatvorena sa gospoom Dr. Milana Martinovia, prof. gdicom Peut i dr. Olgom rod. Maek (neakinja pretsednika). Stanuju u posebnoj kui. Kako sam informiran poduzimlju se koraci da se puste na
slobodu. Interveniraju Preuzvieni Nadbiskup i drugi.
I vaeg sina Zdravka htjeli su uhapsiti, ali su ga prijatelji sakrili i
nakon nekoliko dana s prijateljskom tuom putnicom prebacili u Italiju.
1

Arhiv VII, a. EV, k. 165a, reg. br. 27/32.

Sada se nalazi negdje u Istri. Zdravo je i dobro. Prijatelji se za nj stalno brinu.

Jo neke injenice. Izveuju me da su u Jasenovcu ustae po nalogu sjevernih prijatelja sakupili sve cigane iz Hrvatske i da su ih poubijali 20.000, jer nisu arijevci.2 Bosanske muslimane cigane nijesu dirali:
ne daju ih Muslimani. Zidove su gotovo sve preselili iz Zagreba i drugih
krajeva u Poljsku i Njemaku; sve pa i malu djecu. Zadnja je velika poiljka otila 12 avgusta o.g. Zagrebani su im iskazivali veliku simpatiju
na odlasku, jer su ih po danu u kamionima prevozili na stanicu. Vie male
djece prijateljske i susjedske obitelji su sakrili i sauvali u Hrvatskoj i
Zagrebu. Zidova ima jo neto u Jasenovcu, ali ti strano pate i propadaju. Iz Sarajeva su listom potjerani. Iz ureva svi osim andora Brauna,
kojega su prijatelji ustae spasili.
Ilija Jakovljevi jo je uvijek nalazi u zatvoru u Novoj Gradiki.
S ovim zavravam i toplo pozdravljam vas i sve prijatelje i poznanike u stranom svijetu.
Uz prijateljski pozdrav
M. rodoljub Hercegovac

Br. 194
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 1. OKTOBRA 1942. SAINJEN U
NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
I PRESELJENIKE U KOJEM JOVANKA MARCETlC
GOVORI O SVOM BORAVKU U KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVAC1
ZAPISNIK
od 1. oktobra 1942. godine
SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU
JOVANKA MARCETlC, domaica iz Prijedora, stara 20 godina, ki
Mile i Ane rod. Kantar, neudata, iskazala je:
1 Vidi dok. br. 101, 107 i 108. U pojedinim selima nije se moglo ni doi
do podataka o pobijenim Ciganima, npr. u selima eravica i Mokrice (Optina
Bosanska Gradika) ubijeno je 611 u logoru JasenovacStara Gradika. Isto tako
nisu se mogla ustanoviti ni imena odvedenih u logore iz sela Vritik jer je nestalo 56 domainstava, a iz sela Jablanica 546 itelja ovog sela u Optini Bosanska Gradika.
1 Arhiv VII, Nda, k. 40, reg. br. 3 5 / 1 .

Na 14. ili 15. juna 1942 godine doli su u selo Meeu oboruani ustae i naredili, da svi itelji ovoga sela imadu se u roku od 10 minuta spremiti na put.
Ustae su nas isti dan oterali u Bos. Dubicu, a odatle preko mosta
u Hrvatsku Dubicu i smestili nas na jedno polje kraj eljeznike stanice
u Hrv. Dubici, koje je bilo ograeno bodljikavom icom... .2
Na ovome polju kraj elj. stanice u Hrv. Dubici ostale smo 10 das
na
Nakon 10 dana ustae su nas ene i decu peice oterali u selo Uticu kraj Jasenovca.
U Utici ostale smo oko 14 dana, a bile smo sve smetene na jednom
polju kraj sela. Strau nad nama uvali su ustae.
Na ovome polju ustae su silili pojedine devojke, da s njima vre
spolno openje, a to su inili i po danu i po noi, pa su 25 devojica iz
straha i uasa poludele. Seam se, da je tada poludela jedna devojica
prezimenom Poua, stara 15 godina, a rodom iz sela Meee, koju su ustae ee puta izvodili na dogovore i silovali.
Za hranu smo dobijale i to svaka porodica pol lonia velikog od
jedne litre kukuruzovog brana, te neto soli. Prema tome svakoj je porodici pripalo dnevno pol litre brana. Nismo imale mogunosti da ovo brano kuhamo, pa smo se na sve mogue naine muile da od dobij enog brana priredimo bilo kakovu hranu, koja bi se dala jesti. U ovom logoru kraj
Utice vladala je meu nama velika glad, pa su mnogi umirali, a najvie
deca. Umrli su i ovde zakopavani u samom logoru.
Jednog jutra dola je u Uticu jedna hrvatska komisija, da obie
ovaj logor. Govorilo se je da je u ovoj komisiji bio i dr Lorkovi, ministar inostranih poslova tako zvane Nezavisne Drave Hrvatske. lanovi
komisije su se u svojim automobilima dovezli do logora, iz automobila
bacili poglede na logor i odmah se odvezli dalje.
Nakon 14 dana odvedene smo iz Utice u Jasenovac i tu smo bile
smetene na jednom polju uz elj. stanicu. Ovde smo ostale 4 dana, a za
hranu smo primale, kao i u Utici, svaka porodica po pol litre kukuruzova brana.
Nakon 4 dana ustae su nas potrpali u teretne vagone i to po 80
osoba u jednom vagonu i otpremili za Slavj Poegu... .4
Mareti Jovanka, s.r.
SASLUAO I OVERAVA:
Rodi uro, s.r.

DOVRENO.
ZAPISNIAR:
Tatalovi Nevenka, s.r.

I ' Izostavljeno se ne odnosi na logor Jasenovac.

Br. 195
OBAVETENJE USTAKE NADZORNE SLUBE ZAGREB OD
3. OKTOBRA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA DA SE FAHRET SILAJDIC VIE NE
NALAZI U KONCENTRACIONOM LOGORU
JASENOVAC J E R JE UPUEN NA RAD U NEMACKU1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
URED I.

Zagreb, dne 3. X. 1942.

Broj 44738-IIb-6-42.
Predmet: SILAJDZl FAHRET,
odpust iz logora.

UPSKA REDARSTVENA OBLAST

BANJA LUKA
Omer Silajdi iz Banje Luke, ponovno je zamolio putem upanstva
pri Poglavniku, da se otpusti iz sabirnog logora njegov sin FAHRET SILAJDIC, a drugom molbom je gore navedeni zamolio, da mu se dozvoli posjetiti u sabirni logor svog sina FAHRETA SILAJDZiCA.
Odlukom ovog ureda od 13. V. 1942. broj: 20785/42. upuen je Fahret Silajdi na prisilan boravak u sabirni logor u Jasenovac na vrieme od
tri godine tj. od 8. IV. 1942. do 8. IV. 1945. jer je nepoudan i pogibeljan
po javni red i sigurnost, budui je vrio komunistiku promibu.
Uslied toga i jer je pomenuti upuen na rad u Njemaku, ne moe
se molbi udovoljiti, da se otpusti iz sabirnog logora njegov sin FAHRET
SILAJDZl, niti da ga posjeti u sabirnom logoru, jer se njegov sin ne nalazi u sabirnom logoru u Jasenovcu, o em neka naslov obaviesti molitelja.
ZA DOM SPREMNI!
M.P.
UPRAVITELJ:
(Paver)
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 12/10.

Br. 196
NALOG ZATITNOG REDARSTVA ZA GRAD BANJU LUKU OD
3. OKTOBRA 1942. ZAPOVEDNITVU LOGORA STARA
GRADIKA DA SE 8 LICA IZ PRIJEDORA UPUUJE
U LOGOR1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU I
VELIKU ZUPU SANA I LUKA
Broj: 1300/42.

Priepis.
Original se nalazi
pod brojem 130/42.

Predmet: Glio Stupar i dr.,

propraanje u logor.

Banja Luka, dne 3. listopada 1942.

ZAPOVJEDNITVU SABIRNOG LOGORA

STARA

GRADIKA

GLISO STUPAR, RADE STUPAR, BOSKO STUPAR, MILKO KOVRLIJA, MILAN MANDI i MARICA IGNJATOVlC uhienici ovog Redarstva upuuju se Naslovu,
Iste predruiti ostaloj priedorskoj grupi, koju smo predali Naslovu
28. IX. 1942. god. pod brojem 1300/42. dok ne stigne tvorivo za prieki sud.
Nadalje se upuuju OSMAN DZAFIC i MUSTAFA DZAFlC isto
uhienici iz Priedora, te se i oni predruuju gore navedenoj priedorskoj
grupi, dok ne stigne za njih odobrenje za logor od U.N.S.-a Ureda I.
ZA DOM SPREMNI!
Za tanost priepisa jami
NADSTOJNIK PISARNE:
F. Ban
Prepisala:
Zdenka Blaekovi, s.r.
UPRAVITELJ:
Frane Mileti, v.r.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 6 / 4 .

Br. 197
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 3. OKTOBRA
1942. DA SE MIHAJLO PISAREVlC UPUUJE U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA URED I
Ravnateljstvo ustakih redarstva Nezavisne Drave Hrvatske
u Zagrebu
Br. U.Z. 71560/424
Predmet: Pisarevi
Mihajlo.
U D U e n i e u logor.
O D L U K A

Na priedlog pod br. Taj. 667/42. sa strane Kot. oblasti u Brodu na

Savi, te nakon provjerenja svih odlunih okolnosti odreuje se prisilni
boravak u logoru nad osobom:
PISAREVI MIHAJLOM, ro. 23. VIII 1923. u Sibinj, ugovorni time da se gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Jasenovac.
Trajanje prisilnog boravka odreuje se 4 mjeseca tj. od dana uhienja, tj. 9. 9. 19429. 1. 1943.
Izvrenje ove odluke povjerava se: Zup. red. oblasti u Brodu na Savi.
O tome obavest:
1. Predlagau: Kot. oblasti u Brodu na Savi,
2. Izvriocu: Zup. red. oblasti u Brodu na Savi,
3. Logoru u Jasenovcu uz 1 primjerak priedloga,
4. Uredu II radi oevidnosti
"
5. Stranci.
Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.
Datum: 23. listopada 1942

M.P.

Upravitelj:
(Potpis

neitak)

OBRAZLOENJE
Budui je predmetni odravao veze sa odpatnicima, stoga kao nepoudan po javni red i sigurnost upuuje se u sabirni logor na prisilni boravak temeljem
1, 2 i 3 Zakonske odredbe od 25. XI 1941. broj
CDXXIX-2101-Z-1941.
1

Neregistrovana kopija dokumenta.

Br. 198
IZVETAJ UPRAVNO-POLITIKOG ODELJENJA ZATITNOG
REDARSTVA BANJA LUKA OD 6. OKTOBRA 1942.
UPRAVITELJU ZATITNOG REDARSTVA BANJA LUKA O
LICIMA KOJA SU UPUENA ILI IMAJU DA BUDU UPUENA
U LOGOR STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO U BANJA LUKI
UPRAVNO-POLITICKI ODJEL
Banja Luka, dne 6. listopada 1942.
Predmet: Izvjee od 5. listopada 42.

UPRAVITELJU ZATITNOG REDARSTVA

BANJA

LUKA

Dne 4. listopada o.g. primljeni su u logor Stara Gradika:

I. 1. Todorovac Ibrahim, 2. Mufti Aziz, 3. Durbi Niko,
4. Smelzer Ervin, 5. Glumac Dragica, 6. Numanovi Osman, 7.
Varunek Vikica, 8. Banui Antonija, 9. Prunk Ivanka, 10. Kavezon Rifka, 1 1 . Kavezon Lela, 12. Duki Obrad, 13. Duki Bogdan,
14. Gvoar Irfan, 15. Bari Branimir, 16. Milojevi Marinko,
17. Kritzler Johana i Ifeta Zeki, 18. Jovanovi Mitar. Potvrde o
prepraenju imenovanih nalaze se u pismohrani ovog Redarstva.
II. Prijedlozi za prisilni boravak u logoru poslani su Uredu I. u Zagreb za sliedee uhiene:
1. Baruija Ibrahim, 2. Stanivukovi ore, 3. Momi Milan, 4. Sajn Drago, 5. uzel Kemal, 6. Ivezi Petar, 7. Cekrlija Ljubica, 8. Halimi Halim, 9. Tubi edo, 10. Topi Ana, 11.
Joki Rajko, 12. Stupar Bosiljka, 13. ermanovi Mara, 14. Tankosi Ruica, 15. Bjelajac Bosiljka, 16. Koica Ruica, 17. Gari
Gina, 18. Babi Dragica, 19. Kapor Bosa, 20. Tukeri Ljubica,
21. Suput Nevenka, 22. Topi Ana, 23. Eki Ahmet, 24. Fejzagi Fahira, 25. Suzana Canji.
Cim dou odluke iz Zagreba o imenovanim biti e prepraeni u
sabirni logor Stara Gradika.
III. Uhienici iz Priedora (osumnjieni radi veze sa partizanima)
za iju se sudbinu jo ne zna:
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 9/10.

1. Boi Petar, 2. Komlenovi Kota, 3. Vukanovi Cedo,

4. Banovi Stevo, 5. Boi Mara, 6. Boi Ljubica, 7. Banovi
Persa, 8. Popovi Milica, 9. Popovi Nevenka, 10. Radovanovi
Radmila, 11. Pavlovi Persa, 12. Dakovi Tankosova, 13. Despot
Darinka, 14. Ala Mileva, 15. Moraa Jovanka, 16. Jelii Jovanka, 17. Jelii Milena, 18. Vasiljevi Danica, 19. Milinovi
Nada, 20. Radeti Radojka, 21. Radeti Ranko, 22. Radeti Perica, 23. Vukanovi Milica, 24. Dragosavljevi Ljubica, 25. Dragosavljevi Smilja, 26. Tomaevi Dragica, 27. Majki Radojka, 28.
Majki Jovanka, 29. Rakaz Persa, 30. Vuki Mara, 31. Jovani
Darinka, 32. Marin Persa, 33. Vulanovi Desanka, 34. Vukovi
Vidojka, 35. Crnogorac Nada. Izvide vodi izvjestitelj G. Simi.
IV. Sa izvanrednog Narodnog suda u Zagrebu prepraeni su ovom
Redarstvu: 1. Karari Rifat, 2. Selman Jusuf, 3. Karabegovi
Muharem, 4. Cirski Nada, 5. Sara Havka. O imenovanim uhienicima provee se ponovni izvidi radi eventualnog upuenja u Sabirni
logor.
V. Kod ovoga Redarstva nalaze se uhienici: 1. Topi Adem, 2.
Grdan Mujo, iz Bos. Gradike koji su bili u vezi sa strieljanim odmetnikom Atifom Topiem izvidi se vode.
VI. Prema dosadanjim izvidima ali jo ne dovrenim, ima izgleda
da bi se uhienici: 1. Husein Osmanevi (u koliko se radi njegove 6
djece ne bi pustio na slobodu), 2. Zic Ivan, 3. Dedi Fahret, 4. Vuki Milan, 5. Basta Savka, 6. Harambai Nafija, 7. uzel Kemal,
8. Halimi Halim, 9. Babi Dragica, 10. Gari Gina, mogli staviti
pod Pokretni prieki sud. Moli se Naslov da bi za suenje ovim uhienicima pozvao u Banju Luku Ustaki prieki sud.
VII. Sudbina uhienika Jusufovi Huseinra nije jo poznata, jer isti
uporno odbija svaku i najmanju vezu sa komunistima, premda ga mnogi terete (andor Bleki i Eki Ahmet).
VIII. Divljak Drago predveden po orunicima ovome Redarstvu
(domobran u civilu) nakon sasluanja biti e predan Banjalukom zdrugu.
IX. Gali Matko, 2. Bievi Smail, 3. Bubalo Mahmut, biti e
puteni na slobodu, uz prethodno odobrenje Naslova.
X. 1. Stupar Mio, 2. Esad Kapetanovi, 3. Milan Dragi
predvedeni su iz logora Stara Gradika ovome Redarstvu, kako bi mogli
dobiti od njih potrebne podatke.
XI. Na zahtev etnika uhieni su pod sumnjom komunistike djelatnosti: 1. Babi Duan, 2. Stojanovi Zivko. O imenovanim Naslov
e biti posebnim izvjetajem obavieten.
XII. 4. X. o.g. prepraeni su od Njemake Borbene skupine Zapadna Bosna" I.C.: Nikola Savanovi, 2. Branko Vujinovi, 3. Pero Lov-

ri, 5. Duan Lovri, 6. Simo Sabi, 7. Rade Milojica izvidi se

vode.
XIII. 1. Cerlinski Stanko, predveder je od orunike ispostave
Kmete radi suradnje sa partizanima. Kako sc- imenovani nalazi u bolnici
izvidi se ne vode.
XIV. Uhienici/ce nalaze se u bolnici pod nadzorom: 1. Marin
Persa, 2. Vukadinovi Desanka, 3. Vukovi Vidojka, 4. Ivezi Petar (teko bolestan), 5. Cerlenski Stanko.
Ad 1. odpremljeno 8 (osam) Priedorana.
Nadstojnik Upr. pol. odjela:
Rudi Weiss
Ad I. Dne 4. X. odpremljeno je u logor osam Priedorana:
1. Glio Stupar, 2. Rade Stupar, 3. Boko Stupar, 4. Milko Kovrlija, 5.
Milan Mandi, 6. Marica Ignjatovi, 7. Osman Dafi, 8. Mustafa Dafi.
U pritvoru se nalazi devet taoca.
Ukupni broj uhienika 96.

Br. 199
IZVETAJ UPSKE REDARSTVENE OBLASTI SLAVONSKI
BROD OD 8. OKTOBRA 1942. VELIKOJ ZUPI POSAVLJE
O UPUIVANJU JEVREJA IZ GRADACA
U KONCENTRACIONI LOGOR1
UPSKA

REDARSTVENA
U BRODU n. S.

OBLAST

Podruje - Kotarevi: Brod n/S, upanja, Derventa, Brko, Gradaac, Bijeljina Izpostave: Bos. Brod (kotar
Derventa), Bos. Samac (kotar Brko),
Odak (kotar Gradaac)
Br. Taj. 43921942.
Predmet: Zidovi s podruja kot. oblasti
Gradaac, odprema u logor.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 175. reg. br. 14/1.

Brod n. S., 8. X. 1942.

VELIKOJ 2UPI POSAVJE"

BROD NA SAVI
Na tamonji taj. br. 3736 od 1. X. 1942 savezno sa tam. odlukom taj.
br. 3753 od 1. X. 1942.
Naslov se izvjeuje da je postupi j eno po tam. nalogu te su u logor
odpremljene sliedee osobe:
1.) Spitzer Ana, sestra pomonica, stara 45 god., udova, boravi u
Gradacu.
2.) Spitzer Petar, djeak, star 12 god. boravi u Gradacu,
3.) Regina Sarvai, kuanica, stara 65 god., udova boravi u Spionica,
4.) Levi Blanka, krojaica, stara 27 god., udova boravi u Zelinja,
5.) Levi Heia, dijete, 6 god., ki od 5/boravi u Zelinja
6.) Vamo Margita, krojaica, 22 god. neudata, boravi u Modriu.
7.) Kesler Vatroslava, priv. in., 19 god. neudata boravi u Modriu
8.) Frajnd Jozefina, krojaica, 39 god. neudata, boravi u Modriu.
Na podruju kotara Gradaac ostaju jo:
1.) Artur Kraus, apotekar u Gradacu sa enom i dvije keri.
2.) Dr. Ervin Ginsberg, lijenik ambulante suzbijanja end. sifilisa sa
majkom.
3.) Dr. Drago Weinberger, lijenik ambulante u Srnicama.
4.) Dr. Albert Schlessinger, lijenik ambulante u Spicnici sa enom
i sinom.
5.) Dr. Regina Atijas, lijenica u Zelinji.
6.) Josip Rechnitzer, mehaniar-ofer, ambulante (ena mu katolkinja).
7.) Dr. David Freund, obinski lijenik u Modriu sa 2 djece.
8.) Dr. Ladislav Lederer, lijenik ambulante u Modriu sa suprugom
i ocem.
Josip Rechnitzer, koji je bio uhien, puten je budui mu je ena
katolkinja. Ista je namjetena u Osijeku u redakciji Hrvatskog lista".
Iz po njoj predloenih isprava uvidila je oblast, da zaista postoji mjeoviti brak.
S molbom na znanje.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ UPSKE REDAR. OBLASTI:
(Dr. Vladimir Vinek)
M.P.

Br. 200
ZAPISNIK OD 9. OKTOBRA 1942. SAINJEN U LOGORU
STARA GRADIKA U KOJEM JE MILAN DRAGIC
DAO SVOJ ISKAZ1
ZAPISNIK
sastavljen u Zapoviednitvu sabirnog logora Stara Gradika, a po
organima upske redarstvene oblasti Nova Gradika, dana 14. srpnja
1942. g.
P.P.
Pristupa predvedeni Milan Dragi ak uiteljske kole, roen 1921
u selu Veliko Blako, kotar Banja Luka, sin Nikole i Ilinke roene Stanivukovi, neoenjen, vjerom grkoistone, navodno nekanjavan, na postavljena pitanja odgovara sliedee:
U partizanima sam bio od sijenja mjeseca i odmah sam bio naoruan sa pukom i 40 naboja.
Puku sam predao komandiru Sulji Alalkiu, onog dana kad sam
bio ranjen.
Za skriveno oruje neznam, jer pred samu predaju sam se nalazio u
bolnici.
Iz Banja Luke dojavljivala mi je neka studentkinja po imenu Zaga
i neki Kapetanovi Ajro.
Drugo nemam nita rei a na sve reeno mogu se zakleti.
Dovreno i zakljueno:
Sasluao:
/T,

' * ... ,.
(Potpis neitak)

Potpisu j em:
Dragi Milan, v.r
"
'

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU I VELIKU
ZUPU SANA I LUKABANJA LUKA
Primljeno: 1. X. 1942. Rad. jedinica 3.
Broj U.Z.: 00 2251, izviestitelj: W.
B.L. 9. X. 1942.
Za tonost priepisa jami
(Potpis neitak)
Prepisala:
Babi.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 2 7 / 6 .

Br. 201
OBAVESTENJE ZATITNOG REDARSTVA ZA SARAJEVO OD
10. OKTOBRA 1942. DRAVNOJ BOLNICI SARAJEVO DA JE
FANICA AMAN UPUENA U LOGOR STARA GRADIKA1
USTAKA NADZORNA SLUBA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD SARAJEVO
I VELIKU 2UPU VRHBOSNA
Broj: 3321/42.

Sarajevo, dne 10. listopada 1942.

Predmet: Aman Fanica,

podatci.
DRAVNOJ BOLNICI
S A R A J E V O
Savezno sa vaim dopisom broj: 8876/42 od 8. listopada tg. priobuje vam se, da je Fanica Aman, uhiena dne 27. srpnja tg. radi odravanja
veze sa komunistima, te omoguavanja biega iz bolnice na lieenju nalazeim se komunistima.2
Kao pogibeljna po javni red i sigurnost odlukom Ustake nadzorne
slube Ured I u Zagrebu broj: 48670/4254. od 30. srpnja tg. prepraena je dne 7. kolovoza tg. u sabirni logor u St. Gradiki na vrieme od
1 (jedne) godine dana.
Za Dom Spremni!
Upravitelj: u.
(Zl. Sevor)

z.

M.P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 185, reg. br. 6/2-12.

Dravna bolnica u Sarajevu obavetena je da su iz istih razloga u logor

Jasenovac upueni: Meho Haimi, ore Zirojevi, Maksim Zirojevi, Josip Cupi, ore Javorac, Marko Ergovac, Nikola Aleksi, Zaim Topi, Huso Haimi,
dr Nedeljko Zec i Mustafa Sejdi (Arhiv VII, a. NDH, k. 185, reg. br. 6/2-11-16).
2

Br. 202
IZVETAJ VELIKE UPE GORA PETRINJA OD 14.
OKTOBRA 1942. MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
NDH DA SU USTAE POD KOMANDOM LJUBE MILOA
ODVELE OKO 1000 LICA IZ CRKVENOG BOKA, IVANJSKOG
BOKA I STRMENA U LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA ZUPA GORA
PETRINJA
Br. Taj. 430 1942.

Petrinja, dne 14. listopada 1942.

Predmet: Crkveni Bok, Ivanjski Bok

i Strmen sela, od vedenje stanovnitva u sabirne logore.
Ministarstvu unutarnjih poslova,
tajnitvo ministra
Zagreb.
Predlaem naslovu u gornjem predmetu sliedee izvjee:
Dne 13. omj. zamjenik zapovjednika ustake pripremne satnije u
Sunji g. Poli izvjestio je brzoglasom ovu upu sliedee:
Danas dne 13. listopada 1942. prije podne doli su na podruje obine Crkveni Bok ustae iz Jasenovca i poeli su sa evakuacijom puanstva sela Crkveni Bok, Ivanjski Bok i Strmen, iji su stanovnici svi prielaznici na rimokatoliku vjeru.
Jedan dio stanovnitva se razbjeao po okolinim umama; doim ih
je nepoznati broj odveden, u logor Jasenovac.
Prednje priobuje velikoj upi radi znanja i ustanovljenja, da li je
ova evakuacija izvrena po nalogu vlasti ili je to uinjeno proizvoljno,
jer su ova sela do sada bila uviek lojalna."
Istog sadraja primio sam takoer izvjee brzoglasnim putem i od
kotarskog predstojnika u Hrvatskoj Kostajnici.
Poto o ovim preduzetim akcijama sa strane Ustaa ovoj upi nije
bilo nita poznato, to sam odmah o tom jo istog dana izvjestio brzoglasom naslov, kao i obeg opunomoenika vlade g. ministra Turinu u Banja Luci.
Sliedeeg dana t.j. 14. omj. uputio sam se sa kotarskim predstojnikom u Hrvatskoj Kostajnici Bakariem i ustakim satnikom g. Majerom
iz Kostajnice na lice mjesta, da ustanovim, koji je zapravo povod ovakovom odvaanju mirnog stanovnitva u logor i po ijem se to nalogu
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 213, reg. br. 43/7.

vri, jer nijednoj ovdanjoj vojnoj ni graanskoj vlasti o tome nije bilo
nita poznato.
Ustanovio sam, da su pomenu ti Ustae pod zapovjednitvom ustakog nadporunika Ljubomira Miloa navedenog dana oko 6 sati u jutro
zaokruili sela Crkveni Bok, Strmen i Ivanjski Bok, otvorili u pravcu sela
jaku puanu vatru, uslied koje je nastala meu stanovnitvom panika i
kako je ovo poelo bjeati u oblinje kukuruze, da spasi goli ivot, predmjeva se, da ih je dosta ovom prilikom i ivotom stradalo.
Nitko do sada nije pregledao okolini prostor, da se ustanovi broj
poginulih, a niti se tko to usudi izvriti, jer Ustae tamo svemono gospodare.
Tamonji oruniki narednik i zapovjednik orunike postaje Stanko Abramovi prigodom ove akcije upitao je ustakog zapovjednika i to
jednog nadporunika po ijem se to nalogu zapravo vri i kako je to mogue, da redovite vlasti o tome nita ne znaju.
Ovaj mu je na to odgovorio:
Ovo se vri po mojem nalogu i ja imadem ovlast, da dignem ma
bilo koje mu drago selo i grad."
Obina Crkveni Bok imade tri sela i to: Crkveni Bok, Ivanjski Bok
i Strmen sa ukupno oko 2500 stanovnika.
Prema podatcima, koje sam mogao na licu mjesta prikupiti odvedeno je u logor oko 1000 osoba bez razlike spola i dobi, no ipak veina mlaeg svieta odbjeglo je u oblinje ume.
Sada ova sela, koja su bila inae najbogatija u ovoj upi, predstavljaju pravu sliku pustoenja.
Narod djelomino odveden u logore, a veim dielom odbiegao u umu, stoka, svinje i nebrojena pernata ivina luta poljima i putevima bez
gospodara, a da se za tu narodnu imovinu nitko ne brine.
Ustae izvlae iz kua sve vriednije stvari, kao na primjer: ivae
strojeve, platno, ilime, rubeninu i ostalo ruho i sve to stavljaju pred kue uz rub ceste. Dok su jedni ovim poslom zabavljeni, drugi ove stvari
kao i hranu (kukuruz i penicu) tovare u kola, koja su rekvirirali po hrvatskim selima Lonji i Bobovcu i odvaaju sve preko skele na Savi u selo
Lonju.
Tamonji orunici njih 10 bezpomono promatraju kako se unitava
narodna imovina, ali se ne usude nita protusloviti, a kamo li ovaj narod
uzeti u zatiti. Pa ni potpisati na vie stavljenih upita nije od strane Ustaa dobio nikakav odgovor, ve preziran i pretei pogled.
Kako nisam naao zapovjednika ovih Ustaa na licu mjesta, jer je
isti bio preko Save u selu Lonji, to sam uputio kotarskog predstojnika Bakaria, da ode u Lonju i umoli zapovjednika da doe u Crkveni Bok, gdje
sam ga ekao sa ustakim satnikom g. Maj erom. Dotini zopovjednik nije
naao za shodno, da doe u Crkveni Bok, a na upit predstojnika po ijem
se to nalogu radi, kratko je odgovorio, da su oni tako inili i drugdje i da
e ve on predloiti o uinjenom izvjee upi i nakon toga nastavio se
dalje astiti sa svojom svitom uz aicu rakije i slaninu pri kakovom ga je
poslu kotarski predstojnik i zatekao.

Meu inim odveden je takoer u logor sa enom i 3 djece Vanurinko Pavao, trgovac iz Crkvenog Boka po narodnosti Ukrajinac, koji je pred
slinim terorom svojevremeno pobjegao iz Rusije.
Prema podatcima tamonjeg upnika i orunikog narednika, ovaj
je ovjek bio u svakom pogledu prije kao i sada apsolutno pouzdan i
izpravan.
Nikakova zauzimanja i uvjeravanja sa strane upnika i orunikog
narednika nisu pomogla, da se ovaj ovjek sa svojom obitelji potedi.
Stanovnici navedenih sela bivi su pravoslavci, koji su jo prole
zime korporativno preli na rimokatoliku vjeroizpovjest i koji su se do
sada prema Dravi uviek ispravno i lojalno drali, odazivali se svim pozivima redovitih vlasti, a isto tako i izvrivali pokorno i dosljedno sve odredbe zakonitih dravnih vlasti.
Do danas u tim selima nije se dogodio niti jedan in, koji bi bio
uperen protiv postojeeg poretka u Dravi.
Nakon to su preli na katoliku vjeru, osnovana je za njih i rimokatolika upa sa sjeditem u Crkvenom Boku pod upravom g. upnika
Kralja, koji se takoer pohvalno izrazuje o dranju i radu stanovnika ovih
sela.
Prema izvjeu orunikog narednika Abramovia odmetnulo se
je dodue u posliednje vrieme u umu jedno 8 mladia, koji po svojim
moralnim osobinama nita ne znae, jer su to bili u glavnom slugani (svinjari) i bezkunici, a dvojica nisu ak ni sa podruja ove obine. Isti me
narednik izvjeuje, da su dodue pred vie mjeseci pokuali partizani
promibom zadobiti ovo stanovnitvo za sebe, ali je ovaj narod najodlunije odbio svaku suradnju sa odmetnicima i sami vodili strogo rauna o
tome, da im se sumnjivi tipovi ne uvlae u selo i da ih ne dovode do iskuenja.
Prema izloenom miljenja sam, da nije bilo opravdano ni stvarnog
razloga, da se je protiv stanovnika ovih sela ovako postupilo.
Ako je ve postojala dravna potreba, da se primjene represivne
mjere, onda je predhodno trebalo svakako utvrditi krivce u koliko takovih
u obe ima i protiv istih svom strogou zakona postupiti primjera radi
drugima, jer samo takovim postupkom moe se afirmirati i onako pokolebano povjerenje naroda u rad dravnih vlasti.
Ovakav postupak imati e nedvojbeno za posljedicu to, da e stanovnici obine Staza i sela Zivaja, koji su takoer bivi pravoslavci, odmetnuti se u ume, jer im nitko ne moe pruiti jamstvo, da i njih sutra
takova sudbina ne eka, a time e se postii to, da e u tom dielu postojee prometne veze, a napose eljeznike pruge SunjaJasenovac i Sunja
Hrvatska Kostajnica biti ugroene i izloene svakodnevnom napadaju.
Napomenuti mi je jo i to, da se sa podruja obine Crkveni Bok sada nalazi oko 200 ljudi u hrvatskoj vojsci, a 200 otprilike u Njemakoj na
radu, pa i obitelji ovih ljudi nisu ovom prilikom poteene i ako imaju
prema postojeim odredbama pravo na punu zakonsku zatitu u svakom
pogledu.

Izvjeujui prednje, molim gospodina Ministra, da izvoli izdati najurnije odredbe, da se nekrivo i neduno ovo stanovnitvo iz logora pusti
i povrati svojim domovima.
Nadalje, da im se sva nepovl&stno oduzeta imovina povrati i da se
sadanja orunika postaja u Crkvenom Boku pojaa sa dovoljnim brojem
orunika odnosno domobrana, koji bi po povratku ovih ljudi istima osigurali ivot i njihovu imovinu.
Za dom spremni!
Zamjenik velikog upana
Podupan:

M. P.

(Potpis neitak)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Primljeno, dne 15. X. 1942
T. Broj 713 I. A. 1. priloga

U Zagrebu, dne 17. listopada 1942.

Velikoj upi Gora na ruke g. podupana

Petrinja
Po nalogu gospodina ministra unutarnjih poslova pozivate se, da se
odmah uputite na podruje obine Crkveni Bok i provedete izvide na licu mjesta obzirom na najnovije dogaaje koji su se na tom podruju desili
te ujedno utvrdite kako i na koji nain bi se mogla nadoknaditi teta tamonjim stanovnicima, koji su prigodom podhvata sa strane ustaa postradali.
Nakon provedenih izvida i utvrenja naina naknade tete podnesite
ovom ministarstvu osobno iscrpno izvjee.
Dopis preuzeo:
Zgb, 17.X. 1942.
(Potpis neitak)
(Potpis neitak)

Br. 203
NALOG ZATITNOG REDARSTVA ZA BANJU LUKU OD 13.
OKTOBRA 1942. ZAPOVEDNITVU LOGORA STARA
GRADIKA DA SE 19 LICA UPUUJE U LOGOR1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJU LUKU
I VELIKU ZUPU SANA I LUKA.
Broj:
Predmet: Mujagi Remzo i dr.
prepraenje u logor.

Banja Luka, 13. listopada 1942.

ZAPOVIEDNITVU SABIRNIH LOGORA

STARA

GRADIKA

Savezno sa brzojavnim nalogom U.N.S. Ured I. od 31. VII. 1942. godine preprauju se Naslovu sliedei uhienici:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Mujiagi Remzo
Ritan Ljuboje
Maleti Arso
Milakovi Trivun
Kaus Marija
Tadi Fehim
Bajri Mao
Bajri Murat
Bajri Salko
Beben Anka

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.

Ivan epin
Duan iverica
Milan Stevan
Sretko Marin
J a n j a Selak
Mara Bai
Mara Gnjatovi
Sava Gnjatovi
Stana Macura

Molim potvrditi priem!

ZA DOM SPREMNI!
ZAMJ.
UPRAVITELJA:
Boidar Viljeti
Za tonost priepisa jami
NADSTOJNIK u.Z.

(Setka)

Banja Luka, 21. XI. 1942.

Prepisala:
Babi
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 10/10.

Br. 204
NALOG ZATITNOG REDARSTVA ZA BANJU LUKU OD 16.
OKTOBRA 1942. ZAPOVEDNITVU LOGORA STARA
GRADIKA DA SE 22 LICA UPUUJU U LOGOR1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJU LUKU
I VELIKU 2UPU SANA I LUKA
Predmet: Baruija Ibrahim,
upuenje u logor.

Priepis

Banja Luka, dne 16. listopada 1942

ZAPOVJEDNITVU SABIRNOG LOGORA

Stara

Gradika

Prema odluci Ustake Nadzorne Slube Ured I. broj: 69911-42-6 od

29. rujna preprauje se sliedei uhienici:
1. Baruija Ibrahim, 2. Stupar Bosiljka, 3. Tubi edo, 4. Eki Ahmet, 5. ekrlija Ljubia, 6. Stanivukovi ore, 7. Halim Halimi, 8. uzel Kemal.
Prema odluci Ustake Nadzorne Slube Ured I. broj: 72560/426
od 7. listopada 1942. preprauju se:
1. Suput Nevenka, 2. Momi Milan, 3. Topi Ana, 4. Joki Rajko, 5.
Sajn Drago.
Prema odluci Ustake Nadzorne Slube Ured I. broj: 69912/429
od 29. listopada 1942. preprauju se sliedei:
1. Babi Dragica, 2. ermanovi Mara, 3. Tukeri Ljubica, 4. Dr.
Suzana anji, 5. Bjelajac Koviljka, 6. Koica Ruica, 7. Tankosi Ruica,
8. Kapor Bosa.
Bez odluke se preprauje kao partizanka Filipovi Milka.
Umoljava se priem potvrditi.
ZA DOM SPREMNI!
ZAMJENIK UPRAVITELJA:
Boidar Viljeti, v.r.
Za toan priepis jami:
NADSTOJNIK PISARNE:
(F BAN)
Prepisala:
(N. Perli)
1

M. P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 3 0 / 6 .

Br. 205
IZVOD IZ PISMA TABA 5. KRAJIKE NOU BRIGADE OD
19 OKTOBRA 1942. TABU III OPERATIVNE ZONE NOV I
PO HRVATSKE SA PREDLOGOM ZA NAPAD
NA KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1

U vezi sa naim usmenim razgovorima sa drugom Grgom3 i Ivom4

o zajednikim akcijama, dosada se nije nita ostvarilo. Na geografsko-strateki poloaj i njegova aktivnost u mnogome (je) naslonjena na vae
snage i postaje objektivni faktor za zajedniko djelovanje.
U tome pogledu mi smo inili pismene prijedloge o emu od vas nismo dobili pismene odgovore. Niste nas obavijestili ni o jaini neprijateljskih garriizona koji dolaze u obzir za zajednike akcije.
Mi ponovno predlaemo napade na Dubicu, Jasenovac i Gradiku.
Politiki bi najkorisnije za nas bilo likvidirati Jasenovac, a vojniki Dubicu.5 Najhitnije nam po ovome odgovorite. .. .6

Arhiv VII, a. NOP-a, k. 1868, reg. br. 10/1.

i Izostavljeno se ine odnosi na logor Jasenovac.

Jankes.

Marinkovi.
' U vezi sa ovim predlogom Stab III operativne zone NOPO Hrvatske 28.10.
1942. je odgovorio tabu 5. krajike NOU brigade da nije u mogunosti preduzeti
zajednike akcije na Jasenovac, Dubicu i Gradiku, jer bi osvajanje takvih neprijateljskih uporita stajalo mnogo ljudskih rtava. Evo ta u tom pismu izmeu
ostalog pie: . . . 1 . Sto se tie vaeg predloga za zajedniku akciju na mjesta
J(asenovac), D(ubicu) i G(radiku), mi stojimo na stanovitu da te akcije za sada
nisu mogue, ne samo sa nae strane nego ak i sa vae. To su vrlo teke akcije
i obzirom na vojno i politiko stanje kod nas i kod vas takve akcije treba da
otpadnu (za s a d a ) . . . " ( G r a a . . . , knj. III, dok. br. 87). No, Ideja o napadu na
logor Jasenovac postojola je jo 1941. godine. S tim u vezi, Franjo Svenjak kae:
U XI mjesecu 1941. godine, dobio sam u zadatak od druga Kljaia, da pod
svaku cijenu odem u Jasenovac i provuem se u sam logor da izvidim situaciju,
jer je bio plan da se logor Jasenovac oslobodi. Ja sam ovo uinio, otiao u Jasenovac i preko Juri Mire, moje neke daljnje sestriine, a koja je bila zaruena
s Matkoviem, uspio sam s njom da uem i u sam logor, razgledam raspored
straa i naoruanje, koje su ustae u to vrijeme imale. Nakon povratka iz Jasenovca, poslao sam emu o rasporedu straa i tekstualno obrazloenje, ali do napada, osloboenja logora Jasenovac nije dolo, vjerovatno to su u to doba, bile
partizanske grupe preslabe, a logoru Jasenovac prilaz teak."
4

sn*.

Br. 206
NALOG ZATITNOG REDARSTVA ZA BANJU LUKU OD 21.
OKTOBRA 1942. ZAPOVEDNITVU LOGORA STARA
GRADIKA DA SE 17 LICA UPUUJU U LOGOR1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU
I VELIKU UPU SANA I LUKA
BANJA LUKA
Priepis.
Original se nalazi pod
brojem 1300/42.
Broj: 1300/42.

Banja Luka, dne 21. X. 1942.

Predmet: Cedo Vukanovi i drugovi

prepraenje u logor.
ZAPOVJEDNITVU SABIRNIH LOGORA
STARA

GRADIKA

Prema brzojavnom nalogu Zapovjednitva U.N.S. preprauje se u sabirni logor sliedei uhienici:
1. CEDO VUK ANO VIC

9. NADA MILINOVIC

2. DESA VUKANOVI

10. L J U B I C A BOZlC

3. MILICA

11. DARINKA JOVANOVIC

4. PERSA

BUKANOVIC
BANOVIC

12. NADA CRNOGORAC

5. STEVO BANOVIC

13. PERSA RAKAS

6. RADMILA

14. L J U B I C A

RADOMANOVIC

7. PETAR BOZlC

15. SMILJA

DRAGOSAVLJEVIC
DRAGOSAVLJEVIC

8. MARA BOZlC

Prema odluci Zapovjednitva U.N.S. broj: 69912423 od 29. rujna 1942. preprauje se u logor na prisilni boravak u trajanju od tri godine uhienica GINA GARlC.
Prema odobrenju Zapovjednitva U.N.S. preprauje se u logor BASTA SAVKA za koju emo naknadno poslati odobrenje od Ureda I.
Ukupno se preprauje 17. uhienika.
Umoljava se naslov da uhienike pod brojem 115 pripoji grupi
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 33/4.

uhienika iz Priedora za koje e ovo Redarstvo poslati naknadno tvorivo

za prieki sud. Umoljava se priem potvrditi.
ZA DOM SPREMNI!
Boidar Viljeti, v.r.
Za tonost priepisa jami
NADSTOJNIK PISARNE:
(F. Ban)
M.P.
Prepisala:
(Zdenka Blaekovi)

Br. 207
IZVOD IZ IZVETAJA ODELJENJA ZA JAVNU SIGURNOST
VRHOVNOG ORUNlCKOG ZAPOVEDNITVA OD 23.
OKTOBRA 1942. GLAVNOM STOERU DOMOBRANSTVA
O ODVOENJU ITELJA SELA KUKUNJEVCA
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
Nezavisna Drava Hrvatska
VRHOVNO ORUZNICKO ZAPOVJEDNITVO
Odjel za javnu sigurnost
Broj 3040/Tajno
U Zagrebu, dne 23. listopada 1942.

TAJNO

Predmet: Odnos izmeu orunika i ustakih

postrojbi.
1.GLAVNOM STOERU DOMOBRANSTVA (Oevidni odjel).
2.ZAPOVJEDNITVU USTAKE VOJNICE (Nadzorni odjel).
3.GLAVNOM RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST.
Oruniko krilno zapovjednitvo u Novoj Gradiki sa Br. 1805/Taj.
od 19. listopada 1942. predloilo je sliedee izvjee:...
2.) 11. listopada 1942. ustaki obranbeni zdrug u Lipiku, izvrio je
izseljavanje itelja pravoslavne vjere iz sela Kukunjevca, u sabirni logor
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 75, reg. tor. 2 / 4 .

u Jasenovac. Ovom prilikom je ubijeno 15 ljudi. Svi su ovi zakopani na

mjestu ubistva u blizini crkve.
15. listopada 1942. Njemake vojne vlasti su dole u selo Kukunjevac i po ovome djelu povele izvide. Pomou redarstvenog psa Njemaki
vojni organi u prisuu zapovjednika postaje Kukunjevac pronali su mjesto gdje su ubijeni seljaci zakopani; odkopali su ih i izvrili uviaj, te ponovo zakopali.
Povodom ovoga, isti dan u vee doao je u postaju Kukunjevac jedan ustaki astnik i rekao, da su orunici krivi to su Njemake vojne
vlasti saznale za ovaj sluaj, te je zaprietio, da e sve orunike za ovo pobiti a osobito narednika Boaka i zapovjednika postaje narednika Simia. Ovom prilikom su, kako je sa njime bilo jo ustaa, vikali na orunike i na postaji se nepristojno i grubo ponaali, te su ovako doveli orunike u strah za svoj vlastiti ivot bez da su ma ta krivi.
Kako ovo nisu usamljeni sluajevi, ve ovakovih sluajeva ima bez
malo na svim postajama, to se orunitvo dovodi u kripac. Mora izvravati strogo i po zakonima sve naloge i zapovjedi pretpostavljenih i mjerodavnih slubenih oblasti, a sa druge strane za ovo izvravanje prieti im
ivotna opasnost od onoga sa kime su pozvani da u probitcima naeg naroda i samim dravnim probitcima surauju i da izmeu njih vlada najvea harmonija. Orunici su onemogueni za vrenje ma kakove dunosti.
Osim toga, kao to pokazuje i sluaj pod 2, orunici ni krivi ni duni izvrgnuti su ivotnoj opasnosti tako, da i pokraj borbe sa partizanima, moraju jo strepiti za svoj ivot i od strane ustaa.
O ovakovim stvarima postaje i neizvjeuju nikoga iz bojazni od
osvete, a da se povede ma kakva istraga ne moe se nita ustanoviti, jer
nesmije nitko nita dokazati poto se svaki boji za svoju kou.
Pokuano je i po ovim sluajevima da se ma ta pozitivno utvrdi,
ali je to nemogue, jer ni po ovim sluajevima nee nitko nita kazati od
straha pred ustaama.
Da bi se ovo ipak onemoguilo i dovela nuno potrebna harmonija
osobito u dananje vrieme izmeu orunika i ustakih postrojbi i da bi
se orunicima zagarantovala sigurnost u njihovom vrenju slube, molim
da se kod mjerodavnih preduzme potrebno.
Prednje izvjee predlaem radi znanja. Naslovno zapovjednitvo
pod 2. molim za preduzimanje potrebitih mjera, kako se orunitvo od
strane ustakih postrojbi ne bi ometalo u vrenju zakonskom odredbom
odreene dunosti.
Glavni dozapovjednik,
pukovnik, Josip Boi.
M.P.

Br. 208
ODLUKA POKRETNOG PREKOG SUDA BANJA LUKA OD 28.
OKTOBRA 1942. GODINE UPSKOJ REDARSTVENOJ
OBLASTI BANJA LUKA DA SE RADE KARALlC UPUTI
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
PRIEPIS
Dravno tuiteljstvo pokretnog priekog suda Banja Luka
Broj: 307/42.

Banja Luka, dne 28. listopada 1942.

UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA

LUKA

Preprauje Vam se Rade Karali pok. Stoj ana i pok. Deve rod. Tosi rkt. vjere prelaznik, rodom i boravitem iz Lamovite, 35 god. starog,
teak, neoenjen, neporoan radi predaje u sabirni radni logor Jasenovac kao sumnjiv.
Okrivljeni je bio optuen da je 24. XII. 1941. god. prolazei pokraj
potanske zgrade u Omarskoj vikao ivio Kralj, Zivila kraljica Marija
i dolje Paveli."
Na raspravi od 16. X. 1942. pred pokretnim priekim sudom je osloboen, jer je in poinio u pijanstvu.
Gospodin Ministar pravosua rieenjem od 27. IX. 1942. broj: T.
890/1942.2 naloio ovom sudu da se isti ima predati naslovu radi odpreme u sabirni i radni logor kao sumnjiv.
ZA DOM SPREMNI!
Dravni tuitelj
pokretnog priekog suda:
(Josip Frljani v.r.)
M.P.
Za toan priepis jami:
Banja Luka,dne 2. studenog 1942.
M.P.
> Arhiv VII, a. NDH, k. 162, reg. br. 1/8.
<in

Redarstveni upravitelj:
(Dr. I. Gromes)

Br. 209
IZVETAJ UPSKE REDARSTVENE OBLASTI SLAVONSKI
BROD OD 29. OKTOBRA 1942. VELIKOJ UPI POSAVUE
DA JE UHVAENA JEDNA GRUPA KOMUNISTA
KOJA CE BITI SPROVEDENA U LOGOR1
UPSKA

REDARSTVENA
U BRODU n. S.

OBLAST

Podruje - Kotarevi: Brod n/S,

nja, Derventa, Brko, Gradaac,
na Izpostave:
Bos. Brod
Derventa), Bos. Samac (kotar
Odak (kotar Gradaac)

Brod n. S., 29. X. 1942.

upaBijelji(kotar
Brko),

Br. Taj. 49371942.

Predmet: Seni Mirko i drugovi
uhienje radi nakane bjegstva
u umu.
VELIKOJ ZUPI POSAVJE
BROD NA SAVI
Kotarska oblast u Brodu na Savi 26. X. 42. broj Taj. 924/42 dostavila je sliedee:
Ova Kotarska oblast saznala je, da se neki mladi ljudi iz sela Budainka, Gromanika kao i iz sela Beice, obina Brodski Varo spremalo
na bjeanje u umu odmetnicima. Izvieena o osobama oblast je uhitila:
1) Zivkovi Antuna, Bau", 2) Herceg Josipa, 3) Herceg Ivana, 4) Sokolovi Martina, 5) Balenovia Miju, 6) Karaka Matu, 7) Senia Mirka, i 8)
Mikez Anku.
Kako se vidi iz njihovih presluanja oni su se dogovorili i pripremali na odlazak, ali su pravovremeno otkriveni i sprieen im je odlazak.
Seni Mirko, Karaka Mato, Balenovi Mijo i Mikez Anka priznaju
to dok ostali nisu htjeli nita priznati.
Voa i dua ove organizacije je bio Herceg Josip, koji je za vrijeme
Jugoslavije bio poznat i kanjavan kao komunista. U tome su ga radu izdano pomagali njegov brat Ivan Herceg, Karaka Mato te Sokolovi Martin.
Na presluan j u kod ispitivanja daju Herceg Josip, i Ivan te Sokolovi Martin utisak okorjelih komunista, zaneenjaka, koji sve nieu te nita ne priznaju, da su ma kakve veze sa ostalim optuenima imali.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 175, reg. br. 45/3.

Mikez Anka je putena na slobodu i ako je priznala, da je htjela

ii u umu a to zato, to je ostavila utisak jedne curice zavedene liepim
rieima komunista i nita vie. Sve do dana uhienja, bila je u ustakoj
omladini, te njezino siromatvo kao i neka djeja povreda ponosa u ustakoj omladini kako ona veli, bili su povodom, da se odlui u umu. Kako je sama jo tako reku diete, vidio sam, da je to kod nje neozbiljno,
nepromiljeno, pa je potpisani zovnuo Stoernicu Ustake mladei, da
upozna svoju pripadnicu kao i razlog, koji su to diete naveli na ovaj korak.
Nakon savjetovanja sa stoernicom potpisani je pustio kui Anku
Mikez.
Napominje se, da joj je otac vrlo dobar Hrvat uviek bio, da je stradao za vrijeme Jugoslavije a ostala dieca, da su vrlo dobri Hrvati.
Ostale napred spomenute, predloie ova kotarska oblast u sabirni logor.
Da je tu postojala organizacija veeg opsega koji su trebali otii u
umu, vidi se iz toga, to su odmah nakon uhienja napred spomenutih
pobjegli u umu: 1) ermi Mio iz Gromanika, opina Brodski Varo,
2) Vrkljan Tomo iz Br. Varoa, 3) Mileti Ruica, 4) Vrkljan Ivan, 5)
Rumarinovi Nikola, 6) Rumarinovi Rua, 7) Kovaevi Marica, svi
iz opine Brodski Varo, dakle najblieg susjedstva odakle su i uhieni."
Prednje se izvietava time, da je kotarskoj oblasti u Brodu izdan
nalog, da za uhiene stavi prijedlog na upuenje u logor.
ZA DOM SPREMAN!
Upravitelj

M.P.

upskog redarstva
(Dr. Vinek)

NARODNI HEROJ JAKA DUGANDZlC

Roen je 1. decembra 1905. u itluku, kod Mostara, Bosna i Hercegovina. Godine 1935. postaje lan Komunistike partije Jugoslavije, a krajem 1940. lan Rejonskog komiteta KPJ za Trenjevku.
Okupacija zemlje zatekla ga je u Zagrebu. Odlazei na izvrenje partijskog zadatka, prepoznat je od jednog ustae 30. decembra 1941. i uhapen. U zatvoru je muen i zlostavljan, ali prekaljeni borac za radnika

prava i lan Partije nita nije priznao. Posle muenja u Zagrebu, odveden je u ustaki logor u Staru Gradiku i baen u eliju smrti" 5. jula
1942. Osuen je na smrt glau. Dosledan svojim stavovima, Jaka je izdrao najtee muenje i glad, ali nita ga nije moglo pokolebati. Umoren je oktobra 1942. godine.
Za narodnog heroja proglaen je 27. novembra 1953. godine.

Br. 210
NALOG USTAKE NADZORNE SLUBE ZA VELIKU UPU
SANA I LUKA OD 4. NOVEMBRA 1942. ZAPOVEDNITVU
KONCENTRACIONOG LOGORA JASENOVAC DA SE
51 LICE UPUUJE U LOGOR1
4. studenog [1942.]
ZAPOVJEDNITVU KONCENTRACIONOG LOGORA
JASENOVAC
Ovo Ravnateljstvo je onilo odluku da se izvjestan broj osoba, koje
su uestvovale u etniko-komunistikoj organizaciji u kotarima Bos. Gradikoj i Banja Luka poalje u koncentracioni logor do dalje odredbe.
U vezi toga upuuju se Naslovu slijedee osobe:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
19)
20)
21)
22)
23)
24)
25)

Radovanovi Risto Mahovljani

Dejanovi Stojan Romanovci
Peri Stevo Turjak
Peri uro

Mesuli Mirko Rogolje

Svab Vaso Berek
Svab Fonzo
Joki Branko Elezagii
Mandi Milutin Kobatovci
Lasovam Radomir Maglajani
Mulali Hilmija Bos. Gradika
Bai Uro Windthorst (Nova
Tobola)
Radumilo Rade Maii
Vidovi Pero Koievo pustiti*
Kovai Radovan Laminci
Mamdi Jovan Karajzovci
Cergi Duan Berek
Radumilo Rajko Maii
Radumilo Stojan

Cergi Duan Elezagii

ubii Milo Windthorst
Cali Duan Razboj pustiti
Mitrovi Savo Windthorst
Borkovi Mihajlo Turjak
Hrvaanin Nikola Rogolji

26)
27)
28)
29)
30)
31)
32)
33)
34)
35)
36)
37)
38)
39)
40)
41)
42)
43)
44)
45)
46)
47)
48)
49)
50)
51)

Vasiljevi Stojam Rogolji

Borkovi Mirko B. Laminci
Babi Milo Koievo
Sobota Pan-to Dubrave
Leli Ahmet Rovine
Leli Ale
Manojlovi Bogdan Windthorst
Sladojevi Petar

pustiti
Soha Karlo Laminci
Malidan oro Rogolje
Gvozden Mile B. Jankovica
Paali Dragoje Kozinci
Goli Boo

Brali Milorad B. Gradika

Bilbija Vojo
Kara Petar

Raca Duan

Petkovi Milan

Ostroluanin Nikola

Redepovi Jusuf

Strasberger Aleksandar
Spitzer Adolf

Frid Iso

Frid Edo
Perduv Duan Banja Luka
Sovilj Mihajlo B. Laminci puten

Primitak navedenih osoba izvolite potvrditi.

POVJERENIK I POUZDANIK
USTAKE NADZORNE SLUBE ZA
VELIKU ZUPU SANA I LUKA
Arhiv VII, a. NDH, k. 172-A, reg. br. 2 / 1 .
Rei pustiti" koje se nalaze uz imena lica na red. brojevima 14, 15, 16,
17, 22 i 33 kao i re ^puten" uz ime na rednom hroju 51 dopisane su mastilom.
1

Br. 211
DOPIS MINISTARSTVA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA NDH
OD 6. NOVEMBRA 1942. MINISTRU UNUTRANJIH
POSLOVA NDH U KOJEM SE TRAI OBAVETENJE
O POPU FRANJI RIHARU KOJI JE ODVEDEN
U LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA.
MINISTARSTVO PRAVOSUA I BOGOTOVLJA.
Broj v.t. 930./1942.
Predmet: Rihar Franjo, upnik interniran
U Jasenovcu da li je jo na ivotu.2
Zagreb, 6. studenoga 1942.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
na ruke g. ministra

ZAGREB.

Zagrebaki nadbiskup3 kao ordinarij svoje nadbiskupije upravio mi

je dopis od 2. studenoga 1942. broj 159/Pr. koji glasi:
U travnju ove godine pritvoren je i interniran u Jasenovac upnik Franjo Rihar iz Gornje Stubice. Mi smo uvjereni, da je nevin osuen
jer je svoju dunost ispunio kako mu je bilo naloeno od duhovne oblasti i nije kriv to su drugi bili nemarni i zakasnili na misu zakazanu tono u 9 sati. Meutim kakogod bilo, ova duhovna oblast imade pravo zatraiti obavijest, da li je pomenuti upnik jo na ivotu ili nije, da znade
u sluaju, ako je jo iv odrediti glede upe i njegove imovine, a u sluaju da nije iv da sveenici ove nadbiskupije izvre svoju dunost to
je imadu prema svakome umrlom sveeniku.
Arhiv VII, a. NDH, k. 215, reg. br. 29/4.
Roen je 8.4.1909. u Dobrovi kod Ljubljane. Pored njega u koncentracionom logoru Jasenovac ubijeni su 17.10.1942. jo sledei slovenaki sveenici:
Franc Grobler, roen 25.11.1892. u Svi Juriju kod Tabora,
Frane Ka, roen 23.11.1907. u Polzeli,
Janez Kodri, roen 1.3.1897. u Studenicama,
Anzelm Polak, roen 8.4.1883. u Zivoticama u Moravskoj,
Janez Ranigaj, roen 12.8.1893. u Gomilskom kod Celja, zatim
Jakob Sem, ubijen septembra 1942. i Frane Orenik ubijen 9.1.1945. godine
(Anton Rantaa, Strahote u Jasenovcu, Vrane Zarje", Ljubljana, 1959, str. '14450;
Ciril Petei, Katoliko sveenstvo u NOB-u 19411945, VPA Zagreb, 1982, str.
1

12108).

* Alojzije Stepiinac.

S toga mi je ast umoliti Vas, gospodine ministre, da u svojstvu naeg resornog ministra zatraite informacije o pomenu tom upniku od nadlenih faktora i dostavite ih ovoj duhovnoj oblasti.
Ovim povodom moli se naslovno ravnateljstvo, da mi saobi da li
je navedeni upnik Franjo Rihar jo na ivotu, a ako nije, kad je umro/
dan smrti njegove.
Stvar je urna obzirom na potrebne naredbe nadbiskupa u pogledu
ureenja upe Gornja Stubica u duhovnom i materijalnom pravcu.
ZA DOM SPREMNI!
M.P.
Ministar pravosua i bogotovlja:4
dr. Andrija Artukovi

Br. 212
IZVOD IZ ZAHTEVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI
RED I SIGURNOST OD 12. NOVEMBRA 1942. GLAVNOM
RAVNATELJSTVU ZA PROSVETU DA SE PRONAU LICA
KOJA SU RASTURALA PISMO-SASLUANJE FATIME
BRKlC O NJENOM ZLOSTAVLJANJU
U KONCENTRACIONOM LOGORU STARA GRADIKA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
GLAVNO RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST
Broj: Prs. 13795IC1942.

Zagreb, dne 12. studenog 1942.

Predmet: Letci Srpskog narodnog

odbora" za Bosnu i Hercegovinu dostava.
MINISTARSTVU NARODNE PROSVETE
GLAVNO RAVNATELJSTVO ZA PROSVJETU
na ruke Dra. g. Bjelobrajdia.
ZAGREB
Kotarska ispostava Donji Vakuf dostavila je ovom Gl. ravnateljstvu
pod Taj. Br. 430/42 sliedee izviee:
4
1

Dr Andrija Artukovi. Do tada je bio ministar unutranjih poslova.

Arhiv VII, a. NDH, mikroteka, f. 4, s. 57.

Danas je podnio prijavu ovoj ispostavi Hadimahmutovi Muli

biljenik opine Donji Vakuf, da je preko pote u Donjem Vakufu dam
dobio pismo predato u Sarajevu i dana 24. X. o.g. u kome su zavoju bil
dva pisma i to jedno pod naslovom: Jedna Tuna i Krvava Godinjica
potpisana po Srpskom narodnom odboru za Bosnu i Hercegovinu" a dru
go je pismo presluanje Fatime Brki iz Mostara.. ." 2
ZA DOM SPREMNI
NASTOJNIK OBCEG ODSJEK/
(Dr. Vui)
M.P.
2 Pismo pod naslovom
Jedna tuna i krvava godinjica" je izostavljeno
a sasluanje Fatime Brki u izvodu glasi:
Za vrijeme istrage koja je trajala za cielo vrieme mog boravka u Sarajevu
bila sam podvrgnuta dva puta batinjanju. Bili su me trojica sa drvenim tapovima
i silom su mi meali kaiku soli da progutam, sve za to da bi me primorali da
priznam izloene optube protiv mene sa kojim me je teretio Sari. Ja ni jesam
nikad nita priznala. Poslije su me otpremili u Staru Gradiku u Koncentracioni
logor. To je bilo 10. maja 1942. g. Metnuli su me u ensko odjeljenje. U ovom Koncentracionom logoru nisu me stvarno meali na muke (podvrgli muenju), meutim postupanje koje mi je dolazilo redovno bijae najgore kao i za sve ostalo.
Svi bijasmo uviek maltretirani i hrana, koja se nije mogla jesti. U ovom
Koncentracionom logoru obolili su svi od svih moguih bolesti. Tifus, dezinterija,
difterija, tuberkuloza i druge zarazne bolesti. Smrtnost je zaprepaujua svakim
danom umire 20 do 30 osoba. Jevreji su osigurani da kopaju jame, gdje se sahranjuju ljeevi. Svi Jevreji bivaju zamjanjivani svaka dva do tri mjeseca sa
drugim nesretnicima, a njih ubijaju. Budu ubijeni sa udarcima sjekira ili tapovima, jer municija je suvie skupa. Mnogi budu odpremljeni u Krivo akovo,
mjesto gdje postoji visoka pe za fabrikaciju crieva i ivi bacani unutra i tako
spaljivani.
Veina dodijeljenih ljudi za ovaj posao su iz Mostara: Bevanda Jozo, star
26. god. Cazdi Nikola, pisar kod advokata Kordia, star 30 god. iz Mostara, Bunti Simun, sudski pripravnik kod advokata Boia Boidara, star 42 godine iz
Mostara, Milo Ljubo, ustaki porunik, star 24. g. iz Ljubukog.
Oko 6 ili 7og u mjesecu septembru bila sam pozvana da sliedim porunika
Vrbana Antu porijeklom iz Like, koji me je poveo na ustaku komandu, koja se
nalazi iza zidnog bedema Koncentracionog logora. Ova komanda me pozivlje
da ispriam sve injenice kod kojih sam ja bila glavna linost. Priala sam im to
sam znala, ali oni nezadovoljni -mojim izjavama poeli su me udarati sa tapovima. Matkovi je slomio debeli tap o moje tijelo. Nezadovoljan donio je redar
drugi tap. Udarali su me pesnicama, amarima i konim kajiom. Turali su mi
svom snagom moje arape i tukli su me tri puta od 16 do 19.30 sati, posle su
me odveli u eliju. Poslije dva dana doao je kod mene neki Gazdi Nikola sa
namjerom, da se uvjeri u svoje dobre namjere. Poveo me je malo u dvorite i
rekao da e me zatiti ako pristanem na ono to je on zahtijevao. Njega su interesovala imena osoba koja su bila protivna njihovim idejama; uzgred moram rei
da patos i zidovi moje elije gdje su me metnuli bili su poprskani krvlju. Bijae
jedna elija tako zvana mrtva elija, koja je bila uviek u funkciji. Ja sam oekivala iz sata u sat da bdem gotova i elila da svrim sa svojim ivotom, poto
su muke postajale sve ee. Namjeravala sam poiniti samoubijstvo, ali zato nisam imala prilike. Meutim ustae su imale podijeljene namjere, a svrha im je
da spolno iskoriste. Dranje ustakih pojedinaca u mojim oima bijae dobro, kad
su me posjeivali u moju eliju. Svaki od njih traio je, da mu se podam i da
me polno iskoristi (svaki zasebno). Ante Vrban kada me je odpratio u eliju
posle batinjanja htio me je silovati i ako sam bila napola mrtva. Ne znam kako
sam smogla snagu da se oduprem, ma kako mu drago bilo on nije mogao zadovoljiti svoje prohtjeve.

Br. 213
IZVOD IZ ZAPISNIKA OD 13. NOVEMBRA 1942. SAINJEN
U NEDICEVOM KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE
I PRESELJENIKE U BEOGRADU U KOJEM MARIJA
KOSIC GOVORI O ODVOENJU U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC I STARA GRADIKA1
ZAPISNIK
Od 13. novembra 1942. god.
SASTAVLJEN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I
PRESELJENIKE U BEOGRADU
KOSIC MARIJA, udova Jove Koia, intendantskog porunika, ki
pok. Jakova Pranjaka i Angeze rod. Maek, stara 69 godina, vere pravoslavne, domaica, izbeglica iz Slav. Poege. .. ,2
informativno je sasluana, pa je izjavila:
No, i dalje bilo je hapenja i odvoenja u logor u Staru Gradiku.
Tako su odvedeni iz Slav. Poege: porodica Pavlovi, kazandija (ena i
dve kerke), bifedija Sekuli, porodica Stojanovi, opanara (ovaj je puten posle, izbegao u Srbiju, odakle se vratio na pismeno odobrenje poglavnika, da se bez opasnosti po ivot moe vratiti, no opet je odveden u
logor sa enom, sinom u Jasenovac i ovde pobijeni, a imetak razgrabljen
je, jer je bio vrlo bogat). Imena drugih ne znam navesti. Oni su pre dva
Poslije nekoliko dana bila sam otpremljena u jednu veliku bolniku salu
Koncentracionog logora. Bijahu prisutni: Ljubo Milo i Simun Bunti. Poslije je
doao Gazdi Nikola i Barbari Stjepan, a poslije Dinko Saki, koji nosae eljeznu icu i jedna klijeta. Svukli su me sasvim golu, stegli mi noge eljeznom
icom bez milosti i objesili me na iviluk. Bijah sva krvava, ranjenih nogu, dok
tukahu sa nekim gvozdenim tanjiriem po nogama. Poupae mi sa polnog organa
sve dlake, ovako svezanu tukli su me odprilike pet sati. eljezna ipka kojom
su me tukli bila je sva iskrivljena od udaraca. Padala sam tri ili etiri puta u
nesvijest, zatim su me polijevali vodom da se osvijestim, pa ponovo poinjali
muiti.
Ljubo Milo sa klijetima mi je istrgao jedan komadi mesa na lijevom ramenu, zatim mi je opalio takav amar, da sam izgubila svijest. Bijah sva krvava.
Metnuo mi je usijano eljezo na prsa, bijae jedna vrsta gvoa koje bi usijali
sa komunistikom zvijezdom, te me sa ovim igosali. Poslije su me metnuli na
jednu vrstu eljezne stolice na kojoj bijae eravica i Bunti sa jakom snagom
primorao me da sjednem na eravu. Svi tragovi inkvizitorskih muka vidljivi su,
te slue kao najjasniji dokaz na mome tijelu. Ovaj poduhvat (tortura) ponovljena
je dva puta, zatim su me poslali u bolnicu, gdje me je jedan ljekar Jevrejin lijeio (njegovao) vie od 15 dana. Tako poslije 15 dana bila sam stavljena na raspolaganje Zagrebakoj p o l i c i j i . . . " .
Mostar, 4. oktobra 1942. god.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 39, reg. br. 57/6.

* 4 i 3 Izostavljeno se ne odnosi na logor.

FaUr^SkU,

sr.

meseca uhapeni i u logor poslani, dakle u avgustu 1942. godine. Stojanovi porodica je u letu pobijena.
I posle ovoga vremena bilo je stalno pojedinanih hapenja i odvaanja u logor.
Hapenja je bilo i Hrvata Jugoslovena, koji nisu odobravali ubijanja i pljakanja imovine ubijenih Srba i to u dve partije u vremenu
poslednja etiri meseca. Tako su uhapeni i u logor odvedeni: Kuns postolar sa enom, Freska, postolar sa enom i decom, Ivo Polan, pot. inovnik, Lucija Bogdan, inovnica grad. poglavarstva, gospoa Doli, ena sada hrvatskog nadporunika. Uhapeno ih je oko 300 jo, sve nametenika
ciglane Filia, apotekara, to radnika, majstora, sve samih Hrvata. Zene
njihove odvedene su u St. Gradiku, a mukarci u Jasenovac i njihova
sudbina je sada nepoznata.
Na katoliki Boi 1941. godine pokupljeni su svi Zidovi iz SI. Poege i odvedeni u logor u Jasenovac i ovde pobijeni, a njihova imovina
je razgrabljena.. .4
U letu o.g., juna meseca, odvedeni su preostali Zidovi iz Slav. Poege, koji su se pokrstili na katoliku veru u Jasenovac i tamo pobijeni i
to: Rehnicer, mesar sa enom i decom, Singer, tapetar sa enom i decom,
Fier, kroja sa enom i kerkom. Poslednji je dao 15000 dinara, da se
spase, ali bez uspeha.
Meu ovima odveden je i Niko Barbulovi, kazandija i ubijen je u
Jasenovcu.. . 5
DOVRENO:
SASLUAO I OVERAVA:
Lazar S. Ojki, s.r.

ZAPISNIAR:
Tatalovi Nevenka, s.r.

Koi Marija, s.r.

Br. 214
ZABELEKA O RAZGOVORU IZMEU NEMAKOG
OPUNOMOENOG GENERALA NDH EDMUNDA GLEZA
HORSTENAUA I POGLAVNIKA ANTE PAVELIA 17.
NOVEMBRA 1942. DA JE U KONCENTRACIONOM LOGORU
JASENOVAC UBIJENO 1500 LOGORAA1
Razgovor
sa Poglavnikom, 17. XI 42. u 17 asova
1. Major Luburi, ispadi u Travniku. Svojim radom ometa nemake trupe koje imaju zadatak da dovedu do smirivanja, tako da se namee
1

Arhiv VII, NA, NAV-T-501, f. 267, s. 3589.

CIO

njegovo udaljavanje sa hrvatske teritorije. Ako se ubudue u nemakoj operacionoj zoni dese ispadi slini ovim u Travniku, nemake trupe morale bi staviti Luburia2 u pritvor.
2. Radi putanja na slobodu udovice streljanog profesora dr Budisavljevia, upravnika bolnice u Mitrovici, nemaki general je jo 30. 9. pisao Poglavniku. Rezultat: nikakav. Udovica Budisavljevia je ki ranijeg komandanta andarmerije u Dalmaciji i austijskog generala
Hriboveka i zasluila je bolju sudbinu nego da kraj svojeg ivota provede u Staroj Gradiki.
3. Kua u Vojnovievoj 5 treba da pripada hrvatskim oruanim snagama.
U svakom sluaju, sa strane tih snaga izraena je spremnost da se ta
kua stavi na raspolaganje nemakim oruanim snagama za slubene potrebe. Posle datog obeanja, ustae su se u nju ubacile ilegalno.
Ministarstvo odbrane izjavljuje da je nemono prema tim uljezima,
zbog ega je nuno da lino Sef drave intervenie da se preduzmu
mere za njihovo prinudno izlaenje.
4. Na pitanja opunomoenog generala upuena ustakoj nadzornoj slubi ve due vremena se oigledno namerno ne daju odgovori. Prilae
se lista nereenih dopisa.3
5. Hapenje hrvatskih oficira od strane ustakih izaslanika. Mesto hapenja: spavaa soba. Vreme: 3 sata ujutru. Rekviziti: lisice.
6. Pobeda pukovnika Francetia u planini Kalnik.
7. Po svoj prilici zato to je logor Jasenovac prepun, u interesu logoraa smetaj je pronaen na taj nain to je 1500 poubijano.
8. Logori za decu (Knderlager).
Iz nemakog poslanstva u Zagrebu o Luburiu su 1943. izvestili:
Luburi Max major kod ustaa Zagreb. 28 godina star. Bio od 1928. do
1941. u emigraciji. Osniva i prvi ef koncentracionih logora u Hrvatskoj. Na njegovu zapovijed u Staroj Gradiki likvidirano 80.000, u Jasenovcu 120.000, a u drugim
logorima 20.000 ljudi. Luburi je sam uestvovao u klanju; veliki je sadist. ivano
bolestan, patoloki tip. Spreman na s v e . . . Politiki vrlo aktivan i pokretaka snaga
razvoja stvari u NDH. Sa Njemake vojne strane u vie navrata traeno smjenjivanje (opoziv) Luburia, ali bez uspjeha."
I sledee:
2

Luburia smatram jednim izriitim pasje odanim sledbenikom Poglavnika,

koji bi svako nareenje Poglavnika, bez razmiljanja, ispunjavao i ako bi se pri
tom radilo o izvrenju neke, recimo, smrtne osude ak i nekog njegovog lana
rodbine. Smatram da je iskonski dobar, mada je veoma naprasit i izraziti je
huka. Njegov stav prema Nemakoj, koliko ja znam, nije bio nikada negativan,
mada sa pojedinim merama nije bio saglasan." (Arhiv VII, Na, L o n d o n . . . s.
306079-80 i 306069-70.
3 U dokumentu ova taka je precrtana.

Br. 215
IZVOD IZ ZABELEKE NEMAKOG KAPETANA ARTURA
HEFNERA OFICIRA ZA TRANSPORT U ZAGREBU OD 17.
NOVEMBRA 1942. ZA EDMUNDA FON GLEZA HORSTENAUA
O USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI I KONCENTRACIONOM
LOGORU1
ZABELESKA ZA GOSPODINA GENERALA FON GLEZA
1. Hapenje aktivnih hrvatskih
2. Ustaka nadzorna sluba:

oficira

od

strane

ustake

policije:...

Po mom izvetaju od 16. 11. ove godine, koji dotie ovo pitanje,
imam da saoptim kao dopunu, da bi u smislu naredbe, objavljene u
Slubenom listu, trebalo da se prihvati da je ustaka nadzorna sluba
prestala da funkcionie kao sopstvena institucija, ali u praksi ovo nije tano, jer dosadanji organi ustake nadzorne slube mnogostrano odbijaju
da priznaju kompetenciju direktora bezbednosti dr. Cimpermana (dr. Zimpermann).
Inae lino mogu da posvedoim da ustaka nadzorna sluba jo
preduzima slubene poslove, jer je ba sada jedan agent pomenu te slube doao kod mene i legitimisao se da preduzima popisivanje stanara. Kada sam oveka uputio na policijski prijavni ured gde moe da pronae sve
podatke, odgovorio je da on ima nalog da za ustaku nadzornu slubu ispuni sopstvene formulare za prijavljivanje.
Sto se tie koncentracionih logora, koji su isto tako bili podreeni
ustakoj nadzornoj slubi, saopteno mi je, da od odlaska ozloglaenog naelnika ove famozne institucije, Luburia, koga je Poglavnik za njegove
zloine unapredio u majora hrvatskog domobranstva, niko nije odreen
da ga nasledi. I poslednja naredba u pogledu ustake nadzorne slube ne
sadri nikakve odredbe u vezi sa koncentracionim logorima, tako da je
sudbina stanovnika konc. logora potpuno predata tiraniji potinjenih organa na milost i nemilost, jer kako ujem ni naslednik Eugena Kvaternika, Drago Jilek, ne eli da ima nikakva posla sa koncentracionim logorima i da bude saodgovoran za mnoge poinjene zloine.
Poto ni dr. Cimperman nee biti spreman da preuzme batinu, stanovnici koncentracionih logora bi se ve i s obzirom na hladno godinje
doba, morali pustiti na slobodu, ukoliko protiv istih ne postoji nikakav
konkretni optueniki materijal. O ostalima morali bi raspolagati nadleni regularni sudovi.
Zajedno s tim, razumljivo, morao bi se staviti van snage i zakon
koji se odnosi na koncentracione logore, jer kod jednog reima, kome je
oseaj objektivnog prava nepoznat pojam, jedna takva institucija je besmislica.
Zagreb, 17. novembar 1942.
Hefner
1

Arhiv VII, Na, NAV-T-501, f. 265, s. 1812.

Faksimil dokumenta br.

215

Br. 216
ZABELEKA NEMAKOG KAPETANA ARTURA HEFNERA
OFICIRA ZA TRANSPORT U ZAGREBU OD 18. NOVEMBRA
1942. ZA KAPETANA MECGERA U VEZI SA
LOGOROM JASENOVAC1
ZABELEKA ZA GOSPODINA KAPETANA MECGERA (METZGER),
PO PITANJU KONCENTRACIONOG LOGORA U JASENOVCU
Pozivajui se na na razgovor u pogledu koncentracionog logora u
asenovcu, eleo bih da uputim na jedan od mojih izvetaja, koji dotie

Rudolf Liters, general-lajtnant, komandant svih

nemakih trupa na teritoriji NDH, odgovoran za
masovna logorisanja stanovnitva.
1

Arhiv VII, Na, NAV-T-50I, r. 265, s. 180.

ovo pitanje, povodom posete u propagandne svrhe koju su prole zime

pripremile ustae, kojom prilikom je delegatima nemakog poslanstva,
oruanih snaga i tampe prikazan jedan uzoran logor, koji je gospodu poslanstva iskreno oduevio i koga su ljudi iz nemake tampe u ovdanjim
nemakim novinama hvalili kao najistije mesto za odmaranje, to je kod
stanovnitva ove zemlje, koje je upueno, izazvalo negodovanje. Samo
je predstavnik oruanih snaga bio nepoverljiv i pokuao je da pogleda iza
kulisa ovog Potemkinovog sela (Potemkinsches Dorf), ali ga je sumnjivim
izgovorom spreio ustaa.
Pod pojmom koncentracioni logor Jasenovac stvarno treba podrazumevati kompleks vie logora, koji su, jedan od drugog udaljeni vie kilometara, grupisani oko Jasenovca. Bez obzira na propagandu logora, tu
se radi o logoru najgore vrste, koja se moe uporediti sa Danteovim Inferno". Jedno te isto to je nekada bila neka ciglana, gde su internirci
preko zime bili smeteni u upe za suenje koje su sa strane bile otvorene.
Jedan drugi logor nalazi se na poplavljenom podruju Save i internirci
moraju i u vreme hladnog godinjeg doba, dokle god se ne stvori ledeni
pokriva, do radnog mesta i natrag gacati po vodi do grudi, dok personal, koji vri nadzor, koristi amce. I ostala 25 logora navodno nisu
bolji.
Upozoravam na ovu okolnost da se organi nemakog vojnog zapovednika ne bi moda zavaravali. Bilo bi dobro da se informacijama o mestu pojedinih logora pribavi ono to je najbolje kod mesnog stanovnitva,
to bi se najpouzdanije moglo initi preko ljudi nemakog Abvera.
Neka se ne zaboravi ni koncentracioni logor u Staroj Gradici u
bivem kaznenom zavodu.
Zagreb, 18. novembar 1942.
Hefner

Br. 217
DOPIS UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD
18. NOVEMBRA 1942. NEMAKOJ KOMANDI U BANJOJ LUCI
DA SU STAKIC MILA I IVEZlC MILE UPUENI
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
18. studenog 1942.
Taj. 3058/42.
Staki Mila i dr.
upuen je u logor.

ZATITNOM REDARSTVU
BANJA

LUKA

Prema nalogu Njemake komande, odjel I. c. u Banjoj Luci od 15.

XI. 1942. imaju se predati naslovu:
1. Staki Mila i
2. Ivezi Mile,
time da se imenovani upute u sabirni logor.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ REDARSTVA
Dr. Ivo Gomes

Arhiv VII, a. NDH, k. 163 reg. br. 51/9-5.

Br. 218
NAREENJE PRIVREMENOG UPRAVNOG ODSEKA PRI
VRHOVNOM TABU NOP I DVJ OD 20. NOVEMBRA 1942.
GLAVNOM TABU NOP HRVATSKE I SLOVENIJE DA
SE PRIKUPE PODACI O PODSTREKAClMA I
ZLOINCIMA U JUGOSLAVIJI1
PRIVREMENI UPRAVNI OTSEK
PRI VRHOVNOM TABU
N.O.P. i D.V. JUGOSLAVIJE
Broj 4
20/X/42.
TABOVIMA I i II PROLETERSKE N.O.U. BRIGADE
TABOVIMA III, IV, V i X N.O.P.U. BRIGADE
GLAVNIM TABOVIMA N.O.P.O. HRVATSKE I SLOVENIJE
OPERATIVNOM TABU BOSANSKE KRAJINE I
TABU IV OPERATIVNE ZONE
U vezi s notom Sovjetske Vlade od 14. ov.m. o odgovornosti hitlerovskih osvajaa i njihovih pomagaa potrebno je hitno pristupiti prikupljanju podataka o njihovim zverstvima u Jugoslaviji, i to tako da bude
po mogunosti to potpunije navedeno koji su podstrekai i izvrioci ovih
zloina.
Podatke o zverstvima izvrenim na sada slobodnim oblastima prikupie komande podruja preko NOO-a. Sav materijal (dotle zabeleen
ili zaplenjen od okupatora, ustaa i etnika) koji se nalaze u arhivama naih tabova ili pojedinaca mora smesta biti u originalu upuen Vrhovnom
tabu, pod pretnjom stroge kazne u sluaju neizvrenja.
Politodeli, politkomi, i njihovi zamenici lino su odgovorni za prikupljanje u brigadama na osnovu postojeih dokumenata, zabeleaka i
seanja pojedinaca to potpunijih podataka o zverstvima okupatora i njihovih pomagaa, naroito iz Srbije, Crne Gore, Sandaka i drugih danas
neslobodnih krajeva i to III Brigada za podatke u Sandaku, IV i V za
podatke o Crnoj Gori, X za Hercegovinu, IV Zona za Dalmaciju itd.
Trae se podaci o pojedinanim i masovnim ubistvima, pokoljima i
streljanjima, hapenjima i odvoenju u logore, silovanjima i paljevinama i td. sa to je mogue potpunijim navoenjem imena rtava, mestom
zloina, imena izvrilaca zloina, naina na koji je zloin izvren, datuma
kada je izvren, da li je zloinac za to kanjen, kad i od koga, a ako nije,
gde se sada nalazi.
Prikupljanje, proveravanje i sreivanje podataka organizovati kao
kolektivan rad u brigadi za ta unapred izraditi plan i razdeliti posao.
1

Arhiv VII, a. NOP-a, k. 103-A, reg. br. 4-1/12.

Sve materijale i prikupljene podatke to hitnije poslati na Vrhovni

Stabza Privremeni Upravni Otsek.
S drugarskim pozdravom
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU.
Za Privremeni Upr. Otsek
pri Vrhovnom tabu
N.O.P. i D. V. Jugoslavije
ia Janko2
PS. Ukazujem Vam na mogunost da se iz Zagreba dobije veliki broj fotografija ustakih zverstava.
C. J s

Br. 219
ZAHTEV ZAPOVEDNITVA LOGORA STARA GRADIKA OD
28. NOVEMBRA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA DA SE POALJU ODLUKE ZA 3 LICA
UPUENA U LOGOR1
Zapovednitvo Sabirnog
Stara Gradika
Br. 6023/42

logora,

St. Gradika, 28. XI 1942.

UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI

BANJA LUKA
Od tamonjeg Ustakog redarstva bili su uhieni i u logor poslani:
1) S r a b

roen 10. 5. 1908, uhien 10. 11. 1941. u Novoj Topoli.

2) S r a b J o h a n n , roen 29. 4. 1912. uhien 10. 11. 1941. u Novoj Topoli.
3) Le 1 i A h m e d , roen 8. 8. 1888. uhien 11. 10. 1941. u Novoj Topoli.
z
3
1

Vaclar,

Moa Pij ade.

Cia Janko Moa Pijade.
Arhiv VII, a. NDH, k. 163, br. reg. 19/11.

Sva trojica navode razlog uhienja: denuncijacije.

Budui da za njih nismo dobili odluke Ustake nadzorne slube
Ured I., molimo da nam se odluke o zatoen j u dostave u roku od 7 dana,
ili pak da nam se javi mogu li se spomenuti pustiti na slobodu.
U sluaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti ikakvog odgovora prepratit emo spomenute Naslovu, jer u logoru ne smije biti nijedna osoba, koja nema propisne odluke o zatoenju.
ZA DOM SPREMNI!
M.P.
Zapovjednik upravnog
odjela
ustaki porunik
(Potpis neitak)

Br. 220
ZAHTEV ZAPOVEDNITVA LOGORA STARA GRADIKA OD
28. NOVEMBRA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA DA SE POALJE ODLUKA ZA 8 LICA
UPUENIH U LOGOR1
Zapoviednitvo Sabirnog Logora,
Stara Gradika
Br. 6023/42.

St. Gradika, 28. XI 1942.

UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI,

BANJA LUKA
upska redarstvena oblast u Banj oj Luci uhitila je i u ovaj logor
poslala:
1) V e 1 i Aliju,
2) V e 1 i Mumina,
1

roenog 1908. Isti je uhien dana 17. VIII. 1942.

u Sanskom Mostu, izjavljuje da mu razlog uhienja nije poznat.
roenog 1926, uhien istog dana kao i pod 1/
i izjavljuje isto.

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 19/11.

3) K r u p i Hajdar,
4)
5)
6)
7)

B u r n i Saban,
B u r n i Jusuf,
V e l i Sulejman,
l j i v a r Meho,

8) R i z o v i Mumin,

roenog 1896, kne oca Omer, uhien je 17. VIII.

1942. Razlog ne zna.
roenog 1923. Ostalo 'kao pod 3 / .
roenog 1924. Ostalo kao pod 3 / .
roenog 1924. Ostalo kao pod 3 / .
roenog 1892. Uhien 18. VIII. 1942. izjavljuje,
da ga je uhitila njemaka vojska i' da je kao
domobran bio zarobljen od partizana,
roenog 1907. Izjavljuje, da ga je uhitila njemaka vojaka.

Budui da ni za jednog od gore navedenih nismo dobili odluku Ustake Nadzorne Slube, Ured I, molimo da nam se odluke o zatoenju
dostave u roku od 7 dana, ili da nam se javi mogu li se navedeni i koji od
njih pustiti na slobodu.
U sluaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti ikakvog odgovora, prepratit emo gornje osobe naslovu, jer u logoru ne smije biti zatoena nijedna osoba, koja nema propisne odluke o zatoenju.
ZA DOM SPREMNI!
M.P.

/
Zapoviednik upravnog
odjela
Ustaki porunik:
(Potpis neitak)

I
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
upska redarstvena oblast
u Banjoj Luci
Dne 2. XII 1942.
Broj T3216, sa 0 priloga
Rijeitelj: I.

Br. 221
ZAHTEV ZAPOVEDNITVA LOGORA STARA GRADIKA OD
28. NOVEMBRA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA DA SE POALJU ODLUKE ZA 14 LICA
UPUENIH U LOGOR1
Zapoviednitvo Sabirnog
Stara Gradika
Br. 6023/42

Logora

St. Gradika, 28. XI. 1942.

UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI

BANJA LUKA
U ovom logoru nalaze se nie navedene osobe, koje je uputila u logor ova upska redarstvena oblast i to:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)

F i l a n o v i Antun, ro. 9.6.1909, uhien 28.8.1942. agronom iz Priedora.

M i d i Ziad, roen 25.8.1925, uhien 10.7.1942. u Priedoru.
M i d i Muharem, roen 1888, uhien 10.7.1942. u Priedoru.
D a f i Mustafa, roen 1904, uhien 28.8.1942. u Priedoru.
D a f i Osman, roen 25.6.1914. uhien 28.8.1942.
B a j r i Mae, roen 1897. uhien 26.6.1942.
B a j r i Murat, roen 1920, ulien 26.6.1942.
B a j r i Salko, roen 1924, uhien 26.6.1942.
T a d i Fehim, roen 2.4.1901, uhien 29.6.1942.
M u j a g i Remzo, ro. 15.5.1919, uhien 20.6.1942.
C e p i n Ivan, ro. 22.1.1885, uhien 20.6.1942. u Ljubiji.
S u l e n t i Hrvoje, roen 25. 6. 1914. uhien 12.8.1942. u Bos. Novom.
S l a d e e k Miroslav, roen 3.5.1922, uhien 30.7.1942.
D u z e l Kemal, roen 3.6.1921. uhien 23.8.1942.

Budui da za njih nismo dobili odluke Ustake nadzorne slube,

Ured I., molimo da nam se odluke o zatoenju dostave u roku od 7 dana,
odnosno da nam se javi moe li se koja od osoba gore spomenutih pustiti
na slobodu.
U sluaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti kakvog odgovora, prepratit emo spomenute osobe Naslovu, jer u logoru ne smije
biti zatoena nijedna osoba, koja nema propisane odluke o zatoenju.
ZA DOM SPREMNI!
M.P.
Zapovednik upravnog
odjela
Ustaki porunik:
(Potpis neitak)
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 163 reg. br. 19/11.

Br. 222
PREDLOG ZATITNOG REDARSTVA BANJA LUKA
OD 2. DECEMBRA 1942. DA SE U LOGOR UPUTI
RADE BUHAC1

Naziv Oblasti
Ustanove ureda

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZATITNO REDARSTVO BANJA LUKA

Br. U. Z. 3775/42.
Predmet: BUHAC RADE
PRIEDLOG
o prisilnom boravku u logoru
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi Ravnateljstvu Ustakih
Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad
predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, od trajanju od 3 (tri) godine
1) O b r a z l o e n j e : Na zahtjev Njemake komande, odjela Ic.2
Umoljava se naslov za odluku i obaviest.
Datum 2. prosinca 1942.
UPRAVITELJ:
M.P.

1
2

Arhiv VII, a. NDH, k. 168, reg. br. 37/6.

Obavetajno odeljenje.

(F. Mileti)

Br. 223
NALOG KOTARSKE OBLASTI DERVENTA OD 4. DECEMBRA
1942. ZAPOVEDNITVU KONCENTRACIONOG LOGORA
JASENOVAC DA SE UPUUJE U LOGOR 19
(LJUDI, ZENA I DECE) SRBA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
KOTARSKA

OBLAST

U. T. Broj: 3311942.

DERVENTA

Derventa, dne 4. XII. 1942. god.

Predmet: Evakuacija grko-istonjaka

upuivanje u sabir. logor.
ZAPOVJEDNIKU SABIRNOG LOGORA
J a s e n o v a

c.

Savezno nalogu viih Vlasti, upuuju Vam se na dalju nadlenost u

priloenom popisu grko-istonjaci, sa teritorije ove kotarske oblasti na
dalju nadlenost.
Prilae se popis!
O prednjem je obavjetena Velika Zupa Posavje u Brodu na Savi
kao i upska redarstvena oblast u Brodu, kojima je i popis dostavljen.
ZA DOM SPREMNI!
Kotarski predsto j nik:
(J. Lozi) v.r.
POPIS
Grko-istonjaka, sa podruja kotara Dervente, koji se upuuju u Logor
Ime i prezime

Vjera

Aleksa Popovi gr. ist.

Savo

i
Jovo

a
Mara

n
Ste vani j a
a
Vida
a
Mara

a
Dragomir Anti
a
Milorad Gavri
a
Milo

u
Ljubojevi Duafi
a

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
1

odakle je
t Blagoj a
t Stoj ana
JI
t Stanka
t Sime
t Stanka
t Blagoj a
Lukin
t Lazara
Milorada
t Jove

65 g . Dugog Polja
72
n
78
n
70
a
58
li
72
li
60
li
15
li
Podnovlje
37
11
ti
28
li

Arhiv VII, a. NDH, k. 175, reg. br. 21/11.

Opazka

Faksimil dokumenta br. 223

12.
13.
14.

Kaleli Smilja
gr. ist.

Mara
"

Borka

Kneevi Vasilija

Milena

Ostoja

Teodor

Budii Filip

15,
16.

17,
18.
19.

Spasoje
Save
1
t Vida
t Gavre
it
t
Jure

27
7
4
56
11

60
49

Trnjana
M

tt

Majevac
t
tt
Brezika
Mikovaca

Vidio!
Derventa, dne 4.XII.1942.

M.P.

Kotarski predstojnik:
(J. Jozi)

Br. 224
ZAHTEV UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA OD
13. DECEMBRA 1942. ZATITNOM REDARSTVU ZA BANJU
LUKU DA SE DOSTAVE ODLUKE ZA 25 LICA KOJA SU
UPUENA U LOGOR STARA GRADIKA1
Nezavisna Drava Hrvatska
UPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJA LUKA
Broj T. 3217/42
13. prosinca 1942 godine
Banja Luka
Predmet: Filanovi Anto i drug.
zatoenje u logoru.
ZATITNOM REDARSTVU ZA VELIKU ZUPU SANA I LUKU
I GRAD BANJA LUKU
BANJA

LUKA

Ova redarstvena oblast primila je 2. prosinca dopis Zapovjednitva

sabirnih logora Stara Gradika sliedeeg sadraja:
U ovom logoru nalaze se nie navedene osobe, koje je uputila u
logor ova upska redarstvena oblast i to:
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 19/11.

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)

Filanovi Antun, roen 9. 6. 1909, uhien 28. 8. 1942 agronom

Midi Ziad, roen 25. 8. 1925, uhien 10. 7. 1942 u Priedoru
Midi Muharem, roen 1888, uhien 10. 7. 1942 u Priedoru
Dafi Mustafa, roen 1904, uhien 28. 8. 1942 u Priedoru
Dafi Osman, roen 25. 5. 1914, uhien 28. 8. 1942
Bajri Mae ro. 1897. uhien 26. 6. 1942.
Bajri Murat, ro. 1920, uhien 26. 6. 1942.
Bajri Salko, ro. 1924, uhien 26. 6. 1942.
Tadi Fehim, ro. 2. 4. 1901, uhien; 29. 6. 1942
Mujagi Remzo, ro. 15. 5. 1919, uhien 20.6. 1942
Cepin Ivan ro. 22. 1. 1885, uhien 20. 8. 1942
Sulenti Hrvoje, ro. 25. 6. 1914, uhien 12. 8. 1942
Sladeek Miroslav, ro. 3. 5. 1922, uhien 30. 7. 1942
Duzel Kemal, ro. 3. 6. 1921. uhien 23. 8. 1942.
Od tamonjeg Ustakog redarstva bili su uhieni i u logor poslani:

1) Svak Vaclav, ro. 10. 5. 1908, uhien 10. 11. 1941 u Novoj Topoli
2) Svab Johan, ro. 29. 4. 1912, uhien 10. 11. 1941 u Novoj Topoli
3) Leli Ahmed, ro. 8. 8. 1888, uhien 11. X. 1941 u Novoj Topoli.
Sva trojica navode razlog uhienja: denuncije.
Budui da za njih nismo dobili odluke Ustake nadzorne slube
Ured I., molimo da nam se odluke o zatoen j u dostave u roku od 7 dana, ili pak da nam se javi mogu li se spomenuti pustiti na slobodu.
U sluaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti ikakvog odgovora prepratit emo Naslovu, jer u logoru ne smije biti nijedna osoba,
koja nema propisne odluke o zatoen j u.
Isto tako primljeno od Zapovjednitva Sabirnog logora Stara Gradika dopis od 28. XI 1942 sliedeeg sadraja:
upska redarstvena oblast u Banjaluci uhitila je i u ovaj logor poslala:
1) Veli Aliju, ro. 1908. Isti je uhien dana 17. VIII. 1942 u Sanskom
Mostu, izjavljuje da mu razlog uhienja nije poznat.
2) Veli Mumina, ro. 1926. Uhien istog dana kao i pod 1) i izjavljuje
isto.
3) Krupi Hajder, ro. 1896. ime oca Omer. Uhien je 17. VIII. 1942. Razlog ne zna.
4) Burni Saban, ro. 1923. Ostalo kao pod 3.)
5) Burni Jusuf, ro. 1924. Ostalo kao pod 3.)
6) Veli Sulejman, ro. 1924. Ostao kao pod 3.)
7) ljivar Meho, roenog 1892. Uhien 18. VIII. 1924. Izjavljuje da ga je
uhitila njemaka vojska i da je kao domobran bio zarobljen od partizana.
8) Rizvi Mumin, roenog 1907. Izjavljuje, da ga je uhitila njemaka vojska.

Faksimil dokumenta br. 224

Budui da ni za jednog od gore navedenih nismo dobili odluku Ustake Nadzorne Slube Ured I. molimo da nam se odluka o zatoenju dostavi u roku od 7 dana, ili da nam se javi mogu li se navedeni i koji od
njih pustiti na slobodu.
U sluaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti ikakvog odgovora, prepratiti emo gornje osobe Naslovu, jer u logoru ne smije biti
zatoena nijedna osoba, koja nema popisne odluke o zatoenju."
Umoljava se naslov da izvoli urno dostaviti ovoj oblasti podatke o
svim gore imenovanim osobama, eventualno da li je naslovu poznato po
Sijem nareenju su odpremljeni u logor, da li imade kakvo rieenje o
;ome, koja im je krivica, odnosno da li bi se mogli pustiti na slobodu.
Moli se predmet smatrati vrlo urnim, te bi se moglo dogoditi da
lprava logora Stara Gradika da pusti na slobodu kojega od njih, a inae
noda vrlo opasnog po javni mir i red.
ZA DOM SPREMNI!
Upravitelj
redarstva:
(Dr. I. Gr ome s)

Br. 225
TELEGRAM USTAKE NADZORNE SLUBE NDH OD 16.
DECEMBRA 1942. POVERENITVU USTAKE NADZORNE
SLUBE BANJA LUKA DA SE SRBI I ZIDOVI UPUUJU
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
POLICIJSKI RADIO-TELEGRAM
POVERENITVU USTAKE NADZORNE SLUBE
BANJA LUKA
1 Z 77 1 6 / X I I 11 00

16/XII 11,20

Na tamonji broj 1744/1941. od 12. XII 1941. imadu se grkoistojaci i idovi oznaeni u popisima odpremiti u Jasenovac.2
O odlasku transporta brzojavno obaviestiti UNS ured III Zagreb,
vonimirova ul. 2, koji e moda jo u putu preuzeti transport. Jedan
opis sa generalijama odpremljenih dostaviti Zapovjednitvu sabirnih loara u Jasenovac, a drugi ovom Ravnateljstvu.
0 uinjenom obaviestiti ovo Ravnateljstvo.
Zamjenik upravitelja:
Vutuc, v.r.3
1
2
3

Arhiv VII, a. NDH, k. 173, reg. br. 59/11.

Vidi dok. br. 1, 6 i 13.
Mirko.

Br. 226
ZAHTEV ZATITNOG REDARSTVA ZA BANJU LUKU OD 18
DECEMBRA 1942. UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJA LUKA DA SE DOSTAVE PODACI O ELIJAN ABRAHAMU
KOJI JE UPUEN U KONCENTRACIONI LOGOR
JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKA
I VELIKE ZUPE SANA I LUKA U BANJA LUCI
Banja Luka, dne 18. prosinca 1942.
Broj: 4212/42.
Predmet: Elijan Abraham,
podatci.

UPSKA REDARSTVENA OBLAST

BANJA

LUKA

Predmetni je prema obaviesti upske redarstvene oblasti Nova Gradika due vrieme ivio u Banja Luci gdje je uhien i upuen u sabirni
logor.
Poto ovome redarstvu nije poznato tko je i zato uhitio predmetnog to se umoljava Naslov da dostavi ovome uredu sve to je poznato istome u vezi s gore navedenim.
S molbom na znanje i obaviest.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITELJ:
(F. Mileti)
M.P.

Arhiv VII, a. NDH, k. 169, reg. br. 32/5.

Br. 227
DOPIS KOTARSKE OBLASTI U SARAJEVU OD 30. DECEMBRA
1942. VELIKOJ 2UPI VRHBOSNA SARAJEVO DA SE
LAZAR VUKOMANOVI OTPUSTI IZ SLUBE J E R JE
UPUEN U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST U SARAJEVU
Broj: 8 6 2 /42. Taj.

Sarajevo, dne 30/XII. 1942 god.

Predmet: Lazar Vukomanovi, podvornik

II razreda-interniran u sabirni
logor.
Na broj 2525/1. 1942.
VELIKA ZUPA VRHBOSNA
SARAJEVO
Savezno sa ovdanjim izvjetajem od 1/VII. 1942 god. broj Taj. 862/
/42. u gornjem predmetu izvjeuje se:
Lazar Vukomanovi, podvornik II. razreda ove kotarske oblasti, nalazi se u slubi od 19. VII. 1934 god.
Dana 10. travnja 1942 god. uhien je po organima upske redarstvene oblasti u Sarajevu radi prikrivanja vojnike puke i strijeljiva, te
je odlukom U.N.S. Ured I. u Zagrebu broj 20.785/42. od 8/V. 1942.
propraen u sabirni logor Jasenovac u trajanju od 3 godine.
Prema tome Lazar Vukomanovi ne e biti puten na slobodu sve
do travnja mjeseca 1945 godine.
Obitelj Lazara Vukomanovia u Sarajevu prima redovito njegovu
plau ma da je on onemoguen, da vri svoju slubu, to je bezsmisleno.
Ova kotarska oblast je miljenja, da se Lazar Vukomanovi ili pusti
iz logora, da mu se omogui vrenje svoje slube, ili da se odpusti iz slube u smislu toke 16. . 104. Zakona o inovnicima poto jo nije stekao
pravo na mirovinu.
Za Dom spremni!
KOTARSKI PREDSTOJNIK:
(Stefani)

M - P

Arhiv VII, a. NDH, k. 186, reg. br. 56/3.

Br. 228
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 30. DECEMBRA
1942. DA SE BOSILJKA BASTA UPUUJE
U LOGOR STARA GRADIKA1
USTAKA NADZORNA SLUBA URED I.
RAVNATELJSTVO USTAKIH REDARSTVA NEZAVISNE DRAVE
HRVATSKE U ZAGREBU
Br. U. Z. 94277/42 4.
Predmet: BASTA BOSILJKA,
upuen je u logor.
O D L U K A

Na priedlog pod br. ad. V. T. 148/42 sa strane Zatit. red. za grad

Banja Luku
te nakon provjerenja svih odlunih okolnosti odreuje se prisilni boravak
u logoru nad osobom.
Basta Bosiljkom, ro. 3. VIII. 1914. u Udbini, uiteljica dom. kole
time da se gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u St. Gradiku
Trajanje prisilnog boravka odreuje se 2. (dvie) god. tj. od dana uhienja od 25. VIII. 1942. do 25. VIII. 1944. god.
Izvrenje ove odluke povjerava se: Zat. red. za grad Banja Luku
O tome obaviest:
1. Predlagau Zat. red. za grad Banja Luku
2. Izvriocu

3. Logoru u St. Gradiku Uz 1 primjerak priedloga

4. Uredu II. radi oevidnosti
5. Ovouredskoj pismari

6. Stranci
Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.
Datum 30. XII. 1942.
Upravitelj:
(Potpis neitak)
M.P.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 167, reg. br. 55/9.

Br. 229
ODLUKA USTAKE NADZORNE SLUBE OD 31. DECEMBRA
1942. DA SE SALIH DELlC UPUUJE
U KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1
USTAKA NADZORNA SLUBA URED I.
RAVNATELJSTVO USTAKIH REDARSTVA NEZAVISNE DRAVE
HRVATSKE U ZAGREBU
Br. U.Z. 97896421.
Predmet: DELlC SALIH
upuenje u logor.
ODLUKA
Na priedlog pod br. T. 3073/42. sa strane Zup. red. obi. Banja Luka
te nakon provjerenja svih odlunih okolnosti odreuje se prisilni boravak
u logoru nad osobom:
ZELlC SALIH, ro. 1909 u B. Luki, konobar
time da se gore navedena osoba uputi u skupni radni logor u Jasenovac
Trajanje prisilnog boravka odreuje se 1 (jednu) god. tj. od dana
11. XII. 1942. 11. XII. 1943.
Izvrenje ove odluke povjerava se: Zup. red. obi. u Banja Luci
O tome obaviest:
1. Predlagau Zup. red. obi. u Banja Luci
2. Izvriocu

3. Logoru u Jasenovac uz 1 primjerak priedloga

4. Uredu II. radi oevidnosti
5. Ovouredskoj pismari

6. Stranci
Ovoj odluci prilei i potrebna Uputnica za logor.
Datum 31. XII. 1942.
Upravitelj:
M.P.
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 163, reg. br. 5/10.

(Potpis neitak)

Br. 230
ZAHTEV UPSKE REDARSTVENE OBLASTI BANJA LUKA
OD 31. DECEMBRA 1942. ZAPOVEDNITVU USTAKE
NADZORNE SLUBE NDH DA DONESU ODLUKU
ZA VE UPUENA 4 LICA U LOGOR STARA GRADIKA1
Banja Luka, dne. 31. XII. 1942.
ZAPOVJEDNICTVU USTAKE NADZORNE SLUBE URED I.
ZAGREB
Savezno dopisu logora St. Gradika upueno 2. VII. o.g. upskoj Redarstvenoj Oblasti u Banja Luci u predmetu dostave odluka za boravak
u logoru veeg broja osoba, dostavlja se radi obavijesti sliedee:
1. Ante Filanovi ing. agronomije, Dafi Mustafa i Osman uhieni
su po ovom redarstvu u Prijedoru u vezi akcije ienja svih elemenata
koji su u Priedoru za vrieme boravka partizana podpomagali u radu.
Radi toga to je grupa dotinih uhienika bila brojna nisu sainjeni posebni priedlozi za logor Uredu I. Donesena je meutim skupna odluka
Ureda I. brzojavnim putem ovome redarstvu i to s time da se u najivlje
vrieme dostavi obtuujue tvorivo za P.P.S., koji bi iz Zagreba imao doi
u Gradiku i likvidirati dotinu grupu. Spomenuto tvorivo za P.P.S. poslano je Uredu I.U.N.S. pod br. 3301. od 10. XI. 1942. ovog redarstva.
2. Veli Alija, Mumin i Sulejman, Burni aban i Jusuf ljivar Meko, Rizvi Munin i Krupi Hajdar uhieni su po ovome redarstvu u Sanskom Mostu 28. VIII. 1942., u vezi ienja pozadine prilikom voenja
operacija na Grmeu. Isti su bili sumnjivi da odravaju vezu sa pobunjenicima pa ih je ovo redarstvo uhitilo u dogovoru sa njemakim vojnim
zapovjednitvom i obim opunomoenikom vlade N.D.H. u Banja Luci.
Budui da je to isto bila velika grupa od 70 uhienika nisu voeni nikakovi tj. nisu sastavljani zapisnici nego je sve odpremljeno u sabirni logor St.
Gradika, dok traju na ovome podruju nemiri a savezno brzojavnoj odluci zapovjednika U.N.S. od 30. VII. 1942.
3. Bajli Mao, Murat i Salko, Tadi Fehim, Mujagi Remzo, Ivan
Cepinj, Midi Muharem i Zijad, Suleti Hrvoje i Sladeeg Miroslav su
kao njemaki vojni zarobljenici predani ovome redarstvu da ih kao partizane preprati u sabirni i radni logor St. Gradika, a to se je i uinilo prema brzojavnoj odluci U.N.S. od 30. VII. 1942.
4. Svab Vaclav i Johan te Lali Ahmed su uhienici biv. Ustakog
redarstva u Banja Luci, uhieni i odpravljeni u logor 10. XI. 1942. a ovome redarstvu nije poznat uzrok.
Umoljava se Naslov da prema gore navedenom donese shodnu odluku kako bi se zapovjednitvo logora St. Gradika znalo po navedenom
1

Arhiv VII, a. NDH, k. 161, reg. br. 14/11.

ravnati. Napominje se da prilike na ovom podruju nisu ba tako ugodne

da bi se ti ljudi mogli odmah pustiti na slobodu te se odmah ujedno i
predlae da se donese odluka o prisilnom boravku o svim gore navedenim
osobama bez svjetlopisa i zapisnika jer je to iz tehnikih razloga sad nemogue izvjesti.
ZA DOM SPREMNI!
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD BANJA LUKU
I VELIKU ZUPU SANA I LUKA
BANJA LUKA
Primljeno: 31. XII. 1942.
Broj: 4593.

ZAMJENIK UPRAVITELJA:
(B. Viljeti v.r.)

Za tonost priepisa jami:

NADSTOJNIK PISARNE:
(F. Ban)
M.P.
Priepisala:
(Ankica Bzik)

Br. 231
SPISAK OD 194 SRBINA KOJI SU U 1942. UPUENI U LOGOR
STARA GRADIKA1
Spisak Srba koji su oterani 1942. god. u logor Stara Gradika.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.
8.
9.
10.
11.
12.

13.
14.
15.
16.
17.
1

Peanac Mile
Parovi Milka
apa Marija
Momilovi Miladin

Dara

Draginja
Mileusni Ilija

Milica
Marii Petra

Boro

Andrija

Radmila
Balta Slavko

Zora

Divna
Zori Dimitrije

Olga

18.

19.

20.

21.

22.

23.
24.
25.

26.

27.

28.

29.
30.
31.
32.
33.
34.

Arhiv VII, a. NDH, k. 172/9, reg. br. 3 / 1 .

Vujasinovi oro

Savka

Milan

Nevenka
Stefanovi Jevto

Draginja
Radanovi Danica

Bosiljka
Krnjei Ratko

Milorad

Vukosava

Vidosava
Trkulja Ljubomir

Zora

Bogoljub
Gai Nenad

Zoran

35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
92.
93.
94.
95.
96.
97.

Kea Milo

Duanka

Stoja
Tadi Jevto
Lianin Stojan

Mara
Paji Zorka

Nada

Nemanja
Devetak Nedeljko
Mihaljevi oro

Jovanka
Dimitrijevi Anelko
Milosavljevi Bosiljka

Duka

Sonja
Lali Leposava

Borislav

Boko
Gaji Stojan

Ljubo

Predrag

Momir

Rua
Kenjalo Milka

Bosiljka
Gaji Mirko
Stojni oro

Draginja

Borislav
Cikota Vojislav
Maliinovi Mile

Kota

Svetko

Ratko

Milica
Semiz Slava

Duanka

Jovan

Milan

Draginja
Draina Dragan

Sofija

Branko
Kos Dragutin
Rosa
Milorad
Marjan
Mihaljevi Maca
Cikota Mileva
Dragii Stojanka

Milutin
Tima Risto
Zora

Nevenka
Puzavac Janko

Marica
Palija Darinka

Pero

Nedo

Keka
Mihaljevi Mile
Biki Vuko

Duanka

98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.

Blagojevi Gojko
Mata ruga Nevenka

Jelena
Uiteljica Dana
Uiteljica Kaja
Drvenica Milo

Savka
Stani Gojko
Uiteljica Stoj ka
Mali Stoj kina
Oljaa oro

Milka

Slavko

Dragica
Cikota Jovan
Lepa
Baki oro

Draginja
Kosti Drago
Baki Mileva
Pilipovi uro

Stevanija
Babi Persa

Ljubica
Tonnjanovi Slavko
Siljegovi Nevenka
uiteljica Dobrila
uiteljica Gord ana
egrt Stanko (kod Siljegovia)
egrt Milutin
Jajanin Gospava
Veljko

Ljubica

Jovan
Milenkovi Mara

Cedo

Nemanja
Misaljevi Ljubica

Natalija

Boana
Cikota taka

Saveta

Rista

Angelina
Ronevi Marija
Kaleevi Mara

David
Radi Jovanka
Bosanac Branko (uitelj)

Danica
S ro

Nemanja

Divna
Ljiljana
Gaji Draginja

Joca
Jeia Duan

Mileva

Miodrag
Antoni Seka
Stefanovi uja
Babi Kata

Desanka

Seka

182.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.

Draga Ljuba
Antomi Marta
Stefanovi Danica
Dozet Milan
Macura Mileva

Ljuba

Jula
Blagojevi Milja

Jovan
Vuen Gospava

Nevena

Mira
Slijepevi Nikola

Ljiuba

Milo

Stana
Joki Stana

179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
1Q9

Joki Seka
Peanac Simo
Raki Mile

Marko
Misaljevi Milan
Misaljevi Zivana
Stojanovi Svetko

Nasta

Boro
Marovi Pero

Anka

Sloba

lad-

194. Maleti Milan.

Svjedoci:
Suhrija Doli
Vujasinovi . . .
Sulejman . . .

Br. 232
BROURA JASENOVAKI LOGOR" U IZDANJU
PROPAGANDNOG ODSJEKA AVNOJ-a OD KRAJA 1942.
O ZLOINIMA USTAA U KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVAC1
DOKUMENTI O ZLOINIMA OKUPATORA I NJIHOVIH USTAKIH
I ETNIKIH POMAGAA
JASENOVACKI LOGOR
Iskazi zatoenika koji su pobjegli iz logora
1942.
IZDANJE PROPAGANDNOG OTSJEKA
ANTIFAISTIKOG VIJEA NARODNOG OSLOBOENJA
JUGOSLAVIJE
PREDGOVOR
Ovom knjiicom poinjemo objavljivanje dokumenata o zvjerstvima
faistikih okupatora i njihovih ustakih i etnikih slugu.
1 Ovu brouru kao reprint izdanje odtampao je NIP Glas" Banja Luka,
1974, sa tri nova poglavlja koja je dodao prireiva Nikolica Pavli, a koja ovde
nisu objavljena.
%

U ovoj knjiici objavljujemo zajednike i pojedinane iskaze sedmorice zatoenika koji su uspjeli da se bjegstvom na Kozaru, partizanima,
spasu krvavog logora u Jasenovcu. Njihovi iskazi nijesu plod neke bolesne
mate, nego samo jednostavna slika jasenovake stvarnosti u kojoj nije
unijeto nikakvo dodavanje ni pretjerivanje, jer je prosta i jednostavna
istina groznija od svaeg to bi ma ija pa i bolesna i luaka mata mogla izmisliti.
Narodno-oslobodilaka vojska i partizanski odredi Jugoslavije u
svojim svakodnevnim pobjedonosnim borbama vre ulogu narodnog osvetnika nad tom bandom najgadnijih zlikovaca koje je ikada svijet zapamtio. Hiljade i hiljade faistikih bandita i njihovih pomagaa dobili su
ve zasluenu kaznu od osvetnike ruke narodnih boraca. Svakim danom
biva sve vei broj tih zlikovaca koji padaju pod udarcima pravedne narodne osvete. Ali mnogi zlikovci jo etaju naom zemljom, mnogi jo produuju svoj delatski posao. Oni nee umai i ne smiju umai od surove
kazne za svoje jezovite zloine.
Ali da bi se osiguralo da nijedan zlikovac ne umakne zasluenoj kazni, treba uloiti sve napore u prikupljanje podataka o svima zvjerstvima
izvrenim od strane okupatora i njihovih pomagaa u svima zemljama
Jugoslavije. To trae od nas grobovi stotina hiljada ubijenih i izmrcvarenih ljudi, ena, djece i staraca, zgarita nebrojenih sela i gradova, itave opustoene oblasti. Zabiljeiti svaki zloin, sa to je mogue podrobnijim podacima o mjestu, vremenu i ostalim okolnostima zloina kao i naroito o naredbodavcima i izvriocima zloina, to je sveta dunost svakog rodoljuba. Nae pozadinske vojne vlasti i Narodnooslobodilaki odbori, organizacije Komunistike partije Jugoslavije i SKOJ-a, Antifaistiki front ena i narodne omladinske organizacije, kao i svaki pojedini
rodoljub treba da smatraju svojom najveom dunou da pomognu u
prikupljanju iscrpnih, detaljnih i provjerenih podataka o zvjerstvima izvrenim nad narodima Jugoslavije od strane faistikih krvoloka. Ne treba to da budu nikakvi literarni opisi i prianja, nego najjednostavnije
iznoenje golih injenica, redajui imena i podatke o rtvama, zloinima,
i naroito o poiniteljima tih zloina, pa bili oni potstrekai i naredbodavci,
ili prosti izvrioci.
Takav materijal nee posluiti samo tome da i narod u neosloboenim dijelovima Jugoslavije sazna istinu o zloinima faistikih pasa, niti
samo tome da o njima sazna i itava slobodoljubljiva svjetska javnost, nego je pravi smisao prikupljanja tih podataka osiguranje surove kazne za
svakog pojedinog zloinca. Osigurati da e zlikovca stii zasluena kazna
pa ma gdje se on sklonio i skrio, ma to upotrijebio da svoje zloine prikrije.
Sve podatke treba slati na Propagandni otsjek N. O. Vijea Jugoslavije.
Na elu ove broure donosimo notu Sovjetske vlade o odgovornosti
za zloine hitlerovskih bandita i njihovih pomagaa.
PROPAGANDNI OTSJEK
N.O. VIJEA JUGOSLAVIJE

NOTA SOVJETSKE VLADE

o odgovornosti hitlerovskih osvajaa i njihovih pomagaa za zloine koje
su izvrili u okupiranim dravama Evrope
2

MEUNARODNA KOMISIJA
U JASENOVACKOM LOGORU
Na tri dana ranije uli smo da e Meunarodna komisija" obii na
logor da utvrdi kako se u njemu ivi, radi i postupa.
Ljuba Milo, zapovjednik svih sabirnih logora, ustaki nadporunik,
sazvao je na tri dana prije dolaska komisije" sve zatoenike u krug logora. To se u logoru zove nastup". Kazao je:
Dolazi komisija koja e razgledati na logor. U ova tri dana ima
sve da se uredi, da se izgrade trpezarija, kuhinja, bolnica, da logor bude
ist, da sve bude na svome mjestu. Kroz ta tri dana do dolaska komisije
svaki arkar ima pravo da ubije svakog zatoenika za koga misli da ne
radi dovoljno brzo ili da ne radi kako treba!
Tada nas je bilo u logoru oko 1.500.
Radilo se dan i no.
Ustae su bile totalno pijane. Ljuba Milo i neki Modri jaili su pijani na konju, obilazili radove po logoru i ko im se nije sviao toga su
na mjestu ubijali. Tako je taj Modri, ustaki zastavnik i nadzornik lanare u logoru, bez ikakvog razloga pucao u zatoenika Engela, alatiara,
i ranio ga u nogu. Pokuali smo da ranjenog druga kriomice donesemo do
ambulante. Kada smo bili na kraju tunela, gdje se vri utovar crijepova,
naiao je Ljuba Milo i zaklao pred svima nama ranjenog Engela. Vidjeli
smo tada kako je taj isti Ljuba Milo tukao isto tako bez ikakva razloga
tri Srbina tapom i onda ih zaklao.
Kroz tri dana prije dolaska komisije" dobili smo hranu kakvu nikad do tad ni poslije nismo imali: ujutro, u podne i navee imali smo graha i pure sa svinjetinom, gusto nainjeno, sa vie mesa nego ostalog i
moglo se uzimati dodatak dva do tri puta. Prije toga imali smo oajnu
ishranu: na 100 litara vode koja je uzimana iz lokve, gdje su se svi kupali
bacali bi 1 kilogram kukuruzna brana i to je bio doruak. Za ruak mjesto kukuruznog brana uzimano je 12 kilograma graha. Tako isto za veeru. Hljeba tada uopte nismo dobivali oko etiri mjeseca.
Posljedica dobij an j a guste i masne hrane bila je ta da su se svi
zatoenici razbolili i dobili proljev. Nije ni udo. Prije toga ljudi su toliko
bili oslabili da ni ono malo zrna graha to bi koga zapalo nisu mogli provariti. Glad je bila tolika da se vidjelo zatoenike kako iz izmeta kupe i jedu zrna graha.
U tri dana izgraene su barake za trpezariju, za kuhinju, za bolnicu. Stigla je gotova graa za barake koju je samo trebalo sklopiti.
U toku priprema za dolazak komisije" pobijeno je bar 500 zatoenika.
2

Izostavljeno zbog ogranienog prostora.

Dan pred dolazak komisije" probrali su i zatvorili sve starce, iznemogle i slabe u Jasenovac IV, tj. u obrtni otsjek, da ih sklone od oiju
komisije".
Na elu svake radne grupe nalazio se grupnik koji je tih dana imao
zadatak da objasni zatoenicima kako ni jedan na pitanje komisije" ne
smije nita drugo odgovoriti osim: Ja sam broj taj i taj. Samo na pitanja
kakva je hrana i postupak moglo se kazati: prilino je dobra, Ko ne postupi tako, da e biti ubijen!
Ljuba Milo je kazao:
Va logor zavisi o tome kako e ispasti komisija! To je sada najvanije i za nas i za vas!
Zatoenicima su razdijeljene trake sa brojevima, onako odoka, tako
da se zatoenika nije moglo pronai u logorskoj kancelariji pod onim brojem koji je nosio na ruci.
Zidovi su dobili ute trake, Srbi plave sa bijelim, Hrvati (komunisti)
crvene sa bijelim.
ienje" logora izvreno je kako treba: arkari su za ta tri dana
ubijali kako god im se prohtjelo, oni koji svojim izgledom nisu ulijevali
povjerenje da je u logoru dobro uklonjeni su. Ipak, ostalo je nekoliko
bolesnih, koje su smjestili u baraku za bolnicu, jer da nema bolesnih emu onda ta baraka. Ti su dobili i aj, i sve oko njih bilo je lijepo ureeno.
Ono zatoenika to je ostalo u logoru da ih vidi komisija" bilo je
obueno odijelom ubijenih.
Pred dolazak ,,komisije" Vjekoslav Luburi, Paveliev povjerenik
sviju logora u NDH, izvrio je generalnu probu: da li zatoenici na svako
postavljeno pitanje odgovaraju da su broj taj i taj. One koji se nisu dosjetili i nisu odgovarali kako treba udarao je nemilice svukud, ime god je
stigao, najvie nogama.
Svi strojevi u logoru koji su pripadali ranijim tvornicama, u kojima je sada logor smjeten, stavljeni su u pogon.
Luburi je kazao da sve to se vidi u logoru da je i napravljeno u
njemu i to ni od kog drugog nego od samih zatoenika, koji su pod njegovim vodstvom pretvoreni od neradnika u radnike.
Dola je najzad i ta komisija"...
Bilo je to 6. februara 1942. Komisiju" je predvodio Eugen Kvaternik, ravnatelj Ravnateljstva za javni red i sigurnost u NDH, Vjekoslav Luburi, desna ruka i Pavelieva i Kvaternikova. S njima su ili: jedan njemaki oficir, jedan talijanski, jedan maarski nekoliko hrvatskih oficira,
jedan pop iz Francuske, nekoliko civila, ukupno do dvadeset njih sa agentima.
Komisija" je obilazila logor.
Pozvala me je na stranu:
Kako se zove?
Ja sam broj taj i t a j ! . . .
Komisija" se nasmijala. .. Luburi mi je glavom dao znak da mogu govoriti, a pogledao me je tako da sam odmah znao kako treba govoriti.
Na ponovno pitanje kazao sam kako se zovem.
Kako je u logoru?
Prilino dobro!

 Hrana?
Prilino dobra!

Sta imate za hranu?

Svega! Graha, krompira, kruha (mada kruha nismo dobij ali skoro 4 mjeseca ni mrve!), mesa skoro svaki dan!
Zbog ega si ovdje?
Na to pitanje odgovorio je mjesto mene sam Luburi. Kazao je:
Bio je lan cionistike organizacije!
Ja to u svom ivotu nikad nisam bio.
Komisija" je produila obilazak. Video sam kako su zovnuli crvenu pantljiku". Bio je to komunista Aca Hauk.
Na pitanje koliko je osuen, kazao je po Luburievom odobrenju:
Godinu dana.
Poslije nekoliko dana Aca Hauk je ubijen. Ustae su kazali da ide
u Gradiku"! Koji tamo idu, zna se kuda idu!
Ja sam otrio" klijeta koja su proizvedena u fabrici prije nego je
u nju smjeten logor.
Komisija" u prolazu zapitala je:
JeF vi to sami radite?
Ja sam broj taj i t a j ! . . . Obratite se mojim pretpostavljenima.
Ma, to se sve tu radi! odgovorio je mjesto mene pretpostavljeni" Luburi.
Komisija" se zadrala u logoru oko dva sata.
I otila na banket sa delatima.
Od 200 staraca i iznemoglih koji su bili sklonjeni vratilo se u logor
samo njih etvoro, petoro.
Pavelieva tampa donijela je vijesti i slike o dolasku te komisije".
Pisalo je kako je u logoru sve uspjeno i umjeno ureeno.
Jednom rijeju divota!
Komisija" je, dakle, ispala" dobro... Svi delati su unaprijeeni.
Oko mjesec dana poslije prolaska komisije" nije bilo masovnog ubijanja s t a r i h zatoenika.
Hrana je bila neto bolja, gua. I dalje bez hljeba...
A svi novi koji su dolazili u logor bili su i dalje klani, ubijani, spaljivani.
Dva dana poslije komisije" doao je u logor ing. Hinko Piili, zapovjednik radne slube, ustaki satnik.
On je u logor uveo krematorij. Zato su ga zatoenici zvali: ing
Peeli!
U zgradi stare ciglane sazidao je u velikoj furuni dvije specijalne pei za keramiku".
Pei su radile na smjenu. Umjesto malih figurica od gline tu su peeni ljudi, ene, djeca... Bacani su u pei ivi i poluivi...
Pei ing. Piilija radile su dan i no, neprestano. Kroz tri do etiri
mjeseca! Sve do aprila mjeseca kada je ciglana morala da proizvodi ciglu
za potrebe logora.
Za doba keramike" izraena su u logorskoj stolariji tri do etiri
velika drvena sanduka, cinkom okovana, u koje je moglo stati do 12 i vie
ljeeva.

Ti su sanduci nekoliko puta voeni puni u Zagreb, a prazni vraani

nazad.
U njima su voeni ljeevi ljudi, ena i djece. Umoreni razliitom
smru: strijeljani, klani, davljeni, ekiem po glavi, svakako! Voen je i
pepeo spaljivanih.
Zato?
Ne znamo! Ako ne za kakav krvniki faistiki anatomski institut.
Kasnije je obustavljeno voenje tih sanduka. Stajali su prazni u dvoritu.
Poslije komisije" stizali su transporti naroda iz okoline Pakraca,
Lipika, Siska, odsvakuda, iz itave NDH...
Sve je to pobijeno!
Svi preostali stari zatoenici dobro pamte eru PakracLipik.
Kasnije je obiao logor i sam stari vitez" Kvaternik. On nita nije
pitao zatoenike. Po porodinoj liniji sigurno je sasvim dobro bio informisan o stanju i postupanju u logoru.
U lanari su mu kazali da sami pravimo i reflektore!
Ne znamo! Ako ne za kakav krvniki faistiki anatomski institut,
pisala Pavelieva tampa.
*
*

Logor je obila i neka njemaka komisija koja je filmovala sav rad"

u njemu.
Pred dolazak te filmske trupe ing. Piili letio je iz radionice u radionicu i vikao neka se samo lupa bilo ime i bilo po emu, opet je sve stavljeno ,,u pogon". Bilo je vano da se lupa, jer radilo se o tonskom snimanju.
Povodom toga pisalo je u novinama najljepe o logoru i ustvreno
kako su u njemu od bivih narodnih parazita stvoreni radnici koji koriste
hrvatskom narodu i na taj mu se nain oduuju.
*

7. oktobra bile su opet velike priprave.

Sve zgrade su okreene, putevi opravljeni.
Izvreno je ienje" zatoenika tj. njihovo reduciranje na manji
broj, ubijanjem.
Ustae su ile od zatoenika do zatoenika. Jednog od nas vukla su
dvojica za kaput: jedan je od ustaa kazao ovaj je dobar! Onda su ga
ostavili.
Dobij ena su bolja odijela od pobijenih.
Dola je komisija": jedan civil, jedan mornarski oficir i dvojica ustaa iz UNS-a (Ustake nadzorne slube).
Logor su pregledali' za pola sata. Poslije toga prireen je po obiaju banket na kome je bilo peeno prase.
Opet se moralo odgovarati: ja sam broj taj i t a j . . .

 Zato si u logoru?
Ja sam broj taj i taj! Izvolite se obratiti pretpostavljenima.
Nije komisija" bila luda da traga za brojevima! Daleko vie joj je
bilo stalo do peenog praseta nego da istine. Uostalom kao i svima ostalim njoj je bio zadatak da prokontrolie s koliko umjenosti delati prikrivaju zloine, da li je dovoljno dotjerana fasada jasenovake klaonice.
Ovog puta zatoenicima nije poboljana ishrana.
*

Oktobra mjeseca ove godine trebalo je da obie logor i neka regrutna komisija koja bi pregledala Muslimane i Hrvate zatoenike, jer da
e ih navodno slati na Istoni front. Tako se govorilo. Da li je ta komisija
dola i ta je radila nije nam poznato. Mi smo pred njen dolazak uspjeli
pobjei iz toga pakla.
*

Na ovogodinjem ZZ Zagrebakom zboru i mi smo izlagali:

godina dana rada sabirnog logora u Jasenovcu!"
Izloeno je i ono to logor nikad nije radio!
Kau da je tu bio izloen i model budueg Jasenovca.
Naa" izloba bila je u /naku parole:
Prijanji njihov rad bila je politika, a sadanja naa politika je
rad!
Novine o toj izlobi ile su potajno od ruke do ruke meu zatoenicima. Mi smo najbolje mogli da osjetimo sav krvavi cinizam koji se krije
u toj paroli.
Znamo da zatoenici ininjeri stalno neto crtaju i izrauju plan budueg Jasenovca koji treba da bude prvi i najmoderniji grad u NDH!
Prvi dio toga plana, ruenje Jasenovca ve je otpoelo!
Tano je da je Jasenovac grad u Pavelievoj NDH, podignut bukvalno na kostima i ljeevima naroda i da nije zavrijedio da u njemu ostane
ni kamen na kamenu.
RAD NA NASIPU
Mali jedan nasip iao je od ekonomije pokraj eljeznike nastambe,
izvan ice, uz nju do eljeznike pruge. Taj su nasip sagradili zatoenici
u jesen da sauvaju logor od poplave Save.
Nasip je stajao najmanje deset hiljada ivota. ..
Gradili su ga Srbi i Jevreji iz logora II, koji se nalazio iza eljeznike pruge u umi prema Novskoj.
Dnevno je radilo do dvije hiljade ljudi.
Ustajalo se u pet sati izjutra, u 6 sati pila se ista" kuvana voda i
anda se treim korakom prevaljivao put od tri kilometra do nasipa pod
Jdarcima i kundacima ustaa. Vrijeme je bilo uasno. Kia, blato... I na

samom nasipu rad se obavljao treim korakom. Radilo se samo sa lopatama, s lopatama se kopala zemlja, s njima nosila do nasipa, s njima se
pravio nasip koji je graen samo od zemlje. Tralo se i preko uskih dasaka prebaenih preko jarka blata. Svagdje je stajao ustaa i tukao. Batinanje, tua i ubijanje bilo je svakodnevna masovna pojava. Poslom je upravljao jedan ininjer zatoenik. Pod njim su bili stotnici" sa po sto do
dvjesta ljudi, pedesetari i desetari. Svaki je drao u ruci kolac i tjerao jedan drugog na sve bri rad pod kojim su padali ljudi. A sve su nadzirali i
tukli i ubijali ustae. Kako na putu za nasip tako i na samom nasipu, ko bi
zastao na radu ili pao, njega bi pretukli i utukli, u nasipu zatrpali ili negdje drugdje pokopali. Ljeevi su ostajali na putu za logor i na nasipu, svakoga dana po pedeset, ezdeset i vie. Sve to radila je uvena 17 ustaka
satnija jasenovaka.
Ide tako ustaki porunik nasipom i kako mu se prohtje ubija
dine zatoenike dolje podno nasipa na radu. Neki zatoenik padne od
ra i tereta u jarak blata, mora sam da se izvue, ustaa ga prebija
tom i onako izubijanog i blatnjavog tjera da radi. Svakog sekunda
enik strepi za ivot.

pojeumolopazato-

Jednom je doletjelo na nasip pet ustakih oficira na elu sa Ljubom

Miloem, vikali su: Bre, breee", i udarali nemilice zatoenike pletenom icom i toljagama.
Jednog novembarskog dana naredio je Ljuba Milo nekom Vukoviranu kome se pokliznula noga i nije mu posao iao onako brzo od ruke
kako je to Milo traio i mislio da mora ii da deset minuta lei na leima u vodi. Poslije deset minuta zatoenici su ga onesvjeena izvukli,
poslije ega je dotuen.
Jednog starca, svega mokrog, koji je padao, povukli su gore na nasip i davali mu po dvadesetpet" i slali ga dolje i onda ponovo zvali gore i tukli nogama dok nije konano pao dotuen. Vikao je samo: Jezus, o
Jezus! Bio je to neki njemaki emigrant. To su pojedini sluajevi, a bilo
je i strasnijih. Uasnih! Na nasip ruak je stizao i nije stizao: kako kada.
Svaki je dobijao najvie tri kuvana krompira, esto trula' i taj krompir
nazvan je po zatoenicima krompir u monduri" bez kruha. Odmora je
bilo za ruak tek toliko da se pojede. Radilo se onda i dalje treim korakom sve dok se vidjelo i onda treim korakom nazad u logor gdje se za
veeru dijelilo neto rijetkog, nekuvanog, neosoljenog i posnog graha. Mnogi su ostajali bez veere. Zatim se odmah ilo na spavanje u dvije barake za Zidove i jednu za Srbe. Barake su bile odijeljene icom. Barake
su bile oajne. Spavalo se svagdje: vani na goloj zemlji, po tavanima ciglane. Ko bi osvanuo iznemogao, ustae bi ga dotukli toljagama kao i zdrave koji bi pokuali da se sakriju da ne idu na rad. Tada se i u logoru rad
obavljao treim korakom. Takav rad znaio je i za zdrave sigurnu smrt.
Svi u logoru morali su tako da rade. Jedan dio zatoenika radio je za to
vrijeme u logoru na izgradnji baraka.
Tako je taj nasip raen mjesecima, visine oko 2 i po metra, irine
na kruni 11V2 metar i u dnu 4 metra.
Neki ubijeni na radu zakopani su na jasenovako groblje kod ciglane. Inae neko zvanino logorsko groblje ne postoji.

Tih jesenjih dana bilo je u logoru i na nasipu dvanaest Hrvata komunista iz Zagreba (Franjo Savor, cipelar, Nikola Juri, cipelar, Josip Tomi, gradski inovnik, neki Hadi i drugi).
Za gradnju baraka morali su zatoenici da izvlae grau iz poplavljenog terena. I kad su ili po grau i kad su se vraali sa teretom prolazili su kroz redi palir ustaa koji su tukli batinama, svaim. Do pojasa
mokri, ljudi su morali u kasnu jesen da. lee na goloj zemlji.
Nasip nije mogao da zadri vodu. Tri nedelje je zadravao, a onda
se raskvasio. Voda je nadolazila, prelazila. Zatoenici su morali da pojaavaju nasip. Bio je to jo ubrzaniji, jo straniji posao pod kundacima i
batinama.
Najzad, morali su evakuirati barake i prelaziti u rupe u lanari, ciglani. Nareeno je da se opet povrate u svoje nastambe, jer da je opasnost
prola. Spavalo se tu opet dva do tri dana. Bilo je to mjeseca marta. Nedjelja. Ponovna opasnost. Svi su zatoenici morali na rad na novi nasip
pred barakama. Radili su cijeli dan. Do 10 sati noi. Radilo je do 1500 ljudi. Tada su doli i jasenovaki civili na rad trebalo je zatititi bivu ciglanu
sada klaonicu naroda. U 3 sata nou voda je prodrla preko jednog i
drugog nasipa. Prije toga po nareenju ustaa naputene su nastambe. Te
noi bilo je zatoenika svagdje: po ciglani, kancelariji i dr. Bolnica se doselila na ring" ciglane.
Sutradan izvreno je ienje" da se smanji logor. Bolesnici, starci,
iznemogli, sve je to pobijeno. Tri do etiri stotine poslano je u Staru Gradiku. Logor je spao na oko 300 ljudi.
Oieni" su zaklani u tunelu koji vodi za ciglanu i u keramici"
spaljeni.
Tako je poplava oistila logor. Trajala je oko 14 dana. Za to vrijeme hrana je bila neto bolja. Sljedovanje je, naime, bilo isto po koliini
kao prije ienja".
Stvari i roba pobijenih rtava u skladitima bile su poplavljene. Milijunske vrijednosti leale su i propadale pod vodom. Kasnije su sve to
izvukli sami zatoenici.
Kada je voda otekla zatoenici su se ponovo vratili u svoje nastambe, vodom oiene.
Nove i nove poplave zatoenika punile su logor na putu u smrt.
ISKAZ GABRIJELA VINTERA
Evo ta pria pobjegli zatoenik Gabrijel Vinter, privatni inovnik
iz Zagreba, koji je u jasenovakom logoru obavljao posao koijaa;
Od 200300 hiljada ljudi koji su otprilike u tolikom broju proli
kroz Jasenovac, na slobodu je puteno jedva 2030 ljudi. To su veinom
Jevreji sa enama arijevkama. I to je bilo ranije, kada se putalo na rijeen je" iz Zagreba pod prijetnjom smrtne kazne za prianje o strahotama
jasenovakog pakla.
Sada se vie ne puta ni na rijeenje". Naprotiv, rijeenje umjesto
napolje vodi dotinog za koga je neko rukama i nogama kopao da ga
spasi ravno u smrt. Takovoga, im stigne rijeenje" odmah pozovu u
kancelariju, otprave na onaj svijet, a gore" izvijeste da je podlegao ovoj

ili onoj epidemiji, ma da epidemija nema u logoru, poto su ustae bre

od svake epidemije.
Ja sam imao tu sreu i nesreu da sam dva put bio u tom paklu u
dva razna vremena, da sam prvi put puten na molbu moje ene arijevke,
a drugi put sam bio jedan od onih rijetkih sretnika kojima je uspjelo pobjei.
Prvi put bio sam svega dva dana. Bilo je to 27 ili 28 oktobra, poslije
tri mjeseca provedena po zagrebakim zatvorima.
Nas tridesetak dopratile su ustae u Jasenovac i prvo su nas zatvorili u pravoslavnu crkvu u Jasenovcu, gdje se ve nalazilo oko dvjesta
ljudi, strano isprebijanih.
U mojoj grupi nalazio se dr Oto Gavrani, pretsjednik Zupe sokola
u Zagrebu, Franjo Hadi i Franjo Savor, Hrvati, postolarski kompanjoni iz Zagreba, Nikola Jurii, takoer Hrvat i postolar iz Zagreba, Moric
Grnwald, nogometa, Jevrej iz Zagreba i drugi ijih se imena ne sjeam.
Meu njima i tri jugoslovenska oficira putena iz Hitlerovog zarobljenitva.
Ustaki natporunik Parac, koji nas je doveo, predao nas je logorskom ustakom natporuniku Matkoviu. Matkovi je odmah tu u crkvi
poeo sa naroitim uivanjem tui Gavrania koji se isticao svojom dugom bijelom bradom. Ustae su se zalijetali i udarali naroito bive oficire. Jedan od njih obratio se Matkoviu: Molim vas, kaite ustaama da
mi nismo nikakvi etnici, nego da smo kao oficiri upravo puteni iz zarobljenitva!" Matkovi je na to opsovao i poeo i sam tui.
Sarajlije su odveli u jasenovaki ustaki tabor. Sat i po poslije odveli su i nas u tabor gdje smo u dvoritu nali Sarajlije krvave, isprebijane. Vidjeli smo i brdo stvari: cipele, torbe, sve to su najbolje imali i
sa sobom ponijeli da im se nae u logoru. Sve su im to ustae oduzeli
i svakom redovno oduzimaju sve prije stupanja u logor.
Ustaa je bilo mnogo u dvoritu. Poeli su odmah i nas tui i vizitirati. Ustaki asnici podjarivali su svoje arkare na tuu. Tu na licu mjesta pred naim oima ubili su dvoje iz nae grupe, brau Pregar, jer su bili
sakrili neto novca u arape.
Matkovi nas je upisivao u knjigu. Svako je dobio batine. Dr. Gavrania su odveli u kancelariju. Kad se vratio bio je bez brade, sav krvav,
a dugi crni kaput bio mu je sav bijel od sijedih vlasi kao od snijega. Izaao je utei.
Onda su nas dva po dva, skupa sa Sarajlijama, otjerali treim korakom u logor, jurili su nas kundacima i vikali: Bre, bre, nagari,
nagari..."
Na logor nalazio se u umi (logor II) prema Novskoj, vie sela
Broice. Bile su tu dvije barake: za Jevreje i jedna za Srbe.
Drugi dan izvren je upis u logorske knjige.
Gavrania su odmah metnuli u icu, zapravo u kavez od bodljikave ice visine manje od 75 cm, tako da je neprestano morao uati.
Drugi dan po dolasku u logor morao sam sa svima ostalima na
strani nasip... U logoru sam bio svega dva dana, a onda sam puten
kui. Za onog iu kome su krvniki istrgli sijedu bradu uo sam da je
poslije tri dana podlegao u mukama udarcima delata.

Kod putanja iz logora bili su sa mnom ljubezni, ali su mi ipak zaprijetili da ni rijei ne smijem priati o onom to sam vidio, ma da sam
svega dva dana proveo u logoru.
Na zagrebakom ravnateljstvu pitao me je inovnik: Kako je u
logoru?" Kazao sam Dobro je!" Nama moete otvoreno da kaete,"
odgovorio je inovnik. Ostao sam kod svoje izjave: Ma kaem vam,
to je je" Dobro, tako i vani govorite," odvratio mi je inovnik,
uvajte se! Ako vas za koga upitaju ko je s vama otiao u logor, kaite
da je iv i zdrav!"
Drugi put doao sam u grupi desetorice. Sa mnom je bio i Zagrepanin Hrvat dr Zvonko Tkalec. Njih devet je odmah zadrano u taboru.
Mene su jedinog otpremili u logor. Izgleda da na odlukama kojima s~
zatoenike upuuje u logor stoje neki znakovi po kojima se odmah i
taboru znade koga treba smjesta likvidirati, a koga se moe uputiti
logor na postepenu likvidaciju. Svi kau da postoje ti znakovi, u tabori
ne itaju ime dovedenog nego okrenu hartiju i na poleini odluke pro
itaju ta s dotinim treba raditi.
Svih devet bili su Hrvati. Prije dolaska Matkovia jedan je ustaa
govorio: Ti se ne boj, ti si Jevrej komunista, ti si doao po zakonu, ali
ova naa braa Hrvati, oni e platiti!" U logoru saiu postao koija.
Vozikao sam okolo. Vidio sam kako u kolonama sprovode Cigane za
selo Uticu, gdje su ih u masama ubijali. Ustae ih tjeraju da pjevaji'
pjesme. Cigani poslije pjesme nastoje da se dodvore delatima. Govore:
Ja sam dobro pjevao!" Drugi: Ja sam glasno pjevao!" Pred njima je
iao Dudo Bararon, tuzlak Jevrej, raskopanog kaputa da mu se vidi
revolver. On je pored Danona bio najistaknutiji lan tzv. D grupe koja
je kopala jame za mrtve, a i sama ubijala zajedno sa ustaama i snimala
rtve. D grupu sainjavali su sami zatoenici.
Cigane su vodili u kolonama, dvojici po dvojici bile su vezane ruke,
kroz itavu kolonu protezao se dugaak lanac, a posebno etvorica po
etvorica bili su vezani jo icom i to kroz ui i svaki je morao jo da
slobodnu ruku stavi svome prethodniku na rame. Prvi koji nije imao
prethodnika drao je slobodnu ruku na faistiki pozdrav. Tako su izgledale kolone Cigana nanizanih na icu, osuenih na skoru stranu masovnu smrt. Jednoga dana otjerale su ustae grupu od oko 55 Hrvata radnika, seljaka i graana, ovako povezanih, isto u smrt u Uticu. Bila je to
grupa hrvatskog seljaka i knjievnika Pavleka Mikine, koga su odvojili
i navodno otjerali u logor u Gradiku. Kad sam jednog dana iao sa kolima po oder na groblju u Utici, vidio sam gomilu preklanih ljudi,
jednih na drugima. Ne znam ko su bili ti ljudi.
Cigana je dolazilo sve vie i vie, u Utici bilo je sve manje mjest?
i onda su poeli da Cigane prebacuju laom za selo Gradinu, preko u
Bosni, i da ih tamo ubijaju.
U Gradini pod obalom postoji kao neka terasa gdje iskrcavaju ljude,
ene, djecu. Onda ih u manjim grupama odvode neto dalje od iskopani i
jama. Jedan ustaa dri rtvu a drugi udara maljem po glavi. Troiira
uvaju pozadi da ko ne bi pobjegao. Ustaa kod klanja bude vie ili
manje, ve prema tome radi li se o likvidaciji" ljudi ili ena i dj' ce.
Tako je to ilo iz dana u dan, iz noi u no. Jame za usmi ane
kopali su sve dalje.

Sve to gledao sam sa jasenovake obale.

Kao koij a dolazio sam sa kolima do nad same te rupe. Vidio

sam napola pune rupe u kojima su ljeevi bili uredno sloeni kao na
katove. Gdje stane cijeli ovjek metali su i po dvoje dece. Ljeevi sloeni
kao cjepanice.
Oko rupa nalazile su se hrpe odjee sa do gola skinutih rtava,
esto u predsmrtnom strahu uprljanih izmetom. rtve su se morale same
skidati. Krpe smo mi koijai kupili i vukli u skladite krpa, gdje su
prane i sortirane. Isprva su ih tu prale zatoenice, a starci zatoenici sortirali. Otuda su krpe voene do kolosjeka, do vagona, pa dalje za tekstilnu
tvornicu Prpi u Zaboku.
Ponekad sam morao ekati sa kolima da skela preveze kandidate
smrti. Po dvjesto do dvjesto trideset mogla je prevesti odjedanput. rtve
ni ne znaju kuda ih vode. Nemoni budu zaklani odmah na drugoj obali.
Ustae kau: Ovako e proi svaki ko pokua bjeati", ma da je
oigledno da ti nisu pokuali bjeati nego su zbog nemoi bili zaostali.
Kolju starce, a oni mole, preklinju: Sta sam ti ja kriv!" Deava se
da poneki na koga su ustae pucali pred nastupom", to jest pred svima
zatoenicima i ne bude do kraja ubijen i mi koijai moramo da ga vozimo do grobara na livadi s ovu stanu Save gdje je logor, a on uzaludno
preklinje: Kuda me vozite, zar ne vidite da sam iv, vodite me u, bolnicu!"
Takvog, ustae nad jamom nekoliko puta kresnu lopatom po glavi
kraj.
KREMATORIJ"
Na jasenovakoj stanici staju vozovi i istovaru j u roblje osueno da
umre u jasenovakoj klaonici. Istovaruju vozovi ljude koji e uskoro
biti mrtvi, a utovaruju opljakane stvari, robu onih koji su ve mrtvi.
I jasenovaki logor ima Crnu Maricu" ija sirena uvjek nagovjetava pokolj i smrt. Veliki je to auto koji je nekad pretstavljao pokretnu
aeroplansku radionicu.
Crna Marica sluila je ranije, kada su transporti za klanje bili
manji, za njihov dovoz, u toku ofanzive na Kozaru za potrebe njihovog
Crvenog krsta, poslije ofanzive za prevoz opljakanog kneopoljskog ita.
Ranije je ta Crna Marica" danju i nou dovozila ljude, enu i
djecu iz okolnih sela i sa stanice. Kad je ona stizala danju, onda se moralo
u logoru, po radionama, izvesti zamraenje." U tu svrhu stavljen je na
prozore plavi papir da zatoenici ne vide ta se vani deava. U Crnu
Maricu" stajalo je do 40 lica. Svi doveeni zavravali su u keramici".
I ljudi, i ene, i djeca.
Cesto se vidjelo u rano jutro pred tunelom ciglane lokve ljudske
krvi polivene kreom.
Pei ing. Piilija bile su sazidane u velikoj furuni ciglane. U tunelu,
rtve su zadravane ive do asa kada treba da se otpreme u pei.
Pei su radile na smjenu. U svaku stajalo je odjedanput po 40 ljudi.
Ljude su ubijali maljem, gvozdenom ipkom, klali, nekad ive i poluive
bacali u pe. Dva transporta dnevno. Gust dim iao je kroz veliki fabriki
dimnjak i probijao kroz krov. Smrad paljenog ljudskog mesa dopirao je
do Jasenovca. Svi su znali ta se radi u ciglani. I okolna sela.

Luburi je odrao u Jasenovcu javni govor u kome je kazao da mu

Jasenovani prebacuju da u logoru peku ljude. Neka se neko usudi,
kazao je Luburi, pa neka doe da nam pokae gdje mi to radimo, gdje
mi to ljude bacamo u odak."
Ustake zvijeri kolju djecu pred majkama, vre muenja, kakva
nijedna mata ne moe da zamisli.
Silovanje ena vri se naveliko na prvom spratu u zgradi ciglane
gdje se nalazi civilna uprava logora. Ta uprava mora tih dana da izae
napolje dok se istraga" ne sprovede. Ustae izvedu nekoliko ljepih ena
i tada traju orgijanja s njima po nekoliko dana. Te iste ene ustake
zvijeri po zadovoljenju ubijaju.
Tako su mjeseca septembra ove godine doveli grupu iz Ferianaca.
U toj grupi bilo je i est enskih. 3 ene oiali su na nulericu i poslali ih
u selo Meeu na branje voa (Helenu varc, Adelu, ogoricu Ignaca
Slomovia i Bulatovievu iz Vinkovaca).
Ostale tri: dvije sestre Hercogove, keri 2aka Hercoga i Zlatu varc,
ker trgovakog putnika Jerneja Svarca zadrali su. Stariju Hercogovu
koja je bila boleljiva omah su ubili. Ostale dvije odveli su u baraku
broj 4. Po danu uvao ih je zatoenik kriminalac Ilija Paripovi, a svake
veeri predvodili su ih ustaama na orgije. Zlata Svare bila je stara
svega 14 godina, divna djevojka. Kazala je: Rade od nas sve to
hoe." Ubili su ih nakon nepune nedjelje. Kazali su da su odvedene u
selo Meeu a tamo nisu dole.
Krematorij u ciglani radio je cijele zime do maja. Onda je ciglana
morala da radi za potrebe logora.
Kapacitet pei na 24 sata oko 160 rtava.
Pepeo je bacan u glib kod ciglane. U njemu su se mogle poznati
i koske.
POKRETNO SKLADITE
USTAKE ODBRANE
Spada pod opskrbni ured kome je zapovjednik Milivoj Vlaho, ustaki natporunik, star oko 50 godina, oenjen, 2 djece, iz Mostara, ranije
ef stanice u Srnetici, logornik u Kljuu i Sanici, pljaka.
Pokretno skladite osnovano je po ispranjenju" Jasenovca, kad
su dignuti Srbi iz njega. U toj grupi skladitara bilo je u prvi mah oko
25 zatoenika. Njihov je zadatak da s kolima i sa ustakim zastavnikom
idu od kue do kue, kojima su stanari uklonjeni i da uzimaju iz kue
sve do golih zidova. Namjetaj, robu i slino voze u magazine pokretnog skladita, a ivotne namirnice u ustaki tabor.
Skladite je nazvano pokretnim" valjda zbog toga to se i ustaka
pljaka kretala od sela do sela. Ranije se zvalo tekstilno skladite.
Na ispranjena srpska kuita dovodili su ustake porodice iz Hercegovine i one su iz toga skladita dobivale to im je potrebno. U to
skladite dolazila je i roba iz logora u akovu i dr., onih koji su bili

likvidirani, sa mjesta masovnih ubijanja kao to je npr. to bilo u Dubici

poslije velike ofanzive na Kozaru, iz opljakanih sela za vrijeme te ofanzive. Tako je dola roba iz nekog djejeg logora za koju su kazali da se
ne dira jer da je zaraena od difterije.
Od te opljakane robe, ono to je bolje uzimali su ustae za sebe,
naroito novac, zlato, satove, nakit, nalivpera, i si. Drvenariju su loili

Mihovil Pavlek Mikina, 18871942, seljak i

knjievnik, ubijen u Jasenovcu.
na logorskoj ekonomiji, svagdje. Pljakaju svi odreda. Za pljaku se kanjava, kad in pljake svakome postane poznat. Cesto su svae meu
ustaama oko toga. Pljakaju svi od Milivoja Vlahe pa nanie. Ono to
ostaje prerauje se. Sve je to vlasnitvo NDH.

ISKAZ DUSANA CULUMA, KOJI JE POBJEGAO

IZ LOGORA U DANE VELIKE OFANZIVE NA KOZARU
U logor sam doveden u dane keramike". Crna Marica" vozila je
Jevrejke i njihovu djecu iz logora u Gradikoj na ubijanje u Jasenovac.
I Srbe iz okolnih sela.
Oko Jasenovakog logora podignuta su dva sela odnosno srpsko
stanovnitvo tih sela i sve njihovo prigrabljeno i opljakano.
Najprije su ustae tjerale seljake sa susjednih oranica, koje su
ve bile zasijane. Tako je proirena ekonomija" logora.
Prvo su dignuta sela Mlaka i Jablanac. Neto Jablanana izbjeglo
je u Bosnu pred terorom ustaa i to njihovo bjekstvo uzeto je kao povod
da se digne Mlaka. One koji su davali otpor ili pokuali bjekstvo ubijali
su na licu mjesta. Bilo ih je koji su skakali u Savu. Ubijani su starci i
babe. Zene i djeca potovareni su u vagone za Gradiku. Mukarci na rad
u Njemaku u stvari dovedeni su u Zemunski logor, pod bieve i glad,
odakle poslije nekoliko mjeseci vraeni natrag u Jasenovac, odatle preko
Save u selo Gradinu i tamo pobijeni. Neki nisu ni ili za Zemun, nego
su odmah bili likvidirani u keramici".
Stoka je sva opljakana i otjerana veim djelom za Njemaku.
enska ustaka radna sluba obilazila je kue, pljakala ivad i ostalo i
sve to odvozila kolima. Poslije Mlake i Jablanca dignuta su sela Jasenovac
i Utica. Ona su prola isto onako kao i prva sela. Kao povod za to uzeli
su jedan inscenirani napad na ustaki auto. Na to su ustae raznijeli bombom porodicu jednog Srbina seljaka i te iste veeri ispraznili oba sela.
Keramika" primila je Jasenovane i Utiane, one od njih koji
nisu odvedeni u Zemun i Gradiku. Onda je prestala da radi. Bilo je to
nekako koncem aprila.
Dignuta su i sela Krap je i Gradina.
Otpoelo je masovno dovoenje Cigana. Dnevno je stizalo po 612
vagona. Iskrcavani su pred logorom i tu su morali da sjede na zemlji.
Ustae su odvajale najprije mukarce i odvodili ih toboe na rad za
Njemaku". Cigani su morali da pjevaju: Paveliu, ivjela ti ruka, to
ti ubi srpskoga hajduka" i kliu Poglavniku i NDH.". Ustae su im govorile kako su ih doveli da nasele srpske, partizanske zemlje. U prvo vrijeme vodili su ih u Uticu, smjetali u kue, ubijali maljevima, zakapali
u jame po batama. U prvo vrijeme vodili su Cigane sa malom straom.
Kasnije kada su Cigani uvidjeli o emu se radi i kada su nastala masovna
bjeanja, straa je pojaana. Uvijek su se ula pukaranja. Poslije mukaraca ubijali su Ciganke i njihovu djecu.
Svakoga dana rastao je broj dotjeranih Cigana. U Utici vie nije
bilo mjesta. Masovno klanje prelo je u selo Gradinu, malo bosansko
selo uzdu Save, ratrkano, uvijek poplavljeno, puno kaljua, komaraca.
U Gradini sruili su pravoslavnu crkvu, odvozili sijeno, slamu i kurzovinu, sjekli vrbe ispred sela, uz Savu, po livadama, naroito do Bosne.
Posjeeno je 23 hiljade vrba. Sve to zbog zatite od partizana. Poslije
toga ing. Piili poeo je da radi na zidanju automata za ubijanje i spaljivanje ljudi u samoj Gradini.

Logor i Gradinu vee dereglija na ici kojom je upravljala grupa

Ciganina Mite, skitnice i kriminalca. Ta dereglija moe da prevozi po 6
kola ili po 7080 ljudi. 2rtve su prevozili u Gradinu i lepom.
Ciganke, dvije po dvije, ukrcavaju se u lep. Vuku djecu i sitnije
stvari, (krupnije su im odmah oduzeli). U lep ih staje po 100150. Pjevaju sevdalinke i ustake pjesme. Tjeraju ih niz Savu, u Koutariki bok
ili u Gradinu. D grupa iskopala je ve jame raznih dimenzija. Najvee
su dugake po 70 metara, iroke 46 metara, duboke 23 metra.
D grupa koja je brojala i do 40 ljudi, sada, sa navalom Cigana,
poveala se za 100 Cigana, koji su ostalim Ciganima kopali jame da i sami
u njih legnu. Deavalo se u poetku da takva partija od 100 Cigana iskopa
jame za dvije partije ubijenih, a onda nova partija Cigana kopa rupe i
za ove Cigane grobare.
D grupa ide i vraa se sa pjesmom. Dovode Cigane odreene za
ubijanje na 20 metara blizu jame, onda ih po desetinama izvode, tuku
maljevima i kolju. rtve jure i tuku do jame gdje dobiju konani udarac.
Neke padaju u nesvjest, prije toga. Neke Ciganke ujedaju delate. Ustaama je stalo do toga da rtve munjevito likvidiraju, prije nego dou
sebi od prepasti. Ustae se vraaju sa tih klanja krvavih ruku i odjee.
Kad napune rupe, onda ih zagru.
Tako no i dan. lep je stalno dovozio rtve. Rauna se da je pobijeno 80100.000 Cigana.
Jedan ustaa je priao: Ustaki oficiri zavrnu rukave i prednjae
u klanju. Oni su najistrajniji. Njih klanje razdrauje, opija!"
Drugi ustaa je priao da se nadie pokrov zemlje nad poluivim
zatrpanim rtvama. I da je ustaki oficir na licu mjesta ubio jednog ustau
koji je otkazao poslunost.
Gomile Cigana pred Jasenovakim logorom nestajale su zamijenjene
uvijek novim transportima. Bilo je to masovno, nezapameno istrebljenje
ciganskog naroda. Nestajali su ergari, vlasuljari, svirai, bolje stojei
sremski Cigani. Na poljani na brzinu ograen je za njih iani tor.
Odvajali su Cigane od Ciganki s djecom. Iznemogle i starce prvo
su ubijali. Ostale ostavljali na kii, na ledini, bez hrane, da smalaksaju i
lake idu pod maljeve i noeve. Kasnije je logor za Cigane premjeten
u Gradinu. Ispred toga logora (ograenog icom), bio je rov dugaak u
koji su svaljivali iznemogle i sakate i zatrpavali samo ispunjeni dio otkrivenog rova. Kad itav rov zaspu, iskopaju novi.
U tom ciganskom logoru ljudi su izgladnjivani i premlaivani i tako
onesposobljavani za masovno bjeanje.
Moglo bi se rei da su Cigani ubijani zbog samih krpa. D" grupa
marljivo je sakupljala sve te enske koulje i djeje i odijela i cipele, sve.
Zene su potpuno gole ubijali.
Nekako u polovini ere likvidacije Cigana otpoelo je uposlavanje
Cigana u ciglani, pilani, ekonomiji, naroito na nasipu. Ti su bili smjeteni u ici u samom Jasenovakom logoru. Bio je to logor III C, nazvan
tako po Ciganima, u tom logoru umiralo se masovno od gladi, tue,
premorenosti.
Jasenovac ostao je uistinu grobnicom ciganskog naroda u NDH.
Danas u njemu skoro nema uope Cigana. U Gradini imade jo nekojih

petnaestak likih Cigana, katolika, koji vre zajedno sa ustaama ubijanja

i koji su ustvari, zamijenili grupu D".
Ciganske pare i pljaka Cigana povukla je s Ciganima u grob i ustae Matkovia mlaeg i Badela koji nisu shvatili da krvnici ortaci treba
da dijele krvarinu, a s njima i itavu grupu D" koja je uestvovala u
tome ortakluku i koja je previe znala.
U isto vrijeme kad su na veliko ubijani Cigani i Ciganke likvidiran
je i akovaki logor: 34000 idovki pobijene su, a u ustakim spisima
stajalo je da se u logoru pojavila epidemija tifusa. Njihove stvari takoer
su sloene u bale i sa ostalim krpama otile u Prpievu tvornicu.
U ustakoj tampi pisalo je kako je Poglavnik uspjeno rijeio cigansko pitanje, pitanje njihovog zaposljenja na korist drutva i zajednice.
LOGORSKE RADIONICE"
Jasenovaki logor smjeten je u ciglani, pilani i lanari u Jasenovcu,
bive vlasnitvo brae Bai. Logor se stalno proirivao na raun susjednih seljakih imanja.
Lei uz Savu prema Koutarici, opleten icom visokom 3 metra, a
irokom 5 metara. Jedna partija zatoenika cijelo ljeto radila je na podebljavanju te ine ograde.
Od grada je udaljen 1 kilometar.
Braa Bai imali su ranije svoj posebni kolosjek koji je vodio od
Jasenovake stanice do logora. Do prije par mjeseci transporti naroda ili
su kroz sam Jasenovac za logor.
Na ulazu logora pie: Radna sluba Ustaka odbrana. Sabirni
logor III.
Na ploi malo nie: Sve za Poglavnika Ustaka odbrana.
Cim se ue u logor s desne strane je straara, a s lijeve zvonara
nazvana po tome to su tu ranije do voena i slupana zvona sa pravoslavnih crkava. Danas je tu zatvor i muiona sa 6 elija za posebne
sluajeve.
Ustako zapovjednitvo ima preko sebe neki Majstorovi, kau bivi
katoliki pop, star oko 30 godina. To zapovjednitvo ima preko sebe disciplinsko vodstvo logora. Postoji i zapovjednitvo radne slube na elu
s ing. Piilijem, ustakim satnikom, bivim nastavnikom ciglarske kole u
Zagrebu, koji ima preko sebe nadzor i upravu svih radova. Pored toga
postoji civilna uprava logora na elu sa nekim Vinerom koji je ranije
bio namjeten kod Naike, doveden u logor kao zatoenik, sada slobodnjak i namjetenik sa platom i opskrbom, i stvarni organizator posla u
Jasenovcu.
U toku svoga razvoja malo po malo stavljaju se u pogon bive
Baieve tvornice i radione, organizuje se posao, stvara se tako fasada
radnog logora pokraj koga danomice i dalje i sve vie prolaze kolone
naroda, hiljade i desetine hiljada koje zauvijek nestaju pod maljevima
ustakih zloinaca, zatrpane u bezbrojnim jamama po Gradini.
Zatoenici u samom Jasenovakom logoru razvrstani su sada po
grupama i svaka takva grupa ima svoga grupnika. Postoje grupe: grae-

vinska, ciglana, lanara, pogon, ekonomija, obrtna, keramika, fina mehanika, montaa, pilana, automehanika i tzv. Slobodanova grupa.

Graevinska grupa sazidala je sve bunkere i izvidnice oko logora,

stolariju, mlin, pekaru, skladite, obrtnu radionicu, novu elektrinu centralu sa 4 parna stroja, ustaku bolnicu u samom Jasenovcu, ustake
nastambe, pe u Gradini, automatsku, sve drvene stvari za kaznione po
NDH, sanduke za opljakanu robu itd. U toj grupi radi oko 500 ljudi,
a grupnik je neki ing. Koperman. Radi tu oko 50 ing. zatoenika, veinom
Jevreja. Zatoeni inenjeri razrauju budui plan Jasenovca. Kau: bie
izgraen u Jasenovcu Poglavnikov trg, asniki dom, ustaki tabor, nova
crkva, kupaona, nogometno igralite, ustaka kola itd.
Inenjere ne ubijaju kao ranije, jer su im sada vie potrebni. Radnike iz grupe iste". Kad je mnogo posla posuuju radnike iz logora
III C. (logor iz koga se ide na svaki posao, a za kratko vrijeme u smrt u
Gradinu).
Komunista dokazanih u logoru nema: njih ubijaju odmah ili otjeraju u III D gdje ne ostanu ni dva dana, bez razlike na profesiju i naciju.
U stolariji koja spada u ovu grupu prave se maljevi kojima se
ubijaju rtve.
U dane kada je Meunarodna" komisija obilazila logor nije ova
grupa radila skoro nita. Rad je zapravo otpoeo neto prije izlobe za
Zagrebaki zbor. Poslije te izlobe stigle su velike narudbe naroito za
kancelarijske ureaje. Tako se eksploatie besplatan rad zatoenika koji
e biti za to stranom smru nagraeni.
Grupnici imaju neto bolju hranu. Oni dobivaju cijeli hljeb, dok
ostali etvrtinu hljeba na dan, u jutro kavu, dok ostali vodu s neto
kukuruzna brana. Grupniku hranu imaju i majstori zidari iz grada i
svi bivi agenti UNS-a koji su baeni u logor kao zatoenici i imaju
iroko polje za svoju krvavu batinaku i ubojiku praksu. Grupniku
hranu dobiva i poneki zatoenik koji se istakao na tekim poslovima. Tako
od nekih 300 radnika na ciglani, samo 4 takva zatoenika jedu itav hljeb
na dan.
Na ciglani grupnik je neki Flajak Marko, Jevrej iz Daruvara. Od
aprila mjeseca, kada je zavreno peenje ljudi, ciglana pravi crijepove
svih vrsta. Kao i na drugim radovima i tu vre nadzor ustae. Bolesni
i iznemogli u svim grupama moraju smjesta nestati jer Jasenovac nije
nikakav uboki dom.
Grupnik ima na raspolaganju itav izbor kazni koje moe da primjeni na zatoenike kako bi ubrzao posao: oduzimanje hrane ili samo
hljeba, bacanje u bajir na kopanje zemlje. Kaznu bacanja zatoenika u
III C izriu ustae. Ko tamo ode, taj se ne vraa. Radnike ciglane iste".
Radno vrijeme 10 sati.
U lanari grupnik je neki Blauhorn iz Zagreba. Radnika ima oko
130. Razna odjeljenja. Najvie se proizvode veliki i mali ustaki noevi.
U dane meunarodne" komisije nije se skoro nita tu radilo. Sad se
posao prilino razvija. Ogromne koliine starog eljeza dovuene su u
Jasenovac. Tu se nalazi roba iz opljakanih idovskih i srpskih duana,
ogromne zalihe eksera, gomile starih ivaih maina iz seljakih kua, plugova, kasa, automatskih bili j ara, firmi sa irilskim natpisima, sa jevrejskih trgovina, more pokupljenog eljeza po itavoj NDH.

U planu je izgradnja velike ljevaonice i dre j era ja, gdje bi radilo oko
3.000 radnika.
Tu se proizvode eljezna vrata i prozori sa eljeznim reetkama i
lanci za Pavelieve kaznione i policije po NDH. Radi se tu i po posebnim
narudbinama. Neki ustaki asnik Mujica naruio je sablju za sjeenje
glava. Mujica je vrio ubijanja i u ciglani, predvodio satnije protiv partizana. Nogama je pretukao poslovou u lanari jer mu sablja nije bila
na vrijeme gotova. Taj Mujica pao je kod Dubice od partizanske ruke.
U pogonu grupnik je ing. Senauer iz Daruvara. Radnika oko 50.
U dane komisije" nije ta grupa nita radila. Kasnije su postavljali sijalice po Jasenovcu i telefon.
U ekonomiji grupnik je dr. Rafo Maestro, advokat iz Zagreba. Zaposleno oko 400 zatoenika. Tu su konjunice, tale za krave, svinjari, govedari, ivinarstvo, mesnica, mljekara, pelinjak, poljski rad, vrtlarija.
U dane komisije" ekonomija je imala svega 2 konja.
Pljakom okolnih sela i za vrijeme ofanzive na Kozaru bogatog
Knepolja razradila se Jasenovaka ekonomija.
Bolja stoka otjerana je u Njemaku ili u tvornice za konzerve, a
svinje su prodavane na drabi, veliki broj je i poklan.
I prije pljake Knepolja bilo je tu svakakve pljake. Tako su na
pr. ustae opljakali Gradinu i onda opljakanu stoku u Gradini prodali
za bagatelu i Srbima u Mlaci. Nakon 8 dana opljakali Mlaku i prodali
Jasenovcu i Jablancu slabije konje. Sve vrste crknutog mesa davali su
za hranu zatoenicima. U Jasenovakoj ekonomiji nita nije smjelo da
propadne, osim onog to su pljakale ustae za sebe.
Sada Jasenovaka ekonomija imade masu konja, volova za vuu,
muzara krava, i svinja, koje se tove, a mast alje za Njemaku.
Preko Jasenovakog logora organizovana je pljaka onog istog Knepolja ije je stanovnitvo istrijebljeno nad ogromnim jamama u Dubici
i u Gradini. Hiljade opljakanih goveda za konzerve, za faistike razbojnike. Jasenovac je centrala manjih ekonomija koje su smjetene u
okolini. Otuda idu pljakake kolone u pratnji arkara i zatoene ene i
radne bojne od pravoslavaca da pljakaju naputena srpska ognjita po
Knepolju, da prekapaju i trae sklonita ita i robe, da odvlae i poslednje podivljalo ivine. Jasenovaka ekonomija isporuuje mast i meso za
Pavelievu vojsku, ona je danas klaonica i naroda i stoke opljakane od
naroda.
U obrtnoj grupi grupnik je neki Hrvat iz Broda. Tu su na radu
brijai, krojai, postolari i dr. njih od prilike oko 100. Tui su i dezinfektori. Jedne noi svukli su itav logor III C do gola zbog dezinfekcije
odijela, a drugog dana polovina tih dezinfekovanih je pobijena! Sve zatoenike iaju, sada i one u III C, izuzev onih koji odmah idu u Gradinu
pod ustake maljeve.
U keramikoj grupi ima svega 56 ljudi, meu njima i neki slikar
Valter Kraus kome su kao umjetniku dozvolili da moe nositi dugaku
kosu, koji izrauje kojekakve poglavnikove kipove i fantazije o ustakim
navalama, a sada momentano u tome Jasenovakom paklu pretvara u
glinu Betovenovu neku simfoniju i valjda e mu kad je tako produktivan
ustae dozvoliti da nosi i glavu kada su dozvolili da nosi dugaku kosu.

Inae je mnogo poznatija ona ranija keramika grupa koja je pretvarala u peima ciglane ljudska bia u pepeo.
U finoj mehanici grupnik je neki ing. Rozenberg. Osnovana je tek
pred mjesec dana. Ima na radu 56 ljudi.
U montai grupnik je taj isti Rozenberg, a na radu ima oko 200
ljudi. Popravljaju razne opljakane maine dotjerane sa svih strana. Tu
lee gomile bodljikave ice ostale od stare Jugoslavije, a polupana pravoslavna crkvena zvona otila su za Njemaku.
U pilani je grupnik Rozenberg (koji nije inenjer). Na poslu oko 100
ljudi. Vuku panj eve iz Save, imaju gatere, cirkular, prave sanduke, parkete i tome slino.
U automehanici grupnik je neki Somedi iz Osijeka. Ljudi oko 50,
vre opravke auta i motora.
Slobodanova grupa, to je grupa na elu sa nekim Slobodanom Jovanoviem Miciem iz Bijeljine. Ima oko 200 ljudi, taj je broj vrlo promenljiv, vri svakake poslove, ima preko sebe ienje logora, a i nju od
svih grupa najvie iste".
Grupnici su obino ivotinje. Nae se poneki da i nije pretjerano
lo.
LIK JEDNOG DZELATA
Pudi (Dragutin) ime mu znamo. Visok, suv, mrav, ivano bolestan,
u ustakom radnom odijelu od cajga, bez ikakvih oznaka, sa revolverom
pod kaputom.

Sef masovnih ubijanja.

Zatoenici koji su ga znali kau da je likvidirao logor u Jadovnom

u Lici (oko 30.000 ljudi). Zive bacao u provalije. Bio je u logoru Kraplje.
Tamo je priredio masovno klanje jedne noi.
Bilo je to ovako: u noi dao je nastup" i naredio zatoenicima da
krenu prema kapiji. Odjednom zatektao je mitraljez po ljudima. Pudi
je vikao kako su Srbi i Zidovi pokuali da mu pobjegnu. Mitraljez je
zatajio. No bilo je ve oko 150 pobijenih.
Oko 1000 preostalih zatoenika sprovedeni su poslije 23 dana
pjeke u Jasenovaki logor. Spavali su u ciglani. Poderani, blatnjavi,
izgladnjeli, mnogi razbijenih glava. Tu su ih ponovno tukli. Strahovito.
Oko 200 ostalo ih je mrtvih.
Ujutro morali su ostali napolje iz logora pred ustaki palir kroz
unakrsne toljage delata koji su po 50 njih nogama skakali na
onoga koji bi pao.
To su strani dani logora, dani njegovog stvaranja.
Te bijednike ponovno su dotjerali u logor. Kasnije su likvidirali
izmrcvarene ljude. Na kamione su ih pobacali jedne na druge i prekrili
ceradama. Ustae su skakali po njima i boli ih. Odveeni su za Krapje i
tamo pobijeni.
Tako je likvidirano Krapje, u decembru prole godine.
Tako je ispriao jedan koji je sluajno ostao iv iz te grupe.
Pudi se tada izgubio nekuda, valjda da likvidira druge logore.
Kada su poeli masovno pristizati Cigani doao je ponovo i Pudi.
Njegov dolazak izazvao je ogroman strah u logoru. Saptalo se: doao je

Pudi. Ta vijest munjevito se proirila kroz logor. Pudi je vodio kolone

Cigana u smrt.
S njim je iao Dudo Baranon iz D" grupe.
Pudi je navraao i u logorske radione, iao od jedne do druge,
izvodio ljude i ubijao ih iz revolvera.
Ljudi iz Jastrebarskog, iz Krapja, iz tih logora u kojima je ranije
divljao Pudi skrivali su se ispred njegovih oiju.
Jednoga dana bacio je jednog koijaa u icu III B, u icu smrti
samo za to to su se konji poplaili kada je Pudi naiao sa motorom.
Na skeli koja vodi za Gradinu dva koijaa Hrvata iz Zagorja neto
su se saaptavali. Pudi ih je obojicu odmah sproveo za Gradinu.
Jedan koija pria: nas 5 koijaa krenulo je za Gradinu po krpe
i Pudi s nama. Vikao je neprestano da brzo radimo i mnogo natovarimo.
Neki Rajh iz Pakraca, mladi od 18 godina, radio je po Pudievom miljenju sporo. Radi bre!" proderao se Pudi. Rajh mu je odgovorio
mirno: Pa radim ja brzo!" i okrenuo se kolima. Pudi je izvadio revolver
i ubio ga pred nama.
Nekoliko minuta poslije toga htio je da puca i na mene. Zato to
mi je enska koulja zapela za granu. Bjeao sam, a moja kola s krpama
dotjerao je neki Ciganin.
Ubio je tako dvojicu koijaa, koji su vozili sijeno, a nisu mu se
brzo makli s puta.
Hvalio se da ga uju zatoenici kako najvie voli klati. Pokazivao je no krvav. Govorio je: nikad ga ne briem, mnoge sam s njime
poklao!
Ciganke je silovao. Zivu cigansku djecu je zakopavao u zemlju,
ubijao je kao niko Cigane.
Onda je nekuda otiao.
Jednoga dana iskrsnuo je opet u ekonomiji, u civilu, sa bradom.
Pozvao je ustakog nadzornika i tukao ga zbog nekog novca. Tada je
govorio da ne vjeruje u Boga, ali da vjeruje u Poglavnika.
Onda ga je opet nestalo. Kazali su da je poludio. A moda su ga
i sami ubili, jer lud je bio i ranije.
Tek dola je grupa pokretnog skladita, koja je ispraznila tolike
srpske stanove i ispraznila i Pudiev stan u kui nekog protjeranog licitara u Jasenovcu.
U stanu toga delata naeno je odijela, rublja, posteljine, nekoliko
persijskih ilima, oko 30 kilograma meda, vrea eera, mnogo sapuna
i mnogo raznovrsnog novca.
U stanu delata osjeali su se tragovi pljake, krvi i zloina.

Br. 233
DOPISNA KARTA BRUNA RADELJEVlCA UPUENA
DECEMBRA 1942. GODINE IZ KONCENTRACIONOG
LOGORA STARA GRADIKA PORODICI1
alje:

zatoenik br. 65/K

IME I PREZIME: Bruno Radeljevi*

Dragi kunjado i ostali. Kako vae zdravlje. Znam da je iko i djeca
tamo. Cim moe alji: lea, sira, jaja, ulja, octa.
Voli vas
Bruno
Dne

194

Pisanje je nagrada za dobar rad i vladanje, i daje pravo

na primanje paketa.

1 Faksimil
originalne dopisne karte objavljen u knjizi: Marijana Amuli
(Buca) i Cedomir Huber, Otpor u logoru Stara Gradika (iz sjeanja bivih logoraa) Spomen-podruje Jasenovac, Biblioteka Poruke, 1980, knjiga 19, si. 46.
1 Roen 1894. u Dubrovniku, lan K P J od 1920, sekretar Gradskog komiteta
Dubrovnik. Vie puta hapen i osuivan, interniran u Lepoglavu, odatle poetkom
1942, u Staru Gradiku, gde je 23. decembra 1942. ubijen. O njegovoj smrti
izvestile su logoraice iz Stare Gradike svojim pismom od 27. novembra 1942,
gde izmeu ostalog pie:
Dragi drugovi! Opet smo dobili priliku da se direktnije javimo. aljemo
drugaricu Sosu (Jovi) nau najbolju omladinku. Ovdje je ona vodila omladinke
i vrila jo druge vanije dunosti u kojima je zadovoljila i hoe da je odmah
zaposlite. Moe odmah primiti rad; zdravlja je vrlo dobrog.
Odgovaramo odmah na pitanja koja ste postavili u pismu od 18. XI. Zadnji
put smo poslali imena drugova iz njihove zajednice, a idui put poslat emo i
imena simpatizera. Umro je Bruno Radeljevi. Sto se tie vae direktne veze
s njima mogao bi da je primi navedeni Ante Jadrein, samo to nije sve to treba
za vezu. Njima je vrlo nezgodno slati karte, jer oni nemaju ni uprave niti koga
u upravi i vrlo je riskantno u takvim prilikama slati karte, a nemaju niti mirnoga mjesta za pisanje. Sve je to ovdje vrlo vano. Zato predlaemo, da mi dobijemo od njih njihov izvjetaj i pismo na posebnu kartu i na za njih odreenu
adresu. Prilike su u logoru mnogo otrije u pogledu rada, a s druge strane poinju
putanjem kui, to nam je prilino neobjanjivo." (Mirko Peren, n. d. str. 128129)

SADRAJ
PREDGOVOR

UVOD

15

GLAVA

PRVA

USTAE OZAKONJUJU I SPROVODE MASOVNI ZLOIN U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPI JASENOVAC 1941. GODINE
1. Vanredna zakonska odredba i za povest o nadlenosti prekih siudova i
skupljanju Jevreja u koncentracione logore pod vedrim nebom
2. Zakonska odredba o prekim i pokretnim prekim sudovima
3. Nalog o upuivanju svih Srba i Jevreja u koncentracioni logor Gospi
4. Nalog da se izvri popis svih Srba
5. Telefonski nalog da se Srbi intelektualci svakodnevno upuuju u grupama od 20 do 30 u koncentracioni logor Gospi
6. Nalog za haipenje i otpremanje Srba, Jevreja i komunista u koncentracioni logor Gospi
Narodni

heroj

Marijan

Cavi

Grga

7. Odluka da se 20 Jevreja i 30 Srba uputi u koncentracioni logor Gospi

8. Dopis da se upuuje u koncentracioni logor 31 Jevrej i 8 Srba
komunista
9. Dopis o upuivanju 47 Srba u logor Gospi
10. Izvetaj da se u koncentracionom logoru Gospi nalazi 5000 Srba
11. Priznanica o transportovanju 29 Jevreja u koncentracioni logor Gospi
12. Dopis da se pripremi transportovanje 40 Jevreja u koncentracioni logor
Gospi
13. Odluka da se svi uhapeni Jevreji i Srbi bez dokaznog postupka upute
u koncentracioni logor Gospi
14. Telegram da je ustaki poverenik za Bosnu i Hercegovinu Juire Franceti uputio 145 ljudi, ena i dece u koncentracioni logor Gospi
15. Nalog da se do daljeg ne alju u koncentracione logore komunisti-rimokatolici, muslimani i evangelisti
16. Odredba da se deponovani novac i dragocenosti ne mogu izidavati vlasnicima Srbima koji se iseljavaju, dok gotov novac i dragocenosti mogu
poneti sa sobom do koncentracionih logora gde e im to biti oduzeto
17. Izvod iz lanka da su sagraene barake za smetaj logoraa u koncentracioni logor Jasenovac
18. Izvetaj o upuivanju 57 Jevreja i Srba u koncentracioni logor Gospi

47
50
52
53
56
56
58
59
61
63
65
66
67
69
72
73
74
75
76

19. Pismo o zloinima ustaa nad Srbiima u logorima i zatvorima

20. Obavetenje da je zbog isticanja crvene zastave u selu Opliii ustaki
tabornik oterao 12 mukaraca i 7 ena u koncentracioni logor Jasenovac
21. Telegram da se dostavi spisak od 50 komunista koje treba uputiti iz Bijeljine u koncentracioni logor Jasenovac
22. Izvetaj da je primljeno u logor 199 Jevreja
23. Zakonska odredba da se za jednog poginulog strelja 10 komunista
24. Obavetenje da se logorai ne nalaze <u logoru
25. Pismo da se Branko Pria oslobodi iz koncentracionog logora Jasenovac
26. Dopis da se po spisku upuuje 41 lice u logor
27. Telegram da je iz Kotara u koncentracioni logor Jasenovac upueno
26 Jevreja

28. Dopis o upuivanju iseljenika iz Mostara u koncentracioni logor Jasenovac
29. Pismo da se poduzmu koraci radi spasavanja Lazara i Dragana iz koncentracionog logora Jasenovac
30. Telegram da se do daljnjeg obustavlja upuivanje u koncentracioni logor
Jasenovac
31. Dopis da su komunisti Dobrila i Konstantin Krneta upueni u koncentracioni logor Jasenovac
32. Dopis da je 171 lice upueno u koncentracioni logor Jasenovac
33. Zakonska odredba o upuivanju nepodobnih i opasnih lica" za ustaku
NDH u sabirne i radne logore
34. Obavetenje o upuivanju 5 komunista u koncentracioni logor Jasenovac
35. Pismo Jovanke Plavi da se dozvoli da poalje sinu Bogdanu zimsku
odeu u koncentracioni logor Jasenovac
36. Dopis da se komunista Desimir Janjetovi ne moe pustiti iz koncentracionog logora Jasenovac
37. Molba da se dodele novana sredstva za izdravanje logoraa u logorima
Lobor-gradu, akovu i Jasenovcu
38. Uputstvo za postupak sa licima koja se upuuju u radne i sabirne logore
39. Radiogram da dostave popis svih Srba i Jevreja upuenih u koncentracioni logor Jasenovac
40. Radiogram o upuivanju 70 lica u koncentracioni logor Jasenovac i 55
u logor akovo
41. Predlog da se Hasan Seferovi uputi u koncentracioni logor Jasenovac
42. Zapisnik u kojem je Milan Stamenkovi iznosio utiske o svom boravku
u koncentracionom logoru Gospi
43. Zahtev da se Ignjac Fier oslobodi iz koncentracionog logora Jasenovac
44. Zabeleka da se taoci iz sela Sitnice i Maglaja otpreme u koncentracioni
logor Jasenovac

45. Telegram da je iz Travnika upueno 44 Jevreja u koncentracioni logor
Jasenovac
46. Potvrda da je primljeno 29 lica u logor
47. Odluka da se u koncentracione logore vie ne mogu upuivati lica bez
pismene odluke

48. Spisak od 1189 logoraa koncentracionog logora Jasenovac
Narodni heroj Mitar Trifunovi U a

77
80
81
82
83
85
86
87
89
90
91
93
94
95
98
100
101
102
103
104
106
108
108
109
113
l14
115

115
H
117
I43

GLAVA DRUGA
NAJMASOVNIJA LIKVIDACIJA LJUDI, ENA I DECE U KONCENTRACIONOM
LOGORU JASENOVACSTARA GRADIKA IZVRENA SU U 1942. GODINI
49. Nalog da se Mirko Bosani sprovede u koncentracioni logor Jasenovac
50. Zahtev da se 88 talaca Srba sprovede u koncentracioni logor Jasenovac

147
149

51. Okrunica da se lica optuena za komunistiku delatnost obavezno upuuju u koncentracione logore bez obzira na sudsko oslobaanje od krivice
52. Izvetaj da je 185 Srba sa podruja Viegrada, ajnia, Rogatice i Sarajeva upueno u koncentracioni logor Jasenovac
53. Zakljuci s konferencije o nainu preseljavanja Srba iz logora na teritoriji NDH u Srbiju _ _ _ _ _
54. Zahtev da se iz koncentracionog logora Jasenovac sprovede sedam logoraa radi ponovnog suenja
55. Telegram da su Zbog zloupotrebe svog poloaja etiri ustaka agenta upuena u 'koncentracioni logor Jasenovac
56. Potvrda izdata Duki Babi da se njezin mu Ilija nalazi u koncentracionom logoru Jasenovac
57. Nalog da se osam lica preuzmu i sprovedu u koncentracioni logor Jasenovac iako su sudski osloboeni krivice
58. Nalog da se sedam lica protiv kojih je obustavljen postupak sprovedu u
koncentracioni logor Jasenovac

59. Nalog da se Mitar Trivunda sprovede u koncentracioni logor Jasenovac
60. Pismo o broju ubijenih u okupiranoj Srbiji i NDH
61. Nalog da se sprovedu dva lica u koncentracioni logor Jasenovac
62. Telegram da se potinjavaju tri ete ustaa iz Jasenovca
63. Nalog da se est lica sprovede u koncentracioni logor Jasenovac
64. Nalog da se tri lica upute u koncentracioni logor Jasenovac
65. Nalog da se Mihaljko Sevo sa sinom Mirkom uputi u koncentracioni logor
Jasenovac

66. Izvod iz izvetaja o situaciji u koncentracionom logoru Jasenovac
67. Dopis da se svi sumnjivi na najdisferetniji nain upute u koncentracione
logore
68. lanak Jasenovac nije ni ljeilite ni muilite"
69. Obavetenje o privremenoj obustavi primanja logoraa u koncentracioni
logor Jasenovac zbog pojave tifusa
70. Policijski karton za Stjepana Sekulia-Jucka
71. Policijski karton za Steficu Veron
72. Dopis da se primi u kolu sin Jevreja slobodnjaka Bernarda Vlnera
73. Dopis povodom izjave logoraa Franja Bogdania i suoenja sa Marijom Brikner
74. Predlog za upuivanje Milana Savia na prisilni boravak u koncentracionom logoru Jasenovac
75. Dopis da se upuuje Zvonimir Pire i Marija Briker, a ne i Barbara
1 Mihailo Lugari
Narodni heroj Nada Dimi

150
151
152
155
156
157
157
159
160
161
163
164
165
167
168
170
173
174
177
179
181
182
183
185
186
187

76. Dopis o upuivanju 86 Jevreja u koncentracione logore Jasenovac i Staru

Gradiku
188
77. Obavetenje o upuivanju 60 politikih zatvorenika u koncentracioni logor
Jasenovac
191
78. Izvod iz direktive za vojna i politika dejstva i eventualni napad na logor
Jasenovac
193
79. Depea da su ustae u koncentracioni logor Jasenovac logorisale 10.000
najboljih sinova Hrvatske
194
80. Odluka o upuivanju ora Vetmia u koncentracioni logor Jasenovac
194
81. Spisak 553 logoraa koji su pisali dopisne karte iz koncentracionog logora
Stara Gradika
197
82. Izvod iz zapisnika u kojem Vojislav Prnjatovi govori o svom boravku
u koncentracionom logoru Jasenovac
207

83. Izvod iz zapisnika u kome Stevo Simi iznosi utiske o svom boravku u
koncentracionom logoru GospiJasenovac
84. Izvod iz zapisnika u kojem Vukain 2egarac iznosi utiske o svom boravku
u koncentracionom logoru Stara GradikaJasenovac
85. Zapisnik u kojem uro Medi iznosi utiske o svom boravku u logoru
Gospi, Jadovno i Jasenovac
86. Uputnica kojom se dvanaestogodinji Mirko eva upuuje u koncentracioni logor Jasenovac
87. Odluka kojom se Luka Vukmir upuuje u logor Jasenovac
88. Izvod iz zapisnika u kojem Hadi-Colakovi Drago, Savo i Joca i Tomi
Diko i Petrovi Pane iznose utiske o svom boravku u logoru Gospi
Jasenovac
89. Zapisnik u kojem Pajki Mirko iz Visokog iznosi o svom boravku u logorima Gospi i Jasenovac
90. Popratni akt za 56 lica koji se po odluci i uputnici upuuju u logor
91. Spisak lica koja su ostala u logorima Jasenovac i Stara Gradika
92. Prepis koga sve treba upuivati u koncentracioni logor Jasenovac
93. Dopisna karta Ljubice Sagi
94. Pismo Ane-Hane Paveli o svom hapenju sa Zlatom egvi i otpremanju
u koncentracioni logor Stara Gradika
95. Dopis da koncentracioni logor Jasenovac moe primiti neogranieni broj
zatoenika
96. Izvod iz zapisnika u kojem Lazar Oirozovi govori o svom boravku u
logorima Jasenovac i Stara Gradika
97. Zapisnik u kojem Milivoj Nikoli i Relja Milanovi govore o svom boravku u logoru Gospi i Jasenovac
98. Popratni akt za 7 lica koja se po odluci upuuju u koncentracioni logor
Jasenovac
99. Predlog da se Milan Volf uputi u koncentracioni logor Jasenovac
100. Odluka da se Petar Razuljevi uputi u koncentracioni logor Jasenovac
101. Nareenje da se pomogne u prikupljanju svih Roma radi upuivanja u
koncentracioni logor Jasenovac

102. Nareenje da pokupe sve Cigane i sprovedu u koncentracioni logor
Jasenovac
103. Dopis da se alje u logor 69 Roma iz okoline Zagreba
104. Telegram da se odobri angaovanje domobrana za odpremanje 400 Roma
iz Zemuna u logor Jasenovac
105. Potvrda o prijemu 47 lica u logor
106. Potvrda o prijemu 54 lica logor
107. Izvetaj da su sa podruja Kotara upuena 83 vagona Roma u koncentracioni logor Jasenovac
108. Izvetaj o prolasku transporta od devet vagona Roma kroz Karlovac za
logor Jasenovac

109. Izvod iz naredbe o zabrani letenja iznad koncentracionog logora Jasenovac
110. Izvod iz zapisnika u kome 19 lica iznose utiske o svom boravku u koncentracionom logoru Jasenovac
111. Nalog da se sprei prikrivanje Roma koji hoe da izbegnu upuivanje u
koncentracione logore
112. Izvod iz izvetaja da se Ilija Jakovljevi nalazi u koncentracionom logoru
Jasenovac
113. Obavetenje da se Vladimir Cvija nalazi u logoru Jasenovac
114. Obavetenje da se Dragutin Barun Kapri de Merecej zbog irenja komunistike propagande nalazi u logoru Stara Gradika
115. Odluka o upuivanju Stojana Miloevia u logor Jasenovac

213
221
229
237
238
239
249
255
257
258
261
262
269
271
275
284
285
287
289
290
291
294
297
298
299

300

301
302

35

306
307
3 08

116. Zapisnik na osnovu izjave unkovi irna o svom boravku u logoru

Jasenovac
117. Izvod iz zapisnika na osnovu izjave Jovana Kovaevia o svom boravku
u koncentracionom logoru Jasenovac
118. Obavetenje da je Josip Horvat upuen u koncentracioni logor Jasenovac
119. Izvod iz zapisnika na osnovu izjave Rastka Krnjajia o svom boravku
u logoru Jasenovac

120. Obavetenje o upuivanju Ferdinanda Udijera u koncentracioni logor
Jasenovac
121. Pismo Andrije Hebranga o zloinima ustaa u koncentracionom logoru
Jasenovac
122. Predlog za upuivanje Sigmana Kaca u koncentracioni logor Jasenovac
123. Odluka za upuivanje 12 lica u logor
124. Zapisnik u kojem Andrija Hebrang iznosi sa kim je sve saraivao
125. Predlog za upuivanje Mirka Bobana u koncentracioni logor Jasenovac
126. Predlog za upuivanje Huseina Redia u koncentracioni logor Jasenovac
127. Uputnica za Samuela Hirenhauzera na prisilni boravak u koncentracioni
logor Jasenovac

128. Zahtev da se 54 Jevreja dopremljena iz Nemake uputi u logor Stara
Gradika
__ _ __ _
129. Odluka o upuivanju Nade Madarac u logor Stara Gradika
130. Zapisnik o sasluanju Ibrahima Tudorovca

131. Zapisnik o sasluanju Muhameda Maglajlia
132. Karton osnovnih podataka za Ruu Singer
133. Izvetaj o podacima koje je Andrija Hebrang dao u svom sasluanju
134. Izvod iz zapisnika u kojem Vladimir Lonar iznosi utiske o svom boravku
u koncentracionom logoru Jasenovac
Narodni heroj Milan Spalj

309
324
326
327
329
330
332
333
334
338
339
340
341
342
343
345
347
348
350

354

135. Dopis da se upuuje Mica Greta s tim da se povrati u Logor

136. Obavetenje da su etiri lica upuena u logor Stara Gradika
137. Zahtev da se zbog posete nemakog izaslanika poboljaju red, istoa
i ishrana i izbegne svako nasilje
138. Izvod iz naloga da se navedena lica iz Brkog a sada u koncentracionom
logoru Jasenovac obrate pokretnom prekom sudu u Zagrebu radi oslobaanja

139. Zahtev da se hitno upute 24 navedena lica u logor Stara Gradika
140. Uputstvo o provoenju istrage nad odreenim licima
141. Odluka o upuivanju Rozike Stritof u logor Stara Gradika
142. Izvod iz zapisnika u kojem Drago Svjetlii iz Doboja iznosi utiske o
svom boravku u logorima Gospi i Jasenovac
143. Obavetenje o licima koja se nalaze u koncentracionom logoru Jasenovac
144. Izvod iz zapisnika o kome su devetnaestorica logoraa govorili o svom
boravku u logoru Stara Gradika
145. Spisak od 147 lica za koje se trae podaci gde se nalaze

146. Izvod iz zapisnika u kojem Ivan Koprivnjak iznosi utiske o svom boravku
u logoru Stara Gradika
147. Obavetenje koja su lica dopremljena u logor Stara Gradika
148. Dopis da se uputnicama i odlukama upuuje 17 lica u koncentracioni logor
Jasenovac
149. Zahtev da se obavesti da li se 29 navedenih lica nalaze jo u koncentracionom logoru Jasenovac
150. Zakonska odredba o upuivanju lica u koncentracione logore
151. Izvetaj o stanju u koncentracionom logoru Jasenovac

355
356
357
359
362
363
364
365
375
378
381
383
385
386
387
388
394

152. izvod iz pisma dr Nenada Grisogona o uasnim uslovima u koncentracionom logoru Jasenovac
153. Dnevni izvetaj da je 146 lica upueno u koncentracioni logor Stara
Gradika ii Jasenovac
154. Predlog da se Berta Salom uputi u logor
155. Zahtev da se Mira Kaus i Suada Sahovi upute u logor Stara Gradika
156. Izvetaj da je 160 banjalukih Jevreja upueno u logor Stara Gradika
157. Spisak zatvorenika iz zatvora Orna kua" koji su predvieni za koncentracioni logor 15b Zahtev da se 60 Jevreja (ljudi, ena i dece) smeste u logor
159. Dopis povodom upuivanja 13 lica u logor
1 60. Izvod iz bojne relacije o upuivanju 1.363 lica sa podruja Kozare u
koncentracioni logor Stara Gradika
161. Predlog da se 20 lica uputi u koncentracioni logor Stara Gradika
162. Obavetenje o upuivanju trinaest Jevreja u koncentracioni logor Jasenovac
163. Nalog da se est partizana primi u logor
164. Obavetenje o upuivanju dvadeset lica u logor
165. Obavetenje o prijemu 68 Jevreja u logor
166. Odluka o upuivanju Erliha Sandora u koncentracioni logor Jasenovac
167. Izvod iz dnevnika sa podacima za osam logoraa begunaca iz koncentracionog logora Jasenovac
168. Predlog da se Rajko Jorgi uputi u koncentracioni logor
169. Izvetaj o zdravstvenoj situaciji u srezovima Prnjavor, Bosanska Gradika i Bosanska Dubica i u koncentracionom logoru Stara Gradika
170. Dopis da se pet lica sa Kozare, begunaca iz kolone prilikom sprovoenja,
uputi u koncentracioni logor Stara Gradika
171. Izvod iz izvetaja o provoenju 69 partizana iz Brkog i Bijeljine u koncentracioni logor Jasenovac
172. Zapisnik da je zapovednitvo koncentracionog logora Jasenovac uputilo
na teritoriju oblasti 10.000 izbeglica sa Kozare
173. Dopis da se Andrija Hebrang i drugi zamene za ustae Vutuca i Vagnera
174. Predlog da se Ivan Rolih uputi u logor Jasenovac
175. Obavetenje o licima koja se trae iz koncentracionog logora Jasenovac
i Stara Gradika
176. Obavetenje da se Rifat Peenica ne moe pustiti iz koncentracionog logora Jasenovac

177. lanak Godinu dana rada sabirnih logora ustake odbrane" o koncentracionom logoru Jasenovac
178. Pismo o dranju razmenjenih komunista na ustakoj policiji i u logorima
179. Izvetaj o bekstvu dve logoraice iz logora Stara Gradika
180. Nalog da se 24 lica upuuje u logor Jasenovac Stara Gradika
181. Zapisnik u kojem je Bmin Smailagi dala svoj iskaz
182. Izvod iz zapisnika u kojem Radojka Tatomirovi govori o svom boravku
u logoru Stara Gradika
183. Dopis u vezi s razmenom Andrije Hebranga i drugih logoraa za ustau
Karla Vagnera
184. Dopis u kojem se nudi razmena za dva ustaka funkcionera 30 pripadnika
NOP-a na elu sa Andrijom Hebrangom
185. Pismo Andrije Hebranga u vezi sa razmenom
186. Obavetenje da su svi Zidovi iz Modria i veina iz Gradaca upueni u
logor Stara Gr- dika
187. Obavetenje ds
ne moe udovoljiti elji da se Srbi puste iz logora
188. Spiskovi 1.008 1 a upueni u koncentracioni logor Jasenovac

398
401
404
405
406
407
411
413
414
415
417
418
419
421
422
423
425
428
429
430
430
432
436
437
439
440
447
449
450
451

453
454
4 58
4 59
4 61
4 62

189. Odluka o upuivanju Paule Vaks u logor Stara Gradika

190. Obavetenje o upuivanju trideset est lica u koncentracioni logor Jasenovac i sedamnaest lica u logor Stara Gradika
191. Odluka o upuivanju Ivice Ledia u koncentracioni logor Jasenovac na
jednu godinu
192. Izvod iz pisma dr fra Dominika Mandia da se njegova supruga i supruga
dr Martinovia nalaze u koncentracionom logoru Stara Gradika
193. Izvod iz pisma dr fra Dominika Mandia o hapenju i odvoenju u koncentracione logore Jasenovac i Stara Gradika poznatih linosti
194. Izvod iz zapisnika u kojem Jovanka Mareti govori o svom boravku u
koncentracionom logoru Jasenovac
195. Obavetenje da se Fahret Silajdi vie ne nalazi u koncentracionom
logoru Jasenovac
196. Nalog da se 8 lica iz Prijedora upuuje u logor
197. Odluka da se Mihajlo Pisarevi upuuje u koncentracioni logor Jasenovac
198. Izvetaj o licima koja su upuena ili imaju da budu upuena u logor
Stara Gradika
199. Izvetaj o upuivanju Jevreja iz Gradaca u koncentracioni logor
200. Zapisnik u kojem je Milan Dragi dao svoj iskaz
201. Obavetenje da je Fanica Aman upuena u logor Stara Gradika
202. Izvetaj da su ustae pod komandom Ljube Miloa odvele oko 1000 lica iz
Crkvenog Bora, Ivanjskog Bora i Strmena u logor Jasenovac
203. Nalog da se 19 lica upuuju u logor
204. Nalog da se 22 lica upuuju u logor
205. Izvod iz pisma sa predlogom za napad na koncentracioni logor Jasenovac
206. Nalog da se 17 lica upuuju u logor
207. Izvod iz izvetaja o odvoenju itelja sela Kukunjevca u koncentracioni
logor Jasenovac

208. Odluka da se Rade Karali uputi u koncentracioni logor Jasenovac
209. Izvetaj da je uhvaena jedna grupa komunista koja e biti sprovedena
u logor

500
504
505
506
507
508
510

514

494
496
498
499

210.
se 51iselice
u logor
Franji
Riharu
koji
je
odveden

211. Nalog
Dopis udakojem
traiupuuje
obavetenje
o popu
u logor Jasenovac
212. Izvod iz zahteva da se pronau lica koja su rasturala pismo-sasluanje
Fatime Brki o njenom zlostavljanju u koncentracionom logoru Stara
Gradika
__ __
213. Izvod iz zapisnika u kojem Marija Koi govori o odvoenju u koncentracioni logor Jasenovac i Stara Gradika
214. Zabeleka da je u koncentracionom logoru Jasenovac ubijeno 1500 logoraa
215. Izvod iz zabeleke o ustako-nadzornoj slubi i koncentracionom logoru
216. Zabeleka u vezi s logorom Jasenovac
217. Dopis da su Staki Mile i Ivezi Mile upueni u koncentracioni logor
Jasenovac
218. Nareenje da se prikupe podaci o podstrekaima i zloincima u Jugoslaviji
219. Zahtev da se poalju odluke za 3 lica upuena u logor
220. Zahtev da se poalje odluka za 8 lica upuenih u logor
221. Zahtev da se poalju odluke za 14 lica upuenih u logor
222. Predlog da se u logor uputi Rade Buha
223. Nalog da se upuuje u logor 19 (ljudi, ena i dece) Srba
224. Zahtev da se dostave odluke za 25 lica koja su upuena u logor Stara
Gradika
__ _ _ _

491
492
493

513

489

488

Dugandi

487

511

Jaka

486

heroj

484

Narodni

483

515
516
518
519
522
524
526
527
528
529
531
532
533
534

225. Telegram da se Srbi i Zidovi upuuju u koncentracioni logor Jasenovac

226. Zahtev da se dostave podaci o Elijanu Abrahamu koji je upuen u koncentracioni logor Jasenovac

227. Dopis da se Lazar Vukomanovi otpusti iz slube jer je upuen u koncentracioni logor Jasenovac
228. Odluka da se Bosiljka Basta upuuje u logor Stara Gradika
229. Odluka da se Salih Deli upuuje u koncentracioni logor Jasenovac
230. Zahtev da se donese odluka za ve upuena 4 lica u logor Stara Gradika
231. Spisak od 194 Srbina koji su upueni u logor Stara Gradika
232. Broura o zloinima ustaa u koncentracionom logoru Jasenovac
233. Dopisna karta Bruna Radeljevia

538
539
540
541
542
543
544
546
567

Antun Mileti
KONCENTRACIONI LOGOR
JASENOVAC 19411945.
1986 drugo izdanje

Izdaju
NARODNA KNJIGA
Beograd, Safarikova 11
Spomen-podruj e
JASENOVAC
Za izdavae
Vidak Peri, direktor
IRO Narodna knjiga"
Tehniki urednici
ore Dragosavac
Duan M. Obradovi
Lektor
Gojko Banovi
Korektori
Buba Stevanovi-Baki
Mirjana Joi
Rua Radovanovi
Tira
10 000 primeraka

tampa
GRO Kultura", OOUR Slobodan Jovi"
Beograd, Stojana Protia 52