Brzina u

kondicijskoj pripremi
sportaa

 U suvremenom sportu, naroito u disclipinama gdje su

rezultati dosegli gornje granice psihikih i fizikih
mogunosti, kondicijska priprema zauzima sve
znaajnije mjesto.
Kondicijska priprema sportaa je kontinuiran,
kompleksan i programiran proces razvijanja osnovnih i
specifinih biomotorikih i funkcionalnih sposobnosti.
Svaka sportska grana zahtjeva osnovnu specifinu
kondicijsku pripremljenost.
Jedna od kljunih biomotorikih sposobnosti je brzina.

 Brzina je u velikoj mjeri genetski definirana ali

odreenim sredstvima treninga na nju se moe uspjeno
djelovati.
Brzina se pojavljuje u kombinaciji sa snagom,
koordinacijom, fleksibilnou, izdrljivou i
preciznou.
Sporta mora razvijati to veu brzinu u smjeru naprijed,
nazad i lateralno.

Tipovi brzine:
Brzina reakcije
Startna brzina (akceleracija)
Brzina zaustavljanja (deceleracija)
Maksimalna brzina
Izdrljivost
Agilnost

Faktori o kojima ovisi brzina

Djelovanje centralnog ivanog sustava
Struktura miinih sistema
Elastine karakteristike miia
Inter i intra miine koordinacije
Fleksibilnosti
Brza i elastina snaga
Tehnika kretanja
Anaerobni alaktatni energetski procesi
Motivacija

Brzina reakcije
Brzina reakcije je u mnogim disciplinama povezana
sa ciklikom brzinom.
PET FAZA REALIZACIJE BRZINE REAKCIJE:
Registracija signala
Prijenos signala u centralni nervni sustav
Formiranje optimalnog odgovora
Prijenos signala do adekvatnih miia
Nadraaj miia i poetak kretanja

Ciklina brzina
To je kompleksna i suptilna biomotorika sposobnost,
sastavljena iz vie meusobno povezanih komponenata.
Ciklinu brzinu definiraju duina koraka i frekvencija
koraka.
Duina koraka ovisi o visini sportaa i o veliini njegove
odrazne snage.

Frekvencija je visoko genetski definirana i ovisi o

regulaciji sredinjeg ivanog sustava, koji upravlja
djelovanjem agonista i antagonista miinih grupa.
Za razvoj frekvencije koraka vaan je adekvatan trening
do 15. godine.

Startna brzina
To je sposobnost gdje sporta mora razviti to vee
ubrzanje u to kraem vremenu. Osnovni cilj je razviti to
veu snagu.
Kljunu ulogu kod startne brzine ima miina grupa
m.quadriceps koja generira progresiju koraka.
Miii u fazi akceleracije djeluju koncentrino a u fazi
deceleracije ekscentrino.
Kljunu ulogu kod startnog ubrzanja ima eksplozivna
sanga a nakon nje elastinost.

Maksimalna brzina
Sa biomehanikog stajalita maksimalna brzina je produkt
frekvencije i duine koraka. Djelovanjem na te faktore
moemo ju poveati.
Najvaniji parametri za razvoj maksimalne brzine su
frekvencija koraka i vrijeme trajanja kontaktne faze.
Od morfolokih karakteristika istiu se longitudinalne
mjere.

Miii koji uvjetuju razvoj brzine: m.gluteus maximus,

m.tibialis anterior, m.soleus, m.gastrocnemius, m.rectus
femoris, m.biceps femoris, m.vastus lateralis.
Istraivanja su pokazala da je jedan od najvanijih miia
za razvoj maksimalne brzine m.biceps femoris.
FAZE TRENINGA MAKSIMALNE BRZINE:
Razvoj max. brzine sa nespecifinim sredstvima
Razvoj racionalne tehnike tranja
Trening max. brzine
Razvoj specifine snage
Kontrastni trening razvoja max. brzine

KOMPONENTNI SUSTAV CIKLINE BRZINE

Ciklina brzina

Duina koraka

Brza-elstina snaga

Frekvencija koraka

Tehnika

Koordinacija

Fleksibilnost
Akceleraci

Maksimalna brzina

Deceleracija

Pliometrijski trening i brzina

Sredstva pliometrijskog treninga: dubinski skokovi,
dubinsko-visinski i dubinsko-daljinski skokovi s
odreene visine, vertikalni skokovi, vertikalni vezani
skokovi preko prepona, horizontalni skokovi i skokovi u
lateralnom smjeru.
To su ujedno najefikasnija sredstva za razvoj elastine
snage koja se javlja u sprintu, skokovima i promjenama
smjera kretanja.