Chia

Chia

Chia

Chia

Chia

Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i teiti nekom cilju,
napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmiljanje o rezultatu moglo bi zakoiti rad
mozga i pojaati stanje nervoze, napetosti i straha od pogreaka. Usredotoimo se zato na
snove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tada
dolaze sami od sebe.
ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja. Uspijeva rjeavati probleme i biti
sretan bez obzira na okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i utjehu.

Ramon Campayo

Chia

Zahvale
Posve sam nedavno poeo pisati o problemima uenja stranih jezika i uenicima koji
su mi s povjerenjem dolazili na teajeve; nakon toga je nastao i e-teaj. U poetku nisam
posveivao puno panje metodici uenja jezika, ali ubrzo se pokazalo da to pitanje
mnoge zanima, pa sam bio zamoljen da se time pozabavim.
U tu sam svrhu prouio zanimljive i opsene materijale i razradio novu metodiku.
Sada se uenje stranih jezika pretvorilo u moj najpopularniji teaj.
Mnogi su se uenici ispisali sa specijaliziranih teajeva i poeli samostalno uiti jezik
uz pomo metodike koja je mnogo uinkovitija i zabavnija od onih prema kojima su
ranije uili jezike. Upravo tu metodiku sa zadovoljstvom iznosim u ovoj knjizi.
Poznato mi je da neki od mojih uenika istodobno ue ak est jezika, i to bez veih
napora! Nakon nekog vremena primijetio sam da je odsjek mojeg foruma posveen
uenju jezika postao najposjeeniji.
To me i potaklo da ovoj temi posvetim najvie panje i da se prihvatim pisanja
zasebne knjige.
Neizmjerno sam vam zahvalan, potovani uenici, to sa mnom dijelite svoje snove.

Ramon Campayo

Chia

Predgovor
U ovoj knjizi opisuje se uinkovita metoda koja e vam omoguiti da nauite bilo koji
strani jezik, ak i kad poinjete od "nule" i ne znate niti jednu jedinu rije.
Nadam se da e vas strani jezici odsad ispunjavati divljenjem, ak i ako ste prije - u
koli, na teajevima stranih jezika ili itajui udbenike - stekli dojam da je uenje
stranih jezika zamorno i dosadno te izuzetno naporno, ili da nemate anse uspjeti jer se
nikada prije niste bavili jezicima.
Osobito bih ovu knjigu volio posvetiti pojedincima koji su izgubili vjeru u sebe, i
dokazati da svatko ima sposobnosti za uenje jezika, jednostavno zato to su mogunosti
ljudskog uma bezgranine.
elim dokazati da klju uspjeha lei u efikasnoj metodi koja respektira nae mentalne
mogunosti, kao i sve uvjetovane i neuvjetovane reflekse. Nadam se da e mi itatelj
povjerovati i itati ovu knjigu bez urbe i od poetka, ne izostavljajui nita.
itajui poglavlje za poglavljem, poet ete s primjenom nevjerojatne metodike, takve
to e odmah raspriti sve iluzije koje vas uvjeravaju da je uenje jezika teak zadatak.
Iznenada ete otkriti da ste postigli uspjehe o kojima se niste usudili ni sanjati.
Dakle, predlaem vam okladu: kladim se da ete danas zavoljeti uenje stranih jezika.
Vjerujem da bi ova knjiga mogla pokrenuti pravu revoluciju u uenju jezika, zato to
uistinu svaka osoba moe primijeniti ovdje izloenu metodu za uenje svakog jezika.
Volio bih uiniti neto dobro za sve svoje itatelje - pruiti im priliku za
samospoznaju, za otkrivanje beskrajnih novih mogunosti koje u njima lee.
Takoer, volio bih vam pomoi da razvijete imaginaciju i kreativne pristupe u
postizanju visokih rezultata, jer poznato je da je svijest pokreta misli.
Svima vama, djeci, tinejderima i starijima, elim mnogo sree i... . . .dovienja! Adios.

Auf Wiedersehen. Arrivederci. Au Revoir. Dosvidanija. Bye-bye. Adeus. Hej da.

Ramon Campayo

Chia

Vaan savjet
Uenje stranog jezika sloen je zadatak i trai mnogo vremena. I nakon nekoliko
godina uenja mnogi ljudi shvate da ipak nisu nauili slobodno i pravilno govoriti.
Metodika u ovoj knjizi omoguuje vam da se, nakon jednog itanja i usvajanja
osnovne ideje (naravno, uz uvjet da slijedite sve vjebe i preporuke), odvaite govoriti na
stranom jeziku po vlastitom izboru, uz uvjet da ste (samo) 7 dana utroili na praktine
vjebe.
Ponite od najjednostavnijeg - proitajte knjigu i nauiti ispravno slijediti sve upute.
Shvaam da e se uvijek nai neki "nestrpljivko" koji eli progovoriti na nekom jeziku
prije nego to ga je poeo uiti, a nije proitao knjigu od korica do korica. Doista, odmah
ete uoiti odreeni napredak, ali oboruajte se strpljenjem i radite sve zadatke redom.
Kako biste postigli cilj, dat u vam prvu, prilino jednostavnu preporuku (koje se
mnogi ljudi teko dre, to ih onda ozbiljno prijei u uenju jezika). Zapamtite sljedee
jednostavno pravilo:
itajte knjigu redom, poglavlje za poglavljem.
Na kraju knjige nai ete poglavlje "Zona kontrole". To posljednje, 23. poglavlje,
pomoi e vam da provjerite napreduje li proces uenja pravilno i jeste li moda
propustili neto bitno. Tamo se nalaze tablice u kojima trebate praviti biljeke. Pravilo je
jednostavno - ne smije se prijei na sljedei zadatak dok ne dovrite onaj prethodni.
Metoda rada prema tom programu prilino je jednostavna: oznaavajte toke koje
odgovaraju proitanom i usvojenom gradivu.
Takav e vam pristup omoguiti da izbjegnete pogreke i da znate to trebate raditi
dalje, jer je u procesu uenja neophodno vraanje na ve proitana poglavlja.
Skrenite pozornost i na jo jedno vrlo zanimljivo poglavlje, "Mogue tekoe". Tamo
sam pokuao predvidjeti stvari i unaprijed prokomentirati sva pitanja i tekoe to se u
odreenim trenucima mogu javiti u nekih itatelja.
itanje ove knjige je jednostavno, sva su pitanja detaljno obraena i popraena
uistinu brojnim primjerima, kako bi se gradivo usvojilo s lakoom.
Knjiga e vam pomoi da razvijete najvanije funkcije mozga: kreativno miljenje i
sposobnost koncentracije. Od osobite koristi bit e vam kreativno miljenje, koje jo
zovemo mata, jer je upravo ono najvanija mentalna sposobnost. Osim toga, znaajno
ete poboljati pamenje i sposobnost uenja.

Chia

Pitanja povjerenja
napisala je M. Jesus Garsia (Ramonova supruga)

Bilo je to pred Boi 2005. godine, jednog hladnog prosinakog jutra. Ramon je radio
na ovoj knjizi i rad je poeo donositi prve rezultate. Poeljela sam vam neto rei o toj
metodi uenja jezika - ono to bi moglo biti korisno i to e odueviti mnoge itatelje.
Zato sam zamolila Ramonovo doputenje da napiem nekoliko odlomaka. Ramon je
odmah pohitao prema pisaem stolu, pruio mi je isti papir i rekao: "Samo naprijed!"
Kada mi je Ramon rekao da se sprema napisati knjigu o idealnom nainu shvaanja i
uenja stranog jezika, njegova mi se ideja vrlo svidjela jer u nae doba svaka osoba mora
ili eli neto nauiti. Odmah sam pomislila kako bi to bilo izvrsno da svima olakamo taj
zadatak.
I zato vam sada elim ispriati zadivljujuu, malo poznatu priu.
lako imam vlastitu malu tvrtku u Albaceteu, nakon deset godina ivota s Ramonom
obino ga pratim na njegovim putovanjima, natjecanjima, konferencijama, izlobama i
seminarima. Tako smo prije nekoliko godina zajedno otputovali u Njemaku. Dogodilo
se to u studenom 2003, nedugo prije njegova trijumfa, onih fantastinih 15 svjetskih
rekorda.
Ukrcali smo se na let za Munchen i, im smo se odvojili od tla, Ramon je izvadio iz
fascikla neke udne papirie (o njima ete neto vie saznati poslije) i mali elektronski
rjenik na koji je spojio slualice, i poeo je neto sluati.
Iako je ve i prije inio jo neobinije stvari, ipak sam ga pitala to to planira raditi i
dobila sam odgovor koji me je okirao. Ramon je zapravo odluio uiti njemaki jezik,
zato to je konferenciju za novinare koja se trebala odrati istu veer, odmah nakon
naeg dolaska u Njemaku, htio voditi na tom jeziku.
Nasmijala sam se jer Ramon uope nije znao njemaki, a u koli je uio francuski.
Osim toga, sve svoje dosadanje presice uvijek je odravao na engleskom.
ak sam se u ali pozanimala planira li cijelo vrijeme leta (oko dva sata) potroiti na
uenje njemakog. Ramon je posve ozbiljno odgovorio: "Ne, gladan sam, pa u sigurno
neto pojesti i popiti kavu."

Chia
Nikada nisam sumnjala u Ramonove sposobnosti, niti u njegovu metodu, jer je pred
mojim oima ostvarivao nevjerojatna postignua ljudskog uma. U takvim trenucima
obino pomislim: "To je genijalno".
Ramon je bio zauzet tijekom cijelog leta (uz stanku za ruak) sve do posljednjih deset
minuta prije slijetanja.
U trenutku kada je uzimao prtljagu pitala sam ga o rezultatu - je li nauio govoriti
njemaki. Na to mi je Ramon sa osmijehom odgovorio: "Jesam! Govorim ve dosta
dobro".
Odmah smo krenuli u hotel, a zatim na konferenciju za novinare, u Starnberg, na
mjesto gdje se kasnije trebao odrati svjetski festival rekorda na kojem su se okupljali
najvei umovi svijeta. Za vrijeme koje je preostalo do poetka presice Ramon se
nijednom nije vraao svojim biljekama. Naprosto je zapoeo presicu na njemakom
jeziku. Jo uvijek se sjeam koliko me je to potreslo.
Ne znam to je govorio, no posve sam sigurno ula govor na njemakom jeziku.
Sjeam se kako mi je Ramon priao da se odluio naaliti pa mu je prva reenica bila:
"Dobra veer. Vrlo dobro govorim njemaki."
Publika je pozorno sluala njegovo predavanje, no najvie me je potresao trenutak
kada su mu nakon predavanja poeli postavljati pitanja na njemakom.
Ramon je razumio sva pitanja, iako je nekoliko puta zamolio da preformuliraju
(gramatiku konstrukciju) pitanja kako bi ih shvatio. Nakon toga bi se razgovor nastavio.
Kada je predstavljanje zavrilo, domain se naklonio i rekao Ramonu da mu se vrlo
svidjela konferencija, no dodao je:
- Trebali biste jo poboljati svoj njemaki. Na to jeRamon
odgovorio:
- Naravno, samo mi dajte malo vie vremena.
ovjek je odmah upao u zamku Ramonova odgovora te je iznova pitao:
- Kako dugo ve uite njemaki? Na to Ramon
odgovorio:
- Tono 1 sat i 45 minuta.
Takav je odgovor izazvao lavinu smijeha u publici, a ovjek koji je postavio pitanje
ostao je stajati otvorenih usta.
Na tome je stvar zavrila, a sva sljedea pitanja novinara bila su iskljuivo na temu
stranih jezika - kako bi ih trebalo usvajati i uiti.
Na teajevima posveenim metodama brzog itanja i pamenja Ramon govori o
idealnom i najuinkovitijem nainu uenja svakog stranog jezika. Toj se temi posveuje
otprilike jedan sat i dvadeset minuta: to je dovoljno vremena za izlaganje teorije i
njezinu primjenu u praksi. Tako uenici stjeu ozbiljnije razumijevanje tog pitanja i
jasnu predodbu o tome kako vjebati.
10

Chia
Kada smo napustili dvoranu u kojoj se odrala presica, pitala sam Ramonu kako mu je
to uspjelo. Odgovorio je da se polusatno zapamivanje nekoliko stotina rijei ni po emu
ne razlikuje od zapamivanja stotina igraih karata.
Odmah sam ga priupitala, to je lake zapamtiti: "deka tref i "sedmicu pik" ili pak
njemake rijei treffen (susresti) i Gedachtnis (pamenje). Ramon je odgovorio da e
rije koritena unutar konteksta sama voditi sljedeoj, naravno, ako zna to eli rei,
dok je s kartama posve drukije: svaka naprosto ima svoje mjesto u nizu i meusobno
nisu nikako povezane.
Besmisleno je misliti da je Ramon napamet nauio govor koji je odrao na presici.
Usvojio je dovoljno rijei da bi na njemakom izrekao ono to je mislio na panjolskom i
da bi razumio postavljana pitanja.
Pria je gotova, no voljela bih vam ispriati jo jednu. Poetkom 2004. godine Ramon
mi je predloio da sudjelujem u svjetskom prvenstvu u
brzom pamenju koje se trebalo odrati u studenom. Odgovorila sam mu da nisam
nimalo spremna i, osim toga, nikada ga ne bih mogla pobijediti. Evo naeg razgovora:
- No mogla bi zauzeti drugo mjesto.
- To se nee dogoditi, nisam sposobna za tako neto. Osim toga, imala bih vrlo malo
vremena za pripreme - svega deset mjeseci, da bih mogla raunati na drugo mjesto na
svjetskoj razini.
- Imamo dovoljno vremena, zato se ne brini, no naravno da e morati vjebati sat
vremena dnevno, etiri do pet puta tjedno.
- Jedan sat dnevno? Troit u samo etiri ili pet sati tjedno na vjebe? I ponovno me je
potresao njegov odgovor; nisam znala kako da reagiram
- je li Ramon genij ili luak?
- Uz tako malo vjebe uspjet u neto postii? Moi u dobiti viu ocjenu od ostalih
profesionalaca?
- Da, no samo ako proe isplaniranu poduku, - odgovorio mi je rijeima kojima,
naravno, nisam povjerovala.
Ramon me je uvijek iznenaivao svojim postignuima, iako mi to sada ne izgleda
toliko neobino. No u tom sluaju bilo je osobito teko povjerovati u udo jer je loptica
bila prebaena meni.
elio je da postanem junak koji je ostvario svoj cilj. Drugim rijeima, sve je ovisilo o
meni, ne o njemu, i upravo me je to plailo; osim toga, iskreno reeno, nisam bila
spremna za ocjenjivanje na natjecanjima, niti za kvizove iz pamenja. Moda i nije bio
posve siguran u moje sposobnosti, no svakako je vjerovao da je to mogue.
Dok sam razmiljala nad tim pitanjem, Ramon me je promatrao i kao dobar psiholog,
proitao mi je misli. Znao je da sumnjam i zato je prekinuo moja razmiljanja:
- Obeajem ti da e sve uspjeno prevladati i da e poduka biti zanimljiva. To e ti
postati hobi kojem e se poeljeti vraati svaki dan. Zabavit e se i uivati.
11

Chia
Pristala sam, rekla sam da u pokuati, no ne mogu nita obeati. Tako su prolazili
dani i doista, poduka mi je bila ugodna. Bilo je vrlo zanimljivo i taj jedan sat koji smo
provodili vjebajui prolazio je neprimjetno. esto me je Ramon morao zaustavljati i nije
doputao da vjebam dalje. Govorila sam mu:
- Hajdemo jo malo, ba mi dobro ide.
On je odbijao i odgovarao da je doao pravi trenutak da se nastava prekine.
- Osjetila si zadovoljstvo od vjebanja i ako sada zavri, sauvat e to raspoloenje
cijeli dan, a sutra e ono biti jo bolje.
Morao je to govoriti jer je bio moj trener, a ideja mojeg sudjelovanja u natjecanju
takoer je bila njegova.
Moj je napredak bio oit, porasla je sigurnost u vlastite sposobnosti, iako su me,
iskreno reeno, neposredno prije poetka prvenstva u Starnbergu (Njemaka), 7.
studenog 2004. godine, razdirale sumnje glede rezultata koji bih mogla postii. Ramon je
osjeao moju nesigurnost i poticao me: "Ne brini o rezultatu, on e doi sam od sebe.
Uivat emo i sve uspjeno prevladati".
Ramon je nastupio prvi i kao uvijek, okruili su ga novinari, organizatori i suci.
Ostvario je devet svjetskih rekorda u pet disciplina, te je nesumnjivo zauzeo prvo mjesto
i u natjecanju iz brzog pamenja. Pripremila sam se jer sum trebala nastupiti iza njega,
tako je odluio drijeb.
Dvorana vibrira uzbuenjem gomile koje je potaknuto njegovim podvizima, sjedam
za raunalo u oekivanju poetka nastupa. Razina sudionika iznimno je visoka, moram se
silno potruditi. U glavi mi se vrti sumo jedna misao: "Jao! Bilo bi bolje da sam nastupila
prije njega!"
Osjeam lagani pritisak i to me zabrinjava. Sjedim na mjestu, a Ramon mi prilazi i
kae: "Radi sve onako kako si mnogo puta radila kod kue". Slaem se, no upozoravam
okupljeno gledateljstvo i organizatore da ne usporeuju moj nastup s onim to je uinio
Ramon (da ih nae iznenaenje ne bi razoaralo). No Ramon odgovara: "Nije tako! Tvoji
napori zasluuju jednaku pohvalu kao i moji, te kao napori bilo koje druge osobe". Gleda
u ekran ispred mene i kae: "Opusti se i uivaj, kao da nema nikoga pokraj tebe, kao da si
sama doma. Ne brini, u blizini sam i pomaem ti u mislima, ini to to ini."
Kada se Ramon udaljio od mene primijetila sam da je neto tiho rekao glavnom sucu,
a zatim su najavili da e sada nastupiti njegova supruga koja je laik i koja je vjebala
svega nekoliko mjeseci. Te su me rijei vrlo ohrabrile. Iako je dio gledatelja napustio
dvoranu, veina je ostala da pogleda moj nastup. No pretpostavljam da ih je uglavnom
privuklo to to sum "Ramonova uenica".
S radou se prisjeam tog prvenstva. Sve je prolo vrlo brzo i na kraju sam zauzela
drugo mjesto u svijetu nakon Ramona (bilo je nemogue nadmaiti ga). Bila sam ispred
12

Chia
engleskog prvaka Creightona Carvella u decimalnim brojevima, i samo je Ramon uspio
postii bolji rezultat od mojeg.
Naposljetku, voljela bih vam rei neto o tim natjecanjima: najvanije je vjerovati u
sebe i ne misliti na rezultat koji hoete ili neete postii. Te misli mogu izazvati strah i
napetost, a vi biste zapravo trebali uivati neovisno o rezultatu.
Trebamo nauiti vjerovati u sebe, iako nai rezultati katkad nisu najbolji. Razmislite o
sljedeem: ivot ide dalje i pred vama su nove prilike da se izrazite, naravno, ako niste
digli ruke, te ako ste spremni prihvatiti bilo koji rezultat. Kao to kae Ramon, istinska
snaga misli poiva u osjeajima, u dui, unutar nas samih.
Na kraju mi preostaje samo da vam poelim jednaku radost u itanju ove knjige,
kakvu sam ja osjetila prije. Neete nita izgubiti i sigurna sam da neete aliti zbog
utroenog vremena.

13

Chia

1
Uenje jezika - nita lake
Istinitost ove tvrdnje lako je potvrditi. U svojem radu morao sam mnogo putovati po
cijelom svijetu; ne znam jeste li obraali pozornost na sljedeu injenicu, ali siguran sam
da ete se sloiti s mojim zakljucima. Pogledajte bilo koju zemlju - svi gradovi imaju
zajednike crte, svi stanovnici izvrsno govore svoj jezik i s lakoom se meusobno
razumiju, je li tako? ak i tamo gdje je niska razina pismenosti to uspijeva vrlo dobro i
bez ikakvih tekoa. Mnogo je sloenije ovladati pisanjem, upravo to i ne mogu initi
nositelji jezika koji nisu ovladali pismom. Ako se slaete s tim da je uenje ivotno
neophodno, vrijeme je da temeljitije ponemo uiti jezik.
ak i neki od naih sugraana prave pravopisne pogreke (ipak je to prilino sloeno),
a jo loije ide ljudima koji tek poinju uiti jezik. Oni e se nesumnjivo suoiti s
preprekom ako osim elje da govore jezik, od prvog tata uenja pokuavaju ovladati i
pismom.
Svaka je osoba sklona pretpostavljati da u stranom jeziku postoji mnogo vrlo "rijetkih"
rijei i da je potrebno mnogo vremena da bi ih se nauilo pisati (to je najsloenije).
Upravo taj primjer objanjava zato 95 posto ljudi koji pokuavaju uiti strani jezik trpi
neuspjeh. Zapravo, kada na samom poetku naiu na tekoe, oekuju isto i od svega
ostaloga. Te ljude uvijek neto koi, tekoe e uvijek biti prisutne. Budui da istinska
snaga uma proizlazi iz percepcije, oni nesumnjivo osjeaju da je uenje jezika vrlo teko.
U tom sluaju to zapravo i jest istinito. No i dalje ostaje injenica da i neobrazovani ljudi
mogu govoriti materinskim jezikom, odnosno da je govor na stranom jeziku znaajno
lake svladati od pisma. Sposobnost izraavanja na stranom jeziku mnogo je vanija, jer
kada dolazite u stranu zemlju i prilino dobro govorite njezinim jezikom, neete naii ni
na kakve suvine probleme (barem u podruju komunikacije), ba poput rijetkih
nepismenih domaih stanovnika.
Sjetimo se djece koja prvo ue govoriti i tek poslije prelaze na pisanje. Ako pokuate
pouiti maliana pisanju u razdoblju dok ui govoriti, djetetov e se razvoj usporiti zbog
pojave tekoa pa e najvjerojatnije izgubiti elju za uenjem ili razviti odreene
komplekse.

14

Chia
Neto slino proivljava 95 posto ljudi koji ue strani jezik u kolama i na fakultetima,
dok ine jedva primjetne pomake i postiu tek minimalan uspjeh, ak i nakon nekoliko
godina. To se dogaa zato to se uenje jezika (ba poput mnogo toga drugoga) odvija
neprirodno i uenici se neprestano susreu s tekoama koje koe njihov napredak.
Dakle, mislite li da je uenje jezika teko? To nije tako.

Ako svi stanovnici zemlje umiju govoriti svojim jezikom, ako su svi oni u tome uspjeli,
to ne moe biti teko.

Ako osoba nailazi na tekoe, to se dogaa zato to ini neto pogreno, a ne zato to
joj jezik teko pada, i svakako ne zato to ne posjeduje sposobnosti, a upravo to mnogi
poinju vjerovati. Zapravo, svaka je "neznalica" jednom s lakoom savladala barem jedan
jezik. Ako moete povjerovati u sebe i u svoju sposobnost da pravilno i teno govorite i
razumijete govor drugih ljudi, to zasluuje potovanje.
Mnogi ljudi misle da dobro vladaju svojim jezikom zahvaljujui tome to njime
govore od djetinjstva, no nisam siguran da je to tako i iskoristit u priliku da razbijem taj
mentalni stereotip. Smatram da odrasla osoba posjeduje bolje vjetine uenja od maloga
djeteta. Zapravo, siguran sam da odrasla osoba moe prilino temeljito svladati jezik za 7
dana, to mala djeca ne mogu. To mogu uiniti samo ljudi koji su zali u odreenu dob,
koji posjeduju minimum sposobnosti, no pritom se zanimaju za predmet.
to to onda djeci omoguuje da govore materinskim jezikom i toliko brzo ue?
To je vrlo lako objasniti: djeca nemaju izbora - ine to jer moraju, jer je to naprosto
neophodno, zahvaljujui ponavljanjima i dr. Drugim rijeima, nita im nije vanije od
toga.
1. Primoranost. Nju mi stvaramo, zar ne? Djeca ne mogu ne sluati ono Sto im
svakodnevno ponavljaju odrasli. Ne smatram da je to loe, nimalo. To je dobro. tovie,
drukije ne moe ni biti. Samo nastojim objasniti prednosti (ne sposobnosti) koje za
razliku od odraslih imaju djeca koja usvajaju govor.
2. Neophodnost. Djeci je neophodno da naue priopavati svoje potrebe: da su gladna,
edna, da im je pelena puna, da im neto smeta... Za razliku od odraslih, u djece se
pojavljuje nunost usvajanja jezika, u svrhu preivljavanja.
3. Ponavljanje. Odrasli uvijek ponavljaju djeci mnogo puta jedno te isto, zbog ega im
rijei postaju vrlo poznate.
15

Chia
4. Stalnost. Obratite pozornost da dijete slua materinski jezik i govori njime svaki
dan tijekom mnogo sati. Usporedite to s odraslom osobom koja vjeba samo dva do tri
sata tjedno. Kada bi dijete prialo nekoliko sati ljetino utorkom i etvrtkom, a ostalo
vrijeme utjelo, zar bi nauilo jezik?
Odrasloj osobi ne treba toliko vremena da bi nauila strani jezik, zapravo treba joj
sasvim malo vremena i upravo u vam o tome govoriti neto poslije, no zasad zapamtite
taj primjer.
5. Dosada. Dijete trenutno nema nita drugo to bi ga zaokupljalo.
Mogli bismo spomenuti i druge stvari koje djeci pomau u uenju -djeje televizijske
emisije, upeatljivi crtani filmovi s draesnim likovima (teta je to takvih nema
previe!) i dr. Djeca svugdje uju jezik koji ue.
Na taj nain, djeca su neprekidno uronjena u jezinu sredinu i pod pritiskom su
nunosti da brzo ovladaju jezikom. No ako okupimo grupu maliana i odraslih te s njima
provedemo nekoliko sati poduke, uzimajui pritom u obzir stupanj spremnosti i
individualne osobitosti svakog uenika, odrasli e nesumnjivo usvajati gradivo bre i
bolje od maliana, iako veina iskreno misli da mala djeca posjeduju vee "sposobnosti za
uenje".
Ostaje injenica da djeca ue materinski jezik primorano i tu se skriva najvea i
najvanija tajna. "elim nauiti verbalno komunicirati zato to je to neophodno." upravo tako djeca brzo usvajaju materinski jezik; naprosto nemaju drugog izbora.
To me je otkrie potaknulo na pisanje ove knjige:

Svim ljudima treba pokazati da je vrlo lako nauiti jezik i da pritom nije vano koliko
vam je godina. Uenje novog jezika najjednostavnija je i najzabavnija aktivnost na
svijetu. Ako se s tim ne slaete, znai da neto inite pogreno.
Odrasla osoba koja uri nauiti nepoznati jezik slina je osnovnokolcu koji u koli
slua nastavu ih mnogo predmeta. Ako se neki predmet izlae nelogino i zamreno (to
je est sluaj s matematikom), uenik brzo dolazi do zakljuka da je obinoj osobi
matematika nepojmljiva i da bi trebao biti genij da se snae u tom uasu.
Kada bi djeca od roenja posjedovala bolje vjetine uenja od odraslih, ne bi prolazila
nikakve potekoe u uenju sloenijih predmeta. No sada se s tim mnogi nee sloiti, jer
stupanj kulture na nacionalnoj razini postaje sve nii, to je posljedica loeg obrazovanja.
Govorim, konkretno, o panjolskoj - jednoj od zemalja u kojoj tek manji postotak
stanovnitva vlada stranim jezicima.
Vratimo se primjeru sa kolom: mnogi uenici uspijevaju usvajati gradivo na nastavi
ili uzimaju dodatne instrukcije te takoer usvajaju predmet. No prilino se esto dogaa
da uei matematiku djeca tonu u nerazumijevanje i posve iskljuuju matu.
Naprimjer, svi smo uili polinome, trigonometriju, limes funkcije, logaritme,
eksponente, itd. No koliko srednjokolaca ili odraslih moe objasniti to ti pojmovi doista
16

Chia
znae i emu slue? Jesmo li ikada shvaali emu slui prirodni logaritam? to je e? to
je eksponent?
Uenici se najee sjeaju kako je njihov uitelj matematike popunjavao kolsku
plou brojevima, udnovatim znakovima i "dokazima", dok su oni promatrali njegove
radnje otvorenih usta, a nakon sata su uzdahnuli s olakanjem.
Tajna nije u tome da dijete ili odrasla osoba imaju elju za uenjem, uistinu nam je
potrebna dobra metoda pouavanja koja pomae da se usredotoimo i ukljuimo matu, a
takoer pomae shvatiti to tono prouavnino i kako da primijenimo steena znanja.
Takva metodika treba omoguiti ueniku da ui samostalno i crpi dodatne podatke iz
postojeih. Ne mimo uiti, nego i PROUAVATI.
Jo nisam sreo itatelja u kojem bi moja knjiga ubila elju za uenjem. N i t k o od tih
itatelja ne misli da vie nije u pogodnoj dobi ili da ne posjeduje sposobnosti za uenje
stranih jezika. Ako sauvate volju i vjeru u sebe, pratei sve preporuke iz knjige, ne samo
da ete moi uiti jezike, ve ete se i iznenaditi svojim nevjerojatnim sposobnostima.
Obeajem vam da e upravo tako i biti!

17

Chia

2
"elim" ili "Volio bih"?

Iako se planiram usredotoiti na uenje stranih jezika, materijali ovog poglavlja

korisni su i za druge sluajeve. Ako kaemo da "elimo" neto uiniti, trebamo biti
spremni "initi"; a ako nam neto ne uspijeva, razlog je u tome to bismo to zapravo tek
"voljeli initi".
Kako se to dogaa u ivotu? Prilino esto ljudi izgovaraju reenicu poput:

"elim se upisati u teretanu."

Pretpostavimo da ste nakon nekog vremena ponovno sreli tu osobu u gradu. Ako je
pitamo:

"Kako ti ide u teretani?"

Odgovor e najvjerojatnije zvuati:

"Jo uvijek se spremam upisati."

Ako se pak pozanimamo zato osoba to jo uvijek nije uinila, vjerojatno e m o uti:

"Nisam imao vremena" ili "Nisam uspio."

To je slino ponaanju ljudi koji govore:

18

Chia

"'elim krenuti na dijetu da smravim"

Slino prethodnom sluaju dobit emo gotovo jednak odgovor: " J o uvijek nisam, ali

se spremam."
Jasno je da ljudi koji posjeduju "snaniju" volju, mogu rei:

" I ako se jo nisam toga ozbiljno prihvatio, elim poeti."

Isto se dogaa ljudima koji kau "elim" nauiti strani jezik, dok bi ga zapravo tek
"voljeli nauiti".

Rije "elim" mnogo je jaa od rijei "volio bih".

Razmotrimo gdje prolazi crta izmeu ta dva pojma. U trenutku kada (osoba izgovara
"voljela bih neto uiniti", ona shvaa da se to moda nikada nee dogoditi - upravo je tu
granina crta:
onaj tko doista eli neto postii, uvijek ulae napor i, naravno, naposljetku postie
cilj. eljeti znai djelovati, bez nekih izgovora;
s druge strane, ako bi osoba voljela neto postii ili neto svladati, a u dubini due to
ne eli (iako nije svjesna da ne eli), ni u emu nee uspjeti jer zapravo to i ne eli.
Osoba unaprijed odustaje od postizanja cilja zato to ne ini nita da se dokae
suprotno.
Dakle, uvijek je mogue nai izgovor, opravdanje za neispunjene obaveze, a rijei
"volio bih to uiniti" kombiniraju se s izgovorom "teko je odabrati pogodan trenutak".
Takvi se ljudi lako odriu vlastitih elja, lako ih je razuvjeriti i nagovoriti da se
odreknu slinih okolnosti uz bilo koji izgovor.
- Hoete li upravo sada upisati teaj?
- U pravu ste, ali bolje je da priekam do sutra. Danas sam imao lo dan i jako sam

umoran.
19

Chia

Svi mi toliko mnogo govorimo o tome to bismo trebali uiniti. Najtee je poeti
djelovati i mi esto, tek to smo zapoeli rad, mijenjamo planove. Dogaa se i to da novu
aktivnost pretvaramo u neku drugu - bolju (ili loiju) od one koju smo prvotno
isplanirali.
Ako elite neto postii, budite uporni i ne odustajte, osobito ne nakon to se suoite s
prvim potekoama.
Zato prije nego to krenemo uiti jezik, trebamo znati elimo li to doista, jer moe se
dogoditi "da bismo samo voljeli uiti jezik", odnosno voljeli bismo da nam netko pokloni
svoja znanja bez ikakvih napora s nae strane. Jednako kao to bismo voljeli da se nae
tijelo udesno preobrazi -bez dugotrajnih treninga u teretani ili polugodinje stroge
dijete.
Bolje je tome pristupiti s druge strane, ne obraajui panju na rezultate i ne
zanemarujui svoje mogunosti ili sposobnosti. Ako uivate u tome to radite, vrijeme e
samo pojaati vau elju za uenjem, za razliku od situacije kada su sve misli usmjerene
na rezultat pa ne uspijevamo uivati u procesu. Vrijeme e puzati poput kornjae i
naposljetku ete se odrei zadanog cilja. Treba primijeniti metodiku koja e vam
omoguiti da s lakoom napredujete i doete do samoga kraja, jer je ovjeku svojstveno
da posustaje im se suoi s prvom tekoom.

20

Chia

3
Tekoe u uenju jezika
Kada osoba poinje uiti strani jezik, suoava se s mnogim tekoama i preprekama
koje se pojavljuju sljedeim redom:
1) vokabular;
2) izgovor;
3) gramatika.
Razmotrimo te prepreke detaljnije.

Prva prepreka je najznaajnija, to je vokabular, ili leksik. Doista, kada otvorimo knjigu
napisanu na nepoznatom jeziku, rijei nam izgledaju poput skupa udnovatih znakova
jer ne posjedujemo dovoljan fond rijei.
Taj problem nema veze s izgovorom. Prvo to itatelj vidi jesu tiskane rijei ije mu je
znaenje nepoznato, a tek poslije e uiti izgovor. Drugim
rijeima:

Ako nemamo vokabular, teko bismo mogli nauiti izgovarati rijei ili usvojiti gramatiku,
jer bez dovoljnog fonda rijei nemamo dovoljno materijala za rad.

Druga prepreka je izgovor, ili fonetika. Iako e se uenik tek poslije suoiti s time, taj
je zadatak prilino blizak vokabularu, jer svaka osoba poeli izgovoriti ono to je
napisala.
U nekim europskim jezicima, kao to su panjolski, francuski ili njemaki, izgovor se
podinjava jednostavnim pravilima, te e i mala praksa biti dovoljna da se izbjegne
veina tekoa. Drugi jezici, poput engleskog, zahtijevaju vee napore zbog obilja
izuzetaka, no to ne ini jezik sloenijim za uenje u poetnoj fazi.
21

Chia
U svakom sluaju praksa je neophodna, no s naom metodom uenja moi emo
napredovati brzo, sigurno i uz minimum napora. To e nam omoguiti da lako nauimo
govoriti bilo koji jezik.

Trea, i posljednja, prepreka s kojom se suoavamo je gramatika. Ona ukljuuje

konjugaciju glagola, nepravilne glagole, fraze, strukturu reenice i dr. Ta se prepreka
pojavljuje na samome kraju, zato to u poetku uenik ne zna znaenje nijedne jedine
rijei, a pogotovo ne sluti u kojem se vremenu koristi glagol.
Sve nabrojene prepreke neminovno e se nai na putu osobi koja ui strani jezik
tradicionalnim metodama. Jezik e stajati pred vama poput zida zbijenog od sve tri
tekoe istovremeno.

Ako osoba koja ui jezik u neemu "zaglibi", nee se otresti osjeaja da je uenje jezika
vrlo sloeno i skupo.

Zapravo, malo tko se barem povremeno nije zamislio nad tim da je uenje stranog
jezika vrlo teko ili da mu nedostaje sposobnosti.
No mi znamo da je uenje jezika najlaka aktivnost na cijelome svijetu i da postoji
svega nekoliko pravila ije nam praenje moe pomoi. Tajna nije u talentu, nego u tome
da zaobiemo tekoe prisutne u neprirodnoj tradicionalnoj metodici uenja stranih
jezika.
Zamislimo se na trenutak nad time to se dogaa kada djeca ue govoriti. Ona
usvajaju jezik bez tekoa i lako prevladavaju sve prepreke.
Djetetu nije vano izgovara li rije dobro ili loe, bitno mu je samo da Je izgovori. A
najvanije mu je da ga drugi razumiju. Zar mu ima smisla objanjavati "vanost"
gramatike? Dijete ne zna to je to, ona mu je nepotrebna (s gramatikom e se ozbiljno
upoznati tek u koli). Jednako bi s e trebalo dogaati sa svakom osobom koja poinje
uiti neki jezik.
Kako malian raste i navikava se na jezik, postupno usvaja gramatika pravila, no kada
bi neko dijete pokualo uiti materinski jezik prevladavajui sve tri prepreke (vokabular,
izgovor i gramatiku) istovremeno, to mu naprosto ne bi uspjelo, a i usporilo bi njegov
razvoj. Bilo bi to preveliko optereenje i prevelik psihiki pritisak (o tome smo ve
govorili u prethodnom poglavlju). Dijete e shvatiti da je to teko, to bi u budunosti

22

Chia
moglo uroditi kompleksima pri uenju drugih predmeta i drugih jezika. Zapamtite
sljedee:

Osjeaji su istinska snaga uma. Va odnos prema okolini oblikuje va doivljaj svijeta,
vau istinu, koja moe biti drukija od ostalih.

Mislim da, u suoavanju s istim problemom, neki ljudi pokau ravnodunost, dok se
drugi pretjerano uznemiruju. Uiti i napredovati moemo samo ako uivamo u tome to

radimo i ako nas nikakve prepreke ne koce. Gradimo iluziju i s uitkom je pretvaramo
u stvarnost.
Sve to postaje mogue ako, zahvaljujui svojem djelovanju, sauvamo dovoljno
entuzijazma da doemo do kraja.
Istinski je uitak baviti se onime to nam se svia.

23

Chia

4
Sistem uenja jezika Ramona Campaye (SRCI)
Kako bi ljudi dobili priliku da primijene moju metodiku uenja, stvorio sam vlastiti
sistem uenja i zapamivanja koji sam nazvao SRC {Sistema Ramon Campayo), a zatim
sam taj sistem prilagodio uenju stranih jezika (SRCI - Sistema Ramon Campayo de
Idiomas), preuzevi iz njega sve neophodno za uenje jezika.
Osnovni vokabular koji trebate usvojiti i koristiti da biste progovorili na stranom
jeziku za poetak e se sastojati od 600 rijei, pomno odabranih. U tu emo svrhu
prouiti uestalost koritenja rijei i njihove kombinacijske mogunosti, odnosno
mogunosti formiranja novih rijei i reenica.
Rezultate moemo poluiti u svega sedam dana prakse, vjebajui otprilike sat
vremena dnevno. Na prvi se pogled ini da je to nemogue, no svi koji su proitali ovu
knjigu i zapoeli s radom, uspjeli su ostvariti taj cilj. Naravno, kako bismo stvarno
ostvarili eljene rezultate, prije svega treba proitati i shvatiti knjigu. Ne mogu pogoditi
koliko za to vremena treba svakoj pojedinoj osobi, ne mogu odrediti mjesta gdje e netko
usporiti, ali uvjeravam vas da onaj tko nakon toga poeli nauiti drugi jezik, nee morati
iznova itati knjigu (iako bi i to nekome moglo biti korisno).
Dakle, proitavi cijelu knjigu i popunivi tablice (to e uzeti otprilike sedam sati),
osoba moe odmah postii nevjerojatne rezultate i samoj sebi dokazati da posjeduje
zadivljujue sposobnosti - vano je samo da ih uspije primijeniti.
Najvanije je da e usvojiti dobar vokabular, ukljuujui izgovor svake lijei. Osim
toga, od koristi bi vam bio i raunalni ili elektronski rjenik u kojem se moe brzo nai
prijevod svake rijei. Poslije ete nauiti smiljati neobine asocijacije i tu e u prednosti
24

Chia
biti oni koji su se ve upoznali s mojom knjigom "Superpamenje, superitanje i
superuenje". No ne brinite, novim u itateljima pomoi - izloit u detaljne
informacije zajedno s dobrim primjerima i raznim preporukama.
Jedan od mojih najboljih uenika potroio je manje od sat vremena na svladavanje
neophodnog vokabulara njemu nepoznatog jezika. Bilo bi dobro da se odmah naviknete
zapisivati sve neobine asocijacije jer ete luda manje vremena potroiti na pripreme za
onih sedam iznenaenja to vas uskoro ekaju. U ovoj sam knjizi ve pripremio tablice,
kako bi vam bilo udobnije u njih biljeiti sve potrebne informacije. Iste ete tablice
potom lako izraditi na raunalu.
Nadam se da ve posjedujete elju i interes, a najvjerojatnije je da e Oni iz dana u
dan rasti. Vano je ne uriti na prvim koracima kako biste naposljetku postigli dobre
rezultate. Paljivo proitajte knjigu do kraja i pokuajte je shvatiti. To je vrlo lako i,
uvjeravam vas, svidjet e vam se.
Pa kako emo uspjeti progovoriti strani jezik nakon svega nekoliko dana prakse?
Zamislite da hodate ulicom rodnog grada i odjednom sreete stranca kojii vam se obraa
sljedeim rijeima:
1. "Dobar dan. Molim vas, kako ii na glavna ulica?"
ili
2. "Dobar dan. Molim vas, kako dospjeti na glavna uliar

Obratite panju na to da je jednu te istu misao mogue izraziti razliitim rijeima.

Na prvi cilj, koji emo realizirati praktiki prvoga dana, jest da nauimo priati
onako kako je to inio Tarzan, odnosno koristei glagole u infinitivu. Ipak, nemojte
misliti da ete doista govoriti poput Tarzana, va e govor u poetku tek nalikovati na
njegov.
Dakle, kako biste nauili govoriti na stranom jeziku, potrebno je poduzeti taj prvi
korak. Poslije u objasniti kako je mogue usavravati jezik i priati "ljepe", uz sve bolji
napredak.
Prva i najvea prepreka na putu uenja jezika je, kao to nam je svima poznato,
obogaivanje vokabulara, no tu je zadau lako rijeiti. I u tome e nam pomoi jedna od
tajni moje metodike, iako emo o tome detaljnije govoriti u sljedeem poglavlju.

25

Chia
Zato krenimo. Pokuajmo nauiti govoriti poput Tarzana, u infinitivima koji
prekrasno izraavaju nau misao i koji e se kasnije lako preobraziti u pravilne reenice.
Pokazat u primjer toga kako emo govoriti jezikom Tarzana. Prethodne dvije reenice
(1) i (2) mogle bi zvuati ovako:
3. "Dobar dan. Molim vas, kako nai glavnu ulicu?" ili
4. "Dobar dan. Molim vas, doi na glavnu ulicu?"
Sve su etiri reenice tone po smislu, odnosno ostvaruju na cilj, iako su reenice
broj 3 i 4 tehniki ljepe, odnosno pravilnije. Zato je vano ispravno birati rijei.
Ako ste nakon nekoliko dana uenja sposobni komunicirati sa strancem reenicama
poput 3. i 4, moe se pojaviti drugi problem. Stvar je u tome da e stranac pomisliti da vi
prilino dobro znate njegov jezik i zato bi mogao, naravno, poeti objanjavati brzo i
pritom koristiti sloene gramatike konstrukcije i fraze, zbog ega ete se najvjerojatnije
zbuniti.
Ako se to dogodi, trebate ga zamoliti da govori s vama na isti nain kao i vi s njim istim jezikom Tarzana. Njemu e to biti vrlo lako, a vi ete tako sve razumjeti.
Nauite napamet sljedeu reenicu:

"Molim vas, govorite sa mnom na isti nain kao i ja s vama." Ako pak
vidite da vas nije ba dobro shvatio, moete rei:

"Molim vas, govorite sa mnom u infinitivima, da vas mogu razumjeti."

Vrlo je jednostavno, zar ne? Tako ete odmah moi komunicirati i voditi razgovor.
Nositelj jezika na svako od etiri pitanja odgovorit e vam na slijedei nain:

" I i ovom ulicom, stii na trg i skrenuti desno."

Ili ne posve jezikom Tarzana:

" I i ovom ulicom, a kada doete na trg, skrenuti desno"

ak i ako kae rije "doete" umjesto infinitiva "doi", gramatiki korijeni glagola su
zajedniki pa ne biste trebali imati problema s razumijevanjem njegovih rijei. Na takav,
prilino jednostavan nain, moi ete komunicirati i stjecati prijatelje u stranoj zemlji.
26

Chia
Ako je prolaznik upotrijebio neku vama nerazumljivu kratku rije, "kada", naprosto
ne obraajte panju na tu rije, naprimjer:

" I i ovom ulicu, kada doi na trg, skrenuti desno

ak i bez te rijei, dobit ete dovoljno informacija ako prepoznate samo glagol "doi" s
imenicama (ulica, trg...). Sloit ete se da su te rijei vanije o d ostalih. Obratite panju
na sljedei oigledan zakljuak: vano je dobro poznavati infinitive glagola.
Nakon nekoliko dana prakse slobodno ete se snalaziti u svakoj situ-aciji a oputenost
koju steknete priajui poput Tarzana, pomoi e vam poboljati i usavriti poznavanje
jezika, i to upravo zahvaljujui ponosu i zadovoljstvu. Tada ete poeljeti prouavati
gramatiku i krenuti dalje.
Kao to sam ve objanjavao, sada moete ui u kafi i zamoliti au piva::

"Molim vas, eljeti pivo."

Svima razumljiva reenica u potpunosti e odgovarati naem sistemu. Osim toga,
moete rei:

"Molim vas, eljeti uzeti pivo."

No ta reenica ve sadri neki rizik. Ako ve prvog dana prakse koristimo rije
"elim" umjesto infinitiva "eljeti", govorei:

"Molim vas, elim uzeti pivo" konobar e pomisliti da dobro poznajete jezik i razgovarat e s vama koristei sloene
gramatike konstrukcije. Moda uspijete shvatiti sve i gotovo sve, ali na poetnom
stupnju ipak je poeljno graditi reenice na sljedei nain:

"Molim vas, eljeti uzeti pivo."

To e vam omoguiti da situaciju uvijek drite pod kontrolom.

Pozor! Nakon sedmog dana prakse umjet ete ve govoriti "elim" umjesto "eljeti", ali
i izgraivati veze s drugim rijeima, onim najvanijim.
27

Chia

Obratite pozornost na to da smo rijei "elim uzeti" mogli koristiti od samog poetka
pa bi reenica bila potpuno pravilna. No ve u sljedeem poglavlju vidjet ete daje glagol
"eljeti" u znaenju "htjeti" (want, querer) najvaniji meu glagolima, jer ete uvijek
eljeti/htjeti neto izraziti, zamoliti, kupiti, nekamo doi, itd. Ta je rije vrlo uinkovita i
idealno odgovara brzom uenju jezika, osobito kada se koristi na sljedei nain:

"Molim vas, Mjeri uzeti pivo"

Ako nekoliko dana nakon uenja jezika otputujete u inozemstvo, izaete iz aviona i
ponete govoriti poput naeg prijatelja Tarzana, odmah ete primijetiti da vam se mnogi
stanovnici te zemlje ljubazno "nasmijee" prije
nego to zaponu razgovor (va govor im zvui simpatino i drago im je da moete
govoriti njihovim jezikom). Ovaj jedinstveni sistem uenja stranih
jezika posjeduje dodatne prednosti - izaziva naklonost ljudi i osmijeh na njihovim licima.
Slaete li se?
Naposljetku, trebalo bi rei da je u razgovorima bolje ne riskirati i ne pokuavati
prenijeti to je mogue vie informacija. Ponite od poznatoga, postupno ubrzavajte
tempo i steknite sigurnost. Neke najvanije izraze, one koje je neophodno pravilno
izgovarati, poput "elim...", nauit emo
kasnije
Usput, ispada da se glagoli u infinitivu koje koristimo komunicirajui govorom
Tarzana", u nekim jezicima poklapaju s razgovornim oblikom, naprimjer u engleskom
jeziku. Englezi kau "Ja jesti" (I eat), umjesto "Ja
jedem". Zato e nam uenje infinitiva dobro doi.

Tipina dogodovtina u tipinoj situaciji

Postoji prilino mnogo fraza i izraza koji vam u nepoznatoj zemlji mogu dobro doi te
vam pomoi da ljudima objasnite sve to elite, i to ve nakon sedam dana prakse (ili ak
i prije). Odmah ete primijetiti da vas razumiju.
Proitajte sljedeu izmiljenu priu o tome kako su vas dva prijatelja stranca sluajno
srela u gradu. Obratite panju na fraze koje olakavaju sporazumjevanje.
Pretpostavimo da su ta dva stranca proitali ovu knjigu od korica do korica i vjebali
tjedan dana.
28

Chia
Prijatelji trae autobusni kolodvor, ali ne znaju gdje se on nalazi pa zato pitaju
prolaznika:
- Dobar dan. Molim vas, kako doi na autobusni kolodvor?
Na autobusnom kolodvoru moraju razgovarati s prodavaem karata. Zato prilaze
prozoriu i pitaju djelatnika:
- Molim vas, koliko kotati dvije karte do Madrid?
Saznavi cijenu nastavljaju s pitanjima:
- Kada autobus odlaziti odavde?
- Tono u podne, - odgovara prodava.
- Kada autobus dolaziti u Madrid?
- Dolazi u etiri poslijepodne.
- Oprostite, zato tako dugo putovati? Ni vie ni manje etiri sata.
- Zato to taj autobus pravi jednosatnu stanku na ruak.
- Oprostite, u koliko sati?
- U dva sata, otprilike.
- Puno hvala. elim dvije karte.
to mislite? Nije loe ispalo, zar ne?
Budui da je jo vrlo rano i oni imaju vremena prije odlaska, prijatelji su odluili malo
proetati. Sreli ste ih na izlazu iz kolodvora. Jako ste iznenaeni i veseli, a budui da
imate vremena za razgovor, prijatelji su vas odluili poastiti dorukom:
- Jo je vrlo rano. eli dorukovati zajedno?
- Dobro, - odgovarate im. - Kamo bismo mogli poi?
- Ja znati
znati jako dobro mjesto gdje je kavana s dobar jelovnik. Ta kavana je u ulica
Arboleda, no ne znati nai ta ulica.
- Naalost, ni ja ne znam put. Pitajmo prolaznike, - odgovarate.
Jedan od vaih prijatelja prilazi ovjeku na ulici i postavlja pitanje:
- Oprostite, traiti ulica Arboleda?
29

Chia
- Da, svakako. Gledajte, sada trebate ii ravno, zatim skrenite u drugu ulicu lijevo.
Kada doete na trg, skrenite desno u prvu ulicu.
Pozor! U tom odgovoru koriste se razliita glagolska vremena, odnosno ovjek ne
odgovara jezikom Tarzana. No u veini sluajeva uspjet ete uhvatiti gotovo sve jer
korijeni veine glagola ostaju isti. Osim toga, bit e vam poznat i ostali koriteni
vokabular: infinitivi glagola (ii, skretati, doi...), prijedlozi (u, na), imenice (ulica, trg...)
i dr, kao i pravilan gramatiki ustroj reenice.

U kavani jedan od vaih inozemnih prijatelja naruuje doruak za tri osobe:

- Molim vas, elim tri kava s mlijekom, ovo pecivo i ta dva kolaa.
- Dobro, elite jo neto?
- Ne, nita vie, puno hvala. Koliko sve to kotati?
Dorukovali ste i planirate preostalo vrijeme iskoristiti za etnju oblinjim parkom.
- Novine! Malo ekati, elim neto kupiti. Zdravo, elim kupiti ove novine, molim
vas.
Ve ste na autobusnom kolodvoru i zanima vas to su prijatelji radili u vaoj zemlji i
kada se vraaju kui:
- Mi doputovati ovamo odmarati tjedan dana. Tvoja zemlja vrlo lijepa i mi elimo doi
ovamo sljedee godine takoer.
Drugi prijatelj dodaje:
- Prije nego doputovati ovamo, mi misliti ii ovdje na krstarenje po Sredozemno
more, no na kraju ne nai karte, zato to ih vie nema. Sljedee
Sljedee godine elimo doputovati
u tvoja zemlja jo jednom, no prije toga pokuati ii na krstarenje, zato to jako volimo
more.
- Na odmor sada zavriti. Mi doputovati u Madrid danas naveer i sutra ii aerodrom,
na avion doma.
30

Chia

Vi odgovarate:
- Drago mi je da je sve kod vas ispalo dobro.
U tom trenutku jedan od njih zaustavlja vas i pita:
- Oprosti. to znai "ispalo"? Molim, govori kao
kao mi.
- Da, svakako. "Ispalo" znai da elim rei "je". Drago mi je da je sve dobro. Usput,
kako dugo uiti taj jezik? Zato to ga dobro govoriti.
- Sedam dana, kada doi u Madrid i tada ne znati govoriti nita, ne znati nita o taj
jezik, no tada uiti svaki dan jedan sat. Danas govoriti bolje nego juer, i eljeti uiti jo
vie i govoriti jo bolje.
- Nemogue je! Kako vi moi govoriti tom brzinom i, osim toga, sve shvaate?
- Shvaate?
- Razumjeti.
- Hvala to govoriti kao mi. Ja objasniti: mi kupiti i itati knjigu za uiti jezike:
"Nauite bilo koji jezik u 7 dana".
- I to se dogaa nakon sedam dana?
- E, to doi poslije. Prvo proitati cijelu knjigu.

***
Svrha ove jednostavne prie bila je da vam pokaem to bi trebao biti PRVI KORAK u
uenju jezika. Nakon sluanja te kvalitete govora na stranom jeziku, mnogi e ljudi
poeljeti ovladati upravo tim stupnjem sporazumijevanja na stranom jeziku. Zapravo,
poznajem dosta studenata jezika koji nisu usvojili tu razinu niti nakon nekoliko godina
studija.

Opaska. Moda bi netko sada mogao pomisli da e se naom metodom uenja jezika
usvojiti gramatiki pogrean nain izraavanja, koji je poslije teko ispraviti. Meutim, to
nije tono, svi se nedostaci vrlo brzo ispravljaju, poznavanje jezika svakim danom postaje
sve bolje, a govor sve pravilniji.

31

Chia
Ovaj sistem uenja jezika omoguuje ljudima da vrlo brzo napreduju jer ih od samog
poetka potiemo da se odmah slue jezikom, brzo i agilno, bez konica, bez uobiajene
poetnike muke, a upravo ih to usmjerava prema pravilnom govoru u budunosti.

32

Chia

5
O zapamivanju "istih podataka"
isti podatak je informacija koja se mora naprosto zapamtiti. Nije uvijek mogue
samostalno doi do znaenja rijei, naroito kad ne postoji nikakva logika naznaka koja
bi nam u tome mogla pomoi. Zato ga nazivam "ISTI PODATAK"; isti, dakle onakav
kakav jest.
Ako osoba, primjerice, eli zapamtiti imena glavnih gradova svih drava svijeta, nee
nai logiku vezu izmeu naziva drave i njezinog glavnog grada jer je ime glavnog
grada naprosto isti podatak.
Glavni grad Danske je Kopenhagen, no da to nisam proitao, nikada se toga ne bih
dosjetio. Zato nitko nikada nee rei: "Pa sasvim je logino da se glavni grad upravo tako
zove!"
Jedina prilika da brzo zapamtimo takav podatak jest da oblikujemo neobinu
asocijaciju, zato to se nae pamenje oslanja na asocijacije; bolje pamtimo ono to
predstavlja pojavu ili radnju koja privlai nau panju. Sve se dogaa upravo onako kako
je opisano u mojoj knjizi "Superpamenje, superitanje, superuenje". Nju vam
preporuujem proitati kako biste temeljitije razumjeli to je isti podatak.
Na taj nain, ako elim zapamtiti ime tog glavnog grada (ili drugih gradova), trebam
smisliti asocijaciju s rijeju "dan" ili s bilo kojom drugom rijei to je po zvuanju slina
rijei Danska. Svi znamo to je "dan" pa je
to lako zapamtiti. Kopenhagen u asocirati s rijeju "kopalite". Kopalite je vei otvoreni
prostor iskopa zemlje kod nekih radova, npr. kopanja kanalu ili temelja zgrade.
Sada pokuajmo ujediniti obje rijei: "dan" i "kopalite" putem neobine i upeatljive,
stoga pamtljive asocijacije, naprimjer:

Kroz kopalite treba hodati samo danju, za danjeg svjetla, da ne padnemo u jamu.
Na taj nain izgrauje se veza izmeu rijei "dan" i "kopalite", a posljedino i izmeu
rijei "Danska" i "Kopenhagen".
Nikada se ne bih mogao dosjetiti broja stanovnika nekoga grada, datuma njegova
osnutka, njegove lokacije, boja dravne zastave, naziva novanica, povijesnih dogaaja i
33

Chia
dr., zato to su to sve "isti podaci", tovie, to su nezahvalni podaci koji se mogu
mijenjati, a posljedino ne postoji nikakva logika veza na koju bih se mogao osloniti.
Sve su to naprosto injenice, podaci koje moete pamtiti koristei neobine asocijacije.
Zahvaljujui tome to smo nauili zapamivati iste podatke, sada moemo prijei na
najvaniji dio naeg sistema uenja stranih jezika, odnosno usvajanje vokabulara. U tu
svrhu izgraivat emo neophodne asocijacije jer svaka rije i njezina strana inaica jest
naprosto podatak.
Doista, usvajanje stranog fonda rijei odvijat e se izgraivanjem neobinih
asocijacija, zato to, kao to smo ve shvatili, rijei stranog jezika za nas i jesu isti
podaci. "Bubanje" ponavljanjem nikada nee biti uinkovito, premda ponavljanje uvijek
ostaje dobar nain stjecanja vjetina leerne konverzacije.
Na taj nain pokuat emo u nekoliko sati zapamtiti cijeli osnovni fond rijei,
odnosno vokabular (povezujui ga s rijeima materinskog jezika), ali treba nam sedam
dana svakodnevne prakse (otprilike sat vremena dnevno) kako bismo ga nauili koristiti.
Vokabular stranog jezika neemo uspjeti dobro usvojiti ako se ograniimo tek na
viekratno itanje i bubanje, a upravo je to najea pogreka koja dovodi do neuspjeha
u uenju jezika.
Naprimjer, vizualizirajui glagol "ustajati" mogu si zamisliti ovjeka koji rano ujutro
ustaje iz kreveta, dok "dizati" moemo sidro ili teret s tla. Ne zaboravljajte da ti glagoli
mogu oznaavati razliite radnje i ne smije ih se brkati.
A sada zamislite da rije "ustajati" na drugom jeziku zvui kao "flanten" (upravo sam je
izmislio), odnosno da tu rije morate upotrijebiti kada elite izrei radnju "ustajati".
Dakle, trebamo nai zamjenu, neku rije u materinskom jeziku koja e nas podsjeati na
rije "flanten", i to kakvu koju je lako vizualizirati. To ne mora biti glagol blizak glagolu
"flanten", dovoljna je priblina zvuna slinost.
Tako bi nam rije "flanca" (dijalektalni izraz za sadnicu) mogla posluiti kao dobra
zamjena naeg izmiljenog stranog glagola "flanten". Sada se trebamo prisjetiti da je
njezin prijevod "ustajati" i vizualizirati si sljedei prizor:

ovjek ustaje ujutro iz kreveta, a oko njega su posvuda u teglicama fiance kojih je
toliko puno da ih mora razmaknuti da bi uope mogao ustati.
Suprotno, treba li zapamtiti glagol "flanten" u znaenju "dizati", prizor e biti drukiji:

ovjek die s poda ogromnu flancu u " tegli' koja je vea od njega, ovjek se sav
napinje od napora i znoji se, ali nikako da je podigne, jer je flanca vrlo velika i teka.
34

Chia
Trebamo li isti glagol zapamtiti u znaenju "rasti", moemo si zamisliti sljedee:

Mala flanca raste u sobi velikom brzinom, postaje sve vea i vea, dok ne naraste na
veliinu stabla i uskoro ispunjava cijelu sobu, te nastavlja rasti kroz prozor.

Kako bismo vizualizirati glagole, trebamo zamisliti radnju koja odgovara infinitivu
glagola; osim toga moemo koristiti neku drugu rije koja pomae da se stvorena
upeatljiva slika utvrdi u pamenju. To smo uinili u zadnjem primjeru sa "flancom"
koja raste do divovskih razmjera i kroz prozor prodire iz sobe.

35

Chia

6
Prvi kontakt: usvajanje vokabulara
Razumijevanje ovog poglavlja pomoi e vam da ispravno ispunite tablice to ih
predstavljam u sljedeem poglavlju. Ovdje dajem velik broj primjera kako se poslije ne
biste izgubili, i s ciljem izbjegavanja moguih potekoa.

izmeu
u rijei koje u
Proirivanje vokabulara sastoji se u zapamivanju relativne veze izme
razliitim jezicima oznaavaju jedno te isto.

to zapravo znai "zapamtiti relativnu vezu izmeu rijei"? To znai da veza izmeu
tih rijei nije fiksna. Zato rije "stablo" na panjolskom jeziku glasi "arbol", a na
engleskom "tree"? Kao to vidite, ovdje nema nikakve logike, imamo posla s istim
podacima.
Posve je vjerojatno da ete u stranom jeziku koji uite naii na rijei koje imaju
mnogo slinosti s vaim materinskim jezikom (pogotovo ako je
taj jezik povijesno utjecao na va, ili obratno), no u veini sluajeva to nee biti tako.
Zato je pamenje stranoga vokabulara jednako zapamivanju injenica. Ti podaci nemaju
nikakvu logiku vezu koja bi nam mogla olakati zadatak.
Radi se o jednom od vanih, zapravo kljunih naela u uenju jezika. Doista, mnogi
studenti stranih jezika koriste metodu ponavljanja kako bi zapamtili rijei. Ali na um ne
funkcionira na taj nain. Praksa ponavljanja uinkovita je jedino kada u pamenju treba
fiksirati zadani niz meusobno povezanih podataka, poput rijei u pjesmi (ali ne i istih
podataka) ili za postizanje prirodnijeg izgovora. Tada e se nakon viekratnog
ponavljanja rijei doista utvrditi u pamenju. No za to je potrebno utroiti mnogo
vremena, i to je naporan proces, nakon kojeg jo uvijek postoji mogunost da se neke
36

Chia
rijei ubrzo ipak zaborave. Upravo zato studenti moraju uvijek iznova u rjeniku traiti
jedne te iste rijei.
To je jedan od osnovnih razloga zato studenti koji pokuavaju uiti strani jezik esto
postiu tek neznatne uspjehe i brzo gube elju da nastave. Oni, nesumnjivo, slijede
neprirodan proces, protivan logici. Pritom zaobilaze svoj istinski mentalni potencijal,
svoju istinsku, sposobnost uenja. Sve bi se to moglo izbjei kada bi jezik uili drukijom
metodom.
Ponimo od jednostavnih primjera
Jednom sam odluio nauiti njemaki a prva rije s kojom sam se susreo bio je glagol
"JESTI". Prema toj rijei imam poseban odnos, ne zato to sam gurman (uz sve ostalo).
Radi se o prvoj rijei za koju sam smislio asocijaciju tako da mi se duboko usjekla u
pamenje.
Glagol "jesti" odgovara njemakom "essen", no ako elim nauiti rije "jesti" na
njemakom, neu se ograniiti samo na to da rije "essen" proitam nekoliko puta. Bilo
bi previe zamorno, neuinkovito i neprirodno kad bismo to inili sa svakom rijeju na
stranom jeziku.
Znajui da rije "essen" oznaava radnju koja nam je svima dobro poznata
(konzumacija prehrambenih proizvoda), trebao sam nai drugu panjolsku rije (jer je
panjolski moj materinski jezik) koja bi nalikovala rijeci "essen", odnosno koja bi joj bila
barem neznatno slina.

Panja! "Slinost" moe biti i minimalna jer sasvim prikladna rije moda i ne postoji.
Unaprijed upozoravam da potraga za "savrenom" ili "gotovo savrenom" vezom nije
ispravan put. Nee vam donijeti rezultate, samo e poremetiti ritam vaega rada.

Nastavljajui potragu za vezom izmeu rijei "jesti/essen", zaustavio sam se na slovu

"S" (es). To se slovo lako vizualizira; i osim toga, po zvuanju je istovjetna poetku
njemake rijei. Naravno, veza "es/essen" nije posve uoljiva, no ne trebamo na to
obraati panju jer se takvo to dogaa esto.
Preostalo mi je da nekom upeatljivom, dojmljivom asocijacijom poveem rije "jesti"
sa slovom "S" (es). Veza se pojavila vrlo brzo - kada ovjek mnogo jede, njegovo tijelo
poinje nalikovati na slovo "S" jer se pojavljuje velik trbuh, prepun hrane.
37

Chia

Zamislite, itatelju, vrlo debelog gospodina koji jede bez prestanka pa njegovo tijelo
sve vie poprima oblik slova "S":

Zamislimo ga kako sjedi za stolom i prodire sendvi (i "stol" i "sendvi" poinju

slovom "S").
Podrazumijeva se da pritom mislim na infinitiv glagola "jesti' koji oznaava
neposrednu radnju, a ne na druge vrste rijei s istim korijen
korijenom, poput "izjelica", niti na
druge glagolske oblike, zato to stvaramo vizualnu asoci
asocijaciju samo za infinitiv glagola.
Kako bismo postigli da sustav uenja bude slikovit i sve to skupa sistematizirali,
potrebno je popunjavati tablice
lice u kojima emo biljeiti pri
prijevode rijei i razliite
asocijacije.
Te tablice ine materijal sljedeeg poglavlja, zato zasad nemojte raz
razmiljati o njima.
Ovo poglavlje sadri razliite primjere kojima se ele pokazati mogu
mogunosti
asocijativne preobrazbe vokabulara. Takav e vam pristup poslije pomoi da brzo i
uinkovito ispunite sve leksike tablice.
Druga rije kojom sam popunio svoj vokabular bila je imenica. To je bila rije "soba"
(panj. "habitation"), a zatrebala mi je kada sam doputovao u hotel. U njemakom jeziku
soba je "Zimmer".
Iskoristit u ovu izvanrednu priliku da vas podsjetim na sljedee:

najpot-Kao prvo, vrlo je vano stvarati asocijacije za one rijei koje su najpot
rebnije, najuestalije u primjeni ili imaju irok raspon znaenja (od(odnosno, koje mogu zamjenjivati druge rijei.)

38

Chia

Prema tom pravilu, vano je prvo nauiti rije "soba", a ne "blagovaona" ili "spavaa"
(razne vrste soba), to i logiki odgovara mojoj teoriji - u prvom redu raditi s podacima
koji su najvaniji.
Dakle, lako emo si moi zamisliti sobu, naprosto sobu, bez ikakvih detalja. Vidite je:
etiri zida, pod i strop. U njemakom jeziku to je "Zimmer".

Opaska prevoditelja: njemaka rije "Zimmer" nije pogodan primjer u naem jeziku, u
kojem se pod utjecajem njemakog jezika u razgovornom jeziku koristi rije "cimer"
(sustanar) to zvui jednako kao i rije "Zimmer", kao i mjestimino pisanje natpisa u
hrvatskim turistikim mjestima s izrazom "cimer fraj" ("Zimmer frei" - slobodna soba).
To je zapravo jedan od onih sluajeva koje autor spominje, kada postoji izravna logika
veza izmeu dva jezika pa stvaranje asocijacije nije potrebno. No budui da je autorov
materinski jezik panjolski, u kojem to nije sluaj, nastavit emo prijevod prema
izvornom primjeru, kada panjolac treba stvoriti asocijaciju izmeu svoje materinske
rijei "habitacion" I njemake rijei "Zimmer".

Ne moemo vizualizirati tu rije ("Zimmer") zato to nije u naem fondu rijei i zato
nam je nepoznata. Obratite panju: svaki Nijemac moe lako vizualizirati sliku koja
prikazuje "Zimmer", ali ne moe si predoiti "habitacion". Iako im je slika zajednika,
Nijemac jo ne zna to ta rije oznaava.
Zbog istog razloga mi (op. prev. - panjolci) ne moemo vizualizirati nepoznatu nam
rije "Zimmer". Zato trebamo nai drugu rije (ija nam je slika poznata) koja e posluiti
kao zamjena za tu njemaku imenicu.
Rije koja mi je tada pala na pamet bila je panjolska rije "cima" (vrh) koja je po
nainu izgovora vrlo slina rijei "Zimmer" ("cima" se izgovara kao "zima"), a usto se lako
vizualizira. Dakle, imamo dvije slike, "soba" (panj. "habitacion") i "vrh" (panj. "cima"), i
probat emo napraviti asocijaciju koja e ih povezati.

Vano! Obratite panju, itatelju, da je rije "cima" prema nainu izgo

izgovora
vora ("cima" se u
panjolskom izgovara kao "zima") slina napisanoj rijei "Zimmer", iako u njihovu nainu
pisanja nema nikakve slinosti (cima/Zimmer).

Tu postoji i obratni odnos izmeu cima/zimmer, jer se njemaka rije "Zimmer"

izgovara kao cimer, odnosno svojim izgovorom slii pisanoj rijei "cima". Dakle, ne
morate uvijek traiti izravnu vezu, vano je da se pojavi mogunost izgraivanja
39

Chia
asocijacije. Slinost prema zvuanju, odnosno nainu izgovora, osobito je aktualna kada
uite jezik poput engleskog, u kojem se izgovor rijei znatno razlikuje od naina pisanja.
No vratimo se vezi rijei "soba" i "Zimmer" ("cima" - panj. vrh). Asocijacija moe biti
sljedea:

'Zamislite si sobu koja jedva odrava ravnoteu na otrom, uskom planinskom vrhu.
Ljudi u njoj moraju se kretati vrlo oprezno kako soba ne bi izgubila ravnoteu i pala s
vrha u provaliju. Kada se soba sluajno jako nagne na jednu stranu, ljudi unutar nje brzo
tre na suprotnu stranu, kako bi svojom teinom ponovno uspostavili ravnoteu i
sprijeili da soba padne s vrha litice.
Kad razmiljam o rijei "soba", odsad u odmah zamiljati udnovatu sobu koja se
opasno njie na uskom planinskom vrhu, i sjetit u se da na njemakom ona zvui slino
rijei "cima" (vrh) koja zvui kao "zima".
Najljepe je to to zahvaljujui takvim vezama moete lako i kvalitetno pamtiti
nepoznate rijei te ih trenutano prevoditi, bez razmiljanja o prvotnim asocijacijama
(zaboravit ete ih).
Osim toga, isti pristup pomoi e s obratnim prijevodom - kada sluaj-jui njemakog
govornika zaujete spoj glasova "cima", odmah ete shvatiti da je rije o sobi.
Nae je pamenje genijalno, zar ne?
ak i kratko vrijeme utroeno na vjebu omoguit e vam da sve bre i lake
izgraujete asocijacije, a razvit ete i umijee vizualizacije i zapam-ivanja.
Pretpostavimo sada da Nijemac eli nauiti izgovarati panjolsku rije "habitacion"
(zamislimo da ui panjolski jezik). Trebao bi u svojem jeziku potraiti rije koja je
prema nainu pisanja ili izgovora slina "habitacion". Jedna rije koja bi mogla
odgovarati je "Habicht" (njem. jastreb) koja na panjolskom zvui kao "azor".
Njemaki bi student sada trebao smisliti neobinu, upeatljivu asocijaciju za rije
"Zimmer" (soba) vezano uz odgovarajuu rije "Habicht" (jastreb) koja e mu pomoi da
se sjeti panjolske rijei "habitacion". Nijemac bi, dakle, mogao vizualizirati sljedee:
"Zimmer" (soba) visi u kandama leteeg "Habicht" (jastreba).
Na taj nain sjetit e se da je panjolska rije za "Zimmer" slina "Habicht", pa e mu
odmah pasti na pamet "habitacin".
Naravno, ako panjolski itatelj koji ui njemaki jezik zamilja "azor" (panj. jastreb)
koji sjedi za stolom pred tanjurom "habichuelas" (panj. grah) s dimljenom kobasicom,
sjetit e se da se, ako eli na njemakom rei "azor" (jastreb), treba prisjetiti rijei koja je

40

Chia
po zvuanju slina - "habi-chuela" (grah). Tako e se bre sjetiti prijevoda na njemaki:
"Habicht". Po elji, taj isti panjolski itatelj moe vizualizirati sljedei prizor:

Un "azor" comiendo con mucho "azogue" unplato de habichuelas.

(Jastreb vrlo uurbano jede tanjur pun graha.)
Rije "azogue" (urba) posluit e nam zato da jo jednom naglasimo rije "azor"
(jastreb) zahvaljujui slinosti u nainu pisanja, pa nas to podsjea da se radi upravo o
jastrebu, a ne o orlu, sokolu, sovi ili drugim leteim predatorima, budui da je teko
stvoriti preciznu sliku ba jastreba (sve te ptice obinom ovjeku izgledaju prilino
slino).
Sjetite se sljedee izreke:
Da se ne zbuni, smisli asocijaciju.
Prisjetimo se jo jednom prethodnih primjera. A vas pitam: "Kako se kae 'jesti' na
njemakom?" Razmislite malo...

***
S vjerojatnou od 99 posto ta se rije asocira sa slovom "S". Dakle? Sjeate li se?

***
A kako zvui na njemakom "soba"?

***
Sigurno ete se sjetiti sobe koja jedva odrava ravnoteu na otrom planinskom vrhu.
Dobro. Sad pitalica: ako znate da je njemaki jezik prilino logian i strukturiran, te
ako znate da rije "jesti" na njemakom glasi "essen", dok rije "soba" glasi "Zimmer":

41

Chia
Kako se na njemakom kae "blagovaona", pojam koji smisleno objedinjuje prethodne
rijei?
Razmislite malo.....
***
Rije "blagovaona" rezultat je spajanja dviju prethodnih rijei: "soba" i "jesti" jer je to
soba u kojoj se jede. Jeste li uspjeli napisati nepoznatu rije? Preformulirat u pitanje:

Imate li kakvih prijedloga, kako bi mogla zvuati rije "blagovaona" na njemakom

jeziku?
Pokuajte smisliti moguu varijantu, priekat u...

***
Ako ne znate njemaki i napisali ste rije poput "essenzimmer" ili "zimmeressen",
svakako ste na dobrom putu jer shvaate da nema potrebe traiti asocijacije za svaku
novu rije, odnosno da postoji drugi nain -koritenje logike koja pomae konstruirati
nove rijei.
Tona rije je "Esszimmer" (njem. blagovaona). Sloit ete se da je vrlo slina
"essenzimmer", no postoji i razlika. U svim jezicima susretat emo se s malim
gramatikim pravilima. U danom sluaju, kako bismo sloili ispravnu rije, iz glagola
"essen" trebamo ukloniti dva zadnja slova (-en) i ostaviti "ess". Njemaki glagoli
zavravaju na "-en" i zato, da bismo dobili novu rije od dvije druge, iz glagola trebamo
izbrisati zadnja dva slova.
Primjenjujui tu jednostavnu logiku (ako, naravno, niste neto pobrkali), moemo
lako stvarati nove rijei od ve poznatih.
Obratite panju na jedno od mojih omiljenih pravila:

Kad bilo to uite, najbolje je ii "od veeg prema manjem", drugim rijeima, poeti
uvijek od najopenitijeg, ne udubljujui se, da biste poslije preli na temeljitije
prouavanje pojedinosti.
42

Chia

Ako to pravilo primijenimo na posljednji primjer, postat e jasno da je mnogo vanije

prvo nauiti znaenje rijei "soba", a ne "blagovaona" - zato to pojam "sobe" ima ire i
openitije znaenje.
Dakle, poznavanje rijei "Zimmer" (soba) pomoi e nam u trenutku kada sretnemo
novu rije, naprimjer "Esszimmer" (blagovaona): kad ugledamo nastavak "-zimmer" lako
emo pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti sobe.
Pokuajte sami pogoditi:

Sto znaci njemaka rije "Badezimmer" ?

Iskustvo pokazuje da trebamo obratiti panju na ve poznati nastavak "-zimmer";
shvaate dakle da se radi o nekoj vrsti sobe. Prvi dio rijei "bade" sigurno ukazuje o
kakvoj se vrsti sobe radi.
Ako prvi dio, njemaki "bade" poveemo s rijeju "bide", lako emo rijeiti zadatak.
Mislite li da je to.... (Sigurno ste sad na dobrom tragu!)
Sve to sam uinio jest to da sam odabrao rije koja zvui slino kao "bade". Odabrao
sam "bide", a gdje bi se moglo nai bide? Naravno, u kupaonici! Jako dobro, zahvaljujui
toj vezi postaje nam jasno da "Badezimmer" znai "kupaonica". Super je, zar ne?
Odlino, a sada malo razmiljamo:
1. Znamo da rije "Badezimmer" ("bade" + "zimmer") znai "kupaonica" i da
"Esszimmer" ("ess" + "zimmer") znai "blagovaona".
2. Kako bismo stvorili rije "Esszimmer" morali smo ukloniti nastavak "-en" iz glagola
"essen" a sada ako korijenu "ess" dodamo "-en", ponovno imamo rije "essen" (jesti).
3.Takoer bismo mogli dodati "-en" i rijei "bade" te dobiti glagol "baden" koji je
takoer povezan s rijeju "kupaonica". Ako "essen" znai "jesti", "baden" znai "kupati
(se)". Logino je, zar ne?
Dakle, zahvaljujui znanju prijevoda openite rijei "soba" (Zimmer), moemo
slobodno pogaati znaenja drugih vrsta soba.
Imajte na umu da je razmiljanje osnova procesa zapamivanja, pa nema potrebe
traiti razne tehnike uenja napamet onoga to moemo shvatiti primjenom jednostavne
logike.
Vjetina logikog miljenja pomoi e nam u usvajanju sve vee koliine znanja;;
prvenstveno emo uvijek u svemu to uimo traiti neku logiku. Za svaku rije moemo

43

Chia
smisliti asocijaciju. One koje nam je teko vizualizirati trebamo zamijeniti
jednostavnijim slinim primjerima.
Osim toga, susrest emo se i s drugom skupinom rijei koje ne izazivaju nikakve vizije
i koje su jednostavno prekratke da bi se za njih trailo asocijacije ili klasina poklapanja.
One mogu imati vrlo mnogo znaenja. Navest u primjer:
Njemaki prijedlog "zu" ne moe se vizualizirati naprosto zato to takva kratka rije
ne sadri u sebi neki konkretan pojam koji bismo si mogli predoiti. Za tu rije jednako
je nemogue nai zamjenu. I to je najgore, ta malena rije moe se na druge jezike
prevoditi cijelim nizom posve razliitih prijedloga: "k", "kod", "za", "na". to nam je onda
initi?
Kada sam se susreo s tim prijedlogom, odmah sam obratio panju na to kako se on
izgovara. Njegova je transkripcija "cu" i palo mi je na pamet da uzmem japansku rije
"cunami" koja oznaava golemi val koji nastaje zbog podvodnog potresa. Taj je prizor
lako zamisliti, a rije "cunami" slina je s njemakim prijedlogom jer isto tako poinje sa
"cu". Moe se naravno odabrati i neka druga rije, koja poinje sa "zu" (prema nainu
pisanja njemakog prijedloga "zu"), naprimjer "zubar".
Moram priznati da sam bio malo razoaran jer mi se u poetku prijedlog "zu" uinio
sloenijim jer je bio prekratak da bi se za njega nala asocijacija, meutim naao sam ih
ak dvije: "cunami" i "zubar".
elio sam pronai neto originalnije, a s obzirom na to da volim graditi asocijacije i
koristiti imaginaciju, izloit u vam detaljnije konaan rezultat svojih razmiljanja, za
koji drim da spada meu dojmljivije u mojoj karijeri.
to se dogaa kada izgovaramo njemaku rije "zu" nekoliko puta zare-dom? Budui
da se ta rije izgovara kao "cu", ut emo:

"cu", "cu","cu", "cu"...

Molim vas, pokuajte izgovoriti te glasove vie puta zaredom, podsjea li vas to na
neto? Mene ti zvukovi podsjeaju na kihanje. Zato sam odluio zamijeniti prijedlog "zu"
radnjom koja podsjea na kihanje.
U predloenoj asocijaciji prijedlog se ponavlja etiri puta. U rjeniku su sljedeim
redom navedena sljedea najuestalija znaenja: "k", "kod", "za",
"na". (Op. prev. - dalje emo nastaviti prijevod sa panjolskim primjerima, kako bi
itatelj saznao kakvu je asocijaciju smislio autor.)
U njemako-panjolskom rjeniku kao prijevod njemakog prijedloga "zu" abecednim
redom navedeni su sljedea etiri prijedloga: "a, en, para, por".

44

Chia
S druge strane, uvijek sam mislio da je panjolski grad u kojem se najvie kie Jaen.
Moda sam u krivu, ali za one koji ne znaju, u proljee, osim trave i ostalih biljaka koje
izazivaju alergije, Jaen je nadaleko poznat panjolski grad s najveim brojem stabala
maslina. A stablo masline tijekom cvatnje jedan je od najeih alergena, to u ljudi
izaziva kihanje.
Dobro, njemaki prijedlog "zu" asocirao sam s kihanjem, a grad Jaen zauzima prvo
mjesto u kihanju. Dalje razmiljam:
Jasno je da ljudi u tom gradu puno kiu i stoga bismo poopeno mogli rei da se to
dogaa svakome tko "prolazi kroz Jaen" (panj. "pasa por Jaen" - prolazi kroz Jaen).
A sada vas molim da obratite panju na sljedeu veliku slinost fraze "Pasa por Jaen"
sa svim prijevodima njemakog prijedloga "zu", nakon promjene redoslijeda: "Para, por,
a, en". Zapravo, kada brzo izgovaramo "Paraporaen", po zvuanju to vrlo slii reenici

"Prolazi kroz Jaen".

Zadovoljan takvim tijekom misli, rekao sam: "Dakle, sluaj je zavren" -i odmah sam
se sjetio da rije "zu" izmeu svega ostalog ukazuje na svretak radnje.
Taj primjer pokazuje da uvijek moemo pronai zadovoljavajue zamjenske rijei.
Naa granica je vlastita imaginacija, a nju moemo uvijek razvijati i usavravati, i dobro
je da uivate u tome.

Ustaljene fraze: drugi naini zapamivanja

Zamislite, naprimjer, da ste panjolac koji ui engleski jezik i elite upamtiti da
panjolska rije "necesitar" (trebati) na engleskom zvui kao "need".
need".
Isprobajmo u tu svrhu novi nain zapamivanja - stvaranje reenica koje sadre
materinsku rije i zamjenu strane rijei. Takve reenice zvat emo "ustaljene fraze" jer ih
nae pamenje biljei takvima kakve jesu. Uklopimo, dakle, te dvije rijei u reenicu koja
e odsjesti u naem pamenju kao podsjetnik na tu odreenu stranu rije. Tako
pretpostavimo da smo za englesku rije "need"
need" pronali rije "nene" (panj. beba,
malian). Tada smo uspjeli sloiti sljedeu frazu:
"Necesitar un nene." (Trebati bebu.)

Pokuajmo si zamisliti sirotite u kojem je mnogo maliana koji trebaju roditeljsku

ljubav i brigu. U sirotite dolazi par koji e posvojiti maliana.

45

Chia
Obratite panju daje panjolska rije "necesitar", kao i engleska "need", poinju
slovima "ne" od kojih smo zapravo i sastavili rije "nene": "ne" + "ne". To je dakle razlog
zato smo odabrali "nene".
S druge strane, moemo se usredotoiti na zvuanje rijei "need" (ni:d) koje me
podsjea na rije "nido" (panj. gnijezdo).
Moemo koristiti sljedeu ustaljenu frazu:
"Necesitar un nido." (Trebati gnijezdo.)
Moda je to dovoljno, no bilo bi bolje da vizualiziramo cijelu sliku: ptiica na tankoj
grani moe svaki tren pasti i zato joj je potrebno gnijezdo.
Ako ujedinimo obje varijante koje sam predloio za rije "need", stvorit emo
"ustaljenu frazu" koje se, prema mojem miljenju, lako pamti i bez vizualizacije:

Brani par treba gnijezdo (necesitan un nido) za svojeg

potrebitog maliana (necesitado nene).
***
Udobnost takvih ustaljenih fraza najbolje se pokazuje u radu s vrlo kratkim rijeima
kao to su osobne zamjenice, veznici, prijedlozi ili upitne rijei.
Kako bismo zapamtili da se hrvatska upitna rije "to?" prevodi na njemaki kao
"was?",
was?", koje se izgovara kao "vas", lako bismo mogli izgraditi frazu:
"to vas zanima?"
Evo jo jednog primjera. Pretpostavimo da uite engleski jezik i saznali ste da
hrvatskom glagolu "dobiti" odgovara engleski "get".
Traimo rije koja bi mogla zamijeniti engleski glagol "get" i tako nam su pale na
pamet "gete" (stare dalmatinske visoke cipele) pa na osnovi te slinosti konstruiram
sljedeu frazu:

"elim dobiti gete."

Rije "get"
get" takoer je vrlo slina pojmu "gat" (etalite uz obalu, mol). Pretpostavimo
da koristimo glagol "get" u znaenju "dostii, dohvatiti" (neto rukom). Zamislimo:

46

Chia
"Stojim na gatu i pokuavam iz mora dohvatiti ribu."
Ako spojimo obje predloene varijante za "get" u jednu reenicu, dobit emo sljedee:

"Stojim na gatu u getama i pokuavam iz mora dohvatiti ribu."

U njemakom jeziku isti glagol u znaenju "dostii" zvui kao "erreichen". Na tu nas
rije moe podsjetiti kombinacija rijei "era" + "ih". Sada ih trebamo samo uklopiti u
zanimljivu reenicu. Fraza koja nam pomae zapamtiti rije "erreichen" mogla biti
zvuati ovako:

"Mnogi svakodnevni predmeti nee dostii visoku starost -nova

era ih je ve pregazila."
Pretpostavimo da elimo nauiti izgovarati englesku rije "teach"
teach" koja znai "uiti".
Kao zamjensku rije mogli bismo odabrati rije "pti" koja se
u razgovornom obliku izgovara kao "ti", odnosno u potpunosti odgovara izgovoru
engleske rijei "teach". Smiljamo reenicu:
"Ti poinje uiti l etenje""
Drugi primjeri
Inteligente (panj. inteligentan, pametan): moe se prevesti na engleski kao
"intelligent" ili "clever".
1. Prva varijanta: "intelligent" - ovdje nema potrebe graditi asocijacije sa panjolskim
"inteligente" jer su rijei gotovo identine.
2. No kako bismo zapamtili drugi prijevod "clever", moramo stvoriti asocijaciju jer su
rijei vrlo razliite.
Kako vam zvui sljedea fraza?

" E l que es inteligente siempre da en el clavo."

clavo.
{Pametnome se uvijek smiju.)
***

47

Chia
Enfermo (panj. bolestan): u engleskom je to "sick". Fraza bi mogla
biti sljedea:

"Pues si que estd enfermo."

enfermo
(Dakle, bolestan je.)
U danom sluaju rijei si que jako podsjeaju na "sick".
***
Alcanzar, coronar (panj. dosegnuti, stizati): obje rijei mogu se prevesti na engleski
kao "reach". Kao zamjensku uzimamo panjolsku rije "racha" (panj. udar, nalet vjetra).

"Vemos como una racha de viento impide a un rey alcanzar su corona de papel, la cual se
aleja de el rodando." (Vidimo kako nalet vjetra skida s kralja njegovu papirnatu krunu i
smeta mu da je ulovi.)
Budui da znamo da glagol "coronar" oznaava "popeti se na vrh planine" (dosei vrh),
moemo usavriti prethodnu sliku zamislivi kralja planinara koji se penje na vrh planine
gdje pue jak vjetar:

"Tras
coronar la cima, la racha de viento lanza su corona ladera abajo y nopuede
"T
alcanzarla." (Kada dosee vrh, nalet vjetra skida s njega krunu i on je ne moe
uhvatiti.)
Obratite panju da panjolska rije "racha" (nalet vjetra) zvui slino engleskom
glagolu "reach" (dosezati).

***
Llorar je panjolska rije koja znai "plakati". Na ruskom jeziku ista rije zvui kao
"plakat"'. Pretpostavimo da ste panjolac koji ui ruski. Budui da se irilica jako
razlikuje od latinice, najbolje je asocirati rijei prema tome kako se izgovaraju, a ne
prema tome kako se piu. Ukljuivi imaginaciju zamilja da se u zimskim mjesecima u
Rusiji vani ne smije plakati jer je vrlo hladno i moe doi do prehlade, te stvara frazu:

"Al llorar
llorar, las lagrimas que caen alsuelo se transforman en placas dehielo." (Kada
poinju plakati, suze koje padaju na tlo pretvaraju se u led.)
48

Chia

Maleta je panjolska rije koja znai "koveg". Na ruskom ista rije zvui kao
"emodan".
Kao zamjenske rijei za konstruiranje reenice biram panjolske rijei "chimenea"
(dimnjak) i glagol "dan" (davati). Slaem reenicu:

"Visualizo una gran chimenea de la que en vez de humo salen maletas hacia arriba.
Los rusos se acercan a ellaporque en esa chimenea dan maletas."
maletas
(Vizualiziram veliki dimnjak iz kojeg umjesto dima izlijeu kovezi. Pribliavaju
mu se Rusi jer tamo daju kovege.)
Za one kojima je hrvatski materinski jezik i pokuavaju zapamtiti panjolsku rije
"maleta", prijedlog zamjenske rijei je "Mljet". Asocijacija, odnosno ustaljena fraza bi
mogla biti:

"Vidim kako turist dolazi trajektom na Mljet s ogromnim kovegom jer je to otok
pa sa sobom treba ponijeti puno stvari."
elite li zapamtiti rusku rije "emodan", oslanjajui se na izgovor, u reenici
moemo koristiti kombinaciju rijei "emo" + "dan", naprimjer:

"Ovaj emo dan provesti u pakiranju velikog kovega za put u Rusiju."

Creer je panjolska rije koja moe imati dva razliita znaenja: "misliti" i "vjerovati".
'Vjerovati" je njezino glavno, odnosno prvo znaenje. Pokuat emo nai hrvatsku
zamjensku rije koja bi nas mogla podsjeati na glagol "creer". Glagol "kreirati* doista je
odlian izbor. Kao prvo, izravno nas podsjea na nain izgovora rijei "creer" - (kre:r) kreirati, a moe se povezati s njom i po znaenju.
Pokuat emo uklopiti zamjenu strane rijei i hrvatski prijevod u istu frazu. Sljedea
odlina fraza pomoi e nam da zapamtimo glagol "creer" i njegovo znaenje:

"Sami odluujemo u to emo vjerovati isto emo kreirati svojom matom."

Ili:
49

Chia

"Da bismo mogli sami kreirati svoj ivot, trebamo vjerovati u sebe.
elite li neto konkretnije, to bismo mogli jo i vizualizirati, predlaemo sljedee:

"Vizualiziramo mnogo vjernika u crkvi koji promatraju sliku

kreiranja svijeta."
Fiksacija slika uz rijei ne stvara zbrku, nego obratno, jo bolje fokusira panju na
asocijacije koje elimo izgraditi, u danom sluaju uz rijei "kreirati, kreiranje" ("creer") i
"vjerovati"; creer = vjerovati.
Smatra se da pamenje radi na razini nae podsvijesti pa nam neki mehanizmi koje
ono posjeduje pomau da nepogreivo, iz svake asocijacije, kao i iz svake ustaljene fraze,
izvuemo neophodnu i eljenu informaciju.
Ne bojte se razvijati matu - to je najbolji mentalni alat pomou kojeg umnoavamo
svoje sposobnosti.
Druga opcija da se vizualizira "creer" jest odabir rijei "krema". Nadograujui
prethodnu asocijaciju, vizualiziramo:

"Moemo vjerovati da je na poetku svog kreiranja, svijet bio

nalik golemoj kremi
kremi".

***
Sueco na panjolskom znai "veanin". Odgovarajua rije na vedskom jeziku je
"svensk".
Na mojim predavanjima uvijek je prisutan netko tko eli testirati moju imaginaciju i
smilja neku zahtjevnu rije. U ovom sluaju radilo se o obrazovanom i marljivom
studentu na seminaru iz tehnika uenja koji sam nedavno odrao na Mallorci. Taj je
student elio je saznati kako se stvara asocijacija za sljedei primjer.
U panjolskom, naime, postoji fraza "hacerse el sueco" (doslovno: "postati veanin"),
koja znai "praviti se da ne uje" ili "ne obraati panju". Predloio sam da pozovemo
"veanina" na sljedei nain:

"Sssh"
Kada me je pogledao, rekao sam:

"Ven aca." (Pogledaj ovamo.)

50

Chia
No budui da on nije obraao panju i nije nas primjeivao, nastavili smo ga zazivati:

"Sss ven a K"

Beskorisno je. I dalje je "glumio veanina" pa smo morali uvijek iznova ponavljati
sve brim tempom:

"Ss ven a K."

"Ssven aK ."
"Sven aK."
"SvenK."

***
Proljev (dijareja) na japanskom jeziku izgovara se kao "gueri". Kao zamjenska rije
mogla bi nam pasti na pamet "guarana" (junoamerika biljka popularna kod nas kao
dodatak hrani za poboljanje koncentracije).

"Vidim hrabrog japanskog vojnika samuraja, koji je neposredno prije vane bitke
popio cijelu boicu tableta guarane pa je dobio proljev."
proljev

***
Tu se na japanskom jeziku izgovara kao "shawaa". Kao zamjensku moemo uzeti rije

"ala".'
" Vizualiziram japanskog siromaha u tuu. Oi su mu zatvorene da u njih ne ue ampon
i on ne moe umiti lice zato to je iznenada ponestalo vode. Siromah vie svojem
prijatelju: - Ej, kakva je to neslana ala?
ala Ukljui vodu!"
Ili, kao zamjensku rije uzmimo "avovi". Zamiljamo:

"Vidim ranjenog samuraja kako se tuira u kolibi. Tijelo mu je puno grubih

avova kojima su zaivene njegove rane."

***
51

Chia
Groblje se na japanskom jeziku izgovara kao "bochi". Imaginacija mi oslikava
svakodnevne razbibrige mrtvaca na groblju i vizualiziram sljedee:

"Mrtvaci boaju na groblju.

***
Prijatelj se na japanskom jeziku izgovara kao "tomodachi". Svatko od nas vjerojatno
poznaje nekog Tomu. Evo to bismo mogli rei:

"Moj prijatelj Tomo dat e mi svoj auto da se vozim po Japanu."

Hitna pomo (kola hitne pomoi) na japanskom se izgovara kao "kvuuk-yuusha".

Nemojte da vas to uplai. Ako se skoncentriramo na zvuanje rijei "kyuukyuusha" i
pritom zamislimo kola hitne pomoi kako jure cestom s ukljuenom sirenom ("uuu uuu")
i rotacijskim svjetlom, na dobrom smo putu. Zamiljam kako kola hitne pomoi brzo
kreu na poziv i kripe gumama "ky..." pa onda jure s ukljuenom sirenom "uu", koe i
skreu na zavoju zbog ega gume opet kripe "ky.pa jure "uu" i napokon stiu na
odredite i gase motor "sha...". Kako sve to zvui zajedno: "ky... uu... ky... uu... sha..." ili
brzo: "kyuukyuusha".

Tanjur se na kineskom izgovara kao "pan zi". Kao zamjenske rijei mogu nam pasti na
pamet "pazi" i "pansion".
"Pazi da nepretrpavassvoj tanjur hranom, da se ne udeblja."
i onda:

" U pansionu uvijek nude puno hrane i zato pazi da ne stavlja na svoj tanjur
previe."

***
52

Chia
Sofa (kau, dvosjed) na kineskom se jeziku izgovara kao "sna fa". Moemo uzeti
zamjensku rije "afran" i zamisliti kineskog mandarina kako odmara na sofi boje afrana.

Krevet se na kineskom izgovara kao "chuang".

Zamiljam si malu kujicu (panj. chucho) koja je veliinom upola manja od velikog
psa, drugim rijeima, samo je "ehu". Njezin vlasnik panjolac joj govori naveer:
"Chu,
Chu, an da a la ama." (Chu, idi na krevet. - panj.)

***
Kamion se na kineskom izgovara kao "ka che".
Zamiljam kamion pun kaca s groem kako se trucka neravnom kineskom cestom.

***
Zrakoplov se na kineskom izgovara kao "fei ji".
Koncentriram se na zvuanje koje me podsjea na "fijuk" prilikom polijetanja
zrakoplova. Zamiljam piste s kojih jedan za drugim polijee mnogo malih zrakoplova:
"Fijuu! Fijuu! Fijuu!" Zvukovi se gube u naletima vjetra i uje se samo "Fei ji! Fei ji! Fei
ji!"
Ako ponete uiti odreeni jezik u veoj skupini ljudi, osnovni vokabu-lar svladat
ete vrlo brzo i lako, jer se cijeli proces uenja zapravo pretvara u igru stvaranja
asocijacija. to vie ljudi zajedno ue jezik, to se vie zanimljivih asocijacija u njima budi.
Kao to vidite, u ispravnom pristupu ne postoje sloeni jezici. Trebamo samo pustiti
mati na volju i izbjegavati izmiljene prepreke. Detalje i nijanse posve je mogue nauiti
malo kasnije, nakon to postignete neki uspjeh i postanete spremni za sloene stvari.
Dakle, uei strani jezik trebamo:
Usvajati vokabular, prema potrebi u nekoliko koraka (ostavljajui najtee rijei za
poslije). Poslije emo ih nauiti pisati, ako, naravno, svladamo neophodnu vjetinu;

53

Chia
Ponavljati i vraati se nauenom. Pregledajte sve primjere koje ste nauili tijekom
proteklog tjedna.
Ne ini li vam se da ste izvrsno usvojili gradivo?
Sve te vjebe predstavljaju ugodnu i zabavnu aktivnost i, pomaui nam u uenju
stranog jezika, potiu razvoju nae najvanije mentalne sposobnosti:

MATE!

54

Chia

7
Izrada memorijskih tablica

U proirivanju vokabulara te brzom i lakom zapamivanju novih rijei pomoi e vam

posebne tablice. Izrada takvih tablica predstavlja vano pomagalo u uenju bilo kojeg
stranog jezika i zato preporuujem da se prema ovom poglavlju odnosite s punom
panjom.
Svaka tablica obuhvatit e pojedini skup rijei, sveukupno ih je 850, od kojih biste
trebali znati prvenstveno 600; upravo e te rijei posluiti kao va temeljni vokabular.
Rijei u svakoj tablici posjeduju zajednike karakteristike; prva rije uvijek je
najreprezentativnija, to je opi i zato vaan pojam koji zato piemo velikim slovima. Iza
njega idu druge rijei koje su s njim povezane po smislu ili prema kontekstu.
Svaka tablica sadri etiri stupca koje emo raspodijeliti na sljedei nain:
- U prvom stupcu nalazit e se strana rije koju treba nauiti.
- U drugom stupcu biljeit e se njezin nain izgovora. Vrlo je vano praviti oznake
kako biste tono znali kako se ta rije izgovara, koji je slog naglaen. Oznaka je uvijek
potrebna, izuzetak su samo jednoslone rijei.
- U treem stupcu nalazit e se odgovarajua rije iz vaeg materinskog jezika. Bilo bi
dobro da tu rije napiete drugom bojom kako biste je lako razlikovali.
- U etvrtom stupcu zapisivat emo neuobiajenu asocijaciju koja povezuje
materinsku rije (stupac 3) s odgovarajuom stranom rijeju (stupac 1) ili njezinim
nainom izgovora (stupac 2). Asocijacije je takoer zanimljivo i poeljno zapisivati
drugom bojom.
Ja uvijek koristim plavu boju za biljeenje istih podataka, odnosno fantazija. Tako
pravei biljeke uvijek na isti nain, dobivam plavi tekst koji se sastoji od niza
neuobiajenih asocijacija.
Prema tome, tablice koje trebamo izraditi imat e sljedei format:
55

Chia
Strani jezik
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
Stupac 1

Nain
izgovora
"xxxxxxxxx"
"xxxxxxxxx"
"xxxxxxxxx"
"xxxxxxxxx"
Stupac 2

Materinski
jezik
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
Stupac 3

*Neuobiajena asocijacija
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Stupac 4

Znak "X" u svakom stupcu oznaava promjenljiv podatak - rije ili, u sluaju 4. stupca,
vae asocijacije.
Sada pokuajmo popuniti tablicu onako kako bi to uinio panjolac koji eli nauiti
engleski jezik. Tablica (vidi sljedeu stranicu) poinje rijeima koje oznaavaju pozdrav.

Greet

Grit

SALUDAR
(panj.
pozdraviti)

Es bueno saludar a gritos.

(Bolje je pozdravljati
glasno.)
Te ove mas gente.
(uje vas vie ljudi.)

U tablici vidimo englesku rije "greet" (stupac 1). Zatim slijedi njezin nain izgovora:
"grit" (stupac 2). Zatim vidimo rije "saludar" (panj. pozdraviti) koja je najvanija rije
na materinskom jeziku (stupac 3). I naposljetku, zapisujemo neuobiajenu asocijaciju
koja e povezati rije iz treeg stupca s rijeju iz prvog ili drugog stupca; moe se
odabrati bilo koja od njih dvije.
Naprimjer - "saludar"
"saludar" - asocijacija koja pomae zapamtiti novu rije koja se na
engleskom izgovara kao "grit":
grit":

" E s bueno saludar a gritos, porque de este modopodremos saludar a muchas personas a
la vez." (Bolje je pozdravljati glasno, zato to tako moemo pozdraviti mnogo ljudi
odjednom.)
Na taj nain pozdrav e udi ljudi koji se nalaze daleko od nas.
Imajte na umu da za zapamivanje istih podataka treba na neki nain nai barem
dvije povezujue toke. U danom sluaju uspostavlja se veza izmeu panjolskih
(materinskih) rijei "saludar" i "gritos" u kojoj se posljednja asocira s engleskim "greet".
greet".
56

Chia

Vano! U danom sluaju gradimo asocijaciju s izgovorom "grit", a ne s pisanom rijeju

"greet". Uvijek moete birati izmeu prvog i drugog stupca, prema vlastitom
nahoenju.

* Pokuajmo utvrditi u pamenju danu asocijaciju, vizualizirajui sebe kako

pozdravljate sve prolaznike na ulici stiskanjem ruke.
Ako se pojavi potreba da zapamtimo znaenje rijei "saludar" na razliitim jezicima
istovremeno, radi izbjegavanja zbrke trebamo uvesti karakteristino obiljeje (neki
predmet ili neku specifinost zemlje) koje e biti izravno povezano s danom zemljom i
koje pomae lako prepoznati na kojem jeziku zvui rije. Tako, obiljejem engleskog
jezika moe biti londonski Tower s kojim bismo mogli stvoriti sljedeu asocijaciju:

"Lagente se ve obligada a saludar a gritos, ya que el reloj de dicha torre podue tanto
ruido que ni deja escuchar ni saludar con las manos,pues tienen que taparse con ellas
los oidos." (Ljudi moraju se vrlo glasno pozdravljati, zato sto sat na toj kuli stvara
toliku buku da je nemogue uti glas niti stisnuti ruku jer njima treba zaepljivati ui.)
Iskoristit u priliku da vas podsjetim kako se asocijativne konstrukcije pamte brzo i
produktivno, i zato ete dobro zapamtiti da se panjolska rije "saludar" na engleskom
izgovara kao "grit". Tako, ako uite nekoliko jezika istovremeno, povrno pregledavanje
tablice bit e dovoljno da se ne zabunite u prijevodima.
S druge strane, ako uite samo jedan jezik, nije nuno uvoditi u asocijativni niz
diferencijalno obiljeje te zemlje; jednostavna veza bit e posve dovoljna. Govorit emo
o tome detaljnije u daljnjem tekstu.
Dakle, ranije smo izgradili sljedeu asocijaciju:

" E s bueno saludar a gritos, porque de este modo podremos saludar a muchas personas a
la vez." (Bolje je pozdravljati glasno, zato to tamo moemo pozdraviti mnogo ljudi
odjednom.)

57

Chia

Konana formulacija zvuat e ovako:

E s bueno saludar a gritos (te oye mdsgente).

(Bolje je pozdravljati glasno - uje vas vie ljudi.)
Upravo je u tom obliku zapisujemo u etvrti stupac tablice.
Udobno je graditi asocijacije pomou simbola koji pomae zapamtiti informaciju (o
tome je bilo rijei u mojoj prvoj knjizi "Superpamenje, superitanje, superuenje",
Planet Zoe, 2011).
Uskoro ete se naviknuti na taj sustav i moi ete bre napredovati; jedan pogled u
tablicu bit e vam dovoljan da se odmah prisjetite znaenja to ih prenose koriteni
simboli i boje.
Jo jednom emo naglasiti, jer je to vrlo vano:

Kako bismo stvorili neuobiajenu asocijaciju (stupac 4), trebamo pronai vezu izmeu
rijei iz stupca 3 (materinska rije) i rijei na stranom jeziku (stupac 1) ili pak s
njezinim nainom izgovora (stupac 2).

Ovaj je sustav osobito uinkovit pri uenju fonda rijei u jezicima poput engleskog, u
kojima se nain izgovora esto razlikuje od naina pisanja. Tako, tekoe koje postoje u
tim jezicima trae od nas da uimo svaku rije zasebno i na taj nain stvaraju jo bolje
prilike za stvaranje asocijacija.
Vratimo se naem primjeru. Iako smo ve iskoristili nain izgovora "grit" (stupac 2),
mogli bismo odabrati rije "grena" (panj. zamrena stvar), slino engleskoj rijei "greet"
(stupac 1).
Ako se rije pie jednako kako se izgovara, ne postoji mogunost biranja izmeu 1. i 2.
stupca, to je aktualno za jezike poput panjolskog.
U prethodnom primjeru panjolska i engleska rije sline su samo prema prvim
slovima, odnosno obje poinju s "gre", no i to je vie nego dovoljno da se uspostavi veza
meu njima.

58

Chia
Kljuno! Nemojte traiti idealnu rijerije-zamjenu jer takva
takva ne postoji, samo ete uzalud
potroiti vrijeme. Uoavajte ak i beznaajne slinosti
slinosti i razraujte ih u svojoj mati. To
e pomoi da izbjegnete osnovnu pogreku - traganje za idealnom asocijacijom.
Ako se u stupcu 1 (napisana strana rije) i stupcu 2 (nain izgovora) nalaze dva
razliita zapisa, moete odabrati bilo koji od njih. Meutim bolje je dati prednost
izgovoru.
Zamislite da elite nauiti kineski jezik. Pismo u tom jeziku nije nimalo jednostavno i
zato je prilikom uenja fonda rijei teko oslanjati se na vanjski izgled rijei, umjesto na
njihovo zvuanje. Suprotno tome, s lakoom ete svladati izgovor rijei na tom jeziku,
ako se u prvom koraku ne obazirete na njihovo pisanje. Pri pokuaju da istovremeno
uite pisati i priati vaa e produktivnost biti izuzetno niska, jer se tekoama izgovora
pridodaju i tekoe izuavanja pisma.
Stei ete dojam da je taj jezik vrlo teak, i bit ete u pravu, jer na se um prilagouje
naim osjeajima. Zato se uenje stranog jezika treba odvijati onim istim slijedom kao i
kad u djetinjstvu uimo priati. O tome sam ve pisao na samom poetku knjige; jer je
upravo to razlog zato se ak i ljudi koji ne znaju pisati i itati sasvim normalno
sporazumijevaju i vode normalan svakodnevni ivot u svojoj domovini.
Iskoristit u priliku da kaem nekoliko rijei o jezicima kao to je kineski. Njihovu
abecedu treba svladavati u nekoliko koraka. Prvo trebate razmotriti oblikovanje
najvanijih rijei iji nain pisanja nije presloen. Nakon toga ete mnogo rijei
oblikovati uz pomo logike.
Za jezike poput panjolskog, gdje se nain pisanja i izgovora uglavnom poklapaju
(stupci 1 i 2 su u veini sluajeva identini), stvarat emo asocijacije izmeu rijei u 1. i
3. stupcu, zahvaljujui emu moemo brzo usvojiti njihov toan izgovor.
Dobro. Sada emo izraditi tablicu koja sadri najvanije rijei - one koje izgovaramo
kada se susreemo s nekim ili rastajemo od nekog.
Popunjavamo sva polja u tablici onako kako smo to inili za rije "pozdraviti" (panj.
"saludar"). U tu svrhu potreban nam je dvojezini rjenik u kojem se prikazuje
transkripcija (izgovor). Preporuujem da za biljeenje naina izgovora koristite vlastitu
metodu oznaavanja transkripcije, jer se u rjenicima koriste meunarodni standardi,
koji e vama biti manje razumljivi i praktini od vlastitih oznaka napravljenih na temelju
individualne percepcije zvuanja pojedine strane rijei.
Za poetak, smislite vlastitu asocijaciju koja e povezati hrvatsku rije "pozdraviti" s
engleskom rijeju "greet" [grit], onako kako smo opisali u primjeru sa panjolskom rijeju
"saludar", i upiite svoju asocijaciju u stupac 4 prvog retka.

59

Chia
Greet
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX
XXXXXXX

"Grit
"xxxxxxxxx"
"xxxxxxxxx"
"xxxxxxxxx"
"xxxxxxxxx"
"xxxxxxxxx"

POZDRAVITI
Zdravo
Dobar dan
Dobra veer
Laku no
Vidimo
se
uskoro
"xxxxxxxxx" Dovienja

* Xxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Malo poslije pokazat u vam svoju metodu biljeenja izgovora.

Jednako tako moete koristiti viejezini elektronski rjenik s kojim ete utedjeti
vrijeme - potrebno je samo utipkati rije na materinskom jeziku i dobit ete prijevod.
Takvi su programi ekonomini i jednostavni za koritenje. Uglavnom sadre izgovor svih
rijei u audioformatu.
Takoer, zanimljive rjenike moete nai i na internetu.
Neki od njih nude vrijeme isprobavanja programa (odnosno besplatnu instalaciju koja
traje otprilike mjesec dana), a tog e vam razdoblja biti dovoljno da ispunite tablice, to
e vam uzeti samo nekoliko sati ako radite na raunalu.
Nerijetko takvi rjenici imaju funkciju glasovne pratnje i ak omoguuju izbor boje
glasa kako biste bolje razumjeli kako se pojedina rije izgovara. Zbog svih navedenih
prednosti, najbolje je da nabavite takav digitalni rjenik i instalirate ga u svoje osobno
raunalo. To e vam znatno utedjeti vrijeme i, to nije manje vano, novac koji biste
inae potroili na teaj stranog jezika.
Ponite od toga da potraite prijevod svake materinske rijei na engleski. Takoer
trebate zabiljeiti transkripciju svake rijei, popunivi na taj nain prva dva stupca. Prije
nego to zapiete transkripciju proitajte pravila izgovora koja se nalaze u vaem rjeniku
(obino na prvim stranicama). Ako ste dobro zapamtili ta pravila, moi ete mnogo bolje
shvatiti kako se izgovara svaka rije i u veini sluajeva ak se samostalno toga dosjetiti.
Imajte na umu da je transkripciju udobno zapisivati na materinskom jeziku, onako
kako je ujete. Ne zaboravljajte takoer stavljati znak naglaska, kako biste znali koji slog
treba naglasiti pri izgovoru te rijei. Napri-mjer, panjolsku rije "comida" (hrana)
zapisujemo kao "komida".
Zapisujui rijei i njihove transkripcije, izgovarajte ih naglas, kako biste ukljuili
svoje sluno pamenje i navikli se na zvuanje.
Dalje u vam djelomino predstaviti sustav transkripcije glasova koji sam razradio za
sebe i koji koristim pri popunjavanju 2. stupca.
60

Chia

(Op.prev. - prilagoeno hrvatskom jeziku.)

1. Samoglasnici.
Imamo ukupno 5 samoglasnika:
a, e, i, o, u
Budui da se u razliitim jezicima oni izgovaraju razliito, primjerice sadre

poluglasove, odnosno glasove koji se izgovaraju kao neto izmeu dva naa samoglasnika,
moemo to prikazati kombinacijom naih samoglasnika u parove.
Na taj nain dobivamo:
ae - glas izmeu "a" i "e"; iu - glas izmeu "i" i
"u", itd.
U razliitim jezicima takoer varira duljina izgovora glasa, to biljeimo na sljedei
nain:
A) dugi samoglasnik oznaava se dvotokom "o:";
B) kratki samoglasnik (ili bilo koji suglasnik) oznaava se normalno "o". Naprimjer:
"o" se izgovara kao obian "o"; "e:" - dugi glas
"e"; "u" - kratko "u".
2. Suglasnici
Imamo sljedee suglasnike:
b, c, , , d, d, , f, g, h, j, k, 1, lj, m, n, nj, p, r, s, , t, v, z,
Budui da sva slova i glasove iz stranih jezika elimo zapisivati slovima kojima
raspolaemo u materinskom jeziku, koristit emo sljedei sustav biljeaka:
"g" koristimo samo kada se izgovara kao "g" kao u rijei "glava" i nikada kao "d".
"j" koristimo samo kada se izgovara kao "j" kao u rijei "jogurt" i nikada
kao "h" ili "d".
;
Zatim:
61

Chia
Slovo "x" se moe transkribirati kao "ks" ili "z". Slovo "y"
zapisujemo kao "j".
Slovo "c", iako postoji kao suglasnik u hrvatskom jeziku, u transkripciji se ne
preporuuje koristiti, radi izbjegavanja zbrke, jer se na drugim jezicima izgovara vrlo
razliito, zato ga radi tonosti izgovora preporuujemo transkribirati kao "ts" kada zvui
kao hrvatsko "c" kao u rijei "cipela", ili kao "k" kao u spomenutoj panjolskoj rijei
"comida" ili engleskoj rijei "car", ili kao "z" kao u panjolskim rijeima "cepillo" i
"cinturon".
Zbog vanosti pitanja izgovora rijei u jeziku i radi udobnosti rada, preputam vama
da u knjizi slobodno zabiljeite vlastiti sustav oznaavanja glasova, kako samoglasnika,
tako i suglasnika, kako bi vam uvijek bio pri ruci.
Ako vam se moj sustav oznaavanja uinio korisnim, moete koristiti i prostor za
opaske i objanjenja.
1.

Samoglasnici

2.

Suglasnici

* Opaske u vezi s izgovorom

Dalje u knjizi pronai ete tablice s minimalnim fondom rijei. Kao to sam ve
spomenuo, taj popis sadri oko 850 rijei od kojih 650 oblikuju temeljni vokabular i koje
su vane. Te su rijei u tablicama oznaene zvjezdicom (*). Tako preporuujem da prvo
izgradite asocijacije i svladate te rijei, a poslije, kada s zavrite s njima, nauite ostale.
Za samostalan rad moete koristiti tablice otisnute u ovoj knjizi. Preporuujem da
takve tablice napravite na svom raunalu kako bi vam posluile za daljnje uenje svakog
jezika. Te e vam tablice omoguiti da lako nauite jezik uz pomo predloenog sustava.

62

Chia

Glagoli
Glagoli oznaavaju radnje i najvaniji su leksiki sloj u jeziku, zapravo su temelj
verbalne komunikacije. Zato emo poeti upravo od glagola.
Obratite panju da je mnogo vanije zapamtiti rije "dorukovati", nego "doruak".
Zamislite na trenutak da se nalazite u hotelu u inozemstvu i ne znate kako doi u
restoran na doruak. Moete lako pitati:

"Molim vas, gdje dorukovati?"

I obratno, pomou rijei "doruak" mnogo je tee izraziti istu misao. Pokuajte i
uvjerite se sami:

"Molim vas, bla, bla, bla... ?'

to ete rei umjesto "bla, bla, bla"? Vjerojatno ete se pokuati sjetiti potrebne rijei.
I nakon toga koristit ete neto poput "htjeti", "moi", itd., oblikujui reenicu koja je
dulja nego to je potrebno i s veim naporom. Tako je mnogo tee sporazumijevati se,
osobito onima koji su tek poeli uiti strani jezik.
Imajte na umu da su rijei grupirane u tablice prema nekom zajednikom obiljeju,
no da se pritom meusobno razlikuju. Upravo se zato, primjerice, prilog moe nai u
tablici kraj pridjeva.
Mnoge rijei imaju sline gramatike karakteristike ili nain pisanja i zato ih je lake
sistematizirati. Svaki sustav razvrstavanja bit e dobar jer na kraju krajeva pamtite svaku
rije zasebno, na temelju asocijacija i neovisno o njezinom mjestu u tablici, iako je
nesumnjivo da e vam dobar sustav razvrstavanja znaajno olakati rad.
Prije nego to ponemo, elio bih vas podsjetiti da tablice ne trebate uiti napamet.
Sve to je potrebno jest da ispunite stupce 1 i 2, tijekom nekoliko sekundi smislite
neuobiajenu asocijaciju i pribiljeite je u stupac 4. Ako vam nita ne pada na pamet, ne
uzrujavajte se i naprosto prijeite na sljedeu rije.
Jo jednom obratite panju na to koji su reci u etvrtom stupcu (u stupcu biljeenja
asocijacija) oznaeni zvjezdicom, a koji nisu. Ispunjavajte samo one retke u kojima
postoji zvjezdica jer to su najvanije rijei to oblikuju temeljni sloj vokabulara. Poslije se
moete vratiti ostalim rijeima. Ako jo uvijek imate potekoa u razumijevanju gradiva,
odnosno ako vam jo uvijek nije jasno to je potrebno initi, proitajte posljednje, 23.
poglavlje "Zona kontrole".
Dakle, nakon to ste pripremili tablice poput onih to se nalaze u knjizi, ispunite
samo one retke koji su oznaeni zvjezdicom (*):
63

Chia
*

BITI
Imati
Posjedovati

Postojati
Nalaziti se

*
*

U mnogim jezicima glagol "biti" oznaava se s nekoliko razliitih rijei, naprimjer u

panjolskom su to glagoli "ser" i "estar". Naprotiv, u engleskom i h oznaava jedan opi
glagol "to be".
Isto se dogaa s glagolima "imati" i "posjedovati". Glagol "imati" ulazi u najvanije
rijei, i zato biste ga trebali nauiti to je mogue prije.
HTJETI
eljeti
Voljeti
Pomoi
Pokuati
Postii
Moliti
Trebati

*
*
*
*
*
*
*
*

Obratite panju na to da glagol "htjeti", kao i glagol "eljeti", ne smiju se mijeati s

glagolima "voljeti" i "svidjeti", no isto tako treba znati posebno znaenje glagola "eljeti"
u smislu "arko, strastveno eljeti, trebati").
Glagol "htjeti" (engleski "want", panjolski "querer) vjerojatno je najvanijih od svih
jer ete uvijek htjeti neto uiniti, imati, biti netko, ii nekamo, i zato morate izgraditi
asocijaciju, zapamtiti i znati izgovarati taj glagol.
Ne optereujte se drugim rijeima koje oznaavaju isto ili su sline onima koje ovdje
predlaemo.
Ostavljam vam na kraju svake tablice nekoliko praznih redaka (kao to ste ve
primijetili) kako biste poslije mogli u njih upisati rijei koje smatrate neophodnima.
IVJETI
Roditi se

64

Chia
Odrasti
Umrijeti
GOVORITI
Razgovarati
itati

*
*

Pisati

*
*

Obrisati

Potpisati

Osjeati
Boljeti
Lijeiti

*
*
*

Obratite panju da glagol "roditi se" nije osobito znaajan, iako je naveden u popisu.
Razlog tome je taj to se izraz "roditi se u" moe savreno zamijeniti izrazom "biti iz".
Glagoli "odrastati" i "umrijeti" relativno su vani, ali ne koriste se preesto. Zato bi ih
bilo pravedno svrstati u sekundarni vokabular. Vratite im se poslije, nakon to usvojite
vane rijei.
VIDJETI
Gledati
uti

*
*
*

Sluati
Svidjeti
Dodirnuti

*
*

Mirisati
Rijei "govoriti" i "rei" imaju slina znaenja, no za oblikovanje svakodnevnog
vokabulara korisno ih je razlikovati i obje koristiti.

65

Chia
MOI
*
Praviti/initi
Raditi
*
Proizvoditi
*
Graditi
*
Sruiti
Ukloniti
Napuniti

*
*
*

Isprazniti

Vano! Podsjeam da ne trebate uiti napamet veze izmeu rijei, a pogotovo ne

njihov redoslijed u tablicama.
Jedino to trebate uiniti jest ispuniti prazna polja i, ako to ne izazove potekoe,
smisliti asocijacije izmeu rijei iz 3. stupca i rijei iz 1. ili 2. stupca.
Takoer podsjeam da ne trebate teiti nekoj "idealnoj asocijaciji" koja u stvarnosti ne
postoji. Potroivi dosta snaga na traganje, zapet ete na jednom mjestu i cijeli e vam se
rad uiniti presloenim, dok je zapravo suprotno, jednostavan je i ne zauzima mnogo
vremena te treba biti za vas svojevrsna zabava.
Pokuajte nai neka zajednika obiljeja, i ako vam se neke asocijacije uine dobrima,
a druge ne ba, ne brinite; svaki put e rezultat biti sve bolji. U nekim sluajevima (o
tome emo govoriti dalje) ta "beznaajna obiljeja" pretvorit e se u vrst oslonac.

MISLITI
Zamiljati

*
*

Vjerovati
Znati
Prepoznavati
Sjeati se

*
*
*
*

Zaboravljati

UITI

*
66

Chia
Pohaati
Razumjeti
Usvojiti
(gradivo)
Pamtiti
Poduavati
Objasniti

*
*
*

Pogoditi
Pogrijeiti

II
Stii
Vratiti se
Doi
Ui
Izai
Izvaditi

*
*
*
*
*
*

67

Chia
HODATI
Trati
Skoiti

*
*
*

Plesati
Prestati

*
*

ekati
Prijei
Nastaviti

PUTOVATI
Popeti se
Spustiti se
Voziti
vozilu)
Izai(iz
vozila)
Upravljati
(vozilom)
Trajati
Kasniti

*
se(u *

UMORITI se
Odmarati
Lei
Spavati
Probuditi se
Dizati se

*
*
*
*

*
*
*
*
*
*

Odjenuti
Umiti se
Oistiti
Uprljati

68

Chia
JESTI
Konzumirati
Dorukovati

*
*
*

Ruati
Veerati

*
*

Piti

Znaenje rijei "konzumirati" referira i na jelo i na pie. Ta je rije vrlo vana jer se
ne moe zamijeniti rijeima "jesti" i "uzimati".

KUPITI
Unajmiti
Posluiti

*
*

Kotati
Platiti
Dugovati

*
*
*
Primiti plau *
Troiti

DATI
Odbiti

*
*

Dobiti
Izgubiti
Traiti
Pronai
Pokazati

*
*
*
*
*

Promijeniti
Vratiti

*
*

69

Chia
UZETI
Pohraniti

Koristiti

Baciti
Pasti
Prihvatiti
Nositi

Donijeti

Poslati

"Pohraniti" znai u ovom sluaju "poloiti" (povjeriti na uvanje).

STAVITI
Smjestiti
Dodati
Spojiti
Razdvojiti
Nedostajati

*
*
*
*
*
70

Chia
Preostajati

"Preostajati" ovdje znai "biti viak".

BROJITI

Vagati
Teiti

*
*
*

Raunati
Zbrojiti
Oduzeti
Mnoiti

*
*
*

Dijeliti

DOZVOLITI *
Izdrati
*
Smetati
*
Zapoeti
Zavriti

OTVORITI
Zatvoriti
Zvati

*
*
*

"Zvati" se ovdje koristi u znaenju dozivati, pozivati i telefonirati (zvati telefonski).

RIJEITI
*
Popraviti
*
Funkcionirati
Unititi
*
71

Chia
*

Slomiti
(razbiti)
Razrezati
Zalijepiti

*
*

Tako vam je na raspolaganju 130 vanih glagola (oznaenih zvjezdicom) te trebate

stvoriti najvie 130 neuobiajenih asocijacija kako biste ih zapamtili. Govorim "najvie",
zato to za rijei s kojima nemate potekoa ne-ma potrebe traiti asocijacije.
Poznavanje glagola vrlo je vano i kada ih zapamtite, osjetit ete da ste svladali
znaajan dio stranog vokabulara.

Imenice
Podsjetit u vas jo jednom, reci oznaeni zvjezdicom sadre najvanije rijei.
Slijedite istu logiku kao i prije.
DOKUMENT
I
Putovnica
Policija
Carina
Prtljaga
Koveg
Aktovka

*
*
*

Putna torba
Paket
Torbica

Prijenosno
raunalo
Videokamera
Fotoaparat
Red (ekanja) *
Kontrola
*
Pomo

*
72

Chia
Ulaz
Izlaz

*
*
Desno (smjer) *
Lijevo (smjer) *

ZRANA
LUKA
Luka
eljezniki
kolodvor
Autobusni
kolodvor
Metro

*
*
*
*
*

Izraz "taksi postaja" ne smatram vanim jer na ulicama obino ima mnogo taksija. U
sluaju potrebe, uvijek moete upitati: "Molim vas, gdje uzeti taksi?"
AVION
Let
Brod
Trajekt
Vlak
Metro
Tramvaj
Vagon
Autobus

*
*

Taksi

73

Chia
Tramvaj je vano prijevozno sredstvo u mnogim gradovima i zato sam ga ukljuio u
tablice. Zapamtite ga, moda u gradu koji se spremate posje- titi voze tramvaji (a moda
ak i trolejbusi).
AUTO
*
Garaa
Motocikl
Bicikl
Autoput
Gesta

*
*

Put

*
*

Benzinska
stanica

STANICA
*
Peron
Kolosijek

*
*

Vozni red
*
Karta
*

Rije "stanica" najvanija je u cijeloj skupini jer je se moe koristiti u mnogim

sluajevima, kao i za izraz "taksi stanica".
Rije "cijena" nije jako vana jer umjesto nje moemo koristiti glagol kotati".
SJEDALO
Red
Razred

*
*
*

Kupe
*
74

Chia
Kabina
*
Turist
*

Rije "kabina" zatrebat e vam jedino kad se spremate putovati na brodu.

Rije "red" ovdje podrazumijeva red sjedala (u kojem redu se nalazi vae sjedalo), a ne
red ekanja (u smislu stajati u redu).
HOTEL
*
Soba
Broj
*
Klju
*
Dizalo
*
Stubite
*
Kat
*
Hodnik
*

DNEVNI
BORAVAK
Namjetaj

*
*

Kau
75

Chia
Naslonja
Stolica
Stol
Tepih
Telefon
Televizor
Radio
Daljinski
upravlja
Baterije
Struja
arulja
Balkon
Svjetlo

*
*
*
*
*
*
*
*
*

Ako na nekoliko dana putujete u inozemstvo, mala je vjerojatnost da ete zatrebati

rije "kau", zato nije oznaena zvjezdicom. Tu rije, kao i neke druge, moete ostaviti za
poslije, kada poelite proiriti svoj vokabular.
Rije "baterije" smatram vanom zato to se moe dogoditi da vam zatrebaju baterije
za neki elektrini ureaj.
Primjer: Obratite panju na to koliko su imenice manje vane od glagola. Naprimjer,
ako ste u hotelskoj sobi i nemate svjetlo (nema struje ili je pregorjela arulja), moete se
spustiti na recepciju i rei:

"Oprostite, u mojoj sobi nema svjetlo."

Ili:

" U mojoj sobi nestati svjetlo."

Na poetnom stupnju uenja jezika prilino je teko rei:

" U sobi je pregorjela arulja"

76

Chia
Obratite panju na to da reenice koje sadre glagole bolje prenose zamisao. Zato smo
nae svladavanje vokabulara poeli upravo od glagola. Takoer, moete pogoditi da je
rije "soba" mnogo vanija od rijei "stol" ili "stolica" jer se odnosi na opi pojam koji
ukljuuje u sebe i neke druge. Zapamtite da se uvijek treba kretati u smjeru od veeg
prema manjem, odnosno od opeg prema dijelovima.

SPAVAA
SOBA
Zavjesa
Ormar
Krevet
Plahta
Pokriva
Deka

Rijei poput "ormar" nee vam biti od koristi ako ste na kraem odmoru, no moda e
vam njihovo poznavanje dobro doi ako planirate dulje vrijeme provesti u inozemstvu.
KUPAONICA *
Umivaonik
Tu
*
Sapun
*
Runik
Toaletni papir *
etkica
za
zube
Pasta za zube

etkica i pasta za zube su predmeti koje neete nai u hotelu i ako vam kojim
sluajem zatrebaju, jasno je da ete uetati u oblinju trgovinu i samostalno ih uzeti s
police. Zato su to rijei koje ne morate odmah nauiti.

77

Chia

KUHINJA
tednjak

Hladnjak
Perilica
posua
Mikrovalna
penica
Perilica
za
rublje
TANJUR
*
Zdjela
Pladanj
aa
alica
Boca
Posudica
Lonac
Tava

*
*
*

Zaimaa

Rije "zdjela" odnosi se na veliku posudu u kojoj se posluuje, primjerice, salata. Zato
nije meu najnunijima. Jednako tako, rijei poput "lonac" i "zaimaa" nisu vane,
odnosno zatrebat ete ih samo ako ivite u inozemstvu, u unajmljenom stanu ili
odmarate u apartmanu, te vam zatreba neki pribor za kuhanje. Moda ete trebati kupiti
neki od tih predmeta pa e vam poznavanje rijei zatrebati, no i tada je dovoljno samo
uzeti potreban predmet s police u trgovini i odnijeti na blagajnu. Najvie to biste mogli
zatrebati u svim sluajevima kupovanja predmeta u trgovini jest rije "ovo".

78

Chia
PRIBOR
ZAJELO
lica
Vilica
No

*
*
*
*

Stolnjak
*
akalica

Izraz "pribor za jelo" ujedinjuje u sebi sve predmete to su potrebni za konzumaciju

hrane, naprimjer u restoranu. Dakle, kada traite od konobara da vam donese "pribor za
jelo", podrazumijeva se da vam odmah donese sve potrebno za jelo.
STVAR
Predmet
Ureaj
(aparat)
Primjer

*
*
*
*

Te etiri rijei su zapravo podsjetnici koji mogu "uskoiti" u pravom trenutku i

zamijeniti mnogo imenica. Kao to sam ve spomenuo, jo jedan dobar zamjenik je rije
"ovo", no nju navodim u tablici zamjenica.
*
ZEMLJA
(drava)
(Ime
vae *
domovine)
(Ime zemlje *
koju
79

Chia
posjeujete)
Nacionalnost
(vaa)
Jezik
*
Granica
Regija
Grad

Selo

etvrt
(gradska)
Kvart
Kua

Katnica
Zgrada
Stan
Apartman

*
*

ULICA
Avenija
Trg
Raskrije
Ugao
Centar
(grada)
Poetak
Sredina
Kraj
(zavretak)
Park

*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
80

Chia
Vrt
Fontana

*
*

BOLNICA

*
Hitna pomo *
Ljekarna
*
Lijek / tablete *
Sredstvo
protiv boli
Antibiotik
Ozljeda
Flaster
Vata
Gaza
Injekcija
Prehlada
Gripa
Bol
Vruica
Alergija

Imajte na umu, ako je potrebno da zapamtite neku rije koja nije oznaena
zvjezdicom, oznaite je (naprimjer rije "alergija" nekome moe biti izuzetno vana) ili
ako uope ne postoji u tablicama, naite je u rjeniku i dodajte naem rjeniku, a zatim
pratite tehniku koju ste svladali.

TRGOVINA
(duan)
Poduzee
Trgovaki
centar
Supermarket

*
*
*

81

Chia
Restoran
Kavana
Pekarnica

Trgovina
satova
Zlatarnica
Postolar
Trgovina
igrakama
Butik
Frizerski
salon
Atelje
Papirnica
Knjiara
Pota
Agencija
Veleposlanstvo
CIJENA
Poklon
Gratis
Rasprodaja
Porez

BANKA
Novac

*
*

*
*
*

(Ime dravne
valute u zemlji
koj posjeujete)

Novanica
Kovanica
Kreditna

*
82

Chia
kartica
Bankomat

KOLA

*
Akademija *
Fakultet
Uilite
*
Sveuilite *

KRUH
Tjestenina
Juha
Krumpir
Ria
Povre
Salata
Umak
Jaje
Zakuska
Sol
Jelovnik

*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*

U ovoj skupini vjerojatno ete poeljeti usvojiti vie rijei pa sam ostavio vie
slobodnoga prostora.

MESO
Piletina

*
*
83

Chia
Teletina
Svinjetina
File

*
*
*

Odrezak

Krvavi biftek
Peenje
Pohani
odrezak
RIBA

Leo
Riba na aru
(gril)
Brudet

DESERT
Voe
Narana
Banana
Dinja

*
*
*
*

Kruka
Jabuka
umsko voe
Jogurt
*
Kola
*
Torta
*
okolada
*
Limun
*
Sladoled

84

Chia
KAVA
aj
Mlijeko

*
*

eer
Sladilo
(zamjena
eer)
Voda

*
za

Vino
Pivo

*
*
*

Alkohol

PRIRODA
More
Plaa
Rijeka
Obala
Jezero
Planina
uma
Drvo

*
*
*
*

Livada
Vjeba
Sport

PAPIR
Pismo

*
*

List
Kuverta

*
*
*

85

Chia
Potanska
marka
Knjiga
Biljenica
Novine
Novosti

Priopenje

asopis
Kemijska
olovka
Obina
olovka
OVJEK
(osoba)
Mukarac
ena
Mladi
Djevojka
Djeak
Djevojica
Starac

*
*
*
*
*
*
*

Starica
Beba
Suprug
Supruga

86

Chia
PRIJATELJ
Otac
Majka

Sin
Ki

Brat

*
*

Sestra

POSAO

Zanimanje
Student
Profesor
Uitelj
Lijenik

*
*
*

Medicinska
sestra
Predsjednik

*
*

*
Direktor
*
Administrator *
Slubenik
*
87

Chia
Konobar
Tajnik
Slobodni
djelatnik
Turistiki
vodi
Ministar
Sudac
(Vae
zanimanje)

*
*

U zadnjem retku oznaenom zvjezdicom (*) trebate upisati svoje zanimanje, ako nije
prije navedeno u tablici. Obratite panju na to da umjesto rijei "poduzetnik" moete
koristiti izraz "imati vlastito poduzee".

IDEJA
Istina
Stranka
Politika
Obiaj
Religija

*
*

IME
Prezime
Osoba
Ljudi
Drutvo

*
*
*

*
*

88

Chia
ODJEA

Veliina
(broj)
Kaput
Odijelo
Prsluk

*
*
*

Demper
Koulja
Potkoulja
Kravata
Bluza
Grudnjak
Hlae
Suknja
Remen
Gae
Kratke hlae
Sokne
arape
Papue

*
*

*
*

Cipele
al
Kapa
Rukavice
Kupai kostim
Kupae gae
Kiobran
Naoale

TKANINA
Svila
Pamuk

*
*
*

Vuna
Krpa

89

Chia

MATERIJAL *
Plastika
*
Karton
*
Metal
Drvo
Prirodan
VRIJEME
(trajanje)
Povijest
Datum
Dob
Godina
Dan
Sat
Minuta
Sekunda

*
*

*
*
*
*
*
*
*

Radno
vrijeme
Sat (pribor za *
pokazivanje
vremena)
DANAS
Juer

*
*

Sutra
Prekosutra

90

Chia
Jutro
Veer
No

TJEDAN
Vikend
Neradni dan
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
etvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
MJESEC

*
*

*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*

Sijeanj
Veljaa
Oujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac
Imena mjeseci nisu dio neophodnog fonda rijei i zato ih pamtite prema potrebi (kako
dolaze prema kalendaru).

METAR
Kilometar
91

Chia
Kilogram
Tona

Ako zatrebate druge mjerne jedinice, poput "funte" ili "galona", dodajte
ih.
VRIJEME
(klima)
Ljeto
Sunce
Toplina
Zima
Hladnoa
Boi
Snijeg
Kia
Proljee
Jesen
Vjetar

*
*
*
*
*
*

*
*
*
*

Rijei "kia" i "snijeg" u kombinaciji sa iroko primjenjivim glagolom "padati"

postaju vrlo korisni izrazi; "pada kia" i "pada snijeg", pa u tom sluaju nema potrebe na
poetnom stupnju uiti rjee glagole "kiiti" i "snijeiti".

BLAGDAN
Praznici/
Odmor
Putovanje
Izlet
Glazba
Buka

*
*
*
*
*
92

Chia

TIJELO
Glava
Lice

*
*

Oko
Vid
Uho

*
*
*

Sluh

*
*

Nos
Usta
Zub

Mlijeni zub
Grlo
Prsa
Lea
Srce
Jetra
Bubreg
Krv
eludac
Ruka
Lakat
Zapee
aka
Prst
Noga

*
*
*

Koljeno
Gleanj
Stopalo
Teina
Visina

IVOTINJA

*
93

Chia
Pas
Maka
Konj

*
*
*

Magarac
Krava
Vol
Svinja
Ovca
Koko

Tvorba brojeva i rodova. Jasno je da imenice trebamo koristiti u odgovarajuem broju

i rodu. Zato trebate shvatiti kako se u jeziku koji uite tvore rod i broj imenica.
Detaljne informacije o tom pitanju nalaze se u osmom poglavlju koje je posveeno
uenju najjednostavnije gramatike.

Pridjevi

DOBAR
Lo
Redovit,
obian
Bolji
Loiji

*
*
*
*

94

Chia
Obratite panju na to da se pridjev "lo" moe s lakoom zamijeniti sa "nije dobar".
Meutim savjetujem vam da zapamtite tu rije jer se ona esto koristi.
Vano! Vane rijei kojih nema u tablicama dodajte samostalno. Osim toga, moete
izbacivati "suvine" rijei. Sve je to mogue kada pripremite vlastite tablice u raunalu.
Popis moete dopunjavati i proirivati prema potrebi.

VELIKI
Mali
Punoljetan

*
*

Maloljetan
Visok
Nizak

*
*

LIJEP
Prekrasan
Privlaan
Ruan

IST
Prljav
Vru
Hladan
Jeftin
Skup
Pun
Prazan

*
*
*

*
*
*

95

Chia

PAMETAN
Glup

*
*

Inteligentan
Blesav

Sposoban

Siguran
Zanimljiv
Jednostavan
Sloen
SLOBODAN
Zauzet

*
*
*
*
*
Sam (samac) *
Praen
(u *
pratnji)
Podreen
*

STAR
Mlad
Tih
Glasan
Snaan
Slab
Bolestan
Zdrav
TANAK
Mrav
Debeo
Mastan
Tvrd

*
*
*
*

*
*
*
96

Chia
Mekan
vrst
Otporan

*
*
*

UGODAN

*
*
*

Simpatian
Draestan
Odgojen

VESEO
Tuan
Zadovoljan
Umoran

*
*
*
*

97

Chia
AREN (u
boji)
Bijela
Crna
Plava
Crvena
Zelena
uta
Smea

TAKO JE DA
Uvijek
Takoer
Jasno
Tono
Svakako
Priblino
Jednako

*
*
*
*
*
*
*

*
*
*

*
*
*

98

Chia
Prilozi:
NIKAKO/ NE *
Nikad
*
Pogreno
*
Uzalud
Protivno

MODA
Ovisno
Naizmjence
Kada

DOBRO
Loe
Normalno
Tako
Kako

*
*
*

*
*
*

VRLO
Mnogo
Malo

Dovoljno
Sve
Nita
Previe

*
*
*

99

Chia
Gotovo
Vie
Manje
Samo
Jednom
Nijednom
ak

*
*
*
*
*

SADA
Prije
Poslije
Onda
Uskoro
Ubrzo
Rano

Odmah
Zatim
Kasno

*
*
*

OVDJE
Tu
Tamo
Nasuprot
Blizu

*
*

Daleko
Sprijeda
Straga
Izbliza

*
*
*
*

Izdaleka

*
*
*

100

Chia
UNUTRA
Izvana
Odozgo

*
*
*

Odozdo

BRZO
Sporo
Hitno
Polako
Naprijed

*
*
*
*
*

Nazad

Rijei pozdravi

POZDRAV
Zdravo
Dobar dan

*
*

Dobra veer
Laku no
Vidimose
uskoro
Dovienja

101

Chia
Obratite panju na to da danu tablicu otvara rije "pozdrav", a sljedei reci sadre
razliite oblike pozdrava i opratanja.
Ne morate odmah nauiti sve sline izraze poput "do sutra" ili "do skorog vienja".
Rijei koje su navedene u tablici sasvim su dovoljne za poetak.
Izraze poput "dobar dan", "dobra veer" ili "laku no" lako ete zapamtiti nakon
usvajanja pridjeva "dobar" ili "dobra", "lak" ili "laka". Nakon toga moi ete samostalno
graditi fraze. Za poetak je dovoljno da nauite osnovne jednostavne pozdrave poput
"zdravo" i "dovienja". Naravno, vrsta najosnovnijeg pozdrava ovisi o jeziku koji uite i
kulturi u koju dolazite. Trebate provjeriti odgovara li osnovni pozdrav ljudima svih dobi.

Vano! Podsjeam jo jednom: nemojte pokuavati ispuniti sve tablice iz prvog

pokuaja, nego se time bavite vie dana. Ako pet sekundi gledate u pojedinu rije i
niste smislili nikakvu upeatljivu asocijaciju, ostavite je i vratite joj se sljedei put.

BontonBonton-rijei

Molim
Hvala
Nema
emu
Oprostite

*
*
na *
*

Upitne rijei

TO?
Tko?

102

Chia
Koji?
Kakav?
Zato?
Kako?
Kada?

*
*
*

*
*

Gdje?
Koliko?
Kamo?

*
*

Odakle?

Osobne zamjenice

JA
Ti
Vi
(jednina)
On
Ona
Ono
Mi
Oni
Vi
(mnoina)

*
*
*
*
*
*
*
*

Najvanije rijei u toj tablici su osobne zamjenice u jednini: "ja", "ti", "on", "ona" i "vi".
Mnoinu osobnih zamjenica, kao i srednji rod (koji postoji samo u nekim jezicima)
ostavite za poslije.
Obratite panju na to da mnoge osobne zamjenice, osobito u mnoini, u nekim
jezicima ne ovise o mukom i enskom rodu (naprimjer, u engleskom).

Posvojne zamjenice
103

Chia
MOJ
Tvoj
Njegov

*
*

Na
Va
Njihov

Pokazne zamjenice

Ovaj (blie)
Ova
Ovo
Taj (blie)
Ta

*
*

To
Onaj (dalje)
Ona
Ono
Ovakav
Takav
Onakav
Ovolik
Tolik

*
*

Onolik
Ovi
Oni
One

104

Chia

Tablicu lanova ostavit emo praznu jer svaki jezik ima vlastite lanove. Zato ih je
uglavnom nemogue izravno prevesti.

lanovi

U nekim jezicima poput ruskog, kineskog i japanskog, lanovi se uope ne koriste,

dok neke druge rijei prema potrebi preuzimaju funkciju lanova. U engleskom jeziku
samo su tri lana: a, an (neodreeni) i the (odreeni). lanovi u panjolskom jeziku su:
el, la, lo, los, las (odreeni); un, una,
una, unos, unas (neodreeni). Takoer, s lanovima ete
se dobro upoznati u njemakom, francuskom, talijanskom i portugalskom. U
nizozemskom postoje etiri (tri odreena: de, het, de; i jedan neodreeni: een). Postoje
jezici sa samo odreenim lanom. U drugim jezicima (npr. norveki, vedski, islandski,
rumunjski, bugarski i dr.) odreeni lan ne ini samostalnu rije nego se spaja s
imenicom. Zato, prije nego to popunite tablicu lanova, prouite kako stvar s njima stoji
u jeziku koji uite i postupite prema tome. Upoznavanje s lanovima vrsto je povezano s
upoznavanjem osnova jednostavne gramatike: roda i broja imenica.

Prijedlozi i veznici

Na
Za
Od
Do
s
Prema

*
*
*
*
*
*

K
0
Po

*
*

Iz
Ispod
I

*
*
*

Ali
Ako

*
*
105

Chia
Ve
Jo
Kad

Dokle
Bez
Ni

Brojevi

BROJ
Jedan
Dva
Tri
etiri
Pet
est
Sedam
Osam
Devet
Nula

*
*
*

DESET
Dvadeset

Trideset
etrdeset
Pedeset

*
*
*

*
*

ezdeset
106

Chia
Sedamdeset
Osamdeset
Devedeset

*
*
*

Sto
Tisuu

*
*

Milijun

Kako biste nauili brojeve iz prethodne tablice, posluite se pravilom tvorbe desetica i
stotica. U danom sluaju ne treba stvarati asocijacije, samo se posluite logikom. Isto se
odnosi i na brojeve od jedanaest do devetnaest koji nisu navedeni u tablicama, a moete
ih prema potrebi samo ukljuiti u tablicu.

PRVI
Drugi
Trei
etvrti
Peti
esti
Sedmi
Osmi
Deveti
Deseti

*
*
*
*
*
*

Kako biste shvatili i usvojili model tvorbe rednih brojeva, pogledajte u gramatiku.
Model je obino jednostavan: korijen (broj) plus neki nastavak.
Rijei od posebnog interesa
Ispunite ovu tablicu rijeima koje su vam od posebnog interesa i koje drite vanima
(naprimjer, onima koje se odnose na va posao, interese i dr.).

107

Chia

Ustaljene fraze
Na jednom listu papira moete zapisati ustaljene fraze (frazeme) koje su osobito
znaajne za jezik koji uite. U mnogim jezicima rijei uklopljene u frazu imaju sasvim
drukije znaenje pa je takve fraze najbolje naprosto zapamtiti.

Konjugacija najvanijih glagola

Molim vas da ispunjavanju sljedeih tablica pristupite tek nakon 7 dana prakse, kako
je opisano u 17. poglavlju.

BITI
Ja jesam
Ti jesi
On/ona je
Mi jesmo
Vi jeste
Oni jesu

108

Chia
IMATI
Ja imam
Ti ima
On/ona ima
Mi imamo
Vi imate
Oni imaju

HTJETI
Ja hou
Ti hoe
On/ona hoe
Mi hoemo
Oni hoe
Vi hoete
TREBATI
Ja trebam
Ti treba
On/ona treba
Mi trebamo
Oni trebaju
Vi trebate
ELJETI
Ja elim
Ti eli
On/ona eli
109

Chia
Mi elimo
Oni ele
Vi elite
MOI
Ja mogu
Ti moe
On/ona moe
Mi moemo
Oni mogu
Vi moete

II
Ja idem
Ti ide
On/ona ide
Mi idemo
Oni idu
Vi idete

8
110

Chia

Usvajanje najosnovnije
gramatike

Prelistajte udbenik iz jezika koji uite i pronaite u njemu najjednostavnija

gramatika pravila.
Moja ideja sastoji se u tome da za poetak usvojite neke aspekte najosnovnije
gramatike koji postoje u svakom jeziku i koji su vrlo jednostavni.
Naprimjer:
U njemakom jeziku svi glagoli zavravaju na "en". Zapamtite to jer e vam pomoi da
bez suvinog napora usvojite sve glagole.
U njemakom jeziku sve imenice poinju velikim slovom.
U panjolskom jeziku glagoli zavravaju na "ar", "er" ili "ir".
U engleskom jeziku budue vrijeme gradi se pomonim glagolom "will".
U njemakom jeziku budue vrijeme gradi se pomonim glagolom "werden".
estice koje se koriste za oblikovanje nijenih reenica.
Tvorba glagolskih priloga i gerunda. Zasad emo razmotriti

najjednostavnija pravila.

Glagolska vremena
Dakle, ve imate popis najvanijih glagola. No kako biste znali njihove oblike u
prolom i buduem vremenu, potrebno je nauiti katkad prilino sloena gramatika
pravila. Zato, da bismo pojednostavili taj zadatak, pokuajmo oblikovati prolo i budue
vrijeme koristei glagole prema naem sustavu.
Za poetak pogledajte gramatika pravila tvorbe glagolskih vremena i ako vam se
uine jednostavna, kao to je naprimjer dodavanje posebne rijei ili estice ("will" u

111

Chia
engleskom jeziku), moete samostalno konstruirati vremena. Ako ta metoda ne pomae,
inite sljedee.
Prolo vrijeme
Stvarat emo prolo vrijeme uz pomo glagola u obliku infinitiva i dodatne rijei
"prije".
Vidjet ete kako je to lako i uinkovito. Na sadanjem stupnju neemo trebati pamtiti
mijenjaju li se nastavci prolog vremena za svaku pojedinu zamjenicu ili ne (u nekim
jezicima poput panjolskog to jest sluaj sa svakom zamjenicom).

"Ja sam radio u Madridu."

"Ona je radila u Madridu."
"Oni su radili u Madridu."
Imajte na umu sljedee: ako poelite nauiti sve oblike konjugacije glagola odjednom,
to e jako usporiti va napredak, i usporiti tempo uenja. Zato pokuajte uz pomo
infinitiva + "prije" rei sljedee:

"Ja raditi prije u Madridu"

"Ona raditi prije u Madridu."
"Oni raditi prije u Madridu."
Tako umjesto reenice "Pedro je ivio u Madridu" moemo rei:

"Pedro ivjeti prije u Madridu."

Drugi vrlo uinkovit nain iskazivanja prolog vremena za poetnika jest da govori u
sadanjem vremenu, uz dodavanje rijei koja oznaava prolost.
Uzmimo, primjerice, rije "juer". Ona ve sama po sebi ukazuje da se neto dogodilo
u prolosti. Zato bismo reenicu: "Kada se to juer dogodilo, jeo sam" mogli izraziti na
sljedei nain:
"Juer,
Juer, kada se to dogaa ja jedem."
Iako su oba glagola u sadanjem vremenu, reenica zvui kao da je u prolom
vremenu.

112

Chia
Lako je, zar ne? Ako se slaete, znai da ste sve dobro shvatili i moi ete samostalno
koristiti tu metodu. Nemojte misliti da je to budalatina, nagrdivanje jezika ili neto
poput toga. Nije tako. Radi se zapravo tek o prvim koracima u uenju jezika, kada uimo
nesputano i brzo izraziti svoju misao. To je trenutno najvaniji cilj. Ako nauite brzo i
nesputano izraavati svoje misli na svakom koraku uenja jezika, jamim vam brz
napredak. Zato ne brinite, s vremenom ete itekako usavriti svoje poznavanje
gramatike.
Budue vrijeme
Budue vrijeme konstruirat emo uz pomo glagola "htjeti" i, kao dosad, glagolskog
infinitiva.
elimo li rei: "Pit u kavu u tom kafiu u 12 sati." Moemo rei (i
svi e nas itekako dobro razumjeti):

" J a htjeti piti kavu u tom kafiu u 12sati."

Ipak, ubrzo emo nauiti tri oblika glagola "htjeti" jer je to temeljni glagol u svakom
jeziku. I zato emo uskoro moi rei sljedee:
"Hou
Hou piti kavu u tom kafiu u 12sati."
Pogledajte druge primjere konstruiranja budueg vremena prema toj metodi:
"Sutra
Sutra hou jesti u ovom restoranu." "Sljedei
Sljedei tjedan hou uzeti
avion za Berlin."" "Sljedee
Sljedee ljeto hou putovati na odmor u vedsku"
Obratite panju na sljedee: ako elim izraziti vrstu namjeru da neto uinim u
budunosti, umjesto rijei "htjeti" koristit u rije "trebati":
"Trebam
Trebam ii u kino veeras."
Time dajem do znanja da u veeras sigurno otii u kino. Gradimo reenicu
mijenjajui uobiajeno budue vrijeme u izraz koji ukazuje na to da e se neka radnja
sigurno dogoditi.
U stvarnosti je prilino sloeno koristiti budue vrijeme. Reenicu "ivjet u u
Njemakoj" moemo zamijeniti za:
113

Chia
"Hou
Hou ivjeti u Njemakoj"
Ako pak govorimo o konkretnim planovima, koji se nee promijeniti, rei emo:
"Trebam ivjeti u Njemakoj."
I naposljetku, imajte na umu da je najlaki nain izraavanja budueg vremena
koritenje kombinacije glagola i rijei koja ukazuje na budunost, na jednak nain kako
smo konstruirali reenicu u prolom vremenu.
Naprimjer:
"Sutra
Sutra hou kupovati odjeu" Ili:
"Sutra
Sutra trebam ii kupovati odjeu"
I tako dalje. Mogunosti nee uzmanjkati, zar ne?

Rod i broj
Kako bismo saznali kojeg je roda, mukog ili enskog, odreena rije u jeziku koji
uimo, obratimo se opim pravilima udbenika gramatike koji diferenciraju spomenute
gramatike konstrukcije. Uglavnom je to jednostavno pravilo koje je neophodno
zapamtiti.
Naprimjer, u panjolskom jezika postoje dva pravila:
1. Muki rod: rije zavrava na "o", naprimjer "chico".
2. enski rod
rod: rije zavrava na "a", naprimjer "chica".

Op. prev:: Za hrvatski jezik mogli bismo rei da rijei mukog roda zavravaju na
suglasnik, a enskog na samoglasnik "a".
Kao to vidite, sve je prilino jednostavno. No pojavljuje se pitanje: to je s rijeima
koje su izuzetak iz opih pravila?
pravila?
Pogledajte, naprimjer, panjolske rijei "hombre" (ovjek, mukarac) i "mujer" (ena,
supruga). S takvim izuzecima moe se postupiti na dva naina:

114

Chia
a) ako su to vane rijeci, poput onih koje sam spomenuo, neophodno ih je zapamtiti
(uz pomo asocijacija);
b) ako je to rije sekundarne vanosti, upotrijebit emo je mukom rodu koji je malo
jednostavniji od enskog.

Brzina uenja jezika ni u kojem sluaju ne smije biti rtvovana radi zapamivanja svih
gramatikih izuzetaka. Koenje teti mentalnoj aktivnosti.

Takoer, usudim se ustvrditi da ete nakon itanja ove knjige i izvravanja svih
opisanih vjebi, razviti imaginaciju i kreativne sposobnosti, te vam poslije nee biti
nimalo teko zapamtiti kojeg je roda pojedina rije, kao ni ostala gramatika pravila s
kojima ete se dalje susretati.
Dakle, logino je ostaviti sve izuzetke i komplikacije za vrijeme kad ih budete
spremni shvatiti i nauiti. Poslije emo se vratiti spomenutom gradivu, kad ve
izgradimo potrebne temelje.
U mnogim jezicima postoji jo jedan rod:
3. Srednji rod (neutralni) koji nije ni muki, ni enski.
U nekim jezicima imenice srednjeg roda uglavnom se koriste s odreenom skupinom
rijei koje je mogue odrediti uz pomo gramatikih pravila. Prepoznavanju takvih
sluajeva pomae odreena praksa u danom jeziku i dobro poznavanje najvanijih i
univerzalnih rijei mukog i enskog roda.

Nakon usvajanja opih osnova gramatike pristupit ete dubljem izuavanju tvorbe
rodova, no dotle emo koristiti preteito muki
muki rod.

Ipak, ako osoba koja ui strani jezik odmah eli znati rod imenice ili pridjeva, moe se
posluiti stvaranjem neobinih asocijacija, odnosno uiniti neto od sljedeeg:

115

Chia
Ako je oigledno da strana rije pripada istom rodu kao i materinska rije,
rije, sve je
jednostavno. Kao i prije, zapisivat emo u tablicama neobine asocijacije kojima
materinsku rije povezujemo s njezinim prijevodom.
Ako protivno svim prognozama strana rije pripada mukom rodu, sukobljavajui se
time sa zakonima naeg materinskog jezika, dodat emo asocijaciji neki "doker" naprimjer, uvest emo u asocijaciju muevnog mladia. Taj e mladi biti prisutan u
svim asocijacijama "sumnjivih" rijei mukog roda.
Ako je strana rije enskog roda, to je takoer suprotno naem materinskom jeziku,
uinit emo isto - slijedei istu logiku uvest emo
u asocijaciju vrlo enstvenu djevojku koja e takoer ulaziti u sve asocijacije
"sumnjivih" rijei enskog roda.
Ako rije pripada neutralnom (srednjem) rodu, neka u asocijacijama sudjeluje dojene,
toliko malo da se ne moe odrediti je li to djeak ili djevojica.
Dobivene asocijacije koje uzimaju u obzir rodnu pripadnost, temelje se na trima
imbenicima:
1. Rije na materinskom jeziku.
2. Rije na stranom jeziku.
3. "Doker" koji ukazuje na rod strane rijei.
Problem uenja rodova imenica i pridjeva uglavnom nee postojati jer se u veini
jezika rod rijei poklapa s onim na materinskom jeziku ili je lako prepoznatljiv po
izgledu i zvuanju rijei. Zato e stvaranje "trojnih" asocijacija biti potrebno tek u
rijetkim sluajevima.
Takoer vas elim podsjetiti da nakon stjecanja odreenog iskustva neete morati
mozgati nad asocijacijama. Moi ete se sjetiti znaenja svake rijei, roda i svega ostaloga.
Kako biste zapamtili oblik mnoine imenica, prouite gramatika pravila i koristite
ih.
Ako su rijei u jednini i mnoini posve razliite, kao primjerice u engleskom "man"
(mukarac) i "men" (mukarci), pribjegnut emo istom postupku kao i pri zapamivanju
roda, odnosno uvoenju prepoznatljivog "dokera" u asocijaciju.

Negacije

116

Chia
Kao prvo, neophodno je odrediti estice koje se koriste za stvaranje nijenih reenica
u jeziku koji uite. Pogledajte sljedee primjere:

U panjolskom jeziku koristimo esticu "no". U

engleskom - "do not" ili "does not".
Ufrancuskom - "ne... pas". U njemakom "kein" ili "nichf.
Takoer morate znati tono mjesto gdje se te estice stavljaju, kao i neka druga
gramatika pravila tvorbe nijenih reenica u jeziku koji uite. Naprimjer, u engleskom
postoji pravilo: u istoj reenici ne mogu biti dvije negacije.
Nijene reenice grade se vrlo jednostavno i zato sam siguran da se neete suoiti s
potekoama.

Upitne reenice
Jednako kao i u sluaju s negacijama, prvo odredimo sve upitne rijei koje sreemo u
reenicama:

Zato? Gdje? Kada? Kako? i dr.

Te su rijei ukljuene u osnovni vokabular i zato postoje u tablicama u knjizi.
Zato, na jednak nain kao i prije, trebamo ih obraditi u redoslijedu navedenom u
tablici. Taj je zadatak jednostavan i oduzet e nam svega nekoliko minuta.

Opaska. Obratite takoer panju na to da postoje upitno-nijene reenice.

Particip i gerund
Sljedee vrste rijei tvore se prema odreenim pravilima koja se u svakom jeziku
razlikuju. Tako se, naprimjer, u panjolskom koriste sljedei nastavci:
- ...DO za particip: "comido", "bebido", itd.
- ...NDO za gerund: "comiendo", "bebiendo" , itd.
117

Chia

Konjunktiv
Tvorba konjunktiva nije komplicirana, no treba imati u vidu da se u nekim jezicima
umjesto konjunktiva koristi indikativ.

Abeceda i pismo
Na poetnom stupnju uenja jezika suoit ete se s tekoama samo pri upoznavanju
abeceda, odnosno pisama u jezicima poput kineskog, ruskog i si. zato to se njihovo
pismo potpuno razlikuje od nama svojstvene latinice. Zato je vano, poevi od treeg ili
etvrtog dana, svaki dan posvetiti nekoliko minuta zapamivanju, ponavljanju i stvaranju
asocijacija osnovnih simbola nepoznate abecede te malo-pomalo poveavati njihovu
koliinu.
Gdjegod je mogue zapamtiti pisanje simbola uz pomo logike, neophodno joj je
pribjei.
to treba kupovati?
Za uenje gramatike trebate prirunik s velikom koliinom primjera. Postoji nekoliko
varijanti:
Udbenik stranog jezika. Mogue je da e u njega biti ukljuen i kratki rjenik s
izgovorom.
Kratki teaj gramatike. Takav je lako nai na internetu.
Razgovorni prirunik. To su knjiice (one mi se osobito sviaju) gdje su vrlo
pristupano izloena osnovna gramatika pravila koja su vam potrebna. Osim toga,
tamo moete nai izgovor svake rijei (iako se uglavnom koristi meunarodni
transkripcijski sustav), oblikovanje upitnih reenica, tvorba mnoine, fraze i dr. Sva
pravila ilustrirana su primjerima.
Obratite panju na to da je gramatiku mnogo lake shvatiti i svladati s odreenim
fondom rijei (to je zapravo jedino to vam je u poetku potrebno) jer ete zahvaljujui
tome razumjeti primjere i koristiti ih.

118

Chia
Kako biste nali teaj gramatike na internetu, utipkajte u trailicu "teaj xxxxxx jezika
online", ukazujui potreban jezik.

Vano! Molim vas, ponavljajte osnove gramatike to je mogue ee.

Osnove gramatike
Na posebnom listu papira napiite osnovna gramatika pravila jezika koji trenutno
uite.

119

Chia

9
Usvajamo glagole

U sljedeim poglavljima koja su usmjerena na razliite vrste rijei, predloit u vam

neke asocijacije kako bih vam olakao rad. Naravno, niste obavezni prihvatiti sve moje
ideje, ali mogu vam posluiti u sluaju da sami nita ne uspijete smisliti.
Zapamtite da imate izbor: moete stvarati slike (prizore) ili pak gotove fraze u kojima
se koristi rije i na materinskom i na stranom jeziku istodobno.
U svakom sluaju preporuujem da paljivo proitate ovaj dio knjige koji ukljuuje
velik broj asocijacija i vane savjete.

Vano! Radi brzog pronalaenja potrebnog pojma, sve su rijei navedene abecednim
redom.

Baciti: moemo zamisliti nekoga kako baca vree pune smea u kontejner ili kako
baca kamenje.
Biti: vizualizirajte frazu "biti ili ne biti".
Boljeti: zamisliti da si je netko priklijetio prst. Takoer, moete zamisliti ljude
shrvane bolom na pogrebu.
Brojiti: zamislite kako dijete broji neto npr. jabuke, savijajui prstie na ruci.
ekati: zamiljam umorne, iscrpljene ljude u velikoj ekaonici nekog aerodroma ili u
bolnikoj ekaonici.

120

Chia
itati: itanje si moemo predoiti tako da zamislimo ovjeka koji se udobno smjestio
u naslonjau pokraj kamina i s uitkom lista stranice omiljene knjige. Na taj nain
neemo pobrkati danu rije s glagolom "uiti".
uti: moemo zamisliti ogromno uho koje poput usisivaa uvlai u sebe razne
predmete. Poeljno je da ti predmeti imaju slinost s nainom izgovora ili pisanja rijei
"uti" na stranom jeziku.
Dati: zamiljamo nekog kako nam daje poklon (prua kutiju zamotanu u ukrasni
papir).
Dijeliti: zamislite kako netko crta na papiru okomitu i vodoravnu crtu dijelei list na
nekoliko dijelova.
Dizati: zamislimo kako netko podie teak predmet, poput kreveta, trosjeda,
naslonjaa ili dr. Takoer moemo zamisliti dizanje utega u teretani.
Dizati se: zamiljam ovjeka koji se die iz kreveta ili podie stubama.
Dobiti: zamislite ovjeka koji je upravo dobio plau, dri u rukama hrpu novanica i
prebrojava ih.
Doi: zamislite psa koji brzo dolazi na poziv svog vlasnika. Molim vas da pogledate
glagol "donijeti" kako bismo vidjeli razliku.
Dodati: zamislite kako netko dodaje mlijeko i eer u kavu.
Dodirnuti: zamislite kako slijepac dodiruje neije lice da prepozna tko je to.
Donijeti: zamiljam psa koji u zubima nosi novine koje e dati svom vlasniku.
Dorukovati: jesti sendvie s mlijekom ili drugi uobiajeni doruak.
Dozvoliti: zamislite roditelje koji svojem tinejderu dozvoljavaju da ode na eljenu
zabavu i vrati se kasnije nego to je uobiajeno.
Dugovati: zamislite opasne istjerivae dugova koji su okruili ovjeka koji im duguje
novac.
Funkcionirati: zamiljamo inenjera inovatora koji je konstruirao neki sloeni ureaj i
sada provjerava funkcionira li on.
Gledati: zamiljamo ljude koji u kinodvorani gledaju u veliko projekcijsko platno na
kojem se prikazuje predmet koji se izgovara ili pie slino prijevodu rijei "gledati" na
stranom jeziku.
Govoriti:
Govoriti moemo zamisliti lijepo odjevenog ovjeka koji dri govor na pozornici.
Vidi se da govori neto vrlo vano.
121

Chia

Vano! Potrebno je razlikovati ovaj glagol od glagola "razgovarati" koji emo razmotriti
dalje.

Graditi: zamislite zidara koji gradi kameni zid.

Hodati, pjeaiti: zamislite dijete koje hoda po debeloj crti nacrtanoj na asfaltu. Ili
zamislite malu skupinu ljudi koji s torbama na ramenima nekamo pjeae.Na taj nain
razlikovat emo taj glagol od glagola "ii (na odredite)".
Htjeti: moete zamisliti ono to ste oduvijek htjeli i jo niste radili. Njemaki glagol
"wollen" (htjeti) lako je zapamtiti ako zamislimo kako pticu putaju na slobodu - ona
hoe odletjeti. Ako pritom ne zaboravimo da svi njemaki glagoli zavravaju na "-en",
ispada prilino dobro, zar ne?
Ii na odredite: kako bi ovaj glagol razlikovao od glagola "hodati pjeice", zamiljam
vonju u tramvaju. Kako ne bih pobrkao ovaj glagol s "puto-viil
viil i", zamiljam upravo
gradski prijevoz.
Imati: zamiljamo ovjeka koji obilazi svoju imovinu, npr. veliko imanje.
Isprazniti: Moete zamisliti kako se prazni veliki rezervoar s vodom, odnosno kako
se voda izlijeva iz njega.
Izai: zamiljamo ovjeka koji izlazi kroz vrata.
Izai (iz vozila): ovdje se podrazumijeva izlaenje iz prijevoznog sredstva, to nije
teko vizualizirati.
Izdrati: moemo zamisliti ovjeka koji visi na rubu litice ili mosta drei se samo
rukama. Mora izdrati dok ne doe pomo.
Izgubiti: moemo zamisliti stol s tri noge. Nedostaje mu etvrta i zato nije stabilan.
Takoer moemo zamisliti ovjeka koji ljutito baca karte na stol jer je izgubio.
Izvaditi: zamiljam majmuna koji tapom pokuava izvaditi bananu iz kutije.
Jesti: ovu je radnju lako vizualizirati.
Kasniti: zamislite ovjeka koji tri prema autobusnoj postoji i vidi kako mu autobus
odlazi ispred nosa, ovjek shvaa da je zakasnio na posao.
Konzumirati: zamiljamo ljude koji jedu i piju. Vano je razlikovati ovaj glagol od
glagola "jesti" i "piti".
122

Chia
Koristiti: na panjolskom jeziku to je utilizar. Osobno zamiljam Otilia (lik
panjolskog stripa) koji radi neto odvijaem.
Kotati: zamiljam ovjeka koji u antikvarijatu pita koliko kotaju izloeni predmeti.

Opaska. Mislim da ne trebate traiti asocijacije za one rijei koje se u oba jezika slino
piu. Naprimjer, elite li zapamtiti englesku rije "cost" (cijena, kotati), dovoljno je
sjetiti se hrvatskog glagola "kotati". Tada je potrebno samo nekoliko puta ponoviti
englesku rije i ne treba traiti rije zamjenu.
Vano! Ako elite zapamtiti kako se odreena rije prevodi na strani jezik, a ona se teko
vizualizira na vaem materinskom jeziku, naprosto koristite drugu rije koja zvui slino.
Mnogo ee se dogaa da izvorna materinska rije i rije-prijevod na stranom jezik
nisu nimalo sline po zvuanju. Tada je asocijacija neophodna.
Naprimjer, glagol "kotati" na japanskom zvui kao "kakaru". Moemo zamisliti vranu
koja na trnici izvikuje "kar-kar" jer eli pitati koliko kota komadi sira.

Kupiti: zamiljam kako u trgovini stavljam artikle u koaricu.

Lei: To je vrlo jednostavna radnja koja nam je dobro poznata i ne bi trebalo biti
problema s njezinom vizualizacijom.
Lijeiti: zamiljamo lijenika koji lijei ozlijeenu osobu.
Misliti: ovaj glagol ne smije se mijeati s glagolima "uiti", "pamtiti" i "vjerovati".
Moemo zamisliti oblai iznad glave, kakav se najee prikazuje u crtiima kada lik
razmilja.
Mnoiti: moemo zamisliti maioniara koji iz cilindra vadi zeeve -svaki put ih je
sve vie i vie. Moete takoer vizualizirati tablicu mnoenja ili postupak mnoenja na
papiru.
Moi: moemo zamisliti monog vlastelina koji posjeduje mo i vlast.
Moliti: zamislite kako ovjek na koljenima ispruene ruke moli milostinju.
Nalaziti se: moemo zamisliti turista s kartom koji pita prolaznike da mu pokau gdje
se on nalazi. Pritom grad moe biti povezan s jezikom koji uite. Ili zamislite da turist

123

Chia
pita gdje se nalazi odreen spomenik kulture koji eli posjetiti. Moete zamisliti i ljude
na arheolokim iskopinama koji trae "nalaz" (kopaju da vide to se nalazi pod zemljom).
Napuniti: zamislite bocu koju pune vodom pomou lijevka.
Nastaviti: zamiljamo mozgalicu tipa "nastavi niz" u kojem treba nastaviti neki niz
prema prikazanom uzorku.
Nedostajati: zamislite kako vam netko nedostaje.
Nositi: ovu je radnju lako vizualizirati (npr. nositi vreu).
Objasniti: zamislite kako uitelj objanjava zadau djetetu koje ga nije shvatilo. Ja
vizualiziram ovjeka koji energino gestikulira pokuavajui neto objasniti ljudima koji
ga paljivo sluaju.
Obrisati: vizualizirajte ruku koja spuvom brie plou na kojoj je puno toga napisano.
Oistiti: zamislite ovjeka koji etkom isti mrlju na svom sakou. Vano je ne mijeati
ovaj glagol s glagolima "pospremati" i "prati" (tada zamiljam neto drugo, npr.
pospremanje stana ili pranje prozora, rublja, itd.)
Odbiti: zamiljamo potitenog ovjeka kojem su u banci odbili dati kredit. Zamiljamo
bankovnog slubenika koji vrti glavom u znak odbijanja.
Odjenuti: vidim nekoliko dvorskih dama koje odijevaju kraljicu. Moete zamisliti i
kako mala djevojica odijeva lutku.
Odmarati: zamislite osobu koja oputeno odmara u mekom naslonjau.
Odrasti: zamislite dijete koje ubrzano odrasta (kao na ubrzanoj video-snimci). Ili
zamislite svoj rodni kraj, mjesto u kojem ste odrasli.
Oduzeti: zamislite djeaka kojem drugi djeaci oduzimaju neto. Ili ovjeka kojem
carinici u zranoj luci oduzimaju neto to je zabranjeno unositi u zrakoplov.
Osjeati: moemo zamisliti ovjeka kojeg su preplavili osjeaji i zato plae.
Otvoriti: moete zamisliti kako vam portir otvara ulazna vrata. To je mnogo bolje
nego zamiljati otvaranje konzerve jer emo za glagol "zatvarati" zamisliti kako se ista
vrata zatvaraju, te tako ouvati zajedniki asocijativni kontekst.
Pasti: zamislite ovjeka koji se spotie i pada.
Pisati: jo jedna radnja koja se lako vizualizira.

124

Chia
Piti: zamislite kako pijete omiljeno pie, ili druga varijanta - zamislite devu koja pije
vodu u oazi.
Platiti: zamislite ovjeka koji stavlja novanice u dep neije koulje.
Plesati: zamislite ljude koji pleu u disku.
Poduavati: zamislite profesora koji pie neto sitno kredom na ploi. Vano je
razlikovati ovaj glagol od glagola "uiti", "govoriti" i "objanjavati".
Pogoditi: zamiljam ljude koji se igraju drutvene igre pogaanja. Jedan gestama neto
pokazuje, a ostali pogaaju to je to.
Pogrijeiti: za panjolsku rije "equivocar" zamiljam zmiju koja piska i lui otrov
(equis).
Pohraniti: zamislite ovjeka koji u sef pohranjuje njemu vrijedne predmete.
Pokazati: u panjolskom jeziku postoji dobra asocijacija - zamislite kako pokazuju
(mostrar) tkanine na pultu (mostrador) u krojakoj radnji. Slinost izmeu rijei
"mostrar" i "mostrador" je oigledna. Takoer, moete zamisliti ovjeka koji neto
pokazuje prstom u daljini.
Pokuati: zamiljam sportaa koji u tri pokuaja treba ostvariti neki rezultat,
naprimjer skok sa tapom ili dr. On pokuava ukupno tri puta.
Pomoi: ovjek pomae starici ili invalidu da hoda.
Popeti se: zamiljam ovjeka koji se penje stubama. Moete zamisliti majmuna koji se
penje na stablo, ili mornara koji se penje po konopu.
Popraviti: zamislite automehaniara koji popravlja automobil.
Posjedovati: u nekim je jezicima ovaj glagol istovjetan glagolu "imati" te ih je mogue
objediniti.
Poslati: zamiljam kako ubacujem pismo u potanski sandui.
Posluiti: moete zamisliti konobara koji vas posluuje u restoranu. U panjolskom
jeziku to je glagol "atender", moete zamisliti osobu koja prostire (a tender) mokro rublje
da se posui.
Postii: ovjek s loto listiem euforino skae jer je postigao dobitak
Postojati: u nekim jezicima ovaj je glagol istovjetan glagolu "biti" pa ih moete spojiti.
Potpisati: zamislite kako ovjek uzima raskono skupo nalivpero i potpisuje vaan
ugovor. Moete takoer zamisliti predsjednika koji potpisuje vaan zakon.
125

Chia
Praviti: zamislite nekog ovjeka koji si pravi sendvi u kuhinji, izrezuje figuricu od
papira, itd. Nemojte mijeati taj glagol s "proizvoditi".
Prepoznavati: zamislite kako je poznata osoba, naprimjer slavna glumica, dola u
trgovinu u velikom eiru i sunanim naoalama, ali su je ljudi svejedno prepoznali i
okruili.
Prijei: moemo zamisliti kako ovjek prelazi rijeku po tankom viseem mostu i
pritom jedva odrava ravnoteu.
Primiti: moemo primiti nagradni paket u kojem se nalazi predmet koji izgovorom ili
nainom pisanjem slii rijei na stranom jeziku.

U sluajevima kada materinska rije zvui slino stranom prijevodu, nema potrebe
graditi asocijaciju, npr. panjolska rije "recibir" (primiti) na engleski se prevodi kao
"receive".

Probuditi se: zamislimo kako zvoni dosadna budilica koja vas budi ujutro. Moete
takoer zamisliti pijetla koji kukurika u zoru i budi sve susjede.
Proizvoditi: za asocijaciju moe posluiti bilo kakva vrsta proizvodnje, naprimjer,
tvornica - tipina slika s dimnjacima iz kojih izlazi dim. Ili neka proizvodna traka po
kojoj se kreu polugotovi proizvodi koji ulaze u zavrni proces proizvodnje.
Promijeniti: zamislite kako netko na alteru banke mijenja krupne novanice za sitne.
Pronai: zamiljam kako pokuavam nai iglu u plastu sijena.
Putovati: zamiljam stari autobus natrpan putnicima i njihovom prtljagom. Postoji
mnogo filmova o putovanjima.
Raunati: zamislite kako raunate neto na kalkulatoru.
Raditi: vizualizirajui ovaj glagol, zamiljam ured. Takoer, moete zamisliti radnike
na cesti jer je to vrlo teak fiziki rad koji zahtijeva velike napore.
Razgovarati: zamislite dvoje ljudi koji vode dijalog.
Razdvojiti: zamislite kako vrlo oprezno razdvajate puzzle, pazei da ne otetite
komadie.
Razrezati: radnja koja se lako vizualizira. Moete zamisliti ovjeka koji neto ree
karama.
126

Chia
Razumjeti: zamislite da razgovarate sa strancem, razumijete svaku njegovu rije i
kimate mu u znak razumijevanja.
Rijeiti: moemo zamisliti matematiara koji rjeava sloen matematiki zadatak. Za
panjolsku varijantu (solucionar) zamiljam kemiara koji radi sam (solo) u praznom
laboratoriju s kemijskim otopinama (soluciones).
Roditi se: moemo zamisliti roenje bebe.
Ruati: kako biste taj glagol razlikovali od glagola "jesti" moete zamisliti glavu
obitelji koji jede kompletan ruan od tri jela.
Sjeati se: zamiljam sportaa koji ostvaruje neki svjetski rekord, on skae od radosti
jer zna da e se o tom rekordu priati i sjeati ga se jo dugo vremena.
Skoiti: zamislite sportaa ili sportaicu koja skae uvis.
Slomiti (razbiti): zamislite veliku i skupu porculansku vazu kako sa stalka pada na pod
i razvija se u sitne komadie.
Sluati: zamiljam ovjeka sa slualicama kako slua glazbu.
Smetati: zamislite nametljivu dosadnu muhu koja vam stalno leti oko lica i smeta dok
radite neto vano.
Smjestiti: moete zamisliti neku divlju ivotinju ili pticu koja se udobno smjeta u
svojoj rupi ili gnijezdu.
Spavati: radnja koja se lako vizualizira.
Spojiti: moete zamisliti rad vodoinstalatera koji kljuem spaja dvije cijevi.
Spustiti se: vizualiziramo ovjeka koji se sputa niz ljestve ili silazi s brda.
Sruiti: zamislite kulu od djejih kockica kako se rui. Staviti: jo jedna
radnja koja se lako vizualizira.
Stii: student je zavrio pisati test prije nego se oglasilo zvono. Stigao je na vrijeme.
Svidjeti: zamislimo maku koja zadovoljno oblizuje praznu zdjelicu jer joj se hrana
jako svidjela.

Opaska. Izbjegavajte zbrku izmeu glagola "svidjeti" i glagola "jesti", "piti" i "htjeti."

127

Chia
Teiti: zamislite ogromnog ovjeka kojeg ste ugledali na ulici i pitate se koliko je taj
ovjek teak. Tako emo razlikovati taj glagol od glagola "vagati".
Trajati: za asocijaciju moe posluiti baterija koja traje (radi) odreenog vrijeme.
Traiti: zamislite ovjeka koji je unuo kako bi neto potraio na tlu. Trati: tu je
radnju lako vizualizirati.
Trebati: za panjolski glagol (necesitar) vidim glupana (necio) koji vrti u rukama
neseser (neceser).
Troiti: moete zamisliti ovjeka koji bez razmiljanja troi novac, neprekidno vadi iz
novarke novanicu za novanicom.
Uiti: znaenje ovog glagola je "stjecati nova znanja" ili "prosvjeivati se". Ne smije ga
brkati s glagolima "pokazivati", "prepoznavati" ili "objanjavati". Zamiljam studente koji
sjede u predavaonici i paljivo promatraju profesora. Traje nastava.
Ui: vidim veliku skupinu studenata koji ulaze u predavaonicu.
Ukloniti: moemo zamisliti unajmljenog profesionalnog ubojicu koji hladnokrvno
"uklanja" nekog po narudbi.
Umiti se: tu je radnju lako vizualizirati.
Umoriti se: zamislite jako umornog ovjeka koji nekamo umorno koraa, njiui se.
Umrijeti: zamislite umiranje ili smrt uz pomo bilo koje pogrebne simbolike.
Unajmiti: zamislite ljude koji su unajmili stan ili motorni amac.
Unititi: zamislite tunog ovjeka koji si je glaalom unitio skupu koulju. Ostavio je
vrue glaalo predugo i koulja je izgorjela. Unitena je i ovjek je vrlo tuan.
Upravljati (vozilom): zamislite ovjeka koji upravlja nekim neobinim strojem,
naprimjer viliarom ili bagerom. Tako emo taj glagol razlikovati od ostalih na temu
vonje i stizanja na odredite.
Uprljati: zamislite ovjeka odjevenog u elegantno odijelo, ali s velikom mrljom.
Zgnjeio je rajicu i sluajno se uprljao.
Usvojiti (gradivo): zamislite zadovoljnog uenika koji je dobio visoku ocjenu jer je
usvojio gradivo.
Uzeti: zamislite kako ovjek uzima neki predmet sa stola. Neka to ne bude s tla, nego
ba sa stola, kako ne biste tu rije pobrkali s "podizati".

128

Chia
Za razliite jezike potrebne su razliite asocijacije. Naprimjer, kako biste zapamtili da
glagol "dohvatiti" na njemakom jeziku zvui kao "greifen", moete zamisliti kako
grifon (krilati lav s orlovskom glavom) uzima neto pandama.

Vagati: zamislite ovjeka koji neto vae na vagi. Moete zamisliti i sebe kako vaete
namirnice u kuhinjskoj vagi.
Veerati: veera uz svijee.
Vidjeti: zamislite ovjeka koji vidi neto iznenaujue zbog ega mu oi toliko se
izbulje da iskoe van na oprugama (kao u crtiu). To to ovjek vidi moe zvuanjem ili
izgledom nalikovati na prijevod rijei "vidjeti" na stranom jeziku.
Vjerovati:
Vjerovati: zamislite mnogo vjernika koji se mole. Mogue je da izgovaraju molitvu
"Vjerovanje".
Voljeti: pomislite na svoju voljenu osobu ili na neto to volite.
Vonjati: moe se zamisliti kako netko njui neto i od mirisa mu se ire nozdrve. Na
isti nain moe se vizualizirati i glagol "mirisati", iako ta rije nije u estoj upotrebi. Ili
zamislite psa-tragaa koji njui tlo nastojei uhvatiti trag.
Voziti se (u vozilu): tu je radnju lako vizualizirati. Poeljno je zamisliti vonju u
automobilu kako biste ovaj glagol razlikovali od "ii na odredite" za to smo vizualizirali
vonju u gradskom prometu.
Vratiti: zamiljam ovjeka koji se u zabavnom parku vrti na velikom kolu. Zbog
okretanja mu pozli i on povraa.
Vratiti se (okrenuti se): zamiljam ovjeka koji mi je okrenut leima i odjednom se
okree prema meni. Na licu mu je maska koja me plai.
Zaboravljati: zamislite ovjeka koji se lupa po elu jer je sve zaboravio i nita se ne
moe sjetiti. U glavi mu je zapetljano klupko misli.
Zalijepiti: zamislite proces nanoenja ljepila na papir i lijepljenja nekog predmeta.
Zamiljati: za panjolsku varijantu (imaginar) zamiljam ovjeka koji monim
magnetom (iman) privlai k sebi druge ljude jer se osjea usamljeno i izolirano
(marginada).
Zapoeti: zamislite mnogo sportaa na startnoj crti koji spremno ekaju signal za
poetak utrke.
129

Chia
Zatvoriti: zamislimo kako uzrujani ovjek svom snagom zatvara ulazna vrata (kako
bismo razlikovali tu rije od suprotnog glagola "otvarati"). Inae bismo mogli lako
pobrkati te dvije rijei "otvarati" i "zatvarati", bez obzira to su antonimi.
Zavriti: zamiljam zavretak eljeznike pruge na kojem pie "Kraj puta". Moemo
zamisliti i kinodvoranu u kojoj gledatelji u mraku na velikom bljetavom ekranu vide
natpis "Kraj" jer je film upravo zavrio.
Zbrojiti: moemo zamisliti ovjeka koji zbraja brojeve na papiru ili dijete koje zbraja
neke predmete. Budui da je istoznanica tog glagola rije "sumirati", zamiljam sumo
borce koji ulaze u ring, svakim trenom ih je sve vie i vie ne mogu stati u ring.
Znati: moemo zamisliti mudraca duge bijele brade kojem svi dolaze po odgovore na
vana pitanja.
Zvati: moemo zamisliti ovjeka koji telefonira u govornici. Ili, majku koja doziva
sina koji se igra vani.
eljeti: moete zamisliti kako duh izlazi iz Aladinove arobne svjetiljke i eka da
izgovorite tri elje. Moete zamisliti vilu ili zlatnu ribicu koja oekuje isto.
ivjeti: esto se koristi reenica: "ivim u...". Iako je taj glagol teko vizualizirati,
tvrdim da ne postoji rije za koju se ne bi mogla nai nijedna jedina asocijacija. Zamisliti
veselog ovjeka koji vozi bicikl i vrti pedale tako brzo da se uje zvuk "--".

130

Chia

10
Usvajamo imenice

Imenice se lako vizualiziraju, zato u vam predloiti vizualne ideje samo za one rijei
koje bi vam mogle priinjavati tekoe. Pretpostavljam da nema potrebe objanjavati
kako vizualizirati, naprimjer, automobil ili ormar, jer te predmete ionako zamiljate s
lakoom. Takoer, pokazat u kako da uz pomo odreenih nijansi nauite razlikovati
imenice bliske po znaenju.
Ponudit u vam neke ideje o tome kako biste mogli stvarati slikovite vizije ili graditi
asocijacije za rije-prijevod na jezik koji uite. Ne morate po svaku cijenu prihvatiti moje
preporuke, no moete ih koristiti ako ne uspijete smisliti nita drugo.
Preporuujem da paljivo proitate ovo poglavlje jer sam siguran da e vam navedene
ideje pomoi u buduem usvajanju novih rijei.

Opaska. U svrhu brzog nalaenja onoga to trebate, sve su rijei navedene abecednim
redom.
Agencija: moete zamisliti turistiku agenciju pretrpanu prospektima i arenim
lecima. Takoer, moete zamisliti privatnog detektiva, odnosno detektivsku agenciju.
Akademija: to je obrazovna ustanova; budui da je rije enskog roda, zamiljam
skupinu odraslih djevojaka na predavanju. To vie nisu male djevojice, kao u sluaju
pojma "kola".

Vano! Rod imenice koju uimo dobro je povezati sa spolom ljudi u asocijaciji. Doista,
mnoge rijei poput "akademija", "kola", "sveuilite", "uitelj", "uenik", "student" i dr.
ine vrlo sline slikovne vizije, no pritom su to razliite rijei koje trebamo nauiti. U
naem primjeru, zahvaljujui tome to rije "akademija" poinje i zavrava samoglasnikom "a" koji je enski samoglasnik, vizualiziram ene, odnosno djevojke na
nastavi. Ne treba u toj asocijaciji zamiljati profesora jer se rije "profesor" ui zasebno.
131

Chia

Alergija: zamiljam psa koji kie; mnogi prizori nam pomau da vizua-liziramo tu
bolest: nateeno lice, crvene i suzne oi, osip, itd.
Antibiotik: zamiljam boicu s crnom tekuinom, na taj nain razlikujem tu sliku od
tableta (openito lijekova) i injekcija.
Autobusni kolodvor: zamiljam autobuse i ljude koji na peronima ekaju da se ukrcaju
u svoj autobus. Neemo zamiljati ekaonicu autobusnog kolodvora jer je prizor takve
ekaonice vrlo slian ekaonici na svakom kolodvoru.
Avenija: zamiljam ogromnu ulicu punu pjeaka; na njoj se stalno neto dogaa.

Opaska. Podsjeam vas da ne treba graditi asocijacije za rijei koje na stranom jeziku
zvue slino, npr. "avenida" (panj.) ili "avenue" (eng.) i "avenija".
Banka: moete zamisliti alter u banci za poslovanje s graanima ili unutranjost
banke koju dobro poznajete.
Blagdan: zamiljam veliki areni blagdan, slian Novoj godini.
Boja: zamiljam dugu.
Bol: zamislimo ovjeka koji se ozlijedio. Odabrao sam prizor slian onome za glagol
"boljeti".
Boi: zamiljam Djeda Boinjaka u saonicama punim igraaka koje e podijeliti
djeci.
Broj: moemo zamisliti lopticu koja je ispala iz velikog bubnja - njezin broj se
pokazuje publici. Ne treba zamiljati neki konkretni broj.
Buka: zamiljam cestovnog radnika koji bui asfalt velikom i vrlo bunom builicom.
Takoer moete zamisliti nekoga sa titnicima od buke na uima.
Carina: zamiljam cara neke nepoznate carevine koji na carinskoj kontroli otvara
svoje kovege; koristim slinost izmeu rijei "car" i "carina".
Cesta za motorna vozila: zamislite iroku cestu s nekoliko voznih traka po kojima se
kreu automobili. Mnogo automobila juri velikom brzinom ili eka u koloni. Vano je
zamisliti vie voznih traka po kojima se vozila kreu u oba smjera, kako bismo
razlikovali taj pojam od rijei "autoput".

132

Chia
Cijena: zamiljam etiketu na kojoj je naznaena cijena odjevnog predmeta. Moete
takoer vizualizirati ureaj za oitavanje, vaganje i ispisivanje etiketa s barkodom i
cijenom; sigurno ste susretali takav ureaj u supermarketima: kako biste saznali cijenu
banana, potrebno je staviti banane na plou i pritisnuti tipku sa sliicom banane.
ovjek, osoba: koristite konkretnu sliku nekog ovjeka, prijatelja, roaka ili dr. kojeg
smatrate posebnom osobom.
Dan: kako ne biste brkali tu rije s rijeima "svjetlo" ili "ulica", zamislite ljude na
terasi koji uivaju na svjeem zraku.
Danas: zamiljam svjeu i vlanu jamu na pjeanoj plai pokraj vode. Ta je jama
iskopana danas. Ako bi bila iskopana juer ili prije toga, bila bi suha ili bi je unitili
valovi.
Daska (drvo): moete zamisliti drveni pod, brvnaru ili neto drugo napravljeno od
drva.
Datum: moete vizualizirati otvoreni rokovnik sa zabiljekom na stranici nekog
datuma. Kada ete poslije trebati nauiti rije "rokovnik", koristite sliku zatvorenog
rokovnika na stolu poslovnog ovjeka.
Iskoristit emo rije "datum" da vidite to se sve moe uiniti da bi se zapamtila rije
koju je vrlo teko vizualizirati. Na panjolskom je to "fecha". Zamjenjujem tu rije sa
"ficha" (panj. kartica) i zamiljam domino ploicu, bijelu s crnim tokicama, bez
konkretizacije.

Opaska. Rije "ficha" mi slui zato da zamijenim rije "fecha" (koju je teko
vizualizirati) jer su vrlo sline, no pritom su posve razliitog znaenja. Takvim
povezivanjem i vizualizacijom uz pomo neuobiajene asocijacije, rije "fecha" e se
odmah spremiti u vae dugorono pamenje. Uvijek ete je se automatski sjetiti, bez
razmiljanja.
Ako kasnije poelite nauiti rije "ficha" (kartica), moete zamisliti bilo kakvu
karticu, s bilo kakvim crteom (ukljuujui i onu s domino ploicom). Nema rizika da
ete je pobrkati s rijeju "fecha" (datum) koja je dotad ve dobro pohranjena u vaem
dugoronom pamenju.

Desert: zamislite konobara koji klei pokraj klijenta i moli ga da pojede kola od sira
(ili bilo koji drugi desert) koji se nalazi na tanjuru.

133

Chia
Desna strana: vano je znati tu rije jer bi vas mogli uputiti "idite na desnu stranu" ili
"skrenite desno". Moete zamisliti ovjeka kojeg jako svrbe desni (zubno meso) pa je
morao na ulici strgati putokaz koji pokazuje smjer desno da njim poee svoje desni.
Djelatnik: zamiljam djelatnika supermarketa koji uredno slae artikle na police.
Obratite panju: za vizualizaciju rijei poput blagajnik, mesar, pekar, voar, itd.
naprosto zamiljamo djelatnika odgovarajueg odjela.
Dob (starost): zamiljam dijete koje pomae starcu da prijee cestu. Velika razlika u
dobi omoguuje da lako zapamtimo tu rije.
Opaska. Obratite panju, neu pobrkati tu rije s rijeima "dijete" ili "starac" jer su u
asocijaciji za rije "dob" prisutna oba lika - i starac i dijete. Kada bih trebao zapamtiti
rije "dijete" ili "starac", zamislio bih ih zasebno.

Dokumenti: moete zamisliti putovnicu.

Drutvo/zajednica: zamiljam skupinu ljudi koji se drue i dre za ruke stojei zajedno
u krugu.
Dvorana: moete zamisliti koncertnu dvoranu.
Fakultet: zamiljam zgradu fakulteta iznutra (da je ne pobrkam s rijeju "uilite" koje
se razmatra u daljnjem tekstu). Zgrada je puna studenata (zamiljam mladie jer je to
rije mukog roda) koji s knjigama ulaze i izlaze kroz vrata razliitih predavaonica.
Glazba: zamiljam orkestar, no ne obraam panju na dirigenta jer smo njegovu sliku
koristili u asocijaciji za rije "ravnatelj/dirigent".
Godina: zamiljam veliki zidni kalendar.
Grad (mjesto): zamislite neko posebno obiljeje vaega grada.
Gradska etvrt: moete zamisliti neko ope obiljeje gradske etvrti ili etvrt u kojoj
ivite vi ili netko drugi.
Granica: zamiljam pograninu kontrolu, rampu koja se podie i sputa kako bi se
ograniio prolaz vozila.
Gripa: moete zamisliti ovjeka koji ima gripu. Lei u krevetu, ima visoku
temperaturu i ini mu se da se pretvorio u veliki grejp. Moete takoer izgraditi
asocijaciju koristei, naprimjer, rije "grupa".

134

Chia
Hladnoa:
Hladnoa: moete zamisliti ovjeka na Sjevernom polu koji je gol i drhti od hladnoe.
Hodnik: to je vrlo dugaak i taman hodnik bez vrata. Ako elite, moete
zamisliti neto jako mrano.
Ideja: zamislimo ovjeka s upaljenom aruljom iznad glave.
Ime: za tu rije zamiljam ovjeka s razglasom i popisom koji izgovara imena ljudi.
Istina: moete zamisliti ovjeka koji potvrdno kima glavom.
Izlaz: vidim mnogo djece koji izlaze iz uionice ili kolske zgrade ili tre, sretni su jer
je kraj kolskog dana.
Izlet: zamiljam skupinu turista koji se sputaju niz planinsko brdo s ruksacima na
leima.
Jesen: zamiljam park sa utim kronjama stabala i mnogo uto-crvenog suhog lia na
tlu, hodam po parku i lie mi uka pod nogama.
Jezik: za tu rije zamiljam ogromnu napola izgraenu kulu, okruenu graevinskim
skelama. Ona izgleda poput Babilonske kule. Prema Biblijskoj prii, dok je trajala
izgradnja te kule koja je trebala dosegnuti nebo, Bog je stvorio razliite jezike kako bi se
ljudi zaposleni na gradnji prestali razumjeli te tako ne bi mogli dovriti gradnju. Tu su
mogue i razne druge asocijacije, ovisno o jeziku koji uite. Naprimjer, na panjolskom
"jezik" je "idioma", pa moete zamisliti da su kulu gradili idioti (slinost izmeu "idioma"
i "idioti") i zato je nisu uspjeli dovriti.
Juer: moete zamisliti neki predmet koji ste imali prije ili neto to ste radili kao
dijete.
Karton: moete zamisliti kartonsku kutiju ili bilo to sainjeno od kartona.
Kilogram: ta mjerna jedinica koristi se za mjerenje mase tijela i oznaava broj 1000
(tisuu grama). Kada osoba govori o svojoj teini u kilogramima, ta rije me navodi na
vizualizaciju kuhinjske vage. (Ba kuhinjske, jer smo slike kupaonske vage i vage na
trnici koristili za zapamivanje rijei "teina" i "vaga".)

Vano! Obratite panju: kada bismo htjeli nauiti rije "kilometar" (pretpostavljajui
da na stranom jeziku ona zvui drukije), koja se sastoji od dijelova "kilo-" i "-metar",
mogli bismo zamisliti dvije slike, naprimjer rimsku vagu u kojoj vau krojake metre
ili jednometarska ravnala. Danom prizoru treba dodati treu sliku - sliku prijevoda
rijei "kilometar" na jezik koji uimo. Na taj nain, dana asocijacija ukljuivat e vagu,
metar i sliku rijei "kilometar" na stranom jeziku.
135

Chia
Tona je 1000 kilograma, a budui da dio "kilo" odgovara broju 1000, moemo
zamijeniti izraz "tisuu kilograma" (tona) na "kilo-kilograma".

Kontrola: zamiljam ovjeka koji prilikom policijske kontrole prolazi kroz detektor
metala. To je samo jedna od varijanti i budui da taj pojam ima mnogo znaenja, nemojte
se njome ograniavati. Moete zamisliti kontrolu putovnica na graninom prijelazu,
kontrolu prijevoznih karata u autobusu i dr.
Kovanica: moete zamisliti kaicu prasicu punu kovanica ili neku neidentificiranu
kovanicu.
Kraj: zamiljam mnogo ljudi koji pljeu i zvide. To je kraj neke predstave ili
promocije. (Usporedite danu asocijaciju s onom koju ete susresti u daljnjem testu, za
rije "poetak".)
Krpa: vidim bijelu krpu s masnim crnim mrljama kao da su njome istili bicikl ili
neto slino.
Kvart: moete zamisliti neku osobitost kvarta u kojem ivite, naprimjer istaa s
metlom i kolicima.
Let: zamiljam zrakoplov iznutra; stjuardesa gura kolica s hranom i napicima kroz
uzak prolaz. Tako neemo pobrkati tu rije s rijeju "zrakoplov".

Opaska. Mnoge imenice izravno su povezane s glagolima od kojih su nastale,

naprimjer, "putovanje" i "putovati". Budui da prvo uite glagole, najvjerojatnije ete
potom s lakoom nauiti i odgovarajue imenice, moda ak i bez izgraivanja
asocijacija.

Lijeva strana: moemo zamisliti zavoj u obliku slova "L"..

Luka: zamislimo luku u kojoj stoje veliki usidreni brodovi.
Ljeto: godinje doba koje se obino asocira s toplinom, plaom i odmorom. Zato
zamiljam mnogo ljudi koji se sunaju na lealjkama ili u viseim mreama.
Ljudi: moete zamisliti vrlo mnogo ljudi: trajk, navijae ili dr.

136

Chia
Materijal: pojam koji nam ukazuje od ega je neki predmet izraen. Slika te rije vrlo
je slobodna i moete zamisliti togod elite, od eljeznog stalka do konate aktovke.
Moete odabrati bilo koji predmet koji vam se svia, njegovu teksturu ili kvalitete.
Meso: moete zamisliti file. Osim toga, moe se odrediti kakvo meso preferirate: ako
vidite tanki i tamni komadi mesa, lako ete zapamtiti pojam "dobro peeni odrezak";
dok s druge strane, ako zamiljate debeli komad s krvlju, zapamtit ete "krvavi odrezak".
Metal: pomislite na bilo koji predmet od metala koji nije prisutan u osnovnom
vokabularu, naprimjer na mitraljez.
Metar: mjerna jedinica. Moete zamisliti graevinski metar u roli ili krojaki metar.
Metro:
Metro: pojam se vrlo razlikuje od rijei "vlak" i oznaava gradski sustav podzemne
eljeznice. Zamiljam kako silazim u podzemni tunel i polako izlazim na metro postaju.
Ministar: za asocijacije moete koristiti mnoge rijei koje poinju ili zavravaju na
"mini". Naprimjer, moete zamisliti minijaturnog staria u odijelu, s kravatom i
aktovkom ("mini" + "star").
Minuta: zamiljam Minotaura (mitoloko bie koje je napola ovjeka i napola bik) koji
uri jer mu je preostala samo jedna minuta. Druga varijanta - zamisliti dostavljaa pizze
koji se vozi na mini-motoru i jako uri. Obratite panju na slinost izmeu rijei
"minuta" i "mini-motor".
Mjesec: moemo zamisliti kako se Mjesec brzo okree oko Zemlje. Zamislite lunarni
ciklus u trajanju od 28 dana (gotovo jedan mjesec).
Nacionalnost/narodnost: za dani pojam moete zamisliti neko ope obiljeje veine
ljudi odreene nacionalnosti, odnosno zemlje. Takoer, za pojam "narod", moete
vizualizirati gomilu ljudi koje vidite odozgo, iz ptije perspektive (kao da stojite na vrhu
planine).
Namjetaj: zamislite namjetaj u blagovaonici (kako ne biste brkali s rijeju "ormar").
Moete takoer vizualizirati stari antikni namjetaj.
Navika: zamiljam jogija koji je navikao spavati na avlima.
No: moemo zamisliti pejza pri mjeseevoj svjetlosti.
Novac: zamiljam torbu punu novaca.
Objekt/predmet: moete odabrati bilo koji predmet. Ja zamiljam veliki fotoobjektiv
jer rije "objekt" zvui slino "objektivu". Tako odreujem razliku izmeu rijei "stvar" i
"objekt", gdje prvi pojam ukazuje na neto openito i moe se koristiti za oznaavanje
137

Chia
kako materijalnog tako i nematerijalnog, dok rije "objekt" (predmet) uvijek oznaava
samo materijalno.

Opaska. Obratite panju na to da rijei "stvar" i "predmet" imaju ulogu pomonika ije
koritenje pomae izai iz situacije kada se ne moemo sjetiti odreene imenice.

Odijelo: moemo zamisliti elegantno odijelo koje visi na vjealici. Ako trebate nauiti
rije "kostim", vizualizirajte kostim za makare, karneval ili maskenbal.
Odjea: zamiljam konop na koji se vjea svjee oprana odjea privrena kvaicama,
da se sui na suncu. Moete zamisliti i odjeu na vjealicama u ormaru.
Pamuk, vata: nije vano je li to vata koja se prodaje u ljekarni ili pamuk kao materijal
od kojeg je sainjena tkanina. U svakom sluaju zamiljam obinu bijelu vatu.
Park: zamiljam park s mnogo drvea i djejim njihaljkama. Dani prizor vrlo je
razliit od prizora vrta.
Peron: zamiljam peron eljeznikog kolodvora. To je peron na otvorenom. Na njemu
stoje ljudi koji ekaju vlak koji jo nije doao (odsutnost vlaka omoguuje da ne
pobrkamo rije "peron" s rijeju "eljezniki kolodvor"; ne vidi se ni pruga jer emo i taj
pojam kasnije trebati zasebno).
Plastika: moemo zamisliti bilo koji predmet sainjen od tog materijala, a koji nije
previe uobiajen. Naprimjer, plastinu djeju igraku. Preporuujem da ne vizualizirate
plastinu bocu jer se ta slika moe iskoristiti za sliku izvorske mineralne vode kao
asocijacija za pojam "priroda".
Poetak: zamislite kako poinje neki dogaaj (koncert, kazalina predstava...) i ljudi se
polako stiavaju. Netko pribliava kaiprst usnama i pokazuje ostalima da je vrijeme da
se uspostavi tiina.
Poduzee: osobno zamiljam veliki mravinjak u koji mravi nose svoj plijen (panj. en
la presa). U panjolskom "empresa" (poduzee) i "en la presa" (plijen) zvue slino.
Poklon: zamiljam kutiju za poklon omotanu u ukrasni papir i zavezanu vrpcom.
Politika: moete zamisliti prostoriju s naslaganim paletama na podu (obratite panju
na slinost rijei "politika" i "paleta") na kojima stoje predstavnici razliitih politikih

138

Chia
stranaka. Oni se svaaju i zbog nervoze dobivaju razliite tikove (opet, slinost rijei
"tik" i "politika").
Polovica: zamiljam drvosjeu koji sjekirom presijeca komad drva na dvije polovice.
Pomo: moemo zamisliti skupinu spasioca koji su se okupili oko ovjeka koji lei na
tlu.
Pota: moemo zamisliti zgradu pote na kojoj se dobro vidi veliki uti znak pote; ili
zamislite prostoriju u kojoj ljudi alju pisma stavljajui ih u posebne sanduie.
Povijest: za tu rije moete zamisliti neki vama posebno dojmljiv povijesni dogaaj;
nema veze ak ako bude izmiljen. Ja zamiljam prethistorijsko bie koje se histerino
klati. Slinost izmeu rijei "histerija" i "historija" (povijest) bez sumnje pomae
zapamtiti tu imenicu.
Praznici/godinji odmor: na panjolskom ta rije zvui kao "vacaciones" pa zamiljam
kravu (vaca) koja pjeva pjesme (canciones), drugim rijeima, kravu-pjevaicu.
Predsjednik: zamiljam samozadovoljnog gospodina u odijelu i kravati koji pui cigaru
za stolom u svojem uredu.
Prehlada: moete zamisliti ovjeka koji ne moe prestati kihati.
Prezime: moemo zamisliti jutarnju prozivku vojnika.
Pribor za jelo: zamislimo licu, no i vilicu zamotane zajedno u salvetu. Tako neemo
pobrkati pojam "pribor za jelo" s prijevodima svakog predmeta pojedinano, odnosno s
rijeima "lica", "vilica" i "no".
Priroda: zamiljam izvor ili bocu prirodne izvorske mineralne vode. Moete zamisliti
bilo to povezano s pojmom "prirodnog".
Proljee: moete zamisliti mnogo procvalog cvijea i ljude koji udiu njegov miris i
kiu (alergini su na pelud). Za uenje panjolske rijei "primavera" (proljee) zamislite
kako vaa sestrina (prima) mirie cvijee i kie. Ako se vaa sestrina kojim sluajem
zove Vera, asocijacija bi bila izuzetno slikovita.
Prtljaga: moete zamisliti kolica u zranoj luci natrpana prtljagom.
Pruga: zamiljam eljezniku prugu, bez vlaka i putnika.
Penino brano: ovaj termin uvodim posebno zbog ljudi koji zbog zdravstvenih
razloga ne smiju konzumirati nikakve namirnice koje sadre penicu. Morate nauiti
rijei "penica" ili "penino brano" kako biste pitali sadre li ih odreeno jelo ili
namirnica koju namjeravate kupiti. Kako biste zapamtili rije "brano" na engleskom
139

Chia
jeziku - "flour" moete zamisliti pekara koji zahvaljuje Flori, boici proljea i cvijea, za
dobar urod penice.
Put: zamislimo pjeaku etnjicu i lijep okoli to je okruuje. Tako emo tu rije
razlikovati od rijei "cesta".
Puteljak: zamiljamo pranjav i neravan puteljak, da ne bismo pobrkali tu rije s
rijeima "put" ili "cesta".
Putovanje: ova rije moe biti problematina jer njezin prijevod ovisi o tome kojim
prijevoznim sredstvom putujete. Kako bismo izbjegli sve mogue zbrke, zamislimo
djevojku koja u turistikoj agenciji priopava paru da su dobili nagradno putovanje.
Putovnica: tu je rije lako vizualizirati.
Rad/posao: moete zamisliti nekog u radu, odnosno na poslu; ve smo prije imali
glagol "raditi" koji je vaniji od ove imenice.
Radost: zamiljam mnogo radosnih, veselih ljudi koji pljeu dlanovima i smiju se.
Raskrije: vidim krianje nekoliko ulica.
Ravnatelj/dirigent: zamiljam dirigenta orkestra koji energino zama-huje svojim
tapiem.
Religija: moemo zamisliti sveenika koji pred mnotvom vjernika (redovnika i
redovnica) odrava misu. Obratite panju: ako elite nauiti rije "crkva" zamislit ete
zgradu crkve, njezinu vanjsku arhitekturu, unutarnje ureenje, visoke stropove, stupove,
kupole i dr. Zato u asocijaciji za pojam "religija" osnovni prizor je sveenik, te se
skoncentrirajte na njega.
Rodbina: kako biste zapamtili kako zvue rijei "otac", "majka", "sin", "ki", "mu",
"ena", "brati", "sestrina", "neak", "prijatelj" i dr., zamiljajte samo jednu konkretnu
osobu koja je s vama u toj vrsti srodstva. Naprimjer, kako bih zapamtio francusku rije
"cousin" (brati), zamiljam svog najdraeg bratia Manola. Zamiljam kako priprema
hranu u kuhinji. Kako bih pojaao prizor, zamiljam kako priprema francuski omlet to
me podsjea na francuski prijevod te rijei.

Opaska. Svojim uenicima esto govorim da se pri vizualizaciji stvarne osobe moete
prepustiti suvinom detaljiziranju i zaboraviti da ste zamiljali bratia, brata ili
prijatelja koji kod kue priprema omlet. Taj problem se lako rjeava ako malo proirite
viziju.

140

Chia
Moj brati Manolo je strunjak za raunala. Zamiljam ga kako pee omlet na
plosnatom raunalnom monitoru umjesto na tavi. Takoer, mogu zamisliti kako pee
pljeskavicu na laptopu: uz pomo tipkovnice podeava toplinu, vrijeme i dr.
Sapun: zamiljam komad sapuna.
Sat (ureaj koji pokazuje vrijeme):: zamiljam veliki zidni sat.
Sat (vremenska jedinica): zamiljam ovjeka koji provjerava vrijeme na runom satu
(gleda koliko je sati).
Sekunda:
Sekunda za tu malu vremensku jedinicu zamiljam brzo pomicanje tanke kazaljke na
toperici.
Sendvi:
Sendvi tu je rije vrlo lako vizualizirati, zar ne?
Smijeh: zamiljam eljust koja lei na stolu i smije se bez prestanka. Takoer moete
zamisliti kostur koji se smije i zvecka kostima. Takve slike ine mi se osobito smijenima
pa ih zato biram.
Snijeg: zamiljam ogromnog snjegovia.
Sredite grada:
grada moete zamisliti centar svojega grada ili nekoga drugoga grada.
Sredstvo za smirenje:
smirenje zamislimo kako bolesnom kralju podanik donosi u krevet
sredstvo za smirenje. Moete zamisliti i zalazak sunca {smiraj dana) unutar boice za
lijek.
Stan: zamiljam vrlo tijesan, skroman stan u kojem ukuani stoje naslanjajui se na zid
kako bi prolazili jedan pokraj drugog na hodniku. Slinost rijei "stan" i "stajati" ili u
panjolskom "apartamento" i "apartar" (naslanjati se) pomae mi to zapamtiti.
Stroj: za rije "stroj" u znaenju "mehanizam" moete zamisliti neku staru
lokomotivu.
Struja: zamislimo ovjeka koji se primio za elektrini kabel golim rukama pa ga je
udarila struja (neka situacija bude komina kao u stripu). Preporuujem da ne
vizualizirate elektrinu arulju, da ne pobrkate te rijei.
Student/uenik:
Student/uenik: te rijei esto se koriste i lako ih je pobrkati s drugim rijeima. Ve
smo vizualizirali glagol "uiti". Kako bismo konkretizirali sliku upravo studenta (ili
uenika), moemo uzeti asocijaciju za glagol "uiti", no pritom se usredotoiti na lik
studenta (ili uenika), na njegovim osobitostima, odjei, pokretima, gestama, itd.
Takoer, moete zamisliti neku konkretnu osobu (ili dijete kolske dobi).
141

Chia
Stvar: za panjolsku rije (cosa) zamiljam stari ivai stroj (maquina de coser). Moete
zamisliti neto drugo povezano sa ivanjem (pomae slinost rijei "cosa" i "coser"). Ne
vizualiziram radnju jer to nije glagol.
Sudac: vrlo je lako vizualizirati suca odjevenog u crni mantil koji udara drvenim
ekiem.
Sunce: zamiljam golemu kuglu okruenu svjetleim zrakama.
Supermarket: zamiljam jako veliku prostoriju u kojoj se prodaju sve vrste
prehrambenih proizvoda: voe, riba i dr.
Sutra: ta rije odnosi se na budunost i jednako kao i u sluaju s pojmom "juer",
zamiljam ono to bih volio uiniti sutra, u najblioj budunosti, neki osobni plan. Zato
zamislite ono ime biste se voljeli baviti u bliskoj budunosti.
Postoje i rijei "prekosutra" i "jutro" koje treba razlikovati; za rije "jutro" vizualiziram
ovjeka koji automobilom upravo izlazi iz garae i kree na posao.
Sveuilite: ono je ogromno poput svemira (eng. universe). Zamislimo skupinu
astronauta koji studiraju u otvorenom svemiru. To je uinkovit nain da razlikujemo tu
rije od naziva ostalih obrazovnih ustanova, kao to su kola, uilite, fakultet i
akademija.
Svila: zamiljam cijelu kutiju dudovih svilaca; neka vas ne brine to ih ne moete
pravilno zamisliti - nae pamenje ima mnogo automatskih korektivnih mehanizama pa
ete bez problema razlikovati rijei "svila" i "crv".
Svjetlo: tu podrazumijevamo danje sunevo svjetlo. Zamiljam ovjeka kojeg kroz
prozor zasljepljuje sunevo svjetlo. Ne preporuujem da zamiljate svjetleu arulju kako
ne biste pobrkali te rijei.
eer: zamislite kristalni eer u paketiu ili kockice eera.
kola: moemo zamisliti malu djecu na nastavi. Zamiljajui djecu neemo pobrkati
pojam "kola" s obrazovnim ustanovama za odrasle.
kolska zadaa: zamiljam hrpu kolskih biljenica.
Tajnik: zamiljam tajnicu koja tipka na pisaem stroju.
Temperatura: moemo zamisliti bolesnika koji s toplomjerom lei u krevetu. Ima
vruicu. Drugi ljudi prilaze i pruaju ruke prema njemu da ih ugrije njegova toplina.
Teina: nerijetko se postavlja pitanje, koja je vaa teina? Kako biste mogli odgovoriti
na njega, trebamo sliku za rije "teina" - vaga u kupaonici koja postoji u gotovo svakoj
kui za kontrolu teine ukuana. Ako trebate zapamtiti rije "vaga", radije vizualizirajte
vagu s utezima na trnici.
142

Chia
Tijelo: moemo zamisliti ljudsko tijelo u punoj veliini. Takoer, moemo zamisliti
lutku-manekena koja se koristi na teajevima iz prve pomoi, manekena za izloge ili
lutku za automobilske testove sudara. Asocijaciju je najbolje izgraditi tako da ne
pobrkate tu rije s rijeju "ovjek", koju razmatramo posebno.
Tjedan: budui da imamo previe naziva vremenskih razdoblja u osnovnom
vokabularu (mjesec, godina, dan, itd.), zamiljam sedam patuljaka koji su edni i stoje u
redu da se napiju iz izvora. injenica da ih je sedmero podsjetit e me na rije "tjedan"
jer je u tjednu sedam dana. Osim toga, vrlo je vano znati rijei "praznici", "blagdan" i
"vikend", koje se esto koriste i koje se ne smiju meusobno pomijeati. Takoer,
trebamo znati ime svakog dana u tjednu.

Ponedjeljak: prvi dan u tjednu, na panjolskom zvui kao "lunes". Budui da je to

poetak tjedna i njegov naziv proizlazi iz imena naeg satelita Mjeseca (Luna),
zamiljam Mjesec u prvoj izlaznoj etvrti, odnosno u obliku srpa. Tanak je, ali raste.

Opaska. Neu pobrkati tu rije s rijeju "mjesec" jer bih u tom sluaju zamislio okrugao
pun mjesec.

Utorak: u romanskim jezicima ta je rije povezana s Marsom, crvenim planetom.

Zamiljam dan u tjednu uaren poput planeta i zato mi se ini da je crvene boje.
Srijeda: u romanskim jezicima ime tog dana u tjednu povezano je s Merkurom. Taj
naziv prevodi se kao "iva" i zato me podsjea na toplomjer. Zamiljam veliki planet
kako lei u krevetu s vruicom, s velikim toplomjerom u ustima. U slavenskim
jezicima rije "srijeda" odnosi se na pojam "sredina", u smislu da je to sredina tjedna.
Moete zato graditi asocijaciju u tom smjeru.
etvrtak: u panjolskom jeziku dana rije (jueves) slina je imenu planeta Jupiter.
Budui da je to najvei planet, zamiljam ogromnu sferu. U slavenskim jezicima rije
"etvrtak" odnosi se na pojam "etvrti", u smislu da je to etvrti dan tjedna. Moete
zato graditi asocijaciju u tom smjeru.
Petak: u panjolskom jeziku dana rije (viernes) slina je imenu planeta Venera
(Venus) i budui da je to najsvjetliji objekt na nebu (nakon Sunca i Mjeseca, naravno),
zamiljam veliku sferu koja zrai najbljetavijim svjetlom.
143

Chia
Subota: ta rije podsjea na ime idovskog blagdana, abat,, koji se slavi u subotu.
Nedjelja: zamiljam zvonjavu crkvenih zvona koji me podsjeaju da je dola nedjelja.

Tkanina: moete zamisliti veliku rolu tkanine u krojakom salonu ili krojaa koju
ree komad tkanine.
Tona: vidi rije "kilogram".
Trgovaki centar: zamiljam veliku graevinu centra, gledam je izvana, samo vanjski
dio. Na taj nain nema rizika da pobrkam tu rije sa "super-marketom".
Trgovina: moete zamisliti obinu manju trgovinu iz svoga kvarta. Tuga: zamiljam
tunoga tigra koji zijeva.
Turist: zamiljam ovjeka koji se suna na plai. Ima sunane naoale, slua radio i
dri kartu grada u rukama. to mislite, slii li turistu?
Uilite: zamiljam zgradu kojoj se pribliava mnogo mladih ljudi, pjeice i na
motorima. To su mladii jer rije "uilite" nije enskog roda. Trebamo stvoriti
asocijaciju koja e se razlikovati od asocijacija za rijei "kola", "akademija" i "fakultet".
Uitelj/nastavnik: zamiljam uiteljicu koja pie neto na kolskoj ploi. Sliku
nastavnika (predavaa mukarca) mi se svia asocirati sa studijem za odrasle, a ne za
djecu.
Ulaz: zamiljam velik broj ljudi koji mirno ulaze u kinodvoranu i sjedaju na svoja
mjesta. Mogli biste takoer zamisliti veliku skupinu uenika koji ulaze u uionicu na
nastavu. Obratite panju da za rijei "ulaz" i "izlaz" asocijacije trebaju biti razliite.
Ulica: zamiljam mirnu praznu ulicu, tako je neu pobrkati s rijeju "avenija".
Upravitelj: ova rije oznaava djelatnika koji je odgovoran za ostale i rukovodi
njihovim radom. Budui da je na sustav vrlo fleksibilan, zamiljam ovjeka koji daje
upute radnicima.
Vagon: zamislite se kako se nalazite u vagonu putnikog vlaka; vizualizirajte vagon
iznutra, tijekom kretanja, kako primjerice gledate kroz prozor (okolina vam brzo
promie pred oima).
Veer: to je doba dana i treba zamiljati ono to se dogaa naveer ili se asocira s tim
dobom dana. Ja, naprimjer, zamiljam zalazak Sunca.

144

Chia
Veleposlanstvo: zamislite zgradu ograenu visokom ogradom, na kojoj je privrena
tabla na kojoj pie 'Veleposlanstvo Republike Hrvatske". Moete takoer zamisliti veliku
procesiju strogih, vanih ljudi u odijelima s velikim kuvertama s peatima (veliko
poslanstvo ljudi koji idu poslati diplomatska pisma).
Veliina: ovdje se misli na veliinu odjee (konfekcijski broj); zamiljam ovjeka u
kabini za mjerenje u trgovini odjeom, ispred njega je hrpa odjee. Vrlo mu je teko
pronai neto odgovarajue veliine, sve na njemu izgleda prilino loe. Zato on bez
prestanka isprobava odjeu raznih veliina, no ne moe nai nita odgovarajue.
Visina: moete zamisliti kako jedan ovjek mjeri visinu drugoga od glave do peta.
Druga zanimljiva varijanta je zamisliti vrlo visoki kip.
Vlak: zamiljam cijeli vlak izvana (lokomotivu koja vue vagone po pruzi).
Vrijeme (klimatski uvjeti): zamiljam promjenu godinjih doba, a moda i vremensku
prognozu na televiziji.
Vrijeme: ta rije oznaava "trajanje, tijek vremena", a ne vrijeme u smislu klimatskih
uvjeta. Moete si zamisliti kronometar.
Vrt: zamiljam mali vrt u cvijeu. Taj se prizor jako razlikuje od prizora parka koji
smo razmotrili prije.
Vruina: moete zamisliti ovjeka koji mae lepezom jer mu je jako vrue. Moete
takoer zamisliti nekoga u sauni, ili vizualizirati pe ili grijalicu.
Vuna: moemo zamislite veliko klupko vune. Ako elite, moete povui za slobodni
kraj konca da ga odmotate.
Zakuske: moete zamisliti skupinu konobara koji sveano ulaze u salu kako bi na va
stol stavili mnogo ukusno ukraenih jela.
Zanimanje/profesija: zamiljam proroka s dugom bradom koji se obraa gomili.
Obratite panju na slinost rije "prorok" i "profesija". Nemojte vizualizirati vlastito
zanimanje jer ono ima poseban naziv. Kako biste zapamtili kako na stranom jeziku zvui
naziv vaeg zanimanja, trebate koristiti drugu asocijaciju. Moete zamisliti samoga sebe
na poslu.
Zemlja/drava: tu imamo tri izvrsne varijante:
a) ako govorimo o "zemlji" openito, ne podrazumijevajui neku konkretnu dravu,
moete zamisliti sliku ili neku osobitost svoje zemlje, no poeljno je da to bude
podruje daleko od vaeg mjesta roenja;
145

Chia
b) kako biste zapamtili ime vae domovine na stranom jeziku, moete zamisliti svoje
mjesto roenja;
c) ako trebate zapamtiti ime odreene strane drave, moete zamisliti neku njezinu
osobitost.
Zima: meni odgovara da zamislim, naprimjer, skijaku snjenu stazu nego naprosto
mraz i hladnou jer rije "hladnoa" takoer spada u osnovni vokabular.
Zrana luka: trebamo vizualizirati odozgo i vidjeti zrakoplove koji stoje ili polako se
pribliavaju crti za ukrcavanje. Ako naprosto zamislimo ogromne prostorije zrane luke
s mnotvom ljudi, mogli bismo pobrkati tu asocijaciju sa eljeznikim ili autobusnim
kolodvorom. Vano! Bolje je stvarati jasnu i nedvosmislenu sliku.
Zrak: zamiljam uragan i vihor koji sve trga i odnosi.
Zrakoplov: iako je to pojam prilino jednostavan za vizualizaciju, ne smijemo ga
brkati s rijeju "let". Zato zamiljamo zrakoplov izvana, njegov oblik i veliinu, kako da
se nalazimo u zraku pokraj njega. S druge strane, za rije "let" zamiljamo sebe u salonu
zrakoplova. Isto inimo i za rije "automobil"; dok za glagol "upravljati vozilom"
zamiljamo sebe za upravljaem automobila.
eljezniki kolodvor: zamiljam vlak koji se pribliava peronu i gomilu putnika koji
ga doekuju. Opet, neemo vizualizirati ekaonicu eljeznikog kolodvora jer je gotovo
identina ekaonici autobusnog kolodvora. U ovom prizoru takoer susreemo slike
vlaka, vagona i perona. Njihove pojedinane vizualizacije zato trebaju biti razliite.
ivotinja: lako je vizualizirati ivotinju jer svakoj ivotinji odgovara vrlo konkretna
slika; za asocijaciju odaberite bilo koju ivotinju, no poeljno je da to ne bude vrsta
ivotinje koja je ukljuena u osnovni vokabular.

146

Chia

11
Usvajamo pridjeve

Bijel: pred vama je mnogo mogunosti; Sjeverni pol, bijeli medvjed i dr.
Bolestan: zamislite bolesnog ovjeka u krevetu, pokraj njega deura medicinska
sestra.
Bolji: zamiljam ovjeka na pobjednikom postolju. Ako elimo nauiti antonim te
rijei, "loiji", moemo zamisliti ovjeka koji stoji na nioj razini postolja, pobjednik ga
zalijeva ampanjcem dok slavi svoju pobjedu.
Brz: moemo zamisliti trku geparda, najbre ivotinje u svijetu.
Crn: zamiljam Zorroa s crnom maskom i crnim platem.
Crven: razmiljam o rajici, o vulkanskoj lavi i drugim crvenim predmetima.
ist: mnogi predmeti mogu nas podsjeati na taj pridjev, naprimjer, vrlo ista odjea,
izglaana i uredno sloena, blistav pod i dr.
Debeo: taj je pridjev lako vizualizirati, zar ne?
Dobar:
Dobar zamiljam sveca koji se moli spojenih ruku.
Glup: moete zamisliti goluba koji pokuava proletjeti kroz staklenu reklamu u
gradu i svaki put se u nju zabije, on ne razumije da je to nemogue. Obratite panju
na slinost rijei "glup" i "golub". Uite li engleski, rije "glup" zvui kao "stupid",
zamislite ovjeka s velikim tupeom, koji mu prilino glupo stoji.
Hladan: moemo zamisliti ledenjak ili snjeni planinski vrh.
Izdrljiv: zamiljam konja u trci, on tri ve mnogo sati i nije se umorio.

147

Chia
Jedini: vjerojatno ete lako zamisliti usamljenog ovjeka na pustom otoku, poput
Robinsona Crusoa. On je jedini stanovnik na tom otoku. Opaska. Nemojte pobrkati
ovu rije sa rijeju "sam" (solo, bez pratnje).
Jeftin: bilo koja sitnica, neto vrlo jeftino.
Kompliciran:
Kompliciran: zamiljam ovjeka koji na ispitu potajno prepisuje sa "alabahtera" jer
polae vrlo kompliciran predmet.
Lagan: ako vam se ini da je uenje stranog jezika lako, zamislite ovjeka koji mae
zastavom, to znai pobjedu. Neka to bude zastava drave iji jezik uite.
Lijep: zamiljam Trnoruicu. Vi moete zamisliti bilo to, to povezujete s ljepotom.
Luckast/aav: zamislite omiljeni lik iz omiljene komedije ili humoristike serije, npr.
Mr. Beana. Stare komedije mogu vam posluiti kao izvor ideja.
Mali:
Mali: zamiljam maloga ponija.
Mekan: zamislite jastuk ili mekanu glinu.
Mlad: zamiljam mlade ljude kako priaju viceve i smiju se.
Mrav: nije teko zamisliti mravog ovjeka. Neemo pobrkati tu rije s rijeju "visok"
jer za nju zamiljamo koarkaa.
Nizak: najbolje je zamisliti patuljka. Nemojte zamiljati dijete jer se ta rije koristi
mnogo ee od rijei "patuljak".
Nii (po zvanju): zamislite ronika male visine, on pozdravlja vojnike viih inova
koji ga premauju i visinom. Pogledajte odmah rije "vii (po zvanju)".
Njean: zamislite poplun i perje.
Pametan: moete zamisliti Alberta Einsteina ili nekog drugog koga smatrate osobito
pametnim.
Plav: moete zamisliti more, nebo ili dr. Ne bi bilo loe da zamislite sebe kako sjedite
pokraj mora i pijuckate "Plavac" iz boce.
Prazan: jednako kao i u sluaju s rijeima "gornji" i "donji", sparimo rijei "pun" i
"prazan". Ako smo za rije pun koristili prizor crijeva iz kojeg se izlijeva benzin zbog
punog rezervoara, za rije "prazan" zamislimo crijevo koje je spojeno s rezervoarom,
benzin se ulijeva u njega jer je rezervoar prazan.
Prekrasan: u danom sluaju moete zamisliti glumca, glumicu, pjevaa ili neku drugu
slavnu osobu za koju smatrate da "prekrasno" izgleda.
148

Chia
Privlaan: vano je izbjei zbrku izmeu te rijei i rijei "lijep" i "prekrasan"; zamislite
neto posve drukije, to nema veze s ljepotom, na-primjer nekoga tko vama djeluje
privlano, ali nije nuno lijep (a) u klasinom smislu te rijei.
Prljav: moete zamisliti rudara, prljavog i oznojenog.
Pun: zamiljam kako se iz crijeva izlijeva benzin jer je rezervoar ve pun.
Punoljetan: zamislite kako na ulazu u noni klub redar trai u mladia osobnu
iskaznicu i zatim ga puta u klub jer je mladi punoljetan. Za rije "maloljetan" zamislite
obratno: mladi nema osobnu i redar ga ne puta u klub, mladi tuno odlazi. Ako vam
se ne svia ta scena, moete zamisliti bilo to, to nije doputeno maloljetnim osobama,
npr. kupovanje loto listia ili alkoholnog pia.
Ruan: zamislite runu vjeticu, monstruma ili neto slino.
Siguran: zamislite ovjeka koji je siguran u sebe. Moda je upravo osigurao svoju
imovinu?
Simpatian: zamislite neto neuobiajeno, naprimjer simpatinu patku; obratite
panju na slinost u zvuanju rijei "simpatian" i "patka".
Skup: zamislite okupljanje (skup) milijunaa u nekoj konferencijskoj sali raskonog
hotela. Oni su odjeveni u vrlo skupa odijela najpoznatijih marki, pue vrlo skupe cigare
i nose zlatne satove i prstenje s dragim kamenjem. Ili zamislite okupljanje vlasnika vrlo
skupih automobila.
Slab: zamiljam vrlo slabog ovjeka kojem drhte noge.
Slobodan: u panjolskom jeziku ta rije zvui kao "libre" pa zamiljam zeca (liebre)
koji bjei progonitelju te je naposljetku slobodan. Moete zamisliti ovjeka koji izlazi iz
zatvora.
Sme: zamislite bilo koji predmet te boje.
Snaan: moete zamisliti bodibildera koji pokazuje svoje miie u raznim pozama ili
sportaa koji podie utege.
Sposoban: zamislite soba koji crta i pjeva, to je vrlo sposoban sob.
Sretan: pomislite na neto to bi vas moglo usreiti.
Star: zamiljam vrlo starog djeda. Ako uite panjolski (mayor), zamislite da je taj djed
vrlo star i visok te je odjeven u vojniku uniformu jer je umirovljeni bojnik.

149

Chia
Tanak: rijei "debeo" i "mrav" dobre su za opisivanje ivih bia, dok je spomenutu
rije najbolje koristiti za taj opis predmeta. Zamiljam kako vrlo tankim i otrim noem
reu tanku kriku slanine.
Tuan: zamiljam vrlo tuno dijete koje je slomilo omiljenu igraku.
Tvrd: moete zamislite bilo to, od dijamanta do tvrdog komada granita.
Ugodan: moete zamisliti neto to je vama ugodno.
Umoran: moja mata crta putnika koji sam hoda pustinjom. Vrlo je umoran i na rubu
da padne.
Velik: zamiljam ogromno stablo koje je izraslo do neba. Mogue su i razne druge
asocijacije.
Visok: moete zamisliti visokog koarkaa kako igra koarku.
Vii (po zvanju): zamislite vojnika visokog ina koji pozdravlja ronike. Tu smo
asocijaciju koristili za pojam "niega zvanja", no sada se umjesto na ronika
koncentriramo na vojnika vieg ina.

Opaska. Vrlo je korisno graditi asocijacije u kojima su istodobno prisutni antonimi,

kao u sluaju "vii - nii". Jedan lik uvijek e nam pomoi da se sjetimo drugog.

Vru: zamiljam tanjur vrue juhe iz koje se die para.

Zabavan:
Zabavan: zamiljam klauna koji pravi zabavne grimase jer rije "klaun" ne ulazi u
osnovni vokabular.
Zadovoljan: moemo zamisliti ovjeka koji u rukama dri dobitni listi lota. Takoer,
moete zamisliti vrapce kako zadovoljno cvrkuu u grmlju.
Zanimljiv: zamiljam vrlo zanimljivu televizijsku emisiju, moda bi to mogao biti
dokumentarac koji izaziva veliko zanimanje gledatelja.
Zauzet/zaokupljen: zamiljam ovjeka koji radi nekoliko poslova istovremeno.
Zdrav: zamislite zubara koji estita pacijentu na tome to su mu svi zubi zdravi.
Zelen: sigurno znate mnogo predmeta zelene boje: krastavac, trava, salata i dr.

150

Chia

12
Usvajamo priloge

Blizu: zamislite objekt koji je toliko blizu da ga moete dohvatiti rukom.

Brzo: zamislimo ovjeka koji brzo ide ulicom, gurajui ostale pjeake.
Da: situacija je ista kao i s rijeju "ne". Moete zamisliti nekoga kako potvrdno kima,
govorei nam "da".
Daleko: zamiljam ovjeka koji gleda kroz dalekozor. Sigurno trai neto to se nalazi
vrlo daleko. Moe takoer gledati kroz teleskop.
Dobro: zamislite neto kvalitetno, dobro napravljeno.
Dolje: elim pogledati dolje ispod kreveta (kao da neto traim) i nai tamo neto
neobino, neto udno. Poeljno je da je ono to naemo po zvuanju slino prijevodu te
rijei na jezik koji uite.
Naprimjer, ako uite engleski jezik, ispod kreveta biste mogli nai bijeli veo.. Tako
ete lako zapamtiti da "dolje" na engleskom zvui kao "below".
Dosta/dovoljno:
Dosta/dovoljno: zamislimo ovjeka kojega mue i on vie: "Dosta!"
Gore: zamiljam kako me je netko pozvao s gorskog vrha (gore - gora).
Gotovo: zamislite kako se u penici pee neko jelo, odjednom zazvoni kuhinjski
alarm - jelo je gotovo. Ili naprosto zamislite kako u restoranu brze hrane ili u trgovini
kupujete gotovo jelo.
Izvana: ako smo za rije "unutra" zamiljali nekoga u telefonskoj govornici, za ovu
rije moemo zamisliti kako netko eka na svoj red ispred kabine. On je nervozan jer
mora obaviti telefonski poziv, a osoba koja je unutra ve dugo razgovara.

151

Chia
Izvrsno: ova me rije podsjea na imenicu "vrsta" pa zamiljam nekoga tko se izdvojio

iz vrste pa su mu dodijelili bed "izvrsno". Neu vizualizirati sportaa pobjednika jer smo
taj prizor koristili u drugim asocijacijama.
Jasno: moete zamisliti vrlo isto, jasno nebo.
Jo: moemo zamisliti kupca u trgovini koji slae u kolica mnogo artikala - jo i jo.
Kasno: ne treba brkati ovu rije s imenicom "veer", u danom sluaju antonim jer
rije "rano". Moete zamisliti dvije ptice, jedna od kojih (sokol) leti vrlo brzo i stii e na
odredite rano, dok druga leti vrlo sporo i stii e kasno.
Lano: zamiljam nekoga kako paljivo razgledava novanicu. Vjerojatno eli odrediti
je li falsifikat, odnosno lana ili nije.
Loe: zamislite zloestoga bijesa (koristili smo ga u asocijaciji za pridjev "lo").
Malo: zamislite ono to vam nedostaje ili neto ega ima malo.
Mnogo: zamislite ono ega imate u izobilju. Ja zamiljam tanjur pun hrane. Mnogo
hrane. Tu sliku koristim i za zapamivanje rijei "malo".
Moda:
Moda: zamislite velikog lijenog mora (obratite panju na slinosti rijei "mor" i
"moda") koji lei na ledu i dvoumi oko toga hoe li skoiti u vodu. On razmilja:
"Moda...".
Nakon: zamiljam elavog ovjeka, ostaje bez kose nakon to je bio kod frizera.
Opaska. Pogledajte rijei "prije" i "poslije". Rije "nakon" i "poslije" uzajamno su
potpuno zamjenjive.
Naprijed: zamiljam automobil koji pretjee kolonu kamiona koji voze istim trakom.
Obrate panju na rije-antonim "nazad".
Nasuprot: vidim ovjeka koji stoji nasuprot mene, kao da je odraz u ogledalu i imitira
moje pokrete.
Nazad: zamiljam automobil koji juri cestom jer se vozau jako uri stii na neko
odredite, on nailazi na dugaku kolonu kamiona koji stoje zbog toga to je cesta
privremeno zatvorena. Voza mora okrenuti automobil i vratiti se istim putem nazad,
kako bi potraio obilaznicu.
Opaska. Prizor automobila koji pretjee kolonu kamiona koristili smo u asocijaciji za
rije suprotnog znaenja - "naprijed".
Ne: neete imati problema s prijevodom te rijei jer ona zvui vrlo slino na mnogim
jezicima i, osim toga, vrlo esto se koristi. Kao varijantu, moete zamisliti slona koji mota
svojom ogromnom glavom iz strane u stranu.
152

Chia
Neki: za panjolski jezik (alguno) zamiljam alge na plai. Tamo rastu neke alge.
Nepravedno: ne trebate uiti rijei s prefiksom "ne-" (ili drugom vrstom negacije) koje
oznaavaju suprotno osnovnom znaenju rijei. Poslije emo razmotriti popis takvih
estica. Naite rije "pravedno", dodajte esticu "ne" i dobit ete potrebnu rije.
Nikada: zamislite turu kupaonicu u kojoj nema ni kade.
Nita: moete zamisliti plivaa koji se naao u bazenu bez vode. Jo je bolje da smislite
jedinstveni asocijativni blok s rijeju "sve".
Nitko: zamislite da vidite na podu nit koja se pomie kao da je vuku, ali nitko je ne
vue. Obratite panju na slinosti izmeu rijei "nit" i "nitko".
Odostraga: zamiljam putnike koji se nalaze u stranjem dijelu autobusa, "odostraga".
Oni pokrivaju rukama ui jer im smeta buka motora.

Opaska. Pogledajte rije "sprijeda".

Ovdje: zamiljam ovjeka koji pokazuje prema svojoj cipeli, kao da se ispod nje neto
nalazi.
Ovisno: zamislimo ovjeka koji je ovisan o neem, npr. o klaenju na konje.
Ponekad: ta rije vrlo se esto koristi i budui da je ne moemo vizualizirati, trebamo
zaposliti matu. Naprimjer, zamiljam ovjeka kako baca kovanicu u zrak i jo jednog
koji ga promatra. Ponekad ispada glava, a ponekad pismo.
Naglaavajui tu asocijaciju zamiljam kako promatra kae: "Ponekad ovo, ponekad
ono".

Opaska. Vano je vizualizirati i odnositi se prema tim prizorima kao da se dogaaju u

stvarnosti, kao da gledate igrani film.

Pored: moemo zamijeniti ovu rije pojmom "blizu" koji smo ve razmotrili. To je jo
jedan primjer koritenja sinonima.
Poslije: zamislite kako ispred sebe vidite neije tragove, slijedite tu osobu, idete
poslije nje. Ili koristite jedinstven asocijativni blok za rijei "prije - poslije". Zamislite

153

Chia
dvije slike, na jednoj ovjek ulazi u frizerski salom s dugom kosom (prije), a na drugoj
odlazi iz salona bez kose (poslije).
Pravedno: zamiljam suca koji donosi pravednu presudu nakon koje udara drvenim
sudakim ekiem. Moete takoer zamisliti biblijski lik Noe koji je bio vrlo pravedan.
Previe: zamiljam gomilu ljudi koji stoje u redu ispred trgovine u nadi da e kupiti
artikle koji su gotovo rasprodani. Kupaca je previe.
Prije: Koristite jedinstven asocijativni blok za rijei "prije - poslije". Zamislite dvije
slike, na jednoj ovjek ulazi u frizerski salom s dugom kosom (prije), a na drugoj odlazi iz
salona bez kose (poslije).
Prvo: moete zamisliti svoga starijega brata ili sestru.
Rano: vidi "kasno". Ili zamislite pijetla koji kukurie u ranu zoru. Ili pekara koji
takoer ustaje vrlo rano.
Ravno: zamiljam dva blizanca. Druga varijanta - dvoglavi zmaj, s dvije jednake glave.
Sada: zamiljam ovjeka u kavani koji doziva konobara pucketanjem palca i srednjeg
prsta, a taj mu gestom ruke odgovara: "Sad u doi".
Samo: postoji dobra asocijacija za panjolski jezik: zamiljam mozak u staklenci. U toj
staklenci je samo (solamente) mozak (solo una mente).
Sporo: jedna od moguih varijanti jest zamisliti pua ili kornjau, ili neko drugo bie
koje se sporo kree.
Sprijeda: zamiljam putnike koji se nalaze u prednjem dijelu autobusa. Oni
razgovaraju i zabavljaju vozaa. Obratite panju na rije "straga" jer bi obje te rijei bilo
dobro koristiti u istom kontekstu, s prizorom autobusa.
Sve: ako ste koristili prizor praznog bazena za rije "nita", sada moete zamisliti
profesionalnog plivaa u olimpijskom bazenu koji daje sve od sebe i ide na "sve - ili
nita". Moete takoer zamisliti Svemir koji obuhvaa sve; to je izvrsno rjeenje.
Tako: ova rije znai "na takav nain" i moemo koristiti asocijaciju s kretanjem utega
na zidnom na satu - "tika-taka".
Takoer: zamiljam nekoliko bubnjara. Svaki od njih nosi svoj bubanj, svi koraaju
zajedno. Prilazi im jo jedan ovjek koji takoer ima bubanj.
Tamo: zamiljam ovjeka koji pokazuje prstom u smjeru tamne prostorije - tame. On
pokazuje prema predmetu koji se u tami ne vidi, zato kae: "Negdje tamo...". Obratite
panju na slinost rijei "tamo" s imenicom "tama".
154

Chia
Tono: zamiljam rulet u kasinu. Kada se rulet vrti, loptica uvijek upada tono u polje
i nikada izmeu dva polja. Ili pokuajte asocijaciju s tokom, zbog slinosti izmeu rijei
"tono" i "toka".
Toliko: zamislimo ovjeka koji ita Tolkienovu trilogiju "Gospodar prstenova" i
apue: "Toliko likova, toliko likova... Tolkien, Tolkien, tol'ko likova...".
Tu/ovdje: zamiljam ovjeka koji pokazuje prstom na predmet koji se nalazi pokraj, u
blizini, upravo pred njim, odnosno "tu".

Opaska. Pogledajte asocijaciju koju smo koristili za rije suprotnog znaenja, "tamo". i
u ovom sluaju koristimo jedinstveni prizor ovjeka koji pokazuje prstom.
Unutra: na taj pojam nas mogu podsjetiti mnoge situacije, naprimjer nalaziti se unutar
telefonske govornice i dr. Moete takoer zamisliti straara koji stoji u svojoj kabini jer
je vani vrlo hladno.
Uvijek: moete zamisliti neto stalno, trajno, naprimjer stalnu fiziku veliinu.
Vrlo: moete potraiti slinosti s drugim rijeima, zamislite vrelo vrlo vrue vode.
Ljudi iz njega ne mogu uzimati vodu jer je vrlo vrua - vrela.

155

Chia

13
Usvajamo pozdrave, pitanja i
uimo
izraze ljubaznosti
Dovienja, bok: moete zamisliti dirljivu scenu rastanka. Rije "bok" podsjea na
"bog", a panjolska rije "adios" podsjea na izraz "ii Bogu" (ir hacia Dios). Zato
zamiljam da ovjek od kojega se rastajem doista odlazi Bogu.
Gdje? U panjolskom jeziku to pitanje zvui kao "Donde?" Moemo zamisliti pirata
kojeg lanovi posade zovu don D. (don De), a D. je zapravo skraeno Demon. Na
njegovom demonskom brodu ivi netko nevidljiv i uasan koji noima stalno zavija:
"Voou". Tako emo nauiti da je rije "gdje?" na njemakom jeziku "Wo?" i izgovara se
"vo:".

Opaska. Rijei-pitanja esto se koriste u svakom jeziku. Kako bih vam olakao zadatak,
skupio sam ih zajedno i dodao rije-podsjetnik koja je vrlo uinkovita.
Podsjetnik je sastavljen tako da svaki put koristite lik pirata, kapetana Kuke. Zar
podignuta ruka s kukom ne podsjea na upitnik?

Hvala: zamiljam mnogo djece u cirkusu. Djeca se smiju klaunovim luckastim alama i
zahvaljuju mu pljeskanjem.
Kada? Moemo zamisliti pirata koji brzo hoda ulicom na svojoj drvenoj nozi. Kada
hoda, zvuk udaranja drvene noge o kamen odzvanja cijelom ulicom.

156

Chia
Kako? Zamiljam pirata koji s broda pokuava obaviti veliku nudu u more (on
"kaka"), no more je valovito, brod se snano ljulja pa mu to nikako ne uspijeva. Pirat
podie svoju kuku i pita: "Kako to uiniti?"
Zatim zamislite tu rije na engleskom jeziku (How?). Sada, dok pirat sjedi sputenih
hlaa na rubu broda u drvenom amcu mu s obale dolazi domorodac koji podie ruku da
bi pozdravio pirata i kae mu "Hau". Rije "hau" odgovara figuralnom izgovoru
engleskog "how".
Koji? U panjolskom to pitanje zvui kao "iCual?" Pokuajte zamisliti patku-pirata.
Patka kvae "kva, kva" ("cua, cua"), to je slino danoj upitnoj rijei. Moemo zamisliti
epavu patku jer umjesto jedne apice ona ima kuku. Na oku joj je crni povez. Jadna
patka!

Opaska.
Opaska. Osim lika pirata, moete koristite i druge prizore, naprimjer vjealicu, jer njezin
gornji dio takoer podsjea na upitnik.

Koliko? Zamislimo stranog Kapetana Kuku na blagajni. Sprema se platiti i podie

svoju kuku plaei blagajnika. Unosi se blagajniku u lice i pita: "Koliko?"
Molim: zamislite ovjeka (ili sebe) koji neto moli na koljenima.
Nita, niotkud: zamiljam maioniara koji pokazuje da u rukama nema nita i
odjednom se niotkud pojavljuju karte.
Oprostite: vidim ovjeka koji se udara akom u prsa. Vjerojatno je da se njegovom
krivnjom dogodilo neto loe i sada mu je vrlo ao zbog toga.
to? Za panjolsko "Que?" zamiljam pirata koji stoji na kolutu sira (queso),
oduprijevi se o njega svojom drvenom nogom.
Tko? zamislite biveg starog pirata koji sjedi u drvenoj kolibi. On ima drvenu nogu i
kuku na jednoj ruci. Odjednom netko pokuca navrata. Pirat ne moe brzo doi do vrata i
zato vie: "Tko je?!" Nitko ne odgovara i kada on otvara vrata vie nikoga nema jer je taj
koji je kucao pobjegao. Sada se sjetite da je na engleskom jeziku to pitanje 'Who?" koje se
izgovara kao "hu". To su bili huligani koji zbijaju ale sa starim jednonogim piratom.
Za panjolski jezik "Quien?" zamislimo pirata koji ita novine na uglu (esquina) ulice,
pokraj uline svjetiljke. Kao to ste ve pogodili, koristim slinost izmeu rijei "esquina"
i "quien".

157

Chia
Zato? To je vrlo vana upitna rije. Za panjolski "Por que?" zamiljam dvojicu pirata
koji igraju poker. Oni uzimaju karte kukama i pritom ih probadaju.
Zdravo: zamiljam veseloga surfera koji nam mae s visine velikog vala i vie:
"Zdravo!"

158

Chia

14
Usvajamo zamjenice i lanove
Podsjeam da je za sve kratke rijei koje su navedene u ovom poglavlju najbolje
konstruirati male fraze koje ukljuuju rije na materinskom jeziku i na jeziku koji uite,
onako kako je to bilo opisano u estom poglavlju. Ovdje vam pak predlaem neke
"grafike" ideje.
Ja: to je jedna od malobrojnih rijei koju ete vrlo lako zapamtiti zahvaljujui estoj
upotrebi.
Mi: zamiljam sebe i svoje prijatelje kako zajedno neto radimo.
Moj: zamiljam kako vuem teak predmet jer je on "moj" i elim ga odnijeti kui.
Na: zamiljam sebe zajedno s prijateljima; mi vuemo neto teko na konopu jer je to
nae i elimo to odnijeti sa sobom.
Za zamjenicu enskog roda "naa" zamislite isto, ali u tom prizoru ne sudjeluju muki
prijatelji, nego ene - prijateljice.

Opaska. Prizor vue nekog tekog predmeta pomou konopa koristim za oznaavanje
mnoine posvojnih zamjenica, jer kada netko vue
neto zavezano za konop, stvara se dojam da je to njegovo/njihovo. Takoer, kada je
predmet teak, u tome sudjeluju mnogo ljudi, to ukazuje na mnoinu.

Njegov: zamiljam ovjeka u daljini koji neto nosi.

Njihov: vidim mnogo ljudi u daljini koji neto vuku na konopu.
159

Chia
On: zamislimo ovjeka koji prilazi skupini mukaraca. Oni okreu glave i gledaju u
udu: to je doista "on".
Ona: vidim kako se skupini ena pribliava jo jedna ena. One okreu glave i gledaju
u udu: to je doista "ona".
Ova: (ta koja je ispred mene): moemo zamisliti kako jedna ena tapa drugu po
ramenu.
Ovaj: (taj koji je ispred mene): zamislimo kako jedan mukarac tapa drugog po
ramenu.
Ovo: (to to je ispred mene): zamislimo kako ovjek dodiruje neki predmet.
Ta/ona (koja se nalazi daleko): moemo zamisliti kako netko pokazuje prstom na
upadljivo odjevenu enu.
Taj/onaj: moemo zamisliti kako pokazuju prstom prema krupnom visokom
mukarcu. Takoer moemo zamisliti kako pokazuju prstom na maloga ovjeka u daljini.
Obratite panju, ovjek se samo ini malim, zato to se nalazi daleko.

Opaska. Obratite panju na to da na stranom jeziku koji uite zamjenice "taj - onaj"
mogu biti zapravo samo jedna rije (kao i "to -ono", "ta - ona"). U mnogim jezicima
zamjenice "taj" i "to" mogu se koristiti sasvim drukije nego u vaem, npr. svi neivi
predmeti oznaavaju se s "to" (npr. engleski "it"), a sva iva bia sa "taj" ili "ta".

To znai da su svi neivi predmeti srednjeg roda (uz poneki izuzetak). Takoer, u nekim
jezicima "taj" (za iva bia) i "to" (predmeti) mogu biti jedna te ista rije.

Ti: zamiljam ovjeka ili svog prijatelja koji stoji pokraj mene.
To/ono (to se nalazi daleko): moemo zamisliti kako pokazuju prstom prema
siunom objektu koji se nalazi u daljini.
Tvoj: zamiljam svog prijatelja koji stoji pokraj mene i dri neto u rukama.
Va (jednina): zamiljam ovjeka koji drugome u kavani dodaje netom zaboravljeni
eir.

160

Chia
Va (mnoina): zamiljam skupinu krupnih ljudi u svojoj blizini koji vuku neki teki
predmet pomou konopa.
Vi: zamiljam skupinu odraslih ljudi koji sjede u krugu i igraju se krumpira.

Neodreeni lan ili "jedan": uite li panjolski jezik (una), predlaem da zamislite
urnu (una urna).

161

Chia

15
Usvajamo prijedloge i veznike

Podsjeam da su prijedlozi i veznici vrlo kratke rijei, pa ih je u nekim sluajevima

lake zamijeniti drugim rijeima ili kratkim frazama u kojima e se nai dane rijei na
vaem materinskom jeziku, zajedno s prijevodom na jezik koji uite.
Bez: moete zamisliti zvono bez jezica koje se ljulja, ali ne proizvodi nikakve
zvukove. Takoer, moete zamisliti hlae koje padaju jer nemaju remen ili neto drugo.
I: to je veznik za koji je mogue smisliti mnogo stvari koje su meusobno spojene,
naprimjer lanac ili perle na ogrlici.
U panjolskom jeziku taj veznik (Y) podsjea izgledom na praku. Zato smiljam
asocijacije ili fraze u kojima sudjeluje prijevod tog veznika na strani jezik i neka akcija
koja ukljuuje pucanje iz prake. Ne ograniavajte svoju matu!
Uz pomo jednog prizora u kojem se mijenjaju samo detalji mogue je graditi
asocijacije i zapamtiti prijevode iste rijei na vie jezika. No podsjeam: ako uite
nekoliko jezika istovremeno, potrebno je u asocijaciju dodavati rije-podsjetnik (doker
o kojem smo govorili ranije; naprimjer pirata) koja e vam pomoi da sprijeite zbrku.
Na: moemo zamisliti kako se na kuvertu lijepe marke.
Ni: moemo zamisliti strogu majku koja govori djetetu: "Ni u kojem sluaju nemoj
nikamo ii".
Prema: moete zamisliti strelicu koja pokazuje u odreenom smjeru, prema neem, ili
veliki prometni znak na cesti, ili kartu s pravcima.
S: za taj prijedlog moete zamisliti zmiju koja se podie s tla i sike: "ssss..." Jo je
bolje uklopiti to u frazu u kojoj postoji i prijevod na jezik koji uite.

162

Chia
to: vano je ne brkati taj veznik s upitnom rijeju "to?" Ako uite panjolski (que),
moete zamisliti komadi sira (queso). No u tom sluaju trebat ete stvoriti i posebnu
asocijaciju za imenicu "sir".
U: moete zamisliti ovjeka koji nekamo ulazi. Mora ui unutra.
Za: moete zamisliti ljude na utakmici koji mau zastavom jer navijaju za momad
svoje drave.
Zato to: za panjolski "porque" zamiljam pastire koji igraju poker (poquer).
Zbog: katkad se prijedlozi "za" i "zbog" u stranom jeziku mogu oznaavati jednom te
istom rijeju, kao to je naprimjer engleski prijedlog "for". No i u tom sluaju moete,
primjerice, zamisliti situaciju koja obuhvaa oba znaenja.

163

Chia

16
Usvajamo brojeve, dane u
tjednu i mjesece u godini

Pamtimo brojeve
U danom poglavlju brojevi su rasporeeni od manjeg prema veem, umjesto
abecednim redom, jer ete ih tako lake zapamtiti.
S brojevima iji su nazivi u vaem materinskom jeziku slini prijevodu na jezik koji
uite nee biti problema. Naprimjer, za panjolsko "seis" (6) vjerojatno ne trebate
asocijaciju.

Zapamtite, ne gradimo nikakve asocijacije ako su rijei u jezicima sline. Te rijei

ionako pamtimo bez tekoa, a mogle bi nam dobro doi u smiljanju asocijacija za
druge rijei. Naime, u takvim sluajevima
sluajevima ostaju nam te "prazne" rijei za koje nismo
stvarali nikakve asocijacije
asocijacije i koje moemo koristiti za slinost u zvuanju s drugim
stranim rijeima.
Isto se dogaa i s rijeima za koje smo stvarali asocijacije. Nakon nekog razdoblja
materinskom
terinskom jeziku.
prakse moi ete ih izgovarati bez razmiljanja, kao da priate na ma

Za brojeve iji se nazivi u razliitim jezicima razlikuju izgraujemo asocijacije.

Zapravo stvaramo "mentalni okvir" koji se sastoji od deset mentalnih "kutija" za prvih
deset brojeva. Mentalne kutije su spremnici za sustavno pohranjivanje informacija. U
tom okviru svakom broju od 1 do 10 odgovaraju odreena slova kojima se ti brojevi
ifriraju. Kutije za prvih deset brojeva bit e dovoljne jer se brojevi poevi od druge
164

Chia
desetice, npr. "12" ili "13", dalje stvaraju uz pomo logike. Poznavajui tu logiku bit e
vrlo jednostavno nauiti kako se kae "20", "30", "45", "186", itd.
Kako biste bolje shvatili tu vrstu "mentalnog okvira", odnosno metodu zapamivanja
brojeva u kojoj se brojke ifriraju slovima, odnosno u kojoj se brojevi pretvaraju u rijei
iz odgovarajuih slova, preporuujem da se upoznate s mojom prvom knjigom
"Superpamenje, superitanje, superuenje" (Planet Zoe, 2011).
No onim itateljima koji nisu proitali moju prethodnu knjigu (to im naravno
preporuujem jer to moe biti poetak izuzetnog putovanja u vlastite mogunosti),
pokazat u drugu mogunosti, odnosno zamjenski "mentalni okvir". Prilikom
zapamivanja brojeva zamiljajte predmet koji izgledom slii danom broju:
Nula (0): moemo zamisliti obru.
Jedan (1): zamislimo vojnika na strai s pukom na ramenu.
Dva (2): zamislimo labuda koji pliva.
Tri (3): zamislimo zmiju koja plee i podie se sluajui maioniarevu
frulu.
etiri (4): zamislimo stolicu.
Pet (5): zamislimo zeca koji sjedi.
est (6): zamislimo kruku.
Sedam (7): zamislimo kosu na drci (za koenje trave).
Osam (8): zamislimo naoale.
Devet (9): zamislimo balon na tankom konopcu.
Deset (10): zamislimo natkriveni vrtuljak u zabavnom parku.
Jo jednom obratite panju na slinost oblika predmeta sa simbolima brojeva.
Na taj nain, elimo li zapamtiti da je "osam" (8) na engleskom jeziku "eight", mogli
bismo zamisliti:

Djeake koji zadirkuju drugog djeaka koji nosi naoale: "Ej, tif ("ej ti" zvui slino
engleskom broju "eight")
Njemako "acht" ("osam") moemo povezati s usklikom "ah" prema slinosti zvuanja.
Tada gradimo asocijaciju:
165

Chia
ovjeku su iz ruku ispale naoale i udarile o asfalt: "Ah.r
S druge strane, za rusko "vosem"' koje zvui poput "osam" nema potrebe smiljati
asocijaciju.

Zapamtite da se u stvaranju asocijacija moete oslanjati kako na nain izgovora rijei,

tako i na nain njihova pisanja.
Pamtimo dane u tjednu
Kako biste zapamtili imena dana u tjednu trebate smisliti asocijaciju izmeu rijei i
njezina prijevoda. Ne zaboravite, ako je rije na stranom jeziku slina vaoj, nema
potrebe traiti asocijaciju.
Dobar nain stvaranja slikovitih asocijacija jest oslanjanje na osobitosti ili zbivanja u
svakom danu u tjednu, naprimjer:

televizijski program na odreeni dan;

neto iz vaeg osobnog tjednog rasporeda;

druga zbivanja.

Pamtimo mjesece
Kako biste zapamtili imena mjeseci koristite istu logiku kao i za zapamivanje imena
dana u tjednu, iako se u poetku to ini dosadno i nepotrebno.
Trebate se upoznati sa stranim rijeima koje zvue gotovo jednako vaima i izgraditi
asocijacije samo za one rijei koje se razlikuju.
Pritom imajte na umu da imena mjeseci u godini nisu toliko vana, barem na
poetnom stupnju, i ne spadaju u temeljni vokabular.
Zbog tog razloga nemojte uriti s uenjem tih rijei, nego radije posvetite slobodno
vrijeme ponavljanju i uvjebavanju vanijih, odnosno ee koritenih rijei.

166

Chia

17
Sedam dana prakse

Dakle ponimo. Sada smo spremni i osposobljeni da pristupimo sedmo-dnevnom

praktinom radu. Prvo to trebate uiniti jest uvjeriti se da su sve rjenike tablice
popunjene. Drugim rijeima, u tablicama nema praznih polja i smislili ste sve asocijacije.
Podsjetimo se, u prva tri stupca upisuje se rije, njezin prijevod na strani jezik i
transkripcija (nain izgovora). U posljednji stupac upisuje se asocijacija. Ako ste
pregledom tablica ustanovili da su neka polja ostala prazna, odnosno ako ste bili odgodili
smiljanje asocijacija za neke rijei, sada to svakako trebate uiniti.

Nakon to su sve tablice popunjene, moemo poeti. elim vam da uivate u

jednostavnim vjebama s kojima ete se susretati tijekom narednih sedam dana.

Prvi dan
Danas je na prvi dan uenja (doista je uzbudljivo!) i posvetit emo ga samo
ponavljanju i utvrivanju temeljnoga vokabulara. U tu svrhu koristit emo jednostavno
kartonsko pomagalo.
Ponavljanje
Ponimo. Brzim pregledom naih tablica uvjerit emo se jeste li dobro savladali
temeljni fond rijei.
Kako biste ga kvalitetno ponovili, izreite pravokutnu kartonsku karticu i nalijepite
na nju crni kartonski krui. Odreite pravokutniku gornji lijevi kut. Izrezani dio
veliinom treba odgovarati dimenzijama jednog polja u vaoj tablici. irina kartice treba

167

Chia
biti malo vea od irine cijele tablice, kako biste njome mogli pokriti svaku tablicu.
Takvo je pomagalo vrlo lako izraditi prema ovdje prikazanom crteu (vidi crte 1).

Crte 1.

Kako koristiti karticu pri ponavljanju?

1. Pogledajte prvu rije u tablici s desne strane, pokrijte karticom dva sljedea stupca i
desni stupac s asocijacijom. Sada glasno izgovorite rije (crte 2).

Crte 2.

2. Premjetajte karticu udesno otvarajui jedno po jedno polje. Dalje pogledajte

transkripciju rijei i provjerite jeste li je pravilno izgovorili (crte 3):

168

Chia

Crte 3.

Vano! im se otvori drugo polje, ponovno izgovorite rije naglas, pazei pritom da je
pravilno izgovorite.

Sada razmislite o prijevodu strane rijei, odnosno o tome to dana rije znai na
vaem jeziku. Izgovorite je i premjestite karticu udesno kako biste se uvjerili da niste
pogrijeili (crte 4).

Crte 4.
4. Kako biste nauenu rije utvrdili u pamenju, proitajte asocijaciju koja je zapisana
u posljednjem polju.
Na taj nain nastavite s ponavljanjem svih rijei u tablicama.

169

Chia

Drugi dan
Ponovite sve to ste radili prethodnog dana. Danas pokuajte zapamtiti prijevode svih
rijei.

Trei dan
Treega dana potrebna vam je snimka vaega glasa. Pripremite diktafon.
Opaska. Ako danas nemate diktafon, odgodite zadatak za sutra i radije ponovite vjebe
iz drugoga dana.

Umjesto diktafona moete koristiti raunalo s mikrofonom, spremajui svoje glasovne

snimke na disk, kako biste poslije sluali zvuanje rijei koje trebate izgovoriti izvodei
tu vjebu. U tu svrhu odgovarat e najjednostavniji program za snimanje glasa koji je dio
svake verzije operativnog sustava Windows ili nekog drugog operativnog sustava.
Meni osobno vie odgovara koritenje diktafona. Prednost je u tome to moete
vjebati bilo gdje, bez raunala.
Snimanje vlastitoga glasa
Dakle, imate diktafon. to emo snimati?
Sve je vrlo jednostavno, vratimo se sedmom poglavlju i snimimo glasno i razgovijetno
izgovaranje svake strane rijei. Izgovarajte rije s razmakom od 5 sekundi kako biste
poslije, sluajui snimku, imali dovoljno vremena da ponovite izgovorenu rije (po sluhu,
ne itajui je) i prevedite je na svoj jezik.
Sada u detaljno opisati kako trebate vjebati.
Pretpostavimo da uite engleski i u danom trenutku pred vama je sljedea gotova
tablica:
Think
Believe
Know

"tsink"
"bilf:v"
"nou"

MISLITI
Vjerovati
Znati

*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
*Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
170

Chia
Pritisnite tipku za poetak snimanja i izgovorite:

"tsink"
Zatim, ne zaustavljajui snimanje, priekajte otprilike 5 sekundi prije nego to
izgovorite sljedeu rije. Potom izgovorite:

"bili:v"
Opet, ne zaustavljajui snimanje, priekajte otprilike 5 sekundi. Zatim izgovorite
sljedeu rije:

"nou"
Opet ekajte 5 sekundi, itd.
Nastavite na taj nain snimati svaku rije.

Zapamtite! Nakon to izgovorite rije, trebate napraviti petosekund-nu stanku, ne

prekidajui pritom snimanje, prije nego izgovorite sljedeu rije.
Ako elite, na samom poetku snimke moete izgovoriti naziv teme, naprimjer
"Glagoli". Nakon toga ete izgovarati "Imenice", itd.
Vano! Tijekom snimanja vlastitoga glasa koristite tih 5 sekundi izmeu rijei za
ponovno pregledavanje svih informacija vezanih uz dotinu rije.

etvrti dan
Nastavljamo rad s glasovnom snimkom. Vratite se snimkama koje ste napravili
prethodnoga dana.
Dananju vjebu trebate izvoditi na sljedei nain. Kada ukljuujete snimku, ujete
svoj glas koji izgovara strane rijei sa stankama od 5 sekundi, je li tako? Tijekom tih 5
sekundi morate ponoviti rije na istom jeziku, onako kako je ujete i prevesti je na
171

Chia
materinski jezik. Tog e vam vremena biti dovoljno. Na taj nain elio bih vas nauiti da
sluno percipirate rijei izgovorene na stranom jeziku. Nita nije bolje u tu svrhu od
percepcije vlastitog glasa.
Obratite panju na sljedee primjere.
Kada ujete rije:
"think"
trebate glasno ponoviti "think" i izgovoriti prijevod rijei na materinski jezik "misliti".
Nakon toga ujete sljedeu rije:
"bili:vn
i opet ponavljate: "bili:v" te prijevod - "vjerovati". Zatim ujete:

"nou"
i izgovarate "nou" s prijevodom - "znati".
Ponavljanje svake rijei jednostavan je zadatak i slui tome da malo uvjebate
izgovor. Sami ete osjetiti kada vam je izgovor postao pravilan, to e se dogoditi vrlo
brzo.
Takoer, ne biste trebali imati problema s prijevodom, budui da za sve rijei imate
asocijacije. Ako ste ipak "zapeli" na nekoj rijei, ponovite je nakon to zavrite s vjebom.
Panja! Za ovu vjebu trebate unaprijed pripremiti kartonsku karticu koju sam opisao
ranije.

Dakle, kada ujete prvu rije

trebate glasno ponoviti "tsink" (think), a zatim izgovoriti prijevod "misliti". Odmah
premjestite kartonsku karticu jedan red ispod, kako biste se uvjerili da je prijevod toan.
Pet sekundi za sve to skupa trebalo bi vam biti dovoljno (vidi crte 5).

172

Chia

Crte 5.
Nakon toga ut ete na snimci sljedeu rije:
"bili:v"
I opet, ponovite rije, izgovarajui i njezin prijevod te pomaknite karticu jedan redak
prema dolje, kako biste se uvjerili da je prijevod toan. Tako nastavite sa svim ostalim
rijeima.
Budui da 5 sekundi predstavlja prilian vremenski raspon, moi ete pratiti vjebu
bez problema. Nakon to se uvjerite da je prijevod toan,
ostat e vam dovoljno vremena i za to da pogledate kako se rije pie i ponovite
asocijaciju. Pokuajte napraviti sve navedeno, neete se umoriti, a korist je velika.
Nakon to sve to uinite, nee mi preostati nita drugo nego da vam od srca estitam.
Podsjeam, ako tijekom izvoenja vjebe naiete na neke potekoe, ponovite sve jo
jednom ispoetka.

Peti dan
Poevi od petoga dana doista poinjete govoriti.
Prva vjeba
Budui da je to prva vjeba, neophodno je nauiti pravilno govoriti onako kako je to
inio, primjerice, Tarzan.
173

Chia
Inzistiram na tome da je sada najvanije da nauite nesputano govoriti poput Tarzana,
brzo izraavajui svoje misli na stranom jeziku. Siguran sam da e vam to izvrsno uspjeti
- samopouzdanje i solidan temelj koji ste stekli pomoi e vam da uspijete.
Dakle, prvenstvena zadaa jest nauiti uinkovito iskazivati vlastite misli. U tu svrhu
predloit u vam neke standardne fraze. Reenice su razvrstane u parove, jedna ispod
druge. Prva je otisnuta podebljanim slovima i izraava izvornu misao koju je potrebno
iskazati na stranom jeziku.
Podsjeam, trebate itati samo prvu reenicu iz para, onu koja je otis
otisnuta
nuta
podebljanim slovima.
Pokrijte drugu reenicu kartonskom karticom koju ste koristili u prethodnim
vjebama. To je reenica reena "Tarzanovim jezikom".
Proitavi prvu reenicu, izrazite ideju Tarzanovim jezikom. Zatim pomaknite karton
i proitajte drugu reenicu (ona je oblikovana onako kako vi moete izraavati svoju
misao na poetnom stupnju). Ta druga reenica treba biti priblino slina onoj koju ste
izgovorili.
Vidjet ete da to moete. Evo kako.
Naprimjer, kako bi Tarzan izrekao sljedeu reenicu?
Moje ime je Tarzan.
Za poetak pokrijte kartonskom karticom dolje otisnutu reenicu: Moje ime je
Tarzan.

Sada izgovorite glasno tu reenicu "Tarzanovim jezikom": "Moje ime biti Tarzan."
Zatim pomaknite karticu prema dolje i usporedite svoj odgovor s onim koji pie ispod:
Moje ime je Tarzan.
174

Chia
Moje ime biti Tarzan.

Shvatili ste to je potrebno initi. Pripremite karticu i uinite isto sa sljedeim

frazama:
Moje ime je... (izgovorite svoje ime).
Moje ime biti... (izgovorite svoje ime).
elim nai taksi.
Ja htjeti nai taksi.
Iako u hrvatskom jeziku to nije sluaj, savjetujem vam da na poetku reenice
koristite zamjenicu "ja" jer je u mnogim jezicima ona obavezna. Takoer, umjesto glagola
"elim" uvijek u stranom jeziku radije koristite glagol "htjeti".
Oprostite, htio bih nai taksi.
taksi.
Oprostite, ja htjeti nai taksi.
Molim vas, kako bih mogao nai taksi?
Molim vas, kako moi nai taksi?
Gdje se nalazi metro?
Gdje biti metro?

175

Chia
Gdje je ulica San Jos?
Gdje biti ulica San Jose?
Gdje se nalazi hotel "Astoria"?
Gdje biti hotel "Astoria"?
Molim vas, kako doi do postaje?
Molim vas, kako doi na postaja?
Dakle, ako ste dotle uspjeno proli vjebu i sada moete dosta dobro slagati i
izgovarati reenice, mogue je da neete shvatiti sve to vam odgovori stranac, no jo
imate vremena za uenje.
to vam je danas u jelovniku?
to vi imati danas jesti?
Koliko kotaju ove hlae?
Koliko kotati ove hlae?
Kada sam bio dijete, ivio sam u panjolskoj.
Kada biti dijete, ja ivjeti u panjolska.
Radio sam prije kao uitelj.
Ja raditi prije kao uitelj.
Sutra u si ii kupovati odjeu.
Ja ii sutra kupovati odjeu.
Naravno, moete oblikovati takve reenice na vie naina.
Sljedei tjedan idem u Dansku.
Sljedei tjedan ja ii u Danska.

176

Chia
Obratite panju na to da, bez obzira na primitivnu strukturu, dane reenice izvrsno
prenose ideju i smisao.
Kada bih imao dovoljno novca, kupio bih taj automobil.
Ako ja imati dovoljno novac, kupiti taj automobil.
Ili, mijenjajui poredak:
Ja kupiti taj automobil, ako imati dovoljno novac.
Naravno, ne morate izgovarati ba one reenice koje se ovdje predlau. Moete pustiti
matu na volju.
Nastavite vjebu, uvijek se iznova uvjeravajui da moete rei togod poelite, u
razliitim vremenskim oblicima (na "Tarzanovom jeziku").
Sada te ne mogu sluati jer jedem.
Sada ja ne moi sluati jer jesti.
Nisi mi rekao to mogu, a to ne mogu raditi.
Ti ne govoriti to ja moi i ne moi raditi.
Nisi priao s Elenom.
Ti ne razgovarati s Elena.
Volio bih pojesti sendvi i popiti pivo u ovom baru.
Ja htjeti sendvi i pivo u ovaj bar.
Htio sam je upoznati, no nisam mogao doputovati ranije.
Ja htjeti znati ona, no ne moi doi rano.
Druga vjeba
Dalje emo pregledati osnovna gramatika pravila.

177

Chia
Potreban vam je jednostavan udbenik koji sam ve spominjao. Kako biste mogli
pravilno slagati reenice, sada trebate shvatiti kakav bi trebao biti poredak rijei u
reenici. U tu svrhu trebate biti sigurni da moete sljedee:
1. Koristiti pravilan poredak rijei u izjavnim reenicama.
Trebate znati kamo staviti glagol, a kamo atribut. Tako je mogue da
reenica

"Ja htjeti biti ovdje"

treba imati drukiji poredak rijei u jeziku koji uite, naprimjer:

" J a htjeti ovdje biti' ili

" J a ovdje htjeti biti' ili nekako
drukije.
2. Koristiti pravilan poredak rijei
rijei u nijenim reenicama.
Proitajte u udbeniku pravila konstruiranja nijenih reenica u stranom jeziku koji
uite. Uglavnom se u tu svrhu koriste nijene estice (o tome smo ve govorili u osmom
poglavlju).
3. Koristiti pravilan poredak rijei u upitnim reenicama.
Proitajte takoer o poretku rijei u danoj vrsti reenica. Obino se, osim koritenja
upitnih rijei, mijenja i pozicija subjekta i predikata.
im nauimo pravilno slagati reenice, poet emo ih puniti rijeima. Pokuajmo
konstruirati nae prve male reenice.
Na prvom koraku trebate se ograniiti:
- osobnim zamjenicama "ja", "ti", "on" i "ona";
- infinitivima poznatih glagola:
- drugim jednostavnim rijeima.
Dakle, ponimo. Sada trebate prevesti i izgovoriti reenice na stanom jeziku. itajte
reenice i prema potrebi nemojte zaboraviti pravilan poredak rijei (ne mogu vas
savjetovati jer ne znam koji jezik uite).

178

Chia

Vanol Ako ste "zapeli" na nekoj rijei i ne moete se sjetiti njezinoga prijevoda,
potraite je u tablicama i ponovite. Pregledajte cijeli redak od poetka do kraja.
1. Ja htjeti biti ovdje.
2. Ja htjeti biti lijenik.
3. Ti htjeti biti u kui?
4. Ti moi uiti jezik.
5. Ja ne moi uiti sada.
6. Ona znati uiti sada?
7. Ja htjeti vratiti se u kolu.
8. Ja misliti vratiti se u kolu.
9. Ja biti iz (ime vae domovine).
10. Ti vraati se kui?
11. Ona ne htjeti raditi u kui?
12. Ona ne htjeti raditi.
13. Ti htjeti raditi?
14. Ja htjeti jesti u kui.
15. Ti ne htjeti jesti, piti i spavati u kui?
16. Ja doi kui i zvoniti na vrata, no nitko ne biti.
17. Poslije ja podii se stube i ui u salon.
18. Kada ja spavati, ne htjeti znati nita.
19. Kada ja jesti, ne htjeti raditi nita.
20. Kada on nije na posao, htjeti raditi malo stvari.
21. Kada ja ne raditi, htjeti ii kupovati.
22. Ja htjeti biti tamo da vidjeti, uti i govoriti mnogo stvari.
23. Ja gledati prijatelje i htjeti razumjeti sve to oni govoriti.
24. Ja saznati poslije to ljudi misliti.
(Tu je reenicu mogue zamijeniti za: "Ja znati poslije to ljudi misli-ti".)
179

Chia
25. Ja ne znati to ljudi misliti prije.
26. Ja traiti da moi nai.
27. Kada ti doi, zvoniti.
28. Ako ti znati, ti voljeti ivjeti i raditi tamo.
29. Ti pomagati sii dolje. Poslije uzeti za ruku i hodati po gradu.
30. Ona morati raditi. Poslije pokuati brzo doi, piti kavu i moi nastaviti
razgovarati.
31. On htjeti kupovati, no ne moi troiti mnogo novca, zato to nemati. Morati nai
posao da moi platiti i putovati na praznike.

Trea vjeba
Sada se vratimo snimanju na diktafon. Snimite se kako izgovarate reenice iz
prethodne vjebe. Nakon to to uinite, spremite datoteku sa snimkom na sigurno jer
emo se vratiti toj snimci u novim vjebama.
Na poetku snimanja moete rei "Peti dan", a zatim pristupiti izvoenju zadatka izgovaranju reenica na stranom jeziku.
Nemojte se dugo zadravati na svakoj reenici. Radite sigurno i ne brinite o rezultatu!
Dakle, samo naprijed i sretno!

esti dan
Jednako kao i u vjebama iz prethodnog dana, sada ete prevoditi jednostavne
reenice, no s mnogo vie rijei u njima. Susrest ete:
- osobne zamjenice "ja", "ti", "vi", "on" i "ona";
- posvojne zamjenice;
- pokazne zamjenice;
- lanove;
- prijedloge i veznike;
- upitne rijei;
180

Chia
- infinitive glagola;
- imenice;
- neke druge jednostavne rijei.
Ako naiete na neku nepoznatu rije (koja nije bila u tablicama) ili se ne moete sjetiti
prijevoda, izgovorite je na svom jeziku, a poslije provje-te prijevod. Dogovoreno?

1. Oprostite, gdje moi nai kafi?

2. Molim vas, gdje biti autobusni kolodvor?
3. Molim vas, gdje biti ulica Brown?
Obratite panju da je tu reenicu mogue izgovoriti s drukijim poret-kom

rijei:

Molim vas, gdje biti Brown ulica?

Budui da ne znam koji jezik uite, samostalno odaberite pravilan pore-dak rijei.

4. Oprostite, gdje biti ulica Iris?

5. Molim vas, gdje biti Kruni trg?
6. Molim vas, gdje biti hotel "Astoria"?
7. Molim vas, gdje biti Muzej znanosti?
8. Dobar dan, gdje nai metro postaju?
9. Oprostite, kako moi doi u centar grada?
10. Dobar dan, kako moi stii na eljezniki kolodvor?
11. Dobar dan, kako moi dobiti dvije karte za ovaj vlak?
12. Dobar dan, gdje moi pronai tri karte za ovaj autobus? Mnogo hvala.
13. Oprostite, kako moi doi u zranu luku? Hvala.
14. Dobar dan, kako moi izvaditi kartu iz ovog aparata? Mnogo hvala.
15. U koji grad vi putovati? Ja ii u Miinchen.
16. Dobra veer, to se nalaziti u ovo priopenje? Hvala lijepo. - Nema na emu.
181

Chia
17. Dobra veer, sto znaiti ovaj oglas? Mnogo hvala. - Nema na emu.
18. Dobro jutro, to vi raditi ovdje?
19. Dobra veer, gdje se nalaziti restoran gdje moi veerati? Hvala lijepo. -Nema na
emu.
20. Oprostite, kada zatvarati ova kavana? I kada otvarati sutra?
21. Dobra veer, u koliko sati zatvarati ovo mjesto?
22. Dobar dan, molim vas, gdje nai banka ili bankomat gdje moi izvaditi novac s moja
kreditna kartica? - Koliko novaca elite podii?
23. Tko biti ti ljudi? - Oni biti moji prijatelji. - Tvoji prijatelji? - Da, moji prijatelji. Kako ih zvati? - On biti Tom i ona biti Raquel. - Vrlo drago, Tom i Raquel. Dovienja.
Vidimo se uskoro.
24. Zato ti ne doi juer u kino ? - Zato to ne moi ii. Ja biti s Rita i raditi juer,
danas i sutra cijeli dan.
25. Koliko kota ovaj jelovnik? - Koji od njih? - Ovaj. - Koliko jaja htjeti? - Ja htjeti dva.
- Sto uzeti ova djevojka odjelovnika? - Ona ve prije naruiti.
26. To je Tomov pas, a motocikl Raquel. Ovo biti moja kua, ono biti moj balkon. Tvoj
stan ne moi vidjeti odavde, zato to tvoja kua biti vrlo mala.
21. Jednom ja vidjeti kako Tomov pas trati i ui u kuu Raquel. Njoj prvo ne biti
drago, no poslije Raquel dopustiti psu ui njoj u kuu.
28. Do danas ne vidjeti prije kako pas tako trati! Pas tada biti bez vlasnika. Motocikl
Raquel nemati gorivo i ona zvati Tom s balkona.
29. Tom biti izmeu stabala i ugledati Raquel, tada brzo ii prema kui da uzeti psa i
staviti ogrlicu.
30. Ovaj grad biti moj grad. Ja roditi se ovdje i ivjeti na najveoj ulici, nasuprot
muzeja. To biti autobus kojim ja putovati na posao u bolnicu, gdje imati mnogo
prijatelja.
31. Ti ii sada prema svojoj kui? - Da. - Zato? - Zato to kada dolaziti, ona ve biti
kod kue. - Kako ii tamo? - Mojim autom. - Gdje biti tvoj auto? - Iza one zgrade. - To
biti "mercedes" crne boje? - Ne, "BMW" bijele boje.

182

Chia

Sedmi dan
Od dananjega dana koristit emo sve oblike jednine etiri najvanija glagola: "biti",
"imati" "postojati" i "nalaziti se".
Govorit emo:
Ja sam, imam, postojim, nalazim se; Ti si, ima,
postoji, nalazi se; On je, ima, postoji, nalazi se;
Ona je, ima, postoji, nalazi se, itd.

Opaska. Obratite panju na to kako se spreu ti glagoli na jeziku koji uite.

Ako za osobnu zamjenicu "vi" postoji poseban glagolski oblik, koji je razliit od
oblika za zamjenicu "ti", kao naprimjer u panjolskom jeziku, dodajte je gornjem popisu.
Pronaite u svojem udbeniku kako pravilno izgovarati te rijei. U nekim su
jezicima pojmovi "biti" i "postojati" zastupljeni jednom rijeju, pa u tom sluaju nee biti
etiri, nego samo tri glagola.
Takoer, obratite panju na pravila tvorbe prolog vremena danih glagola. Svladavi
to, moi ete rei:

"Pojeo sam", "Otputovao si", "On je htio".

Ne obraajte panju na glagole-izuzetke. Neophodno je svladati osnovne
konstrukcije jer emo ih koristiti vrlo esto.
Prva vjeba
Zahvaljujui tome to ste maloprije nauili oblike sprezanja jednine najvanijih
glagola, sada ete moi graditi sloenije reenice koje na prijatelj Tarzan nikada ne bi
mogao rei. Ponite itati i prevoditi sljedee reenice:

1 . Moj auto je bijele boje. (Vie neemo govoriti: "Moj auto biti bijele boje.")
2. To je vrlo lijepo.
3. Koje je boje tvoj auto?
183

Chia
4. Moj nije tako lijep.
5. Spavaa soba u tvom stanu je vrlo velika.
6. Ja sam student.
7. Ti si moj uitelj.

8. Jesi li profesor?
9. Soba nije ista.
10. Nalazim se na kolodvoru.
11. Gdje se ti nalazi?
12. Ta trgovina ima mnogo jeftinog namjetaja.
13. Ovdje je toplo. Je li tebi hladno?
14. Izvan kue je jako hladno.
15. Soba izgleda prazno.
16. S ovim stolicama i stolom soba je puna.
17. On je bio ljutit i zato je pao sa stuba.
18. On je juer bio bolestan, no danas mu je bolje.
19. U stanu iznad naeg nalazi se malo dijete.
20. Postoji li malo dijete u stanu gore?
21. Frank je cijeli dan razgovarao.
22. Juer sam se vozio dizalom nakon njega.
23. John ima mnogo energije i snage zato sto je vrlo velik.
24. Pedro je jako umoran i hoe spavati.
25. Danas sam pojeo previe i zaspao u krevetu. Jesi li mi dolazio u posjet?
26. Jorge je morao trati da stigne na vlak.
21. Jorge, jesi li morao trati da bi stigao na vlak? 28. Trebao si
mi to rei prije.
Druga vjeba

184

Chia
Takoer, od dananjega dana poet emo sprezati i koristiti u govoru pravilne oblike
jednine sljedeih glagola: "htjeti", "eljeti", "ii", "moi".
Obratite panju na to kako se od danih glagola tvori gerund. Potraite odgovarajue
pravilo u svojem udbeniku, no nemojte zasad razmatrati izuzetke.
Sada emo govoriti poput pravog strunjaka.
Ponimo. Pokuajte prevesti na strani jezik sljedee reenice.

1 . Sutra mogu ii u goste.

2. Uvijek moe dobro raditi ono to eli napraviti.
3. Rita ne moe doputovati sutra u to vrijeme.
4. elim uiti mnogo jezika.
5. Danas ne mogu napraviti taj posao.
6. Zato ne ode pogledati to sutra?
7. Kada bi Sam mogao nai slobodnog vremena?
8. Neu to raditi. Hoe li ti?
9. Jose je pametan zato to eli uiti.
10. Lisa voli igre na internetu i eli ih sada igrati.
1 1 . Jako volim svoje roditelje i svoja dva brata.
12. Ako hoe postii ono sto eli, morat e uiti vie i bolje.
13. Razmiljao sam o tome da odem dok si jeo.
14. Jesi li dolazio danas k meni? - Nisam, zato to sam radio cijeli dan. Siguran sam da
si spavao. - Da, u pravu si, no samo malo nakon doruka.
15. Angelina moe pripremati najbolje pudinge na svijetu. Njezin mu je jedan od
mojih najboljih prijatelja.
16. Sljedee godine odlazim ivjeti u Njemaku. Jako elim otii u tu zemlju i raditi
tamo sa svojim prijateljem Alexom.
Trea vjeba
Snimite se na diktafon kako izgovarate sve reenice iz prethodnih dviju vjebi.
Pravite stanke izmeu reenica u trajanju od 10 sekundi. Osobito duge reenice itajte u
dijelovima.
185

Chia
Odmah nakon to dovrite snimku, napravit emo va prvi diktat. U tu svrhu ponite
sluati snimku ispoetka.
Nakon to ujete reenicu imat ete 10 sekundi da je zapiete. To e biti vrlo zabavan
diktat jer esto neete znati pravilan nain pisanja rijei, nego ete ih zapisivati
priblino, pogaajui. Trenutno je vano samo da piete. Pazite samo da ne troite
previe vremena na razmiljanje o tome kako neto napisati jer nemate puno vremena,
svega deset sekundi. Zato piite brzo, pogaajui.

Ako ste dogurali do ovih redaka, sigurno ve imate solidan stupanj pripreme da biste
govorili i razumjeli strani jezik koji uite. U sljedeem u vam poglavlju ispriati kako
biste mogli usavravati svoja znanja. Ali ne zaboravite ponavljati usvojeno gradivo jer
ete ga tako utvrditi u pamenju i nauiti ga slobodno koristiti. to je mogue ee
ponavljajte rijei iz tablica. Pokuajte u sebi na strani jezik prevoditi reenice koje
koristite u svojem jeziku. Ispoetka ih prevodite u sebi, a zatim glasno.

186

Chia

18
Kako nastaviti
nastaviti uenje nakon sedam dana
prakse
Kada proitate do kraja ovu knjigu, trebate svakako nastaviti usavravati poznavanje
jezika i ponavljati naueno gradivo.
Obavezno trebate obaviti sve praktine zadatke, zato to je jedan od razloga zbog
kojeg vam se moda ini da je uenje jezika teko, taj to niste zavrili sedmodnevni teaj
i vjebali samo par puta u tjednu. Bez stalnog vjebanja nije mogue postii uspjeh, jer
trebate svladati veliku koliinu rijei.
Trebate popuniti sve tablice i izvesti sve vjebe tijekom 7 dana. Kako biste nauili
koristiti usvojeni vokabular, ponavljajte gradivo to je mogue ee (po mogunosti
svaki dan), pa vam daljnje usavravanje jezika nee teko pasti. Ponavljajui rijei
obraajte panju na njihov nain pisanja jer trebate nauiti pisati rijei koje ve znate.
Osim toga, pokazat u vam koje vam najvanije opcije stoje na raspolaganju kako biste
kontinuirano napredovali u svladavanju stranog jezika.
Putovanja
Putovanja u inozemstvo s ciljem uenja jezika.
Smatra se da putovanje u stranu zemlju pomae u uenju jezika. Ali bilo bi pravilnije
rei da pomae usavriti njegovo poznavanje:
Putovanja u inozemstvo s ciljem usavravanja jezika.

187

Chia
Mi ve znamo da se tajna uspjeha krije u tehnici, prije svega u utvrivanju
vokabulara. Najbolje mjesto gdje biste taj zadatak mogli provesti u djelo jest vaa kua, a
najbolje su drutvo ljudi koji ue isti jezik prema istoj metodici. To e vam omoguiti da
bre razvijete matu, da razgovarate i prakticirate zajedno.
Ljudi esto putuju u inozemstvo s ciljem uenja jezika jer je netko rekao da je to
najbolji nain. Meutim, mnogi s uenjem shvaaju da im boravak u inozemstvu nije
nimalo pomogao.
Na poetnom stupnju najvanije je nauiti priati na stranom jeziku, ne zamarajui se
time hoete li shvatiti: to vam govore izvorni govornici. Budui da jo ne moete
govoriti dovoljno brzo i pravite stanke, da biste se sjetili kako se izgovara potrebna rije,
stanovnici zemlje vas vjerojatno nee shvatiti. Ne moemo napredovati ako govorimo
stalno razmiljajui o sljedeoj rijei. Pokuajmo zato usavriti brzinu naeg govora i
nauimo komunicirati bez takvih tekoa.
Kada ponete uiti strani jezik, potrebno je proi tri faze.
PRVA FAZA: Zamislite da osoba odnedavno ui jezik i sada je dola do faze kad je
sposobna izraziti svoju misao, ali zastajkujui u govoru i slaui reenice s pogrenim
poretkom rijei. Ako sada otputuje u zemlju u kojoj ljudi govore taj jezik, vjerojatno nee
razumjeti govor domaih ljudi, zbunit e se i obeshrabriti, te e joj se uiniti da je uenje
jezika nesavladivo teko. A na itatelj dobro zna sljedee:
Osjeaji su pokretaka snaga uma.
Kad se susretnete s tekoama, one bi se mogle pretvoriti u ozbiljnu prepreku. No, s
obzirom na to da ne smijemo dopustiti loem raspoloenju da nam prekine napredak, ja
nikako ne preporuujem putovanje u inozemstvo iskljuivo radi uenja stranog jezika jer
je mogue da to nee zavriti uspjeno.
Dakle, doista, ideja s putovanjem svakako je dobra u sluaju da ve moete
komunicirati na stranom jeziku i ako ste odlino usvojili osnovni fond rijei. Drugim
rijeima, nakon to svladate sedmodnevni teaj opisan u ovoj knjizi. To znai da ve
moete komunicirati s izvornim govornicima u toj zemlji, a osjeaj zadovoljstva ispunit
e vas entuzijazmom i potaknuti na daljnje usavravanje znanja.
DRUGA FAZA: U drugoj fazi osjetit ete da mnogo lake razumijete tui govor. Ve
uspijevate prevesti gotovo sve to ste uli ili proitali.
Obratite panju, prije ste govorili polako i zapinjui, a sve to su drugi govoriti bilo
vam je nerazumljivo. No sada, nakon druge faze, bez tekoa moete uloviti smisao
razgovora, osobito ako izvorni govornik govori malo sporije.
188

Chia

TREA FAZA: Ako niste izgubili zanimanje (to se dogaa dosta esto) te ste dogurali
do tree faze, ona vas promie na novu razinu - do osjeaja da moete govoriti brzo i
sigurno.
Vratimo se ideji putovanja u inozemstvo s ciljem usavravanja poznavanja jezika. Kao
to sam ve rekao, to ima smisla, no samo nakon to odradite kompletan teaj opisan u
ovoj knjizi. Osim toga, mnogi ljudi oboavaju upoznavati druge kulture i narode.
Za poetak moete pokuati malo putovati unutar svoje zemlje i ustanoviti koje bi
vam reenice mogle najvie koristiti na putovanju u inozemstvo.
Siguran sam da e putovanje u inozemstvo biti korisnije ako nauite temeljni fond
rijei jer tada uistinu moete iskoristiti svaku priliku za dodatno utvrivanje znanja.
Osobi koja je prola sve vjebe opisane u ovoj knjizi, potrebno je svega 7 dana prakse da
dostigne stupanj dovoljan za uspjeno snalaenje u stranoj zemlji.
No, kako bi sve prolo uspjeno, neophodno je da izvorni govornici s vama
razgovaraju na "Tarzanovom jeziku", kako biste ih mogli razumjeti i ukljuiti se u
razgovor.
Na poetku e vam biti lake izraavati se upotrebom glagola, ali u razgovoru ete
mnogo lake razumjeti imenice.
Naprimjer, ako vam recepcionar u hotelu objanjava gdje se nalazi dizalo, pratite
njegove geste - pokazuje kamo trebate poi (umjesto glagola ii) i iako ne govori
"Tarzanovim jezikom", najvjerojatnije ete shvatiti smisao njegovih rijei - prepoznati
korijene onih rijei s ijim ste infini-tivima ve upoznati.
I naravno, nee biti nikakvih tekoa s imenicom "dizalo", ako je osoba pravilno
izgovori.
Jezik kojim se koristi recepcionar i njegove geste posve su razumljivi. Mi okreemo
glavu, gledamo u pokazanom smjeru i ekamo da recepcionar izgovori glagol "ii" u
obliku koji ve poznajemo (jer je to jedan od najvanijih glagola).
Tijekom putovanja u inozemstvo poinjemo ovladavati komunikacijom, navikavati na
melodiju i intonaciju koju koriste izvorni govornici. Takoer, obratimo panju na to
kako ljudi gestikuliraju, komunicirajui jezikom tijela, poput djece. Ne brinemo o
rezultatu i ostajemo pozitivno raspoloeni. Uivamo u procesu uenja jezika i ne
zaboravljamo osjeaj za humor.
Dakle:
Primarni cilj naeg prvog putovanja u inozemstvo sastoji se u tome da se usmjerimo na
percepciju i razumijevanje onoga to nam drugi govore.

189

Chia
Bit e ugodno primijetiti osmijeh na licima ljudi koji budu uli va govor, slian
govoru Tarzana, i pritom razumjeli sve to ste htjeli rei. Ako va izgovor ne epa, znai
da moete odlino razgovarati. ak vam neu objanjavati kakav e im biti izraz lica kad
im kaete da ste jezik uili samo tjedan dana. Odgovorit e vam da je to nemogue, no
kad u vaim oima uoe zadovoljstvo zbog obavljenog posla, pomislit e da ste sami
zasluni za to udo.
Moda e pomisliti da ste obdareni vrhunskom inteligencijom ili da posjedujete
nevjerojatne sposobnosti za uenje jezika.
Drugi cilj naeg prvog putovanja u zemlju gdje ljudi govore jezik koji uite sastoji se u
tome da nauimo razumjeti sve to nam govore. Bit e zanimljivo uvjeravati ljude da
razgovaraju s nama istim "Tarzanovim jezikom". Sudjelovat emo u razgovoru bez
straha da bi nam se u nekom trenutku nit razumijevanja mogla prekinuti. ak i kad ne
uspijemo razumjeti neku rije, ulovit emo opi smisao konverzacije i odgovoriti.
Takoer, umjet emo zamoliti da nam izvorni govornik ponovi bilo koju reenicu ili
rije, no init emo to samo u sluajevima kada su reenica ili rije izuzetno vane.
Bolje je nastaviti leeran razgovor, ak i kad se djeli informacije izgubi.
Na inozemni prijatelj ili prijateljica mogu zaboraviti vau molbu te nastaviti razgovor
na uobiajen nain, umjesto "Tarzanovim jezikom", odnosno nastaviti upotrebljavati
razliite gramatike oblike. To se moe dogoditi zato to su on ili ona sigurni da ih i bez
toga odlino razumijemo (to nije tono). Zato povremeno podsjeajte svog prijatelja ili
prijateljicu na vau molbu.

Opaska. esto koristim izraz "govoriti Tarzanovim jezikom", iako je oigledno da

moete govoriti bolje od toga.

Dogaa se da itatelj uz na sedmodnevni teaj samostalno proiruje svoja znanja i

jako tei savrenstvu. Ipak, tovani prijatelju, nema nikakve potrebe uriti u prvim
koracima.
Iskreno drim da su znanja to ste ih usvojili nakon 7 dana prakse dovoljna za vae
prvo putovanje u inozemstvo. Ono to ste usput nauili, s vremenom se moe zaboraviti
te tako proizvesti razoaranje.

190

Chia
Vjerojatno je da ete se eljeti vratiti jer ste u toj zemlji stekli dobre prijatelje.
Odsutnost straha u komunikaciji uvjerila je ljude da vam ne nedostaje samopouzdanja, pa
su mogli s vama mirno komunicirati.
Zanimljiva je injenica da spomenuta sigurnost takoer jau samopotovanje i
dokazuje vam da ste lako i u kratkom vremenu sposobni postii "nemogue".

Kako nastaviti uenje?

uenje?
Preporuujem vam sljedee oblike usavravanja stranog jezika:
Upiite teaj stranog jezika
To je vrlo vano za usavravanje jezika. Uz pomo knjige, teajeva na CD-ima, online
teajeva ili dr. - odaberite to vam je najudobnija i to e vam omoguiti brzi napredak.
Sada ete mnogo lake usavravati svoja znanja jer vas vie ne koi nepoznavanje
vokabulara ili izgovora.
Uenje jezika moete nastaviti s lakoom. Sada je neophodno usvojiti sljedee:
- nepravilne glagole, osobito one koji se esto koriste;
- sloenije razgovorne konstrukcije;
- nove ustaljene fraze;
- proirivati vokabular.
Pritom koristite istu metodu kao i prije.
Gledajte filmove s titlovima
To je jedna od mojih omiljenih vjebi. U filmovima se uje mnogo dijaloga i
zanimljivih izraza iz usta izvornih govornika. No za odabiranje odgovarajueg filma,
slijedite savjete:

191

Chia
Odaberite film koji vam je ve dobro poznat, moda ste ga ve nekoliko puta gledali.
Ne smije biti prestar jer je kvaliteta zvuka vrlo vana.
Tematika filma ne bi trebala biti presloena ili specifina. Naprimjer, ako se radi o
ratnim filmovima, mogue je da vokabular nee biti onakav kakav bi vam u tu svrhu
odgovarao.
Prouite DVD preglednik i provjerite je li film mogue gledati na jeziku koji uite,
inae taj DVD ne odgovara.
Obratite takoer panju na to postoje li za dani film titlovi na oba jezika, na vaem
materinskom i onom koji uite.
Osobito su zanimljivi filmovi o Tarzanu jer taj lik govori "vaim jezikom". U danom
sluaju on e biti va uitelj.
Pretpostavimo da uite engleski jezik. Gledajte film na sljedei nain:
Ako je film sinkroniziran na va, za bolju percepciju radnje odgle-dajte ga prvi put u
sinkroniziranoj verziji, na vaem jeziku s engleskim
engleskim titlovima. Uivajte gledajui film
bez naprezanja, no obraajte panju i na titlove. To je lako i ugodno, zar ne? Vidjet
ete da mnoge rijei ve poznajete.
Titlovi daju dvostruku prednost - u pravilu se sastoje od kratkih i gramatiki pravilnih
reenica.
Drugi put pogledajte film na engleskom, s titlovima na vaem jeziku.
jeziku. Odgledajte film
do kraja. Ako neto niste razumjeli, ne brinite, nastavite gledati i uite percipirati
jezik sluhom. Pokuajte istodobno paljivo sluati engleski govor i itati titlove, kako
biste pratili to lik govori. Budui da vam je film poznat, to nee predstavljati
problem.
Osim toga, pazite na poznate rijei i izraze, kako biste ih utvrdili u pamenju. Kao to
vidite, jako e vam pomoi to to ve poznajete film, zato preporuujem da prvo
odgledate sinkroniziranu verziju ili, ako u vaoj zemlji nije obiaj sinkronizirati strane
filmove, koristite film koji vam je doista dobro poznat.

Opaska: Odreeni film moe vam se initi osobito pogodnim za tu vjebu, no mogue
je da DVD s takvim filmom nije pogodan u tehnikom smislu. Naprimjer, ako je
snimka loije kvalitete, glasovi glumaca nisu dovoljno razgovijetni. Takoer je mogue

192

Chia
da titlovi proizvoaa tog DVD-a nisu ba kvalitetni, odnosno da prijevod nije dobar
ili titlovi kasne za usmenim govorom, to zbunjuje gledatelja.
Kada naiete na takav problem, naprosto potraite taj film na DVD-u drugog
proizvoaa ili odaberite neki drugi film za vjebu.

Vano je tu vjebu provesti nekoliko puta, jer sa svakim novim gledanjem ostaje sve
manje replika i rijei koje niste razumjeli.
Trei put pogledajte film na engleskom jeziku s engleskim titlovima.
titlovima.

Vano! Prije gledanja filma na stranom jeziku sa stranim titlovima, trebate razumjeti
sluno barem 60 posto izgovorenog. Dogovoreno?

etvrti put pogledajte film na engleskom bez titlova. To je posljednja faza.

itajte adaptirane knjige posebno namijenjene uenju stranih jezika

Meni su se osobno uvijek sviale takve knjige; a njihovo je itanje ujedno izvrsna
vjeba. Nije ih teko nabaviti, a nisu ni skupe. Neko sam takve knjige volio itati prije
spavanja i to otprilike po nekoliko minuta gotovo svake veeri. Uglavnom su dobro
ilustrirane i s jednostavnom tematikom. Za vas je takoer bitno to to sadre nepoznate
rijei kojima proirujemo svoj vokabular. Vokabular kojim raspolaemo moemo
podijeliti na 5 stupnjeva.
Poetni stupanj: koliina rijei do 1400-1500.
Prvi stupanj: do 2000-2200 rijei.
Drugi stupanj: koliina rijei poveava se do 3000-3200.
Trei stupanj: priblino 3700 rijei.
etvrti stupanj: do 5000 rijei.

Opaska. Podjela na stupnjeve je relativna. U adaptiranim knjigama obino se navodi broj

rijei u odreenom tekstu.

193

Chia
Osim toga, adaptirane knjige imaju dodatne prednosti - lako ih je itati i sadre
gramatike pravilne reenine konstrukcije, kao i izraze karakteristine za odreeni
jezik. Poet ete se navikavati na pravilne gramatike strukture. Nepoznate rijei moete
prevesti uz pomo rjenika i zapamtiti ih asocijativno. Najbolje je zapisivati nove rijei u
tablice, onako kako smo to prije inili. Postoje i dvojezine adaptirane knjige u kojima se
nalazi izvorni tekst na jeziku koji uite, a u drugom dijelu knjige kvalitetan prijevod na
va jezik.
Koristite elektronski prevoditelj i diktafon
Takvi ureaji izvanredna su pomagala u radu sa spomenutim adaptiranim knjigama.
Adaptirane tekstove moete pronai na internetu. Kada jednom na svoje raunalo
instalirate elektronski rjenik s prevoditeljem, trebate samo u njega prebaciti tekst
knjige. Nakon to elektronski prevoditelj obavi prijevod, moi ete itati dvojezini
tekst. Iako prijevod nee ba biti kvalitetan, za vas to nije bitno jer radite s izvornikom.
Vama je zapravo najvaniji izgovor.
Potraite program u kojem postoji funkcija glasnog itanja, odnosno sluanja teksta.
Tada ete moi ubaciti tekst u program i sluati kako poglavlja iz knjige ita (izgovara)
izvorni govornik.
Osim toga, ogromna prednost takvih programa je u tome to moete zaustaviti
snimku u svakom trenutku i vratiti se na pojedinu reenicu ili rije oznaivi je klikom
mia. Korisno je ponavljati ono to ujete - tako poboljavate svoj izgovor.

Opaska. Naalost, zbog posve razumljivih ogranienja, ne mogu vam preporuiti

konkretne knjige, programe i rjenike. Izbor je na vama. Sve zainteresirane za moje
preporuke vezane uz odreene jezike, pozivam da posjete moju mrenu stranicu na
kojoj redovito objavljujem sve informacije vezane uz uenje jezika, tablice, softvere i
dr. Takoer vodim i teajeve putem interneta.

Nabavite konverzacijski prirunik

To je mala i prilino jeftina depna knjiica. U njoj moete nai gotovo sve: pravila
izgovora, gramatika pravila, temeljni fond rijei, fraze, primjere kratkih dijaloga koji
vam mogu biti korisni u konkretnim situacijama, mali rjenik i dr.

194

Chia
Mali opseg i univerzalnost ine tu knjiicu vrlo zanimljivim pomagalom u uenju. No
pripazite na sljedee: ako, primjerice, uite norveki jezik, vodi treba biti
hrvatsko-norveki, a ne norveko-hrvatski.
Komunicirajte s izvornim govornicima preko interneta
Internet prua beskrajne mogunosti druenja s izvornim govornicima putem
drutvenih mrea, besplatnih "chatova" pa ak i usmenih razgovora uivo. Na taj nain
moi ete prakticirati ivu komunikaciju s izvornim govornicima kako u pisanom, tako i
u usmenom obliku.
U "chatovima" ljudi se naprosto drue, ak i bez konkretne teme, no ako elite vie,
naprimjer, pomo u uenju jezika, koristite specijalizirane "chat" sobe i grupe u kojima
moete upoznati ljude koji ue strani jezik.
Potraite osobu koja govori vaim jezikom i eli nauiti isti jezik kao i vi,
pretpostavimo, njemaki. Tada si moete meusobno pomagati.
Gledajte televiziju i sluajte radio
Ovdje je pred vama doista irok izbor.
Moete koristiti satelitsku ili kabelsku televiziju. Satelitska antena treba biti
usmjerena na satelit koji e vam omoguiti gledanje programa iz zemlje u kojoj se govori
jezik koji vi uite. Iako bi pretplata na televizijske programe koji se emitiraju iz velikog
broja zemalja mogla biti prilino skupa, taj nain uenja jezika prilino je zanimljiv.
Moete sluati vijesti, gledati razliite emisije, filmove i dr.
Uostalom, uvijek moete gledati televizijske programe i sluati radio putem interneta.
Mnogo besplatnih raunalnih programa omoguuje spajanje na TV-kanale i radiopostaje
razliitih zemalja.
No, naalost, danas brzina prijenosa podataka u internetu jo uvijek nije dovoljno
visoka, to utjee na kvalitetu zvuka i slike.
Instruktor
Taj je opcija vrlo dobra, no treba uzeti u obzir i da je skupa. Odluite se za nju samo
na kraju, za dodatno bruenje svojih vjetina, odnosno kada nauite uistinu teno
komunicirati. Nemojte odabrati tu opciju na poetku uenja jezika, jer ste za taj stupanj
iz ove knjige ve dobili sve preporuke i vjebe. Ona je ba i namijenjena tome da bude
va prvi korak. Ako na samom poetku angairate instruktora, njegov e se pristup
uenju najvjerojatnije sukobiti s metodom koju ovdje nudim. Na samom poetku knjige
195

Chia
objasnio sam zato mislim da ova metoda poetniku omoguuje znatno laki i bri
napredak.
No, na naprednom stupnju instruktor e bez sumnje ubrzati va napredak i pomoi
vam poboljati sve aspekte jezika: vokabular, izgovor i gramatiku. Ipak, za to bi bilo
najbolje uzimati instrukcije od izvornog govornika.
Savrena kola stranih jezika
Nainu rada takve kole posvetio sam cijelo jedno poglavlje na kraju ove knjige (vidi
20. poglavlje). Ako je jednoga dana uspijete pronai, odnosno ako takva kola bude
postojala, injenica da skupina ljudi zajedno ui jezik koristei se istom metodom uz
vodstvo strunog uitelja koji je sa svojim uenicima na istoj valnoj duini, od izuzetne je
koristi. Zajedniko uenje od samog poetka, prema ovdje opisanom sustavu, ini uenje
jezika djelo tvornijim i zabavnijim te jae motivira.
Kao to vidite, nee vam biti dosadno. Pred vama je mnogo toga to se moe napraviti
i mnogo mogunosti za rad.
U vrlo kratkom vremenu vaa razina poznavanja jezika nevjerojatno e porasti i
obeavam vam da ete biti vrlo ponosni na sebe.
Naposljetku, volio bih vam rei, zapravo, ponovno vas podsjetiti na neto vrlo vano:

PONAVLJAJTE GRADIVO TO JE EE MOGUE

Najbolje je to initi svaki dan, ali ne vie od 10 minuta dnevno.

Ako est dana u tjednu uenju posvetite 10 minuta, to e vam ukupno oduzeti jedan
sat u tjednu. No tako rasporeeno uenje u kratkim i uestalim porcijama mnogo je
uinkovitije od dva ili tri sata uenja tjedno (to je trostruko vie vremena)
raspodijeljenoga u dva ili tri nastavna sata.
Takoer vas podsjeam da je vrlo korisno svaki dan vjebati razmiljanje na jeziku
koji uite, u vezi sa svakodnevnim stvarima, odnosno vrtjeti misao na stranom jeziku
prije nego to je izgovorite na svom.

196

Chia

19
Istodobno uenje
nekoliko jezika
Posve je mogue uiti nekoliko jezika istodobno. Neki su moji uenici koristei
predloenu metodu uili, ni manje ni vie, nego est jezika istodobno! Pritom je njihova
sposobnost usvajanja jezika samo rasla!
Ipak, ja ne podravam takvu aktivnost. Iako asocijativna sposobnost svake osobe ne
poznaje granica i pomae vrsto zapamtiti informacije, mogue je da vam se sve rijei u
glavi naprosto pobrkaju. To e u vama izazvati nesigurnost, pripada li pojedina rije,
primjerice, engleskom ili njemakom jeziku. Morat ete hitno ponavljati naueno
gradivo i troiti vrijeme i snage na to da posloite postojea znanja po policama.
Posljedino e vam biti mnogo tee koncentrirati se na nekoliko jezika istodobno, a
tekoe e se odraziti na vae raspoloenje i, mogue, zakoiti napredak. No nije nita
manje istinito ni to da ovjek koji odlui uiti nekoliko jezika istodobno osjea toliko jak
entuzijazam da ga nikakve prepreke ne mogu uplaiti.
Zato moj savjet onima koji ure nauiti nekoliko jezika odjednom glasi ovako:

Izmeu uenja razliitih jezika pravite prekide u trajanju od najmanje tjedan dana.

U tom e se razdoblju vokabular svakog jezika staloiti u pamenju pa nee doi do

zbrke.
Nakon otprilike mjesec dana stvorit ete dojam da moete prilino dobro govoriti tri
ili etiri jezika. Ako uspijete u tome, vaa e se sposobnost uenja znaajno uveati,
jednako kao i vae samopouzdanje.

197

Chia
Razvijat e se i vae kreativne sposobnosti. Shvatit ete da je mata najvanija
mentalna sposobnost koju posjedujete te da, izmeu ostalog, predstavlja oslonac za va
um.
Postoje dva modela kojima biste se mogli posluiti u uenju jezika.
1. Prije nego to ponete uiti sljedei jezik, napravite prekid i pokupokuajte postii nesputanost u govoru na ve nauenom jeziku.
Za to e vam biti dovoljno jedan do dva tjedna, odnosno priblino isto toliko vremena
koliko ste potroili na uenje tog jezika. Prije nego to ponete uiti drugi jezik, trebate
shvatiti da to ima smisla:
ako ste usvojili sav temeljni fond rijei iz prvog stranog jezika i sposobni ste lako
komunicirati uz pomo tih rijei;
ako uenje drugog jezika nije vrlo hitan posao, bolje je posvetiti neko vrijeme
ponavljanju i utvrivanju znanja iz prvog stranog jezika.
2. Koritenje dokera: oznakuoznaku-podsjetnika.
Prilikom stvaranja asocijacija koristite podsjetnike koje e vam pomoi da se sjetite
kojem jeziku pripada pojedina rije.
Imajte na umu da je, u sluaju kad se istim jezikom govori u vie zemalja, bolje
odabrati neki opi prizor za rije doker.
Za engleski jezik doker moe biti Tower: zamiljali smo ljude koji se moraju glasno
pozdravljati jer sat na londonskom Toweru zvoni toliko glasno da ljudi pokrivaju rukama
ui i ne mogu se pozdravljati gestama.
Predloit u vam i druge podsjetnike dokere.
Njemaki jezik: sir, krigla piva, kobasice, itd.
Naprimjer, ako se sjeate da se upitna rije "to?" na njemaki prevodi kao "was?"
(izgovara se "vas"), moemo koristiti reenicu:

"to vas zanima?"

No ako uite nekoliko jezika istodobno, kako biste se sjetili da dana reenica pomae
nauiti njemaku rije (ne vedsku, naprimjer), uvest emo podsjetnik:

"to vas zanima u ovom siru?"

198

Chia

Dalje predlaem mali popis takvih podsjetnika-asocijacija za razliite jezike:

Kineski: Veliki kineski zid, Bruce Lee...
panjolski: sunanje, ples flamenco, panjolski omlet...
Francuski: Eiffelov toranj, "Asterix i Obelix"...
Engleski: Tower, engleski lord s monoklom, engleski policajac, kot koji svira gajde i
mnogo toga drugoga...
Talijanski: rimski Koloseum, kosi toranj u Pisi...
Japanski: samuraj, obredni ma katana, raunalo, Picachu (lik iz japanske crtane serije
"Pokemoni") ili neki drugi lik, kao i mnogo drugih stvari...
I tako sa svim ostalim jezicima i narjejima.
Osim toga, koristim i druge dokere podsjetnike i to ne samo za uenje jezika, nego i
u svrhu lakeg zapamivanja raznih podataka vezanih za odreenu zemlju:
Australija: zamiljam morsku ostrigu; moete vizualizirati klokana.
Kina: zamiljam Veliki zid.
Danska: zamiljam bicikl.
Finska: zamiljam Djeda Mraza koji ivi u Finskom selu ili finsku saunu.
Nizozemska: zamiljam tulipane i mnogo drugog cvijea.
Island: zamiljam vulkane.
Japan: zamiljam obredni ma katanu.
Norveka: zamiljam iglu (nastambu).
Poljska: zamiljam igrae pola na konjima u polju.
Portugal: zamiljam luku u kojoj je usidren ogroman brod.
Rusija: zamiljam Kremlj na Crvenom trgu, kao i rusku salatu.
vedska:
vedska: zamiljam ogroman most (koji spaja vedsku s Danskom).

199

Chia
I tako dalje. Kao to vidite, izdvajam neku osobitost ili kulturni spomenik ili biram
rije koja zvui slino imenu te zemlje.
No, postoje i izuzeci iz pravila. Kada je oigledno da rije pripada odreenom jeziku,
nema potrebe u asocijaciju uvoditi doker. Doker takoer nije potreban kada drugi jezik
uite nakon prvog, s odreenim vremenskim odmakom.

Zakljuak. Dokere u asocijacijama koristite onda kad uite nekoliko jezika istodobno te
kada je bez pomoi dokera teko odrediti kojem jeziku pripada pojedina rije.

200

Chia

20
Idealna kola stranih
jezika
kole stranih jezika koje izvrsnim i brzim rezultatima ele privui to je mogue vie
polaznika, trebale bi planirati rad identino tome kako je isplaniran teaj u ovoj knjizi.
Budui da kole stranih jezika raspolau boljim mogunostima od ljudi koji ue
samostalno, zadaci u takvim kolama trebaju biti raznovrsniji.
Praktina nastava u sklopu takvog teaja podijeljena je po danima i izgleda ovako:

Prvi dan
Potrebno je:
objasniti polaznicima kako funkcionira pamenje;
objasniti to su "isti podaci", kako ih zapamtiti i utvrditi u pamenju;
provesti razliite vjebe s istim podacima kako bi uenici nauili koristiti sve
postojee mogunosti (ne samo za uenje stranih jezika, nego i za ostale predmete,
kao to su zemljopis, povijest, itd.);

. raditi u skupinama, uiti tehniku neobinih asocijacija, objasnivi koje su mogunosti

bolje i zato. Uenici trebaju probuditi svoju matu. Razvoj asocijativnih sposobnosti
svakog uenika ovisi o vjetini nastavnika;
pokazivati sva sredstva i mogunosti koje uenici posjeduju za uenje stranih jezika,
kao i metodiku koju e koristiti. Potrebno je naglasiti dvije stvari: to je potrebno
initi uei strani jezik i to bi uinio stranac kada bi uio va jezik;
vraati se usvojenom gradivu. Objasniti koliko je vano redovito ponavljati naueno;

201

Chia
usmjeravati uenike prema razvijanju vlastitog mentalnog potencijala i uklanjanju
slabih toaka.
Osobita se panja posveuje sljedeem:
a) metodikama uenja, zapamivanja i itanja (to je potrebno razmotriti prije
poetka). Ako se odlino snalaze u spomenutim stvarima, uenici mogu brzo postii
mnogo toga. (O nainima ovladavanja uinkovitim metodama brzog uenja, brzog
itanja i zapamivanja proitajte u knjizi R. Campavo "Superpamenje, superitanje i
superuenje", Planet Zoe, 2011).
b) razvoju mate i kreativnosti;
c) poticanju samopotovanja i samopouzdanja, potpunog povjerenja u vlastite
mogunosti. To je neophodno za uinkovito uenje i polaganje ispita u koli i na
fakultetu, ali i za sve ostalo u ivotu. Ja to nazivam "stvaranjem psiholokih prvaka";
d) osjeaju zadovoljstva zbog polaganja ispita i uspjene komunikacije na stranom
jeziku.

Naposljetku, uenici trebaju jasno razumjeti kako funkcionira pamenje i, ponad

svega, kako treba uiti strane jezike. Razvit e se njihova prirodna percepcija; shvatit
e da nema potrebe troiti mnogo sati na uenje u samoi jer postoje mogunosti za
zajedniko uenje. To je zabavno poput igranja drutvene igre s novim prijateljima.
Takoer, imalo bi smisla zadavati neke vjebe smiljanja neobinih asocijacija kao
domau zadau, odnosno za samostalnu vjebu: svakom ueniku zasigurno e se javiti
pitanja i tekoe to ukazuju na slabe toke.
Sve to polaznike teaja poteuje lanog osjeaja da je uenje stranog jezika naporno i
sloeno. Osim toga, jedva e ekati da se sutra upute u svoju kolu stranih jezika.

Drugi dan
Nakon ponavljanja "domae zadae", prelazi se na zajedniki rad u kojem sudjeluju svi
uenici. Ponite od temelja uenja jezika - vokabulara.
Za taj zadatak nastavnik gradi predloke za tablice sline onima iz ove knjige,
odnosno tablice osnovnog fonda rijei. Te e rijei svi uenici zapamtiti uz pomo ve
poznatih neobinih asocijacija.
Svaki se predloak treba izraditi na vodoravno poloenom papiru i sadravati tablicu
od 12 redaka (ovdje kao primjer navodimo samo nekoliko redaka):
202

Chia

U desnom stupcu zapisuju se neobine asocijacije. U treem stupcu upisuju se rijei na

materinskom jeziku. Potrebno je popuniti prvi i drugi stupac.
Nastavnik pokazuje prijevod svake rijei na strani jezik, a uenici ga zapisuju u prvom
stupcu svakog retka - to je prva pismena vjeba.
to se tie drugog stupca, koji je namijenjen za biljeenje transkripcije, za poetak
treba nauiti sustav koji se predlae
lae u ovoj knjizi, odnosno kori
koristiti uobiajeni fonetski
sustav vaeg materinskog jezika (a ne meu
meunarodne standarde). Nakon to objasnite
fonetski sustav koji ete koristiti, a uenici uju kako se izgovara svaka rije, moi e
ispuniti taj dio tablice.
Stupce 1 i 2 uenici trebaju popuniti u uionici jer tako ue pisati i izgovarati rijei.
Kako bi uenik mogao pravilno napisati izgovor, dovoljno je da uje nastavnikova
objanjenja, no preporuujem da se takoer koristi snimka. Tako se nekoliko puta u
uje
kako jedna ili dvije osobe izgovaraju svaku rije. Uvijek je korisno sluati dva razliita
glasa, osobito razliitu boju glasova mukarca i ene. Nakon sluanja snimke nastavnik
na ploi zapisuje izgovor svake rijei. Takoer je korisno da nastavnik na poetnom
stupnju objasni opa pravila izgovora karakteristina za taj jezik.
Izgovor slijedi nekoliko pravila koja su uglavnom jednostavna za razumijevanje i
usvajanje; osim toga, uenik e instinktivno ovladati itanjem. Iako je u jezicima poput
engleskog izgovor prilino sloen te trai dulju praksu, zato nakon nekoliko dana
nastavite s dalje opisanim vjebama.
203

Chia
Popunite sva polja u koja se upisuju rijei i nain izgovora (stupci 1 i 2).
Potom prelazimo na najzabavniji dio nastave: na neobine asocijacije. Svi sudionici
skupine trebaju sudjelovati; predlau se barem dvije asocijacije, odabire se bolja i poslije
upisuje u stupac 4. Veselje i zabava su zajameni jer u procesu sudjeluje zajednika mata
svih uenika, stvara se prijateljsko ozraje, a napredak se osjea vrlo brzo jer uenici
odlaze s nastave sa znanjem rijei i izgovora.
Bez skupljanja fonda rijei nikakav napredak nije mogu. Neete moi nauiti ak ni
najjednostavnija pravila, poput konstruiranja reenica, jer u tu svrhu treba prouavati
primjere, a to je pak nemogue bez poznavanja rijei.
Kada na poetku nauite znaenja svih rijei koje se koriste u reenici, lako ete
svladati njezinu strukturu i brzo napredovati do stupnja usvajanja sloenije gramatike.

Vrlo vano! Budui da se na nastavi u koli stranih jezika ne izdvaja sat vremena na
ponavljanje nauenog, onima koji doista ele dobro poznavati jezik i pametno troiti
vlastito vrijeme, toplo preporuujem da se vraaju nauenom gradivu, da ponavljaju
rijei, prijevod, izgovor i neuobiajene asocijacije. Ne brinite, za to vam je potrebno
samo 10 minuta dnevno.

Trei dan
Opet su se svi okupili i nitko od uenika ne bi trebao imati potekoa s prijevodom
nauenih rijei. Pozabavimo se uenjem prolog i budueg vremena glagola. Nakon
ponavljanja tog materijala u uionici, provodimo jednostavne vjebe koje ne trae
poznavanje nikakvih gramatikih pravila.

Prva vjeba
U sljedeoj vjebi koristit emo samo:
a) osobne zamjenice "ja", "ti", "vi", "on" i "ona";
b) infinitive ve poznatih glagola:
c) neke druge jednostavne rijei.
Sada svi uenici zajedno trebaju na stranom jeziku glasno izgovoriti sljedeu reenicu:

1. Ja htjeti biti ovdje.

204

Chia

Obratite panju na rije "ovdje". Ako vam je nepoznata, izgovorite je na materinskom

jeziku.
Nakon toga nastavnik izgovara prijevod te rijei, a uenici ponavljaju cijelu reenicu.
Ostale reenice (koje se nalaze u daljnjem tekstu) obrauju se na jednak nain.
Inzistiram na tome da se nepoznate rijei izgovaraju na materinskom jeziku, a da odmah
zatim nastavnik otkrije prijevod, pa se reenica u cijelosti ponavlja na stranom jeziku.
Kad se susretnete s nekim gramatikim pravilom, kao to je, naprimjer, poredak rijei
u reenici, potrebno ga je objasniti uenicima.
Naprimjer, reenica "Ja htjeti biti ovdje" u razliitim jezicima moe imati drukiji
poredak rijei.

"Ja htjeti biti ovdje" ili

"Ja ovdje htjeti biti'
ili nekako drukije; neophodno je naglasiti uenicima da prilikom prevoenja
reenice koriste pravilan poredak rijei.

2. Ja htjeti uiti jezike.

3. Ja moi uiti jezike.
4. Ja moi sada uiti.
5. Ti moi sada uiti.
6. Vi moi sada uiti.
7. Ja htjeti vraati se u kolu.
8. On htjeti vraati se u kolu.
9. Ja biti iz ... (ime zemlje u kojoj ivite).
10. Ti vraati se kui nakon to biti s njom.
11. Ona htjeti raditi s vama u kui.
12. Ti htjeti raditi.
13. Ja ne htjeti raditi s vama.
Opaska. Nakon te reenice potrebno je objasniti kako se tvore nijene reenice.

205

Chia
14. Kada doi kui, ja htjeti jesti s njom.
15. Ti ne htjeti jesti, piti i spavati u gradu.
16. Ja doi u kuu i zvoniti na vrata, no nikoga ne biti.
17. Poslije ja penjati se stube i ui u dvoranu.
18. Kada ja spavati, ne htjeti nita znati.
19. Kada ja jesti, ne htjeti nita raditi.
20. Kada on ne biti na poslu, ne htjeti nita raditi.
21. Kada ja ne biti na poslu, htjeti ii kupovati.
22. Vi htjeti biti tamo da gledati, sluati i govoriti mnogo stvari.
23. Ja gledati svoje prijatelje i htjeti razumjeti sve to oni govoriti.
24. Poslije sam shvatio to ljudi misliti. (Obratite panju na to da je danu reenicu
mogue zamijeniti za: "Ja znati poslije to ljudi misliti".)
25. Ja ne znati prije to ljudi misliti.
26. Ja traiti sada da nai poslije.
21. Kada ti doi, ti pozvoniti, ja izai i vratiti se zajedno.
28. Ako vi upoznati ta zemlja, vi eljeti ivjeti i raditi tamo.
29. Ti pomoi njoj sii. Poslije uzeti njezinu ruku i ii zajedno u grad.
30. Ona morati raditi. Poslije pokuati doi opet, piti kavu i razgovarati.
31. On htjeti kupovati, no ne moi troiti mnogo novca, zato to ih nemati. On
morati nai posao, da bi kupovati i putovati na odmor.
Nakon te vjebe prelazi se na tablice imenica. Uinite isto to i prije s glagolima:
zapiite prijevod, nain izgovora i izgradite neobine asocijacije.
Toga dana nastavnik, objanjava kako se tvori rod imenica, drugim rijeima, kako
razlikovati rijei mukog roda od rijei enskog roda, kao i tvorbu mnoine.
Bilo bi dobro posvetiti 10-15 minuta popunjavanju tablica s upitnim rijeima, kao i
tablica s prijedlozima, veznicima, zamjenicama (osobnim, pokaznim i posvojnim) i
lanovima.
Ako nemate dovoljno vremena na raspolaganju prepustite uenicima da ostatak
tablica popune kod kue, pa ete preostale vjebe napraviti sljedei put. Domaa zadaa
je neophodna jer je samostalni rad takoer vrlo koristan.
206

Chia

etvrti dan
Ponovite i utvrdite naueno gradivo. Do dananjega dana bavili smo se uenjem
glagola, imenica, upitnih rijei, prijedloga, veznika, zamjenica (osobnih, posvojnih i
pokaznih) i lanova.
Svi uenici sada mogu razgovarati upotrebljavajui opsean vokabular. Inzistiram na
tome da je neophodno ponavljati cijelo gradivo, poevi od prvoga dana uenja, kako bi
se znanja dobro utvrdila u pamenju.

Druga vjeba
Kao i prethodnoga dana, uenicima se nude reenice na njihovom jeziku koje potom
moraju prevesti i glasno izgovoriti na stranom jeziku. U tim reenicama koristit e se:
- osobne zamjenice koje smo sreli ranije: "ja", "ti", "vi", "on" i "ona"; ali i neke druge "mi" i "oni";
- posvojne zamjenice;
- pokazne zamjenice;
- lanovi;
- prijedlozi i veznici;
- upitne rijei;
- infinitivi glagola;
- imenice;
- neke druge jednostavne rijei.
Glasno se izgovaraju prijevodi sljedeih reenica:

1 . Oprostite, gdje moi nai kafi?

2. Molim vas, gdje biti autobusni kolodvor?
3. Molim vas, gdje biti ulica lirown?
im se pojave upitne reenice, nastavnik treba objasniti kako se one gramatiki
pravilno konstruiraju. U nekim jezicima, naime, pravilno je rei:

Molim vas, gdje biti Brown ulica?

4. Oprostite, gdje biti ulica Iris?
5. Molim vas, gdje biti Kruni trg?
207

Chia
6. Molim vas, gdje biti hotel "Astoria"?
7. Molim vas, gdje biti Muzej znanosti?
8. Dobar dan, gdje nai metro postaju?
9. Oprostite, kako moi doi u centar grada?
10. Dobar dan, kako moi stii na eljezniki kolodvor?
11. Dobar dan, kako moi dobiti dvije karte za ovaj vlak?
12. Dobar dan, gdje moi pronai tri karte za ovaj autobus? Mnogo hvala.
13. Oprostite, kako moi doi u zranu luku? Hvala.
14. Dobar dan, kako moi izvaditi kartu iz ovog aparata? Mnogo hvala.
15. U koji grad vi putovati? Ja putovati u Munchen.
16. Dobra veer. Molim vas, sto govoriti taj ovjek? I one ene? Hvala lijepo. -Nema
na emu.
17. Dobra veer, to znaiti ovaj oglas? Mnogo hvala. - Nema na emu.
18. Dobro jutro, to vi raditi ovdje?
19. Dobra veer, gdje se nalaziti restoran gdje moi veerati? Hvala lijepo. -Nema na
emu.
20. Oprostite, kada zatvarati ova kavana? I kada otvarati sutra?
21. Dobra veer, u koliko sati zatvarati ovo mjesto?
22. Dobar dan, molim vas, gdje nai banka ili bankomat gdje moi izvaditi nova s
moja kreditna kartica? - Koliko novaca elite podii?
Nastavnik odgovara na svako pitanje uenika o koritenju gramatikih pravila i
pomae prevesti nepoznate rijei. No, volio bih spomenuti da uenici ne moraju nuno
ulagati napor u zapamivanje rijei koje nisu navedene u tablicama.

23. Tko biti ti ljudi? - Oni biti moji prijatelji. - Tvoji prijatelji? - Da, moji prijatelji. Kako ih zvati? - On biti Tom i ona biti Raquel. - Vrlo drago, Tom i Raquel. Dovienja.
Vidimo se uskoro.

208

Chia
24. Zato ti ne doi juer u kino ? - Zato to ne moi ii. Ja biti s Kita i raditi juer,
danas i sutra cijeli dan.
25. Koliko kota ovaj jelovnik? - Koji od njih? - Ovaj. - Koliko jaja htjeti? - Ja htjeti
dva. - Sto uzeti ova djevojka od jelovnika? - Ona ve prije naruiti.
26. To je Tomov pas, a motocikl Raquel. Ovo biti moja kua, ono biti moj balkon.
Tvoj stan ne moi vidjeti odavde, zato to tvoja kua biti vrlo mala.
21. Jednom ja vidjeti kako Tomov pas trati i ui u kuu Raquel. Njoj prvo ne biti
drago, no poslije Raquel dopustiti psu ui njoj u kuu.
28. Do danas ne vidjeti prije kako pas tako trati! Pas tada biti bez vlasnika. Motocikl
Raquel nemati gorivo i ona zvati Tom s balkona.
29. Tom biti izmeu stabala i ugledati Raquel, tada brzo ii prema kui da uzeti psa i
staviti ogrlicu.
30. Ovaj grad biti moj grad. Ja roditi se ovdje i ivjeti na najveoj ulici, nasuprot
muzeja. To biti autobus kojim ja putovati na posao u bolnicu, gdje imati mnogo prijatelja.
31. Ti ii sada prema svojoj kui? - Da. - Zato? - Zato to kada dolaziti, ona ve biti
kod kue. - Kako ii tamo? - Mojim autom. - Gdje biti tvoj auto? - Iza one zgrade. - To
biti "mercedes" crne boje? - Ne, "BMW" bijele boje.
Nakon ove vjebe pristupite popunjavanju tablica s prilozima i ljubaznim izrazima.
Uinite isto to i prije: zapiite prijevod rijei, nain izgovora i izgradite asocijacije.
Kod kue se dovrava sve to se nije stiglo napraviti na nastavi. Samostalan rad je
nezaobilazan.
Peti dan
Nakon to se odgovorilo na sva ranija pitanja, prelazi se na vjebe petoga dana.
Potrebno je nauiti neka gramatika pravila, to e nam uzeti nekoliko minuta.
Od dananjega dana trebate znati oblike sprezanja jednine najvanijih glagola,
odnosno glagola koji se najee koriste u govoru, a to su: "biti", "imati" "postojati" i
"nalaziti se". Pronai ete ih u gramatici jezika koji uite. Uimo sljedee oblike:

Ja sam, imam, postojim, nalazim se; Ti si, ima,

postoji, nalazi se; On je, ima, postoji, nalazi se;
Ona je, ima, postoji, nalazi se.
209

Chia

Ukupno imamo 12 novih oblika za etiri najea glagola. Zatim se objanjava sprezanje
jednine glagola "htjeti", "eljeti", "ii", "moi" odnosno jo 12 novih oblika:
Ja hou, elim, idem, mogu; Ti hoe, eli,
ide, moe;
On hoe, eli, ide, moe;
Ona hoe, eli, ide, moe.
Nakon toga se razmatra tvorba glagolskih priloga i gerunda od danih glagola.
Trea vjeba
Budui da ve moemo govoriti poput pravih strunjaka, danas vjebamo prevoenje
sljedeih reenica:

1 . Moj auto je bijele boje. On je jako dobar i najbolji je od svih u trgovini. Koji auto ti
ima? - Moj auto je jako lijep, no jako je velik.
2. Tvoja sobaje velika. U njoj se nalazi mnogo jeftinog namjetaja, no ona je topla, a
vani je hladno. Soba se ini prazna, no s onim stolom i s onim stolicama izgleda puna.
3. On je pao sa stuba. Juer mu je bilo loe, a danas je bolje.
4. U stanu kat iznad nas postoji malo dijete koje govori cijeli dan. Juer sam se
zajedno s njim vozio u dizalu.
5. .......................................................
Nastavnik sada nudi sloenije reenice koje uenici trebaju zapamtiti. Nakon te
vjebe ponovite sve priloge koje ve znate i moe se prijei na vjebe estoga dana.

210

Chia
esti dan
Danas emo pisati tri diktata. Diktat 1
Na papiru su ispisane reenice (sline onima iz prethodnih primjera) na stranom
jeziku. Uenici ih trebaju prevesti na svoj jezik. Zahtjevi su sljedei:
a) reenica treba biti na "Tarzanovom jeziku";
b) reenica treba biti prilino zahtjevna;
c) reenica treba sadravati samo osnovan fond rijei (ukljuen u
tablice);
d) reenica treba biti gramatiki pravilna (s pravilnim poretkom rijei);
e) reenica treba sadravati ve nauena gramatika pravila.

Diktat 2
Sada nastavnik diktira reenice sline prethodnima. Zahtjevi ostaju isti. Uenici ih
trebaju prevesti na materinski jezik, kao i prije, no sada oni ne vide napisane reenice,
nego ih samo sluaju.

Diktat 3
Na kraju se provodi jo jedan diktat u kojem se koriste reenice sline prethodnima.
No sada ih nastavnik diktira na materinskom jeziku, a uenici trebaju zapisati na
stranom jeziku ono to su uli. To je najsloeniji diktat, no vano je da se obavlja s
uitkom, bez razmiljanja o rezultatu.

Vano! Ako ne znate kako treba napisati rije, ne zaustavljajte se, nego zapiite svoju
pretpostavku, ono to vam se ini da bi moglo biti ispravno. Naprimjer, ako ujete rije
"volen" i ne znate tono pie li se ona kao "vollen", "wollen", "volen" ili nekako
drukije, napiite po osjeaju, odnosno pogaajte, zatim nastavite diktat. Na kraju
nastavnik svima dijeli listove s pravilno napisanim reenicama, radi provjere.

etvrta vjeba
Nastavimo sat sljedeom vjebom.
Svaki uenik dobiva papir na kojem su napisane dvije do tri reenice na stranom
jeziku (reenice takoer odgovaraju navedenim zahtjevima). Vjeba se sastoji od
211

Chia
sljedeeg: svaki uenik ita naglas svoju reenicu, a svi ostali je sluaju i pokuavaju
shvatiti to ona znai. Prednost dane vjebe je u tome to reenice izgovaraju razliiti
ljudi, razliitim glasovima. Nastavnik intervenira samo ako uenik izgovara reenicu
posve pogreno.
Na kraju se uenici dijele u skupine po 4 osobe i pripremaju dramske igrokaze za
sljedei sat. Svaka skupina treba pripremiti igrokaz koji e trajati 7 do 8 minuta. No o
tome u govoriti u tekstu koji slijedi.

Sedmi dan
Sedmog dana radimo dvije prekrasne vjebe. Peta vjeba
Uenici dobivaju novinske lanke na stranom jeziku kako bi ih pokuali prevesti na
materinski jezik. Nije bitno jesu li lanci iz starih novina i na koju su temu - jedino to je
vano jest fond rijei s kojim e se uenici susresti.
Moraju prevesti sve to pie u lanku i bez obzira na nepoznate rijei trebaju "uloviti"
osnovni smisao teksta. Glagoli, bez obzira na gramatike oblike, ne bi trebali izazvati
nerazumijevanje jer je njihove korijene lako prepoznati. Vrijeme prijevoda je 10 minuta,
a zatim se jo 10 minuta posveuje komentarima.

esta vjeba
To je posljednja vjeba na teaju. Na kraju sata ranije formirane skupine uenika
izvode svoje dramske igrokaze rabei u govoru sav usvojeni vokabular.
Teme mogu biti sljedee:
- ljudi u parku razgovaraju o nekom godinjem dobu;
- jedna osoba pita kako doi na neko mjesto u gradu (u hotel ili kino...). Sugovornik
objanjava put, no sumnja i postavlja razliita pitanja ostalim sudionicima skupine;
- netko preuzima ulogu policajca i neto objanjava pjeacima: govori to je doputeno
i to je zabranjeno na odreenim mjestima, ispisuje kazne, itd.;
- prijatelji su se sreli u gradu i dogovaraju plan za vikend;
- kupovina u razliitim trgovinama:
- i mnogo drugih situacija.
212

Chia

Aha! Slijedi iznenaenje!

kola je na posljednji sat pozvala izvornog govornika jezika koji se uio. Ta osoba
provest e sat vremena s uenicima i oni e se na taj nain uvjeriti da stranac moe
razumjeti sve to mu govore. Gost takoer postavlja pitanja na koja uenici odgovaraju!
Svi zajedno izvrsno komuniciraju uz pomo "Tarzanovog jezika". Super je, zar ne?

Zavretak teaja
Kada bih bio vlasnik kole stranih jezika, nakon sedam intenzivnih i zabavnih dana
prakse, organizirao bih etverodnevno ili petodnevno putovanje u najbliu zemlju u
kojoj se govori jezik koji smo uili na teaju.

Sada svi uenici mogu sudjelovati u konverzacijama s lokalnim stanovnicima. Priat

e s njima kako najbolje znaju i zamolit e ih da im odgovaraju na jednakoj razini. Nai
e se mnogo ljudi koji su spremni izai im u susret, jer shvaaju da je osoba tek poela
uiti njihov jezik. Svi e uenici dobiti priliku da zablistaju i eksperimentiraju. Sigurno
e porasti njihovo samopotovanje i samopouzdanje, kao i elja da nastave uiti jezik.
Dakle, uspjeli smo doi do te razine za svega 7 dana...
to e tek biti nakon mjesec dana rada na usavravanju vaih znanja?!

213

Chia

21
"Idealan" jezik i izraavanje... Kakvi bi
trebali biti?

Zamislite da trebate smisliti novi jezik. Zahtjevi za "idealan" jezik trebali bi biti
sljedei:
- lako se ui, kako u podruju pisma, tako i u itanju. Tako ga svi ljudi u svijetu mogu
lako i brzo nauiti, te govoriti lijepo i pravilno od najranije dobi;
- jednostavan prema svojoj strukturi, kako bi ga svatko mogao nauiti.
Drugi zahtjev doista je vaan, jer razvoj svake zemlje ovisi o obrazovnom sustavu i o
pismenosti njezinog stanovnitva. Ako obrazovni sustav ini usvajanje jezika
jednostavnim i lakim zadatkom, a usto i ugodnim, djece nee imati nikakvih potekoa u
uenju. Ba suprotno, uivat e u njemu. Kad je obrazovni sustav lo i neuinkovit,
veina uenika odbija uenje, te prije ili poslije odreeni postotak njih prekida
kolovanje, to se pak odraava na kulturnu i obrazovnu razinu razvoja zemlje.
Naalost, elja za prekidom obrazovanja brojnim se uenicima javlja zato to su
tijekom kolovanja stekli dojam da nisu sposobni za uenje.
Doista, zemlja koja bi se htjela ponositi svojim razvojem, treba zapoeti od promjena u
svojem obrazovnom sustavu. Umjesto smanjenja broja osoba koje se koluju, potrebno je
samo pronai odgovarajue metode, takve koje pomau aktivirati sve ljudske
sposobnosti, potaknuti njihov razvoj i pridonijeti poveanju samopotovanja mladih
ljudi.

***
214

Chia
Dakle. Ako se sjeate, govorili smo o tome da je u uenju potrebno ii od veeg prema
manjem,, odnosno od opeg prema pojedinanom, i osim toga, posveivati pozornost
manjem
prvenstveno onim rijeima koje je mogue vizualizirati.
Navest u primjer iz ivota (svi smo se barem jednom nali u slinoj situaciji).
Pretpostavimo da vam neka osoba pone neto priati, a vi je sluate. Zamislite da je
svoju priu poela ovako:

"Dogodilo se da su me pozvali i rekli kako je stariji gospodin pao i slomio nogu. Nasreu,
nita vie nije s njim dogodilo, no zamislite koliko se on samo uplaio." I tako dalje.
I tako ta osoba nastavlja priati o tom nekom ije ime ne spominje, a pritom vas
pokuava impresionirati detaljnim opisom dogaaja. Kada napokon otkrije ime osobe
kojoj se sve to dogodilo (Pepito), vi iznenaeno klikete:

"Nisi rekao da se to dogodilo Pepitu. Nisam ni pretpostavljao da govori o njemu! Pa

to mi nisi odmah rekao da se radi o Pepituf
Sluatelj (vi) se malo zbunio jer do spomenutog trenutka nije uope zamiljao lik
konkretnog, njemu poznatoga ovjeka. Njegov um se na glavni lik usredotoio tek pri
kraju prie. No, sve to je do tog trenutka uo da se dogodilo osobi za koju se na kraju
ispostavilo da je Pepito, tek mu je maglovito ostalo u sjeanju. Sada e se podsvijest
potpuno usredotoiti na Pepita, isputajui sve pojedinosti dogaaja spomenute prije
otkrivanju identiteta Pepita. Nee biti udno ako sluatelj sada moli da mu se cijelu pria
ponovno ispria.
Zamislimo drugi primjer. Netko se kasno ukljuio u razgovor i ne zna o kome se radi
(kao i u prethodnom primjeru). Ako mu je razgovor zanimljiv, prije ili poslije upitat e:

"ekajte, o kome vi to priate?"

Ili drukije:

"Aha! Vi priate o Albertu? O kojem Albertu? O onom?"

Kao i u prethodnom sluaju, ovjeku iz zone panje nestaju sve informacije to ih je
dotad uo (ili ih se tek mutno sjea). Podsvijest se koncentrira na sliku glavnog lika i
zaboravlja sve to je dotad o tom liku bilo reeno. Sluatelj nee paljivo pratiti razgovor
sve dok ne shvati o kome ili o emu se radi.

215

Chia
U mnogim se jezicima dogaa isto. Ako prii nedostaje identitet glavnog lika, to e
pogodovati gubitku informacija. Dopustite mi da spomenem jo jedan primjer.
Ako vam kaem:

"Kupio sam ga juer. Velik je i prilino skup, no jako je brz i zato mi se svia. Zna
ve na to mislim. Skupo ga je imati i teko pronai. I da, naravno, crne je boje"
Budem li tako govorio, zbunit u vas i vi nita neete shvatiti. Uvjeren sam da biste se
u takvoj situaciji zapitali:

"O emu on to bulazni?"

Kad biste uli takvu priu, sasvim sam siguran da nikad ne biste pogodili o emu se
zapravo radi. "Glavni lik" uope se ne spominje, pria se vrti samo oko detalja. Moete li
zamisliti da se radilo o konju. Sigurno vam to nije bilo ni na kraj pameti. Veina itatelja
pretpostavlja da se radi o automobilu, vjerojatno sportskom. Nakon saznanja da se radi o
konju, moda biste mi odgovorili:

"Aha... priali ste o konju! Nije mi palo na pamet.1"

Ili:

"Aha! Pa to je konj. A mislio(la) sam da ste kupili auto. Pa trebali ste to odmah reif
Logina primjedba, zar ne? Dogaaju li se i vama takve stvari? Najee se to dogaa
ljudima koji opisuju mnogo detalja i pritom zaborave spomenuti ono najvanije. Sluatelj
je zbunjen i prestaje sluati bavei se u mislima drugim stvarima, kao da slua
prepriavanje dosadnoga filma: tamo ne postoji glavni lik, dogaaji nemaju smisla, ostaje
samo neka slabana intriga.
Kad bih poslije zamolio svog sluatelja da mi ponovi sve iznesene informacije o konju,
to mu vjerojatno nee ii lako, bez obzira to ih je maloprije uo.
elite li pokuati?

***

216

Chia
U opisanom sluaju ak i nije bilo osobito teko ponoviti priu. uli ste je prije
nekoliko sekundi, a sadravala je mali broj injenica koje su, osim toga, bile i logiki
povezane.
No to bi se dogodilo da se nije radilo o obinoj anegdoti, nego o knjizi ili izlaganju?
Sve informacije koje ste proitali ili uli prije iznoenja kljune informacije izvjetrit e se
iz vaeg pamenja zbog ve spomenutih razloga.
Obratite panju: ne govorimo o tome da bi trebalo privlaiti panju kao u sluaju
filmova, nego pokuavamo nai nain da vam pomognemo ponoviti informacije koje ste
uli samo jednom, kao i mogunost da ih lako zapamtite. Ako je to film, morao bi biti
vrlo dobro razraen, inae e gleda teljima postati dosadno.
Kada se na kraju krajeva otkrije tajna, moglo bi se dogoditi da se vie ne moete sjetiti
mnogih odgledanih detalja. Odmah po zavretku filma jo e mnogo detalja ostati u
pamenju, ali ne zadugo. Dok se pokuavate sjetili filma s loginim razvojem radnje,
svaka vam scena pomae da se sjetite sljedee (ili prethodne). Isto se dogaa kada itamo
tekst s ciljem da ga zapamtimo, pa stoga nije svejedno kako je tekst sastavljen.
Obratite panju: dok sluatelj slua priu on stvara vizualnu (foto) sliku, ali nakon to
sazna tko je glavni lik, prethodni prizori se mijenjaju iz temelja.
Kad nam je od poetka poznato tko je "glavni lik", svatko tko je paljivo i
usredotoeno sluao moe zapamtiti i s lakoom ponoviti veinu informacija. Zato je
priu o fantomskom konju bolje ispriati ovako:

"Rei u ti neto o konju kojeg sam juer kupio. Ogroman je i prilino skup, ali vrlo
je brz i zato mi se jako svia. Shvaa? Skup je za uzdravanje pa sam mnogo toga morao
pripremiti. I da, konj je crne boje."
Za razliku od prve, ova druga verzija prenosi isti smisao, ali loginijim slijedom - zato
to potuje vano pravilo: odmah kae o emu se radi.
No, neovisno o tome to je u posljednjoj verziji informacija mnogo bolje prezentirana,
pria jo uvijek nije liena mana to oteavaju zapamivanje. Zamislite to bi se dogodilo
kad biste morali zapamtiti dugaak tekst s izoblienim poretkom izlaganja injenica.
Ispravna metoda oblikovanja informacija sastoji se od toga da prvo izloimo one
injenice koje se mogu vizualizirati, a nakon toga izloimo dio koji se ne moe lako
vizualizirati. Tada bi naa pria zvuala ovako:

"Rei u ti neto o konju kojeg sam juer kupio. Velik je, crne boje i vrlo brz, i zato
mi se jako svia. No zna, skupo sam ga platio i jednako ga je skupo uzdravati."
217

Chia
Kao to vidite, ponovio sam iste informacije, no odmah sam imenovao glavni lik kojeg
je lako vizualizirati, tako da se sluatelj moe odmah koncentrirati na detalje (budui da
zna kako konj izgleda). Nakon toga niem pridjeve koji konkretiziraju prvu sliku:

" Velik je, crne boje i vrlo brz."

Obratite panju: prvo spominjem karakteristike koje je mogue zamisliti.
zamisliti. Lako je
zamisliti prizor za rije "velik" (prvi pridjev), kao i crnu boju (drugi pridjev), mnogo je
tee vizualizirati pridjev "brz" koji stoji na kraju. Kad se informacije posloe tim redom,
mnogo ih je lake zapamtiti.
Dakle, nakon priopavanja glavnog lika neophodno je prvo spomenuti njegove
vizualne karakteristike (veliki crni konj), a zatim dodati apstraktnije informacije.
Ako se ne pridravamo tog pravila pa detalje iznosimo sluajnim redom, u sredini
prie pojavit e se neki detalj koji je lako vizualizirati, a onda e se naa svijest usmjeriti
na njega te izgubiti sve to je dotad bilo reeno.

Podsjeam da se na
na um koncentrira na prizore, osobito na one koji privlae panju.

Kako bismo sve to mogli primijeniti na jezik? Iz svega reenog moemo uoiti da je
engleski jezik, primjerice, manje logian za uenje: u tom jeziku pridjevi stoje ispred
imenica to zbog dezorijentacije oteava percepciju informacija.
Izvorni govornici engleskog jezika nisu toga svjesni jer oduvijek koriste takve
konstrukcije, dre ih loginima i zato ne osjeaju nikakve probleme.
Ipak, doista je teko percipirati i pamtiti tekstove na engleskom jeziku gdje se prvo
spominje karakteristika, a tek zatim objekt o koje se govori. U panjolskom jeziku,
naprimjer, imenice dolaze ispred pripadajuih pridjeva. Meutim, engleski jezik ima
jednu znaajnu prednost pred velikim brojem drugih jezika, a ta je da se imenice u
njemu ne dekliniraju. Takoer, ako znate infinitive glagola, uistinu vam je lako nauiti
gramatiki pravilno koristiti sadanje vrijeme. I budue se vrijeme takoer lako stvara.
{Op. prev. Vie o tome kako lako i brzo nauiti engleski jezik proitajte u knjizi R.
Campayo "Nauite engleski u 7 dana", Planet Zoe, 2011).
Uistinu je teko percipirati informaciju ako ne znate o emu je rije. Osoba koja prima
veliku koliinu nasuminih podataka lako se zbuni jer sc susree s nizom sitnih tekoa,
pa joj se naposljetku ini da nije nita shvatila. Suprotno tome, kad se informacije izlau

218

Chia
pravilnim slijedom, tada ih moete lako reproducirati, nakon to ste tekst samo jednom
proitali. Ba kao u ovom teaju.

O gramatici
Ako se u zemlji govori jezik iji je gramatiki sustav sloen, a veina njezinih
stanovnika ne govori engleski, uvijek e postojati prepreka zbog koje mnogi ljudi nee
htjeti posjeivati tu zemlju. Sigurni su da uenje danog jezika iziskuje velike napore i,
osim toga, imaju osjeaj da e se osjeati izolirano u zemlji u kojoj ljudi govore samo na
tom sloenom jeziku.
No zato uiti jezik ako nitko na njemu ne govori?
Suprotno tome, zemlja gdje se govori jezik s loginim konstrukcijama i koji se lako
ui, a usto veina stanovnika znaju i govore engleski (i druge jezike takoer), privlai
turiste i doivljava razvojni procvat.
Svakome odgovara kada se strani jezik lako ui, a u sluaju manjih potekoa uvijek se
moe sporazumjeti na engleskom. iroke mogunosti komunikacije privlae turiste.
Stranci radije ue jezik u kojem je koliina gramatikih izuzetaka, apsurdnih i
besmislenih, svedena na minimum, uz to jednostavniji sustav sprezanja glagola i
unificirane gramatike oblike svih rijei. Ako je jezik, s druge strane, kompliciran, u
zemlji u kojoj ljudi govore taj jezik mnogi stanovnici ne znaju pravilno govoriti i pisati,
to negativno utjee na razvoj cijele zemlje.
Ako je jezik jednostavan, osim to bi njegovi izvorni govornici postali obrazovaniji,
kulturniji i sposobniji u radu, jezik bi postao privlaniji stanovnicima drugih zemalja.
Taj je problem mnogo vaniji nego to se to moe uiniti na prvi pogled. Razvijene
zemlje privlae interes turista i poslovnih ljudi te njihova reputacija u cijelom svijetu
ostaje na visokoj razini.

219

Chia

22
Mogue tekoe

Ovo e vam poglavlje pomoi u sluaju da se jave neke tekoe ili pitanja. Ovdje u
odgovoriti na najea pitanja i pomoi vam da rijeite neke tekoe povezane s uenjem
jezika.
1. Mislim da nemam talenta za uenje stranog jezika.
Zaboravite na to, kao i na sve svoje prethodne pokuaje uenja jezika. Siguran sam da
posjedujete dovoljno sposobnosti.
2. Mogue je da mi nedostaje mate za stvaranje asocijacija i pamenje
novih rijei.
Nimalo se ne slaem s time. Svi ljudi imaju dovoljno sposobnosti i mate. Posumnjali
ste u sebe zbog jednog od sljedeih razloga:
Previe ste zahtjevni i pokuavate uvijek nai idealnu rije zamjenu.
zamjenu.
Rjeenje: Idealna rije koja bi mogla zamijeniti rije na stanom jeziku ne postoji.
Pratite samo neznatna obiljeja, sline crte. To je do voljno, i dok budete stjecali
iskustvo, smiljat ete asocijacije sa sve veom lakoom jer vaa mata postaje sve
aktivnija.
Pri
Pri odabiru rijeirijei-zamjene ne koristite sve mogunosti.
Rjeenje: Razmotrimo ponovno sve nama poznate varijante:
1)Nai rije koja je slina rijei-prijevodu. Poeljno je da te rijei imaju isti
poetni slog ili slova.

220

Chia
2)Izgraditi najjednostavniju reenicu u kojoj e postojati rije na materinskom
jeziku i na stranom jeziku. To je najbolje rjeenje za asocijacije s kratkim rijeima,
prijedlozima, veznicima, itd.
3) Koristiti due rijei koje u sebi sadre kratku rije koju treba zapamtiti.
4) Zamijeniti rije s kojom su nastali problemi nekom drugom rijeju zamjenom.
3. Hou li morati u sjeanje prizivati cijelu asocijaciju kada se bude
trebalo sjetiti odreene rijei?
Ne. Nakon to ponovite rije 3-4 puta, ona e se vrsto usidriti u vaem pamenju.
4. Koji je najbolji
najbolji nain uenja sloenih jezika kao to su kineski, japanjapanski, arapski i dr.?
dr.?
Prvo ovladajte izgovorom rijei, a tek nakon toga nainom pisanja. Vidjet ete da
izgovor rijei u tim jezicima nije nita sloeniji nego u drugim jezicima.
Mogue je na ranijim stupnjevima uiti pismo, no tada ponite od
najjednostavnijih rijei.
im nauite govoriti, odmah ponite uiti abecedu, kako biste nauili pismo
(jednako kao i u sluaju s ostalim jezicima).
Ako se prijevod rijei sastoji od nekoliko rijei, odnosno od kombinacije nekoliko
rijei (to vrijedi za sve strane jezike), razbijte ga na osnovne sastavnice koje ve
vjerojatno znate.
Za brzo uenje naina pisanja rijei u jezicima poput kineskog, japanskog, arapskog
i dr. dosta pomae razvoj fotografskog brzog
pamenja. Moji uenici su lako ovladali pismom tih jezika nakon to su proli moj
teaj brzog pamenja putem interneta, na kojem nudim vjebe za razvoj
fotografskog pamenja, sa simulatorom natjecanja iz brzog pamenja.
Za kraj bih jo volio istaknuti da je vrhunsko pamenje doista neprocjenjiva vjetina.
To je umijee koje bi svaka osoba mogla razviti uz pomo posebnoga treninga kojim
teke stvari postaju lake. Takav je trening detaljno opisan u mojoj knjizi "Superpamenje,
superitanje, superuenje" (Planet Zoe, 2011). Omoguit e vam da razvijete ne samo
pamenje, nego i matu, sposobnost brzog itanja i uenja velike koliine podataka
velikom brzinom, te da openito osnaite svoj um, ojaate sigurnost u sebe i
samopotovanje.

221

Chia

23
Zona kontrole
Provjerite jeste li u itanju ove knjige ita propustili. Namjena ovog poglavlja vrlo je
jednostavna. Stavite kvaicu u odgovarajuem kvadratiu nakon to ste obavili zadatak
koji je opisan pokraj.
Kada dospijete do 7. poglavlja, s tablicama, popunite prva dva polja u svakom
retku. Popunjavajte samo retke oznaene zvjezdicom. Tijekom 5 sekundi
razmislite o nekoj asocijaciji za pojedinu rije i zapiite ideju u etvrtom stupcu,
istodobno je vizualizirajui. Ako se u 5 sekundi u vaoj glavi ne stvori slika,
propustite taj redak i nastavite rad s preostalim rijeima.
Pri drugom pregledu popunite proputene retke (samo one koji su oznaeni
znakom *).
Proitajte knjigu do kraja, ali nemojte raditi nita iz 17. poglavlja (7 dana prakse)
dok ne popunite sve tablice.
Ne popunjavajte dodatke retke (bez znaka *) iz tablica u 7. poglavlju sve dok ne
zavrite sa sedmim danom prakse (17. poglavlje).

Chiarissima
www.bosnaunited.net

222