UVOD

Kao to kod ljudi inteligenciju definiramo kao sposobnost prilagodbe novim i

promjenjivim uvjetima, tako inteligentnom nazivamo onu mreu koja koristi moderne
telekomunikacijske tehnologije, poveava koheziju izmeu svih svojih korisnika i
dinamiku njihovih meusobnih odnosa, te sve svoje novostvorene potencijale iskoritava
na promjenjivom globalnom tritu, na najbolji nain i na dobrobit svih svojih korisnika.
Tijekom zadnjih nekoliko godina svjedoci smo ubrzanog rasta potreba za naprednijim
telekomunikacijskim uslugama. Da bi se zadovoljile potrebe korisnika, od mrenih
operatora se zahtjeva da u vrlo kratkom roku postave traenu uslugu.
Koncept inteligentnih mrea (eng. Intelligent Networks (IN)) to omoguuje. Monopol u
telekomunikacijama postepeno nestaje i borba na tritu postaje sve izraenija. Da bi se
mrea mogla nositi s izazovima trita, mijenja se funkcija i struktura mree. Ovaj rad
obuhvaa skup pravila, arhitekturu i alate potrebne za realizaciju projekta: implementacije,
putanja u rad i koritenje odreenih usluga. Razmatramo koncept inteligentne mree, te
kako nacionalna telekomunikacijska mrea evoluira u funkcijskom, topolokom i
tehnolokom smislu. Ta se evolucija moe ostvariti uvoenjem i distribucijom odreenih
vorova u mrei koji obavljaju tono odreene funkcije karakteristine za svaki vor.
Pojam inteligentnih mrea ne treba shvaati doslovno, tj. inteligentna mrea nije mrea
arhitektura u klasinom smislu kao npr. telefonska ili raunalna mrea. IN je pojam,
zapravo model koji nam olakava pregled i shvaanje svih funkcija i procesa koji se
odvijaju u svakom od IN vorova, te kako i na koji nain su povezani svi sudionici IN
poziva.
Tema inteligentne mree je vrlo opirna i kompleksna. Ovaj rad usmjeren je na detaljnom
razmatraju vorova inteligentne mree, koji izvravaju najbitnije funkcije. Vrlo detaljno su
opisane inteligentne usluge to ih nacionalni operator trenutno nudi svojim korisnicima,
zatim jednostavno i razumljivo je opisana

prepaid usluga, grana telekomunikacijske

industrije koja biljei najbri rast i jedna je od noviteta u fiksnoj telefoniji, te se opisuje
jedan od alata za kreiranje usluga u inteligentnim mreama.

Rad je podijeljen u 6 poglavlja, koja prate razvoj mrene inteligencije od najranijih dana
runog prespajanja, dananje trendove i smjernice budueg razvoja.
Cilj rada je na jednostavan nain opisati evoluciju telekomunikacija prema inteligentnoj
mrei, ukljuujui nove naine procesa usluga, te integracija fiksne, mobilne i raunalne IP
mree.

2. MRENA INTELIGENCIJA
Prva inteligencija u telefonskim mreama potjee jo iz vremena telefonskih operatora,
koji su sjedili rame uz rame, mehaniki umetali ice u pojedine reglete i na taj nain
omoguavali telefonske pozive. Operatori su uspostavljali pozive izmeu udaljenih toaka,
odabirali najbolje rute i oglaavali informacije. Oni su bili, na neki nain, izvor
informacija. Informacije tipa: tono vrijeme, vremenska prognoza, razglaavanje lokalnih
vijesti itd.
Tijekom 1920-ih godina prolog stoljea, razvojem tehnologije, pojavljuju se prve
automatske centrale (switch). U poetku su centrale sluile kao pomo operatorima, da bi
naposlijetku polako poele zamjenjivati operatore. Kombinacija pulsnog telefonskog
biranja i elektromehanike centrale omoguuje korisniku da uspostavi poziv bez pomoi
operatera. Ovakav rasplet je doveo do smanjivanja ljudske inteligencije u telefonskim
mreama.
Pojavom software-a 1965. godine nastupa drastina promjena u telefonskim mreama.
Pojavljuje se prva centrala to je u sebi imala memorijsku karticu na kojoj se nalazio neki
odreeni program. Kombinacijom software-a i hardware-a u telefonskim centralama,
javljaju se prve korisnike usluge (brzo biranje, poziv na ekanju, preusmjeravanje poziva
i poziv na vie lokacija) za stalne korisnike i set usluga (prebacivanje poziva, skraeno
biranje itd...) za poslovne korisnike. Prvi softverski programi, koji su se ugraivali u
centrale, sadravali su priblino 100,000 linija koda. Tijekom 1990-ih neki od sustava
centrala postaju izuzetno kompleksni, sadravajui 10 milijuna linija koda i pruajui
stotine razliitih usluga telefonskim korisnicima. U to su se vrijeme mreni operatori
susretali s problemom nabave telekomunikacijske opreme od razliitih proizvoaa, jer
oprema razliitih proizvoaa nije davala eljene rezultate, npr. usluge nisu bile svugdje
prisutne na podruju koje pokriva mreni operater, tako da korisnik na jednom kraju grada,
podruja ili drave nema pristup istim uslugama koje ima drugi korisnik na drugom kraju
grada, podruja ili drave. Oprema se tada nabavljala od jednog proizvoaa. Sama
realizacija neke usluge tekla je tako da se prvo raspravljalo o nekom odreenom tipu
usluge, koji su korisnici zahtijevali, zatim o obiljejima centrala, koje omoguuju danu
uslugu i na kraju se dogovaralo o cijeni i o datumu putanja usluge na koritenje.

Jednom kad se usluga implementira, vie nije bilo lako prilagoavati uslugu pojedinim
zahtjevima korisnika. Kad se trebala mijenjati pojedina usluga, onda se moralo razgovarati
s proizvoaem opreme, nakon ega bi sam proizvoa opreme izdao poseban software,
koji je sluio kao nadogradnja starog software-a odreene usluge. Takav nain izmjene,
pojedine usluge, je dugotrajan, kompliciran i financijski neisplativ.
Tijekom 1980-ih uvodi se novi koncept pod nazivom inteligentne mree (eng. Intelligent
Network) ili IN. Inteligentne su mree omoguavale novim telekomunikacijskim uslugama
da se bre upoznaju i da budu iroko dostupne. Osobine i dostupnost usluga u mrei,
pohranjenih u kontrolnim centralama, iskljuivo ovise o hardware-u i software-u.
Implementiranje usluga se pojednostavljuje, vie nisu linije koda, nego se usluge
implementiraju u grafikom suelju. Pojedini mreni operatori sada imaju puno vie
slobode u kreiranju i implementiranju usluga.
Pritisak na mrene operatore neprestano raste kako se mijenjaju korisnikove navike dui
pozivi, vea podruja ili viestruke linije. No kako konkurencija na telekomunikacijskom
tritu raste iz dana u dan, mreni operatori predstavljaju nove usluge koje IN vrlo
jednostavno rjeava.

3. INTELIGENTNE MREE
Inteligentna mrea (eng. Intelligent Network - IN) opisuje zahtjeve trita za naprednim
uslugama na fleksibilan i isplativ nain. IN nije mrea, kako samo ime kae, ve je to nain
za implementiranje novih usluga u mreu.
IN omoguava kreiranje i dopunjavanje naprednih usluga namjenjenih potroaima fiksne i
mobilne mree, kao i na novu generaciju mrea poput UMTS-a i ENGINE-a 1. IN dijeli
uslunu funkcionalnost od ostatka sustava, to omoguava mrenim operaterima da se
konfigurira IN rjeenje na lokalnom, tranzitnom ili pak na meunarodnom nivou. Mreni
operateri mogu uvesti i modificirati nove usluge neovisno o hardware-u mrene opreme.
Usluge implementirane na ovakav nain nazivaju se IN usluge.
Uvoenje novih usluga pridonosi veim prihodima za operatora. Kako se poveava
dostupnost irokopojasnih novih i privlanih IN usluga, analogno tome, poveava se i
promet na mrei.
Vrlo je bitno naglasiti da se nakon predstavljanja IN koncepta uvelike skratilo vrijeme
potrebno za kreiranje, testiranje i implementiranje usluga, sa 2 do 4 godine na samo 6
mjeseci.
Druga je bitna stavka bila ta da se pojedine usluge u mrei kontroliraju iz jedne ili
vie kontrolnih toaka, zvanih SCP (eng. Service Control Point), za razliku od veeg broja
distribuiranih toaka koje se, u ovom sluaju, koriste za pomone usluge. Ovakav pristup
znatno olakava sve administrativne procese kao npr. uvoenje, promjene ili povlaenje
neke usluge s trita. Centralizirana kontrola i administracija daju mrenom operatoru bolji
pregled svih usluga na mrei.
Tijekom 1980-ih operatori mrenih usluga razmatraju sljedee zahtjeve:
-

brzo postavljanje usluga

standardiziranje suelja i mrene opreme

mogunost da usluge nude i neoperatori radi uestalijeg koritenja mrenih

resursa

ENGINE Ericsson- ova fiksna mrea nove generacije

Sl. 3.1: Intelligent Network (IN)

U poetku su bile predstavljene dvije usluge: Besplatni telefon (eng. Freephone) ili usluga
0800 i ABS (eng. Alternate Billing Service) usluga, koja je kod nas poznata kao Phonechip
kartice. Ovakve su usluge zahtijevale dva odvojena SCP-a. Da bi se moglo pristupiti
odreenoj usluzi u centrale se mora implementirati odreeni software. Taj software
omoguuje centrali da prepozna IN uslugu i putem SS7 mree vri komunikaciju sa SCPom. Da bi se usluge mogle kreirati, testirati i nadgledati potrebni su novi operacijski i
upravljaki sustavi. Na sl. 3.1. obratimo panju na izraz usluga specifino-upravljaki
sustav ispod SMAS okvira. To znai da postoji trigger logika2 koja aktivira IN usluge.
Npr. usluga besplatnog telefona aktivira se nakon to otipkamo broj 0800, centrala
prepoznaje IN uslugu i putem SS7 protokola pristupa SCP-u.
Danas, usluge, prespajanje i transport u telekomunikacijskim mreama su vertikalno
orjentirane tako da operatori najee projektiraju mreu gdje su telefonija, podaci i
prijenosna mrea postavljene zasebno. Sada se postavlje pitanje, to je bolje? Integrirane
mree ili mree koje dozvoljavaju odvojenu propagaciju. Da bi integracija i isprepletenost
mrea bila mogua, uloeni su veliki napori i sredstva za razvoj posebnih standarda i
opreme takvih mrea. U prolosti je bila mogua uporaba SDH i SONET mrea kao
2

Trriger logika logiki sklop okidanja/automatski postupak prepoznavanja IN usluge i aktiviranja

odreenih operacija vezanih uz IN uslugu.

jedinstvene transportne mree za razne usluge. Ali pojavom IN mrea, razvijaju se sve
sofisticiranije, sloenije i inteligentnije mree. Tako se uskoro moemo upoznati s
mreama nove generacije, koje sadre zajedno usmjeriteljski i transportni nivo
konekcijska mrea.
Slika 3.2. prikazuje kako dananje mree koja uz pomo IN-a ubrzano evoluiraju k
mreama novih generacija

Sl. 3.2: Razvoj mree

Kasnije verzije IN-a nazivaju se AIN (eng. Advanced Intelligent Network), koje opet
nameu ideju nezavisno-uslune arhitekture (mijenjanje ili dodavanje usluga bez promjene
mrene opreme), u kojima dani dio telefonskog broja moe biti razliito interpretiran od
strane usluge (doba dana, tip poziva, identifikacija poziva itd.). Iz toga slijedi da su logika
pojedinih usluga u SCP-u i upravljaki sustav usluga potpuno neovisni jedan o drugom.

3.1 Sudionici IN poziva

Na sl. 3.3. vidimo tko sve sudjeluje u IN pozivu.

Operator usluge

Pretplatnik usluge

Korisnik usluge

Sl. 3.3: Sudionici IN poziva

Operator usluge
Operator usluge je administracija nacionalnog operatora/telekoma. Nudi usluge
korisnicima i pretplatnicima odreenih usluga.
Pretplatnici usluga

Pretplatnici usluga su instituti ili tvrtke koji nude svoje IN usluge svojim korisnicima i
dostavljaima.
Korisnik usluga
Korisnik usluge je osoba koja zahtjeva pristup odreenim IN uslugama.
8

3.2 IN Arhitektura

IN platforma omoguuje mrenim operatorima da programiraju i strukturiraju irok opseg

naprednih mrenih usluga (AIN). Produkti se baziraju na platformi Telecoma (npr. AXE)
ili na standardiziranoj UNIX platformi. Za postavljanje usluga unutar mree zaduen je
sustav, koji se naziva Telecommunication Management Operating System ili skraeno
TMOS.

3.2.1 IN jezgra

Samu jezgru IN-a ine Service Control Point (SCP), Service Data Point (SDP) i Service
Management Application System (SMAS), to je prikazano na sl. 3.4.

Sl. 3.4: IN Arhitektura

Protokoli koji se koriste su TCP/IP iznad SCP-a, ispod SCP-a, koristi se SS7 protokol.

3.3 IN vorovi
3.3.1 Lokalna centrala
Pretplatnik je spojen na telefonsku mreu preko lokalne centrale (eng. Lokal Exchange
(LE)). Kada pretplatnik zahtjeva IN uslugu, pretplatnik se spaja na SSP (eng. Service
Switching Point), u naem sluaju je to najee tranzitna centrala. U nekim sluajevima
lokalna centrala podrava suelja (eng. Service Switching Function3 (SSF)) za SCP.

3.3.2 Service Switching Point (SSP)

SSP je mreni element ija je funkcija prepoznavanje trigger toaka tokom obrade poziva,
interakcija sa SCP-om i prekidanje obrade poziva. SSP se najee nalazi u tranzitnoj
centrali gdje se pretplatnikov poziv usmjerava do eljene destinacije ili do eljene usluge.
Uglavnom, SSP je odgovoran za sve funkcije koje se odnose na preusmjeravanje IN
usluga. Takvo preusmjeravanje je rezultat obrade usluga u SCP-u. Informacije se
neprestano izmjenjuju izmeu SSP-a i SCP-a. O rezultatima preusmjeravanja odluuje
SCP, koji alje naredbu SSP-u putem CCSN (eng. Common Channel Signaling Network)
mree i protokola za signalizaciju SS7 (eng. Signaling System 7). SSP takoer putem SS7
protokola informira SCP o aktivnosti pretplatnika i o trenutnom statusu poziva u centrali.
SSP upravlja etiri vrlo vana podruja IN poziva:

Prepoznavanje i pokretanje usluge (eng. Triggering and Invocation)

Kontrola prometa (eng. Mass Call - Congestion Control)

Naplata usluga i poziva (eng. Charging)

Model spajanja (eng. Connection view)

SSF - eng. Service Switching Function - funkcijski entitet unutar arhitekture IN-a. Ugraen je u mreni
preklopni (eng. switching) vor i omoguuje pristup IN uslugama iz mree.

10

3.3.2.1 Prepoznavanje i pokretanje usluge

Triggering je funkcija prepoznavanja poziva, koji zahtijevaju pristup IN-u. Triggering je
rezultat pretplatnikove aktivnosti npr. biranje brojeva. Pokretanje usluge, jest aktivacija
usluge SS7 signalom, koji putuje izmeu SSP-a i SCP-a i obrnuto. Kada SSP prepozna IN
poziv, on alje upit SCP-u da aktivira uslugu. Jednostavnije reeno, prepoznavanje i
pokretanje usluge je pozivni model, koji je opa prezentacija aktivnosti SSP-a tijekom
uspostave, nadzora i prekida poziva. Sastoji se od odreenih toaka u pozivu (eng. Point in
Call (PIC)), toaka detekcije (eng. Detection Points (DP)) i trigger logike. Na sl 3.5.
prikazan je jedan takav model.
PIC prikazuje obine dogaaje u centrali ili stanja kroz koje prolazi poziv od podizanja
slualice do sputanja slualice. Npr. nulto stanje ili stanje mirovanja-stanje u kojem SSP
nadzire pretplatniku liniju. Drugi primjeri PIC-a su dizanje slualice, prikupljanje i
analiza informacija, usmjeravanje, alarmi itd.
Centrale su prole kroz sline faze prije nego to se AIN razvio. Ipak pojavom AIN-a uvodi
se standardni pozivni model kojeg bi se trebalo pridravati. U novom modelu triggeri i
toke detekcije (TDP) nalaze se izmeu odreenih toaka u pozivu (PIC). SSP provjerava
TDP-ove i provjeravaju ima li kakvih aktivnih triggera.
Postoje tri vrste triggera:

pretplatniki ili linijski

grupni

uredski

Pretplatniki triggeri su privreni pretplatnikoj liniji, tako da bilo koji dogaaj od

podizanja do sputanja slualice se broji kao trigger.
Grupni triggeri dodjeljuju se grupi pretplatnika npr. pretplatnika grupa. Bilo koji
pripadnik grupe, definiran software-om, moe aktivirati trigger.
Uredski triggeri su dostupni svima koji su spojeni na uredsku telefonsku centralu. Uredski
triggeri ne dodjeljuju se pojedincima ili grupama.

11

Ako se detektira trigger, centrala privremeno suspendira poziv, dok se ne uspostavi

komunikacija SSP-a i SCP-a. Npr. sl. 3.5. Pretpostavimo da AIN prikuplja informacije
PIC-a u nultom stanju. Obrada normalnog poziva suspendira se dok TDP ne prikupi
informacije zbog zakanjelog triggera (dizanja slualice). Prije nego li prijeemo na
analizu informacija (sljedei PIC), SSP slae prikupljene informacije i alje upit putem
SS7 mree SCP-u. Nakon to SCP-ova logika usluge reagira na upit, SCP alje rutu SSP-u,
tj. upuuje SSP kako usmjeriti poziv prije sljedeeg PIC-a. Naposlijetku, kada SSP shvati
da je poziv namjenjen AIN-u, SSP prekida obradu poziva i alje upit SCP-u radi
usmjeriteljskih informacija. Jednom kada SCP preda instrukcije SSP-u, tada SSP nastavlja
s pozivnim modelom sve do prekida poziva. Ovo su osnove prikaza pozivnog modela AINa, koji je vrlo vaan dio AIN-a.
Ovakav nain razlikuje se bitno od prijanjih verzija IN-a, u kojima je poziv iao od
izvorita do odredita, bez prekida poziva.

Sl. 3.5: Osnovni prikaz pozivnog modela

12

3.3.2.2 Kontrola poziva

Kontrola poziva (eng. Mass Call - Congestion Control) je trigger, ija je funkcija
nadgledanje i kontrola intenziteta poziva:

prema SCP-u

prema odreenoj usluzi

prema odreenom pretplatniku

Kontrola poziva moe biti aktivirana na dva naina:

od strane usluge u SCP-u

od strane AXE naredbe u SSP-u

Postoje tri razliite metode kako se gore navedena usluga moe primjeniti na odreene
usluge, odreenog pretplatnika ili na sve pozive:

Block: SSP blokira sve pozive

Gapping: neki od poziva se proputaju do SCP-a

Window: dinamika metoda koja blokira pozive, ako broj poziva prelazi
dozvoljenu granicu (pozivi na koje se niko ne javlja ili pozivi prema zauzetom
pretplatniku)

Sve ove metode mogu biti preneene u SCP, sa ili bez operacije Update. Operacija
Update sadri broj blokiranih poziva u SSP-u.
Najbolji primjer Mass Call usluge je televoting telefonsko glasovanje.

13

3.3.2.3 Naplata usluga i poziva

IN funkcije utjeu na naplatu poziva (eng. Charging), tako to se i dalje koriste obine
funkcije koje se koriste pri naplati poziva. Naplata se vri na nain da SCP alje operaciju
Charging Information SSP-u koja sadri razne parametre uz pomo kojih se vri naplata
poziva. Vano je naglasiti da ti parametri nisu standardizirani i specifini su za svakog
operatora mrenih usluga.
Neki od parametara su:

Start/stop naplate

Kome se naplauje, A-number4, B-number5 ili C-number6

Podjela naplate, postoci

Klase naplate (potroeni impulsi ili plaeni iznos)

Naplata se vri na raun pozivanog

Limiti naplate

Anumber pozivatelj
Bnumber pozivani broj, a mogu biti i glasovne poruke
6
C number broj u koji se preslikava Bnumber, ako su ostvareni svi uvijeti u IN pozivu i ako nema
glasovnih poruka za oglaavanje. Vidi stranu 48!
5

14

3.3.2.4 Pregled spajanja

Pregled spajanja (eng. Connection View) apstraktna je predodba o tome kako je
postavljena konekcija u SSP-u tijekom IN poziva. Ovaj koncept sadri velik broj definicija.
Neke osnovne su prikazane na sl. 3.6.

Leg (spoj) spoj izmeu pretplatnika i SSP-a

Primary connection point (primarna spojna toka) spaja ulaznu nogu sa SSPom i izlaznu nogu iz SSP-a

Associated connection point (povezana spojna toka) spaja dvije izlazne noge

Sl. 3.6: Pregled spajanja

15

3.3.3 Intelligent Peripheral (IP)

IP osigurava resurse kao to su pojednostavljene i povezane glasovne poruke,

prepoznavanje glasa i DTMF7. Sadri takoer i usmjeriteljsku tablicu pomou koje spaja
korisnike i gore navedene resurse. U nastavku IP podrava fleksibilnu informacijsku
interakciju izmeu korisnika i telefonske mree. Ima mogunost upravljanja resursima tj.
da nalazi neaktivne resurse, da ih aktivira ili da ih vraa u neaktivno stanje.
Lako se moe zakljuiti da je IP ulazno/izlazna jedinica i koristi se kao ispomo uslugama
to zahtijevaju velik broj glasovnih poruka.
Suelja izmeu SSP-a i IP-a moraju biti velikih brzina.

DTMF eng. Dual Tone Multi-Frequencies tonsko biranje

16

3.3.4 Mrea SS7

SS7 mrea sastoji se od:

linkova za slanje paketa

centrala za slanje paketa

Signalne-transfer toke (eng. Signaling Transfer Points (STP))

Slika 3.7 ilustrira kako SS78 mrea razdvaja govorni i pozivni kanal od zajednikog kanala
izmeu centrala. To znai da se za postavljanje poziva ne koristi vie zajedniki kanal.
Najveu ulogu u SS7 mrei ima STP. STP je proizvoljni mreni element to usmjerava
poruke meu mrenim elementima koje ine IN arhitekturu.
Npr. kada SSP prepozna IN poziv, tada STP usmjeri poruku/upit ka SCP-u, traei
pokretanje odreene usluge.
Nadalje, SS7 mrea uvodi nove usluge kao npr. Caller ID9. Caller ID se prenosi SS7
mreom i prikazuje broj pozivatelja.
Vano je naglasiti da se SS7 mrea razvila prije nego li se razvio IN.

Sl. 3.7: SS7 mrea

8
9

SS7 eng. Signaling System 7signalizacijski protokol u telekomunikacijama

Caller ID osobni broj pozivatelja

17

3.3.5 Service Control Point (SCP)

SCP je mozak inteligentnih mrea, uvijek on-line, robustan, izvodi transakcijsko

procesuiranje baza podataka, koja na upit mree, upravlja pozivima, prua i upravlja
uslugama. SCP je sustav velikog kapaciteta sposoban je nositi se s velikim brojem upita
po sekundi (oko 900 upita/sekundi). Ujedino je i sustav realnog vremena s odzivom
manjim od pola sekunde, dostupan i sa sustavom ispadanja manjim od 3 min/god. Naravno
ovdje govorimo o paru SCP-a. Postavlja se tako da bez ikakvih problema moe pratiti
neprestani rast mree, to ujedino znai da se procesori i memorija mogu dodavati
modularno, bez gaenja neke usluge na odreeno vrijeme. Isto to vrijedi za uploadiranje
software-a.
SCP je velika baza podataka gdje su smjetene usluge tj. programi i naredbe po kojima se
izvravaju IN usluge. Dananje SCP inaice su izgraene na TPC (eng. Telecom Purpose
Computer) plaformi SCP-T, dok bi u budunosti mogli sresti SCP postavljen na GPC
(eng. General Purpose Computer) tj. na UNIX platformiSCP-G. SCP-G ima promjenjivu
konfiguraciju: malu, srednju i veliku i to sve zbog zahtjeva korisnika.
Kao to smo ve spomenuli SCP izvrava logiku usluga i posreduje izmeu SSP-a i SDP-a.
SCP odrava sve nivoe uslunih informacija i moe isto tako sadravati i pretplatnike
podatke.
Kada se SCP-i postavljaju u paru, este su modifikacije pretplatnikih podataka, koje
naravno mogu stvoriti odreene probleme. Ako se baza podataka promjeni u jednom SCPu, onda se mora promjeniti i u drugom SCP-u. Takvo uploadiranje podataka izmeu SCP-a,
je vremenski kritino jer se sve mora odvijati u nadlenosti SMAS-a.

18

3.3.6 Service Switching Control Point (SSCP)

Do sada smo razmotrili kako SSP i SCP pridonose funkicionalnosti IN-a u telefonskim
mreama. No to ako imamo samo analognu telefonsku mreu i nemamo SS7 mreu za
signalizaciju? U tom sluaju koristimo jednu hibridnu metodu koja omoguuje da se SSP i
SCP postave kao jedan mreni element, tj. postavlja se mreni element koji objedinjuje
funkcije SSP-a i SCP-a i koji ne treba signalizaciju jer se sve nalazi u jednoj toki.
Takav mreni element naziva se SSCP (eng. Service Switching Control Point).

3.3.7 Service Data Point (SDP)

Service Data Point (SDP) je mreni element koji sprema velike koliine podataka o
korisnicima/pretplatnicima. Neki problemi koji se mogu pojaviti prilikom spremanja
podataka u SCP jednostavno se rjeavaju pomou SDP-a.
Jedna od namjena SDP-a jest uvanje podataka o pretplatniku u jednoj centralnoj toki,
naravno mrenoj centralnoj toki. Budui da SDP moe spremiti veliku koliinu podataka
jasno je da update-i meu SCP-ima vie nisu potrebni.
SDP se najvie koristi kod iroko dostupnih usluga kao npr. provjera rauna na kartici,
prepaid usluge, izlistanje poziva, osobni brojevi i VPN10 usluge.
Logika usluga se i dalje uva u SCP-u kao i lokalni i globalni podaci, ali za vrijeme
pruanja usluge SCP zahtjeva podatke od SDP-a.

3.3.8 IN Suelja
10

VPN - eng. Virtual Public Network privatna mrea koja je podijeljena na logikom nivou i koja zahtjeva
autorizaciju.

19

SS7 signalizacijski protokol se koristi u komunikaciji mrenih elemenata kao to su: SDP,
SCP i SSP.
SMAS, koji kreira usluge i obnavlja korisnike podatke, komunicira sa SDP-om i SCP-om
TCP/IP11 protokolom. Mree na kojima djeluje TCP/IP protokol mogu biti Ethernet
(lokalne raunalne mree) ili X.2512. Naravno komunikacija preko Ethernet-a je mnogo
bra. Nacionalni operator koristi X.25 mreu.
Slika 3.8. jasno prikazuje suelja mrenih elemenata i protokola koji vre komunikaciju.

Sl. 3.8: IN Suelja

4. IN APLIKACIJE
11
12

TCP/IP - skup protokola, standarda i pravila potrebnih za ostvarivanje komunikacije meu mreama
X25 - mrea malog kapaciteta s maksimalnom. brzinom prijenosa od 48kbps

20

Kao vodei u svijetu na podruju inteligentnih mrea, Ericsson je razvio kompletnu i

fleksibilnu arhitekturu. Danas ve postoji vie od 100 implementiranih IN usluga ili se
mogu implementirati po narudbi mrenih operatora. Mreni operatori koriste Ericssonove usluge inteligentnih mrea radi poboljanja korisnikih usluga, otrije konkurencije na
tritu i radi poveanja prihoda.
U vie takvih IN usluga, kontrola potroaa je vodei faktor. Kroz kontrolu potroaa,
korisnici usluga mogu mijenjati dio uslunih podataka da bi usluga radila po njihovoj elji.
Danas, se kontrola potroaa se normalono provodi koristei DTMF u kombinaciji s
glasovnim navoenjem, ili jednostavnim telefonskim pozivom u centar/kompaniju to nudi
uslugu.
Neke od aplikacija IN usluga su kombinirane unutar jednog paketa, dok su ostale oznaene
kao samostalne. Primjeri nekih aplikacija:

Bezgotovinske usluge su kombinacija usluga: prepaid (mobilne i fiksne mree),

phonechip kartice i pozivi uz kreditne kartice.

Information and Business usluge (I&B) su kombinacija usluga: besplatni

telefon, Universal Access Number13 (UAN) i Premium Rate14

Intelligent Assistance usluge (IA) su kombinacija usluga: Universal Personal

Telecommunications15, Fixed Mobile & Mail service16

Virtual Private Networks (VPN)

Televoting

Number Portability

Access Screening17

13

Universal Access Number - koriste multinacionalne tvrtke koje imaju jedan pristupni broj. Kad se pozove
takav broj, poziv nam se upuuje u najbliu poslovnicu takve multinacionalne tvrtke.
14
Premium Rate - usluga koja je popularna kod Hot-line usluga.
15
Universal Personal Telecommunications - korisnik ovakve usluge moe imati doivotni telefonski broj tj.
zadrava broj i ako promjeni adresu.
16
Fixed Mobile & Mail service - popularna usluga koja obavlja skretanje poziva s fiksnog telefona na
mobilni i obrnuto.
17
Access Screening - koristi se za prikaz prometa na mrei, koristimo pri odlukama o uspostavi ili odbijanju
poziva

21

4.1 IN usluge i nacionalni operator

Mnoge tvrtke danas imaju razliite naine voenja poslova. Kako bi unaprijedili svoje
poslovanje i kako bi postali prepoznatljivi u komunikaciji s partnerima, tvrtke se
opredjeljuju za IN usluge nacionalnog operatora.
Potrebna je samo ve postojea analogna (POTS18) ili digitalna (ISDN19) linija.
Zahvaljujui modernoj digitalnoj tehnologiji, usluge postaju izuzetno jednostavne za
koritenje od strane onog tko uslugu nudi i sa strane korisnika te usluge i znatno utjeu na
uspjenost poslovanja tvrtke.
Koritenjem usluge 0800 Besplatni info telefon poslovnost i briga tvrtke o korisnicima
dolazi na prvo mjesto. Putem jednoga pamtljivog broja tvrtke omoguuje svojim
korisnicima besplatnu komunikaciju s tvrtkom.
Ukoliko tvrtka ima vie ureda na razliitim lokacijama, a ujedino eli imati jedan
jedinstveni pozivni broj i biti uvijek dostupna - usluga 062 Jedinstveni pristupni broj
savreno je rjeenje za tvrtku.
Usluge 060 Ponuda raznovrsnih sadraja informira, obrazuje i/ili zabavlja korisnike raznim
sadrajima, a pri tome se ostvaruje prihod.
Usluga 061 Telefonsko glasovanje (eng. televoting) omoguuje korisnicima izraavanje
vlastitog miljenja, to moe posluiti kao direktna povratna informacija.

18
19

POTS - eng. Plain Old Telephone System

ISDN - eng. Integrated Services Digital Network

22

4.1.1 0800-Besplatni info telefon

Usluga je prvenstveno namijenjena radi poboljanja odnosa s klijentima. Ako i kada klijent
trai neku informaciju o kompaniji, neka je dobije besplatno.
Uvoenjem ove usluge svi trokovi dolaznih poziva idu na troak tvrtke. Korisnik koji je
nazvao 0800 Besplatni info telefon ne plaa cijenu telefonskog poziva bez obzira odakle je
poziv upuen i bez obzira koliko je razgovor trajao. Dostupnost usluge je stalna: 24 sata.
Prema zahtjevima tvrtke, pozive se moe i preusmjeravati na jedno ili vie odredita
(telefona) na istim ili razliitim lokacijama. Takoer, ovisno o vremenu primanja poziva
(npr. nakon radnog vremena) isti se upuuju na odredite ili odredita koja kompanija
odredi, bez obzira radi li se o fiksnoj ili mobilnim mreama ili govornim automatom. Ako
se odlui na preusmjeravanje na govorni automat, pozivatelj dobiva unaprijed snimljenu
govornu poruku iji sadraj unaprijed odreen, a operator vodi brigu o snimanju, aktivaciji
i deaktivaciji govornih poruka, ovisno o potrebama i eljama tvrtke. Isto tako, moete
organizirati da pozivi pojedinih regija dolaze na unaprijed definirana odredita (npr.
Dalmacija na jedno, a Slavonija na drugo mjesto...).
Nudi se analiza i statistika dolaznih poziva u pisanom obliku te u obliku grafova, raun sa
specifikacijom poziva (npr. omoguava praenje rezultata promocije), besplatno
objavljivanje unutar telefonskog imenika

4.1.1.1 Izgled pozivnog broja

Moe se odabrati jednostavan, lako pamtljivi etvero ili esteroznamenkasti pozivni broj na
koji e pozivatelji upuivati pozive. 0800 Besplatni info telefon u vrlo kratkom vremenu
moe postati dio identiteta tvrtke.
Prua se mogunost odabira vrste broja - na primjer, zlatni (0800 22 33), zrcalni (0800 123
321) ili simetrini (0800 123 123). Takoer, postoji mogunost definiranja liste zabranjenih
poziva. Ako je poslovanje tvrtke lokalnog karaktera, mogue je postii da se primaju
pozivi iskljuivo iz vlastite upanije, zabraniti pozive iz telefonskih govornica i sl. Time se
mogu postii znaajne utede.

23

4.1.1.2 Profil tvrtki koje najee koriste uslugu

Usluga je veoma vani alat za sve tvrtke koje organiziraju podrku korisnicima svojih
proizvoda i usluga.
Profil tvrtki koje najee koriste ovu uslugu je vrlo irok: telefonska prodaja, financijske
ustanove (banke, fondovi, brokerske kue), restorani i trgovine s dostavom robe, tvrtke
koje pruaju tehniku pomo (prodaja raunala, automobila, servisi), dravne institucije,
tvrtke koje primaju pritube korisnika, hoteli i turistike agencije i sl.

24

4.1.2 Usluga 060 Ponuda raznovrsnih sadraja

Usluga 060 je rjeenje za tvrtku koja eli nuditi druge usluge, informirati, zabavljati ili pak
obrazovati. Korisnici dolaze do dragocjenih informacija, a tvrtka e za vrijeme koje
korisnici provedu na telefonu ostvariti dodatni prihod.
Usluga 060 Ponuda raznovrsnih sadraja prua:
- sudjelovanje u kvizu
- nagradne igre
- informiranje i obavjetavanje (radno vrijeme, informacije o tvrtki, podaci o proizvodima
ili uslugama itd.)
- preusmjeravanje poziva (preusmjeravati pozive prema traenoj lokaciji)
Ostale mogunosti: Provoenje anketa i istraivanja trita, presluavanje poruka i glazbe
prema eljama korisnika, snimanje poruka na sustav, distribuiranje snimljenih poruka
klijentu putem e-maila, telefaksa ili na CD-u (uskoro putem web-suelja) itd.
Posebno izdvajeno: Mogunost izvlaenja dobitnika u nagradnoj igri nudi se
programsko rjeenje koje izvlai dobitnike sluajnim odabirom, uz prisustvovanje
komisije; postoji takoer i mogunost izvlaenja dobitnika izravno u televizijskim ili
radioemisijama ("uivo").
Operator dostavlja korisniku (davatelj usluge/sadraja) slubena izvjea o poslovanju u
roku od 15 dana nakon isteka obraunskog razdoblja, a isplatu vri najkasnije 30 dana
nakon dostavljenog izvjea.
Rizik naplate preuzima operator.
Napomena: Postoji i druga kategorija davatelja usluge i/ili sadraja s dodanom
vrijednou, s istim pozivnim brojem 060. Rije je o koncesionarima iji rad odobrava
Hrvatski zavod za telekomunikacije. Koncesionari u skladu sa zakonskim odredbama
obavljaju svoju djelatnost putem vlastite terminalne opreme i koriste se iznajmljenim
telekomunikacijskim kapacitetima. Najee je rije o uslugama zabavnog karaktera,

25

nagradnim igrama, poslovnim informacijama, savjetovanje i slino. Pojedine tvrtke,

osjetljive na trokove, koriste ovu uslugu i za pruanje podrke korisnicima.

4.1.2.1 Kako postati korisnik?

to svaki potencijalni davatelj usluge/sadraja treba znati?

Kako se prihodi od ovih usluga (govornih automata) dijele izmeu pruatelja

usluge i davatelja usluge/sadraja, oni su izvrstan novi kanal generiranja
prihoda. To je posebno vano kod nagradnih igara (koje su vrlo popularne) te su
kao takve u stanju pokriti veliki dio prorauna potrebnog za organiziranje istih.

Ako postajete davatelj usluge/sadraja, operator osigurava terminalnu opremu s

telekomunikacijskim prikljukom na TK mreu u svojim prostorijama.

Koritenjem iznajmljenih govornih automata davatelj usluge/sadraja nudi

svoje sadraje: zabavnog, edukativnog, informativnog ili bilo kojega drugog
karaktera.

Budui da je rije o telefoniranju s dodanom vrijednou davatelj

usluge/sadraja mora pri oglaavanju i reklamiranju svojeg 060 telefona
obvezatno navesti cijenu usluge.

Strukture ovih usluga maksimalno su prilagodljive eljama potencijalnih

davatelja usluga/sadraja, uz vrlo kratko vrijeme potrebno za programiranje
(raspon 1-3 dana).

Davatelj usluge/sadraja i operator odgovorni su za sadraj i kvalitetu usluge.

Usluga sadraja moe se davati kao govorna, a - na zahtjev - ona moe biti faks
ili prijenos podataka.

Operator (kao pruatelj) i davatelj usluge/sadraja sklapaju ugovor o

zajednikom davanju usluge i nainu podjele prihoda. Naknada davatelju
usluge/sadraja obraunava se iz prihoda i odreuje prema ugovoru i
ostvarenom prometu.

26

Svaki je govorni automat jedinstven proizvod napravljen posebno prema

zahtjevima i potrebama korisnika. Vrstu sadraja, kao i strukturu automata (broj
i vrstu grana i podgrana) odreuje korisnik, dok je zadatak operatorova
programerskog tima programiranje i postavljanje automata na zakupljeni broj.
U sluaju da elja korisnika nije tehnoloki izvediva, zadatak je operatorovih
strunjaka da pronau najprikladnije mogue rjeenje.

Napomena: Prilikom izbora broja u obliku 060 xxx xxx, vrlo je vano da taj broj bude
lako pamtljiv. Zato je nacionalni operator zakupio sve zlatne (060 111 222), zrcalne (060
112 211) i simetrine brojeve (060 112 112).

4.1.2.2 Okvirni statistiki podaci

Okvirne statistike podatke o uspjenosti govornih automata mogue je dobiti i u tijeku
obraunskog razdoblja, uz nadoplatu. U detaljnoj statistici moe se provjeriti ukupni broj
poziva, prosjeno trajanje poziva, ukupno trajanje svih poziva, a nudi se i mogunost ispisa
svih A brojeva (brojeva s kojih je zvano) i B brojeva (brojeve koje se zvalo), uz vrijeme
poetka i trajanja poziva. Statistike se alju e-mailom, ali se prema eljama korisnika mogu
preuzeti i na CD-u.

27

4.1.2.3 Obveze ugovornih strana

Obveze operatora:
1. programiranje strukture govornog automata
2. snimanje sadraja (u suvremenom tonskom studiju, uz kvalitetnu opremu i spikera)
3. promjena (auriranje) sadraja u roku od 24 h (u sluaju zaprimanja materijala do 11 h,
promjena e biti izvrena isti dan)
4. oitavanje broja poziva na govornom automatu
5. izvlaenje i oitavanje podataka o prijavljenim pozivateljima
6. slanje podataka o prijavljenim i izvuenim pozivateljima e-mailom
7. slanje mjesenog izvjetaja u roku od 15 dana od isteka obraunskog razdoblja
8. isplata klijentu na temelju ugovora u roku od 30 dana od poslanoga mjesenog izvjetaja
Obveze partnera:
1. dostava teksta sadraja tri dana prije ukljuenja novog servisa (radi programiranja,
snimanja i testiranja usluge)
2. u sluaju auriranja, dostava teksta 24 h prije potrebne promjene (za materijale
primljene o 11 h radnim danima, zajameno snimanje promjena isti dan)
3. dostava termina za izvlaenje dobitnika

28

4.1.3 Usluga 061 Telefonsko glasovanje

Usluga 061 Telefonsko glasovanje (eng. televoting) je namjenjena medijskim kuama
(televizija, radio, novine) ili tvrtkama koje se bave istraivanjem trita. Koristi se kada je
vano saznati javno miljenje o nekom dogaaju i/ili osobi te pri tome u znak zahvalnosti
nagraditi kandidate koji su glasovali.
Usluga vam omoguava:

uspostavljanje izravne veze sa sluateljima radiostanica, gledateljima TV

programa, itateljima novina i asopisa, dakle sa svima ije je miljenje
potrebno u kreiranju vlastite djelatnosti

organiziranje nagradnih natjecanja

glasovanje (izbor najbolje osobe, dogaaja, emisije, politike stranke, pjesme,

pjevaa, glumca, voditelja,...)

ispitivanje miljenja graana o bilo kojoj temi ili dogaaju.

Dodatne mogunosti koje ova usluga moe pruiti su:

brza obrada zaprimljenih poziva bez obzira na broj poziva

preusmjeravanje poziva (na zahtjev korisnika) na govorne automate ili izravno

na telefonski prikljuak pozivatelja ili korisnika usluge

dostava podataka (rezultata) ovisno o vaim eljama (vrijeme, medij i sl.)

statistika obrada i analiza primljenih poziva (pisani oblik, graf)

velika dostupnost usluge: 24 sata dnevno, radnim danom, blagdanom i

nedjeljom

29

4.1.3.1 Tri naina koritenja ove usluge

1. Glasovanje: Svi pozivi sudjeluju u glasovanju i zavravaju na govornoj poruci; broj se
ostvarenih poziva registrira i dostavlja korisniku usluge.
2. Natjecanje: Svi pozivi sudjeluju u natjecanju. Broj se ostvarenih poziva ne registrira, a
samo se nekoliko njih (sluajnim odabirom) prosljeuje (kao pobjednici) korisniku usluge.
3. Natjecanje i glasovanje: Svi pozivi sudjeluju u glasovanju. Broj se ostvarenih poziva
registrira, dok se nekoliko njih (sluajnim odabirom) kao dobitnike prosljeuje korisniku
usluge, s mogunou izravnog sudjelovanja u emisiji.

30

4.1.4 Usluga 062 - Jedinstveni pristupni broj

Usluga nudi tvrtkama da se prezentiraju korisnicima usluga i poslovnim partnerima
jedinstvenim brojem na nacionalnom nivou.
Pomou usluge 062 Jedinstveni pristupni broj, vie razliitih telefonskih brojeva (bez
obzira na lokacije) postaju jedan, jedinstveni, lako pamtljiv i prepoznatljiv broj na razini
cijele Hrvatske. Ovisno o potrebama i eljama tvrtke, brojevi se mogu preusmjeravati na
jedno ili vie odredita u fiksnoj ili mobilnoj mrei.
Usmjeravanje poziva moe ovisiti o vremenu, primjerice radnim danom, praznikom,
tijekom radnog vremena i sl. U sluaju da ne postoji mogunost odgovora na sve dolazne
pozive, oni se takoer mogu preusmjeriti na govornu poruku po izboru tvrtke putem
govornih automata.
Mogue je formiranje doputenih i/ili zabranjenih ishodita. Isto tako, postoji mogunost
preusmjeravanja ovisno o broju koji poziva, to znai da se pozivi iz odreenih upanija
mogu usmjeravati u najblii regionalni ured (poslovnicu) tvrtke ili najblie prodajno
mjesto, stoga su glavni korisnici ove usluge tvrtke koje posluju na vie lokacija.
Cijenu poziva plaa pozivatelj po cijeni lokalnoga telefonskog razgovora. Pozivi su
mogui iz fiksne mree i pojedinih domaih mobilnih mrea. Pozivi iz inozemstva mogui
su iskljuivo ako su sklopljeni posebni ugovori sa stranim operatorima.

4.1.4.1 Izgled 062 Jedinstvenih pristupnih brojeva

062 Jedinstveni pristupni brojevi mogu biti iskljuivo esteroznamenkasti. Postoji
mogunost besplatne objave u telefonskom imeniku, a dostupne su analiza i statistika
dolaznih poziva, u pisanom i graf obliku.

4.1.4.2 Kome je usluga namijenjena?

Usluga je namijenjena prije svega tvrtkama s uredima (poslovnicama) na vie lokacija, a
koje ele biti prezentirane jednim, jedinstvenim, lako pamtljivim brojem. Za primjer,

31

moemo navesti taksi slube u razliitim gradovima, rezervacije karata u zranom,

cestovnom ili eljeznikom prometu i sl.

4.1.4.3 Tehniki preduvjeti

Tehniki preduvjeti za koritenje ove usluge su:

Korisnik mora imati telefonsku liniju (analognu ili digitalnu). U nekim

sluajevima mogue je koristiti i broj unutar kune centrale korisnika (ovisno o
tehnikim karakteristikama centrala).

Potrebno je od strane korisnika odrediti na koji e broj ili na koje e brojeve

pozivi biti preusmjeravani, specificirati dodatne usluge kao to su zabrane i
preusmjeravanja i slino.

32

5. PREPAID USLUGE
Definicija: Prepaid, kao to samo ime sugerira, je usluga u telekomunikacijama za koju
korisnik plaa unaprijed. Rije prepaid na engleskom jeziku znai plaanje unaprijed,
odnosno, u prepaid sustavu prvo plaate, a zatim razgovarate. Prepaid sustav na brz i
jednostavan nain omoguava ukljuivanje u svijet telefonije. U prepaid sustavu nema
plaanja mjesene pretplate i rauna na kraju mjeseca. Pristup mrei se plaa samo
prilikom kupovine pristupne prepaid kartice. U prepaid kartici memoriran je korisnikov
novi broj telefona. Kredit s kartice moe se troiti dinamikom koja odgovara korisnikovim
potrebama i eljama.

5.1 Uvod

U dananje vrijeme svjedoci smo nevjerojatne ekspanzije telekomunikacijskog trita, pa

tako i potranjom novih usluga. U takvoj konkurentnoj okolini telekomunikacijski
operatori uvode nove usluge, koje se doslovno stvaraju svaki dan.

5.1.1 Deregulacija
Deregulacija odvija znaajnu ulogu u telekomunikacijskoj industriji. Deregulacija polako
zahvaa i hrvatsko trite u to smo se i sami mogli uvjeriti zadnjih par mjeseci. Od 1984.
godine. Trita se dereguliraju i neka vana imena u telekomunikacijskoj industriji su
nestala, neka se jo uvijek bore, a neka su se i pojavila. Sve je to posljedica neprastane
borbe i potranje meu operaterima i samim proizvoaima. Cijene padaju, trite se
mijenja, stvaraju i uvode se nove IN usluge, operatori odluuju koje i gdje e postaviti
odabranu uslugu, koja naravno je posljedica istraivanja trita.
Vidimo da se stavara jedan sasvim novi svijet u telekomunikacijama, kako za proizvoae
telekomunikacijske opreme, telekomunikacijske operatore pa i same korisnike.
Nakon to je predstavljen koncept tehnologije AIN-a, implementiranje usluga je uvelike
olakano.

33

5.1.2 Zahtjevi korisnika

Kako raste dostupnost informacija, tako raste i nivo oekivanja korisnika. Korisnici, koji
nisu ogranieni samo jednim telekomunikacijskim operatorom, imaju mogunost promjene
telekomunikacijskog operatora, ako nisu zadovoljni koliinom i kvalitetom usluga.

Sl. 5.1: Tehnologijski napredak

5.1.3 Socijalne i ekonomske stavke

Socijalno i ekonomsko okruje uvelike utjee na to koju telekomunikacijsku uslugu
zahtjeva trite. Ovakve zahtjeve paljivo i oprezno prouavaju operatori prije nego to
implementiraju uslugu u neko podruje. U ovom je poslu vrlo vaan omjer
uloeno/korisno, tj. kada operator postavi neku vrlo skupu uslugu u neko odreeno
podruje, on mora biti siguran u opravdanost i povrat investicije.

34

5.2 Mogue platforme

Trenutno su mogue tri konfiguracije mrene opreme za prepaid usluge:

Personal Computer (PC)

Switch

Service-node

5.2.1 PC platforma
Slika 5.2. prikazuje tipinu PC configuraciju. PC platforme za prepaid usluge su obino
bazirane na file serveru, Local Area Network (LAN), terminalima, sueljima telefonskih
kartica i kartinim procesorima.
Prednosti sustava na PC platformi su modularnost i povoljnost. Kada neki poduzetnik
planira ulazak na telekomunikacijsko trite s prepaid uslugama, PC platforma mu
omoguuje dobar omjer uloeno/korisne investicije, tako da poduzetnik moe startati sa
samo jednim PC raunalom. Kako se posao razvija, poduzetnik jednostavno nadograuje
postojei sustav. Uz ve spomenute prednosti, modularnost i povoljnost, PC platforme su
jednostavne za postavljanje.
Negativne strane takoer su prisutne. Kako se broj klijenata i broj poziva poveava, sustavi
na PC platformama, koji se sastoje od vie PC raunala, postaju iznimno zahtjevne za
nadgledanje i upravljanje. Pouzdanost mrenih operacija nisu uvijek mogue i postoje
ogranienja s obzirom na kapacitet poziva.

35

Sl. 5.2: PC platforma za prepaid usluge

36

5.2.2 Switch platforma

Slika 5.3. prikazuje tipinu switch platformu. Jedna centrala sadri interaktivni glasovni
odziv (IVR20) zajedno s radnom stanicom koja slui za administriranje.
Switch platforme

obino imaju vei kapacitet poziva i omoguuju pouzdane mrene

operacije isto kao i centraliziranu kontrolu u obradi poziva.

Negativne strane switch paltforme: svi pozivi moraju se preusmjeriti u jednu centralnu
toku za glasovno navoenje i za obradu, ija cijena je mnogo via nego PC platformi. Isto
tako, centralne toke nisu fleksibilne dovoljno da bi se mogle modificirati.

Sl. 5.3: Switch platforma

20

IVR - eng. Interactive Voice Response

37

5.2.3 Service-Node platforma

Kako je prikazano na slici 5.4, service-node konfiguracija je obino sastavljena od
funkcijskog seta implementiranih u jednu ili vie mrenih komponenti. Takve funkcije
imaju mogunost:

obrade poziva

specijalnih resursa

baza podataka

Sve ove funkcije u service-node konfiguraciji usko su povezane s administracijskim

raunalom. Administracijsko raunalo je nadleno za kreiranje usluga.
Service-node platforme imaju velike preklopne kapacitete, pouzdane mrene operacije,
centraliziranu kontrolu i modularnu arhitekturu. Modularna arhitektura omoguuje rast s
obzirom na porast poziva. Mogu se s lakoom modificirati budui da dolaze u paketu s
nekim alatom za kreiranje usluga.
Visoka cijena ovakvih platformi i njihova neisplativost pri izvoenju manjih operacija
svakako se mogu ubrojiti u negativne strane jedne ovakve platforme.

38

Sl. 5.4: Service-Node platforma

39

5.3. Model poziva za Prepaid kartice

Usluga Prepaid odvija se tako da se poziv (besplatni) s prefiksom za Prepaid usmjeri na
najblii telefonski server gdje se pretplatniku reproducira govorna poruka s uputstvima za
uporabu usluge (npr. unos PIN21 koda, konta...). Na osnovu primljenih podataka telefonski
server pristupa do centralnog servera koji sadri sve podatke o raunima Prepaid sustava
identitet konta, vrijednost sredstava na raunu, prava vlasnika konta itd. Ako je na raunu
dovoljna vrijednost za minimalno trajanje poziva, pretplatniku se dozvoljava biranje
eljenog broja i omoguuje se poziv prema eljenom broju. U realnom vremenu server
troi sredstva pretplatnika i upozori ili prekine vezu ako se dostigne neki donji limit
vrijednosti. Realizacija usluge Prepaid omoguuje distribuciju telefonskih servera po irem
teritoriju telekomunikacijskog operatora, a da je pri tome baza podataka centralizirana. Na
taj je nain mogue kontinuirano graditi mreu Prepaid sustava, postavljati telefonske
servere na privremene lokacije (sajmovi i sl.) i modificirati mreu u skladu s potrebama.
Svi Prepaid pozivi se detaljno biljee u relacijskoj bazi podataka. Ti zapisi su dostupni bilo
kojoj ovlatenoj osobi u realnom vremenu za potrebe analiza, intervencija i sl.
Openito, pozivi s prepaid karticama mogu se prikazati opim modelom, to vidimo na
slici 5.5.

21

PIN eng. Personal Identification Number kod za pristup odreenoj usluzi

40

Sl. 5.5: Model poziva za prepaid kartice

platforma prima ulazni poziv

platforma nudi pozivatelju signal ili poruku da se u telefon postavi prepaid

kartica

platforma nudi pozivatelju signal ili poruku da se odabere telefonski broj

pozivanog

platforma vri kontrolu kartice i provjerava ima li dovoljno sredstava da se

poziv uspostavi

platforma postavlja izlazni poziv prema destinaciji, tj. zove pozivanog

kada pozivani podigne slualicu, platforma spaja ulazni i izlazni poziv

platforma vrednuje poziv i knjii ga na raun pozivatelja

platforma prati stanje na raunu i putem signala ili poruka informira pozivatelja,
ako je stanje na raunu pri isteku.

41

5.3.1 Osnovni i poboljani model

Prepaid usluge imaju osnovni model i poboljani model, opcije za dodane vrijednosti i
opcije za naplatu.
Prvo razmatramo to nam nudi osnovni model:

jednokratne kartice, koje se koriste po prvi put, nakon to se potroi uplaeni

iznos na kartici, poziv se odbija bez upozorenja

jednokratne kartice, koje se koriste po prvi put, 1 minutu prije potronje svih
sredstava dobiva se upozorenje da su sredstva na kartici pri kraju

prepaid kartica s mogunosu obnavljanja i postoji upozorenje

Osnovni model zahtjeva od mrenog operatora sljedee:

viestruki tipovi kartica

viestruki tarifni modeli i prilagodljive modifikacije

zatita od zlouporabe

blokiranje pozivatelja

blokiranje pozivanog

izvjea

zatita korisnika

proraun trokova

mogunost naplate razliite noge (eng. leg) u pozivu

naplata

42

Poboljani model ini prepaid uslugu mnogo privlanijom za korisnike, a ukljuuje

sljedee:

opcija obnavljanja rauna

prilagoene poruke

prilagoena podruja u kojima se vre pozivi

veestruke tarife i prilagodljive modifikacije

viestruki jezici i automatski odabir jezika

zatita od zlouporabe

automatsko biranje

automatsko ukidanje rauna nakon isteka roka

upozorenja

prijateljsko okruje u kojemu korisnik moe mijenjati PIN (eng. Personal

Indentification Number), aktivacija, deaktivacija i obnavljanje.

konferencijski pozivi

glasovna pota

prosljeivanje poziva (eng. Call Forwarding22)

pager dojava

izvjetaj da je pozivani primio poruku

slanje, primanje i prosljeivanje faksa

usluge informacija

22

Call Forwarding Prosljeivanje/preusmjeravanje poziva u sluaju neodgovaranja na poziv. Ako nismo u

mogunosti javiti se na fiksni telefon, tada ova usluga preusmjeri poziv na mobilni telefon ili obrnuto.

43

5.3.2 Problematika voenja Prepaid usluge

Prepaid usluge imaju drukiji odnos u poslovnom svijetu nego druge telefonske usluge,
tako da operateri usluga moraju paljivo voditi posao, mreu, tehniki i korisniki dio.
Idue toke mogu se sagledati iz poslovne perspektive kada se odluuje o operatoru
prepaid usluga:

osnove i granice posla koji se pokree

koliina potrebnih pregovora sa telekomunikacijskim operatorom za ulazne i

izlazne krugove

koliko se prekoraenja treba ostvariti da bi se mogla obavljati naplata po minuti

hoe li se usluga koristiti na veliko ili na malo kroz distribucijske kanale koji su
naem vlasnitvu

sustav naplate mora uzeti u razmatranje i probleme kao to su takse i

usklaivanje operatora

Stvari koje treba razmotriti s mrenog stajalita:

koliina poziva igra iznimnu ulogu pri odreivanju tipa platforme koji e se
koristiti

broj ulaznih i izlaznih krugova, broj krugova namijenjenih za vanjske izvore

(npr. usluga informacija) i broj krugova rezerviranih za IVR

rast ukupnog prometa, brzi rast broja poziva u minuti povlai poveanje prihoda
i obvezu irenja platforme; npr. ako je platforma dizajnirana da prima 10
miliona poziva i taj se broj dosegne u vrlo kratkom vremenu, tada operator nee
biti u mogunosti pruati uslugu i se javlja period u kojem se zahtjeva vei broj
poziva u minuti.

44

Stvari koje treba razmotriti s tehnikog stajalita:

prosjeno vrijeme razgovora

faktore radnih sati (eng. Busy Hour)

broj transakcija po pozivu

broj kartica

broj aktivnih korisnika

prosjena uporaba prepaid kartica

Stvari koje treba razmotriti sa stajalita korisnika usluga:

vano je da su korisnici prepaid usluga dobro poslueni i da su oekivanja

ispunjena.

vrlo je bitno i vrijeme potrebno za uspostavu poziva

45

6. KREIRANJE IN USLUGA
6.1 Logiki koncept skripti
6.1.1 Standardi pri dizajnu IN usluga
ITU-T, internacionalna organizacija za standardizaciju na podruju telekomunikacija,
definirala je pojedine standarde kod kreiranja IN usluga blokovskim dijagramima. Kao dio
njihova rada, definiran je odreeni broj standardiziranih blokova to se koriste u izradi
pojedine IN usluge. Takvi blokovi nazivaju se SIB-ovi (eng. Service Independent Building
Blocks). Svaki SIB sadri skraeni opis funkcija koje obavlja.
Ericsson je razvio odgovarajue softverske module, unutar SIB-ova, pod nazivom Control
Type (CT). CT-i se koriste pri izradi IN usluga u skladu sa logikim konceptom skupa
naredbi. Takav skup naredbi u daljnjem razmatranju jednostavno emo oslovljavati kao
skripta. Svaki pojedini CT ima jedan logiki ulaz i jedan ili vie logikih izlaza.
Ericsson dizajnira vie od 100 CT-a u IN fazi 2.1 i ti CT-i su vlasnitvo Ericssona. CT-i,
obino imaju vei stupanj funkcionalnosti u odnosu na SIB-ove.

46

Sl. 6.1: Odabir pojedinih CT-a koritenih pri izradi IN usluge

47

6.1.2 Skripta dio usluge

IN usluga se sastoji od jedne ili vie skripta. Razlog takve podjele jesu naprosto sloenije
IN usluge, koje se razvrstavaju na pojedine logike cjeline, radi lakeg snalaenja. Skripta
se sastoji od CT-a. Kad se CT-u u pojedinoj usluzi definira broj izlaza, tada dobivamo
jednu logiku cjelinu pod imenom LM (eng. Logic Module).

Sl. 6.2: Skripta se sastoji od 6. LM-a (Logic Module) od kojih 5. zahtjevaju podatke
Skripta se sastoji od logike i podataka. Na slici 6.2. moe se primjetiti da postoje grananja
na dane u tjednu (DAYINW) i vrijeme dana (TIME). Ako se poziv uputi za vrijeme vikenda,
oglaava se (INFO) s porukom ao nam je, zatvoreni smo. Slina poruka e biti oglaena
za vrijeme noi. Za pozive primljene tijekom radnog dana izmeu 12-13 sati, (INFO)
oglaava poruku Zatvoreni smo radi ruka. Za sve ostalo vrijeme tokom radnog
vremena, B-broj, koji je pozivan od A-broja, se preslikava u C-broj. U naem sluaju,
telefonski broj 12345 jest na C-broj.

48

Svi LM-ovi na sl. 6.2. osim RESPONSES, zahtjevaju podatke za vrijeme izvravanja IN
usluge. LM RESPONSES je uvijek zadnji LM pri izvravanju IN usluge.
Kada elimo izgraditi skriptu najprije kreemo s logikom. Prvo se selektiraju CT-i i LM-i.
Zatim odabiremo broj izlaza iz pojedinog LM-a i spajamo LM-ove. Na taj nain gradimo
logiku za svaku skruptu posebno. Logika pojedine skripte se naziva SSL (eng. Service
Script Logic).

Sl. 6.3: SSL (eng. Service Srcipt Logic)

Na slian nain kako se logika odnosi na LM-ove, tako se i podaci odnose na DM-ove
(eng. Data Modules). Veina LM-ova je spojena na DM-ove, koji sadre potrebne podatke.
Nakon to smo definirali i spojili DM-ove i LM-ove, imamo gotovu skriptu.

49

Sl. 6.4: Logika i podaci ine skriptu

Uslugu tvore jedna ili vie skripti. Da bi mogli prelaziti iz jedne u drugu skriptu, unutar IN
usluge, koristi se skok (eng. jump). Skok se izvrava uz pomo LM JUMP to se spaja na
DM, gdje se nalazi adresa slijedee skripte. Takav se skok naziva bezuvjetni skok.
Svaka skripta se indeksira s imenom ili adresom. Adresa se naziva SA-address (eng.
Service Administrator) i oznaava podatke koji upravljaju jednom skriptom. Vano je
naglasiti da pri kreiranju IN usluge u SMAS okruenju, SA adresa se automatski generira.

6.1.3 Lokalni, globalni i korisniki podaci

Postoji tri tipa DM-a ovisno o tipu podataka:

Lokalni podaci se definiraju kao LDM (eng. Local Data Module) i za jednu specifinu
skriptu. Primjer takvih lokalnih podataka su podaci to specificiraju skok iz jedne
skripte u drugu.

Globalni podaci se definiraju kao GDM (eng. Global Data Module) i zajedniki su za
nekoliko LM-ova u razliitim skriptama ili u razliitim uslugama. Primjer globalnih
podataka mogu biti datumi nacionalnih praznika. Takvi podaci bi se trebali mijenjati
svakih godinu dana, tako da, se podaci mijenjaju na globalnoj razini umjesto da se
mijenjaju podaci na lokalnoj razini.

50

Korisniki podaci su definirani kao CDM (eng. Customer Data Modules) i jedinstveni
su za svakog korisnika usluge, npr. tvrtka nudi uslugu besplatnog telefona. Korisniki
podaci bi bili radni sati tvrtke, npr od 09-12 h. Razliiti korisnici mogu koristiti uslugu,
ali s razliitim CDM-ovima spojenim na tono odreeni LM, vidi sliku 6.5. Svi CDMovi, koji pripadaju istom korisniku, imaju isti referentni broj ili adresu. Adresa se
naziva SC-adresa (eng. Service Customer) i sadri podatke gdje se korisniki podaci
pospremaju. Sama SC-adresa se koristi pri izvravanju usluge tako to tono navodi
pravog korisnika usluge, kao to SA-adresa navodi tono odreenu uslugu.

Sl. 6.5: Usluga besplatnog telefona s dva prikljuena korisnika

51

6.1.4 Skripte
Danas se koristi dva tipa skripti:

grupne skripte

sistemske skripte

Grupne skripte moemo vidjeti na slici 6.4. Koriste se pri kreiranju usluga. Istu skriptu
moe koristiti vei broj korisnika. Korisnikim podacima se pristupa preko SC-adresa.
Grupne skripte mogu biti definirane kao obine ili kontrala korisnika. Obine skripte
su ee i koriste se pri izvoenju IN usluga. Grupne skripte za kontrolu korisnika se
koriste kada pretplatnik treba mijenjati svoje osobne podatke. Grupne skripte za kontrolu
korisnika i obine skripte su dio IN usluge i meusobno su povezane.
Sistemske skripte zajednike su svim uslugama u SCP-u.
Postoje tri sistemske skripte:

access

error

update

Access (hrv. pristup) skripta slovi kao najvanija sistemska skripta. Koristi se za analizu
biranih brojeva. Prva se izvodi u SCP-u, tako to prua traenu uslugu i rukovodi pozivom.
Skripta analizira birani broj pojedine IN usluge, broj pozivatelja ili neku drugu
kombinaciju parametara. Ovisno o rezultatu analize, pristupna skripta aktivira slijedeu
skriptu za pojedinu IN uslugu.
Error (hrv. greka) skripta se koristi prilikom pojave greke tijekom izvoenja pojedine
usluge.
Update skripta koristi se kada se primaju neki podaci npr. statistike informacije vezane za
neku uslugu prilikom njenog izvoenja.
52

6.2 Service Aplication Management System (SMAS)

SMAS je alat za kreiranje IN usluga i za dodavanje novih podprograma u glavni program
neke IN usluge. Tu naravno spadaju i funkcije za odravanje postojeih IN usluga. SMAS
je aplikacija unutar TMOS-a to ini Ericssonov koncept za centralizirane operacije i
odravnje. Isto tako moemo rei da je SMAS suelje izmeu korisnika i SCP-a.
IN usluge se mogu kreirati na dva razliita naina, tj. drukijim okruenjima, bilo u AXE,
uz pomo AXE naredbi ili u SMAS-u uz pomo grafikog suelja. Drugi naziv za AXE
naredbu je MML (eng. Man Machine Language) naredba. Na slici 6.6. vidimo jedan prozor
u kojem se kreira SSL (eng. Service Script Logic), tj. slau se blokovi, koji tvore logiku
usluge.

Sl. 6.6: Dizajniranje SSL-a u SMAS okruenju

Vrlo je vano da se prije kreiranja IN usluge odabere okruenje u kojem e se usluga
kreirati. Ako se usluga kreira u SMAS-u, onda se usluga ne moe prepravljati i update-irati
u AXE okruenju.
Na slici 6.6. moe se primjetiti razlika kada se SSL kreira s ikonama u SMAS-u i s
naredbama u AXE-u.

53

6.2.1 SMAS alati

SMAS je primarno namijenjen za rad u grafikom suelju i mnogo je ugodniji za rad od
AXE naredbi. Unoto tomu, mnoga se podruja otvaraju za usavravanje.
Novi alati poput GSA (eng. Generic Service Adapter) s kojim je razvija korisniko
prijateljsko suelje za pruanje usluga i za razliite pretplatnike usluga. GSA je sastavni
dio SMAS-a. Dizajniran je kao korisniko i komunikacijsko suelje za interkonekciju
Ericsson Srevice Management System-a.
Jo je jedan alat vrlo vaan i naziva se Red Line Trace s kojim je mogue testirati IN
usluge off-line. Alat je vrlo koristan za vrijeme kreiranja IN usluga. IN usluga se testira
automatski u SMAS okruenju tako to se podaci o pozivu unose u model. Crvena linija
pokazuje tijek izvravanja u IN usluge, jedan za drugim mijenjaju se CT-i do zavretka IN
usluge.

6.2.2 Kako SMAS manipulira IN uslugama

Kada se kreira u SMAS okruenju jedna IN usluga, ona se sprema u SMAS bazu podataka.
Tijekom instalacije IN usluga se loadira/prebacuje u SCP bazu podataka, gdje se i izvrava.
Software unutar SSI (eng. Service Script Interpreter) u SCP-u uva i izvrava IN isluge.
SSI je ope ime za funkciju IN platforme.

6.2.3 Tijek kreiranja IN usluga u SMAS okruenju

Iz dosadanjeg razmatranja jasno se vidi da postoje odreeni koraci pri kreiranju IN usluga.
Takvi koraci spadaju u tri glavne cjeline unutar SMAS-a: kreiranje IN usluga,
implementiranje i pruanje IN usluga.

54

Tijek kreiranja IN usluga:

Service Script Logic: stvara logiku IN usluga. Definiraju se CT-i, broj izlaza i
spajanje CT-a. CT-i na taj nain postaju LM-i. Usluga se dijeli na jedan ili vie
SSL-ova, koji se postavljaju neovisno jedan od drugome.

Service Logic Administration: SSL-ovi potrebni za funkcioniranje IN usluge

postavljaju se unutar SL (eng. Service Locic).

Global Data Administration: postavlja se GDM. Samo u sluaju da IN usluga

treba globalne podatke ili da odgovarajui GDM ne postoji. GDM se postavlja
neovisno o bilo kojoj IN usluzi.

Service Definition: svi logiki moduli (LM), koji zahtijevaju podatke,

definiraju se podatkovni moduli (DM), kao LDM, GDM ili CDM.

logike module (LM), koji zahtijevaju globalne podatke, potrebno je

jednostavno spojiti na ve postojei GDM postavljen u prethodnom koraku.

logike module (LM), koji zahtijevaju korisnike podatke, CDM-ovi se

definiraju i unose se opi podaci. Podaci su jedinstveni za svakog pretplatnika.

logiki moduli (LM), koji zahtijevaju lokalne podatke, definiraju se LDM-ovi i

unose se podaci.

Service Deployment: u ovom koraku se usluge i GDM-ovi postavljaju u SCP.

Subscriber Administration: pretplatnici se registriraju ovdje. Svi podaci (ime,

prezime, adresa, itd...) su naznaeni. Ovaj postupak, unosa podataka, je
neovisan o bilo kojoj usluzi.

Subscription Administration: sve vezano za pojedinu uslugu ili neki dio usluge,
odrauje se ovdje. B-number (pozivani) je naznaen i korisniki podaci za
CDM su postavljeni. Naposlijetku, dio usluge, dio promjenjenih podataka ili
cijelokupna usluga se instalira u SCP ili SDP.

Osim gore navedenih funkcija, u SMAS-u postoje i druge vane funkcije to

upravljaju uslugama. Neke od funkcija: pronalazak problema, revizije, statistike
i menadment mree.

55

ZAKLJUAK
Naelo koje se krije iza pojma inteligentnih mrea, jeste razdvajanje kontrole poziva,
signalizacije i usluga. Pomou IN-a, telekomunikacijska mrea evoluira ubrzanim tokom k
mreama novih generacija. Glavni je cilj inteligentnih mrea pruanje irokog spektra
generikih usluga, te kreiranje novih inteligentnih usluga prilagoenih specifinim
zahtjevima u relativno kratkom vremenskom periodu.
Pojavljuju se nove usluge, olakano je kreiranje usluga, pojavljuju se integrirani paketi
usluga, smanjuje se ovisnost o proizvoaima mrene opreme, ukupno mreno upravljanje
postaje jednostavnije zbog centralizacije mree, tj. mreom se rukovodi iz jedne toke,
mrea se modificira i poboljava se signalizacija. Poveava se konkurencija na
telekomunikacijskom tritu, te jednostavnije kreiranje usluga automatski povlai i nie
cijene koritenja tih inteligentnih usluga. Najvea prednost inteligentne mree je
implementacijska nezavisnost ili djelomina nezavisnost inteligentnih usluga o mrenom
pristupu, tj. nije bitno pristupamo li inteligentnim uslugama iz fiksne, mobilne ili pak
raunalne mree. IN model uvjetuje evoluciju sadanjih mrea u mree nove generacije, te
se naputaju se vertikalno-orjentirane mree i postupno se prihvaaju horizontalnointegrirane mree. Usluge u

horizontalnim mreama transport i prespajanje dijele

meusobno. IN model nije namijenjen samo za pojedine IN usluge, nego alati za kreiranje
IN usluga koriste IN model kao okvir, koji koriste za sve IN usluge.
Aktivnosti na unapreivanju fiksnih telekomunikacijskih sustava usmjerene su prema
povaanju

komunikacijskih

mogunosti

korisnika

ogledaju

se

novim

telekomunikacijskim arhitekturama, koje uzimaju u obzir nove tehnologije iz fiksne

okoline, te uvoenju novih usluga.
IN uvelike utjee na razvoj i obnovu nacionalne telekomunikacijske mree te budui da
inteligentne mree na naem tritu relativno slabo zastupljene veliki napori se
usmjeravaju na kolovanje mladih istraivaa i visoko strunih djelatnika za podruje
telekomunikacija. IN model je od velikog znaaja novim mrenim operatorima, jer se

56

usmjeravanje i pruanje IN usluga vri uz pomo INa, sve dok ne izgrade vlastitu mrenu
infrastrukturu.

LITERATURA
[1]

Patricia Morreale et al. Voice and Data Communications, the CRC Handbook of
Modern Telecommunications, Ed. Patricia Morreale and Kornel Terplan, Boca Raton,
CRC Press LLC. 2001

[2]

Ericsson Telecom AB, SCP&SDP, MV/ETX/PN/CD, S-126 25 Stockholm, Sweden

[3]

Ericsson Telecom AB, Information & Business, Stockholm, Sweden

[4]

Huber, M.N., Daigle, J.N., Bannister, J., Gerla, M., Robrock II, R.B. Networks,
The Electrical Engineering Handbook, Ed. Richard C. Dorf, Boca Raton: CRC Press
LLC, 2000

[5]

Kos, M. i Baant, A., Strategija razvoja telekomunikacija i Interneta od 2003. do

2005. godine, Fakultet Elektrotehnike i Raunarstva Zagreb, Zagreb, 2003

[6]

Ki, M., Englesko - Hrvatski Informatiki rjenik, Ljevak, Zagreb, 2000.

[7]

Sivagnanasundaram, S., GSM Mobility Management Using an Intelligent Network

Platform, Department of Electronic Enginerring, Queen Mary and Westfield Collage,
Univercity of London, December 1997

[8]

http://www.iec.org

[9]

http://www.t-com.hr/poslovni/fiksna/iq

[10] http://www.ericsson.com
[11] http://www.bstelecom.ba/bstsite/INSCPBiH.htm
[12] http://www.telekom.hr/

57

SAETAK
Ovaj rad detaljno razmatra vorove inteligentne mree koji izvravaju najbitnije funkcije
IN poziva. Takoer obuhvaa skup pravila, arhitekturu i alate potrebne za realizaciju
projekta, implementacije, putanja u rad i koristi odreenih usluga.
Vrlo detaljno su opisane inteligentne usluge nacionalnog operatora, zatim jednostavno je
opisana prepaid usluga, grana telekomunikacijske industrije koja biljei najbri rast i bit
e jedna je od novih usluga u fiksnoj telefoniji, te se opisuje jedan od alata za kreiranje
usluga u inteligentnim mreama.

58

ABSTRACT
This labor particularly discusses nodes and their functions in Intelligent Networks, in
addition it encompasses the set of principles, arhitectures, and tools required to tackle
activities ranging from service specification to service implementation, service
deployment, and exploatation.
We survey IN applications from national service provider, overwiew of a Prepaid services,
probably one of the fastest-growing segments in the telecommunications industry, are in
demand for numerous reasons. Prepaid services are the novelty in the telephone network.
In the end, one of the tool for IN services creation is described.

59

IVOTOPIS
Marko Bili, sin Ivana i Nevenke, roen je 22. oujka 1981. u Osijeku, ivi u Ernestinovu
gdje zavrava prva etiri razreda osnovne kole. Ostale razrede osnovne kole zavrava u
Osijeku 1995. godine. Iste godine upisuje III. gimnaziju Osijek koju zavrava 1999.
godine. Jo iste godine, kao redovan student upisuje Elektrotehniki fakultet u Osijeku, te
poetkom tree akademske godine odabire smjer komunikacije i postaje stipendist
Ministarstva znanosti i tehnologije. Strunu prakse obavlja u HEP-u i telekomunikacijskoj
tvrtki Bel-Tel. Krajem 2003. godine upisuje izvannastavni program CISCO akademije za
dizajn i odravanje raunalnih mrea. Krajem 2004. godine godine prolazi CARNet-ov

teaj Training the Trainers za obrazovanje i struno usavravanje CARNet-ovih

predavaa.

60

PRILOG
Novi pravilnici
Poetkom ove godine na snagu je odlukom ministarstva pomorstva prometa i veza na
snagu stupilo nekoliko novih pravilnika iz podruja telekomunikacija, meu kojima su
pravilnici o telekomunikacijskim uslugama te prenosivosti broja i predodabira operatera.
Najvea novost u Pravilniku o telekomunikacijskim uslugama je odredba po kojoj je
nacionalni operator, kao najjai fiksni operator, duan u roku 60 dana od stupanja na snagu
Pravilnika korisnicima ponuditi nove tarifne pakete s obraunskom jedinicom od jedne
sekunde za razgovore. Nacionalni operator je ve najavio kako je Agenciji za
telekomunikacije podnio izmjene ve prije poslanih tarifnih modela koji bi trebali zaivjeti
tijekom ove godine.
Zbog tih odredbi hrvatski bi korisnici fiksne telefonije najkasnije do kraja veljae 2005.
mogli birati nove tarifne pakete s jednom sekundom kao obraunskom jedinicom. Dosad je
u svim obraunskim paketima obraunska jedinica bila jedna minuta.
Meu najvanijim novostima je i Pravilnik o prenosivosti broja i predodabiru operatera
prema kojem e korisnici fiksne i mobilne telefonije moi zadrati svoj pretplatniki broj
u sluaju promjene operatora. Prema odredbama Pravilnika operateri su to obvezni jer se
tijekom ove godine oekuje dolazak novih telekom operatora u fiksnoj telefoniji.
Kada je pak rije o preodabiru operatora u fiksnoj telefoniji, po novom Pravilniku operatori
su duni svojim pretplatnicima omoguiti predodabir bilo kojeg operatora s kojim imaju
sklopljen ugovor o meusobnom povezivanju.
To zapravo znai da e korisnik prije poetka razgovora moi pomou posebnog koda
odabrati operatora ije usluge eli koristiti, a naplata e se obavljati na osnovu
meusobnog dogovora operatora. Usluge prenosivosti broja i predodabira operatora u
fiksnoj e se mrei primjenjivati od 1. sijenja 2005, a u mobilnoj mrei najkasnije od 30.
lipnja 2005.

61

Procjene pokazuju kako bi 2005. mogla ostati i zabiljeena po ukidanju telefonske

pretplate koja ipak, kako su neki oekivali, nije ukinuta novim pravilnicima kada je rije o
uslugama nacionalnog operatora.
Oekuje se da bi novi fiksni operatori mogli ponuditi i takav sustav koji nee u naplati
ukljuivati pretplatu, neto poput prepaid sustava u mobilnoj telefoniji. Neki analitiari
domaeg telekom trita procjenjuju kako e i najjai nacionalni operator kao odgovor na
konkurenciju u fiksnoj telefoniji u nekom od novih tarifnih modela ponuditi plaanje bez
pretplate.
Provedba tek donesenih Pravilnika, dolazak novih fiksnih operatora te novog mobilnog
operatora ovu e 2005. godinu uiniti vrlo zanimljivom na telekomunikacijskom tritu, no
stvarne efekte tek e se moi ocijeniti kada svi operatori i nove usluge i tarifni modeli
zaista i zaive na tritu.
Vano je jo napomenuti da operatori sa znatnom trinom snagom diktiraju uvjete na
telekomunikacijskom tritu. to je sluaj svugdje u svijetu, pa tako i na hrvatskom tritu.

62

Skraenice
ABS

Alternate Billing System

AIN

Advanced Intelligent Network

AXE

Application Execution Environment

CDM

Customer Data Module

CT

Control Type

DM

Data Module

DP

Detection Point

DTMF

Dual Tone Muli-Frequencies

GDA

Global Data Module

GSA

Generic Service Adapter

IA

Intelligent Assistance

IN

Intelligent Network

IP

Intelligent Peripheral

ISDN

Integrated Services Digital Network

ITU-T

International Telecommunication Union-Telecommunication

Standardization Sector

IVR

Interactive Voice Response

I&B

Information and Buisiness

LDM

Logic Data Module

LE

Local Exchange

LM

Logic Module

MML

Man Machine Language

PIC

Point in Call

PIN

Personal Indentification Number

POTS

Plain Old Telephone System

SC

Service Customer

SCP

Service Control Point

SDH

Synchronous Digital Hierarchy

SDP

Service Data Point

SIB

Service Indepandent Building/Block

SMAS

Service Management Application System

63

SONET

Syncronous Optical Network

SSCP

Service Switching and Control Point

SSF

Service Switching Function

SSI

Service Script Interpreter

SSL

Service Script Logic

SSP

Service Switching Point

SS7

Signaling System 7

TCP/IP

Transport Control Protocol/Internet Protocol

TDP

Triggering and Detection Point

TMOS

Telecommunication Management Operating System

UAN

Universal Access Number

UMTS

Universal Mobile Telecommunications System

VPN

Virtual Private Network

64