Zdravko Linari

Predavanja:

Graevinski strojevi
LEKSIKON OSNOVNE
GRAEVINSKE MEHANIZACIJE
Predavanja

UINAK GRAEVINSKIH STROJEVA

TROKOVI STROJNOG RADA U
GRAENJU
IZBOR STROJEVA I PLANIRANJE
STROJNOG RADA U GRAENJU

Zdravko Linari

Predavanja

Graevinski strojevi

LEKSIKON
OSNOVNE
GRAEVINSKE
MEHANIZACIJE

LEKSIKON GRAEVINSKE MEHANIZACIJE (STROJEVI, OPREMA, POSTROJENJA, ALATI itd )

akulokomotiva (engl. battery locomotive, njem. Akku-Lokomotive, f.),

vua transportnih sredstava na tranicama (primjerice vagona, vagonmjealica za beton, postolja tehnoloke opreme itd.) koja se najee
primjenjuje u tunelogradnji te ponegdje u proizvodnji gradiva odnosno
graevinskih elemenata i sklopova. Akulokomotivu pokree elektrina
struja iz akumulatora koje nosi na sebi. Masa akumulatora omoguava
takoer poveanje vune sile akulokomotive. Uglavnom nosi jedan do
dva akumulatora. Mijenjaju se svakih nekoliko sati, ovisno o radnim uincima akulokomotive. Zamjena i
punjenje akumulatora provodi se u posebno izvedenim i prikladno elektro-opremeljenim akumulatorskim
postajama. Akulokomotiva ne zagauje zrak, to je posebice pogodno pri probijanju dugakih tunela, jer
treba manje a time ekonominije provjetravanje. detaljnije vidi http://www.gia.se/eng/index.htm
armiraki pogon (engl. iron working plant, njem. Betonstahlbearbeitungsanlage, f.), tipini graevinski proizvodni
pogon sloen od posebnih strojeva, ureaja i ostale tehnoloke opreme za proizvodnju savijenoga betonskog eljeza (tzv.
armature). Obuhvaa strojeve i opremu za prihvat i uskladitenje eljeza te njegovo ravnanje, rezanje, savijanje,
razvrstavanje i pakiranje, zatim uskladitenje savijenog betonskog eljeza te njegov utovar za odvoz. Suvremeni
armiraki pogon obuhvaa manji broj automatiziranih te djelomino robotiziranih strojeva sloenih u jedinstvenu
tehnoloku opremu. Kompjutorom voena ta oprema razmjerno brzo i samostalno proizvodi savijeno betonsko eljezo
prema unaprijed zadanim mjerama, oblicima i koliinama. Ovi pogoni mogu biti sredinji strukovni pogoni velikoga
proizvodnog uinka ili manji privremeni gradilini priruni pogoni manjega proizvodnog uinka. detaljnije vidi
http://www.blos-gleich.de/ ; http://www.krbmachinery.com/ ; http://www.oscam.com/prodotti_ted.htm ;
http://www.progress-m.com/ger/default.htm

asfaltna baza, asfaltno postrojenje (engl. asphalt mixing plant, njem. Asphaltmischanlage, f.), sloena tehnoloka
oprema za proizvodnju vruih asfaltbetonskih mjeavina. Sastoji se od nekoliko podcjelina: silosa za kamenu sitne,
kotlova za bitumen i prirodni asfalt, silosa za kameno brano,
kotlova za naftu, bubnja za zagrijavanje i suenje kamenih
sastojaka, opreme za otpraivanje bubnja, sita za vrue
sijanje, mjealice svih sastojaka, silosa za prihvat gotove
vrue mjeavine, unutranje transportne opreme (crpke,
cjevovodi, dodavai, elevatori), opreme za mjerenje,
pogonske opreme, opreme za prijenos energije, opreme za
upravljanje. Bubanj za suenje moe se grijati pomou nafte
ili plina. U smislu naina rada mogu biti asfaltna postrojenja
s ciklikim (vidi sliku lijevo) ili s neprekidnim mijeanjem
sastojaka. Prva su uglavnom velika stalna postrojenja, s
velikim uinkom do nekoliko stotina tona na sat, ili srednje
velika lako rastavljiva prenosiva postrojenja, srednjega
uinka. Druga su uglavnom manja polupokretna asfaltna postrojenja iji su pojedini dijelovi na podvozjima s gumenim
kotaima. detaljnije vidi http://www.benninghoven.com/amp.htm ; http://www.astecinc.com/profile/default.htm ;
http://www.bernardi-impianti.it/usa/PRODUZ.htm ; http://www.cmiterex.com/products/HMA/asphalt.html ;
http://www.lintec-gmbh.de/ ; http://www.marini-spa.com/
autobager teleskopski bager

autodizalice (engl. truck cranes, njem. Autokrne, m.), samohodna dizalice na

kamionskom podvozju. Sastoje se od podvozja na kojem se okree postolje
koje nosi strijelu ili krak dizalice. Mogu biti (1.) autodizalice s nepromjenjivom reetkastom strijelom (engl. truck-mounted rigid-jib crane, njem.
Autoturmdrehkrne, m., Autouniversalkrne, m.) ili (2.) autodizalice s
teleskopskim krakom tj. teleskopske autodizalice (engl. truck-mounted
telescopic crane, njem. Teleskopautokrne, m.). Kod velikih autodizalica s
reetkastom strijelom potrebno je sastaviti takvu strijelu drugom manjom
autodizalicom. Postoji mnogo razliitih vrsta i tipova posebice teleskopskih autodizalica u smislu njihove
veliine i nosivosti te konstrukcije odnosno logistike rada kraka za dizanje. detaljnije vidi
http://www.howstuffworks.com/hydraulic-crane.htm ; http://www.demag24.com/en/ ; http://www.liebherr.de ;
http://www.groveworldwide.com ; http://www.tadanofaun.de/
3

automjealica (engl. truck mixer, transit mixer, njem. Autotransportbetonmischer, m., Fahrbetonmischer, m.),
tipino graevinsko transportno sredstvo za autoprijevoz svjeeg betona
izmeu tvornica betona i gradilita. Automjealicu ini kamionsko
podvozje na kojemu se nalazi okretni bubanj s lopaticama. Bubanj se okree
pomou posebnog motora ili motora vezanog na pogonski motor vozila.
Okretanje bubnja u jednom smjeru omoguava mijeanje svjeeg betona, a
u drugom pranjenje bubnja. Automjealica se prazni ili neposredno u
posudu ("kiblu") za prijenos betona graevinskom dizalicom ili u betonsku crpku ili u pretovarni
silos za beton. Pretovarni silos slui za postupno punjenje "kible" ili betonske crpke kako bi automjealica u
meuvremenu dopremila novu koliinu betona. Sastavni dio automjealice moe biti crpka za beton ili
transportna traka kojima se beton dotura iz bubnja neposredno na mjesto ugradnje. detaljnije vidi
http://www.cifa.com ; http://www.liebherr.de ; http://www.schwing.de

autoprijevoz (engl. rubber-tyred haulage, njem. Fahrzeugtransport, m.),

oblik i sredstva prijevoza svih vrsta tereta pomou vozila uglavnom na
gumenim kotaima. Temeljna su obiljeja vozila autoprijevoza razmjerno
visoke putne brzine kretanja, razmjerno velika manevarska sposobnost i
prilagodljivost svim radnim uvjetima (vremenske prilike, topografija
prometnica, svjetlosni uvjeti itd). Tipina graevinska vozila za masovni
prijevoz sipkih tereta su damperi i kamioni kiperi. Ostala vozila koja
se rabe u graenju su traktori sa prikolicama za potrebe gradilinog
transporta ili tegljai sa poluprikolicama za prijevoz komadnih i sipkih
tereta na veim udaljenostima.

bageri, gliboderi1, jaruala1 (engl. excavators, njem. Bagger, m.), vrsta tehnike odnosno tehnikih sredstava koja se
najvie koriste u za strojni rad pri graenju i pri proizvodnji gradiva. Obuhvaaju irok raspon razliitih oblika, vrsta,
podvrsta i tipova graevinskih strojeva razmjerno sline radne koncepcije, namijenjenih prije svega za povrinski,
podzemni i podvodni iskop u sraslom tlu i stijeni odnosno iskop i utovar zemljanih i kamenih materijala. Koriste se
takoer za planiranje i oblikovanje nasipa od svih vrsta sipkih zemljanih i kamenih gradiva. Dijele se na vie naina.
Temeljna je podjela na (1.) (graevinske) bagere s jednim krakom ili strijelom te sa jednom dubinskom ,
utovarnom ili zahvatnom lopatom (tzv. bageri lopatari) odnosno povlanom koarom (skrejper); na (2.)
bagere s vie lopata u obliku vjedrica (bageri vjedriari i dio njima slinih rovokopaa ili trenera za iskop u
tlu te neke vrste drenopolagaa) te na (3.) bagere bez lopata ili vjedrica (bager sisavci ili refuleri, dio
rovokopaa ili trenera za iskop u stijeni te neke vrste drenopolagaa sa lancem iljaka). Tu bi se mogli svrstati
strojevi s otkopnim krakom u obliku otkopne rotirajue glave sa iljcima za struganje. Bageri mogu biti na podvozju
s gusjenicama, na kotaima (tu pripadaju autobageri), na vagonskom podvozju odnosno tranicama ili na nekom
plovilu (plovni bageri). Posebnu vrsta bagera sa jednom lopatom su kabel-bageri kao kombinacija bagera
sajlae i neke vrste iare. Standardni graevinski bageri s jednim krakom i jednom lopatom na tom kraku
obuhvaaju podvozje s opremom za kretanje (uglavnom gusjenice ili rjee gumeni kotai kod manjih bagera) na kojem
se nalazi u punom krugu okretno postolje. Ono nosi pogonske motore, opremu prijenosa, upravljaku kabinu te krak
odnosno strijelu bagera sa lopatom ili nekim drugim alatom. U smislu prijenosa pogonske energije na radni dio, tj.
lopatu ili neki drugi alat, standardni graevinski bageri sa jednim krakom i jednom lopatom dijele se na bagere
sajlae i na standardne graevinske hidrauline bagere. Standardni graevinski bageri su takoer univerzalni
graevinski strojevi. Univerzalnost ovih bagera oituje se u tome to mogu brzo i jednostavno mijenjati razne vrste i
oblike lopata, prirune alate i urua na kraku ili strijeli te time izvoditi (kao isti bageri) razne zahvate pri graenju i
zemljanim radovima. Bageri slue takoer kao podvozja i pogonski strojevi za ostalu tehnoloku opremu pri graenju i
izvedbi posebice geotehnikih konstrukcija (kao nosai radnih postolja, kaograevinske (bager) dizalice, kao bageri
sa opremom za izvedbu pilota ili zavjesa (murja), bageri sa opremom za izvedbu zastora itd).
bager-dizalica bager sajla, graevinska dizalica
bagerska lopata dubinska lopata, utovarna lopata, zahvatna lopata (grajfer) bagera, skrejper,

Bager nije stroj koji samo kopa (dere) glib ili kopa jarke (tj. jarua) pa se ovdje, kao i u objavljenom graevinskom
leksikonu, on jednostvano naziva bager (moda bi hrvatski ispravno bilo ime kopaloali bi se tada dozer moralo
nazvati guraloa grejder ravnaloto nema praktinog smisla).
4

bageri sajlai (engl. dragline, dragline excavators, njem. Seilbagger,

m.), vrsta bagera uglavnom na gusjenicama ili na nekom
plovilu (plovni bageri), kod kojih se gibanje kraka i opreme za
iskop upravlja, pokree i izvodi pomou pletene eline uadi
(praktino zvanih "sajli") preko vitala i koloturnika (zovu se stoga
takoer "mehaniki" bageri za razliku od hidraulinih bagera).
Dijele se u dvije skupine. Jedni su
(u praksi uobiajeno nazivani) (1.)
dreglajni (slika desno) s
nepromjenjivom reetkastom
strijelom. Imaju povlanu koaru
(tzv. skrejper). Ukoliko imaju
mehaniku zahvatnu lopatu (grajfer) zovu ih u praksi takoer samo
grajferi. Dreglajni odnosno grajferi (to je ustvari najee jedan te isti
bager-sajla sa jednim od navedenih lopata ili koara slue za masovni
iskop uglavnom aluvijalnih materijala (ljunka, pijeska) iz vode i to ili s
kopna ili s plovila. Posebno konstruirani grajferski ureaji rabe se za iskop
pri izvedbi glinobetonskih zavjesa ili zidova u tlu ( slika lijevo) .
Takoer se rabe kao graevinske bager dizalice. Drugi su veliki (2.)
bageri sajlai sa dvodjelnim zglobno vezanim krakom te uglavnom
utovarnom (eonom) lopatom . Rabe se samo u rudarstvu, odnosno
tamo gdje su veliki i stalni povrinski kopovi (tzv. bageri lopatari).
detaljnije vidi uz ostalo posebice http://www.liebherr.de ; http://www.linkbelt.com ; http://www.sennebogen.com

bageri sisavaci, refuleri (engl. suction

dredgers, njem. Saugbagger, m.), vrsta
plovnih bagera koji podvodni iskop
(uglavnom aluvijalnih kamenih
materijala) izvode usisavanjem s dna
pomou cijevi. Usisavanje omoguava
podtlak na posebno oblikovanom
usisnom dijelu cijevi koji tamo stvara
dovedeni stlaeni zrak. Sastavni dio
refulera su kompresor te posebne
crpke za izvlaenje mjeavine vode sa iskopanim materijalom i za njezino daljnje guranje kroz plovee
cjevovode do na kopno. Dijele se na refulere u uem smislu i na refulere s otkopnom rotirajuom glavom
koja olakava iskop jae zbijenih materijala. Otkopna rotirajua glava moe biti razliitog oblika: kolo s
vjedricama, kolo sa zubima, rotirajua reetka itd. Postoji mnogo razliitih konstrukcijskih oblika refulera u
smislu njihove veliine, snage i uinka, zatim u smislu naina plovljenja, zatim u smislu konstrukcijske
logistike rada same opreme za iskop pod vodom te u smislu oblika otkopne rotirajue glave. detaljnije vidi
http://www.doepke-gmbh.de ; http://www.dredge.com/ , http://www.ihcholland.com

bager-utovariva, kombinirka (engl. backhoe loader, njem. Baggerlader, m.), kombinacija bagera i
utovarivaa u jednom stroju. To je traktor na gumenim kotaima koji
sprijeda ima utovarnu lopatu a straga bagerski krak najee sa
dubinskom lopatom bagera. To je univerzalni graevinski stroj
kod kojega promjena alata na obje radne strane omoguava vie razliitih
radnih operacija. Prikladan je za izvedbu raznih vrsta zemljanih radova
manjeg obujma te manjih montaerskih radova ( montaa cjevovoda u
rovovima i sl.) u okviru manjih gradilita. Postoji mnogo razliitih tipova
bager-utovarivaa u smislu njihove veliine, snage te posebice naina
pogona i okretanja kotaa. detaljnije vidi u smislu rada http://www.howstuffworks.com/backhoe-loader.htm. te
ostalo http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ;
http://www.fermec.com/ ; http://www.hydrema.com ; http://www.jcb.com ; http://www.kramer.de ;
http://www.telescopelle.com/

bageri vjedriari (engl. bucket excavator, njem. Eimerbagger, m.), vrsta bagera, ili na tranicama ili
gusjenicama ili plovnih bagera, s vie vjedrica koje
omoguavaju neprekidan iskop zemljanih ili aluvijalnih
kamenih materijala. Dijele se na (1.) bagere vjedriare s
lancem vjedrica (engl. bucket chain dredger, bucket
chain excavator, njem. Eimerkettenbagger, m. slika
desno ) i (2.) bagere vjedriare s kolom vjedrica
(engl. bucket wheel
excavator, njem.
Schaufelradbagger, m.
slika lijevo ) koji se,
kao veliki bageri velikog uinka, uglavnom rabe u otvorenim rudokopima.
(u rudarskoj praksi nazivaju se kompaktni rotorni bageri). Kod bagera sa
lancem vjedrica staza lanca zglobno je vezan na njegovo podvozje. Rabe se
u pri odravanju vodotoka (plovni bageri vjedriari) te u glinokopima i ljunarama (kao bageri vjedriari na
tranicama ili gusjenicama slika desno ). Postoji mnogo razliitih tipova bagera vjedriara u smislu
njihove veliine, snage i uinka te konstrukcije nosaa vjedrica kao i prijenosa odnosno punjenja materijala u
druga transportna sredstva. U bagere vjedriare mogu se svrstati poneki rovokopai ili treneri
tedrenopolagai za iskop rovova kolom ili lancem razmjerno manjih vjedrica odnosno polaganje
cjevovoda u tlu. detaljnije vidi http://www.krupp-foerdertechnik.com/ ; http://www.mbu.at/
betonara tvornica betona
buldozer dozer

buai ekii za buenje pri miniranju (engl. rock drills, njem. Gesteinbohrhammer, m.), oprema za
izvedbu buotina razmjerno manjega promjera u stijeni za potrebe njezina miniranja. U opremu buaeg
ekia pripada takoer buai pribor. Postoje dubinski buai ekii (nalaze se pri dnu buotine) i
vanjski buai ekii (nalaze se izvan buotine). Konstrukcija buaega ekia te nain prijenosa kinetike
energije na kraj buaega pribora utvruju tri temeljna naina buenja: udarno buenje (engl. percussive
drilling, njem. schlagendes Bohren, n.), kruno buenje drobljenjem (engl. rotary crushing. njem.
drehendes Brechen, n.) i kruno buenje rezanjem (engl. rotary cutting, njem. drehendes Schneiden, n.). U
graevinskim minerskim radovima primjenjuju se uglavnom ekii sa udarnim buenjem. Pri takvom se
buenju kinetika energija prenosi od ekia, gdje se stvara, udarnim valovima dalje na kraj buaeg pribora.
Istodobno se pribor postupno zakree u odreenim djeliima luka i vremenskim razmacima. Pogon buaega
ekia moe biti stlaenim zrakom (primjenjuje se uglavnom samo kod runih buaih ekia mase do 30 kg)
te danas preovladavajui hidraulini pogon, posebice kod tekih lafetiranih buaih ekia (mase preko
30 kg pa do par stotina kilograma) odnosno lafetiranih builica. detaljnije vidi web-adrese pri builicima

buai pribor, pribor za buenje pri miniranju (engl. rock drilling tools, njem. Gesteinbohrwerkzeug, n.),
dio opreme za buenje stijene u svrhu njezina miniranja odnosno osnovni alat buaih ekia. Postoje
monoblok-svrdla (usadnik, ipka i glava sa sjeivom jedno su tijelo slika lijevo ), kao jednodjelni pribor
za vanjske buae ekie ili viedjelni buai pribor
(usadnik, ipke ili cijevi, krunice te spojke navedenih dijelova) za
vanjske i za dubinske buae ekie. Monoblok-svrdla
dugaka su najvie do oko 6 m. Viedjelni pribor omoguava buenja do priblino 100 m. Glave monobloksvrdla ili krunice viedjelnog pribora mogu biti s jednim sjeivom, tri ili etiri
sjeiva (u obliku kria ili slova X) te bradaviaste krunice (slika desno). Ove
posljednje se rabe za buenje vrlo abrazivnih stijena. Krunice se navijaju na kraj
monoblok-svrdla ili posljednje ipke viedjelnoga pribora pa je mogua njihova
zamjena. Promjeri krunica mogu biti do priblino 100 mm. Buai pribor proizvodi
se u standardnim mjerama za sve vrste i tipove buaih ekia. detaljnije vidi
http://www.robit.fi te ostale web-adrese pri builicima

builice, (njem. Bohrwagen, m., Bohrgert, n.), (1) u irem smislu pojma sve vrste
samohodnih lafetiranih builica za buenje u tlu i stijeni pri provedbi geotehnikih
istranih i ostalih radova (primjerice pri izvedbi geotehnikih sidra), zatim builice
za pridobivanje vode, itd.; (2) lafetirane samohodne builice za potrebe
miniranja: samohodna ili vuena podvozja s rukama (granama, krakovima) koje
dre lafete. Po lafetu prilikom rada klizi teki vanjski buai eki ili oprema za
okretanje dubinskoga buaeg ekia. Podvozje samohodnih builice moe biti
na gumenim kotaima ili najee na gusjenicama (engl. crawler-mounted
drilling rig, njem. Raupenbohrgert, n.). Kod velikih se builica na podvozju
nalaze pogonski motori i oprema za automatsko spremanje ili nastavljanje ipki pribora za buenje te kabina za
upravljanje. Posebna vrsta su lafetirane tunelske builice (jumbo). Sve vrste builica mogu biti na
(najee) hidraulini pogon ili (jo ponegdje) pogon stlaenim zrakom. Builice koje se pokreu tlaenim
zrakom vuku za sobom kompresor ili ga nose na svom podvozju. detaljnije vidi
http://www.boartlongyear.com/ ; http://www.copdrill.com ; http://www.drillingsolutions.irco.com/ ;
http://www.montabert.com/ ; http://www.smc.sandvik.com/

centrifugalne drobilice (engl. impellers, vertical impact shaft crushers, horizontal rebound crushers, njem.
Autogenbrecher, m., Vertikalbrecher, m., Vertikalmhle, f.), vrsta udarnih drobilica ili mlinova u kojima se
prethodno drobljeni ili prirodno smanjeni kameni materijal dalje usitnjava meusobnim udarom (slikoviti je predstavnik
ovih drobilica elektrini mlinek za kavu). Centrifugalna drobilica ima uspravni rotor kroz koji prolazi materijal. Na
kraju rotora kroz otvore izlijee materijal uslijed centrifugalne sile prema vanjskom platu. Tamo se razbija u prethodno
usitnjeni materijal. Centrifugalne drobilice vrlo su ekonomine za usitnjavanje jako abrazivnih aluvijalnih kamenih
materijala koji sadre u velikoj mjeri silicij. detaljnije vidi web-adrese pri drobilanama

crpka za beton, pumpa za beton (engl. concrete pump, njem. Betonpumpe, f.), oprema gradilinog transporta
svjeeg (tzv. pumpanog) betona njegovim guranjem pod pritiskom kroz
cijevi. S obzirom na nain guranja betona kroz cijevi, mogu biti ili
(najee u uporabi) klipne crpke za beton ili rotirajue crpke za beton
(rjee u uporabi). Mogu takoer biti vuene na kotaima, samohodne na
kamionskom podvozju (autopumpe za beton) te prenosive crpke za beton
na postolju. Sastavni dio svake crpke za beton jest pribor za transport betona guranjem: cijevi promjera izmeu 100 i 200 mm, rave, koljena,
spojnice te kugle za ienje cijevi. Crpke guraju beton vodoravno do nekoliko stotina te uspravno do
nekoliko desetaka metara. Kod autopumpi za beton cijevi se nalaze na lomljivom okretnom kraku koji je
uvren na kamionsko podvozje. Njime je mogue guranje betona do 50 m u svim smjerovima. detaljnije
vidi http://www.cifa.com ; http://www.putzmeister.de ; http://www.schwing.de

eljusne drobilice (engl. jaw crushers, njem. Schwingbrecher, m.), vrsta drobilica za grubo usitnjavanje posebice
miniranih kamenih materijala. U drobilanama se najee primjenjuju kao poetne (primarne) drobilice a rjee kao
zavrne (sekundarne, tercijarne) drobilice. Kao zavrne drobilice (tzv. eljusni granulatori) manjega su uinka i rabe se
za proizvodnju kamene sitnei jednolike krupnoe zrna. Dio za drobljenje konstruiran je u obliku eljusti koja pritiskom
te djelomice udarom lomi i na krupno usitnjava kameni materijal. Jedna ploa eljusti je nepomina a druga pomina.
Postoje eljusne drobilice s njihalom (engl. double toggle jaw crusher, njem. Pendelschwingbrecher, m.,
Kniehebelbrecher, m.), kod kojih je ulazni dio eljusti nepomian a izlazni dio se iri i suava, te eljusne drobilice s
ekscentrom (engl. single toggle jaw crusher, njem. Einschwingbrecher, m., Kurbelschwingbrecher, m.) kod kojih je
obrnuti sluaj pomicanja strana eljusti spram dobilica sa njihalom. detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama

damperi (engl. dump trucks, haulers, njem. Muldenkipper, m., Dumper, m. vidi http://www.caterpillar.com ;
http://www.hcmac.com/products/index.html ; http://www.moxy.no ;
http://www.terexmining.com/ ), veliko i snana vozila za autoprijevoz

sipkih tereta do nekoliko kilometara u tekim uvjetima gradilinog

prometa. Posebno oblikovani i ojaani sanduk podizanjem unazad omoguava samoistovar dampera. Zbog svojih mjera i velikoga osovinskog
pritiska ne moe koristiti u javnom cestovnom prometu.U graditeljstvu
se najvie rabe zglobni damperi koji objedinjuju obiljeja snage i
robusnosti dampera te mjere odnosno veliinu kamiona kipera.

dizalica graevinske dizalice

dizalo graevinsko dizalo

dodavai, dozatori (engl. feeders, njem. Aufgeber, m., Frderrinnen, f.), razmjerno manji oblici transportnih sredstva
(ureaja) za neprekidno dodavanje sipkih materijala uz istvremeno mjerenje (doziranje) koliine dodavanja. Sastavni su
dijelovi mnogih sloenih postrojenja za proizvodnju gradiva (drobilana, tvornica betona ili betonara ,asfaltna
baza). Radena razne naine: kretanjem naprijed-natrag, njihanjem i vibracijom te tresenjem elektromagnetskim
putem. Tu pripadaju takoer kratke transportne trake u obliku povezanih elinih ploa. Postoji mnogo razliitih
vrsta i oblika dodavaa u smislu njihova naina rada, veliine i snage te posebice konstrukcije ovjeenja odnosno naina
smjetaja unutar ostale opreme. U drobilanama mogu biti zajedno sloeni s reetom (retkom) za izdvajanje jalovine
prije poetnog drobljenja (tzv. dodavai-reetaljke). detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama
dodava-reetaljka dodavai
dozator dodavai

dozeri, buldozeri (engl. dozers, njem. Planierer m.

detaljnije vidi izmeu ostalih http://www.caterpillar.com ;
http://www.equipmentcentral.com/europe/ ), tipini graevinski

strojevi prije svega za masovni iskop tla i trone stijene struganjem i njihov transport guranjem te za razastiranje i grubo
planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. Doziranje
odnosno rad dozera uinkovit je do oko 100 m. Dozer ini
traktorsko podvozje njee na gusjenicama (to je dozer
gusjeniar, engl. crawler dozer, njem. Planierraupe, f., to
uglavnom pojmi samo kao dozer, slika desno )., na koje je
s prednje strane oslonjen osnovni radni alat tzv. no
dozora u obliku na razne naine oblikovane daske . Dananji dozer
stoga ima znaajke nekadanjih buldozera (no se mogao dizati
samo uspravno, i to pomou uadi), angldozera i tiltdozera
(mogunost dizanja i zakretanja noa u vodoravnoj odnosno
uspravnoj ravnini). Sa stranje strane dozer moe imati rija
(riper) koji omoguava iskop uz ostalo i nekih vrsta stijena. Rjee
su u uporabi dozeri na kotaima (engl. wheeled dozer, flywheel
dozer, njem. Radplanierer, m. - slika lijevo) koji su slini
utovrivau koji ima no dozera. Kao univerzalni graevinski
strojevi rabe se za vuu drugih strojeva, kao podvozje razne tehnoloke opreme, kao cjevopolagai.
detaljnije vidi http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/04planieren/3_raddozer.html ). Posebne inaice su
dozer-skrejper (engl. scrape-dozer, njem. Schuerfraupe, m.; detaljnije vidi http://www.frutiger.ch/ ) kao
kombinacija skrejpera odnosno skrejperske koare i dozera (povieni dozer izmeu gusjenica ima
skrejpersku koaru umjesto noa) te dozer-utovariva (utovriva gusjeniar). Kompaktor je oblik
dozera ili utovarivaa s gumenim kotaima na koje su navueni elini platevi valjka s bodljama.

dozer-utovariva, utovariva gusjeniar (engl. crawler loader, njem.

Raupenlader, m.), utovariva na gusjenicama koji ujedinjuje
konstrukciju te radna obiljeja dozera i utovarivaa. Ima
utovarnu lopatu slinu zatvorenom nou dozera, a straga po
potrebi rija (riper) (slika lijevo
). Rabi se za iskop i utovar te po
potrebi prijenos (slika desno ),
razastiranje i grubo planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. On je
takoer univerzalni graevinski stroj prikladan za izvedbu raznih vrsta
zemljanih radova . detaljnije vidi http://www.fiatkobelco.com
http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/02laden/6_cat_ketten.html ;

dreglajn bageri sajlai

drenopolaga bager vjedriari, rovokopai

drobilana (engl. crushing plant, njem. Brechanlage, f.), postrojenje za preradu miniranih ili aluvijalni kamenih materijala
u sitne traenog oblika, veliine i granulometrijskog sastava zrna. U naelu obuhvaa trodjelni tehnoloki postupak
usitnjavanja i razvrstavanja kamenog materijala. Poetni (primarni) dio drobilane obuhvaa prihvat kamenog materijala,
odvajanje jalovine iz njega reetanjem i njegovo poetno drobljenje. Srednji (sekundarni) dio obuhvaa poetno sijanje
te temeljno predrobljavanje ili mljevenje materijala. Zavrni (tercijarni) dio obuhvaa razvrstavanje drobljenog materijala uglavnom sijanjem. U treem dijelu drobilane provodi se takoer moebitno mljevenje vika te pranje sitnijih
sastavnica drobljenca. Navedeni osnovni tehnoloki postupak moe biti suen ili proiren, prema tome iskljue li se ili
dodaju neke tehnoloki zahvati. Osnovni strojevi drobilane su drobilice, mlinovi i sita. Ostalu opremu ine silosi,
dodavai, transportne trake, oprema za pranje kamene sitnei, pogonski motori, oprema prijenosa i upravljanja.
Drobilice daju kakvou kamene sitnei a takoer odreuju radni uinak postrojenja. Drobilane mogu biti pokretne
drobilane i nepokretne drobilane, odnosno velika stalna (industrijska) proizvodna postrojenja. detaljnije vidi
http://www.crushingplants.com ; http://www.eaglecrusher.com ; http://www.kleemann-reiner.de ; http://www.kruppcrusher.com ili http://www.krupphazemag.com ; http://www.kolbergpioneer.com ; http://www.liedlbauer.at ;
http://www.lippmann-milwaukee.com ; http://www.screensandcrushers.com

drobilice (engl. crushing machinery, njem. Zerkleinerungsmaschinen, f.), oprema za usitnjavanje kamenih materijala u
sitne traenog oblika, veliine i granulometrijskog sastava. Dijele se na drobilice u uem smislu i na mlinove. U
smislu naina drobljenja dijele se na eljusne drobilice, udarne drobilice i krune drobilice. eljusne
drobilice gnjee materijal istodobno dinamiki udarom i statiki pritiskom. Imaju srednji utroak energije i potronih
dijelova (obloge eljusti) po jedinici proizvoda u odnosu na ostale drobilice. Daju razmjerno slabiju kakvou oblika i
sastava zrna. Rabe se uglavnom kao poetne drobilice. Krune drobilice imaju najmanji utroak energije i potronih
dijelova (rvanj, obloge). Daju uglavnom dobar oblik i sastav zrna. Kod nekih kamenih materijala, radi njihove grae,
daju tapiast oblik zrna. Primjenjuju se i kao poetne i kao zavrne drobilice odnosno mlinovi. Udarne drobilice imaju
najvei utroak energije i potronih dijelova (udarne grede ili ekii rotora, obloge statora). Daju najbolji oblik i sastav
zrna. Primjenjuju se uglavnom kao zavrne drobilice ili mlinovi. Posebna vrsta udarnih drobilica su centrifugalne
drobilice. detaljnije vidi gore navedene web-adrese pri dobilanama

dubinska (iskopna, otkopna) lopata bagera (engl.

excavator bucket, njem. Tieflffel,
m.), jedan od osnovnih radnih
alata graevinskih hidraulinih
bagera te stranjeg dijela (strane)
bager-utovarivaa za iskop tla
ili prethodno minirane stijene sa
moebitnim utovarom materijala u
vozila. Odreuje logistiku rada
bagera pa bagei sa dubinskom lopatom (engl. excavator, njem. Bagger mit
Tieflffel -Ausrstung, Tieflffelbagger, m.) u naelu
kopa od razine svojega stajanja prema dole i prema sebi
(vidi slike lijevo i desno gore). Dubinske lopate su
razmjerno ue od utovarnih lopata bagera. Mogu
biti bez zubiju i sa zubima na donjem bridu lopate (slika desno dolje) ovisno u
tome da li se rabe pri iskop tla odnosno trone stijene ili miniranih kamenih
materijala. detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

dubinski buai eki, (engl. down-the-hole drill, njem. Senkhammer, m., Tieflochhammer, m.), vrsta
buaeg ekia koji se nalazi i djeluje na dnu buotine. Njime se izvodi samo udar na
pribor za buenje koji je satavni dio konstrukcije ovog buaeg ekia. Zakretanje ekia
izvodi se preko ipki pomou posebnog ureaja izvan buotine koji se nalazi na lafetu
builice. Promjer buenja za potrebe miniranja pri graenju je do oko 100 mm. Zaglavljivanje pribora za buenje znai gubitak cjelokupnoga dubinskog ekia. Stoga se
dubinski buai ekii rabe se uglavnom u kamenolomima poznatih geotehnika obiljeja
stijene koja se minira a gdje radi uvjebana ekipa buaa. detaljnije vidi ostale web-adrese
pri builicama te http://www.drillingsolutions.irco.com/index.asp?fuseaction=dsp_line&lineid=3
9

dvovaljana drobilica valjane drobilice

finieri (engl. finishers, njem. Deckenfertiger, m., Fertiger, m.), sloena samohodna tehnoloka oprema na
jedinstvenom podvozju sa gusjenicama ili gumenim kotaima za
izvedbu nevezanih nosivih slojeva te vezanih betonskih i asfaltbetonskih zastora cestovnih prometnica ( slika lijevo ), zatim pista
te ostalih plonih razmjerno tanjih konstrukcija linijskih graevina
(primjerice obloga kanala slika desno dolje). Posebni finieri
rabe se za izvedbu rubnjaka i rigola na licu mjesta te nekih izduenih
betonskih elemenata tvornike proizvodnje. Obuhvaaju dijelove
koji prihvaaju, razastiru i zbijaju gradivo te po potrebi glade i reu u
dijelove ugraeni zastor. Kreu se u radu neprekidno, razmjerno
malom brzinom. Dijele se uglavnom na finiere za beton (engl.
slipform concrete pavers, njem. Betoniermaschinen, f.) i finiere
za asfaltne zastore (engl. slipform asphalt pavers, njem.
Strassenfertiger, m. slika gore lijevo). Suvremeni finieri
su univerzalni graevinski strojevi, jer izvode sve vrste
zatora i plonih konstrukcija. Neki sloeni odnosno viedjelni
finieri (primjerice finieri za izvedbu obloga kanala slika
desno ).) izvode plitki iskop te grubo izravnanje i fino
planiranje posteljiceiskopa prije izvedbe plone konstrukcije. Postoji mnogo razliitih vrsta finiera u smislu
njihove veliine i uinka te posebice odnosa konstrukcije za kretanje i prihvat odnosno ugradnju materijala.
Voenje finiera po pravcu i visini uglavnom je automatsko pomou lasera ili pomou prethodno nivelirane
ice ili preko papue po prethodno izvedenome dijelu plone konstrukcije. detaljnije vidi za asfltne zastore
http://www.bitelli.com/ ; http://www.cedarapids.com/ ; http://www.dynapac.com ; http://www.ir-abg.com/ ;
http://www.road-development.irco.com/index_read.html ; http://www.marini-spa.com/ ; http://www.voegele-ag.de a
za betonske zastore http://www.cifa.com ; http://www.gomaco.com/index.html ; http://www.guntert.com/
freza za asfalt glodalica
glatki valjak valjci
gliboder bageri

glodalica, freza (engl. milling machine, njem. Frsgert, n.), samohodni graevinski stroj za struganje
posebice asfaltbetonskih zastora cestovnih prometnica,
pista i slinih plonih graevinskih konstrukcija. Glodalica je najee na podvozju sa gusjenicama (slika
desno) rjee s gumenim kotaima (slika lijevo). Na podvozju je ovjeeno prema dolje otvoreno korito.
Unutar korita nalazi se rotirajui valjak koji nosi posebno oblikovane iljke
to struu (glou) zastor. Korito je tako izvedeno da iza sebe ostavlja
izduenu gomilu ostruganog materijala ili se materijal preko transportne
trake puni u vozila ispred glodalice. Samo struganje asfalta moe biti
hladno ili vrue a to znai da glodalica izvodi prethodno zagrijavanje
asfaltnog zastora. detaljnije vidi http://www.bitelli.com/ ;
http://www.dynapac.com ; http://www.wirtgen-group.com
gradilini lift graevinsko dizalo
graevinska mehanizacija graevinski strojevi

graevinska transportna sredstva (engl. transport equipment in construction industry, njem. Bautransportgerte, n.),
skup, uvjetno reeno, graevinskih strojeva odnosno transportnih sredstava to se izdvojeno sagledava jer se ista
sredstva i oprema pojavljuju u razliitim oblicima tehnolokih postupaka graenja. Transportna sredstva za potrebe
graenja obuhvaaju ili uobiajena transportna sredstva prilagoena za potrebe graenja ili posebne vrste, uvjetno
reeno, graevinskih transportnih strojeva te sline strojne tehnoloke opreme i ureaja za transport materijala
odnosno gradiva. Dio transportnih sredstava ine samostalne jedinice, kao npr. sva autoprijevozna sredstva, sredstva
transporta na tranicama te razne vrste (graevinskih) dizalica i utovarivaa. Odreeni dio graevinskih
10

transportnih sredstava i opreme sastavni je dio drugih strojeva i opreme, kao npr. transportne trake, crpke,
dodavai i vitla. Dijele se na ona koja su standardna i na neki nain univerzalna u primjeni s obzirom na predmete i
materijale koje premjetaju (vozila, utovarivai, graevinske dizalice) te na posebna graevinska transportna
sredstva kao to su npr. automjealice i crpke za beton. Mnogi graevinski strojevi, posebice za zemljane radove,
obavljaju istodobno i neku vrstu transporta: dozer transportira iskopani materijal guranjem, bager tovari materijal a
skrejper izvodi u kretanju iskop, autoprijevoz i ugradnju materijala.

graevinske dizalice (engl. construction or building crane, njem. Baukraene, m.), vrsta transportnih sredstava za potrebe
gradilinog prijenosa i dizanja svih oblika i vrsta gradiva. Tipine su graevinske toranjske dizalice te dizalice sa
strijelomu kojima pripadaju autodizalice, dizalice na gusjenicama, dizalice na kotaima te dizalice na eljeznikom
podvozju odnosno tranicama. Osnova bager-dizalica je bager sajla na gusjenicama ili gumenim kotaima. Plovne
dizalice su dizalice sa strijelom koje se nalaze na nekom plovilu. U postrojenjima i pogonima za proizvodnju gradiva
koriste se portalne dizalice ili mosne dizalice kao podvrsta portalnih dizalica zatvorenih prostora (proizvodnih hala).

graevinski stroj (engl. construction machine, njem. Baumaschine, f.), svako pomono radno sredstvo u
graenju koje je opskrbljeno pogonskim motorom. Osim svojstvenih konstrukcijskih obiljeja, utvren je
masom, prostornom veliinom odnosno mjerama te snagom i radnim uinkom. Graevinski stroj unutar
svoje konstrukcije, osim pogonskog motora, obuhvaa izmeu ostalog radni dio ili alat te opremu i ureaje
za prijenos i pretvaranje pogonske energije u radnu energiju. Ti se djelovi kod veine graevinskih strojeva
nalaze na jedinstvenom postolju. Takva cjelina ini zajedno s opremom za kretanje tipini ili standardni
graevinski stroj. Skup graevinskih strojeva, ureaja i ostale opreme, koji su povezani u tehnikom i
tehnolokom smislu, ini skupinu graevinskih strojeva ili postrojenje ili pogon ili neki drugi oblik
posebne sloene tehnoloke opreme za potrebe graenja. Ta je oprema objedinjena esto u jedinstvenu
cjelinu s energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih ureaja, mjernih instrumenata i ostalih
tehnikih sredstava potrebnih za regulaciju pripadnoga tehnolokog postupka.

graevinski strojevi, graevinska mehanizacija (engl. construction equipment, njem. Baumaschinen, f.,
Baugerte, n.), sve vrste graevinskih strojeva, pogonskih strojeva (motora), transportnih sredstava,
postrojenja te ostale tehnoloke opreme i ureaja koji slue kao sredstva za rad u graenju i proizvodnji
gradiva. Dijele se, s obzirom na nain rada odnosno uporabu i iz toga proizilu konstrukciju, u dvije temeljne
skupine: standardni graevinski strojevi te posebna graevinska mehanizacija. Prva skupina
obuhvaa tipine graevinske strojeve u uem smislu uglavnom serijske proizvodnje velikog broja tipova
svih vrsta i podvrta ovih strojeva. Druga skupina obuhvaa sloenu tehnoloku opremu koja moe biti
takoer dvojaka. Jedno je samohodna odnosno pokretna sloena oprema na jedinstvenom podvozju,
uglavnom maloserijske izrade. Ostalo su velike cjeline tehnoloke opreme sloene od ureaja i strojeva
maloserijske i izvanserijske proizvodnje. Tu takoer pripadaju industrijska postrojenja za proizvodnju
gradiva, preraevina i graevinskih elemenata odnosno sklopova. U smislu podruja primjene i predmeta
rada, graevinska mehanizacija se dijeli u dvije glavne skupine: graevinski strojevi za zemljane
radove i graevinski strojevi za betonske radove u irem smislu. Ova druga se dijeli na graevinske
strojeve za betonske radove u uem smislu i graevinske strojeve za asfalterske radove. Navedene
skupine graevinske mehanizacije dijele se unutar sebe u smislu "bavljenja" odgovarajuim graevinskim
materijalom i preraevinama na sljedee podskupine: strojevi i oprema za pripremu, proizvodnju i preradu
materijala; za transport materijala; za ugradnju materijala i montau preraevina; pomoni i ostali strojevi i
oprema. Navedena se graevinska mehanizacija primjenjuje u visokogradnji i u industrogradnji te u
niskogradnji (cestogradnji, graenju i odravanju eljeznica, vodogradnji, tunelogradnji itd.). Pri tome se iste
vrste strojeva i opreme, ovisno o uem podruju primjene, meusobno razlikuju po nekim konstrukcijskim
obiljejima i pokretljivosti, ovisno o tehnolokim posebnostima graevinskih zahvata u kojima sudjeluju
graevinski strojevi za asfalterske radove (engl. asphalt paving equipment, njem. Asfaltbaumaschinen, f.,), sve vrste
u tehnolokom pogledu tipinih graevinskih strojeva te ostale tehnoloke opreme (postrojenja) koji slue ili za izvedbu
i obnovu (recikliranje) kolovoznih konstrukcija od asfaltbetona ili za izvedbu slinih, asfaltom vezanih, kolovoznih
zastora (prskani asfalti, penetrirani makadami). Sa dijelom standardnih graevinskih strojeva za zemljane radove
ine graevinske strojeve u cestogradnji. Obuhvaaju standardne graevinske strojeve za asfalterske radove
(primjerice standardni finieri, neki valjci) te posebnu graevinsku mehanizaciju (posebni finieri) u koju
pripadaju i postrojenja za proizvodnju asfaltbetona ( asfaltne baze). Takoer obuhvaaju strojeve i ostalu
tehnoloku opremu za obnovu ili recikliranje asfaltnih zastora (primjerice glodalice, remikseri).

11

graevinski strojeve za betonske radove (engl. concrete construction equipment, njem. Betonbaumaschinen, f.,), sve
vrste u tehnolokom smislu tipinih graevinskih strojeva, zatim posebnih transportnih sredstava te ostale tehnoloke
opreme i postrojenja za provedbu ukupnih betonskih radova odnosno izvedbu betonskih konstrukcija. Dijele se na
strojeve i opremu za proizvodnju (uz ostalo tvornice betona), transport (uz ostalo automjealice, crpke za
beton, toranjske dizalice) i ugradnju (uz ostalo vibratori, finieri, itd) svjeeg betona te na strojeve i opremu
za proizvodnju, transport i montiranje betonskih preraevina, elemenata i sklopova. Ovi brojni i raznovrsni graevinski
strojevi za betonske radove meusobno se razlikuju po mnogim radnim i konstrukcijskim obiljejima te po svojoj
pokretljivost (kao) graevinskih strojeva ovisno o podruju primjene (visokogradnja, niskogradnja: cestogradnja,
tunelogradnja, vodogradnja itd). Razlikuju se takoer po posebnostima tehnolokih postupaka (procesa) i zahvata
betonskih i montaerskih radova u kojima sudjeluju. Tu takoer pripadaju strojevi i ostala tehnoloka oprema za
proizvodnju betonskog eljeza i armaturnih mrea (armiraki pogon), zatim mehanizirane skele i oplate kao i ostala
oprema pogona za proizvodnju, transport i montiranje betonskih preraevina, elemenata i sklopova.

graevinski strojevi za podzemne radove (engl. tunneling equipment,

njem. Tunnelbaumaschinen, f.,Tunnelbaugerte, n.), posebne podvrste
graevinskih strojeva, transportnih sredstava i ostale tehnoloke opreme
prilagoene posebice svojom konstrukcijom i mjerama za podzemni rad u
tlu i stijeni odnosno za graenje potkopa, tunela, galerija i slinih
podzemnih graevina. Obuhvaaju, u smislu konstrukcije i logistike rada
odnosno kretanja, skuenim podzemnim prostorima posebno prilagene
standardne graevinske strojevi za zemljane i betonske radove (uz ostalo
tunelske builice, tunelski utovarivai, strojevi sa otkopnim
krakom, torkret-aparati) te posebnu graevinsku mehanizaciju za
podzemne radove (posebni tunelski betonski vlak, TBM). Dio ovih
graevinskih strojeva slian je po konstrukciji i radnoj koncepciji
rudarskoj mehanizaciji pa se isti rudarski ili graevinski strojevi tehnoloki nadopunjuju odnosno koriste bilo u
rudarstvu bilo u tunelogradnji. detaljnije vidi http://www.gia.se/eng/index.htm ; http://www.wirth-europe.com/ ;
http://www.atlascopco.com/tunnelling ; http://www.smc.sandvik.com/ ; vidi takoer ostale web-adrese pri builicima

graevinski strojevi za zemljane radove (engl. earthmowing construction equipment, njem. Erdbaumaschinen, f.,
Erdbaugerte, n.), sve vrste graevinskih strojeva, zatim neke vrste transportnih sredstava (posebice vozila kao to su
kamioni kiperi i damperi) te ostale tehnoloke opreme za rad (graenje) u tlu i stijeni odnoso za rad sa zemljanim
i kamenim gradivima. Rabe se u veim dijelom u niskogradnji (cestogranji, vodogradnji, podzemnoj gradnji) te manjim
dijelom u viskogradnji. Obuhvaaju standardne graevinske strojevi za zemljane radove te posebnu graevinsku
mehanizaciju za zemljane radove. Dijele se na strojeve i tehnoloku opremu za iskop, transport (dio strojeva za
zemljane radove vri
takoer neki oblik
transporta materijala u
okviru svoga osnovnog
tehnolokog zahvata),
preradu i ugradnju
zemljanih odnosno
kamenih materijala.
Takoer obuvaaju dio
posebne graevinske
mehanizacije za radove
na zatiti iskopa i
nasipavanja (uz ostalo
sidrenje), zatim radove
izvedbe i zatite
graevinskih jama (uz
ostalo izvedba zavjesa), zatim radove temeljenja (uz ostalo izvedba pilota), itd. Tipini standardni graevinski strojevi
za zemljane radove su dozeri, bageri, skrejperi, utovarivai, grejderi, valjci, rotofrezeri ili
pulvimikseri, itd, zatim dio strojeva za minerske radove kao builice, kompresori itd. Navedene vrste
graevinskih strojeva za zemljane radove meusobno se razlikuju po nekim konstrukcijskim obiljejima i pokretljivosti
ovisno o uem podruju primjene te o tehnolokim posebnostima graevinskih zahvata u kojima sudjeluju. U posebnu
graevinsku mehanizaciju za zemljane radove pripadaju sve vrste plovnih bagera, zatim bageri vjedriari i
kabel-bageri, zatim veliki finieri za izvedbu stabiliziranih slojeva prometnica, zatim pokretne drobilane te dio
graevinskih strojeva za podzemne radove.

12

graevinsko dizalo, gradilini lift (engl. building elevator, njem. Bauaufzug, m.),
vrsta transportnog sredstava za uspravni gradilini transport svih manjih koliina
gradiva, prirune opreme te ljudi, posebice u visokogradnji. To je ograeno
postolje koje putuje po vodilicama uspravne staze uvrene za proelje pripadne
graevine. Osim navedene staze i postolja, oprema dizala obuhvaa uad, pogonske motore te ostalu opremu za sigurno dizanje i sputanje posebice ljudi.
detaljnije vidi http://www.geda.de ;
http://www.atlascopcowagner.com/vehicles/scooptrams.php
grajfer zahvatna lopata bagera, hidraulini bager, bager-sajla
granulator mlin
gravitacijska mjealica za beton (engl. free-fall concrete mixer, njem. Freifallbetonmischer, m.) mjealice za beton

grejder (engl. grader, motor grader, njem. Strassenhobel, m.), tipian, vrlo pokretljiv i razmjerno brz,
graevinski stroj za razastiranje, planiranje i oblikovanje svih
vrsta sipkih gradiva. Grejder ini traktorska osnova na
gumenim kotaima (dva ili etiri straga te dva sprijeda) na iji
je izdueni sredinji okvir (povezuje prednje i stranje kotae)
uvrena u svim smjerovima okretna, dugaka i razmjerno
uska daska. To je osnovni alat ija (p)okretljivost u razne
radne poloaje daje grejderu obiljeja univerzalnog
graevinskog stroja pa osim navedenih izvodi i niz drugih
radnih zahvata pri zemljanim radovima (iskop jaraka, izvedba
bankina, oblikovanje kosina, mijeanje kod izvedbe
stabiliziranih nosivih slojeva itd.) kao i odravanja posebice
mkadamskih prometnica (ravnanje planuma, ienje planuma, ienje snijega i sl.) . Grejder moe biti s
prednje strane opskrbljen manjim dozerskim noem, a sa stranje manjim rijaem koji omoguuju
olakani iskop prethodnim razrahljivanjem nekih vrsta tla. detaljnije vidi http://www.caterpillar.com ili
http://www.zeppelin.de ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ; http://www.orenstein-koppel.com

gusjenice (engl. track, njem. Raupe, m.), dio postolja velikog dijela standardnih
graevinskih strojeva (dozeri slika lijevo gore, bageri, builice, strojevi
sa otkopnim krakom itd), transportnih sredstva (posebice nekih manjih vrsta
gradilinih damperi tj. minidamperi) te sloenih
strojeva i postrojenja (glodalice , finieri,
pokretne drobilane itd.) za olakano kretanje po
svom vrstama podloga posebice slabonosivih, kliskih i
neravnih terena. Daju takoer naziv nekim vrstama
strojeva ( utovariva gusjeniar, bager gusjeniar i
sl.). Omoguavaju sporo kretanje a time veliku snagu
prilikom iskopa primjerice kod kretanja dozera ili
upiranje o tlo prilikom iskopa primjerice kod stajanja bagera. Gusjenice su sklop neke
vrste beskrajnog lanca koji se (o)kree po elinim kotaima vodilicama. Na lancu se
nalaze uvrene ploice koje se manjim dijelom meusobno preklapaju. U naelu
podvozja strojeva gusjeniara imaju najmanje jedan par gusjenica. Zakretanje stroja se
postie tako da jedna strana gusjenica ne radi ili stoji ili
se okree suprotno od druge strane. Ovisno o vrsti
stroja, tla i radova koje stroj obavlja gusjenice mogu
razne duine i irine (ue za rad na kamenoj podlozi
slika desno gore i lijevo dole - ili ire za rad na slabo
nosivom tlu slika desno dolje i lijevo u sredini).
Takoer ploice mogu biti razliito oblikovane: sa
jednim ili vie uzdunih rebara slika desno dolje -, sa
kombinacijom uzdunih i kosih rebara slika desno gore
-, sa niim ili viim rebrima slika lijevo dolje -, s veim ili manjim preklopom ili bez
preklopa itd. detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

13

handler teleskopski utovarivai

hidraulini bageri (engl. hydraulic excavators, njem. Hydraulikbagger, m.), standardni univerzalni
graevinski strojevi te najee koritena tehnika sredstva za
strojni rad pri graenju. Posebice se tu snani hidraulini bageri
gusjeniari s lomljivim krakom (engl. crawler-mounted
hydraulic excavator, njem. Hydraulik-raupenbagger, m.). Kod
njh su svi mehanizmi prijenosa i rada alata na hidraulini
pogon. Lopata hidraulinih bagera moe biti ili utovarna
lopata ili dubinska lopata ilizahvatna lopata
(grajfer)a. Mogu biti opremljeni takoer s teleskopskom
produnom strijelom ili krakom kao teleskopski bageri.
Neke vrste od lakih hidraulinih bagera manje snage imaju
podvozje sa gumenim kotaima. detaljnije vidi http://www.caterpillar.com ; http://www.zeppelin.de ;
http://www.casece.com ; http://www.fuchs-terex.de/ ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ;
http://www.fiatkobelco.com ; http://www.jcb.com ; http://www.kubota.de ; http://www.orenstein-koppel.com

hidraulini pogon kod graevinskih strojeva (engl. hydraulic drive for construction equipment, njem. hydraulischer
Baumaschinenantrieb, m.), prevladavajui pogon posebice prijenos pogonske u radnu energiju kod suvremenih
graevinskih strojeva, alata, ureaja te ostale tehnoloke opreme za potrebe graenja. Pogonski medij i prijenosnik
energije jest ulje pod visokim pritiskom. Ukupna tehnika obiljeja hidraulinog pogona omoguavaju automatizaciju i
djelominu robotizaciju rada alata i ureaja graevinskih strojeva i ostale tehnoloke opreme. Sama hidraulina oprema
obuhvaa hidrauline crpke, crijeva, zasune, razvodnike, hidrauline pree, regulacijske ureaje itd. Hidraulini pogon
daje osnovna radna obiljeja i u svezi s tim naziv mnogim graevinskim strojevima (hidraulini bageri, hidraulini
buai ekii). detaljnije vidi http://www.howstuffworks.com/hydraulic.htm)
jarualo bager

je (engl. sheepsfoot roller, njem. Fusswalze, f.), vrsta valjka s bodljama ili
nekim drugim istakama na platu. Moe biti s uskim bodljama u obliku ovje
noge (engl. sheepsfoot rollers, njem. Schaffusswalze, f.), sa irokim bodljama ili
s platem u obliku reetke s uzdunim uskim razmjerno visokim ipkama. Rabi
se uglavnom za zbijanje glinovitih materijala. Posebna vrsta jeeva su
kompaktori. detaljnije vidi webadrese kod valjaka
jumbo tunelska builica

kabel-bager, kabel-skrejper (engl. dragline scraper, njem. Schrapper(-anlage), f.), posebna vrsta bagera
sajlaa za iskop kamenih aluvijalnih materijala iz vode s
kopna pomou jedne povlane koare (skrejper) koja se
zabacuje i vue pomou posebne opreme u obliku iare.
Kabel-bager obuhvaa, uz ostalo, opremu s druge strane vode
(tornjevi, koloture itd.) koja dri i vodi uad sa opremom za
iskop to preko kolotura putuje po njoj. Moe biti opremljen
sa zatvorenom ili otvorenom povlanom koarom. detaljnije
vidi http://www.stichweh.de

kamioni kiperi, kamioni samoistovarivai (engl. tipping lorry, njem.

Kipper, m.), najee koritena autoprijevozna sredstva vanjskoga i
gradilinog prometa. To su vozila s ojaanim kamionskim podvozjem na
kojem se nalazi posebno oblikovan, takoer ojaan, sanduk za prijevoz
sipkih gradiva. Sanduk se nesmetano prazni (samoistovara) dizanjem
unazad ili na stranu. Uglavnom se serijski proizvode. Takve su
konstrukcije i mjera da se mogu koristiti u javnom cestovnom prometu.
Kamioni kiperi mogu po potrebi vui dodatno prikolicu. detaljnije vidi
http://www.iveco.com ; http://www.meiller.com ; http://www.mannutzfahrzeuge.de
kiper kamioni kiperi
14

kombinirka bager utovariva

kombajnstrojevi sa otkopnim krakom

kompaktor (engl. tamping compactor, trash compactor, njem.

Bodenverdichter, m., Mllverdichter, m.), posebna vrsta samohodnih
valjaka odnosno dozera ili utovarivaa na gumenim
kotaima. Na gumene kotae kompaktora navueni su platevi valjaka
s bodljama pa je on takoer posebna vrsta valjaka jeeva. To je
univerzalni graevinski stroj jer s prednje strane ima dozerski no
ili utovarnu lopatu. Rabi se uglavnom za razastiranje, grubo planiranje
te zbijanje glinovitih materijala te posebice otpadnog materijala na
odlagalitima smea. detaljnije vidi http://www.bomag.de ; http://www.tana.fi te ostale web adrese pri valjcima
odnosno pri velikim proizvoaima strojeva za zemljane radove (Caterpillar, Komatsu itd)
kompaktni rotorni bageri bageri vjedriari

kompresori (engl. compressor, njem. Kompressor, m.), strojevi odnosno oprema za proizvodnju stlaenog
zraka. U smislu naina rada dijele se na klipne kompresore (engl. piston compressors, njem.
Kolbenkompressoren, m.), rotacijske kompresore (engl. rotary compressors, njem. Rotationkompressoren,
m.) i vijane kompresore (engl. screw compressors, njem. Schraubenkompressoren, m.). Klipni kompresori su
dio opreme stalnih "kompresorskih postaja" za proizvodnju razmjerno velikih koliina stlaenog zraka
visokog pritiska. Ostalu opremu kompresorskih postaja ine kotlovi za zrak, kondenzacijski lonci, ureaji ili
oprema za hlaenje kompresora, itd. Pokretni graevinski kompresori (slika
desno) uglavnom su vijani kompresori to jest
zraka se tlai izmeu okretnih, meusobno
uklopljenih, helikoidnih vijaka (slika lijevo). Slue
za jednoliku proizvodnju manjih koliina zraka
niega pritiska. Vijani kompresori u radu ne stvaraju
po ovjeka i okoli opasnu buku. Pokretni kompresori sastavna su oprema uz buae
ekie i builice koje se pogone na stlaeni zrak. Ako su na posebnom podvozju s
gumenim kotaima, onda ih neko vozilo ili builica vuku sa sobom. detaljnije vidi http://www.compair.com te
ostale web-adrese pri builicima, buaim ekiima i buaem priboru
krtica TBM
koher kuhala za lijevani asfalt
krune drobilice (engl. rotary crushers, njem. Kreisbrecher, m.), drobilice za usitnjavanje miniranih ili aluvijalnih
kamenih materijala. U drobilanama se primjenjuju kao poetne, temeljne i zavrne drobilice odnosno mlinovi. Dijele
se u dvije glavne skupine: valjane drobilice s vodoravnom osovinom valjaka i krune drobilice s uspravnim
rvnjem (engl. gyratory crusher, njem. Kegelbrecher, m.) koji se ekscentrino okree unutar nepominog plata
(slikovit predstavnik tih drobilica nekadanji je runi mlinac za kavu). Ove druge tipine krune drobilice dijele se, s
obzirom na rvnja, na konusne (irakon) drobilice, na sferne (irasfer) drobilice i na disk-krune (iradisk) drobilice.
Postoji mnogo razliitih vrsta krunih drobilica s obzirom na veliinu, snagu i uinak te posebice radni i konstrukcijski
odnos plata i rvnja. Vrlo su uinkovite i ekonomine pri usitnjavanju tvrdih, vrstih i abrazivnih kamenih materijala.
detaljnije vidi web-adrese pri drobilanama

kuhala za lijevani asfalt, koheri(engl. mastics mixers, njem. GussasphaltAusfahrkocher, m.) oprema za prireivanja lijevanog asfalta na licu mjesta
njegove ugradnje. Sastoji se od pokretnog kotla, sa ostalom opremom, u kojem
se vri zagrijavanje i mijeanje asfaltne mjeavine. Mogu biti na kamionskom
podvozju ili na postolju sa kotaima koje se vue kao prikolica do mjesta
prireivanja i ugradnje lijevanog asfalta. detaljnije vidi
http://www.benninghoven.com/gussasp.htm ; http://atc.gmbh.de/
lafetirana builica builica
mehanika lopata minibager

15

minibageri(engl. mini-excavator, njem. Minibagger, m.), mali bageri sline ali umanjene konstrukcije
velikih hidraulinih bagera gusjeniara. Slue za iskop manjih koliina
zemljanih materijala. Nazivaju se jo mehanike lopate. uz ostale web-adrese
velikih proizvoaa graevinskih strojeva za zemljane radve (Caterpillar, Fiatcobelko,
Komatsu, Icb, itd) vidi jo http://www.gehl.de/pages/d_index.html ;
http://www.ihicompactexcavator.com/ :http://www.kubota.de ; http://www.neuson.com
http://www.libracompact.com/home.htm.asp ; http://www.officinepiccini.com/ ;

minidamperi(engl. mini-hauler, njem. Minidumper, m.), mali robusni damperi za

prijevoz sipkih gradiva samo unutar gradilita. Kree se takoer i po gusjenicama.
Mogu se upravljati daljinski. za detaljnije vidi kod minibageri

miniutovarivai(engl. skid-steer loader, njem. Minilader, m.), mali, robusni, vrlo

pokretljivi i na mjestu okretljivi utovarivai na gumenim kotaima, namijenjeni za
utovar i prijenos svih vrsta gradiva. Prednja utovarna lopata uvrena je na
stranju stranu podvozja pa mogu tovariti preko sebe. Pokretljivost se postie
moguim meusobno neovisnim okretanjem svih kotaa. Mogunost izmjene
raznih alata sprijeda i straga na dodatnom bagerskom kraku daje ovom tipu
utovarivaa obiljeja univerzalnog graevinskog stroja. Postoji mnogo
razliitih vrsta minibagera u smislu njihove veliine i snage te posebice koncepcije i konstrukcije kretanja kao
i logistike utovarne lopate te ostalih (oko dvadesetak) alata koje koristi. za detaljnije vidi kod minibageri
mjealice za beton (engl. concrete mixers, njem. Betonmischer, m.), oprema za proizvodnju mjeavine svjeeg betona. Mogu biti samostalne (prirune, vuene) manje i
srednje velike mjealice (slika desno gore i lijevo gore ), zatim samostalne vee
pokretne samohodne (slika desno dolje ) ili vuene mjealice ili sastavni dio
sloenih proizvodnih postrojenja (tada mjealice daju kljuna tehnika i tehnoloka
obiljeja tvornicama betona ili betonarama). U smislu naina mijeanja sastojaka
betona rade ili slobodnim padom: gravitacijske mjealice za beton (engl. free-fall
concrete mixer, njem. Freifallbetonmischer, m.slike lijevo i desno gore te desno ) ili
prisilnim putem pomou okretnih lopatica: prisilne
mjealice za beton (engl. forced-action mixer,
njem. Zwangmischer, m. slike dolje).
Gravitacijske mjealice za beton mogu biti sa
vrstim uspravnim bubnjem (slika lijevo gore i desno dolje) ili okretnim
bubnjem (slika desno gore). Primjenjuju se uglavnom za mijeanje
krupnozrnih betona ili kao male prirune mjealice. Ciklus njihova rada
traje do nekoliko minuta. U tvornicima betona koriste se najee prisilne
mjealice za beton koje mjeaju sastojke svjeega betona u bubnjevima pomou sustava okretnih lopatica.
Dijele se na prisilne mjealice s uspravnom osi okretanja
lopatica (slika lijevo dolje) i s vodoravnom osi okretanja
lopatica (slika desno dolje).
Prve mogu imati sustave lopatica u
vidu vie planeta odnosno satelita.
Ciklus njihova rada traje do jedne
minute. Vodoravne prisilne
mjealice mogu imati jednu ili dvije
osovine s lopaticama. Djelomice mijeaju beton osim prisilno slobodnim padom.
Rabe se za takoer za mijeanje krupnozrnih betona ili vrueg asfaltbetona.
Posebnu podvrstu tih mjealica ine razmjerno dugake i uske pune mjealice za
beton s jednom ili dvjema osovinama u obliku vijka. detaljnije vidi pri web-adresama za betonare
odnosno tvornice betona

16

mlin (engl. mill, njem. Mhle, f.), ustvari podvrsta drobilice koja prethodno krupnije drobljeni ili prirodni aluvijalni
kameni materijal dalje usitnjava mljevenjem. Zove se jo granulator. Od drobilice se razlikuje po tome to sadri neku
konstrukciju koja onemoguava izlaz materijala dok se ne usitni na traenu veliinu i oblik (npr. reetka ispod rotora
udarnih mlinova ekiara, koja onemoguava izlaz materijala dok se ne usitni na mjeru razmaka reetki). Mlinovi se
dijele u iste vrste kao i drobilice. Najee se rabe kruni mlinovi svih vrsta kao drobilice, zatim udarni mlinovi svih
vrsta kao drobilice posebice mlinovi ekiari te centrifugalne drobilice ili mlinovi. Postoje jo mlinovi tapiari ili
kugliari (engl. ball mill, njem. Rohrmhle). To su okretni bubnjevi vodoravne osi, unutar kojih se nalaze slobodno
poloeni tapovi ili kugle. Okretanjem bubnja oni se uslijed inercije uzdiu po unutranjem platu i slobodno padaju na
materijal koji na taj nain dalje usitnjavaju. detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama
monoblok-svrdla pribor za buenje

nabijala (engl. tampers, njem, Stampfer, m.), razmjerno mali priruni strojevi za zbijanje
manjih koliina zemljanih i sitnijih kamenih materijala u
skuenim prostorima. Dijele se na skakavce ili abe
(engl. vibratory tampers, njem. Schnellschlagstampfer,
Explosionstampfer, m. slika lijevo) koji nabijanje
izvode sporijim ili brim udarima, te na vibroploe
(engl. vibrating plate, njem. Vibrationsplatten, f. slika
desno) koje zbijanje izvode vibracijom. Prvi se ne
kreu, a pridravaju se runo prilikom skakutanja
odnosno odskakivanja. Drugi se samostalno kreu uslijed inercije prouzroene
vibracijom, uz istodobno runo usmjeravanje. detaljnije vidi http://www.bomag.de:

m.,

http://www.dynapac.com ; http://www.rammax.de/ ; http://www.tunamakina.com/ ; http://www.vibromax.de

no dozera, (engl. blade, njem. Schild m.) osnovni radni alat dozera smjeten na
njegovu podvozju s prednje strane. Moe biti razliito
oblikovan, tj. moe biti zaobljen i sa strane zatvoren (tzv.
U-no za iskop tvrdog tla i kamenih materijal - slika
lijevo), moe biti ravan (tzv. S-no slui uglavnom za
razatiranje i planiranje sipkih gradiva - slika desno gore
), moe se djelomino zakretati i podizati
hidraulinim putem u svim ortogonalnim ravninanama. No moe biti posebno
oblikovan i ojaan na donjem bridu ovisno u tome da li se rabi samo za planiranje
sipkih materijala ili se rabi za iskop posebice miniranih kamenih matereijala. No
takoer moe biti u obliku reetke (ienje terena - slika desno dolje) ili
dvostranog rala (tzv. V no za ienje trena od grmlja i drvea). detaljnije vidi web-adrese pri dozerima te
http://www.imac.ca/products/tdbladegroup.htm#Blade%20GroupsTrack%20Dozer
otkopni eki udarni eki

pervibratori, vibratori-igle (engl. internal vibrators, njem. Innenrttler, m.),

vrsta vibratora u obliku uronjajue igle koji se rabe za unutarnje zbijanje uglavnom
svjeeg betona. Razmjerno veliki pervibratori rabe se takoer za zbijanje kamenih
aluvijalnih materijala te za izvedbu ljunanih pilota. Pervibratori za zbijanje betona
razmjerno su manje igle, duljine do jednog metra i promjera najvie do priblino 200
mm. Tanji pervibratori rabe se za sitnozrne a deblji za krupnozrne betone. Obiljeja
pervibratora utvrena su njegovom masom, ferkvencijom i amplitudom. U tom smislu dijele se na nisko- srednje- i
visokofrekvencijske pervibratore. Pervibratori se uranjaju u smjesu betona, te energiju vibracija koje nastaju rotacijom
ekscentrine mase u igli, prenose na okolnu masu betona. Dinamike sile oscilacija estica svjeeg betona svladavaju
sile njihova meusobnog trenja, te se beton slijee a zrak zahvaen u smjesi betona izlazi prema povrini i izvan betona..
Pogon vibratora moe biti elektrini, zrani (pogon stlaenim zrakom), hidraulini, neposredno nekim motorom na
ili u vibratoru te kombinacija navedenih pogona. detaljnije vidi http://www.dynapac.com ; http://www.ptc.fr/ ;
http://www.stowmfg.com/ ; http://www.tremix.com/

17

plovni bager (engl. dredger, njem. Schwimmbagger, m.), oblik bagera na plovilu ili brodu. Obuhvaa sve
vrste bagera prilagoenih za rad s plovila, kao standardne graevinske
bagere s jednim krakom i licom, zatim plovne bagere vjedriare
(slika desno) itd. Posebnu skupinu ine portalni plovni bageri sa
zahvatnom licom (plovni grajferi) te bageri refuleri bez lice. Portalni
plovni bageri su plovee portalne dizalice za iskop aluvijalnih kamenih
materijala iz duboke vode. Sastavni dio plovnih bagera ini oprema za
dotur iskopanoga materijala na kopno, ako plovni bager ne tovari neko
drugo plovilo. Navedenu opremu ine plovne transportne trake ili
plovei cjevovodi s ureajem za odvajanje vode pri izlazu na kopnu.
Postoji razliite vrste i oblici plovnih bagera u smislu njihove veliine, snage i uinka, naina plovljenja te
posebice konstrukcijske logistike rada opreme za iskop pod vodom i odvajanje vode nakon iskopa.
pokretljivost graevinskih strojeva i postrojenja (engl. construction equipment mobility, njem. Baumaschinenbeweglichkeit, f.), podrazumijeva prije svega pokretljivost u radu graevinskih strojeva kao cjeline, a zatim
konstrukcijsku pokretljivost pojedinih dijelova i sastavnica, posebice radnoga dijela ili alata graevinskog stroja.
Graevinski strojevi mogu biti u radu kao cjelina pokretni samohodni graevinski strojevi, vueni pokretni graevinski
strojevi odnosno postrojenja, polupokretni graevinski strojevi i postrojenja, prijenosni polupokretni graevinski strojevi
i postrojenja te nepokretni graevinski strojevi i postrojenja. Samohodni graevinski strojevi obavljaju radne zadatke
kretanjem ili se samostalno premjetaju na novo radno mjesto. Sastavni dio takvih graevinskih strojeva ini oprema za
kretanje bilo koje vrste. Pokretljivost je temeljno obiljeje veine standardnih graevinskih strojeva. Dio samohodnih
graevinskih strojeva prevozi se na vee razdaljine posebnim transportnim sredstvima s obzirom na njihove razmjerno
male brzine kretanja i mogunost unitenja gornjega stroja prometnica,
posebice gusjenicama (dozeri, bageri itd). Dio pokretnih graevinskih
strojeva i postrojenja premjeta se na novo radno mjesto vuenjem. Takvi
graevinski strojevi postrojenja imaju podvozje s dijelovima za kretanje
(primjerice pokretna betonara na slici desno) . Naknadno dodavanje
opreme za kretanje radi premjetanja primjereno je polupokretnim
graevinskim strojevima i postrojenjima. Polupokretni graevinski strojevi
takoer se prenose tako da se ne rastavljaju, ve se kao cjelina tovare na
neko drugo transportno sredstvo i njime dalje prevoze. Nepokretni
graevinski strojevi odnosno sloena demontana postrojenja obavljaju radne zadatke ostajui na jednom mjestu.
Njihovo premjetanje provodi se drugim transportnim sredstvima uz prethodno rastavljanje odnosno ponovno
sastavljanje na novom radnom mjestu.

pokretne drobilane (engl. mobile crushing plants, njem. fahrbahre

Brechanlage, f.), samohodna ili polupokretna vuena postrojenja za
drobljenje i sijanje kamenih materijala na samom iskopu ili u njegovoj
blizini. Takve drobilane smanjuju ukupne transportne trokove
tehnolokog postupka iskopa i prerade kamenih materijala. Polupokretne
vuene drobilane jesu one na
podvozjima s gumenim kotaima.
Samohodne drobilane su one na
gusjenicama. Obino su dvodjelne. Prvi tzv. primarni dio (slika desno gore
) obuhvaa prihvat materjala, odvajanje jalovine reetanjem te poetno
drobljenje materijala, uglavnom eljusnom drobilicom. Drugi tzv.
sekundarni dio (slika lijevo ) obuhvaa predrobljavanje ili mljevenje
materijala udarnom ili krunom drobilicom te sijanje kamene sitnei.
Takoer slue kao oprema za recikliranje graevinskog otpada, posebice betonskog loma. detaljnije vidi
web-adrese pri drobilanama
polip zahvatna lopata (lica) bagera, grajfer
portalni plovni bager plovni bageri
posebna graevinska mehanizacija (engl. specific construction equipment, njem. spezielle Baumaschinen, f. und
Baugerte, n.), sloena tehnoloka oprema koja u smislu koncepcije rada i iz toga proizile konstrukcije moe biti
dvojaka. Prvu skupinu ini samohodna odnosno pokretna sloena oprema na jedinstvenom postolju, uglavnom izvanserijske izrade (tunelske builice, pokretne drobilane, zatim betonare i asfaltne baze, zatim veliki sloeni
posebnifinieri slika lijevo na slijedeoj stranici). Suvremene koncepcije i konstrukcije pretvaraju posebnu
18

graevinsku mehanizaciju u standardne graevinske strojeve

maloserijske proizvodnje po narudbi. Drugu skupinu ini
cjelina sloene tehnoloke opreme od ureaja i strojeva
maloserijske ili izvanserijske proizvodnje (postrojenja ili pogoni
kao to su tvornice betona, asfaltna postrojenja, drobilane,
armiranice, TBM, tunelski titovi, betonski vlakovi,
razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prijenos i
montau velikih betonskih elemenata, reetke za navlaenje
betonskih nosaa mostova). Navedene tehnoloke cjeline mogu
biti sloeni, jedinstveni, razmjerno manji i ogranieno
pokretljivi strojni sustavi ili velika, razvedena i vrlo sloena postrojenja. To su takoer strojevi, postrojenja i tehnoloka
oprema koji uglavnom rade neprekidno a to proizlazi iz automatizacije i robotizacije njihova upravljanja i pogona.
povlana koara bagera skrejper
pretovarni silos za beton automjealica
prisilne mjealice za beton mjealice za beton
pulvimikser rotofrezer
pumpa za beton crpka za beton
pune mjealice za beton mjealice za beton
refuler bager sisavac, plovni bager

remikserasfaltnih zastora (napomena: zasada ne

postiji hrvatska rije za ovu sloenu strojno-tehnoloku
opremu) (engl. remixer, recycler, njem. Remixer,

Rrecycler, m.), sloena samohodna strojnotehnoloka oprema na jedinstvenom pokretnom

postolju za recikliranje (oporabu) odnosno obnovu
asfaltnih zastora (kolnika) na licu mjesta
koritenjem materijala iz postojeeg zastora koji se
obnavlja. Recikliranje je mogue, kao prvo, u
sluaju obnove debljih (vieslojnih) asfaltnih
zastora hladnim postupkom pomou jednostavnijih remiksera uglavnom na gumenim kotaima (engl.
road reclaimer, njem. Bodenstbilisierer und Kaltrecycler, m.) koji u hodu istovremeno struu asfaltni sloj,
mijeaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrauju izmjeani materijal unutar jednog bubnja
sa valjkom za glodanje koji ujedno mijea ostruganu kamenu sitne sa vezivom (sline su konstrukcije i
radne koncepcije kao rotofrezeri odnosno pulvimikseri za izvedbu stabiliziranih nosivih slojeva kod
cestovnih prometnica). Kao drugo, recikliranje tanjih asfaltnih zastora tj. habajuih (troivih) asfaltnih
slojeva takoer hladnim postupkom mogue je pomou sloenih remiksera (engl. cold milling machines,
cold remixer, cold recycler, njem. Kaltrecycler, Kaltremixer, Kaltrecycling Remixer, m. slika gore lijevo)
koji u hodu istovremeno struu asfaltni sloj, mijeaju
ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo
ugrauju izmjeani materijal pomou vie ureaja
smjetenih ispod pokretnog postolja na gusjenicama.
Obnova asfaltnih zastora mogua je, kao tree, tzv.
vruim postupkom pomou vrlo sloenih remiksera
(engl. hot remixer, hot recycler, hot recycling train,
njem. Heissrecycler, Heissremixer, Heissrecycling
Remixer, m. slika dolje lijevo) koji (takoer u hodu)
istovremeno prethodno zagrijavaju i struu asfaltni sloj, mijeaju ostrugani usitnjeni materijal sa
vezivom i ponovo ugrauju izmjeani materijal a sve to pomou vie ureaja smjetenih ispod pokretnog
postolja na gusjenicama. detaljnije vidi http://www.bomag.de ; http://www.wirtgen.de/ ili http://www.wirtgengroup.com ; http://www.marini-spa.com/

19

rezai sljubnica, reza dilatacija, rezai fuga (engl. joint cutters, njem.
Fugenschneider, m.), strojna oprema za rezanje (asfalt)betonskih konstrukcija
odnosno konstrukcija od prirodnog kamena. Moe biti samostalna ili sastavni dio neke
sloene tehnoloke opreme (betonski vlak, finieri). Ossnovni alat ovih strojeva su
krune pile ili uad s dijamantskim zupcima odnosno perlama. Postoji mnogo razliitih
koncepcija i konstrukcija rezaa fuga s obzirom na njihovu veliinu, snagu i uinak, te
posebice glede prilagodbe oblicima konstrukcija koje zarezuju ili reu. detaljnije vidi
http://www.building-equipment.com/ ; http://www.diamant-boart.com ; http://www.tunamakina.com/ ;
http://www.weber-bbf.de ; http://www.vibromax.de ; http://www.webermt.de

rija, riper (engl. ripper, njem. Aufreisser, m.), alat za razrahljivanje i razaranje sraslog tla ili trone stijene.
Oblika je neke vrste izduenoga uskog rala (slinog polusavijenom, razmjerno duljem
klinu) koje se utiskuje i provlai kroz tlo ili stijenu. Uvruje se uglavnom zglobno
sa stranje strane najee dozera zatim dozer-utovarivaa i grejdera. Moe
biti jednostruk, dvostruk ili trostruk u smislu broja rijaa. S obzirom na okretanje
(podizanje odnosno sputanje) u odnosu na ravninu uvrenja, rija moe biti okretni
ili usporedni te njihova kombinacija. Bolji je okretni rija, jer se pri nailasku na
dijelove tla ili stijene koje ne moe razoriti samostalno odie, dok usporedni rija
zapinje te onemoguava stroju koji ga nosi da se kree dalje. Jednostruki udarni
rija (udarni riper) u obliku udarnog ekia omoguava dozeru takoer iskop svih vrsta vrstih stijena.
detaljnije vidi http://www.vailproducts.com/products/parallel_rippers/parallel.html

rotofrezer, pulvimikser (engl. pulverizing mixer, njem.

Bodenvermrtelungsmaschine, f., Bodenstabilisierer, m.),
stroj za usitnjavanje zemljanih materijala. Rabi se takoer
za mijeanje gline ili kamene sitnei s nekim vezivom kod
izvedbe stabiliziranih nosivih slojeva ili kod stabilizacije
podtla (u tome sluaju naziva se pulvimikser). Rotofrezer
ini traktorska osnova, uglavnom s gumenim kotaima,
rjee gusjenicama, na koju je s prednje strane ovjeeno
prema dolje otvoreno korito. Unutar njega se nalazi
okretna, uglavnom jedna osovina, koja nosi posebno
oblikovane lopatice ili noeve za usitnjavanje odnosno mijeanje odgovarajuih materijala. Korito je dolje
tako izvedeno da iza sebe ostavlja oblikovani sloj stabilizacije. detaljnije vidi http://www.bomag.de ;
http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de ; http://www.wirtgen.de/

rovokopai, treneri (engl. trencher, njem. Grabenbagger, m., Grabenfrse, f.), posebna vrsta konstrukcije
bagera za neprekidni iskop razmjerno uskih i dubokih rovova u tlu i stijeni. Uobiajeno se zovu treneri.
Treneri za iskop rovova u tlu slini su bagerima vjedriarima s kolom
ili lancem manjih vjedrica. Iskop stijene ovim strojevima izvodi se uglavnom
lancem, rjee kolom posebnih iljaka od tvrdog metala kojima struu stijenu.
Nosa kola ili staze lanca nalazi se na uspravno okretnom kraku. Krak moe
biti na podvozju s gusjenicama ili, rjee, s gumenim kotaima. Postoje
razliiti oblici konstrukcije rovokopaa odnosno trenera u smislu njihove
veliine i snage, zatim podvozja te posebice konstrukcije lanca ili kola za
iskop rova kao i naina dopreme materijala oko stroja. Podvrstu tih strojeva
ine drenopolagai koji uz iskop uskog rova polau (drenane cijevi) ili
sline vodove te istvremneo nakon polaganja zatrpavaju rov. detaljnije vidi http://www.astecunderground.com/
; http://www.ricona.de/produkte/tesmec/index.shtml ; http://www.guntert.com/ ; http://www.mastenbroek.com/ ;
http://www.rivardtrenching.com/ ; http://www.tesmec.com/ ; http://www.trencor.com/ ; http://www.vermeer.com
samohodna drobilana drobilana
samohodni valjak valjci

20

sita (engl. screening machine, njem. Siebmaschine, f.), oprema za

mehaniko razvrstavanje sijanjem drobljenog kamena u sitne
odreenoga oblika, sastava i veliine zrna. Sita su uz drobilice
temeljna oprema svake drobilane. Dijele se, s obzirom na nain
rada, na kosa vibracijska sita i vodoravna rezonantna sita. Mogu
biti jednoetana do vieetana te stojea ili ovjeena a takoer
opremljena ureajem za pranje kamene sitnei. Mogu biti
nepokretna ili lako prenosiva te polupokretna vuena ili
smohodna. Mree sita mogu biti metalne ili gumene. to se sije sitniji materijal, to sito odnosno mrea mora imati veu
povrinu. detaljnije vidi web-adrese kod drobilana te http://www.backers.de ; http://www.beyer-viernheim.de/ ;
http://www.dakotafab.com/ ; http://www.powerscreen.co.uk/ ; http://www.ez-screen.com/ ;
http://www.screenmachine.com/ ; http://www.finlayhydrascreens.com/
skakavac nabijala

skrejper, skreper; (1) povlana koara (engl. scraper, njem. Schleppschaufel, Schrfkbel. f.), oblik radnog
alata za iskop zemaljanih materijala struganjem u vidu sanduka ili koare koja se prilikom povlaenja
istovremeno puni (slika lijevo gore). Osnovni je alat bagera-sajlaa-dreglajna;
(2) skrejper, skreper (engl. bowl scraper, wheel scraper, tractor scraper, njem.
Motorschrfwagen, f. detaljnije vidi na trailo pod scraper kod http://www.caterpillar.com)
tipini graevinski stroj za masovni iskop, samoutovar, autoprijevoz do nekoliko
kilometara te istovar, s grubim razastiranjem uglavnom koherentnih, posebice glinovitih
materijala (slika desno dole). Sve radne operacije skreper izvodi u kretanju. Sastoji
se od posebno oblikovanoga prednjeg dijela neke vrste odnosno oblika traktora na
gumenim kotaima, nosivog okvira na kojemu je ovjeen, prethodno navedeni, posebno
oblikovani sanduk ili tzv.skrejperska
koara (po kojemu je stroj dobio
ime), te stranjega nosivog dijela, takoer na gumenim
kotaima. Otvaranjem dna sanduka i sputanjem posebno
oblikovanoga noa izvodi se u smjeru kretanja iskop tla
struganjem te samopunjenje sanduka. Pri pranjenju
sanduka, njegovo otvaranje je u drugom smjeru od
kretanja. Moe imati sanduk s elevatorom koji olakava
njegovo punjenje. Skreper takoer moe imati pogon i
vuu (motore), osim na prednjim, i na stranjim kotaima.
Pomalo nestaje iz uporabe u graditeljstvu, jer ga potiskuju uinkovitije kombinacije hidraulinih bagera i
utovarivaa s kamionima kiperima i damperima.
standardna graevinska mehanizacija graevinski strojevi, standardni graevinski strojevi
standardni graevinski bageri bageri

standardni graevinski strojevi (engl. typical construction equipment, njem. Standardbaumaschinen, f., Standardbaugerte, n.), tipini (uobiajeni) graevinski strojevi i ostala graevinska mehnizacije manje ili vie serijske
proizvodnje. Postoji razmjerno mnogo proizvoaa istih tipova, veliina, oblika i snage pojedine vrste standardnih
graevinskih strojeva. To su uglavnom samohodne ili pokretne strojne odnosno transportne jedinice (builice,
bageri, dozeri, skrejperi, rovokopai, utovarivai, kamioni kiperi, damperi, grejderi, valjci,
automjealice, betonske crpke, autodizalice) koje rade pojedinano ili u meusobno povezanim skupovima
tehnolokih lanaca. Standardni graevinski strojevi pojedinano rade uglavnom cikliki. Ako rade naoko neprekidno,
tada je to rad u odreenim mikrociklusima. Mogi standardni graevinski strojevi su takoer univerzalni graevinski
strojevi. Osnovni pogon je tih strojeva uglavnom putem dieselskog motora a trasmisija i pogon njihovih radnih alata je
uglavnom na hidralini pogon.
standardni univerzalni hidraulini bager hidraulini bageri
svestranost graevinskih strojeva univerzalni graevinski strojevi

21

strojevi s otkopnim krakom (engl. boom-type machines, njem. Teilschnittmaschinen, f.), skup strojeva koji
obuhvaa (1) bagere s udarnim ekiem na kraku te ostale sline
(2) strojeve uglavnom na gusjenicama s otkopnom rotirajuom
glavom na vrhu kraka (engl. miner, roadheader, njem.
Teilschnittmaschine, f., Kratzfrderer, m., slika desno). Rotirajua
glava ima iljke od tvrdog metala, koji kopaju stijenu struganjem.
Glava se moe okretati o smjeru iskopa ili okomito na smjer iskopa.
Uglavnom se rabe u tunelogradnji za mehaniki iskop manje vrstih i
manje abrazivnih tronih stijena. Postoji mnogo razliitih vrsta ovih
strojeva s obzirom na veliinu, snagu i uinak te posebice glede
koncepcije i konstrukcije prihvata i dopreme iskopanog materijala
iza stroja u druga transportna sredstva. Ove strojeve u rudarstvu nazivaju kombajnima a njihova rotirajua
glava u obliku valjka iroka je kao stroj a strue samo podinu iskopa. detaljnije vidi http://www.eickhoffbochum.de/de/willkommen.htm ; http://www.ibatechno.info/ibatechno/index.html ;
http://www.ibstec.de/deufirmenprofil.html ; http://www.itcsa.com/ ; http://www.vab.sandvik.com/

tandem (vibracijski) valjak (engl. tandem roller, njem.

Tandemwalze, f.), vrsta samohodnog valjka sa dva glatka valjka
koji slue ujedno i za kretanje i za zbijanje ili statikim nainom ili
putem vibracija. To su valjci koji posebice pri valjanju
asfaltbetonskih zastora zamjenjuju dva dosad u tom sluaju koritena
valjka: kao prvo, teki statiki valjak (ima tri kotaa-valjka koji su
mogli zbijati samo statikim nainom: engl. static three-wheeled
roller, njem. statische Walze, f.) za poetno zbijanje iza finiera
(u ovom sluaju tandem-valjak zbija vibracijama) i, kao drugo, laki
statiki valjak za zavrno zaglaivanje (u ovom sluaju tandemvaljak zbija bez vibracija). detaljnije vidi webadrese kod valjaka
TBM (engl. tunnel boring machine, njem. Vollschnittmaschine, f., Tunnelbohrmaschine, f.), oblik sloene tehnoloke
opreme koja obuhvaa otkopne rotacijske strojeve i neke vrste rotacijskih titova za mehaniki iskop tunela u svim
vrstama stijena u punom krunom
poprenom presjeku. Mogu biti
koncipirani za buenje vrste i tvrde
stabilne stijene (slika lijevo) ili za
buenje srednje vrste, odnosno
razmjerno meke stijene, ili kao otkopni
rotacijski titovi za iskop nestabilnih
jako razlomljenih poluvrstih tronih stijena. Navedeni se strojevi esto nazivaju
"krtice", iako logistika njihova rada nikako ne odgovara nainu krtiina kopanja
podzemnih hodnika. TBM radi na nain da tiska okretnu buau glavu na elo iskopa, a
po njoj su rasporeeni odreeni alati-rezai. Prevladava uglavnom koncepcija diskrezaa (slika daseno). Oni se okreu kao kotai i putuju koncentrinim krugovima po
elu iskopa. Pri tome na njih istodobno djeluje tlana sila, uslijed ega otrica rezaa
djeluje poput klina koji razara stijenu u obliku ploica. TBM obavlja istodobno niz
radnih operacija, kao to je iskop stijene, zahvaanje iskopanog materijala te njegovo
premjetanje kroz TBM i punjenje transportnih sredstava iza sebe. TBM kao tehniki
sustav za sebe obuhvaa nekoliko podsustava: za buenje, za upiranje i podupiranje, za
unutranji transport iskopanog materijala, za otpraivanje, za odvodnju, za pogon, za
energetiku, za upravljanje itd. Pogonski i energetski podsustav zajedno s dijelom
transportnoga podsustava i podsustavom za otpraivanje te ostalom pomonom opremom
za rad ine pomoni podsustav TBM-a. detaljnije vidi http://www.akkerman.com/ ;
http://www.herrenknecht.de/ ; http://www.robbinstbm.com/ , http://www.wirtheurope.com/

teglja (s poluprikolicom) autoprijevoz

teleskopske autodizalice autodizalice

22

teleskopski bageri, (engl. hydraulic excavator with telescopic boom, njem. Hydraulikteleskopbagger, m.),
vrsta univerzalnih hidralinih bagera sa krutim krakom koji se produuje
teleskopiranjem. Dohvata su i do dvadesetak metara. Sve vrste teleskopskih
krakova ovih bagera okretljive su u punom krugu. Rabe se za uglavnom za
razastiranje i planiranje zemljanih materijala posebice pokosa nasipa i iskopa,
zatim za ienje i ureenje vodotoka, zatim u tunelogradnji za iskop i
podgraivanje iskopanog obrisa, zatim u industriji graevnog materijala kao
univerzalni radni strojevi itd. Mogu biti na gusjenicama i na kamionskom
podvozju sa kotaima (teleskopski autobageri) detaljnije vidi http://www.gradall.com/gradall/

teleskopski utovarivai, handleri, (engl. telescopic materials handlers, njem.

Teleskoplader, m.), podvrsta posebnih utovarivaa na razmjerno vrlo
pokretljivom podvozju s gumenim kotaima sa teleskopskim (produnim) krakom
koji je okretljiv u vodoravnom i uspravnom smislu. Rabi se za utovar, prijenos i
dizanje svih vrsta graevinskih materijala. Takoer se rabe kao pokretns postolja
(koare) za rad na visini u poloajima kojima je teko pristupiti uobiajenim
nainom. Mogunost izmjene raznih alata te njihova logistika u radu daje
teleskopskom utovarivau obiljeja univerzalnog graevinskog stroja.
osim velikih proizvoaa graevinskih strojeva (Caterpillar itd) detaljnije vidi takoer
http://www.gehl.de/pages/d_index.html ; http://www.manitou.fr ; http://www.merlo.com
; http://www.paus.de ; http://www.sennebogen.com

toranjske dizalice (engl. tower cranes, njem. Turmdrehkrne, m.), vrsta tipinih graevinskih dizalica
za prijenos svih vrsta materijala unutar gradilita posebice u visokogradnji te gradnji ostalih visokih
konstrukcija. Sastoji se od okretnog i po potrebi na
tranicama pokretnog tornja na kojemu se nalazi krak
(grana, strijela) s opremom za dizanje tereta pomou
uadi. Krak moe biti vodoravna grana (po njemu putuje
oprema za dizanje) ili kosa strijela okretna u uspravnom
smislu (oprema za dizanje ima hvatite na kraju kraka).
Prevladavaju uglavnom toranjske dizalice s vodoravnim
granom (slika lijevo).
Mogu biti slobodne,
zatim oslonjene na
graevinu te unutar
graevine. Postoje
prijenosne, uglavnom velike (potrebno je rastavljanje prilikom premjetanja), te polupokretne ili samohodne samosastavljajue manje toranjske
dizalice (slika desno). Toranjske dizalice na kamionskom podvozju jesu
toranjske autodizalice. detaljnije vidi
http://science.howstuffworks.com/tower-crane.htm ; http://www.liebherr.de ;
http://www.potain.com/ ; http://www.terex-peiner.de/
torkret aparat bukalice
traktor s prikolicom autoprijevoz

transportna sredstva (engl. transport equipment, njem. Transportgerte, n.), strojevi, ureaji te ostala oprema u
materijalnoj proizvodnji koja slue za premjetanja (promjenu mjesta ili poloaja) tereta (materjalnih resursa) i ljudi.
Temeljno obiljeje transportnih sredstva je da ne stvaraju (ne uobliuju) novi proizvod te ne mijenjaju bitna svojstva
transportiranih resursa. U smislu naelne koncepcije ili logistike rada i iz toga prizile konstrukcije transportna sredstva
se dijele na vozila (vozila na tranicama ili slinim konstrukcijama voenja, zatim slobodna cestovna vozila i sl.),
plovila (plovila na vodi i u vodi, zrak, oplovi) dizala (dizalice, ostala dizalima slina oprema, viliari, itd.) i ostala
transportna sredstva (u koje spadaju razni transportni ureaji, strojevi i sloena postrojenja primjerice iare, zatim
"beskonana" transportna sredstva, crpke, itd.,). Pri tomu ona mogu provoditi ili cikliki ili kontinuirani ili od navedenih
sloeni nain transporta. Graevinska transportna sredstva su strojevi, ureaji i oprema koja se koristi za transport
gradiva i ljudi u razliitim oblicima tehnolokih postupaka graenja.

23

transportna traka (napomena: susree se naziv transpostna vrpca iako je u praksi naziv transportna traka koji je ovdje
naveden; engl. belt conveyor, njem. Gurtfrderer, m., Frderband, n.), oprema za neprekidni prijenos uglavnom sipkih
materijala. Takoer pri graenju slue za prijenos svjeeg krupnozrnog betona. Transportna traka sastavni je dio mnogih
sloenih strojeva i postrojenja (asfaltne baze, automjealice, tvornice betona,
drobilane, glodalice, finieri, TBM, tunelski utovarivai itd). Radi poput
beskonane trake koja stalno krui po slogovima valjaka oslonjenima na nosivu
konstrukciju. Traka je uglavnom gumena, rjee metalna, kod kraih duljina i kod nekih
dodavaa. Gumene trake mogu biti vieslojne, armirane te nazubljene gornje plohe, irine
uglavnom do priblino jedan metar. Sastoji se od nosive konstrukcije, pogonske postaje,
natezne postaje, slogova s valjcima te pogonskih motora, uglavnom elektromotora.
Slogovi valjaka su "V" ili najee "U" oblika. Postoje takoer samostalne vuene ili
samohodne transportne trake na podvozju s gumenim kotaima ili gusjenicama. U
nekim sluajevima proteu se do nekoliko kilometara pri prijenosu zemljanih ili kamenih materijala iz kamenoloma u
pogone za njihovu preradu ili kroz tunele. detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama
treneri rovokopai

tunelska builica, jumbo (engl. mechanized drifting jumbo, jumbo, njem. Tunnelbohrwagen, f.), tunelska
buaa kola s lafetiranim buaim ekiima. Podvozja mogu biti na
gumenim kotaima, gusjenicama ili kolosijeku. Kod lafetiranih
tunelskih builica prevladava uporaba tekih vanjskih hidraulinih
buaih ekia. Mogu imati vie krakova (ruku, grana) koje nose
lafete. Po vodilici lafete putuje buai eki. Na kraju lafete nalazi se
vodilica buaeg pribora. Hidraulni pogon i prijenos na kraku
odnosno lafetu omoguavaju veliku okretljivost odnosno buenje u
razliitim smjerovima. Ove builice imaju uglavnom automatizirano, djelomino robotizirano usmjeravanja i
reguliranje rada krakova, lafeta, buaih ekia i pribora za buenje. detaljnije vidi http://www.boomer-rig.com
te ostale web-adrese pri builicima
tunelska (teleskopska) oplata tunelski betonski vlak

tunelski betonski vlak (engl. paving train in tunneling, njem. Tunnelbetoneinbauzug, m.), oprema za transport i
ugradnju svjeeg betona u tunelima. Omoguava neprekidnu izvedbu betonske obloge, posebice u dugakim tunelima.
Sastoji se od dva dijela. Jedan dio ini vlak s mjealicama na vagonskom podvozju za transport suhe smjese ili svjeeg
betona po tunelu. Vua je najee
akulokomotivama. Drugi dio ao
tehnoloku cjelina ine: betonska
crpka, tunelska teleskopska oplata
(duljine do stotinu metara) u dijelovima koji se provlae jedan kroz drugi, kolica na tranicama za prijenos dijelova
oplate te vibratorska postaja za pogon oplatnih vibratora koji su ovjeeni na mjestu ugradnje betona. Postoje inaice
betonskog vlaka, kao npr. mijeanje betona tijekom vonje u tunelu ili prije same ugradnje u vagon mjealicama, zatim
dovoz suhe smjese i mijeanje u mjealici na mjestu ugradnje itd. detaljnije vidi http://www.cifa.com/uk/g3_5.htm

tunelski (podzemni) utovarivai (engl. underground loaders, njem. Untertagelader, m.), posebna vrsta
utovarivaa za utovar i prijenos svih vrsta sipkih materijala u skuenim
podzemnim prostorima. Postoji nekoliko podvrsta konstrukcija tunelskih
utovarivaa. Jedni su vrlo niski zglobni podzemni utovarivai na gumenim
kotaima s razmjerno velikom utovarnom lopatom koja je zglobno vezana na
dugaki stranji dio stroja. Drugi su manji tunelski utovarivai na gusjenicama ili
gumenim kotaima ili tranicama koji tovare transportna sredstva prebacivanjem
utovarne lopate iza sebe. Mogu biti na dieselski, elektrini, hidraulini ili
zrani pogon (pogon stlaenim zrakom). Posebnu skupinu ine utovarivai sa
grabilicama koje zahvaaju materijal u transportnu traku koja kroz njih prolazi te
tako dopremaju materijal iza sebe. Postoji mnogo razliitih vrsta i tipova tunelskih (podzemnih) utovarivaa s
obzirom na njihov oblik i snagu te posebice logistiku rada utovarne lopate i dostave materijala iza stroja.
detaljnije vidi http://www.atlascopcowagner.com/vehicles/scooptrams.php ; http://www.duxmachinery.com/ ;
http://www.gia.se/eng/index.htm ; http://www.paus.de ; http://www.smc.sandvik.com/

24

tvornica betona, betonara (engl. concrete-mixing plant, njem. Betonmischanlage, f.), postrojenje za proizvodnju svjeeg
betona. Sastoji se od vie podcjelina: silosi ili pregrade za kamenu sitne odnosno
cement, transportna oprema (crpke, bagerski krakovi s povlanom koarom,
dodavai, elevatori, puni cijevni transporteri, skip-ureaji, transportne trake),
oprema za mjerenje i vaganje sastojaka, mjealica za beton, pogonska oprema,
te oprema za prijenos i upravljanje. Nain rada, temeljna tehnoloka obiljeja te
veliinu uinka svakoj tvornici betona ili betonari daje mjealica za beton. Stalne
nepokretne tvornice betona ili betonare mogu biti dvojake. Jedne su srednje velike,
uglavnom u vodoravnoj ravnini, ralanjene tvornice betona odnosno betonare ili s
pregradama (tvornica betona ili betonara sa zvijezdom) ili sa silosima za kamenu
sitne. Druge su velike uspravne cjelovite toranjske tvornice betona (engl.
concrete-mixing tower-plant, njem. Betonmischturmanlage, f.) velikog instaliranog uinka detaljnije vidi .
http://www.cifa.com ; http://www.cmiterex.com/ ; http://www.elba-werk.com ; http://www.liebherr.de ;
http://www.lintec-gmbh.de/ ; http://www.schwing.de/ . Posebnu skupinu ine manje pokretne betonare odnosno
pokretne mjealice za beton. detaljnije vidi http://www.carmix.com

udarne drobilice (engl. impact crushers, njem. Prallbrecher, m.), oprema za usitnjavanje svih vrsta kamenih materijala.
U drobilani se primjenjuju uglavnom kao zavrne drobilice odnosno udarni mlinovi. Kao mlinovi rabe se za
proizvodnju kamene sitnei i kamenog brana. Dio za drobljenje sastoji se od rotora s krutim uloenim gredama ili
zglobno vezanim ekiima (drobilice ekiare ili mlinovi ekiari) te od statora u obliku ploa ili cijevi. Materijal se
usitnjava udarom greda ili ekia rotora te samim udarom materijala u ploe statora. Kakvoa i krupnoa drobljenja
regulira se promjenom razmaka rotora i statora. Mogu biti jednosmjerne (rotor se okree samo u jednom smjeru, a stator
je samo s jedne strane) te dvosmjerne ili reverzibilne. Ove druge omoguavaju dvostruko iskoritenje greda ili ekia
bez njihova okretanja na rotoru. Mogu biti takoer sa dva rotora. Postoji mnogo razliitih tipova udarnih drobilica u
smislu njihove veliine, snage i uinka te posebice radnog i konstrukcijskog odnosa rotora i statora. Vrlo su uinkovite i
ekonomine pri usitnjavanju srednje vrstih i manje abrazivnih kamenih materijala. Posebnu vrstu ine udarne
centrifugalne drobilice s uspravnom osi okretanja rotora. detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama

udarni eki (engl. rock breaker, impact hammer, njem. Schlaghammer, m.),
oprema za mehaniko razaranje stijene i betonskih konstrukcija udarom. Opremu
osim udarnog ekia ini dlijeta te slini alati za neposredno djelovanje na
materiju koja se razara. Udarni eki pretvara svoju pogonsku energiju u radnu
kinetiku energiju. Ona se udarnim valovima preko dlijeta koristi za razaranje
materije. Dijele se na lake rune ekie (u praksi uobiajno nazvane
pikhamere), ija je masa priblino do 30 kg, i na teke udarne ekie, ija je
masa vie od 30 kg pa do nekoliko tona. Teki udarni ekii nalaze se uvijek na
kraku bagera (strojevi s otkopnim krakom). Njihov pogon moe biti
zrani (pogon stlaenim zrakom), iako prevladava hidraulini pogon koji
omoguava visokofrekvencijske ili vibracijske udare, to je uglavnom jedini
nain rada suvremenih tekih udarnih ekia. detaljnije vidi
http://www.alliedcp.com/ ; http://www.brokk.com ; http://www.euroram-rockmaster.com ; http://www.italdem.it ;
http://www.krupp-berco-bautechnik.com/e/index.html ; http://www.lifton.dk ; http://www.rammer.com ;
http://www.smc.sandvik.com/ ; http://www.socomec-spa.com/ ; http://www.tramac.com/
udarni rija, udarni riper rija, riper
univerzalni graevinski stroj (engl. multipurpose construction machinery, njem. Universalbaumaschinen, f.), u smislu
uporabe ili koritenja svestrani graevinski stroj koji moe izvoditi vie vrsta
radova. Mnogi standardni graevinski strojevi ujedno su univerzalni
graevinski strojevi. Univerzalnost u radu tih strojeva postie se na dva naina.
Prvi je mogunost izmjene ureaja ili
alata stroja. Promjenom alata
utovarivaa ili hidraulinog
bagera isti stroj moe izvoditi iskop,
utovar, upanje, ruenje, planiranje,
razbijanje, zbijanje (primjerice
murja slika gore), buenje (primjerice pilota slika desno ), rezanje,
prijenos, dizanje, polaganje i vaenje raznih materijala ili konstrukcija. Drugi
nain temelji se na pokretljivosti ureaja ili alata na stroju. Kod grejdera
razni poloaji daske, uz istodobno nezavisno naginjanje kotaa, omoguava
planiranje, razastiranje, iskop, struganje, premjetanje, zatrpavanje, skidanje, ugradnju, oblikovanje i ienje zemljanih
25

materijala. Mnogi sloeni graevinski strojevi takoer su na neki nain univerzalni u primjeni, kao na primjer suvremeni
finieri koji ugrauju sve vrste zemljanih odnosno kamenih sipkih materijala bilo vezanih ili nevezanih (npr. nosivi
slojevi, stabilizirani slojevi, betonski i asfaltbetonski zastori). Neki od njih mogu se prilagoditi za izvedbu navedenih
radova i na pistama i na kanalima odnosno dijelovima (kosinama) kanala. Osim ugradnje, mogu izvoditi i planiranje
odnosno djelomini iskop i ravnanje podloge na kojoj kasnije izvode navedene nosive slojeve i zastore.

utovariva (engl. loader, njem. Lader, m.), tipino razmjerno pokretljivo i brzo transportno sredstvo odnosno
graevinski stroj koji je namijenjen prije svega za utovar i prijenos
sipkihgradiva. Moe izvoditi laki iskop nekih vrsta tla. Standardni
graevinski utovariva podrazumijeva podvozje na gumenim
kotaima (utovariva na kotaima ili samo utovariva, engl.
wheeled loader, njem. Radlader, m.). Rjee se rabe utovarivai na
gusjenicama (utovariva gusjeniar ili dozer-utovariva). Na
prednji dio utvarivaa uvrena je utovarna lopata. To je
osnovni alat kojim utovariva eono zahvaa materijal te istresa
uglavnom eono ili bono u transportno sredstvo. Radi toga u radu
izvodi tzv. "V"-kretanje. Kod standardnih zglobnih utovarivaa na
gumenim kotaima prednji kotai i utovarna lopata zglobno su vezani za stranji dio stroja na drugom paru
kotaa. Gumeni kotai utovarivaa najee su zatieni od troenja ili oteenja mreom lanaca koja ih
obavija. Mogunost izmjene raznih alata daje utovarivau obiljeja univerzalnog graevinskog stroja.
Posebnu skupine ine bager-utovarivai (kombinirke), teleskopski utovarivai, tunelski
(podzemni) utovarivai posebno konstruirani za rad u podzemlju te mali miniutovarivai. detaljnije
vidi izumeu mnogobrojnih najvanije proizvoeae utovrivaa http://www.caterpillar.com ili http://www.zeppelin.de
; http://www.casece.com ; http://www.equipmentcentral.com/europe/ ; http://www.fiatkobelco.com ;
http://www.jcb.com ; http://www.kramer.de ; http://www.orenstein-koppel.com ; http://www1.volvo.com
utovariva-gusjeniar dozer-utovariva

utovarna (eona, visinska) lopata (engl. front shovel bucket za bagere te loader bucket za utovarivae, njem.
Schaufel,f.), osnovni radni alat dijela bagera (slika desno
) te utovarivaa (stoga ponekad utovarivae nazivaju
utovarne lopate, vidi prethodnu sliku kod utovarivaa) za
moebitni iskop nekih
vrsta tla te, prvenstveno,
za utovar sipkih gradiva.
Kod bagera odreuje
logistiku njegova rada
odnosno bageri sa
utovarnom lopatom (engl.
front shovels, njem. Bagger mit Schaufel-Ausrstung, Schaufelbagger, m.)
u naelu uglavnom rade, dakle kopaju i zatim tovare, od razine svojega
stajanja prema gore i od sebe (slika lijevo ). Utovarne lopate mogu biti
bez zubiju i sa zubima na donjem bridu sanduka lopate (slika desno
dole) ovisno u tome da li se rabe samo za utovar ili se rabe za
dijelomini iskop te zatim utovar (posebice miniranih kamenih matereijala).
Obujam utovarnih lopata kod bagera je do desetak metara kubinih a kod
utovarivaa do dvadesetak metara kubinih.
Velike utovarne lopate bagera takoer se
prazne njihovim otvaranjem sa doljnje ili
stranje strane (slika desno dole). Postoje
utovarne lopate u obliku rotacijskih sita (engl. rotar cleaner, njem.
drehende Schaufel, m. slika lijevo dole ) kojima se uz utovar provodi i
prethodno prosijavanje materijala. Raznovrsnost moguih oblika utovarnih
lopata detaljnije vidi katalog pri http://www.zeppelin.de

26

valjci (engl. rollers, njem. Walze, f.), strojevi za zbijanje valjanjem razmjerno veih masa zemljanih, kamenih
te vezivom stabiliziranih materijala, zatim krupnozrnih betona (tzv.
valjani betoni) te asfaltbetonskih zastora. Valjci mogu biti vueni ili
samohodni. U smislu konstrukcije odnosno materijala te oblika obloge
odnosno plata valjci se dijele na (eline) glatke valjke i jeeve te
na valjke gumenjake. Zamjenom plata valjak je ili glatki valjak ili
je. Postoji kombinacija glatkog valjka odnosno jea i gumenoga valjka
u jednom stroju (engl. combination compactor, njem. Kombiwalze, f.).
Vueni su samo s jednim valjkom (engl. towed roller, njem.
Anhngewalze, f.). Vua je uglavnom pomou dozera koji mogu vui
vie valjaka (tzv. "vlak valjaka"). Vuene valjke potiskuju iz uporabe sve vie samohodni valjci (slika gore
lijevo). Samohodni su valjci dvoosovinski, i to ili s jednim valjkom i gumenim kotaima (engl. singledrum compactor, njem. Walzenzug, m.) ili s dva glatka valjka (tandem valjak). Posebna vrsta valjaka su
kompaktori. Traeni parametri zbijenosti (odnosno potrebna energija zbijanja) postiu se kod odreene
mase valjka regulacijom amplitude (odskoka) te broja vibracija i prijelaza valjka. detaljnije vidi osim webstranica velikih proizvoaa (Caterpillar, Komatsu, Terex, itd) slijedee adrese http://www.ammann-group.ch/ ;
http://www.bitelli.com/ ; http://www.dynapac.com ; http://www.bomag.de ; http://www.hammag.com/ ; http://www.irabg.com/ ; http://www.orenstein-koppel.com/home.htm ; http://www.rammax.de/ ; http://www.roaddevelopment.irco.com/index_read.html ; http://www.vibromax.de ; http://www.wirtgen-group.com

valjak gumenjak (engl. rubber tyred roller, pneumatic tyred roller,

njem. Gummiradwalze, f.), vrsta samohodnog valjka na gumenim
kotaima. Zbija gnjeenjem to je kombinacija zbijanja u smjeru
kretanja i okomito na smjer kretanja gumenih kotaa. Slui za zbijanje
asfaltbetonskih zastora, zatim tanjih slojeva praha ili gline te nekih
konstrukcija od kamene sitnei jednolike veliine i granulometrijskog
sastava (filterski i drenani slojevi). Moe, osim statikog naina,
zbijati putem vibracija. Ima nekoliko kotaa sprijeda i straga iji se
tragovi preklapaju. Traeni parametri zbijanja postiu se promjenom mase valjka (dodavanjem ili
oduzimanjem vode u kotlovima koje ovaj valjak nosi na sebi), zatim promjenom tlaka u zranicama kotaa,
brojem prijelaza te regulacijom vibracija. detaljnije vidiweb-adrese kod valjaka
valjana drobilica (engl. roller crusher, njem. Walzenbrecher, m.), vrsta krunih drobilica s vodoravnim okretnim
valjcima. Uglavnom se primjenjuju kao mlinovi za usitnjavanje prethodno drobljenih ili prirodno usitnjenih
aluvijalnih kamenih materijala u jednoliko granuliranu kamenu sitne. To su takoer osnovne drobilice za poetnu
preradu gline u industriji opeke i crijepa. Mogu biti jednovaljane drobilice (materijal se drobi izmeu okretnog valjka i
krute nepomine ploe), dvovaljane drobilice (materijal se drobi izmeu dva u suprotnome smjeru okretna valjka) te
trovaljane drobilice (materijal se poetno drobi izmeu prvoga i drugoga valjka a zatim izmeu drugug i treeg
valjka). Valjci mogu biti glatki, nazubljeni ili reetkasti. detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama

vanjski buai eki (engl. tunnel boring drill, njem. Bohrhammer, m.), vrsta buaega ekia koji se
najee rabi za minerske radove pri
graenju. Dijele se na lake rune vanjske
buae ekie (engl. hand-held rock drill,
njem. Handbohrhammer, m.), s potpornom
nogom ija je masa do priblino 30 kg te
na teke vanjske buae ekie (engl.
heavy rock drill, njem. Lafetenbohrhammer, m.). ija je masa vea od 30 kg pa do nekoliko stotina kilograma. Teki vanjski buai ekii nalaze se
uvijek na lafetiranim builicama. Pogon vanjskih buaih ekia moe biti pomou stlaenog zraka zrani pogon, te danas prevladavajui hidraulini pogon. Hidraulini pogon nasuprot zranome
omoguava vanjskom buaem ekiu trostruki nain buenja: ili udarno ili kruno ili sloeno tj. udarnokruno buenje. Posebna podvrsta je vibracijsko (visokofrekvencijsko) udarno buenje a to je temeljni
naina rada suvremenih hidraulinih (vanjskih) buaih ekia. detaljnije vidi web-adrese pri builicima

27

vibrator (engl. vibrator, njem. Rttler, m.), oprema za zbijanje kamene sitnei, zatim betonskih i asfaltbetonskih mjeavina
te svih vrsta nekim vezivom stabiliziranih materijala putem vibracija razmjerno visoke ferkvencije. Vibratori mogu biti
samostalni ili dio neke sloene opreme. Dijele se na vibratore u uem smislu te na razmjerno velike vibroploe.
Samostalni vibratori dijele se na vanjske vibratore i unutarnje (uronjene) vibratore. Prvi su izvan medija koji
nabijaju, a drugi su uronjeni u njemu. U vanjske spadaju oplatni i povrinski vibratori (vibroploe). Oplatni vibratori
se vjeaju ili oslanjaju na oplate i kalupe te preko njih djeluju na svjei beton koji se zbija. U kombinaciji s kalupima
ine vibrostolove ili vibrokalupe. Povrinski su vibratori, u naelu, manje lake vibroploe (nabijala) koje djeluju s
povrine lica medija koji zbijaju. Unutarnji (uronjeni) vibratori su vibratori-igle ili pervibratori. detaljnije vidi
http://www.bomag.de ; http://www.dynapac.com ; http://www.ptc.fr/ ; http://www.rammax.de/ ;
http://www.stowmfg.com/ ; http://www.tremix.com/ ; http://www.tunamakina.com/ ; http://www.vibromax.de
vibratorska igla pervivibrator
vibroploa nabijala

zahvatna lopata bagera, grajfer (engl. clamshell bucket, njem.

Greifer, m.), vrsta sloene
dvodjelene lopate bagera po
kojoj se u praksi esto itav
bager koji koristi tu lopatu
naziva grajfer. Dvodjelna
lopata se prilikom iskopa
otvara i zatvara te na taj nain
dri i prenaa iskopani
materijal. Sam iskop
zahvatnom lopatom mogu je samo u uspravnom smislu odnosno lopata se
sputa i odie po okomici. Logistika otvaranja i zatvaranja zahvatne lopate
kod bagera sajlaa podrana je mehnizimima uadi
a kod hidraulinih bagera takoer hidraulinim
opremom (slike desno ). Posebni oblik zahvatne lopate je tzv. polip ( slike lijevo)
koji slui za zahvaanje i prenos komadnih materijala (primjerice
kamena prilikom njegova slaganja u obloge ili suhozide, zatim komadi
metala i slino) kao i za iskop krupnozrnih (blokova) aluvijalnih materijala ili mulja u vodi.
Raznovrnost oblika ovih lopata detaljnije vidikatalog pri http://www.zeppelin.de/katalog

zglobni damper (engl. articuled dump truck, njem.

Muldenkipper mit Knicklenkung, m., knickgelenkter
Dumper, m.), tipino graevinsko vozilo s radnim i
konstrukcijskim obiljejima velikih dampera to se
tie robusnosti i snage. Rabe se autoprijevoz sipkih
gradiva u tekim uvjetima gradilinoga prometa.
Podvozje sanduka ovih dampera zglobno je vezano s
prednjim podvozjem koje nosi motor i kabinu vozaa.
Mogu biti sa dvije osovine sa kotaima (jedna
naprijed ispod motora i kabine te jedna straga ispod
sanduka) ili tri osovine sa kotaima (jedna naprijed
ispod motora i kabine te dvije straga ispod sanduka). Zglobna veza zajedno s pogonom na svim osovinama
omoguava ovim damperima veliku prilagodljivost raznim nepogodama podloge po kojoj se kreu (blato,
neravnine, brazde, nagibi). Radi svojih mjera i veliine osovinskog pritiska mogu se registrirati odnosno
koristiti u javnom cestovnom prometu kao kamioni kiperi. detaljnije vidi http://www.orensteinkoppel.com/home.htm ; http://www.moxy.no ;
http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/03transportieren/1_dumper.html ; http://www.volvo.com
aba nabijala

28

bukalice (engl. plastering machines, njem. Verputzmschinen, Mrtelmaschinen, m.), grupa raznovrsnih
razmjerno manjih graevinskih strojeva i sline tehnoloke opreme za proizvodnju (mijeanje sastojaka),
transport (guranje kroz cijevi) i ugradnju (nabacivanje) svih vrsta buka,
podloga i ostalih slojevitih konstrukcija od sitnozrnih ili mlaznih betona.
Obuhvaaju postolje na kotaima sa dijelovima gdje se vri prihvat i
mijeanje (mijealica) te zatim guranje (vijana ili klipna crpka za
sitnozrni beton) mjeavine (slika lijevo) kroz cijevi (primjerice po
katovima) do mjesta ugradnje.
Na kraju cijevi nalazi se
posebna mlaznica za nabacivanje betona (buke). Guranje
mjeavine moe biti takoer pomou stlaenog zraka. Ova oprema
moe biti na elektrini ili zrani pogon. Suvremeni sustavi ove
opreme obuhvaaju pokretne silose sa pripadnim crpkama za
guranje mjeavine kroz cijevi. Silosima se doprema suha
mjeavina koja se na gradilitu prije ugradnje mijea sa vodom.
Posebni oblik bukalica za izvedbu obloga od mlaznog betona u
tunelogradnji su tzv. torkret aparati (engl. concrete spraying
machines, njem. Betonspritzmaschinen, m.). Suvremeni tzv. mokri postupak izvedbe mlaznog betona izvodi
se pomou samohodnih torkretaparata na kamionskom podvozju (slika desno gore ). Uz ostalo ova
oprema obuhvaa i u svim smjerovima pokretni i okretni lomljivi krak koji nosi mlaznicu za nabacivanje
betona. detaljnije vidi za bukalice: http://www.estrichboy.de ; http://www.putzmeister.de ; te za tunelske
(samohodne) torkret aparate: http://www.ocmer.it ; http://www.normet.fi/
iradisk drobilice konusne drobilice
irakon drobilice konusne drobilice
irasfer drobilice konusne drobilice

29