Petica+ 5 Razred I SV PDF

L. Kralj, Z. urkovi, D. Glasnovi Gracin, S. Bani, M.
Stepi
Petica+ 5
udbenik i zbirka zadataka za 5. razred osnovne kole
PRVI SVEZAK
1. izdanje
Zagreb, 2010.
Autorice:

Dubravka Glasnovi Gracin, Zlata urkovi,

Lidija Kralj, Sonja Bani, Minja Stepi
Urednik: Vinkoslav Galeev
Recenzija:

Ela Rac Marini Kragi, Ines Kniewald, Suzana Virag
Lektura: Branka Savi
Ilustracija naslovnice: Ivan Marui
Ostale ilustracije: Ivan Marui, Davor Vrcelj,

Zvonimir Koak, Jadranko Marko, Galeb Veki
Priprema za tisak: Ivan Marui, Tomislav Stanojevi
Tisak: Gradska tiskara Osijek
Za nakladnika: Robert ipek
Nakladnik: SysPrint d.o.o.
XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741
e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr/udzbenici
SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ili CD-a ne smije se umnoavati, fotokopirati niti na bilo koji nain
reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja
Sadraj
0. Uvodno ponavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . 6
2.3. Svojstva djeljivosti . . . . . . . . . . . . 90
2.4. Djeljivost s 10, 5 i 2. . . . . . . . . . . 96
1. Prirodni brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.5. Djeljivost s 3 i 9 . . . . . . . . . . . . . 100
1.1. Prirodni brojevi . . . . . . . . . . . . . . . 11
2.6. Prosti i sloeni brojevi. . . . . . . . . 106
1.2. Prirodni brojevi na pravcu . . . . . . 17
1.3. Usporeivanje prirodnih brojeva. . 21

2.7. Rastavljanje broja

na proste faktore . . . . . . . . . . . . 109
1.4. Priblina vrijednost . . . . . . . . . . . . 26
1.5. Upoznajmo depno raunalo. . . . 32
1.6. Zbrajanje prirodnih brojeva . . . . . 34
2.8. Najvei zajedniki djelitelj. . . . . . 113
2.9. Najmanji zajedniki viekratnik . . . 118
2.10. Ponavljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . 124

1.7. Svojstva zbrajanja

prirodnih brojeva . . . . . . . . . . . . . 39
3. Skupovi toaka u ravnini . . . . . . . . 126
1.8. Oduzimanje prirodnih brojeva. . . 42
3.1. Duina, pravac, polupravac . . . . . . 128
1.9. Zbroj i razlika. . . . . . . . . . . . . . . . 48
3.2. Poloaj pravaca u ravnini. . . . . . . . 134
1.10. Mnoenje prirodnih brojeva. . . . . 51
3.3. Okomiti pravci. . . . . . . . . . . . . . . . 139

1.11. Svojstva mnoenja

prirodnih brojeva . . . . . . . . . . . . . 58
3.4. Krunica i krug . . . . . . . . . . . . . . . 143
3.5. Kut i vrste kutova . . . . . . . . . . . . . 151
1.12. Distributivnost. . . . . . . . . . . . . . . . 61
3.6. Mjerenje kutova. . . . . . . . . . . . . . . 155
1.13. Dijeljenje prirodnih brojeva . . . . . 66
3.7. Crtanje kutova. . . . . . . . . . . . . . . . 158
1.14. Povezivanje raunskih operacija. . 76
3.8. Sukuti i vrni kutovi. . . . . . . . . . . . 161
1.15. Ponavljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
3.9. Ponavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
2. Djeljivost prirodnih brojeva . . . . . . . 82

2.1. Viekratnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
2.2. Djelitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Rjeenja nekih zadataka . . . . . . . . . . . . 167

Kazalo pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz gradivo udbenika Petica!
Uiteljica
Ana
Luka
Matija
Maja
Beni
Luka je odlian uenik. Iako se

kod njega nikad ne zna hoe li
imati 4 ili 5, matematika mu je
jedan od najdraih predmeta.
Kada mu neto nije jasno, ne
srami se pitati uiteljicu da mu
pojasni gradivo.
Beni je Lukin pas. Voli dobro

jelo, voli spavati, ali voli i
prislukivati kada Luka kod
kue pria o koli. Beni naroito
voli matematiku i voli na aljiv
nain komentirati matematike
probleme.
Matija voli playstation i svoj

skateboard mnogo vie od
matematike. No, pravi je
strunjak za raunala svih vrsta,
pa tako i za depna. Otkad
je uiteljica dozvolila njihovo
koritenje, pomae cijelom
razredu u svladavanju gradiva.
Uiteljica na zanimljiv nain

pribliava uenicima i najtee
gradivo iz matematike. Uvijek
je tu ako treba neto dodatno
objasniti i strpljivo odgovara na
njihova brojna pitanja.
Maja ima sve petice i najbolja

je uenica u razredu. Voli
matematiku i redovito pie
zadae. esto se prepire s Lukom
i Matijom oko tonih rjeenja
zadataka. Naravno, smatra da je
ba ona uvijek
u pravu!
Ana je Lukina starija sestra.

Ne voli kad joj Luka kopa po
stvarima, ni kad joj Beni sakrije
tajno pismo. Iako ima svoje
drutvo, esto se drui s tim
balavcima, pogotovo ako se ide
u kupovinu ili slavi roendan.
Dragi itatelji,
pred vama je udbenik sa zbirkom zadataka iz matematike za 5. razred osnovne kole,
koji je u potpunosti usklaen sa strunim i metodikim zahtjevima Hrvatskog nacionalnog
obrazovnog standarda (HNOS). Uz objedinjeni udbenik sa zbirkom zadataka i rjeenjima, u
udbeniki komplet ubraja se jo i CD za uenike koji e vam pribliiti gradivo matematike i
uiniti ga zanimljivim, pa i zabavnim.
Gradivo petog razreda zapoinje ponavljanjem raunskih operacija. Uz osnovne raunske
operacije upoznat ete na nov nain prirodne brojeve i njihova svojstva. Nakon toga slijedi
geometrija, u kojoj ete nauiti neke skupove toaka u ravnini. Upoznat ete jo dvije vrste
brojeva razlomke i decimalne brojeve koje ve upotrebljavate u svakodnevnom ivotu.
Svaki naslov u udbeniku zapoinje problemom koji e vas kroz zanimljiv zadatak iz
ivota uvesti u novo gradivo. Zatim slijede rijeeni primjeri, putem kojih ete stjecati nova
znanja iz matematike. Znanje ete utvrditi pomou raznovrsnih zadataka koji se nalaze iza
primjera. Zadaci su sloeni po teini, od lakih prema sloenijima. Ako neku vrstu zadataka
poelite jo vie uvjebati, na CD-u ete nai dodatne i dopunske zadatke te druge
obrazovne materijale i igre vezane uz matematiku.
Kroz gradivo matematike vodit e vas simpatini likovi: Luka, Maja, Matija, uiteljica, Beni
i ostali, koji e se, ba kao i vi, uhvatiti u kotac s gradivom matematike. Svojim razgovorima
i savjetima olakat e vam svladavanje poetnih potekoa.
Kako bi va uspjeh iz matematike bio jo bolji, na kraju svake nastavne teme nalaze se
pitanja za ponavljanje i uvjebavanje gradiva. U udbeniku su posebno oznaeni dijelovi
gradiva koji nisu dio obaveznog programa, ali su namijenjeni uenicima koji ele znati vie.
Osim toga, i drugi dijelovi grae istaknuti su posebnim okvirima. U tablici su dani njihovi
opisi i znaenja:
Ikona
Znaenje
Ikona
Zadatak treba rijeiti uz

pomo depnog raunala
Savjet
Upamti
Napomena
Za radoznalce
Znaenje
Zadatak 4.
Zadatak 5.
Jednostavni zadaci (redni brojevi

obojani svjetloplavom bojom)
Sloeniji zadaci i zadaci za

nadarene (redni brojevi
obojani naranastom bojom)
Okviri za isticanje vanijih
dijelova gradiva
Ako se
se uu nekom
nekom zadatku
traicrtanje
crtanjeiliiliupisivanje
upisivanjerjeenja
rjeenjauuudbenik,
udbenik, rijeite
Ako
zadatku trai
rijeite
zadatakuusvojoj
svojojbiljenici.
biljenici.Udbenik
Udbenik trebaju
trebaju koristiti
vas.
zadatak
koristitii generacije
i generacijeizaiza
vas.
Puno uspjeha u radu ele vam autorice udbenika!
Uvodno ponavljanje
Raunske operacije:

Zbrajanje
Oduzimanje
Mnoenje
Dijeljenje
Zadaci:
Nazivi brojeva u raunskim operacijama:

Zbrajanjem pribrojnika dobivamo zbroj.
Oduzimanjem umanjitelja od umanjenika
dobivamo razliku.
Mnoenjem faktora dobivamo umnoak.
Dijeljenjem djeljenika s djeliteljem dobi
1. Izraunaj zbroj:

a) 126 + 324;

b) 252 + 353;

c) 504 + 382;

d) 1008 + 411;

e) 2016 + 440;

f) 4032 + 469;

g) 8064 + 498;

h) 16 128 + 527;

i) 32 256 + 556;

j) 64 512 + 585.
2. Izraunaj razliku:

a) 113 50;

b) 226 79;

c) 452 108;

d) 904 137;

e) 1808 166;

f) 3616 2195;

g) 7232 5224;

h) 14 464 1253;

i) 28 928 11282;

j) 57 856 12311.
3. Izraunaj umnoak:

a) 21 3;

b) 42 4;

c) 84 5;

d) 168 6;

e) 336 7;

f) 672 8;

g) 1344 9;

h) 2688 10;

i) 5376 11;

j) 10 752 12.
4. Izraunaj kolinik:

a) 51 : 3;

b) 136 : 4;

c) 340 : 5;

d) 816 : 6;

e) 1904 : 7;

f) 4352 : 8;

g) 9792 : 9;

h) 21 760 : 10;

i) 47 872 : 11;

j) 104 448 : 12.
vamo kolinik.
Redoslijed rjeavanja raunskih zadataka:
1. Mnoenje i dijeljenje
2. Zbrajanje i oduzimanje
Ako u zadatku postoje zagrade, najprije moramo
raunati vrijednosti izraza u zagradama.
Primjeri:
1. Koliko je
2. Koliko je
1234 + 559?
425 31?
1234
+ 559
1793
425 31
1275
+ 425
13175
5. Matija je Luki dao 8 sliica nogometaa, a

Ivan mu ih je dao 25. Koliko su mu ukupno
sliica dali?
6. Koliko 5 maaka ima ukupno nogu, koliko
3. Koliko je
4. Koliko je
234 199?
12 024 : 24?
234
199
35
12024 : 24 = 501
120
.
02
.
0
.
24
.
24
.
0
.
oiju, a koliko glava?

7. Koji se jednoznamenkasti brojevi mogu
postaviti naglavake a da ostanu isti?
8. Koji je broj:

a) za 3 vei od 50?
b) 3 puta vei od 50?
Uvodno ponavljanje
9. Koji je broj:
i Ivan imaju zajedno. Koliko godina ima
a) za 5 manji od 50?
svaki od njih?
b) 5 puta manji od 50?
18. Luka je od mame dobio 11 kovanica od 2 kn,

5 kovanica od 1 kn i 3 kovanice od 5 kn.
10. Izraunaj:
Kupio je asopis za 29 kn i sladoled za 9 kn.
a) 12 + 24 : 6 + 1;
Koliko mu je novaca ostalo?
b) 54 : 6 + 56 : 8 + 0;
c) 81 + 9 : 9 + 15 : 5 + 4 3;
d) 81 : 9 + 27 : 9 + 9 : 9 + 0 : 9.
19. Luka je kupio loptu i gumicu i platio 52 kn.

Matija je kupio loptu i dvije gumice i platio
ih 60 kn. Koliko stoji lopta, a koliko gumica?
11. Zbroj dvaju brojeva je 91. Drugi pribrojnik je

broj 37. Je li prvi pribrojnik vei ili manji od
20. Franko i Franka imaju zajedno 18 godina.
drugog i za koliko?
Franko je 4 godine stariji od Franke. Koliko

godina ima Franko, a koliko Franka?
12. Napii dva broja manja od 125 koji su vei

od zbroja brojeva 50 i 60.
13. Broju koji je za 5 vei od 7 dodaj broj koji je
21. Zbroji:

a) 54 + 123;
b) 98 5;
c) 456 + 29;
d) 8 + 5432;
e) 69 + 43213; f) 345 + 297.
za 3 manji od 11. Koliko si dobio?

14. Autobus je prevezao u prvoj vonji 12
22. Oduzmi:
putnika, u drugoj vonji 2 putnika manje
a) 3456 - 2345; b) 998 - 47;
nego u prvoj, a u treoj 3 puta vie putnika
d) 100 - 43;
c) 88 - 49;
e) 8765 - 7999; f) 1031 - 765.
nego u drugoj. Koliko je putnika ukupno

23. Pomnoi:
prevezao autobus?
15. Koliko nogu ukupno imaju 5 svinja i 2 gus
a) 5 26;
b) 43 8;
c) 9 112;
d) 21 23;
e) 4 324;
f) 12 333.
ke? Koliko ukupno imaju glava? A oiju?

24. Podijeli:
16. Na koliko se naina moe platiti raun od
5 kn kovanicama od 1 kn i 2 kn?
17. Karlo ima 19 godina. Ivan je 4 godine
a) 125 : 5;
b) 96 : 12;
c) 36 : 3;
d) 49 : 7;
e) 100 : 25;
f) 81 : 3.
25. Napii tablicu mnoenja za brojeve od 1 do 12.
mlai. Boris ima onoliko godina koliko Karlo
Duina
AB
Polupravac a
Okomiti pravci a b
Usporedni pravci p r
Uvodno ponavljanje
Jednakostranini trokut
Jednakokrani trokut
o = 3a
o = a + 2b
Pravokutni trokut
Raznostranini trokut
Pravokutnik
Kvadrat
o = 2a + 2b
o = 4a
P = ab
P = aa
Vrste kutova
iljasti kut
a
pravi kut
A
C
o=a+b+c
o=a+b+c
P = (ab) : 2
tupi kut
isprueni kut
1. Izmjeri duljine ovih duina:
4.
Imenuj pravce sa slike. Koji od ovih pravaca

su usporedni? Koji od pravaca su okomiti?
2. Rijei zadatke:
a)
Nacrtaj 5 toaka u biljenicu, a zatim spoji

sve mogue duine.
b)
Koliko ima tih duina?
c)
Oznai svaku duinu i zapii ih

matematikim simbolima.
3.
Nacrtaj u biljenici sat i ucrtaj mu kazaljke

tako da zatvaraju:
a)
iljasti kut;
b)
pravi kut;
c)
tupi kut.
Koliko je sati na svakom satu?
5.
Nacrtaj trokut ABC, izmjeri mu duljine

stranica i izraunaj opseg.
Uvodno ponavljanje
6. Izmjeri duljine stranica trokuta na slici te na
13. Izraunaj opseg i povrinu kvadrata kojemu
pii je li raznostranian, jednakostranian ili

jednakokraan. Izraunaj im opsege.
je duljina stranice:

a) a = 8 cm;
b) a = 37 dm;
c) a = 74 m.
14. Koliko kvadrata ima na ovoj slici?
15. Izraunaj opseg i povrinu ovih likova:
7. Opseg trokuta je 18 cm, a duljine dviju nje

govih stranica 5 cm i 6 cm. Kolika je duljina
tree stranice tog trokuta?
8. Maja ima konopac duljine 33 m. eli od
njega napraviti jednakostranian trokut.
Kolika e biti duljina stranice?
16. Opseg zemljita u obliku kvadrata je 248 m.

Kolika je duljina stranice tog kvadrata?
9. Majina mama je kupila 5 m trake za obrub

ljivanje. Njome eli obrubiti stolnjak u obliku
jednakostraninog trokuta sa stranicom 2 m.
17. Ue je dugo 436 m. Moe li se njime opasati

kula u obliku kvadrata stranice 110 m?
Ima li dovoljno trake za taj stolnjak?

18. Procijeni, koji od ova dva pravokutnika ima
10. Nacrtaj pravokutnik ABCD, izmjeri mu dulji
ne stranica i izraunaj opseg i povrinu.
veu povrinu. Zatim izmjeri duljine stranica

i izraunaj.
11. Izraunaj povrinu pravokutnika kojemu su

duljine stranica:

a) a = 6 cm, b = 9 cm;
b) a = 12 dm, b = 4 dm.
12. Nacrtaj kvadrat ABCD, izmjeri mu duljine

stranica i izraunaj opseg i povrinu.
Prirodni brojevi
Teko je zamisliti ivot bez brojeva:
Vani pojmovi
skupovi N i N0
sljedbenik i prethodnik
priblina vrijednost
raunske operacije s
prirodnim brojevima
komutativnost
asocijativnost
distributivnost
prirodni broj
znamenka
brojevni pravac
jednakost i nejednakost
bez kunih brojeva, telefonskih bro

jeva, bez mjerenja duljina, raunanja
vremena itd.
elimo li prebrojiti neke predmete ili
osobe, sluimo se prirodnim bro
jevima. S tim brojevima smo se druili na matematici u sva 4 prola razreda
osnovne kole: nauili smo ih zapisivati, usporeivati i raunati s njima.
U ovom poglavlju emo ponoviti i jo vie proiriti naueno gradivo o prirodnim
brojevima.
Kratki zadaci
za ponavljanje
1. Proitaj: 34, 11, 677, 23 459, 112 080.
a) Koji od zadanih brojeva su parni, a koji
neparni?
b) Poredaj ih poevi od najmanjeg.
2. Zbroji: 12 + 8; 19 + 7; 30 + 61; 2 + 99; 64 + 42.
6. Koliko je 3 + 33?
a) Koliko je (3 + 3)3?
b) Kojim redoslijedom izvravamo raunske
operacije?
arobni kvadrat:
Ispuni ovaj kvadrat brojevima od 1 do 9 tako
da zbroj u svakom retku, stupcu i po dijagonali
bude 15.
a) Kako se naziva rezultat zbrajanja?

b) Kako se nazivaju brojevi koje zbrajamo?
3. Oduzmi: 40 20; 34 30; 109 19; 45 12;
19 8.
a) Kako se naziva rezultat oduzimanja?
b) Kako se nazivaju brojevi koje
oduzimamo?
4. Ponovi tablicu mnoenja!
a) Kako se naziva rezultat mnoenja?
b) Kako se nazivaju brojevi koje mnoimo?
c) Koliko je 41; 30; 10; 91?
5. Ponovi tablicu dijeljenja!
a) Kako se naziva rezultat dijeljenja?
b) Kako se nazivaju brojevi koje dijelimo?
c) Koliko je 2 : 1; 0 : 9; 16 : 1; 1 : 1; 0 : 3?
10
Ispuni ovaj kvadrat brojevima od 1 do 16 tako

da zbroj u svakom retku, stupcu i po dijagonali
bude 34.
Prirodni brojevi
1.1. Prirodni brojevi

Tko je predsjednik razreda?
U 5.b razredu ovaj se tjedan na satu razrednika birao pred
sjednik razreda. Za predsjednika je bilo predloeno pet ue
nika. Pogledaj sliku i odgovori na sljedea pitanja:
a) Tko je predsjednik razreda?
b) Tko je zamjenik?
c) Koliko glasova je dobio Hrvoje, koliko Ivana, Pavao, Jasmina, a koliko Tomislav?
d) Koliko glasova su dobili svi djeaci zajedno, a koliko sve djevojice zajedno?
e) Koliko uenika ima u 5.b razredu (ako su svi uenici bili u koli i svatko je
glasao samo za jednog kandidata)?
Da bismo lake prebrojavali, esto se sluimo crticama. Kako bi na zapis
bio pregledniji, svakom petom crticom prekriimo prethodne etiri.
Brojeve 1, 2, 3, 4, 5, 6, ... nazivamo prirodnim brojevima. Njima se koristimo

pri brojenju ili prebrojavanju. Prebrojimo li uenike razreda iz gornjeg primjera,
prirodni brojevi:
zakljuit emo da ih ima 30. Broj 30 je prirodan broj. Pri glasovanju za predsjednika razreda Hrvoje je nakon prebrojavanja dobio 13 glasova. Broj 13 je takoer prirodan broj. Navedi jo neke prirodne brojeve.
...
Zamislimo li sve prirodne brojeve na jednoj hrpi,
2 15 3 19
17
1
10
20 8
9
11
12
14
18
4
16 6
7 13 5
...
Skup prirodnih brojeva N
oni e initi skup prirodnih brojeva.

Skup prirodnih brojeva oznaava se slovom N. To u
skup prirodnih
matematici zapisujemo ovako:
brojeva:
{{
N
,, 22,, 33,, 44 ,,55,...
,...}}
N== 11
{{
NN== 11
,, 22,, 33,, 44,,55,...
,...}}
i itamo: skup prirodnih brojeva N sastoji se od

brojeva 1, 2, 3, 4, 5 i tako dalje. Tri tokice (trotoje)
na kraju oznaavaju da niz ne zavrava brojem 5, ve
se nastavlja sa 6, 7, 8 itd.
Skup prirodnih brojeva oznaava se slovom N jer je to prvo slovo latinske rijei
naturalis, to znai prirodan. U nekim jezicima rije prirodan i danas ima latinski
korijen: eng. natural, njem. natrlich, tal. naturale, fr. naturel
Spoji parove:
engleski jezik
natrliche Zahlen
njemaki jezik
nombres naturels
talijanski jezik
natural numbers
francuski jezik
numeri naturali
11
Prirodni brojevi
Primijetimo da meu prirodnim brojevima ne nailazimo na nulu. Nula nije prirodan broj.
No, esto emo pri raunanju s prirodnim brojevima koristiti i nulu, pa
je korisno skup prirodnih brojeva N
proiriti za jedan element (a to je 0).
skup N0
,1
,,,333
,,,444,,5
,...
,55
,...
N0 =NN=0=, 11
,,222
,...
}}}
{ {{
Tako emo dobiti skup N0.

Skup N0 je skup koji se sastoji od svih
prirodnih brojeva i nule.
2 15 3 19
17
0
1
20 8
10
9
11
14
18 12 4
16 6
7 13 5
{ {{
...
0=, 1
1,1
,, 2
22,,, 3
33,,, 4
44,,5
,...
N0 =NN=
,55,...
,...}}
Skup N0
Zapiimo redom prirodne brojeve:

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, ...
Zaokruimo li svaki drugi broj poevi od broja 2 dobit emo
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 . . .
Zaokrueni brojevi su 2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, ... Ti se prirodni brojevi nazivaju parni
brojevi. Prirodni brojevi koji su ostali nezaokrueni nazivaju se neparni brojevi.
Z a d a c i
1. Roditelji 5.a i 5.b su na sastanku trebali odluiti
3. Napii jo tri lana zadanog niza prirodnih brojeva:
koju e ponudu odabrati za kolu u prirodi.
a) 1, 2, 3, 4, 5,
Pogledaj sliku ploe i odgovori:
b) 2, 4, 6, 8, 10,
c) 1, 3, 5, 7, 9,
Kamo e uenici
d) 3, 6, 9, 12, 15,
ii na izlet?
e) 10, 20, 30, 40,

f) 1, 6, 11, 16, 21, 26,
Koliko je
g) 100, 91, 82, 73, 64,
roditelja
h) 1, 4, 9, 16, 25,
glasovalo?
4. Koliko ima:
2.
12
Zatvorenik
a) neparnih brojeva do 10;
svakog jutra
b) neparnih brojeva do 100;
upisuje crticu
c) parnih brojeva do 20;
na zid.
d) parnih brojeva do 50;
Koliko je dana u
e) prirodnih brojeva do 99;
zatvoru ovjek
f) parnih brojeva do 1000;
sa slike?
g) neparnih troznamenkastih brojeva?
Prirodni brojevi
Primjer 1. Pisanje brojeva rijeima
Rjeenje:
a) Pogledaj uplatnicu za kolsku kuhinju sa
b) Tisuu etiristo dvadeset pet kuna.
slike. Na uplatnici je napisana ukupna cijena

kolske kuhinje za cijeli razred za rujan.
Koliko ona iznosi?
b) Kako bi zapisao rijeima da je uplata 1425 kn?
Znakove kojima se koristimo pri zapisivanju brojeva

nazivamo i brojkama ili znamenkama. To su
znakovi 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9. Kako smo grupirali
po deset tokica, kaemo da brojeve zapisujemo u desetinskom ili dekadskom
brojke ili znamenke
brojevnom sustavu. Za vee brojeve grupiramo u ostale dekadske jedinice:

osim po 10, grupiramo po 100, 1000 itd.
Znamenke u broju imaju razliite vrijednosti, ovisno o mjestu gdje se nalaze u
broju. Pogledajmo mjesne vrijednosti broja 156 437:
Mjesne
vrijednosti broja:
dekadske jedinice:
10, 100, 1000,
10 000 itd.
ST
stotisuice
DT
desettisuice
T
tisuice
S
stotice
D
desetice
J
jedinice
U broju 156 437 znamenka 7 se nalazi na mjestu jedinica, znamenka 3 na

mjestu desetica, znamenka 4 na mjestu stotica, znamenka 6 na mjestu tisuica,
znamenka 5 na mjestu desettisuica te znamenka 1 na mjestu stotisuica.
Prema tome, broj 156 437 moemo zapisati i ovako:
156437 = 1 100000 + 5 10000 + 6 1000 + 4 100 + 3 10 + 7 1
Primjer 2. Mjesne vrijednosti

prirodnih brojeva
a) Koje vrijednosti poprima znamenka 5 u broju
55 555?
b) Pogledajmo brojeve 412 i 241. Ti brojevi
se sastoje od istih znamenaka, no jesu li ti
brojevi jednaki? Objasni svoj odgovor.
Diktat iz matematike:
Zapii rijeima: 11, 17, 21, 135, 112, 214
Rjeenje:
a) Znamenka 5 u zadanom broju 55 555
poprima sve mjesne vrijednosti od jedinica do
desettisuica:
5 5 5 5 5
Mjesne vrijednosti broja: DT T S D J
b) Brojevi 412 i 241 sastoje se od istih znamenaka 1, 2 i 4, ali se te znamenke nalaze na
razliitim mjestima u broju, pa imaju razliite
mjesne vrijednosti.
13
Prirodni brojevi
Primjer 3. itanje prirodnih brojeva
b) Piemo 12 359 007 693 i itamo dvanaest
Proitaj brojeve: a) 38041886; b) 12359007693.
milijardi tristo pedeset devet milijuna sedam
Rjeenje:
tisua esto devedeset tri.
Zadani brojevi se sastoje od vie znamenaka i nazi-
12359007693 = 12 359 007 693
vaju se vieznamenkasti brojevi. Ovako zapisane
milijarde milijuni tisue (jedinice)
vieznamenkaste brojeve je teko itati. Zato ih

grupiramo po tri znamenke, redom zdesna ulijevo.
Tako dobivamo tisue, milijune, milijarde itd.
Na CD-u Petice potrai kako se itaju jo
a) Piemo 38 041 886 i itamo trideset osam
vei brojevi!
milijuna etrdeset jedna tisua osamsto osamdeset est;
Primjer 4. Zapisivanje prirodnih brojeva
Rjeenje:
Zapii brojkama:
a) To je broj 12 123. On se sastoji od
a) dvanaest tisua sto dvadeset tri;
pet znamenaka, pa kaemo da je to
b) dvanaest tisua dvadeset tri;
peteroznamenkast broj.
c) dvanaest tisua tri.
b) To je broj 12 023. Primijetimo da je u
Koliko znamenaka ima svaki od ovih brojeva?
izrazu dvanaest tisua dvadeset tri

preskoeno mjesto stotica, pa stoga na
4 jednoznamenkast broj
44 dvoznamenkast broj
444 troznamenkast broj
4444 etveroznamenkast broj
44 444 peteroznamenkast broj
444 444 esteroznamenkast broj
to mjesto stavljamo znamenku 0. Ovo je

takoer peteroznamenkast broj.
c) To je broj 12 003. To je peteroznamenkast
broj.
Nastavi niz i proitaj brojeve.
Z a d a c i
1. Proitaj ove podatke:
a) U jednom danu ljudsko srce zakuca 100 800
puta i potisne 7056 litara krvi.
b) U svijetu je poznato 1 326 708 razliitih
ivotinjskih vrsta. Pretpostavlja se da ih u
Hrvatskoj ima 56 121.
c) U Hrvatskoj su poznate 4924 biljne vrste, a
ugroeno ih je 514.
d) Mjesec je od Zemlje udaljen oko 384 405
kilometara.
2. Prepii ove reenice u biljenicu koristei brojeve:
a) Rijeka Sava je duga devetsto etrdeset pet
kilometara.
b) Dinara je visoka tisuu osamsto trideset metara.
c) Makarska ima trinaest tisua sedamsto
osamnaest stanovnika.
d) Srednja udaljenost Zemlje od Mjeseca je tristo
osamdeset etiri tisue kilometara.
14
e) Hrvatska ima etiri milijuna sedamsto osamdeset

etiri tisue dvjesto ezdeset pet stanovnika.
3. Grupiraj znamenke i proitaj ove brojeve:
555555, 7900471, 23232323, 87658711,
100100001, 56784420, 59002279, 50007000.
4.

Zapii brojkama:
a) pet milijuna i sedam tisua;
b) pet milijuna i sedam;
c) pet milijuna i sedamdeset tisua;
d) dva milijuna etiristo trideset tisua;
e) dva milijuna i etrdeset tri tisue;
f) dva milijuna i etrdeset tri;
g) sedam milijuna tri tisue i esnaest;
h) sedam milijardi tri tisue i sto ezdeset;
i) sedamnaest milijardi dva milijuna pedeset
osam tisua dvjesto pedeset est.
5. Zapii sve troznamenkaste brojeve koji se mogu
zapisati pomou znamenaka 3, 4 i 5. Koliko ih ima?
Prirodni brojevi
zapisati pomou znamenaka 0, 1 i 2. Koliko ih ima?
7. Koje se znamenke mogu nai na mjestu jedinica
kod parnih prirodnih brojeva, a koje kod neparnih?
8.
Posloi ove kartice s brojevima tako da dobije:

a) najvei broj;
b) najmanji broj.
Proitaj te brojeve i zapii slovima.
10. Koliko ima dvoznamenkastih brojeva kojima su

sve znamenke jednake?
11. Zbroj znamenaka broja 283 je 13 jer je
2 + 8 + 3 = 13. Napii zbroj znamenaka ovih
brojeva: 12, 254, 2001, 111, 1099.
12. a) Pronai sve dvoznamenkaste brojeve kojima
je zbroj znamenaka 15.
b) Koji je najvei troznamenkasti broj kojem je
zbroj znamenaka 11?
9.
c) Koji je najvei, a koji najmanji dvoznamenkasti broj kojem je zbroj znamenaka 10?
d) Zapii sve etveroznamenkaste brojeve
kojima je zbroj znamenaka 4.
Pogledaj tablicu mjesnih vrijednosti i pronai

pogreku:
Mjesne vrijednosti broja:
17
DT
Primjer 5. Reci vei broj
Rjeenje
a) Zaigrajte u razredu ovu jednostavnu igru.
a) Najmanji prirodni broj je broj 1. Za njim
Igra se zove Reci vei broj! Nastavnik e
slijedi broj 2, pa kaemo da je broj 2
rei jedan prirodni broj, a zatim, poevi od
sljedbenik broja 1. Dalje, sljedbenik broja 2
uenika u prvoj klupi nadalje, svaki uenik
je broj 3.
treba rei neki broj koji je vei od posljednjeg
Nastavimo li ovako, zakljuit emo da svaki
izreenog broja. Birajte velike brojeve! Kada
prirodni broj ima svog sljedbenika. elimo
1, 2, 3, 4, 5, 6, ...
sljedbenik
se izreda cijeli razred,
li izrei najvei prirodni broj, uvijek emo
pokuajte na ploi
nai broj vei od njega njegov sljedbenik.
zapisati zadnji izreeni
Na primjer, iza 1 000 000 postoji 1 000 001
broj. Je li to najvei
itd. Iz toga zakljuujemo da nema najveeg
prirodni broj koji
prirodnog broja. Zato kaemo da je skup N
postoji?
beskonaan.
Najmanji prirodni broj je broj 1.

Ne postoji najvei prirodni broj. Skup prirodnih brojeva je beskonaan.
Primjer 6. Prethodnik i sljedbenik
Dopuni reenice:
Pogledaj brojeve na ovim kino-ulaznicama:
a) Broj 99 je prethodnik broja _______.

Broj 102 je prethodnik broja _______.
104
96
103
105
102
97
100
98
99
101
Znamo da je 97 sljedbenik broja 96. No broj

96 prethodi broju 97, pa kaemo da je 96
prethodnik broja 97.

Broj 99 je sljedbenik broja _______.
b) Broj 98 je _________________ broja 99.
Broj 99 je _________________ broja 100.
Broj 99 je _________________ broja 98.
Broj 100 je _________________ broja 101.
15
Prirodni brojevi
Rjeenje:
a) Broj 99 je prethodnik broja 100. Broj
102 je prethodnik broja 103. Broj 105
je prethodnik broja 106. Broj 99 je
sljedbenik broja 98.
b) Broj 98 je prethodnik broja 99.
Broj 99 je prethodnik broja 100.
Broj 99 je sljedbenik broja 98.
Broj 100 je prethodnik broja 101.
prethodnik
Primjer 7.
Rjeenje:
a) Ima li svaki prirodni broj svog prethodnika u
a) Prethodnik broja 1 je 0, ali nula nije prirodni
skupu N?
broj, tj. ne pripada skupu N. Zakljuujemo da
b) Ima li svaki prirodni broj svog sljedbenika u

skupu N?
prirodni brojevi 2, 3, 4, 5, 6, 7, ... imaju svog

prethodnika u skupu N, a broj 1 nema.
b) Da, svaki prirodni broja ima svog sljedbenika
koji je takoer prirodni broj.
Z a d a c i
1. Koji je najmanji i najvei paran prirodni broj?
Koliko ima parnih brojeva?
2. Koliko ima neparnih brojeva? Koji je najmanji i
najvei neparan prirodni broj?
3. Zapii i proitaj naglas sljedbenike ovih brojeva:
459, 300, 1 000 000, 679, 808, 241 009, 6899,
899 999, 0, 1, 99.
4. Zapii i proitaj naglas prethodnike ovih brojeva:
700, 901, 60 001, 1 000 000, 112 799, 56 400,
200, 8100, 520, 1, 10.
5. Dopuni:
Broj 23 je ________________________ broja 22.
Broj 145 je ________________________ broja 146.
Broj 69 je ________________________ broja 70.
Broj 1001 je ________________________ broja 1000.
6. Broj 13 je sljedbenik broja _______.
odredi njegov prethodnik.

8. Zapii i proitaj traeni broj, te njegov prethodnik i
sljedbenik:
a) najmanji etveroznamenkasti broj;
b) najvei troznamenkasti broj koji nema niti
jednu znamenku 9;
c) najvei troznamenkasti broj koji sadri jednu
znamenku 0;
d) najmanji peteroznamenkasti broj u kojem se
svaka znamenka pojavljuje samo jednom;
e) najvei etveroznamenkasti broj u kojem se
znamenka 5 pojavljuje dvaput;
f) najmanji sedmeroznamenkasti broj u kojem
nema znamenke 9 i u kojem se svaka
znamenka pojavljuje samo jedanput;
g) najvei sedmeroznamenkasti broj u kojem
nema znamenke 9 i u kojem se svaka
znamenka pojavljuje samo jedanput.
Broj 1009 je sljedbenik broja _______.
16
7. Zapii najmanji troznamenkasti broj, a zatim
Prirodni brojevi
Pjesmica o beskonanosti skupa N

Jedan slon
odluio je proitati
cijeli bon-ton.
Tako mu je zabavno
bilo
itanje bon-tona,
da je odluio pozvati
jo jednog slona.
Dva slona
odluila su proitati
knjigu iz bon-tona.
Tako im je zabavno
bilo
itanje bon-tona,
da su odluili pozvati
jo jednog slona.
Tri slona...
(Pjesmu nastavite sami
dok god vam se igra.
Nakon toga popijte
au soka, jer se od
ove pjesmice jako
oedni!)
1.2. Prirodni brojevi na pravcu

to je zajedniko svakoj slici?
U svakodnevnom ivotu prirodne brojeve pridruujemo raznim stvarima i osobama: stupiima uz autocestu, osobama, kuama u nekoj ulici itd. Na isti nain
u matematici tokama pravca pridruujemo brojeve. Pogledajmo kako to radimo
s prirodnim brojevima.
17
Prirodni brojevi
duina AB
Svaki se pravac sastoji od toaka. Nacrtajmo pravac i na njemu odaberimo

neku toku. Oznaimo je slovom O.
O
A
duljina duine |AB|=24 mm
Desno od toke O istaknimo jo jednu toku i oznaimo je

slovom E.
O
jedinina duina
Duina OE naziva se jedininom duinom. Ona odreuje

udaljenost izmeu svake dvije sljedee toke koje emo
istaknuti. Toki O pridruimo broj 0, a toki E pridruimo
prirodan broj 1. Toku O nazivamo ishodite.
Nanoenjem udesno duine OE po pravcu dobit emo

niz toaka kao na desnoj slici. Svaka toka je od svojih
susjednih toaka udaljena za duljinu jedinine duine
OE .
Svakoj od tako istaknutih toaka pravca pridruimo jedan
prirodni broj: 2, 3, 4, 5 itd. Kako bismo oznaili u kojem
smjeru se pridruuju sve vei brojevi, na desni kraj
pravca docrtajmo strelicu.
Pravac na kojem smo istaknuli ishodite i jedininu duinu nazivamo brojevni

pravac.
Primjer 1. Pridruivanje prirodnih

brojeva tokama pravca
Nacrtaj brojevni pravac OE = 2 cm i istakni
toku B koja je pridruena broju 2.
Rjeenje:
Nacrtajmo brojevni pravac s jedininom
duinom OE = 2 cm.
Primjer 2. Prikazivanje veih

brojeva na pravcu
5
brojevni pravac
Na njemu nanoenjem jedinine duine

pronaemo toku koja je pridruena
prirodnom broju 2 i oznaimo je s B.
O
Rjeenje:
U svakodnevnom ivotu esto koristimo
a) Prikai na pravcu brojeve od 34 do 41.
dijelove brojevnog pravca s veim brojevima.
b) Prikai na pravcu brojeve 453, 461, 466 i 470.
U tom sluaju nacrtamo samo dio pravca s
c) Prikai na pravcu brojeve 100, 200, 300 i 400.
nekoliko toaka. Ako jedinina duina nije

zadana, sami je odredimo.
18
Prirodni brojevi
a) Neka duljina jedinine duine bude 1 cm.
34
35
36
37
38
39
40
41
b) Na ovoj slici trebat emo prikazati vie

brojeva, pa je mudro odabrati manju
c) Duljina jedinine duine moe ovisiti o

vrijednostima koje se trae u zadatku. U
ovom sluaju traimo brojeve 100, 200, 300 i
400, pa emo crte tome prilagoditi.
O
jedininu duinu, npr. duljine 5 mm.

A
453
461
466
470
1. Proitaj na koje brojeve pokazuju strelice:
100
200
300
400
Z a d a c i
8. U zadani pravokutnik stavi odgovarajue prirodne

brojeve.
a)
0
10
20
30
40
50
60
2. Nacrtaj brojevni pravac s jedininom duinom

duljine 1 cm. Istakni na njemu toku A pridruenu
broju 4, toku B pridruenu broju 6 i toku C
40
b)
0
30
c)
pridruenu broju 3.
3. Nacrtaj brojevni pravac s OE = 5 mm. Na njemu
istakni toke A i B koje su pridruene brojevima
5 i 13. Zatim istakni sve toke koje su pridruene
prirodnim brojevima izmeu 5 i 13.
istakni toke koje su pridruene brojevima 2 i 11.
33
9. Oznai na brojevnom pravcu sljedee brojeve

(godine vezane uz razvoj nogometa)
1855. osnovan prvi nogometni klub u Engleskoj
1871. odigrana prva slubena utakmica za
Engleski kup
1872. odigrana prva meunarodna utakmica
Engleska kotska
M
4
5
Sa slike proitaj koliko svatko od njih ima godina:
istakni toku kojoj e pridruiti broj svojih
godina. Ako ima brae i sestara, upii i njihov broj
godina.
7. Na pravcu oznai toke pridruene sljedeim brojevima:
a) 400, 250, 600
100
b) 60, 85, 115, 40

0
1894. Franjo Buar donosi prvu nogometnu

loptu u Zagreb
5. Luka ima dvije sestre, Anu i Mariju, te psa Benija.
1890. nogomet se iri Europom
20
c) 40 000, 25 000, 45 000

10 000
1903. osnovani prvi nogometni klubovi u

Hrvatskoj
1904. osnovana FIFA, meunarodna
nogometna federacija
10. Oznai na brojevnom pravcu sljedee brojeve:
1896. odrane prve moderne Olimpijske igre
1900. Odigran prvi Davis
Olimpijska baklja
Cup u tenisu
1930. odrano prvo nogo
metno prvenstvo svijeta u
Montevideu (Urugvaj)
1903. prva utrka Tour de France u biciklizmu
1891. A. J. Naismith izmislio koarku
1947. u SAD-u osnovana profesionalna
koarkaka liga NBA
1950. odrano prvo svjetsko prvenstvo u Formuli 1
19
Prirodni brojevi
11. Proitaj broj stanovnika nekih naih gradova iz
13. Proitaj sa slike duljinu skoka skijaa
ovog grafikona.
14. Na gornjoj slici docrtaj zastavice koje pokazuju

duljinu skoka pojedinog skijaa.
12. Podatke iz tablice prikai u obliku grafikona kao u

prethodnom zadatku.
upanija
Karlovaka
Primorsko-goranska
Broj gradova u upaniji

5
14
Virovitiko-podravska
Grad Zagreb
Krapinsko-zagorska
Istarska
Brodsko-posavska
a)
20
Luka : 100 m
c)
b)
Ana : 80 m
d)
Marko: 160 m
Lucija: 110 m
Prirodni brojevi
1.3. Usporeivanje prirodnih brojeva

Usporedi:
a)
b)
broj mjesta 49
c)
broj mjesta 84
Usporediti dva prirodna broja a i b znai odrediti jesu li oni jednaki ili razliiti. Ako su jednaki, piemo a = b i itamo broj a jednak je broju b. Ako su
razliiti, odreujemo koji je vei, a koji manji.
usporeivanje
prirodnih brojeva
Ako su dva prirodna broja razliita, odreujemo koji je vei, a koji manji.
Primjerice, broj 8 je manji od broja 108 i piemo 8 < 108. Takoer, moemo rei
da je broj 108 vei od 8, pa piemo 108 > 8.
Ako brojevi a i b nisu jednaki i ne istiemo koji je vei, zapisujemo a b i
itamo: broj a je razliit od broja b.
a = b broj a jednak je broju b
a < b broj a je manji od broja b
b > a broj b je vei od broja a
a b
broj a je razliit
od broja b
Ukoliko imamo vie od dva prirodna broja, moemo ih poredati po veliini

poevi od najmanjeg ili od najveeg.
Primjer 1.
Usporeivanje dvaju brojeva
Pogledaj ove dvije bombonijere. U kojoj se nalazi
vie okoladnih bombona?
Rjeenje:
U svakoj se bombonijeri nalaze po 24 okoladna
bombona, jer je 64 = 24 i 38 = 24.
21
Prirodni brojevi
Primjer 2.
Usporedi brojeve:
22 i 23, 24 i 42, 23 i 23, 112 i 15, 0 i 7.
Rjeenje:
22 < 23, 24 < 42, 23 = 23, 112 > 15, 0 < 7.
Primjer 3. Usporeivanje vie

brojeva
Rjeenje:
Usporedimo visine graevina iz tablice i pore
U tablici se nalaze podaci o visini nekih od naj

viih graevina svijeta. Poredaj te graevine po
redu, poevi od najvie. Svoje podatke zatim
prikai grafikonom.
22
dajmo ih od najvie prema niima:

Graevina
Visina
Petronas Towers (Kuala Lumpur, Malezija)
451 m
Graevina
Visina
Sears Tower, (Chicago, SAD)
443 m
Petronas Towers (Kuala Lumpur, Malezija)
451 m
Bank of China (Hongkong, Kina)
369 m
Bank of China (Hongkong, Kina)
369 m
Toranj Commerzbank (Frankfurt, Njemaka)
259 m
Toranj Commerzbank (Frankfurt, Njemaka)
259 m
MLC Centre (Sydney, Australija)
227 m
Sears Tower, (Chicago, SAD)
443 m
MLC Centre (Sydney, Australija)
227 m
Nacrtajmo i pripadajui grafikon:
Prirodni brojevi
Primjer 4. Usporeivanje na
brojevnom pravcu
U matematici ovaj zadatak esto zapisujemo

na jednostavniji nain.
Nacrtaj brojevni pravac te na njemu istakni sve

prirodne brojeve manje od 6.
Rjeenje:
U zadatku se trai nepoznati prirodni broj manji

od 6. Tu nepoznanicu oznaimo slovom x, pa
se trai x takav da je x < 6. Takvih nepoznatih
brojeva ima vie, a to su x = 1, 2, 3, 4, 5.
Nije teko na brojevnom pravcu pronai brojeve
x < 6 x = 1, 2, 3, 4, 5.
x > 6 x = 7, 8, 9, 10, 11, 12, ...
1, 2, 3, 4 i 5, koji su manji od 6. Oni se na

pravcu nalaze lijevo od broja 6.
O
E
1
Z a d a c i
1.
Pogledaj ovu sliku iz zagrebakog zoolokog vrta

u Maksimiru.
Napravi ovakvu tablicu i u nju poredaj podatke po
veliini, poevi od najbre ivotinje na svijetu.
ivotinja
2.
Brzina
U tablici su podaci koliko ive ivotinje u

zoolokom vrtu. Poredaj te podatke po veliini,
poevi od ivotinja koje ive najdulje.
ivotinja
Deva
Velika papiga
Nilski konj
Klokan
Slon
Vjeverica
Nosorog
Koliko dugo ivi?

31 godina
120 godina
60 godina
20 godina
70 godina
16 godina
45 godina
3. U prazan kvadrati stavi jedan od
5. U tablici se nalaze podaci koliko
znakova: >, < ili =.

88, 37
808
sati dnevno neke ivotinje provedu

73, 73
37, 33
spavajui. Poredaj ove podatke po
33,
veliini, poevi od ivotinja koje

11, 0
1001
1, 2
1, 34
12.
4. Koje znamenke mogu doi u kvadrati

(nekad je mogue i vie rjeenja):
a) 4
c)
< 46; b) 3
7 < 327;
4 < 46; d) 13 <

g) 5
8; e) 7
f) 56 = 5
> 51;
h) 40 >
0; i) 11 > 2
5 > 714;
spavaju malo.
ivotinja
Papiga
Slon
irafa
Lav
Zebra
Majmun
Koliko dnevno spava?

15 h
2 h 20 min
20 min
20 h
1h
12 h
23
Prirodni brojevi
b)
6. Pogledaj slike i usporedi:

a)
c)
a) Koliko je visoka Ana, a koliko Luka? Tko je vii?

b) Tko je skoio vie?
7. Proitaj i zaokrui tvrdnje koje su tone:
a) 2 < 5, 1 < 1, 3 < 7, 14 < 5, 6 < 8, 9 <2,
15 < 14, 45 < 7, 16 < 61, 61< 16, 2 < 22,
110 < 101, 99 < 100, 49 < 48;
b) 4 > 5, 5 > 1, 2 > 2, 6 > 23, 23 > 6, 12 > 3,
202 > 220, 1010 > 1009, 12 > 11, 56 > 65,
65 > 56, 99 > 101, 239 > 293, 77 > 76;
c) 14 > 2, 9 = 9, 1 < 12, 12 > 15, 23 > 24, 67 > 76,
77 < 78, 5 < 500, 1 > 3, 0 > 5, 405 < 504, 5 < 6.
8. Usporedi:
c) Tri djeaka skau udalj. Tko je skoio najdalje, a tko

ima najslabiji rezultat?
10. Poredaj ove brojeve po veliini,
Poredaj ove rijei

abecednim redom:
poevi od najmanjeg:
a) 34, 12, 9, 45, 32, 16, 2;
b) 6, 0, 45, 67, 1, 45, 54, 12,
21.
11. Poredaj ove brojeve po veliini,
uenik, uitelj,
uionica, uiteljica,
uionica, uiti
poevi od najveeg:
a) 37, 23, 2, 3, 71, 97,
11, 13;
b) 87, 40, 12, 37, 11, 9, 21, 6, 49, 40
12. Na slici docrtaj zastavice koje pokazuju duljinu
skoka pojedinog skijaa. Tko je skoio najdalje?
Prema duljini skoka skijai osvajaju medalje. Tko
je dobio zlatnu, srebrnu, a tko bronanu medalju?
Tko je skoio vie od 100 m?
9. U prazan kvadrati stavi jedan od znakova: >, < ili =.

22
27, 45
44, 505
505, 23
78,
0
12, 34
56, 32
32, 44
4.
24
Luka : 100 m
Ana : 80 m
Marko: 160 m
Lucija: 110 m
Prirodni brojevi
Z a d a c i
13.

Oznai na brojevnom pravcu sljedee brojeve:

1967. prvi put presaeno ljudsko srce
1928. otkriven penicilin
1941. poela klinika upotreba penicilina
1953. otkrivena molekula DNA
1954. Jonas E. Salk pronaao cjepivo protiv
djeje paralize
1958. izumljen peacemaker

Poredaj ove dogaaje po redoslijedu dogaanja.
14. Oznai na brojevnom pravcu sljedee brojeve:

1961. prvi ovjekov let u svemir (Jurij A.
Gagarin)
1958. utemeljena NASA
1957. lansiran prvi umjetni satelit Sputnjik 1
1965. astronaut prvi put izlazi iz broda u
svemirski prostor
1969. letjelicom Apollo 11 prvi ljudi se
spustili na Mjesec
1967. SAD, SSSR i Velika Britanija
potpisale ugovor o miroljubivom koritenju i
istraivanju svemira
1968. svemirski brod Apollo 8 deset puta
obilazi Mjesec

Poredaj ove dogaaje po redoslijedu dogaanja.
Osim znakova < i > postoje i znakovi

usporeivanja i .
x 6 itamo x je manje od ili jednako 6,
x = 1, 2, 3, 4, 5, 6
x 6 itamo x je vee od ili jednako 6,
x = 6, 7, 8, 9, 10, ...
Rijei zadatke:
x 10;
x 8;
x 2;
x 3
Primjer 5.
Nai sve prirodne brojeve x takve da je:
a) x < 12;
b) x > 18;
c) 12 < x < 20.
Rjeenje:
a) Trae se svi prirodni brojevi manji od 12.
Zakljuujemo da je x = 1, 2, 3, ..., 10, 11.
b) Trae se svi prirodni brojevi vei od 18.

Naravno da takvih brojeva ima beskonano
mnogo, pa emo zapisati x = 19, 20, 21, 22,
23, ...
c) Ova oznaka 12 < x < 20 znai: trae se svi
prirodni brojevi koji su vei od 12, a manji
od 20. Drugim rijeima, trae se svi prirodni
brojevi koji se nalaze izmeu 12 i 20.
Zakljuujemo da je x = 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19.
Z a d a c i
15. Pronai sve prirodne brojeve x takve da je:
a) x < 7;
b) x > 16;
c) x < 2;
d) x < 1.
16. Pronai sve prirodne brojeve x takve da vrijedi:

a) 3 < x < 8;
b) 674 < x < 676;
c) 796 < x < 804.
25
Prirodni brojevi
Z a d a c i
17. Spoji parove:
18. Kako moe matematikim jezikom zapisati:
x<5
260, 261, 262, ...
13 < x < 18
35, 36, 37, ..., 302, 303.
x<2
14, 15, 16, 17
x > 259
1, 2, 3, 4, ..., 97, 98
x>1
1, 2, 3, 4
x < 99
34 < x < 304
2, 3, 4, 5, 6, ...
a) 3, 4, 5, 6, ...;
b) 1, 2, 3, 4, 5, 6;
c) 1, 2;
d) 37, 38, 39, 40;
e) 1000, 1001, 1002, 1003, 1004, 1005.
19. Pronai broj x takav da je 689 < x < 700, ako je x
paran broj.
1.4. Priblina vrijednost

Grad
Broj
stanovnika
Zagreb
779 145
Rijeka
144 043
ibenik
Osijek
Varadin
51 553
144 616
49 075
Broj stanovnika
U tablici se nalazi broj stanovnika nekih naih gradova (bez okolice) po popisu stanovnitva
iz 2001. godine:
a) Koji od gradova iz tablice ima najvie, a koji najmanje stanovnika? Usmeno poredaj
ove gradove po redu, poevi od onog s najvie stanovnika.
b) Po popisu stanovnitva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779 145 stanovnika. Zato
se esto kae da Zagreb ima milijun stanovnika?
c) Po popisu stanovnitva iz 2001. godine grad Varadin ima 49 075 stanovnika. Zato
se esto kae da Varadin ima 50 000 stanovnika?
d) Koliki je broj stanovnika ibenika? Zato se esto kae da ibenik ima 50 000 stanovnika?
U svakodnevnom ivotu vieznamenkaste brojeve esto zamjenjujemo s njima

priblinim brojevima, kako bismo ih lake pamtili i njima raunali. Taj postupak se
priblina vrijednost
naziva zaokruivanje prirodnih brojeva na desetice, stotice, tisuice itd.

Primjerice, ako neka kola
ima 652 uenika, moemo
rei da ih priblino ima 650.
Ovdje smo broj uenika
zaokruili
na
desetice.
Ako neka kola ima 1176

uenika, moemo rei da
ih
priblino
ima
1200.
Ovdje smo broj uenika

zaokruili na stotice.
zaokruivanje
prirodnih brojeva
26
Prirodni brojevi
Primjer 1.
Zaokruivanje na desetice
Rjeenje:
Pogledaj tablicu i odgovori kada se broj zaokruuje na manju deseticu, a kada na veu:
Tona vrijednost
Priblina vrijednost
nakon zaokruivanja
450
450
451
450
452
450
453
450
454
450
Ako broj zavrava znamenkama 0, 1, 2, 3 ili

4 zaokruujemo ga na prvi manji broj koji
zavrava s nulom.
Primjerice, to zapisujemo ovako:
452 450 i itamo: broj 452 je priblino
jednak broju 450.
Ako broj zavrava s 5, 6, 7, 8 ili 9 zaokruujemo ga na prvi vei broj koji zavrava s
nulom.
Primjerice, to zapisujemo ovako:
457 460 i itamo: broj 457 je
je
Tona vrijednost
Priblina vrijednost
nakon zaokruivanja
455
460
456
460
li na prvi manji ili vei broj koji zavrava nulom.
457
460
Dakle, eljeli smo na mjestu jedinica dobiti nu-
458
460
lu, a na mjestu desetica najblii zaokruen broj.
459
460
Primijetimo da smo brojeve 452 i 457 zaokrui-
Primjer 2. Zaokruivanje na stotice
Zato ovo zaokruivanje nazivamo
zaokruivanje
zaokruivanje na desetice.
na desetice
Pogledajmo ovu sliku:
Pogledaj podatke s nekima od najviih vrhova
8 849
8 899
svijeta. Zaokrui ih na stotice i rezultate upii u

trei stupac.
8 800
Tona
visina
Vrh
Mount Everest (Azija)

Aconcagua (Ju. Amerika)
McKinley (Sjev. Amerika)
Kilimanjaro (Afrika)
Mont Blanc (Europa)
Markken (Antarktik)
Kosciusko (Australija)
priblino jednako
priblino jednak broju 460.
Priblina
visina
8848 m
6960 m
6194 m
5895 m
4807 m
4520 m
2230 m
8 850
8 900
Sve brojeve od 8800 do 8849 zaokruujemo

na 8800, a sve brojeve od 8850 do 8900 zaokruujemo na 8900.
Ako je znamenka desetica 0, 1, 2, 3 ili 4
zaokruujemo ga na prvi manji broj koji zavrava
s dvije nule.
Ako je znamenka desetica
5, 6, 7, 8 ili 9
Zatim dobivene podatke prikai grafiki. Svakih
zaokruujemo ga na prvi vei broj koji zavrava
1000 m u prirodi prikai s 10 mm (1 cm) na papiru.
s dvije nule.
Rjeenje:
Primjerice, kako je Mount Everest visok 8848 m,
U trei stupac upiimo odgovarajue brojeve

zaokruivanje
na stotice
zaokruene na stotice. Prirodni
zaokruit emo duljinu na 8800 m. Na isti nain

zaokruimo na stotice i visine ostalih vrhova.
brojevi se zaokruuju na stotice

na slian nain kao i na desetice.
27
Prirodni brojevi
Tona
Vrh
Mount Everest (Azija)

Aconcagua (Juna Amerika)
McKinley (Sjev. Amerika)
Kilimanjaro (Afrika)
Mont Blanc (Europa)
Markken (Antarktik)
Kosciusko (Australija)
Visoki svjetski vrhovi
Priblina
visina
visina
8848 m
6960 m
6194 m
5895 m
4807 m
4520 m
2230 m
8800 m
7000 m
6200 m
5900 m
4800 m
4500 m
2200 m
Prikaimo ova rjeenja i grafiki:
Z a d a c i
1. Proitaj broj s ravnala i zaokrui ga na desetice:
Nacionalni park Povrina (ha)
a)
Plitvika jezera
29 482
Paklenica
10 200
Priblina
povrina (ha)
b)
2.
Zaokrui na desetice:
23, 451, 67, 77, 90, 95, 101, 432, 664, 903,
994.
3. Zaokrui na stotice:
Risnjak
6400
Mljet
5480
Kornati
Brijuni
23 400
3635
Krka
10 300
Sjeverni Velebit
10 900
a) 120, 340, 670, 210, 550, 540, 560, 7770,

6540, 3450, 3330;
b) 302, 336, 379, 1346, 1200, 1345, 1550,

1234,
1367, 1899, 3402, 3434, 7878.
4. Zaokrui na tisuice:
a) 3400, 12 300, 14 500, 2700, 6900, 5400,
7500, 5600, 12 300, 34 600, 72 100, 125 500;
b) 3456, 12 309, 2351, 3092, 5654, 19 888,

1973, 3422, 6671, 8991, 4545, 4554, 4499,

4500, 8237.
5. Zaokrui na najveu mjesnu vrijednost: 25, 39,

51, 123, 543, 5432, 2234, 12 340, 55 670.
6. Procijeni kolika je otprilike povrina svakog od
nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Mjerne jedinice
su hektari (ha). Podatke zaokrui na tisuice i
zapii ih u trei stupac.
28
Poredaj pribline vrijednosti po

veliini, poevi od najveeg
nacionalnog parka. Rezultate
prikai grafiki kao u Primjeru
2 tako da je 1000 ha u prirodi
prikazano s 1 mm na papiru.
7. Ana je mjerila svoju sobu.
Izmjerila je da je dugaka tono 3
metra i 78 centimetara, a iroka
2 metra i 31 centimetar. Kolike
su pribline mjere Anine sobe,
mjereno u cm?
Plitvika jezera
Prirodni brojevi
8. U tablici su prikazane najvee dubine mora na Zemlji.
Planet
Promjer (km)
Broj satelita
Merkur
4878
5150 m
Venera
12 104
Tihi ocean
11 516 m
Zemlja
12 756
Crno more
2135 m
Mars
6787
Jupiter
142 800
63
Saturn
120 660
33
Uran
51 118
15
Neptun
49 528
Pluton
2284
More
Dubina
Atlantski ocean
9220 m
Sredozemno more
a)

b)

Poredaj ove veliine, poevi od najdubljeg

mora;
Dodaj trei stupac tablice i nai pribline
dubine mora, zaokrueno na stotice.
9. Mama i tata su kupili nove bicikle. Mamin bicikl

stoji 1172 kune, a tatin 1327 kuna. Zaokrui
ove cijene na desetice i na stotice.
10. Zaokrui na desetice:
4, 7, 25, 28, 41, 543, 643, 766, 886, 899, 909,
1002, 1020, 1026, 1222, 1229, 1289, 1299.
Zaokrui promjere planeta na tisuu kilometara.
11. Zaokrui na stotice:

23, 56, 87, 5, 234, 345, 546, 4342, 5432,
12789, 12765, 12739, 54320, 5400, 876540,
123456, 654321.
Zaokrui broj satelita na desetice.
Nacrtaj tablicu i poredaj ih od najveeg do

najmanjeg prema njihovim promjerima.
16. U tablici se nalazi 10 najveih europskih
gradova, prema popisu stanovnitva iz 2000.
godine.
12. Zaokrui na tisuice:

6543, 7653, 5632, 5656, 5639, 12345, 87654,
10000, 4532987, 54367, 8732, 154, 856,
675831.
13. Zaokrui na milijune:
543213, 7654321, 987612346, 34215799,
11111111, 5454545411, 65656565652,
99999999999.
14. Zaokrui na najveu mjesnu vrijednost:
34, 56, 82, 65, 432, 345, 723, 852, 679, 5499,
3434, 2456, 6521, 54321, 56437, 87543,
876543, 111111.
15. U tablici su zapisani podaci o promjeru planeta
Suneva sustava (u kilometrima) i o broju
otkrivenih satelita svakog planeta.
Grad
Broj stanovnika
Atena
3 070 000
Moskva
8 720 000
Madrid
5 180 000
Berlin
3 470 000
Pariz
9 060 000
St. Peterburg
4 840 000
Rim
2 650 000
Barcelona
4 750 000
Kijev
2 630 000
London
7 070 000
a) Proitaj naglas sve podatke;
b) Koji grad je imao najvie stanovnika 2000.

godine?
c) U biljenicu nacrtaj tablicu u koju e upisati

gradove po broju stanovnika, poevi od
grada s najveim brojem stanovnika;
d) Zaokrui broj stanovnika svakog grada na

milijune i to upii u trei stupac svoje tablice.
29
Prirodni brojevi
Vjeb lica
a
1. Koji od navedenih brojeva su parni: 254, 40009,
8. Zapii sljedbenike ovih brojeva: 432, 500, 70000,
1023, 6, 48, 86, 500, 608, 456347.

2. Koji od navedenih brojeva su neparni: 600, 90,
6, 80, 1009, 899, 8999, 10, 1, 699.

9. Zapii prethodnike ovih brojeva: 600, 90, 61,
543, 3, 678, 44, 323, 7876, 76675, 57655, 67, 9.
10000, 1799, 6400, 2407, 15009, 50, 11, 110.
3. Napii brojevima i rijeima:
10. Dopuni:
a) Koliko grama ima u kilogramu?
Broj 25 je ____________ broja 24.
b) Koliko centimetara ima u metru?
c) Koliko litara ima u hektolitru?
Broj 567 je ____________ broja 568.
d) Koliko kilograma ima u toni?
Broj 45 je ____________ broja 46.
e) Koliko milimetara ima u kilometru?
Broj 100 je ____________ broja 99.
f) Koliko decilitara ima u hektolitru?
Broj 56 je sljedbenik broja ___.
Broj 789 je prethodnik broja ___.
Broj 25 je prethodnik broja ___.
Broj 1000009 je sljedbenik broja ___.
4. Promatraj uenike u svom razredu i prebroji koliko

ih ima:
crvenu majicu
traperice
11. Zapii i proitaj traeni broj, te njegov prethodnik i

sljedbenik:
dugu kosu
plave oi
majicu s dugim
a) najmanji sedmeroznamenkasti broj;
b) najvei troznamenkasti broj koji ima samo dvije

znamenke 9;
rukavima
suknju
smeu kosu
5. Napii jo tri lana zadanog niza prirodnih brojeva:
znamenku 1;

d) najmanji etvaroznamenkasti broj u kojem se

svaka znamenka pojavljuje samo jednom;
e) najvei peteroznamenkasti broj u kojem se

znamenka 0 pojavljuje dvaput;
a) 1, 4, 7, 10, 13,;
b) 8, 10, 12, 14, 16,;
c) 2, 4, 8, 16, 32,;
nema znamenke 2 i u kojem se svaka znamenka
d) 2, 7, 12, 17, 22, 27,...
pojavljuje samo jedanput;
e) 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21,...;
f) 2, 3, 6, 18, 108, 1944,... .
zapisati pomou znamenaka 4, 0 i 5. Koliko ih
f) najmanji etveroznamenkasti broj u kojem
g) najvei osmeroznamenkasti broj u kojem nema

znamenke 9, niti 7 i u kojem se svaka znamenka
pojavljuje samo jedanput.
12. Dopuni ove nizove tako da to budu nizovi

uzastopnih prirodnih brojeva:
ima?

a) ?, ?, 58, ?;
zapisati pomou znamenaka 8, 6 i 3. Koliko ih
b) ?, ?, ?, 113:
ima?
c) ?, ?, 46, ?, ? .
30
c) najvei dvoznamenkasti broj koji sadri jednu
Prirodni brojevi
23. Poredaj ove brojeve po veliini poevi od
uzastopnih parnih brojeva:
najveeg:
a) ?, ?, ?, ?, 50, ?;
a) 73, 32, 21, 34, 17, 79, 51, 89;
b) ?, ?, 78, ?, ?, ? .
b) 78, 4, 24, 73, 71, 8, 15, 95, 48, 60.

uzastopnih neparnih brojeva:
24. Pronai sve prirodne brojeve x takve da je:

a) x < 9;
b) x 16;
a) ?, ?, 25, ?, ?, ?, ?, ?, ? ;
c) x > 27;
d) x 5;
b) ?, ?, ?, 559, ?, ?, ? .
e) x < 177;
f) x 11;
g) x > 3;
h) x < 14; i) x 16.
15. Stranice trokuta su uzastopni prirodni brojevi.

Kolika je duljina svake stranice ako je najdulja
stranica duga 17 cm?
Kolika je duljina svake stranice ako je srednja
stranica duga 8 cm?
17. Stranice trokuta su uzastopni parni brojevi. Kolika
je duljina svake stranice ako je najdulja stranica
duga 46 mm?

a) 7 < x < 11;
b) 67 x < 76;
c) 96 < x 104;
d) 45 x 55.

a) x < 12;
b) 11 x < 16;
c) x 10;
d) 4 x 6.

a) x > 11;
b) x < 56;
Kolika je duljina svake stranice ako je najkraa
c) 24 < x 34;
d) x 15.
stranica duga 9 cm?
18. Stranice trokuta su uzastopni neparni brojevi.
19. Zapii brojkama:
a) 3 < x < 6;
b) 116 x < 126;
a) tri milijarde ezdeset tisua petsto tri;
c) 14 < x 15;
d) x > 5.
b) sedam bilijuna etiri milijarde tristo tisua i dva;
c) tristo bilijardi dvadesetpet bilijuna pedeset i

jedan.
20. Nacrtaj brojevni pravac s = 6 mm. Na njemu

istakni toke A i B koje su pridruene brojevima 4 i
16. Zatim istakni sve toke koje se nalaze izmeu
toaka A i B.
21. Nacrtaj brojevni pravac s = 12 mm. Na njemu

a) 7 < x < 11;
b) 7 x < 11;
c) 7 < x 11;
d) 7 x 11.

a) 23 < x < 28;
b) x < 6;
c) x < 14;
d) 4 < x < 5.
istakni toke koje su pridruene brojevima 3 i 10.

Zatim istakni sve toke koje se nalaze izmeu
toaka A i B.
22. Poredaj ove brojeve po veliini poevi od
najmanjeg:

a) 43, 21, 5, 54, 23, 61, 7;
b) 13, 0, 34, 76, 19, 37, 39, 10, 1.
31
Prirodni brojevi
1.5. Upoznajmo depno raunalo

Promiljena upotreba depnog raunala moe
olakati rjeavanje, istraivanje i dono-enje zakljuaka o raznim matematikim problemima.
Depno raunalo ne moe samo- stalno rjeavati probleme, ono je alat koji olakava uenje.
Uporaba depnog raunala ne iskljuuje klasian nain raunanja s olovkom i papirom, a u
nekim zadacima ak je bre i jednostavnije doi
do rjeenja na takav nain.
Veina dananjih depnih raunala ima slian
izgled i sline mogunosti. Ovdje moete proitati osnovne upute za jedno ogledno depno
raunalo, a ukoliko radite s drugaijim modelom
pronaite na njemu odgovarajue tipke
Neki modeli depnog raunala imaju zaslon
s dva retka, to je pogodno za provjeravanje
tijekom upisa rezultata. Prvi redak (redak unosa)
prikazuje unesene brojeve i znakove. Ukupna
duljina mu je 88 znakova. Pritiskom na tipke sa
strelicama pomiete se po retku lijevo ili desno.
Drugi redak (redak rezultata) prikazuje rezul-tat do
10 znamenaka. Ako rezultat ima vie znamenaka
prikazuje se u znanstvenom zapisu.
Osnovne operacije
Primjer 1. Ukljuivanje i
iskljuivanje depnog raunala
1. Za ukljuivanje depnog raunala pritisnite
tipku
. Na zaslonu se pojavi pokaziva
2. Za iskljuivanje
ukljuivanje
depnog raunala
pritisnite najprije tipku
te zatim tipku
iskljuivanje
(treptajui crni pravokutnik).
Primjer 2. Zbrajanje
4. Za prikaz rezultata pritisnite tipku
Da biste izraunali koliko je 12 + 7 pritisnite:
5. Na zaslonu e se
1. Tipke sa brojevima
prikazati rezultat 19.
2. Tipku za zbrajanje
- zbrajanje
- prikaz rezultata
3. Tipku s brojem
32
Primjer 3. Oduzimanje
3. Tipku s brojevima
Da biste izraunali koliko je 123 - 78 pritisnite:
4. Za prikaz rezultata
pritisnite tipku
2. Tipku za oduzimanje
5. Na zaslonu e se prikazati rezultat 45.
oduzimanje
Prirodni brojevi
Brisanje
Primjer 4.
Brisanje jednog ili nekoliko znakova
Ponekad je potrebno neki broj ili znak obrisati.
1. Primjerice napisali ste 563 umjesto 53.
2. Da biste izbrisali broj 6 pritiskom na strelicu
Primjer 5. Brisanje cijelog retka
pomaknite pokaziva ulijevo na broj 6

3. Pritisnite tipku
brisanje
4. Ukoliko elite obrisati vie
udesno
znakova postupak ponovite.
Tipka
ne brie sadraj memorije.
brisanje
cijelog retka
Da biste obrisali cijeli redak pritisnite tipku

.
Primjer 6.
Brisanje svih redaka i memorije
Istovremenim pritiskom na tipke
uneeni reci. Pri tom se depno

raunalo vraa na osnovne postavke.
potpuno
brisanje
briu se svi podaci iz memorije i svi prije
Ispravljanje
Primjer 7. Ispravljanje unosa
4. Zatim pritiskom na strelicu
1. Utipkajte brojeve
pokaziva na broj 3 i pritisnite tipku s brojem
, pritisnite tipku
. Time smo broj 3 zamijenili brojem 6
te zatim brojeve
2. elimo umjesto unesenih brojeva napisati
6. Pritiskom na tipku
41 i 26
zadane raunske operacije
3. Pritiskom na strelicu
pomaknite
pomaknite pokaziva
ulijevo na broj 6 te pritisnite tipku s brojem
dobivamo rezultat
7. Na zaslonu e se prikazati rezultat

67.
pomicanje po
retku unosa
Time smo broj 6 zamijenili brojem 1
Primjer 8.
Ispravljanje unosa s umetanjem
U prethodnom primjeru ste vidjeli da svaki
novi unos broja brie prethodno napisani
broj. Ukoliko elite umetnuti neki broj ili znak
potrebno je ukljuiti funkciju Insert.
2. Pritisnite tipku za zbrajanje
4. elimo umjesto broja 46 imati broj 416.
Dakle, izmeu 4 i 6 trebamo unijeti broj 1
pomaknite
pokaziva ulijevo na broj 6
6. Pritisnite tipku za ukljuivanje dodatnih

funkcija
, te zatim tipku
. Pokaziva je
promijenio oblik u treptajuu crticu

7. Pritisnite tipku s brojem
. Na zaslonu
su se brojevi 4 i 6 razmaknuli i izmeu njih se
pojavio broj 1
pomaknite
pokaziva na desni kraj. Funkcija umetanja
(Insert) se automatski iskljuuje.
9. Pritisnite tipku
biste dobili rezultat.
10. Na zaslonu e se
prikazati rezultat 439.
da
ukljuivanje umetanja
33
Prirodni brojevi
1.6. Zbrajanje prirodnih brojeva

Komplet bojica:
Luka ima u pernici 14 flomastera i 15 drvenih bojica. Koliko ih je
ukupno u njegovoj pernici?
Koja raunska operacija nam je potrebna da rijeimo taj zadatak?
U 5.a razredu ima 14 djevojica i 13 djeaka. Jasno je da je ukupan
broj uenika 5.a razreda 27. Taj smo rezultat dobili zbrajanjem
broja uenika i uenica u razredu. U svakodnevnom ivotu vrlo
esto trebamo jednoj veliini pribrojiti
drugu. Brojeve koje zbrajamo nazivamo
pribrojnicima, a rezultat pri zbrajanju je
zbroj ili suma.
Zbrajanje moemo prikazati i na brojevnom pravcu:
Primjer 1. Zbrajanje napamet
Primjer 2.
Napamet izraunaj 53 + 32.
Duljina stranice a trokuta iznosi 7 cm. Kolike
Rjeenje:
su preostale dvije stranice ako je stranica b za
53 + 32 = ?
Bre emo raunati napamet ako zbroj rastavimo
2 cm dulja od stranice a, a stranica c za 3 cm

dulja od stranice b?
na dva dijela. U prvom dijelu zbrajamo 53 + 30
Rjeenje:
= 83, a zatim dobivenom zbroju pribrojimo pre-
Stranica a trokuta duga je 7 cm. Stranica b je
ostale jedinice: 83 + 2 = 85.
dulja od a, a stranica c je dulja od b. Stoga

zakljuujemo da je a najkraa, a c najdulja
stranica u trokutu.
Stranica b je dulja od a za
2 cm. To znai da je
b = 7 + 2 = 9 cm. Stranica
c je za
To znai da je c = 9 + 3 =
12 cm.
34
3 cm dulja od b.
Prirodni brojevi
Primjer 3. Procjena
Primjer 4. Pisano zbrajanje
Tko je u pravu?
U Hrvatskoj je do 2005. izgraeno 1073 km
Rjeenje:
autocesta i poluautocesta. Nakon 2005. planira
Zbrojimo li 399 i 499 dobit emo 399 + 499

= 898 kn. Ako traimo toan rezultat, tada ni
se izgraditi jo 391 km. Koliko e ukupno km

autocesta i poluautocesta biti izgraeno?
mama ni Maja nisu u pravu. Meutim, u ivotnim
Rjeenje:
situacijama, kao to je ova prikazana u stripu,
Kod
esto koristimo pribline vrijednosti brojeva.
koristit
One mogu vie ili manje odstupati od tonog
zbrajanjem.
Zapiimo
broja. Tada govorimo o zaokruivanju brojeva.
pribrojnika
jednog
Mama je do svog rezultata dola tako da je bro-
drugoga tako da jedinice jednog broja budu
jeve 399 i 499 zaokruila na 400 i 500. Maja je
ispod jedinica drugog broja, te desetice budu
do svog rezultata dola tako da je brojeve 399 i
takoer jedna ispod druge itd.
499 zaokruila na 300 i 400, to je pogreno
Zatim zbrajamo poevi od znamenki jedinica,
zaokruivanje, o emu smo uili u poglavlju
pazei pritom na prelazak preko broja 10 pri
1.6. Dakle, ako traimo priblian rezultat,
zbrajanju.
mama je u pravu. Kaemo da je mama dobro
Bude li izgradnja tekla po planu,
procijenila rezultat. Procjena je nasluivanje re-
imat emo izgraeno 1464 km
zultata bez strogog raunanja. Pri procjeni bro-
autocesta i poluautocesta.
jeve obino zaokruujemo na najveu mjesnu

procjena
zbrajanja
emo
veih
brojeva
se
pisanim
oba
pisano zbrajanje
ili zbrajanje s
potpisivanjem
ispod
1073
+
391
1464
vrijednost. I procjenu treba vjebati, stoga po

pokuaj procijeniti rjeenja sljedeih
zadataka.
35
Prirodni brojevi
Z a d a c i
1. Izraunaj napamet: 50 + 60, 30 + 50, 110 + 70,
8. Luka ide u Kanadu u posjet svom bratiu. Putuje
230 + 40, 350 + 60, 220 + 130, 150 + 240,
20.6., a vraa se 35 dana kasnije. Izraunaj tono
560 + 110, 450 + 450, 320 + 90, 110 + 220.
kojeg datuma Luka dolazi kui.
2. Na lijevu stranu vage stavi dva utega tako da
9. Pas Beni je 12.1. bio
vaga bude u ravnotei. Na desnoj strani vage je
kod veterinara zbog
uteg od: a) 70 g; b) 50 g; c) 45 g; d) 40 g. Postoji li
cijepljenja. Tada
vie mogunosti u pojedinom zadatku?
je veterinar rekao:
Doite opet za 40
dana. Kojeg datuma
Beni opet treba k
veterinaru?
10. U nekom izlogu na
prvoj lutki hlae stoje
399 kn i majica 149
kn. Na drugoj je cijena
haljine 599 kn i ala
99 kn, a trea lutka
ima suknju koja stoji
139 kn i majicu 55 kn.

Odredi koliko stoji odjea na svakoj lutki.
11. Koje procjene su krive? Prekrii ih!

34 + 88 400, 45 + 66 100,
77 + 897 105, 32 + 55 90.
3. Izraunaj napamet: 300 + 200, 400 + 900,

700 + 600, 1200 + 800, 3200 + 4500,
12. U tablici je prikazan primjer procjene i tonog

rezultata.
6500 + 9100, 22 800 + 3700, 45 500 + 5600,

11 900 + 11 900, 2700 + 1400, 34 800 + 12 300,

25 100 + 1800.
Zadatak
Procjena
Toan rezultat
57 + 21
60 + 20 = 80
= 78
23 + 47
20 + 50 = 70
= 70
145 + 37
150 + 40 = 190
= 182
45 + 80, 120 + 33, 320 + 56, 67 + 660, 235 + 50,

780 + 88, 560 + 56, 440 + 122.
72 + 27, 45 + 91, 35 + 54, 38 + 11, 132 + 42,
456 + 32, 641 + 18, 435 + 74, 227 + 43.
6. Duljina stranice a trokuta iznosi 8 cm. Kolike su
56 + 11, 38 + 35, 25 + 71, 32 + 57, 38 + 83,
preostale dvije stranice, ako je stranica b za 2 cm
56 + 13, 123 + 45.
dulja od stranice a, a stranica c za 5 cm dulja od

stranice b?
13. Je li zbroj blii broju 60 ili 70?

a) 23 + 33;

stranice a?
36
Procijeni pa izraunaj toan rezultat: 45 + 88,
b) 66 + 11;
c) 56 + 10;
d) 45 + 15.
Prirodni brojevi
Z a d a c i
14. Bez raunanja odgovori koji broj je vei:
21. Izraunaj napamet: 55 + 16, 34 + 48, 49 + 13, 21
a) 12 ili 12 + 3;
+ 39, 22 + 99, 48 + 84, 56 + 65, 124 + 36, 32 +
b) 245 + 6 ili 245 + 5;
c) 514 + 67 ili 67;
d) 214 + 56 ili 213 + 56.
Objasni svoje odgovore.
229, 41 + 419, 205 + 27, 32 + 119.

141 + 119, 558 + 84, 327 + 45, 221 + 91, 505 +
67, 702 + 53, 79 + 368, 586 + 68.
23. Ako elimo zbrojiti 56 + 19, zgodno je zbrojiti
56 + 20=76. Kako dodajemo 19 koji je za jedan
15. Bez raunanja odgovori koji broj je manji:
manji od 20, zakljuujemo da je traeni zbroj za
a) 2567 ili 4 + 2567;
jedan manji od 76, pa je 56 + 19=75.
b) 912 + 0 ili 912;
c) 405 + 32 ili 402 + 32;
d) 35 + 665 ili 665 + 35.
Napamet izraunaj: 55 + 9, 76 + 19, 45 + 19, 123

+ 19, 56 + 59, 59 + 32, 66 + 29, 45 + 29, 33 +
19, 44 + 9, 71 + 79.
16. Luka je bio u knjinici 12. rujna i posudio knjigu.

Knjigu mora vratiti u roku od 35 dana.
24. Pisanim zbrajanjem izraunaj:

45639
+ 348
23450
+ 12654
12005
+ 1203
b) Izraunaj toan rok vraanja knjige.
32951
45
34527
17. Maja je otila na more 30. srpnja i ostat e 3
+ 1359
+ 14789
+ 76239
7843
452
1010
+ 55661
+ 67583
+ 63778
a) Procijeni kojeg datuma najkasnije Luka mora

vratiti knjigu;
tjedna.
a) Procijeni datum Majinog povratka s mora;

b) Izraunaj toan datum Majinog povratka s

mora.
18. Jednakokraan trokut ima osnovicu dugu 7 cm, a

svaki krak je za 4 cm dulji od osnovice. Kolika je
duljina svakog kraka?
19. Maja je sloila puzzle-sliku za 57 minuta. Luki
je za istu sliku trebalo 27 minuta vie. Za koliko
vremena je Luka sloio sliku? Koliko je to sati?
20. Izraunaj, pa napii zakljuak:

a) 26 + 14 =;
44 + 46 =;
50 + 18 =;
Zbroj parnog i parnog broja je ________ broj.

b) 26 + 13 =;
44 + 45 =;
25. Procijeni rezultat tako da najprije zaokrui pri

brojnike na desetice, a zatim pisanim zbrajanjem
izraunaj:
a) 56 + 678, 497 + 453, 5506 + 4537;
b) 5611 + 5007, 34 227 + 7106, 56 991 + 43 226;
c) 56 + 345, 89 + 9610, 562 + 264, 301 + 976;
d) 435 798 + 6452, 2134 + 5 346 437, 67 857 + 6578.
26. U svako polje piramide dolazi zbroj dvaju polja
ispod njega. Koji je broj na vrhu piramide?
a)
b)
50 + 17 =;
Zbroj parnog i neparnog broja je ________ broj.

c) 21 + 12 =;
41 + 44 =;
51 + 12 =;
Zbroj neparnog i parnog broja je ________ broj.

d) 12 + 13 =;
44 + 45 =;
50 + 51 =;
Zbroj dva uzastopna broja je ________ broj.

e) 13 + 13 =;
44 + 44 =;
50 + 50 =;
Zbroj dva jednaka broja je ________ broj.
37
Prirodni brojevi
27. U prazna mjesta upii znamenke tako da zbroj
bude toan:
??42
+710?
102?5
5?29
+10?2
?16?
7074
+
??
??97
45 6?9 30?
+?3 ?0? 3?5
6? 681 ?36
28. Matija predstavlja svoju kolu u atletskoj disciplini

skok udalj. U prvom skakanju preskoio je 156 cm.
U drugom skakanju preskoio je 11 cm vie nego
u prvom, a u treem je preskoio 2 cm vie nego
u drugom skakanju. Koliko je Matija preskoio u
drugom i treem skakanju?
29. ibenska katedrala visoka je 38 m. Ona je za
67 m nia od zagrebake katedrale. Koliko je
visoka zagrebaka katedrala?
ibenska katedrala
30. Luka je proitao 58 stranica knjige iz lektire.

Ostalo mu je za proitati jo 5 stranica vie nego
je proitao dosad. Koliko stranica ima knjiga koju
Luka ita?
31. Ispuni ovu brojanu krialjku:
VODORAVNO :
1) 154 + 278;
5) 12163 + 13306;
7) 199 + 103;
8) 4023 + 1594.
OKOMITO :
1) 32109 +
15106;
2) 222 + 103;
3) 597 + 495;
4) 1024 + 2583;
6) 134 + 297.
32. Marko je odlian uenik srednje kole. Od svojeg
grada dobiva godinju stipendiju za kolovanje.
Prve godine stipendija je iznosila 1250 kn. Druge
godine je dobio 375 kn vie, a tree jo 520 kn
vie. Kolika je bila Markova stipendija druge, a
kolika tree godine? Koliko je Marko dobio u sve
tri godine?
33. Lucijin razred se sprema na planinarenje. Lucija
je kupila novu opremu. Ruksak je platila 537 kn,
vreu za spavanje 1258 kn, a cipele 389 kn.
Koliko je ukupno Lucija potroila na opremu?
34. a) Koji broj je za 12 vei od broja 33?
b) Koji broj je za 23 vei od broja 67?
c) Koji broj je za 1 vei od broja 145?
d) Koji broj je za 56 vei od broja 56?
e) Koji broj je za 78 vei od broja 23?
f) Koji broj je za 360 vei od broja 1?
38
Prirodni brojevi
1.7. Svojstva zbrajanja prirodnih brojeva

Tko e prije?
Uzmi topericu ili stavi ispred sebe runi sat. Pokuaj u to kraem vremenu
rijeiti ovaj zadatak. Vrijeme sad!
98 + 114 + 2 =
Ovaj zadatak se moe rijeiti za vrlo kratko vrijeme ako dobro poznajemo zbrajanje
prirodnih brojeva. Upoznajmo stoga osnovna svojstva zbrajanja. Svojstva nam
pomau bre i uspjenije rjeavati matematike zadatke, a iz primjera emo
zakljuiti da ih svakodnevno koristimo.
Primjer 1. Zbroj prirodnih brojeva
Ako pribrojnicima zamijenimo mjesta, zbroj e
Zbroji po volji dva prirodna broja. Je li njihov
ostati isti.
zbroj prirodan broj?
Komutativnost vrijedi za bilo koja dva prirodna
Rjeenje:
broja, a kako prirodnih brojeva ima beskonano mno
Koja god dva prirodna broja odabrali, njihov
go, to emo pravilo zapisati
zbroj e opet biti prirodan broj.
simbolima
komutativnost
komutacija = zamjena
a + b = b + a,
Zbroj dvaju prirodnih brojeva je uvijek pri-
pri emu a i b mogu biti bilo koji prirodni
rodan broj.
brojevi.
Primjer 2. Komutativnost
Svojstvo komutativnosti
Martinina majka na posao putuje najprije
ostati isti.
Ako pribrojnici zamijene mjesta, zbroj e
autobusom 25 km, a zatim tramvajem jo 8 km.

Koliko kilometara ona prijee pri odlasku na
posao? Koliko kilometara prijee kad se vraa s
posla?
Rjeenje:
Martinina majka prelazi isti put kad odlazi na
posao kao i kad se vraa s posla, a to je 33 km.
Ali, na putu prema poslu ona prvo prijee 25 km
autobusom pa 8 km tramvajem.
25 + 8 = 33
Na povratku s posla ona prvo prijee 8 km
tramvajem, a zatim 25 km autobusom.
8 + 25 = 33
Primijetimo da smo pribrojnicima 25 i 8 zami
jenili mjesta, a zbroj je ostao 33. Ovo svojstvo
prirodnih brojeva naziva se komutativnost.
39
Prirodni brojevi
Primjer 3. Asocijativnost
Koliko je tapia na slici?
Iz ove slike se vidi da se ukupan broj tapia
nije promijenio kako god udruili kupove. To se
svojstvo zbrajanja naziva asocijativnost.
Ako iste pribrojnike zdruimo na razliite nai
Maja: 10 + 7 = 17, 17 + 4 = 21, Tu je 21 tapi!
Luka: Rezultat ti je dobar, ali si krivo raunala.
Rauna se ovako: 4 + 10 = 14, 14 + 7 = 21. Zato
je odgovor 21 tapi!
ne, zbroj e uvijek biti jednak.

Asocijativnost vrijedi za bilo koja tri prirodna
broja, a kako prirodnih brojeva ima beskonano
mnogo, to emo pravilo zapisati simbolima
a + (b + c) = (a + b) + c
Tko je u pravu?
pri emu a, b i c mogu biti bilo koji prirodni
Rjeenje:
brojevi.
U prvom kupu su 4 tapia, u drugom 10, a u
slijedom kojim elimo.
Zato izraz 4 + 10 + 7 moemo rjeavati redo
treem kupu 7 tapia. Maja je prvo zbrojila ta

pie iz posljednja dva kupa, a zatim je tom zbro
Svojstvo asocijativnosti
ju dodala broj tapia iz prvog kupa. Ako u zagra
Ako pribrojnike zdruimo na razliite naine,
de stavimo zbroj koji se prvo rauna, to moemo
zbroj e ostati isti.
zapisati ovako:
4 + (10 + 7) = 4 + 17 = 21
asocijativnost
asocijacija = udruivanje, zdruivanje
Luka je iao drugim redoslijedom:

(4 + 10) + 7 = 14 + 7 = 21
Primjer 4. Nula kao pribrojnik
Rjeenje:
Izraunaj:
a) 5 + 0 =;
b) 0 + 11 =;
c) 5 + 0 + 10 =.
a) 5 + 0 =5;
15
b) 0 + 11 = 11; c) 5 + 0 + 10 =.
Ako nulu pribrojimo nekom prirodnom broju

Nula kao pribrojnik
Ako prirodnom broju pribrojimo nulu,
zbroj e biti jednak tom broju.
a, rezultat e biti a. To vrijedi za svaki priro

dan broj, pa zapisujemo a + 0 = a.
Z a d a c i
1. Primjeni svojstva zbrajanja i to jednostavnije
izraunaj na pamet:
f) 22 + 34 + 54 + 78 + 92 + 11 + 33,
a) 125 + 237 + 43 + 75
g) 23 + 43 + 4 + 56 + 7 + 13 + 45 + 1 + 10,
b) 1164 + 111 + 36 + 99
h) 22 + 43 + 54 + 22 + 14 + 43 + 72 + 9.
c) 279 + 27 + 11 + 333 + 50
d) 1012 + 632 + 88 + 451 + 449
40
e) 43 + 22 + 10 + 18 + 17 + 0,
Prirodni brojevi
Z a d a c i
2. Ispuni ovu tablicu zbrajanja. Gdje primjeuje
svojstvo komutativnosti?
9.
U tablici je prikazan broj stanovnika u istarskim

gradovima prema popisu stanovnitva iz 2001.
godine.
Grad
Buje
Buzet
Labin
Novigrad
Pazin
Pore
Pula
Rovinj
Umag
3.
U zadacima s tri pribrojnika bre emo doi do

rezultata ako koristimo svojstva komutativnosti
i asocijativnosti te zdruimo odgovarajue
pribrojnike: 54 + 22 + 6 = 60 + 22 = 82
Zdrui brojeve iji zbroj zavrava nulom.
Napamet rijei:
a) 66 + 4 + 12, 15 + 144 + 5;
b) 27 + 34 + 6, 73 + 22 + 7;
c) 23 + 45 + 17, 45 + 54 + 66;
d) 92 + 35 + 25, 122 + 18 + 78.
4.
5.
6.
7.
Uenici petih razreda idu na izlet. Iz 5.a razreda

22 uenika, iz 5.b 23, a iz 5.c 27 uenika:
a) procijeni koliko otprilike uenika petih razreda
ide na izlet;
b) napamet izraunaj njihov toan broj.
Zbog asocijativnosti i komutativnosti na pogodne
naine moemo udruivati i vie od 3 pribrojnika:
34 + 8 + 10 + 6 = 40 + 18 = 58
Izraunaj:
a) 56 + 8 + 66 + 44, 24 + 6 + 12 + 15;
b) 51 + 17 + 9 + 22, 78 + 34 + 5 + 12,
c) 67 + 45 + 15 + 23, 55 + 11 + 21 + 15,
d) 23 + 46 + 11 + 54, 95 + 33 + 14 + 36,
e) 2 + 35 + 88 + 14, 93 + 41 + 24 + 36,
f) 77 + 32 + 23 + 77, 55 + 94 + 66 + 13.
Avion je u ponedjeljak preao 2889 km, u
utorak 5600 km, u srijedu 1200 km i u
etvrtak 6782 km. Koliko je ukupno kilometara
preao avion od ponedjeljka do etvrtka?
Zbrajamo dva broja i jedan pribrojnik je 0. to
moe rei o zbroju?
8.
Zbroj je jednak jednom od pribrojnika. to moe

rei o drugom pribrojniku?
Stanovnitvo
5340
6059
12426
4002
9227
17 460
58 594
14 234
12 901
a)
Prepii tablicu u biljenicu i gradove poredaj

poevi s istarskim gradom s najvie stanovnika.
b)
Koliko ukupno stanovnika u Istri stanuje u

navedenim gradovima?
10. Majina mama zbraja iznose rauna koje treba platiti:

Struja
215 kn
Plin
385 kn
Voda
129 kn
TV pretplata
56 kn
Smee
44 kn
ienje stubita
21 kn
Zgodnim grupiranjem pribrojnika pokuaj
napamet izraunati koliko kuna Majina mama
treba odvojiti za reije. Svoj raun zatim provjeri
pisanim zbrajanjem.
11. Stranice trokuta su tri uzastopna prirodna broja.
Izraunaj mu opseg ako je srednja stranica duga
45 cm.
12. Stranice trokuta su tri uzastopna broja. Izraunaj
mu opseg ako je najdulja stranica duga 212 cm.
13. Stranice trokuta su tri uzastopna parna broja.
Izraunaj mu opseg ako je najkraa stranica duga
516 cm.
14. Zbroji sve troznamenkaste brojeve koji se mogu
zapisati pomou znamenaka 5, 6 i 4:
a) svaka znamenka u broju smije biti napisana
samo jednom
b) znamenke se smiju ponavljati.
15. Izraunaj opseg trokuta sa stranicama:
a) 145 cm, 212 cm i 209 cm; b) 203 cm, 302 cm i
419 cm.
41
Prirodni brojevi
1.8. Oduzimanje prirodnih brojeva

Novi pisa
Luka eli kupiti pisa za raunalo koji stoji 2100 kn. On je utedio 540 kn,
a roditelji su mu obeali da e oni dati ostatak novca. Koliko novca trebaju
dodati mama i tata?
Ako u 5.a razredu ima ukupno 27 uenika, a od toga je 14 djevojica, pitamo
se koliko je u tom razredu djeaka. Naravno, u tom e razredu biti 13 djeaka.
Taj smo rezultat dobili oduzimanjem broja uenica od ukupnog broja uenika u
tom razredu, 27 14 = 13. U svakodnevnom ivotu vrlo esto trebamo od jedne
veliine oduzeti drugu. Pritom broj od kojeg oduzimamo nazivamo umanjenik, broj
kojim oduzimamo umanjitelj, a rezultat pri oduzimanju razlika ili diferencija.
Oduzimanje moemo prikazati i na brojevnom pravcu:
Primjer 1. Oduzimanje napamet

Lukin djed ima 68 godina, a njegova majka ima
37 godina manje. Napamet izraunaj koliko go
dina ima Lukina majka.
Rjeenje:
37
30 + 7
Bre emo raunati napamet ako uma

njitelj rastavimo na dva dijela. U prvom
dijelu oduzimamo 68 30 = 38, a za
tim od dobivene razlike oduzmemo
preostale jedinice: 38 7 = 31.
Primjer 2.
Duljina stranice a trokuta iznosi 10 cm.
Kolike su preostale dvije stranice, ako je
stranica b za 2 cm kraa od stranice a, a
stranica c za 1 cm kraa od stranice b?
Rjeenje:
Poznato je da je duljina stranice a 10 cm.
Stranica b je za 2 cm kraa od a.
To znai da je b = a 2 = 10 2 = 8 cm.
Stranica c je za 1 cm kraa od b, tj.
c = b 1 = 8 1 = 7 cm.
Primjer 3.
Koji je broj za 8 manji od broja 133?
Rjeenje:
133 8 = 125
Pogledajmo ovu situaciju na brojevnom pravcu.
42
Jasno je da se trebamo od toke A pomaknuti za 8

jedininih duina ulijevo jer se trai manji broj.
Tako dolazimo do toke B, koja je pridruena
broju 125. Broj 125 je za 8 manji od broja 133.
Prirodni brojevi
Z a d a c i
1.

Napamet izraunaj:
a) 55 9, 76 19, 45 19, 23 9;
b) 45 29, 33 19, 78 59, 49 39;
c) 70 29, 51 9, 73 49, 100 9;
d) 100 29, 100 39, 302 99, 123 19;
e) 156 59, 145 89, 321 59, 450 29,
228 79, 121 99.
2.

Napamet izraunaj:
a) 125 24, 234 22, 341 12, 672 44;
b) 379 37, 438 29, 202 22, 205 64;
c) 132 33, 912 31, 426 45, 815 53.
3. Koji broj je za 1 manji od broja 1000?

6. Lukin tata ima veliinu cipele br. 45, a Luka ima
tenisicu 7 brojeva manju.

a) Koju veliinu cipele nosi Luka?

b) Ana ima tenisicu za 3 broja manju od Luke.
Kolika je veliina Anine tenisice?

c) Za koliko brojeva je Anina tenisica manja od
tatine cipele?
13. Sada je 20 h 37 min, a film poinje u 21 h. Koliko

je minuta ostalo do poetka filma?
14. Napamet izraunaj:
a) 23 - 2, 49 - 6, 45 - 9, 55 - 7,
b) 23 - 5, 62 - 8, 94 - 8, 34 - 7,
c) 56 - 6, 65 - 6, 74 - 9, 34 - 8,
d) 23 - 7, 75 - 7, 56 - 9, 67 - 8,
e) 34 - 5, 76 - 9, 99 - 3, 87 - 9.
15. Napamet izraunaj:
a) 70 - 10, 220 - 110, 150 - 60,
b) 250 - 240, 590 - 330, 230 - 80,
c) 160 - 40, 2450 - 50, 640 - 600,
d) 310 - 20, 630 - 50, 270 - 90.
16. a)Koji broj je za 2 manji od broja 30?

b) Koji broj je za 13 manji od broja 26?
c) Koji broj je za 130 manji od broja 132?
d) Koji je broj za 14 manji od broja 97?
17. akovaka katedrala visoka je 84 m, a Hvarska

je za 47 m nia od akovake. Koliko je visoka
Zagrebaka katedrala ako je ona za 68 m via od
Hvarske?

kraa od stranice a, a stranica c za 4 cm kraa od
stranice a?
kraa od stranice a, a stranica c za 4 cm dulja od
stranice a?
9. Jednakokraan trokut ima osnovicu dugu 12 cm, a
svaki krak je za 3 cm krai od osnovice. Kolika je
10. Umanjenik je 450, umanjitelj je 220. Kolika je razlika?
11. Umanjitelj je 23, umanjenik je 25. Kolika je razlika?
12. Sada je 17 h 28 min, a film poinje u 18 h. Koliko
je minuta ostalo do poetka filma?
43
Prirodni brojevi
Primjer 4. Procjena
Rjeenje:
Oduzmemo li od 235 broj 87 dobit
emo 235 87 = 148 stranica. Ako
traimo toan rezultat, tada ni Ana
ni Luka nisu u pravu. Meutim, u
ivotnim situacijama kao to je ova
prikazana u stripu, esto trebamo
pribline (zaokruene) vrijednosti
brojeva.
Ana je do svog rezultata dola tako
da je brojeve 235 i 87 zaokruila na
240 i 90. Dakle, ako gledamo pribli
an rezultat, Ana je u pravu. Kaemo
da je Ana dobro procijenila rezultat.
Z a d a c i :
18. Knjiga sa slike ima 430 stranica. Na svakoj je slii
20. Je li razlika blia broju 40 ili 30?
ci otvorena na razliitoj stranici. Procijeni koliko je
a) 63 32;
stranica ostalo do kraja knjige. Zatim odredi to
b) 65 26;
nu razliku.
c) 78 44;
d) 65 25.
21. Bez raunanja odredi koji zbroj je manji i za koliko:
a) 23 + 16 ili 23 + 11;
b) 45 + 3 ili 45;
19. Koje procjene su krive? Prekrii ih!
c) 72 1 ili 72 + 1;
314 38 270, 96 14 40, 707 97 600,
d) 2678 + 4 ili 2673 + 4.
85 44 100.
Primjer 5. Pisano oduzimanje
Rjeenje:
Matija je uspio nagovoriti tatu da kupe kuno

kino. Odluili su se za kuno kino iz
kataloga, po cijeni od 9786 kuna.
Kada su doli u trgovinu razvese
lili su se: cijena je bila snie
na i platili su 7529 kuna.
Pri oduzimanju veih brojeva koristit emo se

pisanim oduzimanjem. Zapiimo najprije uma
njenik te umanjitelj ispod njega tako da jedinice
jednog broja budu ispod jedinica drugog broja,
da desetice takoer budu jedna ispod druge itd.
Zatim oduzimamo poevi od znamenki jedini
ca, pazei pritom na prelazak preko broja 10:
Koliko su kuna ute

djeli na ovom snie
nju?
44
Matija i njegov tata su zbog

snienja utedjeli 2257 kn.
9786
7529
2257
Prirodni brojevi
Primjer 6. Razlika prirodnih brojeva
Ako oduzimamo dva prirodna broja, hoe li razlika uvijek biti prirodan broj?
Rjeenje:
Ovdje razlikujemo dva sluaja. U primjeru

10 6 = 4 primjeujemo da je razlika dvaju
prirodnih brojeva opet prirodan broj. Ako je
umanjenik vei od umanjitelja razlika e biti
prirodan broj. Meutim, u sluajevima 10 10
= 0 ili 8 10 = ? razlika nije prirodan broj.
Dakle, ako je umanjenik manji od umanjitelja
ili su oni jednaki, razlika nije prirodan broj.
Ako je umanjenik manji od umanjitelja ili su
oni jednaki, razlika nije prirodan broj.
Vrijedi li svojstvo komutativnosti za oduzimanje prirodnih brojeva?
Rjeenje:
Hoe li razlika ostati jednaka ako umanjitelj i

umanjenik zamijene mjesta? Pogledajmo pri-
Vrijedi li svojstvo asocijativnosti za oduzimanje

prirodnih brojeva?
Rjeenje:
Pokuajmo rijeiti ovaj zadatak preko nekog

primjera s brojevima. Primjerice, pogledajmo je
Primjer 9. Nula kao umanjitelj
mjer 10 8 = 2, ali ako zamijenimo mjesta razlika 8 10 nije prirodan broj. Stoga zakljuujemo da oduzimanje nije komutativno u skupu
prirodnih brojeva.
Oduzimanje nije komutativno u skupu prirodnih brojeva.
li jednako 10 (7 3) i (10 7) 3.
10 (7 3) = 10 4 = 6
(10 7) 3 = 3 3 = 0
lanove smo zdruili na razliite naine, ali nismo dobili jednak rezultat. Dakle, oduzimanje
nije asocijativno u skupu N.
Oduzimanje nije asocijativno u skupu N.
Koliko je 56 0? Zamisli da umjesto broja 56 stavi

bilo koji prirodan broj. Kolika e tada biti razlika?
Nula kao umanitelj

Ako od prirodnog broja oduzmemo nulu,
razlika e biti jednaka tom prirodnom broju.
Lako je izraunati 56 0 = 56. Moemo rei da

za svaki prirodan broj a vrijedi da je a 0 = a.
Napomena: Sluaj 0 a ne moemo promatrati

u skupu prirodnih brojeva, jer je svaki prirodni
broj vei od nule.
Rjeenje:
Primjer 10. Oduzimanje jednakih brojeva

to e se dogoditi ako od prirodnog broja oduzmemo taj isti broj?
Rjeenje:
Pogledajmo nekoliko primjera:
5 5 = 0,
7 7 = 0, 246 246 = 0.
Ako su umanjitelj i umanjenik jednaki,

razlika je jednaka nuli.
Kako za oduzimanje ne vrijede svojstva ko

mutativnosti i asocijativnosti, ne smijemo
mijenjati redoslijed brojeva, niti ih po volji
zdruivati. Pri rjeavanju zadataka drimo
se pravila redoslijeda:
1. najprije raunamo izraze u zagradama;
2. kad u zagradi ostane samo jedan broj,
uklonimo je;
3. raunamo preostala zbrajanja ili
oduzimanja, slijeva nadesno.
45
Prirodni brojevi
Z a d a c i :
22. Pisanim oduzimanjem izraunaj:
3126
13450
75339
278
654
1203
74563
65570
9000
4672
2997
89
45637
3507
302010
14112
1010
778
29. Izraunaj za koliko je kuna sniena pojedina cijena.

6549
6449
2000
12
23. Procijeni rezultat zaokruivanjem na najveu mje

snu vrijednost, a zatim pisanim oduzimanjem
izraunaj: 4779 678, 2330 453, 30 002 537,
5611 7, 34 227 7106, 1156 229, 56 991 43 226,
42 207 9610, 562 264, 22 301 976,
435 798 6452, 55 672 134 5 346 437,
67 857 6578, 23 459 23 453.
24. U svako polje grozda dolazi razlika dvaju polja
iznad njega. Koji je
broj na dnu grozda?
931 640 403 199
25. Matija je otiao na
ljetovanje 30. lipnja, a
vratio se 18. kolovoza.
Koliko dana je proveo na
moru?

VODORAVNO :
1) 529 402; 5) 73 100 2505;
7) 431 145; 8) 4126 412.
OKOMITO :
1) 20 014 291; 2) 541 281;
3) 9000 5944;
4) 5050 2066; 6) 706 185.
26. Ruer Bokovi roen je

1711. godine, a umro 1787.
godine.
a) Koliko godina je imao kad je umro?
b) Koliko bi godina danas imao?
27. Koliko dana je prolo od 12. oujka do 8. travnja?
28. Koliko godina je prolo od 1734. do 2004. godine?
29. Marijan ima zbirku od 153 CDa, a Bojan kod kue
ima 230 CDa. Za koliko je komada Bojanova zbir
ka vea od Marijanove?
30. U svakom od ovih pisanih oduzimanja potkrala se
greka. Pronai je!
2735
1450
1400
249
4568
344
337
215
8865
8860
356
250
1385
151
3224
142
0005
196
31. U prazna mjesta upii znamenke tako da razlika

bude tona:
236? ?
?5?02
19? ?
?64
? 781
5? ? 3
587? 42
? 3? 6 ? 0
?385
?336
177?
4?812?
32. Duljina puta od Zagreba do Crikvenice je 183 km.

Automobil se zaustavio nakon 97 km vonje.
Koliki put jo treba prijei?
46
34. Uenici su dobili proitati knjigu Koko u Parizu za

lektiru. Roman poinje na 15. stranici knjige, a
zavrava na 234. stranici. Koliko stranica ima ro
man?
35. Svakoga dana ujutro u 8 h kree autobus iz
Osijeka prema Milanu i jedan iz Milana prema
Osijeku. Udaljenost izmeu ta dva grada je
951 km. Koliko e biti udaljeni u trenutku kad
jedan prevali 210 km, a drugi 325 km?
36. Luka je dobio od djeda i bake 150 kuna. Od tih
novaca je kupio CD za 43 kune i torbicu za CDe
za 28 kuna. Koliko mu je kuna ostalo?
Od ostatka novca bi elio kupiti majicu koja stoji
80 kn. Je li mu ostalo dovoljno novca da kupi tu
majicu?
37. Povrina Zemlje je 510 083 000 km2, a povrina
svih mora na Zemlji je 361 445 000 km2.
a) Procijeni ima li vie kopna ili mora na Zemlji;
b) Procijeni kolika je otprilike povrina kopna;
c) Izraunaj povrinu kopna na Zemlji;
d) Rjeenje zadatka c) zapii slovima.
Prirodni brojevi
Z a d a c i
38. Prekrii zadatke u kojima razlika nije prirodan broj:
a) 234 12, 12 234, 450 439;
b) 221 122, 303 303, 103 299;
c) 492 399, 391 700, 43 121, 212 34;
d) 540 216, 877 876, 877 877, 877 878.
39. Stavi zagrade na razliita mjesta i uvjeri se da ne
vrijedi asocijativnost za oduzimanje:
a) 11 (8 3) = , (11 8) 3 =;
b) 55 40 1;
c) 22 11 3;
d) 23 12 11.
40. Izraunaj: 9 0,
12 0, 25 0, 0 0,
44 0, 1 0, 448 0.
44. Koji broj nedostaje:

45
= 29, 23
+ 376 = 873,
430 +
= 11,
= 3103, 23 +
302 = 427,
+ 45 = 102,
330 = 218,
+ 218 = 1999,
= 4120, 2300 134 =
+ 1986 = 3451,
321 = 187, 317
= 166, 213 +
= 456.
45. Umanjenik je 399, umanjitelj je 102. Kolika je

razlika?
46. Umanjitelj je 405, umanjenik je 504. Kolika je
razlika?
47. Umanjitelj je 303, razlika je 44. Koliki je uma
njenik?
48. Razlika je 287, umanjenik je 768. Koliki je uma
njitelj?
Popuni tablicu
a
5
501235
b
0
0
a b 0 25
0
1245
49. Ispuni tablicu:

Umanjenik
398
Umanjitelj
114
Razlika
256
900
44
11
651
300
129
900
863
689
41. Prekrii zadatke u kojima razlika nije prirodan

broj:
50. Maja predstavlja svoju kolu u atletskoj disciplini
a) 2 0, 0 2, 3 0, 23 0;
skok u dalj. U prvom skakanju preskoila je 126
b) 45 0, 0 99, 4 0, 0 56;
cm. U drugom skakanju preskoila je 9 cm manje
c) 0 0, 0 23, 11 0, 0 11;
nego u prvom, a u treem je preskoila 12 cm vie
d) 4 0, 0 7, 14 0, 0 2;
nego u drugom skakanju.
e) 55 0, 89 0, 0 41, 0 27;
a) Koliko je Maja preskoila u drugom i treem
f) 9 0, 0 1, 0 3, 3 0, 100 0.
42. Izraunaj:
a) 4 4, 23 23, 12 12, 45 45;
b) 183 183, 2 000 000 2 000 000, 0 0, 1 1.
43. Izraunaj:
skakanju?
b) U sudake tablice se upisuje samo najbolji
rezultat. Koji rezultat e biti upisan?
51. Duljina puta od Zagreba do Crikvenice je 183 km.
Auto je vozio sat vremena i za to vrijeme proao
97 km. Koliki put jo treba prijei?
a) 5 5, 9 0, 0 0, 1 1;
b) 1 0, 0 + 1, 1 + 0;
c) 8 0, 0 + 67, 55 55, 23 0;
d) 5 + 0, 6 6, 14 + 0;
e) 33 0, 12 + 0, 4 4;
f) 4 0, 23 0, 23 + 0;
g) 23 23, 11 0, 2 + 0, 7 7;
h) 27 0, 11 + 0, 27 27, 14 + 0, 3 + 0, 0 + 3.
47
Prirodni brojevi
1.9. Zbroj i razlika

Na tajnom zadatku
Proitajte izvjetaj privatnog detektiva koji je cijeli dan sakriven
motrio restoran. Prije 11 h restoran je bio prazan.
11.00 ulo 6 ljudi
12.00 ulo jo 5 ljudi
13.00 izalo 9 ljudi
14.00 ula grupa od 8 ljudi
15.00 izalo dvoje ljudi
16.00 ulo 7 ljudi
17.00 izalo 10 ljudi
Koliko je ljudi ostalo u restoranu nakon 17 sati?
izraz bez zagrada
izraz sa zagradama
Ako se u zadatku pojavljuju samo operacije zbrajanja i oduzimanja bez zagrada,

tada izraz raunamo slijeva nadesno, npr.
15 + 4 10 = 19 10 = 9.
Ako se u zadanom izrazu pojavljuju zagrade, npr. 23 (11 + 6), tada prvo ra
unamo izraz u zagradi. Tako je
23 (11 + 6) = 23 17 = 6.
Primjer 1. Zbrajanje i oduzimanje
Rjeenje:
U zadatku ne nailazimo na zagrade, pa se izraz
Izraunaj: 243 111 + 56 46.
rjeava slijeva nadesno.

243 111 + 56 46 = 132 + 56 46 = 188 46 = 142.
Z a d a c i
1. Izraunaj:
a) 23 + 44 15, 34 + 100 33, 125 25 + 22;
b) 342 33 29, 155 + 11 + 8,
278 100 78;
f) 29 + 29 58, 56 + 33 12 1 + 67,
11 + 23 + 6 13 + 45 6;
g) 27 11 + 45 2 5 + 1002,
29 + 33 + 45 55 + 13.
c) 345 123 221, 60 + 230 150,

735 206 33.
2. Izraunaj:
a) 45 + 22 13 + 67, 12 + 12 + 12 12 12;
b) 34 + 25 33 + 120 1, 340 + 1 + 12 329;
c) 64 32 32 + 0, 23 0 0 + 23,
Ispuni ovu
piramidu, u
kojoj je svaki
broj zbroj
dvaju brojeva
ispod njega:
24 + 66 13 + 100;
d) 73 13 13 13 13 13,
34 + 45 22 + 34 22;
e) 11 + 39 27 + 23, 45 28 + 24 10 + 0;
3. Izraunaj: 2 + 2 2 + 2 2 + 2 + 2 2 2 + 2.
4. Luka se vozi autobusom iz Zagreba u Crikvenicu.
Na svakoj stanici broji koliko je putnika ulo u
autobus i izalo iz njega:
48
Prirodni brojevi
Zagreb Karlovac
Severin
na Kupi
Delnice Rijeka Crikvenica
ulo
47
16
11
izalo
11
24
broj putnika
u autobusu
kojoj stanici se broj putnika najvie promijenio?

Koliko je putnika izilo u Crikvenici?
5. Izmisli zadatak i daj ga prijatelju iz klupe da ga
rijei:
Izraunaj broj putnika u autobusu nakon svake

stanice i upii podatke u trei redak u tablici. Na
Vozim se u vlaku i u mom vagonu nas je 35. Na prvoj

stanici je izalo 12 ljudi, a ulo 5. Na drugoj stanici...
(nastavite sami)
Primjer 2. Jednostruke zagrade
Sada ostaje samo izraz sa zbrajanjem i oduzi
a) 48 (25 + 7) 3 =
manjem, pa zadatak dalje rjeavamo redosli
b) Zbroju brojeva 45 i 77 dodaj razliku brojeva
jedom slijeva nadesno:

48 32 3 = 16 3 = 13.
77 i 70.
b) Trebamo zbrojiti brojeve 45 i 77, a brojeve

77 i 70 treba oduzeti. Zatim treba zbroju
Rjeenje:
a) Prvo rjeavamo izraz u zagradi, a ostalo pre
pisujemo:
(45 + 77) dodati razliku (77 70). Zapiimo to

kao: (45 + 77) + (77 70) = 122 + 7 = 129.
Koristili smo zagrade da odvojimo redoslijede
48 (25 + 7) 3 = 48 32 3.
izvravanja raunskih operacija.
Z a d a c i :
6. Izraunaj:
11. Od zbroja brojeva 444 i 99 oduzmi razliku broje
a) 5 (4 2) + 0, 0 + (0 0) + 2, 4 + (0 + 9) + 1;
b) 2 + (10 2) + 3, 10 (0 0) 0, (0 + 4) + 1 0;
c) 0 + 5 (5 + 0), 3 (2 1) 0, 3 (2 + 1) 0;
d) 5 + (3 2) 2, 9 8 + (5 1) + 2, 6 (7 7) + 3;
e) 3 + (2 2) 0, 2 + (2 2) 2, 3 (4 1) 0,
9 + (2 1) 1.
13. Izmeu svakog broja umetni znak + ili tako da

rezultat bude toan:
4
1=9
a) 123 + 34 + (111 25) 3, 114 + (309 102) + 16;
1=1
b) 45 + (99 37) 12, 189 (208 150) + 302 + 11;
1=7
486 + 486 + (983 111) + 305;

d) (309 108) + 208 33, 22 + (404 + 505 12) 72.
14. Matija je dobio 56 zadataka za natjecanje i

odluio ih je rijeiti u 4 dana. Prvog dana rijeio
je 13 zadataka, drugog dana 11, a treeg dana
U autobusu se vozi 13 putnika. Na prvoj stanici
25 zadataka. Koliko zadataka mu je ostalo za
izau 3 osobe, a ue 7 osoba. Na drugoj stanici
zadnji dan?
ne izae nitko, a uu dvije osobe. Na treoj stani

ZBROJ
jeva 133 i 0.
c) (505 + 0 13) + 209 303,
a
+b
12. Od razlike brojeva 691 i 558 oduzmi razliku bro
7. Izraunaj:
8.
va 121 i 56.
a
b
RAZLIKA
ci izae 19 osoba. Tko je ostao u auto

busu?
9. Od zbroja brojeva 404 i 23 oduzmi zbroj brojeva

25 i 45.
10. Od razlike brojeva 987 i 43 oduzmi razliku broje
va 126 i 118.
15. Luka i Ana su zajedno od bake dobili 100 kn.

Luka je u ponedjeljak potroio 35 kn, Ana je u
utorak potroila 17 kn, u srijedu je Ana potroila
5 kn, u etvrtak Luka 18 kn, a u petak je Ana po
troila 7 kn, a Luka 6 kn.
a) Tko je vie potroio, Luka ili Ana?
b) Koliko im je novaca ostalo u petak naveer?
49
Prirodni brojevi
16. Matija ima na tednoj knjiici 487 . Za taj novac
bicikl
246
bi kupio bicikl, skateboard i role. Pogledao je cije-
skate
149
ne na Internetu:
role
98
Je li dovoljno utedio za
ove stvari?
Primjer 3.
Okrugle, uglate i vitiaste zagrade
zagradi, a to je uglata:
5 + [12 11] = 5 + 1 = 6.
b) Takoer, prvo rjeavamo izraz u unutarnjoj
Izraunaj:
zagradi:
a) 5 + 12 (14 3) ;
222 22 22 (22 2 2) 2 2 2 = 222 22 22 18 2 2
222 22 22 22 2 2 2 2 2 = 222 22 22 18 2 2 2 .
b) 222 22 22 (22 2 2) 2 ( 2 2 . )

Zatim rjeavamo izraz u preostaloj unutarnjoj
Rjeenje:
zagradi, a to je uglata zagrada. Ostalo
prepisujemo:
U sloenijim matematikim problemima naii
222 22 22 18 2 2 2 = 222 {22 2 2} 2 = 222 18 2 =
emo i na zagrade unutar zagrada. U tom sluaju
222 22
22 18 2 2 2 = 222 {22 2 2} 2 = 222 18 2 = 202 .
izraz rjeavamo redoslijedom
od unutarnjih
zagrada prema vanjskima. Obino se u zadacima
No u zadatku sve zagrade mogu biti samo okrugle.
zagrade piu tako da su unutarnje okrugle ( ),
I u tom sluaju vrijedi pravilo da zadatak rjeavamo
zatim izvan njih slijede uglate [ ], a zatim vitiaste
od unutarnjih zagrada prema vanjskima.
{ } zagrade.
Ako su zadane samo okrugle zagrade...
Najprije rjeavamo okrugle zagrade ( )
(...( ( ( ) ) )...)
Zatim rjeavamo uglate zagrade [ ]
... onda rjeavamo zagrade od unutarnjih
Nakon toga rjeavamo vitiaste zagrade { }
prema vanjskima!
1. ( )
a) Prvo rjeavamo izraz u okrugloj zagradi jer je
2. ( )
unutarnja. Ostalo prepisujemo:

5 + 12 (14 3) = 5 + 12 11 .
3. ( )...
4. ( )
Zatim rjeavamo izraz u jedinoj preostaloj
Z a d a c i
19. Izraunaj:
17. Izraunaj:

a) 3 + 33 (3 3) 3 ;
b) 99 99 (99 9 ) 9 ;
c) 1+ (1 1) + 1 1;
d) 4 + 4 + ( 4 + 4) + 4 + 4;= ?
( (
))
e) 2 + 2 + 2 + (2 + 2) .= ?
18. Izraunaj:

50
a) 22 + 45 (33 6 ) ;
b) 48 5 + 6 (10 3) + 11;
c) 23 + 96 (100 37 ) 41.
a) 56 + (37 23) + 11 4 + (34 17) ;
b) (5 + 76) 1+ (27 3) + 21 4 + (38 + 49) ;

c) 25 + (307 93) + 191 + 4 (64 27) .
20. Izraunaj:
a) 43 + 32 + 21 (34 10 10 ) + 15 12 37 ;

b).(45 18) + 39 42 32 ( 4 3 1) 2 + 13 (12 9)
Prirodni brojevi
1.10. Mnoenje prirodnih brojeva

Enciklopedije
elimo komplet enciklopedija staviti na
policu za knjige. irina jedne enciklopedije je 35 mm.
a) Koliko prostora (duljina u mm) e
nam zauzeti komplet od 8 enciklopedija? Sve enciklopedije su iste irine.
b) Hoe li polica od 250 mm biti dovoljna da se sve enciklopedije stave u jedan
red?
Pogledajmo broj uenika u nekim petim razredima. Ako u 5.a ima 25 uenika, u
5.b 29 uenika te u 5.c 26 uenika, njihov ukupan broj dobit emo zbrajanjem
25 + 29 + 26 = 80. Dakle, u sva tri razreda ima ukupno 80 uenika.
No, ako u 5.a ima 26 uenika, u 5.b 26 uenika i u 5.c takoer 26 uenika,
kako moemo dobiti njihov ukupan broj u sva tri razreda? Moemo zbrojiti
26 + 26 + 26 = 78. Ovakvo zbrajanje jednakih pribrojnika moe se krae pisati u
obliku mnoenja 3 26 = 78 . Brojeve koje mnoimo nazivamo faktorima, a rezultat pri mnoenju je umnoak ili produkt.
Mnoenje moemo prikazati i na brojevnom pravcu. Primjerice,

3 7 = 7 + 7 + 7 = 21.
Hrvatski
faktor
umnoak
Engleski
factor
product
Njemaki
der Factor
das Produkt
Talijanski
il fattore
il prodotto
Francuski
le facteur
le produit
51
Prirodni brojevi
Primjer 1. Tablica mnoenja do 100
Rjeenje:
Izraunaj napamet: 7 9, 3 7, 8 6.
Tablicu mnoenja poznajemo iz niih razreda

osnovne kole. Koristei to znanje moemo
rijeiti napamet ove zadatke.
Ako si zaboravio tablicu mnoenja
obavezno je ponovi i naui.
7 9 = 63, 3 7 = 21, 8 6 = 48
Pogledajmo pripadajua zbrajanja:
7 9 = 9 + 9 + 9 + 9 + 9 + 9 + 9
sedam puta po 9
8 6 = 6 + 6 + 6 + 6 + 6 + 6 + 6 + 6
osam puta po 6
3 7 = 7 + 7 + 7
tri puta po 7
Primjer 2.
a) Koji je broj 6 puta vei od broja 10?
b) Koji je broj za 6 vei od 10?
6 puta vei mnoimo sa 6

za 6 vei pribrajamo 6
Rjeenje:
a) est puta vei broj dobivamo mnoenjem sa
6. Dakle, 6 10 = 60. Broj 60 je 6 puta vei od
broja 10.
b) Broj za 6 vei od 10 je 16 jer je 10 + 6 = 16.
Broj 16 je za 6 vei od broja 10.
Primjer 3. Mnoenje s 10, 100,

1000, ...
Zapiemo li ova mnoenja u obliku zbrajanja,
Izraunaj 4 10, 4 100, 4 1000, 4 10000,
a zatim izraunamo, dobit emo zanimljive
4 100000, 4 1000000.
rezultate:
Proitaj naglas:
7 9 = 63
7 90 = 630
7 900 = 6300
7 9000 = 63 000
7 90000 = 630 000
52
Rjeenje:
4 10 = 10 + 10 + 10 + 10 = 40
4 100 = 100 + 100 + 100 + 100 = 400
4 1000 = 1000 + 1000 + 1000 + 1000 = 4000
4 10 000 = 10 000 + 10 000 + 10 000 + 10 000 = 40 000
4 100 000 = 100 000 + 100 000 + 100 000 + 100 000 = 400 000
4 1 000 000 = 1 000 000 + 1 000 000 + 1 000 000 + 1 000 000 = 4 000 000
Prirodni brojevi
Primjer 4.
pa piemo krae da je 7 90 = 630 i 7 900 = 6300.
7 9 =
Usporedimo mnoenja:
7 90 =
7 9 = 63
7 900 =
7 90 = 630
7 900 = 6300
Rjeenje:
Na isti nain bismo napamet raunali
Znamo da je 7 9 = 63. Zapiemo li mnoenje
7 9000 = 63 000, 7 90 000 = 630 000 itd.
7 90 i 7 900 u obliku zbrajanja dobit emo
Pomnoimo brojeve 7 i 9 te umnoku
7 90 = 90 + 90 + 90 + 90 + 90 + 90 + 90 = 630,
dopiemo onoliko nula koliko ih se pojavljuje
7 900 = 900 + 900 + 900 + 900 + 900 + 900
na kraju faktora.
+ 900 = 6300,
Primjer 5.
Izraunaj napamet:
4 5 =
Mnoenje s 10 dopiemo jednu nulu

zdesna, 25 10 = 250
40 50 =
Mnoenje sa 100 dopiemo dvije nule
40 500 =
zdesna, 25 100 = 2500
4000 50 000 =
Mnoenje s 1000 dopiemo tri nule
Rjeenje:
zdesna, 25 1000 = 25 000
Na isti nain kao i u prethodnim primjerima
Mnoenje s 10 000 dopiemo etiri
moemo izraunati i ovaj zadatak.
nule zdesna
4 5 = 20
25 10 000 = 250 000
40 50 = 2000
40 500 = 20 000
itd...
4000 50 000 = 200 000 000
53
Prirodni brojevi
Z a d a c i
1.
Zapii u obliku umnoka pa izraunaj:

a) 10 + 10 + 10 + 10, 2 + 2 + 2 + 2 + 2,
1 + 1 + 1 + 1 + 1;
b) 15 + 15 + 15, 9 + 9,
2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2;
c) 4 + 4 + 4 + 4 + 4, 6 + 6 + 6 + 6 + 6 + 6,
3 + 3 + 3 + 3 + 3;
d) 7 + 7 + 7 + 7, 4 + 4 + 4 + 4 + 4 + 4 + 4.
2.
Koje zbrajanje se krije iz zapisa u obliku mnoe

nja:
4 5, 5 4, 7 7, 3 6, 6 3, 2 10,
10 2, 4 8, 8 4, 1 6, 6 1,
0 2, 2 0.
3.
Kako e najbre izraunati koliko je srca/smje

kia na slikama?
a)
b)
7.
Koji je broj duplo vei od 9?
duplo, dvostruko,
8.
Koji je broj 2 puta vei od
dva puta
broja 11?
9.
4.
Koliko je kruia na slici?
Maja: Mama, koliko ti ima godina?

Mama: To je nepristojno pitanje.
Maja: Zato? Ja se uope ne sramim rei da imam
11 godina.
Mama: A ja u ti samo rei da ja imam 4 puta
vie.
Koliko Majina mama ima godina?
10. Zapii kao umnoak dvaju faktora: 20, 32, 16, 81,
25, 28, 64, 35, 72, 63, 15, 90, 12.
5.
Koliko je
voa u naj
gornjim
sanducima
sa slike?
Primjer: 20 = 2 10 ili 20 = 4 5.
11. Koji broj je 5 puta vei od broja 8?
12. Koji broj je 8 puta vei od broja 5?
13. a) Koji broj je trostruko vei od 4?
b) Koji broj je za 3 vei od 4?
14. Izraunaj napamet, a zatim naglas proitaj
umnoke:
a) 49 100, 23 10, 244 1000, 3 1 000 000;
b) 48 1000, 56 100, 34 10 000,
6.
Izraunaj napamet:
a) 5 7, 9 6, 3 8, 5 5, 4 9, 5 7, 10 5;
b) 5 10, 2 9, 5 6, 7 6, 8 2, 3 3, 7 8;
c) 8 7, 2 10, 3 9, 9 3, 9 7, 6 4, 5 8;
d) 7 4, 6 6, 10 10, 9 4, 1 7, 6 8, 4 3;
e) 2 5, 5 2, 9 9, 6 9, 10 3, 3 8, 7 6,
1 1, 4 8, 9 4, 6 8.
54
4050 100 000;

c) 300 100, 2050 1000, 321 10,
23 456 999 10.
15. Kako glasi pravilo mnoenja nekog prirodnog
broja brojem 10, 100, 1000 itd.?
Prirodni brojevi
16. Izraunaj napamet:
puta vie palainki nego Ana. Koliko palainki je
a) 4 300, 200 5, 2 8000, 70 7, 30 6;
pojela Ana, koliko Luka, a koliko Petar? Ako je
b) 500 8, 60 9, 8000 7, 600 4, 20 7;
mama ispekla 20 palainki, koliko ih je ostalo?
c) 60 8, 7000 4, 200 000 5, 300 3,

19. Majina mama radi bukete cvijea. U svakom je 5
6 8000, 900 9.
rua. Koliko joj rua treba ako eli napraviti 11
buketa?
a) 20 500, 300 80, 900 90, 5000 60;
b) 200 400, 1000 600, 500 50, 400 800;
c) 2000 90, 4000 500 000, 60 700, 200 200.
18. Anina mama ispekla je palainke za Anu, Luku i
20. Stranica a pravokutnika iznosi 5 cm, a stranica b

je dvostruko dulja. Kolika je njena duljina?
preostale dvije stranice ako je stranica b za 4 cm
Petra. Ana je pojela dvije palainke. Petar je pojeo
dulja od stranice a, a stranica c dva puta dulja od
etiri palainke vie od Ane, a Luka je pojeo tri
stranice a?
Primjer 6. Procjena
Rjeenje:
Matija: Mama, sutra mi je roendan i elio bih
Jedna bananica stoji 2 kn, a potrebno je kupiti
poastiti razred. Svakom bih kupio jednu oko-
23 bananice. Znamo da je 20 2 = 40, a mi ne
ladnu bananicu.
mnoimo 20, ve 23 pa zakljuujemo da je umno
Mama: Moe. Koliko vas je u razredu?
ak neto vei od 40. S druge strane, znamo da
Matija: Ima nas 23. A jedna bananica stoji
je 252 = 50, a mi ne mnoimo 25, ve 23 pa
2 kn.
zakljuujemo da je umnoak neto manji od
Mama: U redu. Evo ti 50 kn, to e biti dosta.
50.
Matija: Hm, jesi li sigurna da je to dosta?
Tono, 23 2 = 46, to znai da je Matijina maj
Je li mama dobro procijenila?
ka dobro procijenila rezultat.

23 2 20 2 = 40
Z a d a c i
22. Procijeni umnoak tako da najprije vei faktor
51 7 350, 12 6 70, 42 4 16 000,
zaokrui na desetice:
5 92 451, 76 4 280, 76 4 300,
a) 63 9, 42 8, 39 6, 77 7, 42 2, 78 8;
76 4 400, 49 5 20, 13 3 40,
b) 99 2, 35 5, 76 4, 59 5, 66 4, 92 6;
81 8 72, 62 8 480,
c) 91 9, 32 6, 44 8, 25 6, 14 9, 62 4;
21 7 280, 24 7 14 000,
d) 38 3, 81 6, 72 9, 21 3, 17 6, 45 3;
5 88 4500, 19 9 180.
e) 5 83, 7 49, 25 7, 16 4, 12 9, 5 88.
Rjeenje:
Treba izraunati 63 9. Zaokruimo na desetice
24. Jedan dan se sastoji od 24

sata.
a) Procijeni koliko sati ima u
jednom tjednu.
63 60 i napamet izraunamo
b) Koliko sati ima u radnom
63 9 540 jer je 60 9 = 540.
tjednu?
23. Koje procjene su tone? Zaokrui ih!

32 3 90, 2 52 200, 36 6 100,
55
Prirodni brojevi
25. Procijeni:
a) 32 50, 43 40, 29 30, 33 90, 20 49;
b) 40 41, 25 30, 66 70, 50 55, 45 20;
c) 30 71, 28 30, 43 80, 91 30, 43 70;
d) 60 59, 21 80, 27 50, 75 70, 46 60;
e) 30 27, 40 32, 48 80, 88 80, 19 30,
20 12, 25 60.
26. Procijeni:
a) 32 10, 32 100, 32 20, 32 200,
45 800, 35 90;
b) 21 600, 42 3000, 13 40, 39 300,
24 500, 12 6000;
c) 79 400, 80 64, 32 500.
Mnoenje na depnom raunalu

Da biste izraunali koliko je 23 8
pritisnite:
2. Tipku za mnoenje
3. Tipku s brojem
27. Procijeni umnoak tako da najprije faktore zao

krui na desetice:
a) 42 27, 61 69, 28 80, 36 36;
b) 25 54, 71 78, 83 31, 32 32.
mnoenje
Primjer 7. Pisano mnoenje
unati napamet. Ako jedna trenirka stoji 435
Nogometni klub je za svoje igrae i pomono
kn, traimo koliko stoje 23 trenirke. Treba po
osoblje naruio nove trenirke. Koliko e novca
mnoiti 23 435. Pogledajmo kako:
morati izdvojiti iz blagajne za kupnju trenirki,
23435
92
69
+115
10005
ako jedna trenirka stoji 435 kn, a naruene su

23 trenirke?
Rjeenje:
Pokuajmo prvo napraviti dobru procjenu.
Mnoimo 435 s 23, dakle broj vei od 400 s
brojem neto manjim od 25.
Kako je 400 25 = 10 000, procijenit emo da
e klub potroiti oko 10 000 kn za nove trenirke.
Prisjetimo se i pisanog mnoenja jer umnoak
vieznamenkastih brojeva teko moemo izra
Kod pisanog mnoenja prvi faktor mnoimo sa

svakom znamenkom drugog faktora (u smjeru
nadesno) i zapisujemo meurezultate pomiui
se udesno, kao to je to prikazano na slici.
Meurezultate na kraju zbrojimo i dobivamo
rjeenje zadatka. Klub za kupnju novih trenirki
treba izdvojiti 10 005 kn.
Z a d a c i
28. Procijeni umnoak tako da najprije faktore
zaokrui na najveu mjesnu vrijednost, a zatim
izraunaj toan umnoak:
a) 56 678, 497 453, 43 121, 325 39;
b) 899 99, 231 434, 203 57, 378 54;
56
Kad drugi faktor poinje jedinicom...

64312
+1286
7716
c) 5009 35, 388 8, 641 23, 632 13;
... onda ne trebamo potpisivati crtu,
d) 555 33, 412 49, 316 36, 111 11;
ve se prvim faktorom sluimo kao
e) 808 26, 712 81, 309 7.
meurezultatom.
Prirodni brojevi
29. Procijeni rezultat pa izraunaj: 145 12,
MNOENJE U JEDNOM RETKU
214 19, 45 111, 290 132, 287 1890,
Kada neki broj mnoimo jednoznamenkastim
1973 1973.
brojem, umnoak moemo izraunati bez
30. Majina mama eli prestati puiti. Ona svakog
potpisivanja:
dana za kutiju cigareta potroi 14 kuna. Izraunaj
5627 =
koliko bi kuna prestankom puenja utedjela
5627 =
Majina mama:
4 (27 = 14,
a) za tjedan dana;
b) za mjesec dana;
5627 =
c) za godinu dana.
42 + 1 = 43, 3 piem,
4 pamtim)
31. U jednom satu proe 60 minuta. Koliko minuta
4 piem, 1 pamtim)
34 (67 = 42,
proe za:
5627 = 3934 (57=35,
a) jedan dan;
b) jedan tjedan;
c) jedan mjesec (30 dana);
d) jednu godinu?
32. Ulaznica za bazen stoji 15 kn. Mjesena ulaznica

za bazen stojji 400 kn.

a) Koliko se novca moe utedjeti mjesenom

ulaznicom za osobu koja e svaki dan ii na
kupanje?
b) Za koliko ulazaka se isplati uzeti mjesenu

ulaznicu?
33. Godinja pretplata za informatiki asopis stoji 216

kn. asopis izlazi 10 puta godinje, a jedan primjerak asopisa stoji 24 kn.

a) Koliko se novca

moe utedjeti
pretplatom?
b) Za koliko brojeva

se isplati uzeti
pretplatu?
34. Koji je broj 12 puta vei od broja 11?
35 + 4= 39, piem 39)
VODORAVNO :
1) 56 13;
5) 16 4759;
7) 21 45;
8) 883 8.
OKOMITO :
1) 1427 51;
2) 143 2;
3) 81 45;
4) 101 44;
6) 14 14.
41. Svjetlost putuje brzinom od 300 000 km u sekundi. Kolika je priblino udaljenost Sunca od Zemlje,
ako svjetlosti treba 8 minuta i 20 sekundi da od
Sunca doe do Zemlje?
Posloi znamenke
5, 6, 7, 8 i 9 na crtice tako da umnoak
bude najvei mogui: __________ _________
35. Koji je broj duplo vei od 459?

36. Koji broj je peterostruko vei od broja 812?
37. a) Koji broj je trostruko vei od 144?
b) Koji broj je za 3 vei od 144?
38. a) Koji je broj za 453 vei od 191?
b) Koji je broj 453 puta vei od 191?
39. a) Koji je broj 48 puta vei od 603?
b) Koji je broj za 48 vei od 603?
c) Koji je broj za 48 manji od 603?
d) Koji je broj 603 puta vei od 48?
42. Ana eli raditi nakit od ukrasnih perlica i fimo

mase. Za to joj je potreban sljedei materija:
fimo masa, perlice, ica i kopice. U trgovini je
vidjela da je cijena jednog paketia fimo mase
13 kn, perlica 18 kn, ica se prodaje po 21
kn, a kopice po 2 kn. Ana eli kupiti tri boje
fimo mase i pet vrsta perlica. Za izradu ogrlica,
narukvica i naunica potrebna su joj dva paketa
ice i etiri paketa kopica. Je li Ani dovoljno
100 kuna da kupi sve to joj je potrebno?
57
Prirodni brojevi
1.11. Svojstva mnoenja prirodnih brojeva

Tko e prije?
Uzmi topericu ili stavi pred sebe runi sat. Pokuaj u to kraem vremenu rijeiti
ovaj zadatak. Vrijeme sad!
25 47 4 1 =
Ovaj zadatak se moe rijeiti za vrlo kratko vrijeme, ako dobro poznajemo svojstva
mnoenja prirodnih brojeva. Svojstva nam pomau bre i uspjenije rjeavati
matematike zadatke, a iz primjera emo zakljuiti da ih svakodnevno koristimo.
Primjer 1.
Umnoak prirodnih brojeva
Rjeenje:
Pomnoi neka dva prirodna broja. Je li njihov
umnoak e opet biti prirodan broj.
Koja god dva prirodna broja pomnoili, njihov
umnoak prirodan broj?

Umnoak dvaju prirodnih brojeva je
uvijek prirodan broj.
b) Imamo li 5 kovanica od 2 kn, to je 10 kn.

Ima mo li 2 kovanice od po 5 kn, to je opet 10 kn.
Pogledaj ove slike:
Piemo: 5 2 = 2 5
a)
U oba sluaja zamijenili smo mjesta
faktorima i umnoak je ostao isti. Ovo
svojstvo mnoenja prirodnih brojeva naziva
se komutativnost.
b)
Komutativnost vrijedi za
komutativnost
mno enje bilo koja dva
komutirati = zamijeniti
prirodna broja, a kako

prirodnih bro jeva ima beskonano mnogo, to
emo pravilo zapisati simbolima
to zakljuuje?
Rjeenje:
a) Na slici je sanduk sa 6 redaka i u svakom po
3 jabuke, pa je u sanduku ukupno 18 jabuka.
U drugom su sanduku 3 retka sa po 6 jabuka,
pa je u sanduku ukupno takoer 18 jabuka.
Piemo: 6 3 = 3 6
58
ab=ba
pri emu a i b mogu biti bilo koji prirodni
brojevi.
Svojstvo komutativnosti
Ako faktori zamijene mjesta, umnoak
e ostati isti.
Prirodni brojevi
umnoak koji se prvo rauna, to moemo za-
Koliko je rajica na slici?
pisati ovako:
6 (10 3) = 6 30 = 180.
Gospodin je iao drugim redoslijedom, on je
prvo izraunao broj rajica u jednom sanduku,
a zatim ga mnoio s 3 jer su tri takva sanduka:
(6 10) 3 = 60 3 = 180.
Bez obzira na to kako smo udruili faktore,
umnoak je bio jednak u oba sluaja. To se
svojstvo mnoenja naziva asocijativnost. Ako
asocijativnost
iste faktore zdru imo na
asocijacija = udruivanje
razliite na i ne, um no ak e uvi jek biti jednak.

Asocijativnost vrijedi za mnoenje bilo koja tri
pri rodna broja, a kako prirodnih brojeva ima
bes ko nano mnogo, to emo pravilo zapisati
simbolima
Tko je u pravu?
a (b c) = (a b) c
pri emu a, b i c mogu biti bilo koji prirodni
Rjeenje:
U jednom sanduku je 10 redaka, a u svakom
retku po 6 rajica. Na slici su tri takva sanduka.
Gospoa je prvo izraunala
brojevi.
Zato izraz 6 10 3 moemo rjeavati
redoslijedom kojim elimo.
rajice iz prvog stupca, a
Svojstvo asocijativnosti
kako takvih redaka ima 6,
Ako faktore zdruimo na razliite naine,
pomnoila je rezultat sa 6.
umnoak e ostati isti.
Ako u zagrade stavimo
Primjer 4. Broj 1 kao faktor
imo s bilo kojim prirodnim brojem a, umnoak
U kvadrati upii broj tako da jednakost bude
e biti a. To zapisujemo u obliku a 1 = a, pri
tona:
emu a moe biti bilo koji prirodan broj.
45
= 45.
Broj 1 kao faktor
Rjeenje:
Ako prirodni broj pomnoimo s 1,
Broj 45 treba pomnoiti s nepoznatim brojem da
broju.
umnoak e biti jednak tom prirodnom
umnoak opet bude 45. Jedini broj koji zadovoljava ovaj uvjet je broj 1, pa ga zapiimo u
Zbog komutativnosti vrijedi da je
kvadrati. Broj 1 ima svojstvo da ako ga pomno-
a 1 = 1 a = a.
59
Prirodni brojevi
Primjer 5. Mnoenje s nulom
je a 1 = a. Zamislimo neki prirodni broj n i
Zapii u obliku zbrajanja umnoke:
pokuajmo odgovoriti koliko je n 0. To znai
51=
da zbrajamo n puta pribrojnik nula:
50=
n 0 = 0
0
+
0+
... +
0=0
+

n
puta
Rjeenje:
Zapiimo zadane umnoke u obliku zbroja:
Mnoenje s nulom
Mnoimo li bilo koji prirodni broj s nulom,
umnoak e biti 0.
51=1+1+1+1+1=5
50=0+0+0+0+0=0
Znamo da e za svaki prirodni broj a vrijediti da
Z a d a c i
1. Izraunaj:

a) 3 0, 0 2, 4 0, 23 0, 390 0,
0 0, 25 0, 0 1, 0 3000,
1000 0, (234 133) 0,
359 (335 0), 2 000 000 0;

Umjesto mnoenja
83287
24
16
64
+ 56
b) 1 5, 35 1, 46 1, 1 1, 1 2,
2399 1, 1 254, 2009 1,
50 991 1, 1 19.
26296
2. Izraunaj:
a) 6 + 0, 6 1, 3 0, 0 6, 0 0, 45 0, 8 0;
b) 0 + 8, 0 2, 6 6, 4 0, 0 4, 0 0, 2 2;
c) 32 0, 7 0, 0 + 12, 0 7, 5 1, 41 0, 13 0.
koristimo komutativnost i zamijenimo

mjesta faktorima!
32878
26296
3. Ispuni ovu tablicu mnoenja. Gdje primjeuje

komutativnost?
Bre e raunati ako ti je drugi faktor

manji broj! (a moe ti i na dulji nain
ako ti se da...)
5. Pomnoi:
a) 345 9, 246 3, 4 679, 2 144;
b) 56 345, 3405 56, 7004 312;
c) 67 24 778, 76 521 333, 4087 23 444,
1010 287 705.
6. Izraunaj 40 600!
Ovakve smo zadatke ve radili u
prethodnom poglavlju, ali tek sada
vidimo da je to upotreba asocijativnosti.
4. Mnoimo li pismeno 8 3287, bre emo doi
do rezultata zamijenimo li mjesta faktorima i
pomnoimo 3287 8. Pomnoi na oba naina.
Zato je drugi sluaj laki? Koje svojstvo
mnoenja pritom koristimo?
60
Zapiimo 40 i 600 zgodno u obliku umnoka i

udruimo neke faktore:
40 600 = 4 10 6 100 = 24 1000 =
24 000
Prirodni brojevi

Naravno, od tebe se oekuje da odmah napie

rezultat.
Izraunaj napamet:
a) 15 200, 23 2000, 5 5000, 9 8000,
2000 18, 4000 7, 54 20, 7000 8,
5 500, 3 6 000 000, 14 2 000 000, 40 000 7;
b) 300 30, 250 200, 40 50, 10 600 6000,
50 60 70, 20 7 100, 5 80 900,
60 000 9 000 000, 500 800 20,
200 2000 20 000;
c) 60 20 100, 40 20 300, 50 50 50,
100 30 2000, 20 200 2000,
4 80 300, 100 1000 100 000,
70 7 500, 80 6 2000, 400 7 100.
7. Izraunaj: 4 25, 20 5, 8 125.
ZAPAMTI!
5 20 = 100
4 25 = 100
8 125 = 1000
8. U zadacima s tri faktora bre emo doi
do rezultata ako koristimo svojstva
komutativnosti i asocijativnosti:
5 13 2 =
10 13 = 130
Zdrui faktore iji umnoak ima na kraju

nule.

Napamet rijei:
a) 66 5 20, 50 45 2, 458 20 5;
b) 23 25 4, 246 987 0, 457 8 125;
c) 25 2907 4, 8 888 125, 37 2 5,

50 682 2, 4 303 25.
9. Zbog asocijativnosti i komutativnosti na pogodne

naine moemo udruivati i vie od 3 faktora:
15 25 3 4 = 45 100 = 4500
Izraunaj napamet: 50 2 13 6,
245 125 1 1 8, 87 4 0 25,
134 50 1 2, 8 25 40 7,
100 20 467 5, 782 125 2 4,
909 2 10 5, 413 25 100 4,
763 5 1000 2, 4098 125 8 10,
25 8 4 125 10.
10. Luka svakoga dana od kue do kole prijee 4 km i
isto toliko u povratku kui. Koliko km Luka prijee:
a) u jednom danu;
b) u jednom radnom tjednu?
11. Lukina obitelj svakog dana troi 2 kruha. Cijena
jednog kruha je 4 kn. Koliko novaca Lukina obitelj
troi na kruh:
a) tjedno;
b) godinje?
12. Trgovac u voarni naruio je svjee jabuke.
Jabuke su dole u dvjema veliinama sanduka: 6
velikih sanduka i 17 malih. U velikom sanduku
jabuke su naslagane u 13 redaka, a u malom u 8.
Jedan redak sadri 48 jabuka.
Izraunaj koliko je ukupno komada jabuka
naruio trgovac.
13. Baka ima devetero djece, a svako njeno dijete ima
po troje djece.
a) Koliko unuka ima baka?
b) Za bakin 81. roendan okupila su se sva djeca i
unuci. Koliko je bilo ljudi na proslavi?
c) Svaki unuk joj je donio po 3 rue. Je li bilo vie
rua ili svjeica na roendanskoj torti?
1.12. Distributivnost
Tko e prije?
Na slici su dvije skupine zeeva. Koliko je ukupno zeeva na slici?
Nauili smo osnovna svojstva mnoenja i zbrajanja prirodnih brojeva. Upoznajmo svojstvo distributivnosti, u kojem se povezuju zbrajanje i mnoenje. Iz uvodnog zadatka
nasluujemo da e nam distributivnost, primjerice, pomoi u mnoenju napamet.
61
Prirodni brojevi
Primjer 1. Distributivnost
u treem retku 32, a u etvrtom su rezultati
Ispuni tablicu:
jednaki 24. Zakljuujemo da je:
3 (4 + 5) =
9 (15 5) =
(10 + 6) 2 =
(14 10) 6 =
3 (4 + 5) = 3 4 + 3 5
3 4 + 3 5 =
9 15 9 5 =
10 2 + 6 2 =
14 6 10 6 =
9 (15 5) = 9 15 9 5
(10 + 6) 2 = 10 2 + 6 2
(14 10) 6 = 14 6 10 6
Svaki lan iz zagrade pomnoili smo s faktorom
to primjeuje?
koji mnoi zagradu i te umnoke zbrojili.
Rjeenje:
Tako dobivamo jednak rezultat kao kad

pribrojnike u zagradi zbrojimo pa pomnoimo
Rijeimo tablicu:
3 (4 + 5) = 3 9 = 27
9 (15 5) = 9 10 = 90
(10 + 6) 2 = 16 2 = 32
(14 10) 6 = 4 6 = 24
3 4 + 3 5 = 12 + 15 = 27
9 15 9 5 = 135 45 = 90
10 2 + 6 2 = 20 + 12 = 32
14 6 10 6 = 84 60 = 24
s faktorom izvan zagrade. To se svojstvo naziva

distributivnost mnoenja prema zbrajanju.
Na isti nain imamo i distributivnost mnoenja
prema oduzimanju.
Primijetimo da su rezultati u prvom retku isti i
a (b + c) = a b + a c
distributivnost,
iznose 27, u drugom oba rezultata iznose 90,
a (b c) = a b a c
distribucija
Primjer 2.
Raunanje napamet: Bre emo raunati
Lukina majka ita debelu knjigu. Izraunala je
napamet, ako broj 93 ras tavimo na dva
da e, ako svakoga dana u tjednu proita 93
dijela, 93 = 90 + 3. elimo li pomnoiti
stranice, u 7 dana proitati cijelu knjigu. Koliko
793, prvo mnoimo 7 90 = 630, a
ta knjiga ima stranica?
zatim mu pribrojimo 7 3 = 21, pa je
Rjeenje:
rezultat
Procjena: Umnoak iznosi oko 630 jer je

7 90 = 630. Dakle, 7 93 630.
93
90 + 3
7 93 = 7 90 + 7 3 = 630 + 21 = 651.
Knjiga ima 651 stranicu.
Z a d a c i
1.

Napamet izraunaj:
a) 5 60, 6 40, 70 7, 30 4, 120 2;
b) 50 8, 30 9, 8 40, 3 50, 7 90;
c) 9 70, 60 6, 4 80, 60 8, 70 3;
d) 40 9, 80 7, 90 6, 30 3.
2.

Napamet izraunaj:
a) 4 56, 8 85, 51 5, 37 8, 22 9;
b) 34 6, 72 5, 34 5, 29 7, 45 6;
c) 55 5, 31 7, 21 3, 45 6, 67 3.
3. Napamet izraunaj koliko sati proe u tri dana!
62
4. Knjiga ima 65 stranica. Koliko stranica zajedno

ima 5 takvih istih knjiga?
5. Ivana ima 27 godina. Njen pradjed je etiri puta
stariji od nje. Koliko pradjed ima godina?
6. ampon za kosu stoji 18 kn. Koliko e stajati 5
takvih ampona?
7. Frizura u frizerskom salonu tefica stoji 75 kn.
U etvrtak je bilo 7 muterija koje su traile frizuru po 75 kn. Koliko je vlasnica u etvrtak zaradila samo na frizurama?
Prirodni brojevi
8.

Procijeni rezultat i izraunaj napamet:

a) 8 33, 6 21, 45 6, 31 8;
b) 92 3, 9 99, 8 88, 77 7;
c) 66 6, 44 5, 33 3, 22 2.
9. Na slici su ploe kojima Lukin djed eli poploiti

stazu u dvoritu.
Dvorite je dugo 450 cm, a djed je kupio 9
takvih ploa.
a) Je li djed kupio dovoljno ploa, ako ih stavlja

jednu tik do druge?
b) Pronai koliki bi trebao biti razmak meu
ploama da se staza poploi s 9 ploa.
10. Izraunaj bez pisanog mnoenja: 123 7.
Rjeenje:

Pomou svojstva distributivnosti moemo

raunati i umnoak kada je faktor
troznamenkast broj. Kako je 123 = 100 + 20 + 3,
mnoimo
123 7 = 100 7 + 20 7 + 3 7 =
700 + 140 + 21 = 861.
Izraunaj:
a) 103 2, 205 5, 505 9, 717 3;
b) 2 144, 8 333, 5 175, 6 122;
c) 510 3, 717 7, 503 9, 815 5;
d) 767 4, 911 3, 315 8, 547 2, 943 4.
11. Zaokrui tone zadatke: 34 6 = 184,

71 4 = 284, 312 3 = 636, 705 8 = 50 640,
255 5 = 1225, 419 4 = 1676,
512 8 = 496.
12. Rijei zadatak na dva naina: (45 + 5) 6.
1. nain: Prvo raunamo izraz u zagradi:
(45 + 5) 6 = 50 6 = 300.
2. nain: Koristimo svojstvo distributivnosti:
(45 + 5) 6 = 45 6 + 5 6 = 270 + 30 =
= 300.
U oba sluaja rjeenja su jednaka.
Na dva naina rijei zadatke i uvjeri se u tonost

rjeenja:
3 (22 + 9), 7 (37 + 91), 5 (42 + 66),
13 (25 11), (2 + 57) 3, (11 + 32) 6,
7 (21 + 27), 5 (45 + 55), 6 (16 + 72),
8 (4 + 90), (24 11) 10.
13. Na dva naina rijei:

a) 23 (17 + 55), (125 + 507) 33;

b) 986 (999 + 1), (101 + 492) 534;

c) 36 (36 36), (24 + 782) 105;

d) 266 (509 118), 712 (209 + 648).
14. Broj 19 pomnoi zbrojem brojeva 14 i 15.
15. Broj 6 pomnoi zbrojem brojeva 13 i 89.
16. Zbroj brojeva 44 i 80 pomnoi s 25.
17. Zbroj brojeva 35 i 85 pomnoi s 30.
18. Broj 6 pomnoi razlikom brojeva 34 i 19.
19. Broj 166 pomnoi razlikom brojeva 255 i 105.
20. Razliku brojeva 289 i 256 pomnoi brojem 13.
21. Razliku brojeva 609 i 199 pomnoi brojem 71.
22. Zbroj brojeva 12, 88 i 10 pomnoi brojem 40.
63
Prirodni brojevi
Primjer 3.
Izluivanje zajednikog faktora
Izraunaj napamet: 75 453 + 25 453 =
a
(b
c) = a
b
+
a
c

+
lijeva
strana
jednakosti
desna
strana
jednakosti
Pa krenimo po svojstvu distributivnosti
Rjeenje:
obrnutim redoslijedom:
Velike brojeve je teko raunati napamet, a u ovom
75453 + 25453 =
zadatku se trai prvo pomnoiti 75 453, zatim
= (75 + 25)453 =
pomnoiti 25 453 pa jo dobivene umnoke
100453= = 45300.
zbrojiti. I to sve jo napamet! Takav zadatak je
Kaemo da smo
vrlo teak ak i za nastavnika, a kamoli za ue-
zajedniki fak tor 453
nika. No sigurno postoji laki nain. Primijetimo da
izluili iz oba
se broj 453 pojavljuje kao faktor u oba mnoenja
umnoka, a preostale
75 453 + 25 453.
faktore zbrojili. Ovaj
zajedniki
faktor
On se naziva zajedniki faktor
se postupak naziva
obaju izraza.
izluivanje
zajednikog faktora.
izluivanje zajednikog
faktora
Pri sjetimo li se distributivnosti, prepoznat

emo u izrazu 75 453 + 25 453 desnu
stranu distributivnosti.
Z a d a c i
23. Izraunaj koliko je kuglica na slici:
Rjeenje: Na prvoj slici je 3 8, a na drugoj 3 12

kuglica. Koristimo izluivanje zajednikog faktora:
3 8 + 3 12 = 3 (8 + 12) = 3 20 = 60.
24. Izraunaj koliko je kruia na slici:
a)
b)
25. Izraunaj napamet koristei distributivnost:

a) 238 + 378, 918 + 992,
452 + 452;

b) 373 + 317, 478 + 324,
495 + 511;

c) 636 + 176, 837 + 7217.
64
26. Izraunaj napamet koristei distributivnost::

a) 7511 + 2511, 433 + 73;

b) 225 + 315 + 475, 6513 + 6587;

c) 40232 + 40245 + 123402.
27. Od umnoka brojeva 99 i 4 oduzmi umnoak
brojeva 29 i 4.
28. Umnoak brojeva 56 i 7 oduzmi od umnoka
brojeva 99 i 7.
29. Blizanke Sanja i Tanja kreu u prvi razred.
Njihovi roditelji sve moraju kupovati dvostruko.
Koliko e novca ukupno potroiti, ako pernica
stoji 20 kn, flomasteri 15 kn, torba 200 kn,
par papua 85 kn, mapa 15 kn, trenirka 433 kn,
a pokaz 47 kn?
30. U trgovini je zaposleno 5 radnika, no ne dobivaju
svi jednaku plau jer neki rade ve dugi niz godina, a drugi su radnici novi. Vlasnik ih po satu plaa: 30 kn, 35 kn, 36 kn, 37 kn i 45 kn.

a) to misli, koji radnik dobiva 30 kn po satu?
Onaj koji ve godinama radi u toj trgovini ili
onaj koji je tek doao?

b) Ako radnici tjedno rade 35 sati, koliko vlasnik
trgovine svakog tjedna mora izdvojiti za
njihove plae?
Prirodni brojevi
31. Grof Drakula sprema veeru za svojih 13 gostiju.
Bio je na Mranoj trnici i kupio je:
13 ludih gljiva, svaku po 3 novia
13 imievih krila, svako po 7 novia
13 mijih kopita, svako po 5 novia
13 kapi abljih suza, svaku po 10 novia
13 otrovnih mrava, svaki po 11 novia.
Izraunaj koliko je sve to platio.
Vjeb lica
32. Gospoa von Stauss kupuje sitnice za svoj dvorac.

Kupila je:
8 svijenjaka, svaki po 175 kn
8 svijea, svaku po 25 kn
8 stolnjaka, svaki po 45 kn
8 pepeljara, svaku po 55 kn.
Napamet izraunaj koliko je sve to platila.
1. Koji broj je za 24 vei od broja 87?

stranice b?
stranice a?
6. Jednakokraan trokut ima osnovicu dugu 17 cm,
a svaki krak je za 5 cm dulji od osnovice. Kolika je
7. Je li zbroj blii broju 60 ili 70?
a) 45 + 33; b) 23 + 56; c) 35 + 32; d) 36 + 25.
8. Primjeni svojstva zbrajanja i to jednostavnije
izraunaj :

a) 345 + 677 + 63 + 55 ; b) 5644 + 781 + 456 + 7569;

c) 99 + 37 + 11 + 33 + 50.
9. Izraunaj opseg trokuta sa stranicama 234 mm,

256 mm i 330 mm.
10. Izraunaj opseg trokuta sa stranicama 23 cm, 31
cm i 49 cm.
11. Stranice trokuta su tri uzastopna prirodna broja.
Izraunaj mu opseg ako je srednja stranica duga
33 cm.
12. Stranice trokuta su tri uzastopna parna broja.
Izraunaj mu opseg ako je najdulja stranica duga
24 cm.
13. Stranice trokuta su tri uzastopna neparna broja.
Izraunaj mu opseg ako je najkraa stranica duga
9 cm.
stranice b?

stranice a?
kraa od stranice a, a stranica c za 5 cm dulja od
stranice a?
21. Jednakokraan trokut ima osnovicu dugu 22 cm,
a svaki krak je za 5 cm krai od osnovice. Kolika
je duljina svakog kraka?
razlika?
razlika?
24. Je li razlika blia broju 40 ili 30?

a) 56 16; b) 60 24; c) 79 45.
25. Koji broj nedostaje:
= 745; b) 65 +
= 456;
a) 356 +
+ 75 = 89;
d) 67 +
= 145;
c)
= 67; f)
+ 14 = 22; g)
+ 54 = 99.
e) 56 +
razlika?
razlika?
28. Umanjitelj je 33, razlika je 44. Koliki je
umanjenik?
29. Razlika je 27, umanjenik je 78. Koliki je
umanjitelj?
30. Izraunaj:

a) 12 12; b) 8 0; c) 17 17; d) 23 0;

e) 4 + 0; f) 0 + 12; g) 15 + 15.
31. Izraunaj:

a) 454 + 227 134 + 674; b) 304 + 205 303 +
120; c) 614 322 332 + 0; d) 713 123 - 133 143
153; e) 101 + 390 67 + 203; f) 299 + 299
508;

g) 127 111 + 145 21 25.
32. Izraunaj:

a) 35 (44 12) + 0; b) (30 + 42) + 1 50;

c) 20 + 25 (5 + 20); d) 92 81 + (45 31) + 52.
33. Izraunaj:

a) 85 (75 42) + 9; b) (25 + 54) 11 3;

c) 206 + 1205 (205 + 225);

d) 198 98 + (45 31) + 2.

65
Prirodni brojevi
49. Izraunaj:

a) 9 + [73(13 3] 53;

b) 92 [89 (56 17)] 6,

c) [51 + (19 11) + 18] 76.
50. Izraunaj:

a) 202 + [405 (330 86)],

b) [498 65 + 7 (310 63] + 17,

c) 3 + [76 (120 117)] 41,

d) [320 0 + (400 + 103] (45 6),
51. Izraunaj:

a) 506 + [(376 232) + 191] 47 + (39 17),

b) (85 + 96) [81 + (24 23) + 27] 14 + (308 + 49),

c) [5 + (37 3) + 11] + 4 (6 2)
52. Izraunaj:

a) 403 + {302 + [210 (34 11 19) + 151] 2} 307,

b) (419 418) + 439 {422 [32 (445 433 1)
21] + 13} (12 9),

c) 51 + [32 + (21 17)] 16 + {13 + [66 (18 + 15 4)
6] + 17} (0 + 9).
34. Od razlike brojeva 45 i 13 oduzmi broj 3.

35. Od zbroja brojeva 675 i 26 oduzmi broj 89.
36. Broju 506 dodaj razliku brojeva 146 i 33.
37. Broju 182 dodaj razliku brojeva 314 i 302.
38. Broju 1019 dodaj zbroj brojeva 35 i 25.
39. Razlici brojeva 354 i 202 dodaj broj 515.
40. Zbroju brojeva 213 i 33 dodaj razliku brojeva 65 i 11.
41. Razlici brojeva 24 i 22 dodaj razliku brojeva 205 i 9.
42. Razlici brojeva 116 i 3 dodaj zbroj brojeva 408 i 48.
43. Zbroju brojeva 46 i 59 dodaj zbroj brojeva 45 i 10.
44. Razlici brojeva 480 i 28 dodaj razliku brojeva 104
i 16.
45. Od razlike brojeva 635 i 505 oduzmi zbroj
brojeva 33 i 11.
46. Od zbroja brojeva 44 i 23 oduzmi zbroj brojeva 2
i 45.
47. Od razlike brojeva 97 i 3 oduzmi razliku brojeva
16 i 11.
48. Od zbroja brojeva 44 i 99 oduzmi razliku brojeva
121 i 50.
1.13. Dijeljenje prirodnih brojeva

Roendan
Luka je za svoj roendan pripremio 50 okoladica za svoje prijatelje iz razreda.
U Lukinom razredu ima 24 uenika.
a) Koliko e okoladica dobiti svaki uenik?
b) Hoe li neto ostati i za razrednicu?
U 5.c razredu je jednak broj djeaka i djevojica. Ako znamo da u 5.c ima ukupno
26 djece, lako je dobiti broj djeaka i broj djevojica. Treba ukupan broj podijeliti na
dva dijela, tj. izraunati 26 : 2 = 13. U 5.c razredu je 13 djeaka i 13 djevojica.
Taj smo rezultat dobili dijeljenjem ukupnog broja djece s 2 jer se razred dijeli na dvije osnovne skupine, djeake i djevojice. Pri tome broj koji dijelimo nazivamo djelje
nik, broj kojim dijelimo djelitelj, a rezultat pri dijeljenju kolinik ili kvocijent
Pazi na pravopis! IJE i JE
IJE: kvocijent, dijeljenje
JE: djeljenik, djelitelj
Dijeljenje moemo prikazati i na brojevnom pravcu:
66
Prirodni brojevi
Primjer 1. Dijeljenje do 100
a) 48 : 8 = 6 jer je 6 8 = 48.
Izraunaj napamet 48 : 8, 72 : 9, 12 : 6.
b) 72 : 9 = 8 jer je 8 9 = 72.
Rjeenje :
Tablicu dijeljenja znamo iz niih razreda osnov
ne kole. Koristei to znanje moemo rijeiti na
pamet ove zadatke.
c) 12 : 6 = 2 jer je 2 6 = 12.
Ako zna mnoiti, onda zna i dijeliti!
6 3 = 18
18 : 6 = 3
2 12 = 24
24 : 2 = 12
8 7 = 56
56 : 8 = 7
Primjer 2.
Broj za 6 manji od 54 je 48 jer je 54 6 = 48.
Koji je broj 6 puta manji od broja 54?
Broj 48 je za 6 manji od broja 54.
Koji je broj za 6 manji od 54?
Rjeenje :
6 puta manji
dijelimo sa 6
est puta manji broj dobivamo dijeljenjem sa 6.

Dakle, 54 : 6 = 9. Broj 9 je 6 puta manji od broja 54.
za 6 manji
oduzimamo 6
Primjer 3.
Usporedimo dijeljenja 25 : 5 = 5 i 250 : 5 = 50.
Izraunaj napamet:
U prvom sluaju djeljenik je 25, a u drugom
a) 25 : 5 =
djeljenik je 10 puta vei, dakle 250. Tada e i
b) 250 : 5 =
kolinik biti deset puta vei. Zaista, 50 je 10
c) 2500 : 5 =
puta vei od 5. Isto vrijedi i za 100 puta vei dje
d) 25 000 000 : 5 =
ljenik itd. Dakle, i ovakve tipove zadataka

moemo rijeiti napamet.
Rjeenje :
Znamo da je 25 : 5 = 5. elimo li 250 bombona
podijeliti ravnomjerno na 5 uenika, svaki ue
nik e dobiti 50 bombona.
Tako je 2500 : 5 = 500,

25 000 000 : 5 = 5 000 000.
Na isti nain bismo napamet raunali
25 000 : 5 = 5000, 250 000 : 5 = 50 000 itd.
Proitaj na glas:
25 : 5 = 5
250 : 5 = 50
2500 : 5 = 500
25 000 : 5 = 5000
250 000 : 5 = 50 000
67
Prirodni brojevi
Z a d a c i
1. Koja dijeljenja su prikazana na slici:
a)

b)
13. a) Koji je broj za 5 manji od 45?

b) Koji je broj 5 puta manji od 45?
14. a)
b)
c)
d)
e)
f)
2. Raunske operacije mnoenja i dijeljenja su povezane. Na primjer, 21 : 7 = 3 jer je 7 3 = 21.

Podijeli i rezultat provjeri mnoenjem:
a) 49 : 7, 15 : 3, 27 : 9, 40 : 4, 32 : 8, 90 : 10;
b) 56 : 7, 45 : 5, 63 : 7, 48 : 8, 27 : 3, 42 : 7;
c) 81 : 9, 35 : 7, 28 : 7, 10 : 2, 9 : 3, 12 : 4;
d) 120 : 6, 1200 : 1, 120 : 12, 12 000 : 2, 6400 : 8;

e) 7700 : 7, 72 000 : 8, 100 : 10, 6000 : 3, 20 : 5, 870 : 1;
f) 14 000 000 : 7, 300 000 : 15, 240 000 : 12.
Prepolovi!
12, 10, 100, 50, 40, 22, 66, 34, 58, 46,
Koji je broj 6 puta vei od 36?

Koji je broj za 6 vei od 36?
Koji je broj za 6 manji od 36?
Koji broj je 6 puta manji od 36?
Koliko puta je broj 6 manji od 36?
Koji je broj za 36 vei od 6?
duplo =
dvostruko =
= dva puta
15. Dijeljenje sa 10, 100, 1000...

Pogledajmo ova dijeljenja. to je zajedniko svim
dijeljenjima u prvom stupcu? to je zajedniko
svim dijeljenjima u drugom stupcu, a to u treem?
70 : 10 = 7
500 : 100 = 5
400 : 10 = 40
8000 : 100 = 80 41000 : 1000 = 41
2000 : 1000 = 2
250 : 10 = 25
2400 : 100 = 24 255000 : 1000 = 255
Vidi li vezu izmeu djeljenika i kolinika u

svakom stupcu?
16. Izraunaj:

a) 7200 : 100, 3040 : 10, 20 000 : 100, 20 000 : 10 000;

b) 20 000 : 10, 7070 : 10, 111 000 : 100,

9 100 000 : 10 000.
38, 500, 900, 1000, 32, 68, 72.

3.

Izraunaj napamet:
a) 560 : 8, 450 : 9, 100 : 2, 3200 : 4,
250 : 5, 200 : 4;
b) 320 : 8, 240 : 3, 720 : 8, 4500 : 5,
2100 : 7, 900 : 3.
4. Daska duga 12 m treba se podijeliti na 4 jednaka
dijela. Kolika e biti duljina svakog odrezanog
dijela? Nacrtaj skicu.
5. Razred od 27 uenika treba podijeliti u 3 jednake
grupe uenika. Koliko uenika e biti u svakoj grupi?
6. Dasku dugu 120 cm treba otpiliti na jednake
dijelove. Kolika e biti duljina svakog dijela, ako
dasku treba prepiliti na
a) 2 dijela; b) 3 dijela; c) 6 dijelova;
d) 10 dijelova; e) 12 dijelova?
7. Podijeli broj 36 brojevima 1, 2, 3, 4, 6, 9, 36.
8. Koji je broj 2 puta manji od broja 50?
9. Koji je broj duplo manji od 12?
10. Koliko puta je broj 40 vei od 4?
11. Koji broj je 7 puta manji od broja 49?
12. a) Koji broj je trostruko manji od 27?
b) Koji broj je za 3 manji od 27?
68
17. Izraunaj:

a) 2400 : 20, 360 : 60, 1800 : 20, 35 000 : 70;

b) 16 000 : 400, 3200 : 800, 25 000 000 : 500,
800 : 400;

c) 7200 : 10, 45 000 : 900, 560 000 : 8 000,

64 000 : 80;

d) 40 000 : 200, 540 : 90, 4200 : 70,

150 000 : 30 000.
18. Opseg jednakostraninog trokuta je 270 cm.
Kolika je duljina jedne stranice tog trokuta?
Pokai rukama kolika je otprilike stranica tog
trokuta i skiciraj je na ploi.
19. Opseg kvadrata je 32 cm. Kolika je duljina jedne
stranice tog kvadrata? Pokai rukama kolika je
otprilike stranica tog kvadrata i skiciraj taj kvadrat
u biljenicu.
Prirodni brojevi
Primjer 4. Procjena
Rjeenje:
Kako za autobus ukupno treba platiti 700 kn,
bez obzira na broj uenika koji se u njemu voze,
cijenu vozne karte izraunat emo tako da iznos
od 700 kn podijelimo s brojem uenika. Kad bi
iao samo jedan uenik, on sam bi morao platiti
700 kn. Kad bi ila dva uenika, svaki bi morao
platiti 350 kn jer je 700 : 2 = 350. Ako bi bilo
50-ak uenika (to znai otprilike 50), dijeljenjem
700 : 50 = 14 zakljuit emo da je uenik imao
pravo kad je rekao da e vozna karta stajati oko
15 kn.
Meutim, saznalo se da u kazalite ne ide 50-ak
uenika, ve 40-ak, jer iz 5.a ide 10 uenika
manje. Sada treba podijeliti 700 na 40 uenika i
jasno je da e cijena biti vea od 15 kn, jer je
800 : 40 = 20.
Z a d a c i
20. Znamo da je 100 : 5 = 20. Bez raunanja odredi
koji kolinici e biti manji od 20.
100 : 1, 100 : 4, 100 : 10, 100 : 25,
100 : 50, 100 : 2, 100 : 100.
23. Procijeni: 86 : 32, 155 : 54, 716 : 71,

440 : 50, 228 : 38, 410 : 73, 230 : 32,

92 : 38, 42 : 13, 500 : 42, 151 : 41,

225 : 64, 100 : 24, 298 : 47, 712 : 22.
21. Bez raunanja odredi koji broj je vei: 28 : 4 ili

28 : 7, 36 : 6 ili 36 : 9, 270 : 10 ili 270 : 9,

702 : 9 ili 702 : 2, 297 : 1 ili 297 : 3, 450 : 10

ili 450 : 9.
Dijeljenje na depnom raunalu
22. Na slici je nacrtana duina od 6 cm. Dobro je

pogledaj i pokuaj bez mjerenja istu duinu
nacrtati u svojoj biljenici.
A
a) Skiciraj duinu od 6 cm i prostoruno je podijeli

na 2 dijela;
b) Skiciraj duinu od 6 cm i prostoruno je podijeli
na 3 dijela;
c) Skiciraj duinu od 6 cm i prostoruno je podijeli
na 4 dijela.
Da biste izraunali koliko je 375 : 5 pritisnite:

1. Tipke s brojevima
2. Tipku za dijeljenje
3. Tipku s brojem
dijeljenje
69
Prirodni brojevi
Primjer 5. Pisano dijeljenje
a) Dijeljenje bez ostatka
Matija u 7 dana treba proitati lektiru. Knjiga
ima 112 stranica. Matija je odluio svakog
dana proitati jednako, kako bi u nedjelju bio
gotov. Koliko stranica treba proitati svakoga
dana? Procijeni rezultat, a zatim izraunaj.
b) Dijeljenje s ostatkom
Matija se odluio u nedjelju odmarati, a knjigu
od 112 stranica proitati za 6 dana. Koliko
stranica on treba proitati svakoga dana?
Rjeenje:
a) Treba podijeliti broj stranica s brojem dana, tj.
112 : 7. Procjenjujemo da e svakoga
dana Matija trebati proitati 15-ak stranica, jer
je 112 vei od 70, a manji od 140 pa se kolinik
112 : 7 nalazi izmeu 10 i 20.
112 : 7 = 16
-7
42
Tonost kolinika provjeravamo
-42
mnoenjem: 7 16 = 112
0
Primjer 6. Ostatak pri dijeljenju

Luka je pokuao podijeliti
2752 : 32, ali mu ba nije
polazilo za rukom. Pogledaj ka ko je poeo.
Samo jedno dijeljenje je tono i moe se
nastaviti. Koje? Moe li pronai i ispraviti
pogreke u krivim dijeljenjima?
ostatak pri dijeljenju
a) 2752 : 32 = 7__
b) 2752 : 32 = 8__

c) 2752 : 32 = 9__
224
256
288
51
19
Rjeenje:
Pri dijeljenju je vrlo vano dobro procijeniti rezultat. Moemo razlikovati tri vrste rezultata:
- procijenili smo premali broj (kriva procjena!)
- procijenili smo dobar rezultat (tona procjena!)
- procijenili smo prevelik broj (kriva procjena!)
Luka je u a) zadatku procijenio da 32 u 275 ide
7 puta.
2752 : 32 = 7__
224
51
Tako je dobio ostatak 51.
70
b) Ono to sigurno znamo: Matija e svakoga

dana trebati proitati vie od 16 stranica ako
eli biti gotov do subote, a u nedjelju se odmarati. Podijelimo li 112 sa 6 dobivamo ostatak
pri dijeljenju:
To znai da e Matija svakog dana do subote trebati proitati 18 stranica i
jo e mu za nedjelju
ostati 4 posljednje straniostatak
ce.
Ovaj emo rezultat provjeriti tako da
pomnoimo 6 18 = 108 i umnoku dodamo
preostali broj stranica, 108 + 4 = 112.
Rjeenje je tono, jer smo provjerom doli do
112 : 6 = 18
-6
52
-48
4
112 stranica knjige.

Znamo raunati i na krai nain!
112 : 7 = 16
42
0
112 : 6 = 18
52
4
Ali, ako neki broj dijelimo s 32, ostatak mora biti

manji od 32. To znai da smo procijenili premali
rezultat i treba pokuati s veim brojem ( u ovom
sluaju to je 8).
Ako je ostatak vei od djelitelja, nismo dobro
procijenili rezultat procijenili smo premali broj.
U c) zadatku je Luka dobio oduzimanje koje nije
znao rijeiti jer je trebalo od manjeg broja oduzeti vei (275 288 = ?). Znamo da ostatak mora
biti prirodan broj ili nula, a u ovom sluaju ne
do bivamo prirodan broj. To znai da smo
procijenili prevelik rezultat i treba pokuati s
manjim brojem (u ovom sluaju to je 8).
Ako u meurezultatu dobijemo
oduzimanje gdje od manjeg broja treba
oduzeti vei, nismo dobro procijenili
kolinik procijenili smo prevelik broj.
U zadatku b) Luka je dobro poeo s dijeljenjem.
Toan rezultat glasi:
2752 : 32 = 86
256
192
Ovo dijeljenje provjerimo
192
mnoenjem 32 86 = 2752.
0
Prirodni brojevi
Z a d a c i
24. Dopuni:
45 : 6 = 7 i ostatak 3
29 : 9 =
30 : 6 =
75 : 8 =
66 : 7 =
55 : 7 =
38 : 10 =
15 : 2 =
31 : 5 =
97 : 9 =
56 : 8 =
25. Ovaj komad tkanine treba razrezati na etiri

jednaka dijela. Koliko e biti dug svaki dio?
31. Velika stara kornjaa teka je 592 kg. Luka je izraunao da je ona tono 16 puta tea od njega.
Koliko kilograma ima Luka?
32. Dobitak u igri Bingo iznosi 516 000 kn. Meutim,
12 igraa je odjednom povikalo Bingo! i oni e
pravedno podijeliti nagradu. Koliko e dobiti svaki
pobjednik?
33. Luka je tijekom ljeta radio da zaradi deparac. Za
128 sati rada dobio je 4480 kn.
Marko je takoer tijekom ljeta radio. On je za 115
sati rada zaradio 4830 kn.
Procijeni koji djeak je bio bolje plaen po satu
rada. Koliki je Lukin, a koliki Markov sat rada?

26. Napravi procjenu tako da djeljenik zaokrui.

Nakon toga izraunaj tono i provjeri rezultat:

a) 9282 : 7, 33 603 : 9, 2504 : 4, 1205 : 5;

b) 5505 : 3, 4206 : 6, 63 000 : 8, 67 714 : 2;

c) 8604 : 9, 82 160 : 2, 90 115 : 5, 62 872 : 4;

d) 71 661 : 3, 510 936 : 6, 111 111 111 : 9, 54 568 : 8;

e) 917 002 : 2, 72 096 : 4, 25 837 : 7,
7 198 236 : 3, 53 198 : 2.
27. Mama je spremala zimnicu. U svaku teglicu stavila
je po 8 ukiseljenih paprika. Koliko je teglica
trebala, ako je kupila ukupno 208 paprika?
28. Pod matematike uionice sastavljen je od 1644
komada parketa. U svakom retku nalazi se 137
parketa. Koliko ima redaka?
29. Izraunaj i provjeri rezultat:

a) 7145 : 2, 5147 : 8, 3126 : 3, 6190 : 5;

b) 5844 : 6, 81 993 : 9, 616 288 : 6, 22 609 : 7, 4136 : 2;

c) 5591 : 3, 55 182 : 7, 77 716 : 9, 71 862 : 8,
9073 : 3.
30. Procijeni rezultat tako da brojeve najprije
zaokrui na desetice, a zatim izraunaj:
a) 142 : 20, 1440 : 20, 9135 : 30, 4100 : 50;
b) 8743 : 50, 2502 : 40, 4421 : 90, 3313 : 80;
c) 4217 : 50, 2100 : 20, 4372 : 60, 8888 : 80;
d) 3122 : 70, 1111 : 10, 3144 : 30, 257 111 : 30;
e) 7065 : 50, 3100 : 20, 2244 : 40, 100 : 40.
Rjeenje:

Procijenimo rezultat 142 : 20. Zaokruimo na desetice 142 140 i podijelimo napamet 140 : 2 = 70,
pa je 140 : 20 deset puta manji broj od 70.
Zakljuujemo da je 142 : 20 7. Procjenu
provjerimo pisanim dijeljenjem.
VODORAVNO :
1) 558 454 : 611;
5) 232 860 : 12;
7) 3 924 366 : 14 698;
8) 92 000 : 23.
OKOMITO :
1) 1 657 872 : 18;
2) 39 601 : 199;
3) 8799 : 7;
4) 30 600 : 10;
6) 4620 : 11.
35. Umjesto upitnika upii znamenku tako da dijeljenje bude tono:
13536 : ? 4 = 5 ? ?
???
? ? ?
? ? ?
? ?
? ?
0
? 3 ? ? : 47 = ? ? ?
4 ?
? ? ?
235
? ? ?
282
0
36. U ovim dijeljenjima potkrala se pogreka.

Pronai je!
216 : 22 = 9
188
28
915 : 6 = 152
6
31
30
15
10
5
700 : 25 = 118
25
450
450
0
71
Prirodni brojevi
37. Svaki od oblaia spoji munjom s njegovim
kiobranom:
40. U 5.b razredu je 25 uenika. Svi su odluili ii na

izlet u Hrvatsko zagorje autobusom. Autobus su
platili 700 kn, a vodia puta 200 kn. Koliko je
svaki uenik trebao platiti izlet?
41. Procijeni rezultat tako
da brojeve najprije
zaokrui na najveu
mjesnu vrijednost, a
zatim izraunaj:

38. Najvea pustinja na svijetu, Sahara u sjevernoj
Africi, ima povrinu od 9 000 000 km2. Koliko
puta je ta pustinja vea od povrine Hrvatske koja
ima 60 000 km2?
39. Mars je od Sunca udaljen 228 milijuna kilometara.
Zraka svjetlosti putuje brzinom od 300 000 km u
sekundi. Koliko je vremena potrebno da svjetlost
doe od Sunca do Marsa?
Primjer 7.
Kolinik prirodnih brojeva
Ako dijelimo dva prirodna broja, hoe li kolinik
uvijek biti prirodan broj?
Rjeenje:
elimo li 6 bombona podijeliti
na dvoje djece, svako dijete e
dobiti tri bombona. No imamo li
7 bombona i elimo ih podijeliti
meu dvoje djece, jasno je da e
svako dijete dobiti tri bombona
te da e jedan bombon ostati u
vreici. Dakle, kod dijeljenja se
moe javiti ostatak. Kada dijelimo
7 sa 2, kolinik nee biti prirodan
broj, jer bi pravedno bilo da i taj
jedan bombon podijelimo na dva
dijela. Tada bi svako dijete dobilo
tri i pol bombona. A tri i pol nije
72
a) 512 : 200, 413 : 30, 819 : 100,
b) 4901 : 70, 5510 : 50, 4522 : 900, 3288 : 600;
5466 : 700;
c) 43 700 : 8000, 4609 : 1000, 3155 : 40,

3333 : 3000;
d) 4217 : 700, 1009 : 200, 1009 : 20, 3126 : 600,

4188 : 80;
e) 3677 : 600, 7155 : 2, 9099 : 900,

2144 : 2000, 7215 : 500.
prirodan broj. Kolinik dvaju

prirodnih brojeva nije uvijek
prirodan broj.
Kolinik
dvaju prirodnih
brojeva nije uvijek
prirodan broj.
Prirodni brojevi
Z a d a c i
1. Izraunaj

a)
b)
c
d)
5 : 5; 5 + 5; 5 5; 5 - 5;
10 10; 10 + 10; 10 : 10; 10 - 10;
9 -9; 9 :9; 9 9; 9 + 9;
8 + 8; 8 : 8; 8 - 8; 8 8.
Vrijedi li svojstvo komutativnosti za dijeljenje
prirodnih brojeva?
Rjeenje:
Hoe li kolinik ostati jednak, ako djeljenik i
djelitelj zamijene mjesta? Pogledajmo primjer
2. Izraunaj:

a) 824 + 1; 824 1; 824 - 1; 824 : 1;

b) 225 - 1 ; 225 : 1; 225 + 1; 225 1;
c) 453 : 1; 453 - 1; 453 1; 453 + 1;
d) 16 1; 16 + 1; 16 : 1; 16 - 1.
10 : 2 = 5, ali ako zamijenimo mjesta kolinik

2 : 10 nije prirodan broj. Stoga zakljuujemo
da dijeljenje nije komutativno u skupu pri
rodnih brojeva.
Dijeljenje nije komutativno u skupu prirod
nih brojeva.
Primjer 9: Asocijativnost
lanove smo zdruili
Vrijedi li svojstvo asocijativnosti za dijeljenje
na razliite naine, ali
prirodnih brojeva?
nismo dobili jednak rezultat.
Rjeenje:
Dakle, dijeljenje nije
Pokuajmo rijeiti ovaj zadatak pomou nekog

primjera s brojevima. Primjerice, pogledajmo
asocijativno u
skupu N.
je li jednako 24 : (6 : 3) i (24 : 6) : 3.
24 : (6 : 3) = 24 : 2 = 12
Dijeljenje nije asocijativno
(24 : 6) : 3 = 4 : 3 (ovo rjeenje nije iz skupa
u skupu N.
prirodnih brojeva!)
Primjer 10. Dijeljenje s 1

Koliko je 56 : 1? Zamisli da umjesto broja 56
stavi bilo koji prirodan broj. Koliki e tada biti
kolinik?
Rjeenje:
za svaki prirodan broj a vrijedi da je a : 1 = a.

Dijeljenje s 1
Ako prirodan broj podijelimo s 1, kolinik
e biti jednak tom prirodnom broju.
Lako je izraunati 56 : 1 = 56. Moemo rei da
Primjer 11. Dijeljenje jednakih brojeva

to e se dogoditi, ako prirodan broj podijelimo
s tim istim brojem?
Rjeenje:
Pogledajmo nekoliko primjera: 5 : 5 = 1,
7 : 7 = 1, 246 : 246 = 1 itd.
Dijeljenje jednakih brojeva

Ako su djelitelj i djeljenik jednaki, kolinik
je 1.
To vrijedi za svaki prirodan broj a, pa zapisujemo:
a:a=1
73
Prirodni brojevi
Primjer 12. Dijelimo nulu
Koliko je 0 : 5?
Rjeenje:
Dijeljenje 0 : 5 moemo objasniti na jo jedan
nain. Zamislimo da u vreici nema niti jednog
bombona. Onda moemo rei i da u vreici ima 0
bombona. Koliko e svako od petero djece dobiti bombona iz te vreice? Jasno je, niti jedan,
jer ih nema. To emo zapisati 0 : 5 = 0.
Dijeljenje nule
Ako nulu dijelimo prirodnim brojem, rezultat je 0.
Primjer 13. S nulom se ne dijeli!

Prisjetimo se povezanosti mnoenja i dijeljenja.
Dopuni:
6 : 3 = 2
42 : 6 = 7
0 : 6 = ___
4 : 1 = ___
8 : 8 = ___
3 : 0 = ___
jer je 3 2 = 6
jer je 6 7 = 42
jer je ______________
jer je ______________
jer je ______________
jer je ______________
Rjeenje:
Nije bilo teko dopuniti ova dijeljenja i mnoenja:
0 : 6 = 0
jer je 6 0 = 0
4 : 1 = 4
jer je 1 4 = 4
8 : 8 = 1
jer je 8 1 = 8
Meutim, u zadnjem redu krije se zamka. Pitamo se koliko je 3 : 0. Sada ne dijelimo nulu na
dijelove (kao u Primjeru 6), ve dijelimo broj 3,
a nula je djelitelj.
Ako zapiemo 3 : 0 = 0, onda pripadajue mnoenje glasi 0 0 = 3, a to ne moe biti jer 0 0
nije jednako 3. Dakle, 3 : 0 nije 0. Pa koliko je
3 : 0?
Kada dobije zadatak tipa a : 0, prekrii
ga i sa strane napii : S NULOM SE NE DIJELI!
74
Ali pazi! Ne smije mijeati 0 : a i a : 0!

0 : 8 = 0, ali 8:0=
8:0= s nulom se ne dijeli
0 : a = 0, ali a:0=
a:0= s nulom se ne dijeli

Zapiimo
3 : 0 = ?
jer je 0 ? = 3.
Zapitajmo se koji
broj treba doi
umjesto znaka ?
da bi vrijedilo
0 ? = 3. No ve dobro
po znajemo

svojstva mnotakoer treba

izbj ei. on se
enja prirodnih

: s

nulom
brojeva, pa e

mo lako zakljuiti
da ako nepoznati
broj ? mnoimo s 0, rezultat mora biti 0, a ne 3.
To znai da zadatak 3 : 0 = ? nije mogue rijeiti. Isto vrijedi i za ostala dijeljenja prirodnih
brojeva s nulom, npr. 5 : 0, 18 : 0, 4 : 0, 1775 :
0 itd. Iz istog razloga kao i kod 3 : 0 sva ta dijeljenja s nu lom nije mogue rijeiti, pa kaemo:
s nulom se ne dijeli.
Prirodni brojevi
Z a d a c i
1. to znai da komutativnost ne vrijedi za dijeljenje
prirodnih brojeva?
2. to znai da asocijativnost ne vrijedi za dijeljenje
prirodnih brojeva?
3. Koliko je a : 0? Koliko je 0 : a?
4. Stavi zagrade na razliita mjesta i uvjeri se da ne
vrijedi asocijativnost za dijeljenje:

a) 48 : (6 : 2) = , (48 : 6) : 2 = ;

b) 35 : 5 : 7;

c) 100 : 2 : 2;

d) 64 : 8 : 2.
5. Izraunaj:

a) 9 : 0, 0 : 5, 12 : 0, 0 : 144, 0 : 13, 25 : 0,
44 : 0, 0 : 100;

b) 0 : 5, 0 : 0, 1 : 0, 0 : 9, 410 : 0, 0 : 64,
0 : 31 875 000.
6. Izraunaj:

a) 4 : 4, 23 : 23, 12 : 12, 45 : 45;

b) 183 : 183, 2 000 000 : 2 000 000, 0 : 0, 1 : 1.
7. Izraunaj:

a) 5 5, 5 1, 5 : 1, 0 5, 5 0, 5 : 0, 8 0;

b) 0 0, 0 13, 5 1, 5 : 1, 1 5, 1 : 5;
Vjeb lica
c) 8 : 8, 213 : 213, 213 213, 9 : 1, 0 : 9,

9 : 9, 9 9;
d) 0 9, 612 : 3, 612 3, 612 : 612,
612 612, 612 : 1;
e) 1 612, 612 1, 612 0, 0 : 612, 0 612.
8. Prekrii zadatke u kojima se dijeli s nulom, a ostale rijei:

a) 12 : 0, 0 : 12, 43 : 0, 213 : 0, 15 : 0,

0 : 9, 4 : 0, 0 : 56;

b) 0 : 0, 0 : 23, 11 : 0, 0 : 11, 4 : 0, 0 : 7,
14 : 0, 0 : 2, 55 : 0;

c) 89 : 0, 0 : 41, 0 : 27, 9 : 0, 0 : 1, 0 : 3,
3 : 0, 100 : 0.
9.

Izraunaj :
a) 15 15, 0 0, 0 + 0, 1 : 1, 1 0,
0 + 1, 1 : 0;
b) 8 0, 8 0, 0 8, 8 : 0, 0 + 27,
55 55, 55 : 55;
c) 23 0, 5 + 0, 6 6, 33 0, 0 + 12,
12 + 0, 4 : 4;
d) 4 : 1, 0 4, 4 0, 23 0, 23 + 0,
23 0, 0 : 23.
1. Izraunaj:

a) 560 : 7; b) 450 : 5; c) 120 : 4; d) 3600 : 6.
2. Izraunaj:
12. Opseg jednakostraninog trokuta je 453 cm.

Kolika je duljina jedne stranice tog trokuta?
13. Opseg kvadrata je 224 cm. Kolika je duljina jedna
stranice tog kvadrata?
a) 3328 : 13; b) 2608 : 8; c) 5016 : 11;

d) 10248 : 12; e) 3552 : 4; f) 3395 : 7;
g) 7952 : 14; h) 131805 : 15; i) 47088 : 6;
j) 79893 : 9; k) 9396 :18.
3. Umjesto kvadratia upii toan broj:
15. Kakav e biti ostatak ako 546 dijelimo s 12?
16. Kakav e biti ostatak ako 342 broj dijelimo s 10?
a) 360 :
= 8; b) 6345 : 9 = ; c)
: 145 = 15;
d) 3732 : = 4; e)
: 3 = 432; f) 125 : = 5;
g) 2712 : = 6; h)
: 16 = 101.
14. Izraunaj i provjeri rezultat:

a) 714 : 12; b) 3517 : 8; c) 316 : 13; d) 6197 : 5;
e) 2177 : 11; f) 45354 : 7; g) 334545 : 15.
5. Koji je broj duplo manji od 1278?
17. Mama je spremala zimnicu. U svaku teglicu stavila

je po 7 ukiseljenih paprika. Koliko je teglica trebala
ako je kupila ukupno 221 komada paprika? Koliko
paprika joj je ostalo za zadnju teglicu?
18. Procijeni, izraunaj i provjeri rezultat:
8. Koji broj je trostruko manji od 3327?
19. Izraunaj:
9. Koji broj je za 3 manji od 3327?
4. Koji je broj 12 puta manji od broja 540?
10. Koji je broj 16 puta vei od 32?

11. Koji je broj za 16 vei od 306?
a) 8214 : 22; b) 4133 : 92; c) 21546 : 19; d) 45367 : 54.

a) 0 : 5; b) 34 : 1; c) 2355 : 2355; d) 557 1;
e) 4565 : 1; f) 0 567; g) 4577 0 ; h) 4535 : 0;
i) 238 0;j) 0 + 678; k) 2355 2355.
75
Prirodni brojevi
1.14. Povezivanje raunskih operacija

Voe je zdravo
Lukina mama je u voarni kupila 2 kg jabuka, 3 kg
mandarina i 1 kilogram groa.
a) Koliko je kilograma voa ukupno kupila?
b) U novaniku je prije kupovine imala 65 kn.
Koliko joj je novaca ostalo nakon kupovine
voa?
c) Je li joj ostalo dosta novca da Luki kupi
sladoled od 7 kn i sebi novine od 6 kn?
Raunska operacija ili
raunska radnja
U sloenijim zadacima s vie raunskih operacija moramo obratiti pozornost

kojim redoslijedom rjeavamo ove operacije. Ako postoji zagrada, prvo raunamo
izraz u zagradi. Od raunskih operacija prije rjeavamo mnoenje i dijeljenje, a
zatim zbrajamo i oduzimamo.
Za zadatke u kojima raunamo s prirodnim brojevima

vrijedi uobiajeni redoslijed izvravanja raunskih
operacija: najprije mnoimo i dijelimo, pa zatim
Objasni:
zbrajamo i oduzimamo. Ako u zadatku postoje
1. ( )
zagrade najprije treba izraunati vrijednost izraza u
2. , :
zagradi.
3. + ,
Primjer 1.
Redoslijed raunskih operacija
Pogledaj ilustraciju. Tko je u pravu?
Rjeenje:
Zapiimo zadatak iz zadae: 2 + 2 2. Sada
je jasnije da se prvo treba mnoiti pa onda
zbrajati.
2 + 2 2 = 2 + 4 = 6
To znai da je otac tono odgovorio na pitanje.
Z a d a c i
1. Izraunaj:
a) 3 + 56, 84 + 12, 4 + 46, 44 + 6,
12 + 3 7;
b) 5 12 : 3, 16 : 4 + 8, 25 + 25 : 5, 1 + 11,
11 + 9;
c) 20 45, 16 + 21, 27 54, 32 83,
80 5 9, 5 + 27 : 9;
d) 14 + 08, 13 13 : 13, 62 + 25 : 5,
31 74, 14 : 7 + 28, 6 + 24 : 12.
76
a) 84 + 7, 12 62, 0 + 18 : 6, 72 : 9 + 9,
56 69;
b) 77 47, 22 210, 33 + 10, 25 42 : 6,
64 86.
3. Izraunaj:
a) 25 + 13 13, 121 : 11 + 16 45,
267 : 3 16 5;
Prirodni brojevi
b) 12 85 + 90 045 : 9 3,
200 : 4 + 15 47 145 : 5;
c) 10 + 1160 : 145 24 : 6,
4056 : 6 + 11 + 16 : 4;
d) 35 58 + 58 35 144 : 12,
5 + 5 13 + 18 7 + 600 : 12,
200 100 : 4 + 13 7.
4. Maja je za proslavu roendana pripremila 3
boce od 2 litre Coca Cole, 2 boce od 2 litre
Fante, etiri litre soka od jabuka i 2 litre soka
od vianja. Koliko je ukupno litara pripremila za
proslavu?
5. Majina mama je u mesnici kupila 2 kg svinjetine,
2 kg mljevenog mesa i 1 kg teletine.
a) Koliko je kilograma mesa ukupno kupila?
b) Koliko je novaca potroila ako 1 kg svinjetine
stoji 55 kn, 1 kg mljevenog mesa 44 kn, a 1
kg teletine 76 kn?
6. Umjesto kvadratia stavi znak + , , ili : tako
da jednakost bude tona. Znakovi se smiju
ponavljati u istom retku.
4
4 4 =12
4
4 4 = 64
4
4 4 = 4
7. Izraunaj:
a) 1 + 2 3 + 4 : 2; b) (1 + 2) 3 + 4 : 2;
c) 1 + 2 (3 + 4) : 2; d) 1 + (2 3 + 4) : 2;
e) (1 + 2) (3 + 4) : 2.
Primjer 2. Zadaci sa zagradama

Izraunaj:
a) (2 + 2) 2; b) 13 + (16 : 4 3) + 12 : 2;
Rjeenje:
a) U ovom se zadatku nalaze isti brojevi i raunske
operacije kao i u Primjeru 1. Ipak, nije sve isto
jer je 2 + 2 u zagradi. To znai da prvo treba
izraunati zbroj, a tek onda umnoak.
Ako u zadatku postoje zagrade, najprije
izraunavamo izraz u njima.
(2 + 2) 2 = 4 2 = 8
b) U ovom sloenijem zadatku prvo treba
izraunati izraz u zagradi.
Ostale dijelove zadatka strpljivo prepisujemo.
13 + (16 : 4 3) + 12 : 2 = 13 + (4 3) + 12 : 2 =
= 13 + 1 + 12 : 2 = 13 + 1 + 6 = 20.
16 : 4 2 2 : 1 = 4 2 2 : 1 =
8 2 : 1 = 16 : 1 = 16
Izraunaj :
12 : 3 8 = 12 6 : 2 : 2 =
14 : 7 6 = 64 : 2 : 2 : 2 : 2 : 2 : 2 =
8. Izraunaj:
a) 7 + 7 7 7 : 7; b) 7 + 7 (7 7) : 7;
c) (7 + 7) 7 7 : 7; d) (7 + 7) (7 7) : 7;
e) 7 + (7 7 7) : 7; f) 7 + 7 (7 7 : 7);
g) (7 + 7 7 7) : 7.
9. Luka je za zadau prepisao zadatak s ploe:
(15 + 15 : 3 1 =
Ali, zaboravio je zatvoriti zagradu! Zatvori
zagradu na razliitim mjestima i nai koja sve
rjeenja moe dobiti.
10. Izraunaj:
(6014 + 4605) : 41 8 (703 : 19 18) + (2 967 166) : 8 =
11. Zbroju brojeva 14 i 122 dodaj 13.

12. Od zbroja brojeva 12 i 10 oduzmi 6.
13. Zbroj brojeva 15 i 25 podijeli sa 4.
14. Koliniku brojeva 15 i 5 dodaj kolinik brojeva 16 i 4.
15. Koliki je umnoak razlike brojeva 15 i 12 i razlike
brojeva 25 i 13?
16. Postavi zagrade tako da dobije traeni rezultat:
a) 4 + 4 4 4 = 4; b) 4 + 4 4 4 = 28;
c) 4 + 4 4 4 = 16; d) 4 + 4 4 4 = 0.
17. Djeca iz vrtia spremaju se na izlet s roditeljima i
tetama. Na izlet ide 26 odraslih i 28 djece i
svi plaaju jednaku cijenu. Za autobus trebaju
platiti 1620 kuna. Koliko kuna treba svatko dati
za autobus?
Redoslijed raunskih operacija na depnom

raunalu
Depno raunalo slijedi ista pravila
za
redoslijed
raunskih
operacija.
Izraunajmo:
a) 1 + 2 3;
b) (1 + 2) 3.
Za a) zadatak trebamo redom pritisnuti ove

tipke:
. Rezultat
je 7.
Za b) zadatak trebamo redom pritisnuti ove
tipke:
Rezultat je 9.
Rezultati u ta dva zadatka su razliiti jer je
umetanje zagrade promijenilo redoslijed
izvravanja raunskih operacija.
zagrade
77
Prirodni brojevi
Z a d a c i
18. Proli tjedan 5.c razred se fotografirao. Velika

slika stoji 15 kn, a manji format 12 kn. Razredni
blagajnik je zapisao elje razreda :
17 uenika mala slika
14 uenika velika slika
a) Koliko ukupno novaca treba sakupiti blagajnik?
b) Koliko uenika ima u razredu ako se zna da su
2 uenika naruila oba formata, a 3 uenika
nisu naruila sliku?
19. Izraunaj:
(912 28 905 : 47) 13 +

+ (1702 + 560) : 29 (2018 + 2 2015) : 48.
Vjeb lica
a
1. Izraunaj:

a) 17 + 3 12; b) 115 132 : 3;

c) 2316 : 4 + 28; c) 120 4 5 16 + 2 1;
d) 1114 + 0 8 113 39 : 13 + 62 + 125 : 5.
2. Izraunaj:
a) 1 + 2 13 + 24 : 2; b) (1 + 2) 13 + 24 : 2;
c) 1 + 2 (13 + 24) : 2; d) 1 + (2 13 + 24) : 2;
e) (1 + 2) (13 + 24) : 3.
3. Izraunaj:
a) 17 + 3 5 27 : 9; b) 27 + 5 (50 36) : 7;
c) (34 + 75) 7 17 : 17; d) (47 + 7) (8 8) : 7;
e) 32 + (15 7 7) : 7; f) 85 + 11 (15 9 : 9);
g) (10 + 10 11 11) : 109.
4. Izraunaj:
a) 18 4 + 7 12 16 2 0 + 318 : 6;
b) 7 7 47 + 22 120 : 10;
c) 112 + 1863 : 9 + 81 0 : 9 + 12 + 12 : 4;
d) 0 5 + 10 90 : 9 + 10 + 16 : 8 + 12 27 : 9 + 9;
e) 0 + 12 : 2 + 11 15 : 3 18 : 2 + 111 45 + 19 : 19.
5. Izraunaj:
a) 125 + 13 3 121 : 11 + 6 45 267 : 3 + 16 5;
b) 12 85 + 900 45 : 9 3 200 : 4 15 47
145 : 5 28;
c) 40 + 1160 : 145 24 : 6 + 4056 : 6 + 11 + 16 : 4;
d) 35 8 58 3 144 : 12 + 5 13 + 18 7 600 : 12.
6. Izraunaj :
a) ( 35426 + 25687) : 39 (1345 1344) (703 :
19 + 530) + (3 456 368) : 8;
b) (288 9758 : 34) 13 + ( 584 + 8000) : 29 (
352 + 5 16 ) : 48.
7. Zbroju brojeva 221 i 122 dodaj 13.
8. Od zbroja brojeva 128 i 120 oduzmi 6.
9. Zbroj brojeva 450 i 42 podijeli sa 4.
78
20. Izraunaj:
a) 5 + 4 (2 + 8 : 4) 1 ;=
b) 12 : (11 20 : 2) + 7 + 9 3;=
c) 7 4 + (36 : 6 + 14) 81: 9 : 11.=
21. Izraunaj :
a) 2 + 4 (36 4 8) 1 : 3 7 ;=
b) 6 + 5 10 (1+ 2 3) : 5;=
c) 50 100 : (25 1) : 8 + 7 + 14 + 4 4 =
.
10. Koliniku brojeva 615 i 15 dodaj kolinik brojeva

216 i 4.
11. Od umnoka brojeva 207 i 9 oduzmi njihov
kvocijent.
12. Umnoak dvije sedmice pribroji koliniku brojeva
171 i 9.
13. Kolika je razlika izmeu umnoka brojeva 115 i 5
i umnoka brojeva 114 i 4?
14. Koliki je umnoak razlike brojeva 35 i 12 i razlike
brojeva 25 i 13?
15. Izraunaj:
a) 25
25 +
14 (23
(23 +
28 :: 4)
4) 11 ;
+ 14
+ 28
-11
25 + 14(23
(23+
+28
28::4)
4)-11
11
25
+ 14
(111-220
220::2)
2)+
+27
27 +
+19
1933
112
112::(111
9
: 61+
4
+ (336
+:14)
-11
+1
17+
414
:6
6
14)
81:
9
1
25
(23
28
4)
(336
+
17
:
81:
+
+
25
14
(23
28
:
4)
11
+
+
14
9 ::61
(336
+
(23
28
:
4)
11
+
+
c) 25
17
4
+
:
6
+
14)
81:
61+
+11;
17
4
(336
:
6
14)
81:
9
:
61
+
25
14
(23
28
:
4)
11
+
224
+
- +
+3
-1
174(14 +
22+
2)
36
25 :: 5
51
:: (111
220
: 2)
27
19
174
+
112
(14
22
36
25
112(111
220
2)
2719
3
-::220
+ 2)
+
112
224
+
224
174
:(111
::: 2)
27
19
+
:220
(14+
+
22
2)
2)
36
+3
25::55-11
174
+
:
(14
22
36
25
d) 224
112
:
(111
2)
27
19
3
+
+
(336
61+ 1
25+
9
+
+
75
(22
88
4)
11
17
4
:+
6
14)
81:
+
44
+
(23+
28
4)-11
11
75
44
::: 4)
(22
17
4+
(336
:+6
688
14)
81:
9 ::: 61
61+1
1
+14)
+
14
(336
17
4
+
25+
+
14
(23:+
28
75
+
44
(22
(22
+688
88
:4)
4)-81:
11 9
+
: 61+
75
44
:
11
17
4
(336
:
14)
81:
9
+
+1
25
+
14
(23
+
28
:
4)
11
16. Izraunaj:
224
+
+
+
132
:
(101
200
:
2)
37
69
3
4224
174
:
(14
22
2)
36
25
:
5
1
+
25
132
220
+
27
+69
19
174
++ 28
:2)
4)+
11
::14
(101
200
2)
37
33+::5
4
+
(14
22
2)
36
25
5
1
+:::22
2)
-36
+25
-1
(111
+
(111
19
112
(23
132
224
174
::: (14
+
+
112220
2)+
27
+69
(101
200
:2)
2)
+
37
+
69
25
3+
+: 4
4132
(111
112
::::(101
200
:
37
3
224
174
(14
22
2)
36
5
1
+
220
:
2)
+
27
+
19
a) 75
;
+
+
7
14
(6
:
6
114)
801:
9
:
13
+
44
(22
+
88
:
4)
11
14
(336
17
+919
4:+
+(6
+
81:
9::13
112
(111
: 2)
+
27
61
3 +1
7
: 6220
114)
801:
-75
44
(22
88
:14)
4)
11
+
+:: 6
75
44
(22
88
:
4)
11
+
+
17
4
+
(336
6
+
14)
81:
9
:
61
+
1
14
+ (6
+88
114)
-801:
13
:::13
99
(336
14
+
7
::66+
114)
801:
75
44
:14)
4)
11
+
(22
(6
17
4+1580
:6
+
81:
9
61
+2155
1
10
1231
+
+
12
12)
+
5
(14
(101
:: 2)
37
69
3
+
+
(336
10
25
+
- 1:: 5
224
174
:200
(14
22
2)
36
:4
132
17
4:::+
:::6
+
14)
9
:+61
1
1580
(14
+
12
81:
12)
132
(101
200
2)
+
37
+
69
3
3
+2155
45
b) 1231
132
25
1231
+
(101
200
:
2)
37
69
4
+
+
+
224
174
:
(14
+
22
2)
36
+
:
5 ;- 1::55
1580
:
(14
+
12
12)
10
2155
1231
+
12
12)
10
+
2155
1580
:
(14
132 : (101
: 2)
37- +
69
3
4
+ 2)
+
-:200
+
+
224
174
(14
22
36
25
:
5
1
50
+
40
(20
+114)
80
5)
10
7
: :6
801:
13
14
+
(6
9
174
40
75
+-+
(22
+
88
:: 5)
4)
11
224
+ 22
- 36
25 : 5 - 1
50
+
(20
80
10
7
14
(6
6(14
114)
801:
9::+
:13
13
+
- 2)
(6
44
+
14
::: 6
+
801:
;
c) 7
75
44
(22
+114)
88
4)
119
++
40
(20
(20
80::5)
5)
10
50
+
40
80
10
750
14
(6
6
114)
801:
9
:
13
+
+
75
+
44
(22
88
:
4)
11
(22
10
1580
:44
(116
-200
648
:+
12)
+
7+
17
3
3+
1231
:: (14
12
11
12)
806
806
132
(101
:
2)
+
37
69
+2155
4 :: 5
75
+
+
88
:
4)
:
(116
648
:
12)
+
7
17
1231
1580
(14
+
12
12)
10
+
2155
5
1580
: (101
806
:648
(14
12
37
12)
10
+
2155
::+
2)
++
+
69
33
+
4 ::5
(116
-200
:+
12)
+
7 17
1580
132
806
::(116
648
12)
7
17
d)1231
1231
:
(14
12
12)
10
+
2155
5.
132
(101
200
:
2)
+
37
+
69
3
+
4
37
4
+
(656
:
16
+
14)
441:
9
:
6
+
1
50
+
40
(20
+
80
:
5)
10
50
132
441:
3: +
7 14
(6
: 6200
114)
-801:
:913
+
+
(101
:+
2)
37
69
41
37
+4:40
+
:+16
14)
6+
40
(20
(20
+
80
:5)
5)
10
(656
9
37
50
+
+
80
:
10
7
14
(6
:
6
+
114)
801:
9
:
13
4
+
(656
:
16
+
14)
441:
9
:
6
+
1
(656
: 6 + 1
9 :913
37
+4+
:+16
+: 14)
441:
50
40
80
5)--801:
10
(20
+
7
14
+
(6
:114)
3 + 2155
17. Izraunaj:
+
524
984
:6(64
(64
22
12)
17 :5
+::22
806
::+
(116
648
12)
+
7
17
154
+
(6
984
17
1231
1580
12
12)
10
+-7
14:+: (14
114)
801:
9
: 13
:6
+
12)
154
:: 7
806
(116
648
12)
+7
7
-1
3
3
806
+ 2155
524
:
(116
648
:
12)
+
17
1231
1580
:
(14
12
12)
10
+
524
(64
+:22
2212)
12)
117
+154
154
:
7 :5
984
1231
1580
524
::(64
+
1
+
:
7
806:(116
648
12)
7
3
+
984
:+
:16
(14++14)
1210
2155
:5
12)
10
4
+
(656
:
441:
9
6
+
1
a) 37
;
50
+
40
(20
+
80
:
5)
10
1231
1580
:
(14
12
12)
2155
+
+
37
4
4+
+
(656
16
+14)
14)
-10
441:
9 :: 6
6+
+1
1 :5
40
9
(656
37
:
16
+
441:
50
(20
80
:
5)
+
37
4+
:+
16
441:
: 6 +1
+
+:14)
40
1 +9154
50
80
5)12)
(20
--10
(656
3
(116
524
984
::-(64
+
22
:7
806
+10
648
:22
750
80
:12)
5)12)
+ (20
+
524
-:40
984
(64
+22
12)
1 17
+154
154
7
806
1
984
:
(64
+
+
b)524
:
(116
648
:
12)
7
17
3; :::7
+
524
984 :-(64
1 17
7
+ :22
12)
+ 154
806-: (116
648
12)
7
3
+
806
37
(656
: 16:+12)
14)+-7441:
:+
(116
- 648
- 179 3: 6 + 1
37 4
4 + (656 : 16 + 14) - 441: 9 : 6 + 1
c) 37 4 + (656 : 16 + 14) - 441:
9 : 6 + 1 ;
(656
12)
- 1 +9154
524
: (64
: 71
37
: 16++22
14)
4-+984
- 441:
:6+
524 - 984
: (64 + 22 12) - 1 + 154
:7
524 -984 : (64 + 22 12) - 1 + 154 : 7
d) 524 - 984 : (64 + 22 12) - 1 + 154 : 7.
- 220
+ 27
+ 19 3
112 :: (111
(111220 :: 2)
2) +
27 +
b) 112
19 3 ;
18. Izraunaj :
(306 - 4 18) - 12 3 : 3} - 7 ;
a) {12
12+
4 (306 - 4 18) - 12 3 : 3 - 7
+ 4
{{12 + 4 (306 - 4 18) - 12 3 : 3}}- 7

80 - (11+ 20 3)} : 5
60
50
+
60 +
50 80
80(11+
203)
3) } ::5
5;
+ {{50
-(11
+20
b)60
{
4 (306
: 3} - 7
12
4
12
+
18)
}3
{35
12
4
(306
4
18)
12
3
3}++
{{35
116
:: (205
1
4
7
14
+
- 4-+
1212
:: 3
}++-44477444}}}.
116
(205
1))) ::: 4
4
7 3
14
-+{{116
- 18)
+
+ 14
4 (306
(205
:
1
7
+
+
c) 35
{
60
50
80
(11
20
3)
:
5
+
- (11+ 20 3)} : 5
{{850 (765
80
60
+
:3
21
94
8)
2
+
{60
80
3)
50
(11
}}}}}:--5-777555
21+
8(765
(765
94+
8)20
2
3
+{8
-94
-2
{
7
21
8)
::3
+
{35
19. Izraunaj :
(205
+
116
:
1
)
:
4
14
+
+
{
(205
35 116
1+
4+
7 +
14
4 4
4}}
- {116
-1
+ 13)
+
+4
}14
17
15
(11
::15
+
170
+
35
:: (205
))+::12
4
7
4
4
{
}
17
15
170
(11
12
13)
15
+
170
}-: 15
(11
++{15
-94
+ 12
13)
8 (765
2
:: 3
8)
5
a)17
;
-7
{5{21
}
21
8
(765
94
8)
2
3
7
5
+
}
:: 94
(285
11
8
14
64
16
30
+
+
8{{1320
+ 8)(765 2)) :::137
3} - +
7
{21
5
30
1320
(285
11
137
85 +
14 +
64 :::16
16}}
--11
+8
+14
+ 64
{1320
5
)13)
: 137
30
}
170:-(285
} : +
15
(11
12
15
+
b)17
;
17
15
170
(11
12-13)
13)
15
++{15
--(11
+
43170
:}}3::}15
(360
43
13
:: 31
8)
{{23
+
+
17
12
{
23
43
(360
43
8)
13
:
3
31
+
} 31
: 3}+
43 8)11
+-43
(360: - 13
{523
14 + 64 : 16}
5
::137
30
+: 8
{{1320
30
1320
:-(285
(285
11)))3)
137
8 +
64 :: 16
16}
-22
+ 14
+2)
62
+
52
102
(12
+
:
(3
+
6
{
}
c) 5
30
1320
:
(285
11
:
137
8
64
+100
102 - (12 + 22 3) } : (3
{
}
62
+
52
100
+6
6+2)
2)
{
+ 14
62
+
52
102
(12
+
22
3)
:
(3
100
+
{
}
23
43
43
13
:: 31
+
(360
8)
:: 3
{578
}
23
43
(360
43
8)
13
3
31
+
{578
}
1050
: (255
71
) :13
8
+
5
25
+
7
4
+
10
:7
3} +
: 31
(360
- 43 8)
{23 +---{{{43
1050
(255
718+
+
7
+
525
25+
+7
74
4}}+
+10
10
+
(255
578
1050
:: 71
)) ::3)
8
5
}
102
} :7(3
62
+
52
(12
+
22
100
+
6
2)
62
+
52
102
(12
+
22
3)
:
(3
100
+
6
2)
{
}
62 + {52 102 - (12 + 22 3)} : (3 100 + 6 2)
5 25 + 7 4} + 10
578
578
- {{1050
1050 ::: (255
(255-71
71))) ::: 8
8+
+7
7 +
+ 5 25 + 7 4} + 10
578 1050
(255
71
8
+
7
{
Pitanja za ponavljanje: + 5 25 + 7 4} + 10
+ 4 (306 - 4 18) - 12 3 : 3} - 7
{12
12 + 4 (306 - 4 18) - 12 3 : 3} - 7
{{12
+ 4 (306
- 4 18) - 12 3 : 3 - 7
60 + {50
80 - (11+ 20 3) } : 5 }
60 + {50 80 - (11+ 20 3) } : 5
60 + 50 80 - (11+ 20 3) : 5
35 - {{116 : (205 - 1) : 4 + 7 }+ 14 +P4r 4i }r o d n i b r o j e v i
35 - {116 : (205 - 1) : 4 + 7 + 14 + 4 4}
- 116 : (205 - 1) : 4 + 7 + 14 + 4 4}
21+{8 (765
- 94 8) - 2 : 3} - 7 5
{35
21+ 8 (765 - 94 8) - 2 : 3} - 7 5
{{21
+ 8 (765
- 94 8) - 2 : 3} - 7 5
17 + {15 170 - (11+ 12 13)
} : 15
17 + {15 170 - (11+ 12 13) } : 15

} : 15
17 + {15 170
(11
12
13)
+
20. Izraunaj :
+ 8 + 14 + 64 : 16}
5 30 - {1320 : (285 - 11) : 137
5 30 - {1320 : (285 - 11) : 137 + 8 + 14 + 64 : 16}
5 30 - {1320 : (285 - 11) : 137

14 + 64 : 16}
+ 8 +
;
a) {23 + 43
(360 - 43 8) - 13 : 3} : 31
23 + 43 (360 - 43 8) - 13 : 3} : 31
{{23
+ 43 (360 - 43 8) - 13 : 3} : 31
62 + {52
102 - (12 + 22 3) } : (3 100 + 6 2)
b) 62 + {52 102 - (12 + 22 3) } : (3 100 + 6 2) ;
62 + {52 102
- (12 + 22 3)} : (3
100 + 6 2)
578 - {1050 : (255 - 71) : 8 +
7 + 5 25 + 7 4} + 10
578 - {1050 : (255 - 71) : 8 + 7 + 5 25 + 7 4} + 10
c) 578 - {1050 : (255 - 71) : 8 + 7 + 5 25 + 7 4} + 10.
1.15. Ponavljanje
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Navedi prvih 10 prirodnih brojeva.

Navedi neke prirodne brojeve.
Je li 0 prirodan broj?
Kako oznaavamo skup prirodnih brojeva?
Kakav je to skup N0?
Navedi prvih 10 parnih prirodnih brojeva.
Navedi neke troznamenkaste neparne prirodne
brojeve.
8. Proitaj: 4086, 560 222.
9. Koji je najmanji prirodni broj?
10. Koji je najvei neparan prirodni broj?
11. Koji je najmanji paran prirodni broj?
12. Proitaj: >
13. Proitaj: <
14. Koji je prethodnik broja 675?
15. Koji je sljedbenik broja 99 999?

16. Napii jedan primjer zbrajanja u N i zapii imena
operanada.
17. Napii jedan primjer oduzimanja u N i zapii
imena operanada.
18. Napii jedan primjer mnoenja u N i zapii imena
operanada.
19. Napii jedan primjer dijeljenja u N i zapii imena
operanada.
20. Koja svojstva zbrajanja poznaje?
21. Koja svojstva mnoenja poznaje?
22. Kako glasi svojstvo distributivnosti?
23. Za koje raunske operacije vrijede svojstva
komutativnosti i asocijativnosti?
24. Za koje raunske operacije ne vrijede svojstva
komutativnosti i asocijativnosti?
25. Koliko je a) 6 : 0; b) 6 0; c) 6 0; d) 0 : 6?
Zadaci za ponavljanje:
1. Odredi najvei paran esteroznamenkasti broj.
a) 200, 350, 500
b) 10, 80, 45, 60
c) 20 000, 5000, 65 000.
2. Odredi najmanji i najvei etveroznamenkasti broj

koji ima sve znamenke razliite.
3. Koliki je zbroj znamenaka broja 259?
4. Nai sve brojeve kojima je zbroj znamenaka 6:
a) dvoznamenkaste; b) troznamenkaste.
Kolika je duljina svake stranice, ako je najdulja
6. Stranice trokuta su uzastopni neparni brojevi.
Kolika je duljina svake stranice, ako je najkraa
7. Na brojevnom pravcu s jedininom duinom
duljine 1 cm prikai brojeve: 2, 5 i 3.
8. Na pravcu nai sljedee brojeve:
0 10 000
9. U prazan kvadrati stavi jedan od znakova >, < ili =.
2 27, 48 44, 5 55, 23 23, 0 12,
34 26, 32 302, 44 444.
10. Poredaj brojeve 807, 401, 112, 737, 411, 9, 821,
63, 479, 402 po veliini, poevi od najmanjeg.
79
Prirodni brojevi
11. Na brojevnom pravcu odredi brojeve x takve da je
x < 7.
12. Pronai brojeve x takve da je 45 < x < 60, ako je x
neparan broj.
13. Zaokrui brojeve 405, 311, 709, 5622, 1398,
2680, 45 511, 566, 1006, 3255.
a) na desetice; b) na stotice; c) na najveu mjesnu
vrijednost.
14. Izraunaj:
a) 504 + 244; b) 3127 + 6090; c) 4022 + 101;
d) 843 + 2911; e) 1669 + 13; f) 5133 + 20 008.
15. Izraunaj:
a) 7124 54; b) 3007 90; c) 522 101;
d) 311 289; e) 4669 2033; f) 5133 208.
16. Maja je sloila puzzle-sliku za 34 minute. Luki
je za istu sliku trebalo 13 minuta vie, a Matiji
9 minuta manje od Maje. Za koliko vremena su
Luka i Matija sloili sliku?
17. Izraunaj:
a) 210 + 615 +90 +33 215;
b) 42 + 71 + (23 + 65) 6;
c) 42 + 71 (23 + 65) + 13;
d) (56 + 109) (14 + 62);
e) 215 (100 42) + (13 + 13);
f) 77 (7 + 7 + 7 7) + 7.
18. Stranice trokuta su tri uzastopna broja. Izraunaj
mu opseg, ako je najdulja stranica duga 212 cm.
19. Izraunaj:
a) 14 6; b) 144 3; c) 5 487; d) 46 91;
e) 288 17; f) 5177 25.
20. Izraunaj:
a) 56 : 8;
b) 234 : 9;
c) 10 200 : 3;
d) 2025 : 45; e) 6273 : 17; f) 267 575 : 973.

21. Koliki je ostatak pri dijeljenju:
a) 211 : 7; b) 409 : 10; c) 5980 : 15;
d) 6099 : 21; e) 9122 : 39; f) 1045 : 783.
22. Ana, Maja, Petar i Luka ili su na sladoled. Svaki
je uzeo dvije kuglice sladoleda. Kuglica sladoleda
stoji 4 kune. Koliko su kuna prijatelji ukupno
morali dati za sladoled?
23. Koliko minuta ima u mjesecu veljai
a) kad je godina prijestupna;
b) kad godina nije prijestupna?
24. Majina obitelj svakog dana kupuje 2 kruha. Cijena
jednog kruha je 5 kn. Koliko novaca Majina obitelj
troi na kruh
a) tjedno;
b) u mjesecu sijenju?
25. Razred od 32 uenika treba podijeliti u 4 jednake
grupe uenika. Koliko uenika e biti u svakoj grupi?
26. Najvea pustinja na svijetu, Sahara u sjevernoj
Africi, ima povrinu od 9 000 000 km2. Koliko
puta je ta pustinja vea od povrine Hrvatske,
koja je 60 000 km2?
27. Izraunaj:
a) 20 18 : 2; b) 14 + 14 3 + 1 5;
c) 8 15 4 11 + 6; d) 405 5 10 + 16.
28. Izraunaj:
a) 17 + 2 (45 15 : 3) + 1;
b) 10 + (2 25 50) : (56 + 71);
c) 19 : (14 + 80 515) + 20 10 : 10;
d) 35 + 64 (72 + 48 : 4) 1 ;
e) 204 64 : ( 4 + 2 2) 6 + 255 : 5 ;=
Primjerak oglednog testa:

1. Usporedi: 45 1; 12 13;
880 880; 0 5001.
2. Izraunaj:
a) 5600 + 7200;
c) 216 72;
b) 3276 + 5780;
d) 4051 977.
3. Izraunaj:
a) 7 6125;
c) 42 282 : 9;
b) 215 16;
d) 22 932 : 52.

Kolika je duljina svake stranice, ako je srednja
5. U zadani pravokutnik stavi odgovarajue prirodne
brojeve:
6. Koliki je ostatak
pri dijeljenju
3785 : 36?
7. Tri rauna su tona. Zaokrui ih:
80
f) 6 + 5 10 (1+ 2 3) + 7 0 : 5.=
a) 12 + 8 : 4 3 = 2; b) 12 + 8 : 4 3 = 11;
c) 16 2 (15 9) = 4; d) 70 2 (7 + 18) = 1700;
e) 2 + 2 (2 + 2 : 2) 2 = 10;
f) 8 25 60 4 + 1 = 48 001.
8. Na jednoj farmi uzgajaju se 234 ovce i 715 koza.

a) Zaokrui ove brojeve na desetice;
b) Zaokrui ove brojeve na stotice;
c) Koliko je ukupno koza i ovaca na farmi?
9. Luka, Matija i Marin sakupljaju sliice. Luka ima
153 sliice, Marin ima 49 sliica vie od Luke,
a Matija ima 15 sliica manje od Marina i Luke
zajedno. Koliko sliica ima Matija?
10. Maja je cijelu prolu godinu tedjela po 45 kn
mjeseno jer eli kupiti bicikl koji stoji 730 kn. Za
roendan je od djeda dobila 200 kn, pa je i njih
stavila u uteevinu. Je li na kraju godine imala
dovoljno novca da kupi bicikl?
11. Za koliko je zbroj prethodnika i sljedbenika broja
34 170 vei od umnoka brojeva 209 i 67?
Prirodni brojevi
Igre s prirodnim brojevima

1. Igra kockama: Broj 7
igra za 2 i vie igraa
svaki igra baca tri igrae kocke odjednom.
Od brojeva koje je dobio pokuava dobiti broj
7 pomou 4 osnovne raunske operacije
igrai svoje kombinacije upisuju u tablicu:
Matija
4+6:2=4+3=7
Luka
5+51=9
Maja
1+1+3=5
Bodovi se zbrajaju na kraju: ako je rezultat 7,

dobije se 0 bodova; za 6 i 8 dobije se 1 bod, za
5 i 9 dobiju se 2 boda itd. Pobjednik je igra s
najmanje bodova
2. Igra kartama za Uno: Broj 24
Igra se na isti nain kao Igra kockama: broj
7, samo se izvlae Uno karte (mogu i obine) i
pomou 4 raunske operacije treba dobiti broj
24. Igra izvlai karata koliko eli i sam kae:
stop kada smatra da ima dovoljno karata s
kojima se moe dobiti 24 (ili njemu to blii
broj). Zapisuje se i boduje na isti nain kao i
gornja igra.
Rijei i zabavi se!

1. Postavi zagrade tako da dobije traeni
rezultat:
a) 16 : 4 + 4 2 = 0;
b) 5 + 13 : 1 5 = 13;
c) 5 + 15 4 = 80;
d) 14 : 2 1 + 5 = 42;
e) 16 12 : 4 + 3 : 3 = 2;
f) 100 : 10 10 + 100 = 101.
2. Zbroji najvei etveroznamenkasti broj koji
je sastavljen od znamenaka 4, 3, 0 i 9 s
najmanjim peteroznamenkastim brojem koji je
sastavljen od znamenaka 4, 7, 3, 2, 2.
3. U tablici se nalaze podaci o broju stanovnika
nekih naih gradova po popisu stanovnika iz
2001. godine:
Grad
Broj stanovnika
Zagreb
779 145
Split
188 694
Rijeka
144 043
Osijek
114 616
Zadar
72 718
Slavonski Brod
64 612
Pula
58 594
a) Ima li Split vie stanovnika od Osijeka i

Zadra zajedno?
b) Ima li Rijeka vie stanovnika od Osijeka i

Zadra zajedno?
c) Ima li Zagreb vie stanovnika od ostalih

danih gradova zajedno?

VODORAVNO :
1) 3 5 2 5;
5) 4 307 25;
7) 4 4 4 4;
8) 125 8 4.
OKOMITO :
1) 16 16 32 2;
2) 25 5 4;
3) 139 18 3;
4) 2 45 5 9;
6) 2 3 3 2 2 2 5.
5. etiri etvorke
Zna li da se pomou 4 etvorke i osnovnih
raunskih operacija mogu zapisati sve znamenke:
0 = 44 44 ili
0 = 4 4 + 4 4
1 = 44 : 44
2 = 4 : 4 + 4 : 4
3 =
4 =
5 =
6 =
7 =
8 =
9 =
6. Umjesto kvadratia stavi znak + , , ili : tako da

jednakost bude tona. U svakom retku tre baju
biti upotrijebljene sve etiri raunske operacije.
12 4 2 1 3 = 2
12 4 2 1 3 = 49
12 4 2 1 3 = 47
12 4 2 1 3 = 13
12 4 2 1 3 = 11
81
Djeljivost prirodnih brojeva

U prolom poglavlju smo nauili da ostaci pri dijeljenju s prirodnim brojevima mogu
Vani pojmovi
viekratnik
djelitelj
djeljivost zbroja
djeljivost
umnoka
prost broj
sloen broj
relativno prosti
brojevi
najvei zajedniki
djelitelj
najmanji
zajedniki
viekratnik
parni brojevi
biti razni. Tako ostatak pri dijeljenju s 2 moe biti 0 ili 1. Ostatak pri dijeljenju s 3
moe biti 0, 1, ili 2. Ostatak pri dijeljenju sa 4 moe biti 0, 1, 2, ili 3. I tako dalje.
Ostatak pri dijeljenju s nekim brojem n moe biti 0, 1, 2, 3, ..., n 1.
Matematiarima je od posebnog znaenja bilo promatrati dijeljenja u kojima je
ostatak 0. Tada kaemo da se radi o dijeljenju bez ostatka. Upravo o ovom sluaju
bit e rijei u poglavlju Djeljivost prirodnih brojeva.
Primjeri dijeljenja bez ostatka:
8:2=4
30 : 6 = 5
72 : 8 = 9
U ovom poglavlju e, primjerice, nauiti:

Kako bez dijeljenja saznati je li broj 4 382 380 djeljiv s 9;
Kako bez mnoenja saznati je li umnoak 12 35 81 13 djeljiv sa 4;
Kako bez zbrajanja saznati je li zbroj 23 49 + 14 101 + 33 28 djeljiv sa 7;
Kako bez raunanja saznati je li broj 56 788 331 djeljiv sa 3;
Kako bez raunanja saznati je li broj 308 771 375 djeljiv sa 2.
I jo mnogo toga to e ti olakati raunanje.
Kratki zadaci za
ponavljanje
1. Koji od ovih brojeva su parni brojevi:
6, 23, 45, 890, 89, 236, 100, 43, 111, 88?
2. Koji od ovih brojeva se mogu podijeliti s 5
bez ostatka:
12, 55, 81, 80, 100, 346, 4450, 2000, 13?
3. Kako e bez dijeljenja znati moe li se neki
broj podijeliti s 10 bez ostatka?
82
4. Kako e bez dijeljenja znati moe li se neki

broj podijeliti sa 100 bez ostatka?
5. Koji od ovih brojeva su djeljivi sa 3:
100, 36, 11, 15, 27, 270, 36 000, 56, 91?
6. Koji od ovih brojeva se mogu podijeliti s 9
bez ostatka:

45, 1, 80, 9, 81, 810, 64, 18, 1, 9000?
7. Podijeli i provjeri mnoenjem:

a) 3699 : 9;
b) 6149 : 5;
c) 2401 : 49; d) 7801 : 51.
2.1. Viekratnici
Vreice bombona
Luka eli poastiti prijatelje iz svog kluba
za
roendan. S mamom kupuje
bombone. U jednoj vreici ima 8 bombona.

a) Nacrtaj takvu vreicu.
b) Luka trpa vreice bombona u kolica. Koliko je ukupno bombona uzeo?
Dopuni tablicu.
c) Mama kae Luki: Ne moe uzeti toliko vreica! Vrati ih na policu, dovoljno
ti je 40 bombona da poasti cijeli klub!
Koliko vreica treba kupiti Luka?
Broj
vreica
Ukupno
bombona
16
24

10
11
12
13
14
15
Pogledajmo niz brojeva iz desnog stupca
dijeljenje bez
tablice: 8, 16, 24, 32, 48, ... Podijelimo li bilo
ostatka
koji od tih brojeva s 8, dobit emo kolinik

bez ostatka (ostatak je 0).
Kaemo da su brojevi 8, 16, 24, 32, 40, itd.
djeljivi brojem 8. Oni se nazivaju viekratnicima
biti djeljiv
viekratnik
djelitelj
broja 8, a broj 8 se naziva njihovim djeliteljem.
12 je djeljiv s 2
12 je viekratnik od 2
18 je djeljiv s 3
50 je djeljiv s 10
90 je djeljiv s 45
Ako je djeljenik prirodan broj, kod dijeljenja u kojem nema ostatka djeljenik
nazivamo viekratnikom.
83

Primjer 1. Koliko ima viekratnika
li pronai najvei broj djeljiv s 8, ako ga

uveamo za 8 dobit emo jo vei viekratnik.
Koliko viekratnika ima broj 6?
Kako je skup prirodnih brojeva beskonaan

skup, zakljuujemo i da viekratnika broja 8
Rjeenje:
ima beskonano mnogo.
Navedimo neke viekratnike broja 6. Poevi od

najmanjeg, to su 6, 12, 18, 24, 30, 36, ... Tri
Viekratnika broja 8 ima beskonano
tokice iza broja 36 oznaavaju da viekratnika
mnogo. To su 8, 16, 24, 32, ...

Viekratnici broja 2 su: 2, 4, 6, 8, 10, 12,
14, ...
Viekratnici broja 13 su: 13, 26, 39, 52, ...
Viekratnici broja 1 su: 1, 2, 3, 4, 5, 6, ...
broja 6 ima jo. Pitamo se koliko.

Pogledamo li jo jednom niz 6, 12, 18, 24,
30, 36, ... primijetit emo da se svaki sljedei
viekratnik dobiva uveavanjem za 6. Pokuamo
Primjer 2.
Rjeenje:
Odredi sve brojeve manje od 100 koji su
Treba odrediti sve viekratnike od 18 koji su
viekratnici od 18.
manji od 100. To su 18, 36, 54, 72, 90. Sljedei

viekratnik od 18 po redu bio bi 108, a to je
broj vei od 100.
Z a d a c i
Svaki umnoak broja 8 i prirodnog broja bit
e viekratnik broja 8.
Na primjer: 8 56 = 448, pa je broj 448
viekratnik broja 8.
No elimo li provjeriti je li broj 672 viekratnik
broja 8, najlake emo to uiniti dijeljenjem
672 : 8 = 84, bez ostatka, pa 672 jest
viekratnik od 8.
1. Dopuni:
a) 2, 4, 6, 8, 10, ... su viekratnici brojeva __ i __;
b) 6, 12, 24, 36, 48, ... su viekratnici brojeva __,
__, __ i __.
84
2. Meu ovim brojevima zaokrui viekratnike broja 4:

12, 1, 3, 16, 8, 24, 100, 38, 40.
3. Meu ovim brojevima zaokrui viekratnike broja 12:

12, 13, 16, 24, 1, 36, 48, 100.
4. Meu ovim brojevima prekrii one koji nisu

viekratnici broja 10: 1, 2, 5, 10, 100, 101, 290.
5. DA-NE pitalice. Zaokrui toan odgovor:
Broj 4 je viekratnik broja 20.
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE

6. Povei broj u sredini s njegovim viekratnicima:

7. Spoji svaki brod s lukama u kojima su njegovi

viekratnici:
36
12
25
8. Odredi nekoliko viekratnika broja:

a) 19; b) 40; c) 65; d) 133; e) 871; f) 2009.
9. Zadani su brojevi 54, 19, 35, 27, 48 i 60. Koji

od ovih brojeva su viekratnici broja:

a) 3; b) 1; c) 5; d) 10; e) 9; f) 4?
10. Koji broj je najmanji viekratnik od 25?

11. Koji broj je najmanji viekratnik od 144? A koji
broj je najvei viekratnik od 144?
13. Luka ima u svojoj mini-eljeznici lokomotivu
i sedam vagona. Svaki vagon dug je 7 cm,
a lokomotiva je takoer duga 7 cm. Koliko
moe biti dug vlak koji e Luka sastaviti od tih
dijelova? Svaki vlak mora imati lokomotivu i bar
jedan vagon.
a) Koliko e bombona biti u dvije, tri, etiri, pet

itd. bombonijera? Nacrtaj i ispuni tablicu do 10
bombonijera:
Bombonijera
1
2
...

14. U jednoj bombonijeri je 28 okoladnih

bombona.
Komada
28
56
...
b) Iz tablice proitaj ove podatke:

Koliko bombonijera moramo kupiti, ako elimo
80 okoladnih bombona?
Koliko bombonijera moramo kupiti, ako elimo
150 okoladnih bombona?
15. Potrebno je 24 000 jaja zapakirati u kutije.

Trgovaki putnik je ponudio kutije u koje stane
po: 12, 15, 16, 18, 24 i 36 jaja. Koje vrste kutija
su dobre za ovu koliinu jaja?
16. Odredi sve viekratnike broja 17 koji se nalaze
izmeu:
a) 10 i 50; b) 25 i 100;
c) 214 i 230.
17. Jaja se slau u kutije od po 10 komada. Koliko
se jaja nalazi u kamionu, ako se zna da ih je
vie od 311, a manje od 344?
18. Luka ima veliku zbirku CD-ova, brojem izmeu
350 i 400. Odluio je CD-ove pospremiti
u kutije. Koliko Luka ima CD-ova ako ih je
spremio u kutije po 12 komada i sve su kutije
pune?
19. Nalazi li se neki viekratnik od 67 izmeu
brojeva 714 i 730?
20. Nalazi li se neki viekratnik od 33 izmeu
brojeva 800 i 830?
21. Knjiniar je slagao knjige na policu. Na svaku
policu stane 28 knjiga. Koliko je punih polica
sloio, ako je knjiga bilo vie od 415, a manje
od 423?
22. Odredi sve brojeve n za koje vrijedi:

a) n < 70 i viekratnik od 15.
b) n < 150 i viekratnik od 42.
c) 30 < n < 40 i djeljivi s 2.
d) 125 < n < 300 i djeljivi s 54.
e) 122 < n < 150 i djeljiv s 101.
23. Napii prvih est viekratnika broja:

a) 5; b) 9; c) 11; d) 20; e) 75; f) 100; g) 1000;

h) 25; i) 42; j) 127; k) 266; l) 802.
85
2.2. Djelitelji
okolada
okolada pravokutnog oblika ima 12 kockica. Koliko redaka moe imati
ta okolada?
okolada ima pravokutan oblik. Ako ima 12 kockica pitamo se na koji nain
djelitelji prirodnog
moemo te kockice smjestiti u redove. Trae se svi brojevi s kojima je djeljiv
broja
broj 12. Dakle, trae se svi djelitelji broja 12.

Traimo sve brojeve kojima je 12 viekratnik. To su redom 1, 2, 3, 4, 6 i 12.
Dakle, okolada moe imati jedan redak (to bi onda bio
jedan dugaak redak od 12 kockica), 2 retka (u svakom
6 kockica), 3 retka (u svakom __ kockice), 4 retka (u
svakom __ kockice), 6 redaka (u svakom __ kockice) i
12 redaka (u svakom __ kockica). Dopuni!
Primijetimo da broj 12 ima samo 6

djelitelja, dok vie krat nika broja 12 ima
beskonano mnogo.
Svaki prirodan broj ima
beskonano mno go viekratnika, a
konano mnogo djelitelja.
Primjer 1. Najmanji i najvei djelitelj
djelitelj
od
zadanih
to je svaki prirodni broj djeljiv s 1. Najmanji
b) Pronai najmanji i najvei djelitelj brojeva
djelitelj svakog prirodnog broja je 1.
15, 18 i 19.

Pogledamo li najvee djelitelje, primijetit

emo da je najvei djelitelj broja 15 upravo
a) Djelitelji broja 15 su 1, 3, 5 i 15. Djelitelji
15, najvei djelitelj broja 18 upravo 18,
broja 18 su 1, 2, 3, 6, 9 i 18. Djelitelji broja
a najvei djelitelj broja 19 upravo 19. To
19 su 1 i 19.
je stoga to je svaki prirodni broj djeljiv
b) Sada nije teko odrediti najmanji i najvei
sa samim sobom. Najvei djelitelj svakog

prirodnog broja je taj broj.
86
brojeva.
Primijetimo da su svi oni djeljivi s 1. To je zato
a) Pronai sve djelitelje brojeva 15, 18 i 19;
Rjeenje:
svakog

Primjer 2.
Viekratnici broja 60 su 60, 120, 180, ...
Ima li brojeva koji su ujedno i djelitelji i

viekratnici broja 60?
Primjeujemo da je broj 60 i djelitelj i viekratnik broja 60.
Rjeenje:
Svaki prirodan broj je sam svoj viekratnik

i djelitelj.
Svi djelitelji broja 60 su

1, 2, 3, 4, 5, 6, 10, 12, 15, 20, 30 i 60.
Primjer 3.
b) Primijetimo da niti u jednom skupu viekratnika iz prethodnih primjera i zadataka ni-
a) Moe li 0 biti djelitelj nekog prirodnog broja?
smo naili na nulu jer su viekratnici prirodni
b) Moe li 0 biti djeljenik nekog prirodnog broja?
brojevi. Zato moemo pomisliti da 0 ne moe
Rjeenje:
biti djeljiva s prirodnim brojem. Meutim,
a) Pogledajmo li skupove djelitelja brojeva
0 : a = 0 i to je dijeljenje bez ostatka. Zato
nije tako. Ako je a neki prirodan broj, onda je
12, 15, 18, 20 i 60 iz prethodnih primjera,

primijetit emo da nula niti u jednom sluaju
kaemo:

Nula je djeljiva sa svakim prirodnim brojem a.
nije bila djelitelj. Pitamo se vrijedi li to za

svaki prirodan broj. Prisjetimo se uloge
djelitelja pri postupku dijeljenja:
Nula ne moe biti djelitelj, jer se s nulom
ne dijeli!
Zamislimo li da umjesto djelitelja 8 stoji 0,

odmah emo se sjetiti vanog matematikog
pravila da se s nulom ne dijeli. To znai da 0
ne moe biti djelitelj prirodnog broja.
32 : 0 = ???
Z a d a c i
1. Meu ovim brojevima zaokrui djelitelje broja 14:
12, 1, 2, 16, 7, 14, 100, 34, 140.
12, 2, 5, 16, 10, 1, 20, 48, 100, 50, 101, 25.
djelitelji broja 15:
1, 2, 5, 10, 15, 30, 290, 3.
4. Napii sve djelitelje broja:

a) 1;
b) 2;
c) 3;
f) 6;
g) 7;
h) 8;
5. Napii sve djelitelje broja:
a) 12;
b) 14; c) 15;
f) 18;
g) 19; h) 20;
d) 4;
i) 9;
e) 5;
j) 10.
d) 16; e) 17;
i) 24; j) 29.
87

10. Spoji helikopter sa svim oblacima u kojima su
djelitelji broja 12.
6. Povei broj u sredini s njegovim djeliteljima:

11. Odredi sve djelitelje broja: a) 60; b) 90; c) 76.

12. Odredi sve djelitelje broja:

a) 15;
b) 9;
e) 75;
f) 100;

7. Koji broj je djelitelj svakog prirodnog broja?


Broj 12 je djelitelj broja 2.

DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE




DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
d) 200;
d) 20;
e) 80.
14. okolada pravokutnog oblika ima 18 kockica.

Koliko redaka moe imati ta okolada? Nacrtaj sve
mogunosti.
mogunosti.
16. Luka eli u trgovini razmijeniti
novanicu od 10 kn.
Ispii sve mogunosti na koje
mu blagajnica moe izvratiti
kovanice (koristei samo
kune, bez lipa).
17. Na koje sve naine
kovanicama moe
platiti paketi
vakaih guma koji
stoji 16 kn? (Bez
koritenja lipa!)
Savren broj
Prijateljski brojevi
Broj koji je jednak

zbroju svojih
djelitelja naziva
se savren broj.
Pritom meu
djelitelje broja a ne
uzimamo sam broj
a.
Primjer: Broj 6 je savren broj.
Dva broja kod kojih je zbroj djelitelja jednog

broja jednak drugom broju i obratno nazivaju se
prijateljskim brojevima. Pritom meu djelitelje
broja a ne uzimamo sam broj a.
Djelitelji broja 6 su: 1, 2, 3. Zbroj tih djelitelja je 6.

Jo neki primjeri savrenih brojeva: 28, 496.
88
13. Odredi sve djelitelje broja:

a) 25; b) 42;
c) 81;
c) 11;
g) 45.
Primjer: Brojevi 220 i 284 su prijateljski.

Djelitelji broja 220 su 1, 2, 4, 5, 10, 11, 20, 22,
44, 55, 110.
Zbroj tih djelitelja je 284 (provjeri!)
Djelitelji od 284 su 1, 2, 4, 71, 142. Uvjeri se da
je zbroj ovih djelitelja 220.
Jo neki primjeri prijateljskih brojeva: 1184 i
1210, 2620 i 2924, 17 296 i 18 416.
Vjeb lica
a
1. Dopuni:

a) 3, 6, 9, 12, 15, ... su viekratnici brojeva __ i __;
b) 8, 16, 24, 32, 40, ... su viekratnici brojeva __,

__, __ i __.
2. Meu ovim brojevima zaokrui viekratnike broja

6: 12, 1, 3, 16, 8, 24, 100, 36, 40.
3. Meu ovim brojevima zaokrui viekratnike broja
13: 12, 13, 16, 24, 1, 39, 48, 130.
viekratnici broja 11: 1, 22, 5, 110, 77, 101, 222.
21. Odredi sve brojeve n takve da je 134 < n < 199

koji su djeljivi s 20.
22. Odredi sve brojeve n takve da je 124 < n < 259
koji su djeljivi s 45.
23. Nalazi li se neki viekratnik broja 22 izmeu
brojeva 435 i 500?
24. Nalazi li se neki viekratnik broja 8 izmeu brojeva
400 i 450?
12, 1, 2, 16, 7, 4, 240, 6, 48.
12, 2, 5, 30, 10, 1, 20, 48.
djelitelji broja 36: 1, 2, 6, 4, 5, 30, 9, 3, 8.
28. Odredi sve djelitelje broja: a) 65; b) 80; c) 56.
5. Odredi nekoliko viekratnika broja:
29. Odredi skup djelitelja broja:
a) 7; b) 14; c) 25; d) 11; e) 81; f) 201.

a) 3; b) 1; c) 5; d) 10; e) 9; f) 7?
a) 5; b) 1; c) 20; d) 10; e) 4?
a) 3; b) 1; c) 7; d) 10; e) 2?
9. Koji broj je najmanji viekratnik od 231?
10. Koji broj je najmanji viekratnik od 14? A koji broj
je najvei viekratnik od 14?
a) 16; b) 12; c) 13; d) 21; e) 77; f) 120; g) 46.
30. Odredi skup djelitelja broja:

a) 27; b) 48; c) 8; d) 29; e) 85.
31. Koji djelitelji nedostaju:

a) D32 = {1, 2,
b) D28 = { , 2,
c) D13 = {1, }
d) D72 = { , 2, ,
e) D121 = {1,
,
,
, , 32}
, 14,
}
, 6,
33. okolada pravokutnog oblika ima 24 kockice.

Koliko redaka moe imati ta okolada?

Nacrtaj sve mogunosti.
a) 5, 10, 15, 20, , , , ;

b) , 14, 21, , 35, 42, ;
c) , , , 80, 100, 120
d)
35. Pravilno proitaj pa rijei ove zadatke:
, 78
13. Odredi skup viekratnika broja:

a) 7; b) 11; c) 17; d) 25; e) 45; f) 150.
14. Odredi skup viekratnika broja:

a) 6; b) 22; c) 12; d) 66; e) 115.

izmeu 50 i 80.
izmeu 70 i 100.
izmeu 60 i 90.
a) Pronai V42 i D42.

b) Pronai V120 i D120.
c) Pronai V35 i D35.




18. Odredi sve brojeve n < 80 koji su viekratnici od 32.
19. Odredi sve brojeve n < 95 koji su viekratnici broja 17.
20. Odredi sve brojeve n takve da je 60 < n < 80 koji

su djeljivi s 3.
, 121}
12. Dopuni ovaj niz viekratnika:
, 52,
32. okolada pravokutnog oblika ima 36 kockica. Koliko

redaka moe imati ta okolada? Nacrtaj sve mogunosti.
, 26,

89
2.3. Svojstva djeljivosti

Sve po 5 kn
Pogledaj sliku lijevo i odgovori zato se
Beni zamislio. to nije u redu?
Zbrojimo li viekratnike broja 5 zbroj
e biti viekratnik broja 5. Objanjenje
pogledajmo na ovoj slici sa ibicama:
Na lijevoj strani je 4 puta po 5 ibica, tj.

4 5 = 20 ibica. Na desnoj strani je 3
puta po 5 ibica, tj.
3 5 = 15 ibica.
Zbrojimo li ove kupove ibica, imat emo
7 kupova po 5 ibica, tj. 7 5 = 35 ibica.
Matematiki to zapisujemo ovako:
4 5 + 3 5 = (4 + 3) 5 = 7 5 = 35.
Prisjetimo se izluivanja zajednikog faktora. Zajedniki faktor u oba pribrojnika
je broj 5. Izluimo ga.
Ovo pravilo ne vrijedi samo za brojeve djeljive s 5, ve i za viekratnike bilo
kojeg prirodnog broja:
Ako su svi pribrojnici djeljivi nekim brojem, tada je i njihov zbroj djeljiv tim
brojem.
djeljivost zbroja
Primjer 1. Djeljivost zbroja
Rjeenje:
Zbrojimo nekoliko viekratnika broja 3 i
Odaberimo nekoliko viekratnika broja 3. Na

primjer, neka su to 3, 9, 24 i 300. Zbrojimo li
ove brojeve dobivamo 3 + 9 + 24 + 300 = 336.
uvjerimo se da je i zbroj djeljiv brojem 3.
Zakljuujemo da je i zbroj 336 viekratnik od 3

jer je 112 3 = 336.
Primjer 2. Zbroj parnih brojeva
Rjeenje:
a) Kakav je zbroj dvaju parnih brojeva?
a) Parni brojevi su viekratnici broja 2. Zbrojimo li
b) Koliko parnih brojeva moramo zbrojiti da bi

njihov zbroj bio neparan?
dva parna broja, zbroj e opet biti paran broj.

b) Zbrajamo li vie parnih brojeva, zbroj e opet
biti paran broj. I koliko god parnih brojeva
zbrajali, njihov zbroj e uvijek biti paran broj.
90

Primjer 3. Djeljivost razlike
s 4. Dalje, isti brojevi 16 i 8 su oba djeljivi s 8,

pa je i razlika djeljiva s 8.
Dopuni ove reenice:

a) Ovo je jato od 16 riba. Od toga se 8 uhvatilo
u mreu. Na slobodi je ostalo __ riba.
Umanjenik 190 i umanjitelj 140 su djeljivi s 10,
b) Maja je visoka 140 cm, a njen tata 190 cm.
pa je i razlika djeljiva s 10. Takoer, brojevi
Za koliko centimetara se razlikuju njihove
190 i 140 su oba djeljivi s 5, pa je i njihova
visine?
razlika djeljiva s 5. Nakon ovih zakljuaka
Za __ cm.
moramo dodati da ovo pravilo ne vrijedi samo
Rjeenje:
za spomenute brojeve, ve za sve prirodne
U ovom smo primjeru oduzimali parne bro jeve:

16 8 = 8
brojeve koji se mogu oduzimati

skupu N:
djeljivost razlike
190 140 = 50.

Umanjenik i umanjitelj su bili parni brojevi, pa
Ako su umanjenik i umanjitelj djeljivi
je i razlika paran broj. No to pravilo ne vrijedi
nekim brojem, tada je i njihova razlika
samo za brojeve djeljive s 2. Brojevi 16 i 8 su
djeljiva tim brojem.
oba djeljiva s 4, pa vidimo da je i razlika djeljiva
Primjer 4.
Snalaljivo pokazivanje djeljivosti
Rjeenje:
Odgovor na ova pitanja potrait emo u pravilima
za djeljivost zbroja i razlike. Pogledajmo prvo
pitanje:
Ovaj Primjer 4 je ba lukav!
Je li 64 djeljiv s 4?
Nauili smo svojstvo djeljivosti zbroja. Pitamo
Bez raunanja i u to kraem vremenu odgovori
se moemo li 64 rastaviti na pribrojnike djeljive
na pitanja:
s 4. Krenimo od pribrojnika koji zavravaju
nulom, s njima nam je uvijek najlake raunati.
DA
NE
Je li 174 djeljiv sa 6?
DA
NE
Znamo da je 40 djeljiv s 4, pa pokuajmo:
DA
NE
64 = 40 + 24.
DA
NE
Z a d a c i
1. Koristei svojstvo djeljivosti razlike i zbroja,
napamet izraunaj koliko je: (a zadatak je rijeen)

a) 168 : 7 = (140 + 28) : 7 = 140 : 7 + 28 : 7 = 20

+ 4 = 24. Primijetimo da smo se ovdje koristili
svojstvom distributivnosti
b) 87 : 3; c) 129 : 3;
d) 597 : 6
e) 296 : 3; f) 225 : 5;
g) 84 : 7.
2. S kojim brojevima su djeljivi ovi zbrojevi:

a) 15 + 25; b) 26 + 13;
d) 60 + 36; e) 55 + 66.
c) 42 + 49;
3. S kojim brojevima su djeljive ove razlike:

a) 88 - 44; b) 125 - 55;

d) 200 - 100; e) 81 - 27.
c) 88 - 64;
91

Kako su 40 i 24 viekratnici broja 4, zakljuujemo da je i 64 viekratnik broja 4. Naravno,
broj 64 smo i na druge naine mogli rastaviti te
doi do istog zakljuka.
Npr. 64 = 32 + 32, 64 = 20 + 40 + 4 itd.
Na isti nain pronalazimo i ostale odgovore iz
zadatka:
174 = 180 6, pa je 174 djeljivo sa 6;
1530 = 1500 + 30, pa je 1530 djeljivo s 15.
No, 307 = 300 + 6 + 1. Broj 307 nikako ne
moemo rastaviti tako da svaki pribrojnik bude
djeljiv s 3, pa 307 nije djeljiv s 3.
Na primjer, 6432 je djeljiv s 8 jer je

6432 = 6400 + 32. Oba pribrojnika su djeljiva s 8,
pa je djeljiv i njihov zbroj 6432.
Pripazimo ovdje jo na neto. Znamo da ako su
svi pribrojnici djeljivi brojem a, i zbroj je djeljiv
s brojem a. No pogledajmo obrnutu situaciju.
Znamo da je broj 60 djeljiv s 10. Rastavimo ga
na 60 = 59 + 1. Niti jedan od pribrojnika nije
djeljiv s 10, pa bismo mogli krivo zakljuiti da
ni 60 nije djeljiv s 10. Ali nae pravilo glasi da
ako naemo pribrojnike koji su svi djeljivi s 10,
onda e i zbroj biti djeljiv s 10. A to vrijedi jer
je 10 + 50 = 60.
Z a d a c i
4. Bez raunanja rezultata nai neke brojeve s kojima
je djeljiv zbroj:
a) 12 + 24;
b) 6 + 18 + 18;
c) 17 + 51;
d) 30 + 36 + 15; e) 212 + 6 + 330;
f) 1005 + 205 + 45 + 700.
5. Bez raunanja rezultata nai neke brojeve s kojima
je djeljiva razlika:
a) 1000 75;
b) 512 22 38;

c) 600 320;
d) 88 16 16 16.
6. Bez raunanja odredi s kojim brojevima je djeljiv zbroj:
a) 45 + 25 + 5 + 10; b) 12 + 14 + 16 + 18;
c) 16 + 24 + 160 + 888; d) 28 + 14 + 35 + 14 + 140.
7. Bez raunanja nai s kojim brojevima je djeljiv
rezultat:
a) 210 14 28 + 63;
b) 500 + 5 + 5 + 35 270;
c) 32 + 64 16 + 24.
13. Dopuni reenice rastavljajui brojeve na pribrojnike:

Broj 57 je djeljiv s 3 jer je 57 = 30 + 27.
Broj 84 je djeljiv sa 7 jer je ________.
Broj 48 je djeljiv s 3 jer je ________.
14. Proitaj kako je Beni razmiljao:
Rekli ste da je 64 djeljivo s 4. Rastaviti u 64 kao:
64 = 63 + 1. Niti jedan pribrojnik nije djeljiv s 4 pa
zakljuujem da 64 nije djeljiv s 4!
Zato Beni nije u pravu? Kako bi mu to ti objasnio?
15. Dnevne novine stoje 6 kn. Prodavaica na kiosku je
imala ovakav promet novinama prolog tjedna:
8. U trgovini Sve po 10 kn raun je iznosio 88 kn.

Kako moe odmah znati da neto nije u redu?
9. Matija je u knjiari kupovao
olovke. Kupio je 13 istih olovaka,
cijena jedne je 18 kn. Trebao je
platiti 231 kn. Kako odmah moe
znati da je iznos pogrean?
12. Koji broj treba oduzeti od broja 55 da bismo dobili

prirodan broj djeljiv s 9? Koliko takvih brojeva ima?
Sva svoja rjeenja provjeri oduzimanjem.
92
Uto
et
Pet
Sub
Ned
83
72
Sri
68
102
96
56
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
Je li sve u redu?
16. Bomboni se u tvornici pakiraju u paketie od po 15

komada. No svakog se dana proizvede razliit broj
bombona.
10. Koji broj treba pribrojiti broju 77 da bismo

dobili broj djeljiv s 2?
11. Koji najmanji broj treba pribrojiti broju 145 da
bismo dobili broj djeljiv s 3?
Pon
66
Pon
600
Uto
650
Sri
630
et
660
Pet
610
kom
kom
kom
kom
kom
a) Kojim danom se svi bomboni mogu raspodijeliti

u paketie bez ostatka?
b) Ako ima ostatka, radnici te bombone mogu
podijeliti meu sobom. Kojim danom ostane
bombona? Koliko bombona ostaje radnicima?

Primjer 5. Djeljivost i viekratnik
Rjeenje:
Zapii prvih 10 viekratnika broja 12. S kojim su
Viekratnici broja 12 su: 12, 24, 36, 48, 60, 72,

84, 96, 108, 120 itd.
Djelitelji broja 12 su 1, 2, 3, 6 i 12. Primijetimo
da su svi viekratnici od 12 parni brojevi, pa su
djeljivi s 2. Oni su takoer viekratnici od 3 i 6.
Zakljuujemo da su svi viekratnici od 12 djeljivi
sve brojevima djeljivi svi viekratnici broja 12?

Ako je prirodan broj a djeljiv brojem b, tada
je i svaki viekratnik od a djeljiv s b.
s 1, 2, 3, 6 i 12.
Primjer 6. Djeljivost umnoka
To ne vrijedi samo za broj 5, pa zakljuujemo

da ako je bar jedan od faktora djeljiv s a,
Je li ovaj umnoak djeljiv brojem 5:
i umnoak je djeljiv s a. Tako e umnoak
a) 3 5 7;
4 17 20 6 biti djeljiv s primjerice 2 i s 3
b) 4 17 20 6;
jer je faktor 6 djeljiv s 2 i 3.
c) 15 25 100?
Rjeenje:
a) Umnoak je djeljiv s 5 jer je jedan od faktora 5. Zbog svojstava mnoenja (komu tativnosti i asocijativnosti) moemo
raunati ovako: 3 5 7 = 21 5 , a to
je viekratnik broja 5, pa je djeljiv s 5.
Takoer, umnoak 3 5 7 e osim s 5, biti
djeljiv i s 3 i sa 7.
c) Primijetimo da su u ovom primjeru sva tri

faktora 15 25 100 djeljiva s 5. Pitamo se
je li i sada umnoak djeljiv s 5. Iz primjera b)
znamo da je dovoljno da jedan faktor bude
djeljiv s 5. Ako ih je vie, kao u ovom primjeru,
to nita ne smeta, umnoak e opet biti djeljiv
s 5. Zato kaemo da ako je bar jedan faktor
djeljiv s 5, onda je i umnoak djeljiv s 5. Ovo
pravilo umnoka ne vrijedi samo za djeljivost
s 5, ve za djeljivost svakog prirodnog broja.
b) Jedan nain rjeavanja ovog problema je

da sve faktore pomnoimo pa provjerimo
je li umnoak djeljiv s 5. Naravno, mi
emo pokazati bri nain, bez mnoenja.
Primijetimo
da
se
meu
faktorima
Ako je bar jedan od faktora djeljiv s a, onda

je i umnoak djeljiv s a.
Ako su svi pribrojnici djeljivi s a, onda je i
zbroj djeljiv s a.
4 17 20 6 nalazi jedan viekratnik broja

5. To je faktor 20. Njega moemo zapisati u
obliku 20 = 4 5.
To znai da je cijeli umnoak viekratnik

broja 5. Zakljuujemo:
Ako je jedan od faktora djeljiv brojem 5, tada

je i umnoak djeljiv s 5.
93

Primjer 7.
Primjena djeljivosti umnoka
Rjeenje:
S kojim je brojevima djeljiv umnoak 2 15?
Prisjetimo se pravila da je umnoak djeljiv brojem

a ako je bar jedan od faktora djeljiv s a. Faktor 15
je, osim s 1, djeljiv s 3, 5 i 15, pa e i umnoak 2
15 biti djeljiv s 2, 3, 5 i 15.
Zakljuujemo da je umnoak 2 15 djeljiv s 1,
2, 3, 5 i 15. No to nisu svi djelitelji umnoka
2 15. Ako 215 rastavimo na 2 15 = 2 3 5, onda
moemo pomnoiti i, primjerice, 2 3 pa emo
dobiti da je 2 15 = 2 3 5 = 6 5. Zakljuujemo
da je na umnoak djeljiv i sa 6. Na isti nain
moemo pomnoiti faktore 2 5 pa zakljuujemo
da je umnoak djeljiv s 10. Tek kada pomnoimo
meusobno sve faktore, dobivamo sve djelitelje
umnoka 2 15. To su 1, 2, 3, 5, 6, 10, 15 i 30.
Z a d a c i
17. S kojim brojevima su djeljivi svi viekratnici broja
18?
21. Jesu li ovi umnoci djeljivi s 12:

a) 11 12 13; b) 5 6 7 8;
18. Bez raunanja odredi koji umnoci su djeljivi s 3:
c) 23 24 25; d) 14 15 16?
a) 13 3 43 53; b) 13 23 43; c) 33 7;
d) 5 6 7 8; e) 10 12 15 6 26;
f) 41 12; g) 32 32 32.
19. Bez raunanja odredi koji umnoci e biti djeljivi s 10:

a) 4 7 8 3; b) 2 10 11 4; c) 5 7 9 4;
d) 8 12 50 19 31; e) 2 13 51.
20. Jesu li ovi umnoci djeljivi sa 7:
94
a) 1 2 3 4 5 6; b) 13 9 7 5; c) 61 61;
d) 12 13 14; e) 71 71 73 74 75 76;
f) 7 28 10?
22. S kojim brojevima su djeljivi umnoci:

a) 2 3 7; b) 12 5; c) 14 3;
d) 11 4; e) 4 15?
23. Veliko pakiranje jaja s farme treba se prepakirati

u manje kutije. Kakve mogu biti manje kutije ako
se u velikoj kutiji nalazi 50 jaja?
24. Spoji umnoak 12 5 7 s brojevima s kojima je
djeljiv:
12 5 7
11
14
Vjeb lica
a
1. Bez raunanja odredi s kojim brojevima je djeljiv

zbroj:
9. Bez raunanja odredi je li umnoak 15 14 26

4 djeljiv sa 13:
a) 48 + 24 + 6 + 12;
b) 28 + 14 + 35 + 42;

5 djeljiv sa 7:
c) 30 + 24 + 60 + 18;
d) 23 + 115 + 46.
2. Bez raunanja nai s kojim brojevima je djeljiv

rezultat:

a) 90 30 45 + 105;
b) 21 + 49 + 28 + 35 70;
d) 40 + 100 60 + 80 .
11. Bez raunanja odredi je li umnoak 9 3 40 50

djeljiv sa 8:
djeljiv sa 6:
djeljiv sa 4:
djeljiv sa 15:

bismo dobili broj djeljiv s 8?

djeljiv sa 24:

bismo dobili broj djeljiv sa 13?

djeljiv sa 27:
5. Koji broj treba oduzeti od broja 505 da bismo

dobili broj djeljiv s 19? Koliko takvih brojeva ima?
Sva svoja rjeenja provjeri oduzimanjem.

djeljiv sa 11:
6. Dopuni reenice rastavljajui brojeve na

pribrojnike:

djeljiv sa 12:
djeljiv sa 14:
Broj 57 je djeljiv sa 3 jer je 57 = 30 + 27.
21. Bez raunanja odredi koji umnoci e biti djeljivi s

12:
a) 6 7 9 13; b) 33 11 25 4;
c) 25 49 9 13; d) 7 12 5 19 31.
22. Jesu li ovi umnoci djeljivi sa 32:
a) 1 12 18 6;
b) 14 4 17 5;
c) 6 16;
d) 42 19 8.

djeljiv sa 3:
24 djeljiv sa 11:

djeljiv sa 30:
23. Je li 135 35 + 2320 djeljivo sa 5?

24. Je li djeljivo s 4?
25. Je li 111114356 23456788 + 3344444 djeljivo s 2?
95
2.4. Djeljivost s 10, 5 i 2

Viekratnici na toboganu
U oblaie smjesti odgovarajue brojeve iz gornjeg oblaka.

to je zajedniko svim viekratnicima broja 10?
Kako prepoznaje viekratnike broja 2?

Kako prepoznaje viekratnike broja 5?
Ako elimo provjeriti je li broj 43760 djeljiv

s brojevima 10, 2 ili 5, moemo ga podijeliti
sa svakim od njih i uvjeriti se kakav mu
je ostatak. Ako pri dijeljenju nema
ostatka, znai da je zadani broj
djeljiv s tim brojevima.

43 760 : 10 = 4376
Provjerimo to:
43 760 : 5 = 8752
43 760 : 2 = 21 880
Dijeljenjem smo provjerili da je 43760 djeljiv s brojevima 10, 5 i 2.

Meutim, djeljivost s ovim brojevima moe se odrediti i na mnogo bri nain od
dijeljenja. Pogledajmo kako.
Primjer 1. Djeljivost s 10
a) Zapii prvih 11 viekratnika broja 10. to je
zajedniko svakom zapisanom broju?
b) Kako emo meu brojevima prepoznati
viekratnike broja 10?
pa e i njegova posljednja znamenka biti

0. Zakljuujemo: svi viekratnici broja 10
zavravaju s 0.
To moemo rei i ovako: Ako neki broj ne
zavrava s nulom, onda nije djeljiv s 10.
Sjea se, kad mnoi s 10, dopisuje
Sada pogledajmo neke brojeve koji zavravaju
nulu na kraj!
s nulom: 450, 5987 500, 60, 200, 4080, 120,

6000 itd. Svaki od njih je djeljiv s 10. Odaberemo
li bilo koji prirodni broj kojem je posljednja
primjerice, broj 450 moemo rastaviti na
Traeni viekratnici su:
450 = 4 100 + 5 10, gdje je svaki pribrojnik
10, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 100, 110.
djeljiv s 10, pa je i zbroj djeljiv s 10. Na isti
Primjeujemo da svaki od ovih viekratnika
nain:
zavrava s 0. Svaki sljedei lan ovog niza

dobije se tako da se prethodni uvea za 10,
96
znamenka 0, on e biti djeljiv s 10. Zato? Jer,
Rjeenje:
djeljivost s 10
Zamislimo li bilo koji prirodni
Na isti nain moemo postupiti i s bilo kojim
broj koji zavrava s 0, moemo
drugim brojem koji zavrava s 0.
ga rastaviti na ovaj nain. Budui
Stoga zakljuujemo:
da je znamenka jedinica 0, ako ga rastavimo na

ovaj nain zakljuit emo da je broj djeljiv s 10.
Prirodan broj je djeljiv s 10, ako mu je

posljednja znamenka 0.
Primjer 2. Djeljivost sa 100
To moemo rei i na ovaj nain: Ako neki broj
Zapii nekoliko viekratnika broja 100 i izvedi
ne zavrava s 00, nije djeljiv sa 100.
pravilo o djeljivosti sa 100.

Sada pogledajmo brojeve 4500, 5 987 500,
56 000, 1100, 13 800, 34 550 000.
Rjeenje:
Oni svi zavravaju s 00 i svaki od njih je djeljiv
Viekratnici broja 100 su: 100, 200, 300, 400...

zavrava s 00. Svaki sljedei lan ovog niza
dobije se tako da se prethodni uvea za 100,
pa zakljuujemo: svi viekratnici broja 100
zavravaju s 00.
sa 100 jer se moe rastaviti na pribrojnike

od kojih je svaki djeljiv sa 100. Primjerice,
4500 = 4 1000 + 5 100. Odaberemo li bilo
koji prirodan broj koji zavrava s dvije nule, on
e biti djeljiv sa 100. Stoga zakljuujemo:
Prirodan broj je djeljiv sa
100 ako zavrava s 00.
djeljivost sa 100
Z a d a c i
1. Koji od ovih brojeva su djeljivi s
10:
250, 34, 10, 1, 500, 2000, 808,
880, 453, 450, 100 000, 20
000.
2. Koji od ovih brojeva su djeljivi sa 100:

490, 100, 2500, 4000, 320, 44, 200, 6000,
5 000 000, 45, 1.
6. Zapii sve brojeve djeljive sa 100 koji se nalaze

izmeu 5689 i 6754. Nai ih na brojevnom pravcu.
7. Za svaki broj pronai prvi manji djeljiv s 10:
broj
prvi manji djeljiv s 10
456
450
467
460
321
10 001
3. Koji su od ovih brojeva djeljivi s 10, a koji sa 100?

40, 5000, 700, 20, 33, 101, 400, 100, 10, 2020,
2002, 2200, 310, 9000, 5 000 000, 40 000, 5090,
60, 800, 1000.
999
4. Navedi 6 etvero znamenkastih

brojeva djeljivih s 10.
123
327
342
5. Zapii 5 peteroznamenkastih brojeva

djeljivih sa 100.
97

8. Ispuni tablicu:
prvi manji
djeljiv sa 100
9. a) Zapii 8 viekratnika broja 1000;
broj
prvi vei
djeljiv sa 100
b) Dopuni reenicu: Prirodan broj je

djeljiv s 1000, ako zavrava s ______.
10. Kada je prirodan broj djeljiv s 10 000?

Zapii nekoliko viekratnika od 10 000.
324
22
djeljivost
s 1000
djeljivost
s 10 000
11. Zapii nekoliko viekratnika od milijun

i izvedi pravilo za djeljivost brojem
milijun.
156
209
3648
12. Jedna od ovih reenica je tona, a jedna nije.

Zaokrui tonu reenicu i objasni:
122
779
14 456
a) Ako je broj djeljiv s 10, onda je djeljiv i sa 100;

b) Ako je broj djeljiv sa 100, onda je djeljiv i s 10.
Sada zapiimo neke brojeve koji zavravaju s
Zapii prvih 20 viekratnika broja 5. to

primjeuje?
5 ili 0. To su, primjerice, 45, 5 987 500, 565,

110, 1380, 3475 itd. Svaki od njih je djeljiv s 5.
I odaberemo li bilo koji prirodan broj kojemu je
Zapii pravilo za djeljivost brojem 5.
posljednja znamenka 0 ili 5, on e biti djeljiv s 5
Rjeenje:
jer se moe rastaviti na pribrojnike tako da svaki
Traeni brojevi su 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40,
bude djeljiv s 5. Primjerice, 3475 rastavimo na:
45, 50, 55, 60, 65, 70, 75, 80, 85, 90, 95, 100.
5, 10, 15, 20,
25, 30, 35,
zavrava s 0 ili s 5. Svaki sljedei lan ovog
40, 45, 50, ...
niza dobije se tako da se prethodni uvea za

5 pa e se znamenke 0 i 5 stalno izmjenjivati
na mjestu jedinica. Stoga zakljuujemo:
Na isti nain moemo rastaviti svaki

prirodni broj. Stoga zakljuujemo:
svi viekratnici broja 5 zavravaju s 0 ili 5.
Prirodan broj je djeljiv s 5 ako mu je
To moemo rei i ovako: Ako neki broj ne
posljednja znamenka 0 ili 5.
zavrava s 0 ili 5, onda nije djeljiv s 5.
Z a d a c i
13. Meu ovim brojevima zaokrui viekratnike
broja 5:
14. Meu ovim brojevima prekrii brojeve koji nisu

djeljivi s 5:

32, 20, 55, 1, 5, 10, 2, 20, 200, 6000, 45, 54, 540,
1115, 9000.
15. Zapii najvei i najmanji dvoznamenkast broj
djeljiv s 5.
16. Zapii najvei i najmanji sedmeroznamenkast
broj djeljiv s 5.
17. Navedi 6 etveroznamenkastih brojeva djeljivih
s 5.
98

18. Zadani su brojevi 45, 450, 4500, 320, 5, 10,
2000, 900, 2 000 000, 410, 501, 255, 75, 100,
80 000, 600 000. Koji od ovih brojeva su djeljivi s:
22. Zapii sve brojeve djeljive s 5 koji se nalaze

a) 5; b) 10; c) 100; d) 1000?
Razvrstaj te brojeve u tablicu!
23. Za svaki od ovih brojeva pronai prvi vei od njih

djeljiv s 5:
djeljivi
s5
djeljivi s djeljivi
10
sa 100
djeljivi
s 1000
broj
prvi vei djeljiv s 5
301
305
484
485
321
10 001
999
327
342
123
654
Zato se neki brojevi pojavljuju u vie stupaca?
19. Od znamenaka 3, 0, 5 sloi sve troznamenkaste

brojeve koji su djeljivi s 5.
20. Od znamenaka 5, 6, 0, 4 sloi sve
etveroznamenkaste brojeve koji su djeljivi s:
a) 5; b) 10.
21. Zapii 5 peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 5.
Kako se nazivaju brojevi djeljivi s 2? Pronai i
zapii pravilo za djeljivost brojem 2.
Rjeenje:
Brojevi djeljivi s 2 nazivaju se
parnim brojevima.
I njih moemo prepoznati
gledajui samo posljednju
znamenku. Zapiimo nekoliko
viekratnika broja 2:
2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, 24, 26, 28, 30,
32, 34, ... Primjeujemo da svaki od ovih viekratnika
zavrava s 0, 2, 4, 6 ili 8. Svaki sljedei lan ovog
niza dobije se tako da se prethodni uvea za 2, pa
e se znamenke 0, 2, 4, 6 i 8 stalno izmjenjivati
na posljednjem mjestu. Stoga zakljuujemo: svi
viekratnici broja 2 zavravaju s 0, 2, 4, 6 ili 8.
24. Jedna od ovih reenica je tona, a jedna nije.

Zaokrui tonu reenicu i objasni:
a) Ako je broj djeljiv s 5, onda je djeljiv i s 10;
b) Ako je broj djeljiv s 10, onda je djeljiv i s 5.
25. Zaokrui tone reenice i objasni:
a) Ako je broj djeljiv s 5, onda je djeljiv i sa 100;
b) Ako je broj djeljiv s 1000, onda je djeljiv i s 10;
c) Ako je broj djeljiv sa 100, onda je djeljiv i s 5;
d) Ako je broj djeljiv s 1 000 000, onda je djeljiv i s 5.
Sada zapiimo neke brojeve koji zavravaju s 0, 2,

4, 6 ili 8. To su, primjerice, 452, 5 987 500, 5658,
1104, 13 806, 3476 itd. Oni zavravaju s 0, 2, 4, 6
ili s 8 i svaki od njih je djeljiv s 2. I odaberemo li bilo
koji prirodan broj kojem je posljednja znamenka
0, 2, 4, 6 ili 8, on e biti djeljiv s 2 jer se moe
rastaviti na pribrojnike tako da svaki bude djeljiv s
2. Primjerice, rastavimo broj 3476:
djeljivost s 2
Na isti nain moemo rastaviti
svaki prirodni broj. Stoga
zakljuujemo:
Prirodan broj je djeljiv s 2 ako
mu je posljednja znamenka
0, 2, 4, 6 ili 8.
99
Z a d a c i
26. Meu ovim brojevima zaokrui parne brojeve:
346, 110, 33, 545, 108, 3, 25, 1, 5, 136, 1 000,
1001, 1014.

brojeve koji su djeljivi s:
a) 2; b) 5; c) 10.

djeljivi s 2:
14, 15, 16, 17, 18, 10, 1, 14, 777, 690, 116, 2800,
25 682, 16 773, 1765, 448, 202, 26, 46, 100.
34. Zadani su brojevi:

23__ , 100__ , 2__ , 51__ .
Umetni u prazninu posljednju znamenku tako da
broj bude djeljiv s:
a) 2; b) 5; c) 10.
Zapii i proitaj sve dobivene brojeve.
28. Zadani su brojevi 45, 450, 451, 452, 328, 5, 10,

2000, 906, 70 000, 410, 505, 254, 75, 100,

80 008, 600 000.
Koji od ovih brojeva su djeljivi s:
a) 5; b) 10; c) 100; d) 2?
29. Navedi 7 etveroznamenkastih brojeva djeljivih
s 2.
30. Zapii 5 peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 2.
31. Zapii najmanji i najvei troznamenkast paran
broj.
32. a) Zapii najmanji dvoznamenkasti broj djeljiv s 2
i najmanji dvoznamenkasti broj djeljiv s 5. Koji je
vei?
b) Zapii najvei dvoznamenkasti broj djeljiv s 2
i najvei dvoznamenkasti broj djeljiv s 5. Koji je
vei?
35. Zadani su brojevi:

13__ , 1__ , 69__ , 40__ .
Umetni u prazninu posljednju znamenku tako da
broj:
a) bude djeljiv s 2, ali ne i s 10;
b) bude djeljiv s 5, ali ne i s 10.
37. Zaokrui tone reenice i objasni:
a) Ako je broj djeljiv s 2, onda je djeljiv i s 5;
b) Ako je broj djeljiv s 10, onda je djeljiv i s 2;
c) Ako je broj djeljiv s 2, onda je djeljiv i sa 100;
d) Ako je broj djeljiv s 1 000 000, onda je djeljiv
i s 2.
2.5. Djeljivost s 3 i 9
Viekratnici od 3 i 9
U tablicu zapii prvih 20 viekratnika brojeva 3 i 9.
Viekratnici od 3:
3
12
Viekratnici od 9:
18
27
36
Pogledaj posljednju znamenku svakog broja iz tablice i odgovori na pitanja:
a) Koji brojevi se pojavljuju na mjestu posljednje znamenke u viekratnicima od
3: ____________________
b) Koji brojevi se pojavljuju na mjestu posljednje znamenke u viekratnicima od 9:
_____________________
100

Ako elimo provjeriti je li broj 25 308 djeljiv s 3 ili s 9, moemo ga podijeliti sa
svakim od ovih brojeva i uvjeriti se kakav mu je ostatak. Ako pri dijeljenju s 3
nema ostatka, znai da je zadani broj djeljiv s 3. Ako ni pri dijeljenju s 9 nema
ostatka, znai da je zadani broj djeljiv s 9.
Meutim, djeljivost s 3 i 9 moe se odrediti i na mnogo bri nain od dijeljenja.
Pogledajmo kako.
Iz uvodnog zadatka smo primijetili da posljednja znamenka brojeva djeljivih s
3 moe biti bilo koja od 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 ili 9. Dakle, pravilo djeljivosti s
brojem 3 se ne odnosi na uoavanje posljednje znamenke, ve na neto drugo.
25 308 : 3=8436
35 308 : 9=2812
Pogledajmo to.
zapiimo 3. Na isti nain zbrojimo znamenke

svakog od danih viekratnika i dobijemo
tablicu:
a) Zapii jedan troznamenkasti, jedan etveroznamenkasti i jedan sedmeroznamenkasti
Viekratnik
od 3
viekratnik broja 3;
b) Ispuni tablicu:
12
15
18
21
15
24
18
27
21
30
24
33
Viekratnik
od 3
Zbroj
znamenaka
12
27
351
30
7821
18
33
3 690 060
24
7821
3 690 060
c) Kako glasi pravilo djeljivosti brojem 3?
Rjeenje:
a) Svatko moe nai svoj primjer viekratnika,

ali ne zaboravimo dijeljenjem provjeriti radi
li se zaista o viekratniku broja 3. Na primjer,
troznamenkasti viekratnik broja 3 je 351
jer je 351 = 117 3, etveroznamenkasti
viekratnik je 7821 jer je 7821 = 2607 3, a
sedmeroznamenkasti viekratnik od 3 je

3 690 060 jer je 3 690 060 = 1 230 020 3;
b) Znamenke broja 12 su 1 i 2, a njihov zbroj

je 1 + 2 = 3, pa u drugi redak ispod broja 12
Nakon popunjavanja tablice dobivamo da su

svi brojevi u drugom retku djeljivi s 3. To vrijedi
za sve brojeve djeljive s 3. Stoga zakljuujemo:
ako je prirodni broj djeljiv s 3, onda je i zbroj
njegovih znamenaka djeljiv s 3.
351
djeljivost s 3
Zbroj
znamenaka
To moemo rei i ovako: ako zbroj znamenaka

nije djeljiv s 3, onda ni taj broj nije djeljiv s 3.
c) Sada odaberimo neke brojeve kojima je zbroj

znamenaka djeljiv s 3, npr. 357, 4737, 25 308,
81, 70 002, 56 706, 45 i 33 906. elimo znati
je li svaki taj broj i sam djeljiv s 3. Rastavimo
broj 25308 po mjesnim vrijednostima:
25 308 = 2 10 000 + 5 1000 + 3 100 + 0 10 + 8
Primijetimo da dekadske jedinice 10, 100,
1000 itd. moemo zapisati u obliku
10 = 9 + 1, 100 = 99 + 1, 1000 = 999 + 1 itd.
101
10 = 9 + 1
100 = 99 + 1
1000 = 999 + 1 itd.
Primijenimo sada svojstvo

distributivnosti:
25 308 = 2 10 000 + 5 1000 + 3 100 + 0 10 + 8 =

= 2 (9999 + 1) + 5 (999 + 1) + 3 (99 + 1) + 0 (9 + 1) + 8 =
Kako je svaki od pribrojnika djeljiv s 3, onda
= 2 9999 + 2 + 5 999 + 5 + 3 99 + 3 + 0 + 8 =
i rezultat 25308 mora biti djeljiv s 3. To je
= 2 9999 + 5 999 + 3 99 + 2 + 5+ 3 + 0 + 8
svojstvo djeljivosti zbroja. To vrijedi i za
Uokvireni pribrojnici su djeljivi s 3 jer je

jedan od njihovih faktora 9 ili 99 ili 999 itd.,
a to su viekratnici od 3. O zbroju brojeva
2, 5, 3, 0 i 8 ovisit e hoe li cijeli zbroj biti
djeljiv s 3 i 9. Primijetimo da su 2, 5, 3, 0 i 8
svaki drugi broj kojem je zbroj znamenaka

djeljiv s 3. Stoga zakljuujemo:
Prirodni broj je djeljiv s 3, ako mu je zbroj
znamenaka djeljiv s 3.
upravo znamenke broja 25 308.
Zadani su brojevi 21 654, 345, 693 i 21 105.
a) Dijeljenjem provjeri jesu li ovi brojevi djeljivi s 9;
b) Zbroji znamenke svakog od brojeva;
c) Pokuaj izrei pravilo za djeljivost brojem 9.
c) Kao i kod djeljivosti s 3, odaberimo neke

brojeve kojima je zbroj znamenaka djeljiv s
9, npr. 387, 9099, 81, 70 002, 56 700, 45 i
33 903. elimo znati je li svaki taj broj i sam
djeljiv s 9. Dijeljenjem se uvjerimo da jest.
Evo zato:
Rjeenje:
a) Nakon dijeljenja zadanih brojeva s 9,
zakljuujemo da su 21 654, 693 i 21 105
djeljivi s 9, dok broj 345 to nije.
b) Zbrojimo znamenke svakog od zadanih brojeva:
mjesnim vrijednostima.
Kako je svaki od pribrojnika djeljiv s 9, onda
Zadani broj
21 654
345
693
21 105
i rezultat 25 308 mora biti djeljiv s 9. To je
Zbroj
znamenaka
18
12
18
svojstvo djeljivosti zbroja. To vrijedi i za svaki
Je li broj
djeljiv s 9
da
drugi broj kojem je zbroj znamenaka djeljiv s 9.

ne
da
da
Zbroj znamenaka brojeva 21 654, 693 i 21 105

je viekratnik od 9. Uzmemo li bilo koji drugi
viekratnik od 9, vrijedit e da mu je i zbroj
znamenaka djeljiv s 9. Stoga zakljuujemo:
ako je prirodni broj djeljiv s 9, onda je i zbroj
njegovih znamenaka djeljiv s 9.
To moemo rei i ovako: ako zbroj znamenaka
nije djeljiv s 9, onda ni taj broj nije djeljiv s 9.
102
Prisjetimo se rastavljanja broja 25 308 po
Stoga zakljuujemo:
Prirodan broj je djeljiv s 9, ako mu je zbroj
znamenaka djeljiv s 9.
Ako znamo da je zbroj
djeljiv s 9, onda je sigurno djeljiv s 3. I gotovo!

8. Provjeri je li Luka u pravu! Kako je on
mogao tako brzo znati odgovore? Je li
Beni u pravu?
Primjer 3.
Rjeenje:
Zadani su brojevi 12, 18, 21, 66, 90, 33, 81, 51,
a) Primijetimo da su svi zadani brojevi djeljivi
15, 270.
s 3. Meu njima treba nai one brojeve koji
a) Koji od tih brojeva su djeljivi s 3, a nisu djeljivi
nisu djeljivi s 9. To su 12, 21, 66, 33, 51 i 15;
s 9?
b) Koji od tih brojeva su djeljivi s 9, a nisu
b) Brojevi koji su djeljivi s 9 su 18, 90, 81 i

270. No svi oni su djeljivi s 3 jer im je zbroj
djeljivi s 3?
znamenaka viekratnik od 3. To znai da nema

broja koji je djeljiv s 9, a da nije djeljiv s 3.
Z a d a c i
1. U drugi stupac tablice zapii zbroj znamenaka
svakog zadanog broja, a u trei s DA ili NE
odgovori je li zadani broj djeljiv s 3.
Broj
Zbroj
znamenaka
Je li broj
djeljiv s 3?
395
17
ne
375
15
da
2. Zaokrui brojeve koji su djeljivi s 3:

390, 101, 102, 2508, 4446, 3206, 404, 207,
6000, 5 000 000, 3, 45, 1.
3. Zapii 2 troznamenkasta broja djeljiva s 3.
4. Zapii 3 peteroznamenkasta broja djeljiva s 3.
5. Zapii neki sedmeroznamenkasti broj djeljiv s 3,
koji ima sve znamenke razliite. Proitaj ga!
459
6. Umetni znamenku tako da broj bude djeljiv s 3:
5789
437
7. Lukini roditelji su kupili tri jednaka stolca.
43__, 5__1, 9__, 5__6, 2365__, 2__, 4__86521.

Ukupna cijena je bila 178 kn.
1023
351
Mala sestra je poarala raun! rekao je Luka.
49 807
to misli, koja znamenka nedostaje? pitao je

tata Luku.
A zatim izraunaj koliko stoji jedan stolac

dodala je mama.
444
57 108
123 456
103
Z a d a c i
9. U drugi redak tablice zapii zbroj znamenaka
svakog zadanog broja, a u trei s DA ili NE
odgovori je li zadani broj djeljiv s 9.
Broj
232
Zbroj
znamenaka
Je li djeljiv s 9?
NE
8011
7776
1023
8290
335 602
558
90 326
10. Zaokrui brojeve djeljive s 9:
34, 324, 90 009, 1431, 786, 5058, 9297, 6715,
2000, 4041, 5 050 507, 32 809, 9, 18, 1.
11. Koje znamenke moe umetnuti na prazno
mjesto u broju, tako da broj bude djeljiv s 9:

21__,

9__1,

9__,

4__6,

2365__,

3__,

4__3333?
12. Zapii broj djeljiv s 9 kojem su sve znamenke
razliite tako da taj broj bude:
a) dvoznamenkast;
b) troznamenkast;
c) etveroznamenkast; d) peteroznamenkast.
13. kola je kupila 9 raunala, ukupno ih plativi
46__07 kn.
a) Koja znamenka nedostaje?
b) Koliko stoji jedno raunalo?
14. Zapii jedan broj:
a) koji je djeljiv s 3 i 5;
b) koji je djeljiv s 3 i 10;
c) koji je djeljiv s 9 i 2;
d) koji je djeljiv s 9, 5 i 2.
104

a) koji je djeljiv s 3, ali nije djeljiv s 9;
b) koji je djeljiv s 9, ali nije djeljiv s 3.
to zakljuuje?
16. Zapii sve brojeve izmeu 60 i 100:
a) djeljive s 3;
b) djeljive s 9.
Kojih ima vie i zato?
17. Koje znamenke moe upisati na mjesto
jedinica u broju 3045__ , tako da broj bude
djeljiv s:

a) 1;

b) 2;

c) 3;

d) 5;

e) 9;

f) 10?
18. Koji je najmanji broj djeljiv s 3 kojem su sve
znamenke 1?
znamenke 1?
znamenke 3?
21. Koji je najmanji etveroznamenkasti broj djeljiv
s 3? A najvei?
22. Koji je najmanji etveroznamenkasti broj djeljiv
i s 3 i s 5?
23. Je li umnoak tri uzastopna neparna broja djeljiv s
3? Objasni odgovor.
24. Napii pet esteroznamenkastih brojeva koji su
djeljivi s:

a) 2;
b) 3;
c) 5;
d) 9;
e) 10.
25. Brojevi 12, 18, 24, 30, 36 djeljivi su sa 6. Kako

moe prepoznati je li broj djeljiv sa 6? Objasni.
Vjeb lica
a
1. Nai sve prirodne brojeve 40 < n < 404 za koje

vrijedi da je n djeljiv s 10.
19. Nai sve prirodne brojeve n za koje vrijedi da je

n + 17 paran broj.

djeljivi s 5:
20. Zaokrui brojeve koji su djeljivi s 3:
37, 50, 75, 45, 58, 1, 27, 120, 270, 60001, 4, 5,

54, 1105, 90.

2070, 800, 3000000, 470, 5501, 655, 85, 33300,
760, 23000. Koji od ovih brojeva su djeljivi s:

a) 5; b) 10; c) 100; d) 1000?
4. Nai sve prirodne brojeve n < 50 za koje vrijedi da

je n + 2 djeljiv s 10.
111, 2134, 435, 2507, 6546, 8726, 44, 4407,

2300, 5007000, 9, 66, 2.
21. Koje znamenke moe umetnuti tako da broj

bude djeljiv s 3: 73 , 6 3, 8 , 4 6, 7773
65 , 2 83231.

bude djeljiv s 3: 83 , 9 7, 3 , 7 3, 3673
47 , 88 831
23. Zaokrui brojeve djeljive s 9:

n 3 djeljiv s 10.
6. Nai sve prirodne brojeve 10 < n < 1001 za koje

vrijedi da je n + 5 djeljiv sa 100.

bude djeljiv s 9: 675 , 9 55, 34 , 564 6,
23 , 89 1, 7 873.

39 n djeljiv s 10.
38, 37689, 9070209, 5464, 334, 3465, 76789,

239, 2009, 499, 5567, 356, 27, 63, 17.

brojeve koji su djeljivi s 5.

bude djeljiv s 9: 575 , 9 23, 7777 , 574 6,
389 , 45 1, 2 773.
9. Od znamenaka 5, 7, 0, 1 sloi sve

etveroznamenkaste brojeve koji su djeljivi s:
26. Zapii sve brojeve n takve da je 50 n < 101 koji

su djeljivi s 9.
27. Je li broj 345286594 djeljiv s 3 i zato?
a) 5; b) 10.

izmeu 19 i 48.
28. Je li zbroj 4545672 + 334455399 + 323232

djeljiv s 3 i zato?
11. Zapii sve brojeve n takve da je 50 n < 101 koji

su djeljivi s 5.
29. Je li rjeenje 7326 18 + 3456784512 djeljivo s 9

i zato?

53 n djeljiv s 5.
13. Nai sve prirodne brojeve n izmeu 64 i 90 za

koje vrijedi da je n + 4 djeljiv s 5.
a) koji su djeljivi s 2 i 9;
b) koji su djeljivi s 9 i 10;
c) koji su djeljivi s 5 i 2;
d) koji su djeljivi s 3, 5 i 2.
130, 96, 60000. Koji od ovih brojeva su djeljivi s:
a) 5; b) 10; c) 100; d) 2?

a) 2; b) 5; c) 10.

izmeu 16 i 25.
17. Zadani su brojevi: 14 , 7 , 32 , 50 . Umetni
u kvadrati posljednju znamenku tako da broj:
31. Zapii tri broja:

34. Je li broj 23454345 djeljiv sa 6 i zato?
a) bude djeljiv s 2, ali ne i s 10;
b) bude djeljiv s 5, ali ne i s 10.

27 n paran broj.

105
2.6. Prosti i sloeni brojevi

Koliko djelitelja?
a)
Koliko djelitelja ima broj 12? Koji su to djelitelji?
b)
Ispuni tablicu:
Broj
10
Djelitelji
zadanog
broja:
1, 2, 5,
10
Koliko
djelitelja
ima?
11
13
25
Brojevi koji imaju samo dva djelitelja, broj

1 i sebe sama nazivaju se prosti brojevi.
30
31
36
prosti
brojevi
To su, primjerice, brojevi 2, 3, 5, 7, 11, 13,

17, 19, 23, 29, 31, 37, 41, 43, 47, 53, 59,
61, 67, 71, 73, 79, 83, 89, 97, itd.
Proste brojeve nazivamo i

prim-brojevima ili jednostavnim brojevima.
Brojevi koji imaju vie od dva djelitelja

nazivaju se sloeni brojevi.
To su, primjerice, brojevi 4, 6, 8, 9, 10, 25
itd.
Primijetimo da broj 1 nije ubrojen ni u
proste ni u sloene brojeve. Broj 1 nije ni
prost ni sloen broj.
Broj 1 nije ni prost ni sloen broj.
106
sloeni
brojevi

Primjer 1. Eratostenovo sito
Grki mudrac Eratosten,
koji je ivio oko 200.
god. prije Krista, doao
je na ideju kako proste
brojeve odijeliti od
sloenih. Po njemu se
taj postupak i danas
naziva
Eratostenovo
Prvi sljedei slobodan broj je 2. Zaokruimo

ga. Precrtajmo sve viekratnike broja 2 jer su
oni sloeni brojevi.
Prvi sljedei slobodan broj je 3. Zaokruimo
ga. Precrtajmo sve viekratnike broja 3 jer su
oni sloeni brojevi.
Zaokruimo
broj,
prvi
njegove
sljedei
viekratnike
slobodan
precrtajmo.
Ponavljajmo postupak sve dok ima slobodnih

sito.
Evo Eratostenove
ideje:
Zapiimo prirodne
brojeve od 1 do
eljenog broja. Npr.
do 100. Sloimo
brojeva.
Na kraju e svi zaokrueni brojevi biti prosti, a
prekrieni sloeni. Tako iz crtea vidimo da su
brojevi 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31,
37, 41, 43, 47, 53, 59 itd. prosti, a dobiveni su
Eratostenovim sitom.
ih u redove kao na
Ovaj postupak se zove sito jer ga moemo
slici.
usporediti s pravim sitom ili cjedilom, gdje kroz
Precrtajmo broj 1
rupice izlaze sloeni brojevi, a u situ ostaju
jer to nije ni prost
samo prosti brojevi.
ni sloen broj.
Primjer 2. Najmanji i najvei prosti broj
Pogledajmo tablicu prostih

brojeva do 100:
2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19,
23, 29, 31, 37, 41, 43, 47,
53, 59, 61, 67, 71, 73, 79,
83, 89, 97.
Najvei prost broj
Matematiari se i danas natjeu tko e nai vei
prost broj. Najvei prost do danas pronaen
broj je 2756839-1. On je zapisan na ovako udan
nain jer kada bismo ga zapisali u dekadskom
obliku, on bi imao 227 832 znamenke. Kada
bismo ga eljeli zapisati, on bi bio dugaak
preko jednog kilometra!
Natjeaj za jo vee proste brojeve je otvoren,

a nagrade su vrlo velike. Moda e upravo ti
biti matematiar koji e otkriti sljedei prosti
broj!
Evo jednog velikog prostog broja:
170 141 183 460 469 231 731 687 303 715 884 105 727
Proitaj ga!
107

Primjer 3. Sloeni brojevi
Koristei se pravilima djeljivosti pokai da su
sljedei brojevi sloeni: 155, 2097, 111 111,
800, 725, 892.
Broj 6 je sloen broj jer se moe sloiti

kao 3 2. Sloene brojeve moemo nacrtati
u obliku pravokutnika koji se sastoje od
vie redaka kao na slici:
Rjeenje:
Znamo da prosti brojevi imaju samo dva
6 = 2 3
djelitelja: 1 i sebe sama. Sloeni brojevi osim
Proste brojeve moemo prikazati samo u

jednom retku:
1 i sebe sama imaju bar jo jednog djelitelja.

Dovoljno je za svaki od ponuenih brojeva
pronai jo jedan djelitelj pa da zakljuimo da se
radi o sloenim brojevima. Tako po posljednjoj
znamenci zakljuujemo da su 155 i 725 djeljivi
s 5, a da su 800 i 892 djeljivi s 2. Zbrojimo li
znamenke od 111 111 i 2097 zakljuit emo
da su ti brojevi djeljivi s 3. Dakle, svi ponueni
brojevi su sloeni brojevi.
7 = 7 1

Kako moe
u obliku
pravokutnika
nacrtati brojeve
10, 11 i 12?
Z a d a c i
1. Ispuni tablicu i odgovori koji od zadanih brojeva su
prosti:
Broj:
43
54
65
76
87
57
13
22
Djelitelji:
Je li prost?
2. Koji od sljedeih brojeva su prosti:
455, 29, 1, 22, 2, 100, 1001, 255, 97, 43, 44, 77,
83, 265?
3. Meu zadanim brojevima zaokrui proste brojeve:
6, 3, 12, 24, 23, 25, 29, 1, 31, 11, 2, 13, 10.
4. Nai sve djelitelje ovih brojeva i zaokrui proste
brojeve:
67, 18, 99, 40, 102, 201, 67, 49, 22, 1, 15,
3, 11, 111, 1111.
5. Koristei se pravilima djeljivosti pokai da su
sljedei brojevi sloeni:
22, 45, 130, 297, 27, 406, 555, 72, 28.
6. a) Napii sve proste brojeve koji se nalaze izmeu
10 i 30;
b) Napii sve proste brojeve koji se nalaze izmeu
84 i 134.
7. Zapii sve djelitelje broja 36. Zaokrui njegove
proste djelitelje.
proste djelitelje.
108
9. Je li broj 91 prost ili sloen broj?

10. Zato je broj 2 jedini parni prost broj?
11. Koji je najmanji neparni prost broj? A najvei?
12. Nai najmanji i najvei dvoznamenkast prost broj.
13. Nai najmanji i najvei troznamenkast prost broj.
14. Nai dva prosta broja ija je razlika 2. Moe li
nai jo koji takav par?
15. Nai dva prosta broja ija je razlika 1. Moe li
nai jo koji takav par?
16. Nai dva broja djeljiva sa 6 kojima su prethodnik i
sljedbenik prosti brojevi.
17. Brojevi blizanci
Dva prosta broja ija je razlika 2 nazivaju se
brojevi blizanci. Na primjer, to su brojevi 3 i 5. Ili,
5 i 7.
Pronai sve brojeve blizance manje od 110.
18. Je li broj tvojih godina prost ili sloen broj?
19. Je li je dan, mjesec ili godina tvog roenja
prost broj?
20. Mogu li bilo koja dva uzastopna broja biti prosta?
21. Je li umnoak dvaju prostih brojeva prost ili
sloen broj? Navedi primjer.
2.7. Rastavljanje broja na proste faktore

Rastavi 150 na faktore
Broj 150 prikai kao umnoak dvaju, triju, etiriju ili pet faktora. Pronai sva
mogua rjeenja.
150 = __ __
150 = __ __ __
150 = __ __ __ __
150 = __ __ __ __ __
Vidimo da se broj 150 moe zapisati u obliku umnoka na mnogo naina. Kaemo
da smo broj 150 rastavili na faktore. Rastaviti broj na faktore znai zapisati ga
u obliku umnoka dvaju ili vie brojeva.
Primjer 1. Rastavljanje broja na faktore

Broj 40 rastavi na faktore. Pronai sva rjeenja.
U rastavu 40 = 2 20 faktor 20 je sloen broj i

moemo ga rastaviti na faktore:
Rjeenje:
rastavljanje na faktore
Pogledajmo ove rastave broja 40 kao umnoka

dvaju, triju, etiriju, pet, est itd. faktora:
Zato 40 moemo zapisati kao umnoak triju
40 = 1 40
40 = 1 1 40
40 = 1 1 1 40
40 = 1 1 1 1 40
faktora:
itd.
40 = 2 2 2 5.
Zakljuujemo da se broj 40 moe na

beskonano mnogo naina zapisati u obliku
umnoka pomou faktora 1. Izostavimo li meu
faktorima broj 1, dobit emo konano mnogo
rjeenja. Budui da e biti vie naina na koji
se broj 40 moe rastaviti na faktore, krenimo
nekim redoslijedom kako ne bismo preskoili
koji rastav. Krenimo od broja 2 prema veim
faktorima:
Primijetimo da su u ovom rastavu svi faktori

prosti i da ga zato ne moemo dalje rastavljati.
Kaemo da smo broj 40 rastavili na proste
40 = 2 2 10, 40 = 2 4 5.
Rastavimo li sloene faktore, dobivamo:
faktore.
rastavljanje na
proste faktore
40 = 2 20,
40 = 4 10,
40 = 5 8.
109

Primjer 2.
Rastavljanje na proste faktore
Broj 100 rastavi na proste faktore.
drugim putem rastavljali na faktore, opet bismo

na kraju dobili iste proste faktore.
Npr. 100 = 25 4 = 5 5 2 2 ili

Rjeenje:
Broj 100 treba rastaviti na faktore tako da svi
faktori budu prosti brojevi.
Krenimo nekim redoslijedom da ne bismo
preskoili koji rastav. Obino kreemo od
100 = 10 10
=5252
=5522
Rastavljanje na proste faktore pomou
okomite crte:
Broj 100 dijelimo s prostim
brojem 2 i u novi red
zapisujemo kolinik 50. Zatim
50 dijelimo s 2 i u novi red
zapisujemo kolinik 25. Zatim
25 dijelimo s nekim prostim
faktorom s kojim ga je mogue
podijeliti, a to je 5. Postupak
nastavljamo dok ne dobijemo
kolinik 1.
Brojevi u desnom stupcu su
najmanjeg prostog broja 2.
Nastavljamo postupak rastavljanja sloenih

faktora dok svi faktori ne budu prosti. Rastav
broja 100 na proste faktore glasi:
100 = 2 2 5 5.
Primijetimo da se svaki sloeni broj samo na
jedan nain moe prikazati kao umnoak
prostih faktora. Kada bismo broj 100 nekim
Primjer 3. Odreivanje svih

djelitelja prirodnog broja
Rjeenje:
Rastavi broj 28 na proste faktore pa odredi sve

njegove djelitelje.
prosti faktori od 100.
Rastavimo broj 28 na proste faktore: 28 = 2 2 7

Iz ovog rastava primjeujemo da su djelitelji
od 28 brojevi 2 i 7. No, kombiniranjem faktora
dobivamo i druge djelitelje broja 28. To su i
2 2 = 4, 2 7 = 14 i 2 2 7 = 28.
Zakljuujemo da su djelitelji od 28 brojevi
1, 2, 4, 7, 14 i 28.
Rastavljanje pomou stabla

Na proste faktore moemo
Pogledaj ovo:
Bez obzira na to kojim redoslijedom rastavlja, na kraju e
rastavljati i u obliku stabla:
dobiti iste proste faktore! Dopuni i uvjeri se:
Pomou stabla rastavi na proste faktore brojeve 3 150 i 11 550.
110
Z a d a c i
12. Pokai da su ovi umnoci isti tako to e ih
rastaviti na proste faktore: 45 2, 9 10,
3 10 3.
13. Rastavi na proste faktore brojeve 242, 2002, 247,
2873.
14. Iz rastava 20 = 2 2 5 moemo prepoznati
djelitelje broja 20. To su 2 i 5. Mnoenjem
dobivamo djelitelje 2 2 = 4 i 2 5 = 10. Djelitelji
broja 20 su 1, 2, 4, 5, 10 i 20.
Rastavi na proste faktore pa odredi djelitelje ovih
brojeva: 32, 36, 38, 40, 42.
15. Broj 60 rastavi na proste faktore. Zatim odredi sve
djelitelje broja 60.
1. Rastavi na proste faktore brojeve
18. Broj 420 rastavimo na proste faktore,

420 = 2 2 3 5 7.
Iz ovog rastava snalaljivo odredi koliko je:
a) 420 : 7; b) 420 : 4;
d) 420 : 14; e) 420 : 15;
34, 22, 56, 13 i 28.

20, 45, 72, 99, 130 i 210.

40, 65, 64, 81, 25 i 87.

10, 100, 1000, 10 000.

200, 300, 500 i 700.

8, 32, 64, 128, 1024, 27, 625, 216, 81.
7. Zapii u obliku umnoka prostih brojeva:

330, 420, 8100, 1024, 444, 5050, 360, 900,

78 125.
8. Zapii u obliku umnoka prostih brojeva:

8000, 60 025, 99 099, 40 500, 102 400.
9. U prazninu upii broj koji nedostaje:

a) 100 = 2 2 5 __; b) 90 = 3 2 5 __;

c) 462 = 2 3 11 __; d) 306 = 3 3 2 __.
c) 420 : 28;
f) 420 : 35.
19. Broj 504 rastavi na proste faktore i snalaljivo

odredi koliko je:

a) 504 : 8; b) 504 : 36; c) 504 : 21; d) 504 : 84.
20. Broj 2592 rastavi na proste faktore. Zatim iz tog

rastava zakljui je li 2592 djeljiv s:
a) 18;
b) 36;
c) 16.
21. Zamislila sam prirodan broj. Kada ga rastavim na
proste faktore, svi njegovi faktori e biti trojke.
Tih trojki ima 7. Koji broj sam zamislila?
22. Zamislio sam prirodan broj. Kada ga rastavim na
proste faktore, on ima 7 prostih faktora: dvije
dvojke, jednu jedanaesticu, a ostalo su petice.
Koji je to broj?
23. Odredi sve brojeve manje od 400 koji se mogu
rastaviti na:

a) tono 2 jednaka prosta faktora;

b) tono 3 jednaka prosta faktora;
c) tono 4 jednaka prosta faktora;
d) samo 5 jednakih prostih faktora.
10. Rastavi na proste faktore brojeve 7, 11, 13, 19,

23. to primjeuje?
24. Nai najvei troznamenkasti broj koji ima tono 3

jednaka prosta djelitelja.
11. Rastavi na proste faktore brojeve 9, 25, 49, 121.

to primjeuje?
25. Nai dva broja koji su djeljivi s 1, 2, 3, 4, 5 i 6.

Koji je najmanji takav broj?
111
Vjeb lica
a
1. Ispuni tablicu i odgovori koji od zadanih brojeva su

prosti:
Broj:
40
18
21
54
17
16
28
39
41
Djelitelji:
Je li prost?
2. Koji od sljedeih brojeva su prosti:

56, 35, 78, 27, 67, 134, 1011, 256, 99, 41, 45,
75, 81, 26.
3. Meu zadanim brojevima zaokrui proste brojeve:

34, 37, 21, 91, 344, 215, 31, 113, 111, 19, 23,
73, 100.
4. Nai sve djelitelje ovih brojeva i zaokrui proste

brojeve:

66, 17, 90, 47, 104, 207, 61, 49, 121, 119, 175,
53.
5. Koristei se pravilima djeljivosti pokai da su

sljedei brojevi sloeni: 44, 46, 560, 396, 549,
722277.
6. Napii sve proste brojeve koji se nalaze izmeu 50
i 90.
7. Napii sve proste brojeve koji se nalaze izmeu 32
i 54.

17. Broj 360 rastavimo na proste faktore. Iz ovog
rastava snalaljivo odredi koliko je:

a) 360 : 2; b) 360 : 5; c) 360 : 10;

d) 360 : 8;
e) 360 : 15; f) 360 : 20.

odredi koliko je:

a) 8820 : 4; b) 8820 : 49;

c) 8820 : 21; d) 8820 : 84.
odredi koliko je:

a) 4725 : 9; b) 4725 : 7;

c) 4725 : 27; d) 4725 : 35.
odredi koliko je:

a) 5250 : 7; b) 5250 : 49;

c) 5250 : 15; d) 5250 : 125.
odredi koliko je:

a) 360 : 4; b) 360 : 15; c) 360 : 24; d) 360 : 45.

proste djelitelje.

rastava zakljui je li djeljiv s:

proste djelitelje.
a) 11; b) 15; c) 55.

10. Nai dva broja djeljiva sa 11 kojima su prethodnih

i sljedbenik prosti brojevi.

150 i 270.


27 i 88.
13. Rastavi na proste faktore brojeve 15, 105, 115,

102.
112

a) 12; b) 14; c) 63.
a) 14; b) 21; c) 125.


a) 9; b) 27; c) 21.
2.8. Najvei zajedniki djelitelj

Jabuke i breskve
Mama je u koari donijela 24 jabuke i 18 bresaka. Na koliko se djece moe
podijeliti to voe tako da se jabuke i breskve pravedno podijele meu djecom?
Pronaimo zajednike djelitelje od 32 i 40.

Djelitelji broja 32 su 1, 2, 4, 8, 16 i 32. Djelitelji od 40 su 1, 2, 4, 10, 20 i 40.
Sada je lako odrediti iste djelitelje obaju brojeva. To su brojevi 1, 2 i 4. Njih
nazivamo zajednikim djeliteljima brojeva 32 i 40.
Zajedniki djelitelji brojeva 32 i 40 su 1, 2 i 4.
Ako su a i b zadani brojevi, onda brojeve koji su djelitelji oba broja

nazivamo zajednikim djeliteljima brojeva a i b.
zajedniki
djelitelji
Na ovaj nain moemo odrediti zajednike djelitelje bilo koja dva, tri ili vie
prirodnih brojeva.
Primjer 1. Zajedniki djelitelji

Pronai zajednike djelitelje brojeva:
a) 24 i 18;
b) 20, 30 i 45;
c) 15 i 30;
d) 28 i 25.
Djelitelji od 20 su 1, 2, 4, 5, 10 i 20. Djelitelji

od 30 su 1, 2, 3, 5, 6, 10, 15 i 30. Djelitelji od
45 su 1, 3, 5, 9, 15 i 45. Zajedniki djelitelji
brojeva 20, 30 i 45 su 1 i 5.
c) Trae se zajedniki djelitelji brojeva 15 i 30, a
Rjeenje:
primijetimo da je 30 viekratnik od 15. Djelitelji
a) Pronaimo djelitelje brojeva 24 i 18. Djelitelji
od 15 su 1, 3, 5 i 15. Djelitelji od 30 su 1, 2, 3,
od 24 su 1, 2, 3, 4, 6, 8, 12 i 24. Djelitelji od 18
5, 6, 10, 15 i 30. Svi djelitelji od 15 su ujedno
su 1, 2, 3, 6, 9 i 18. Zajedniki djelitelji brojeva 24
i djelitelji od 30. Prisjetimo se, to svojstvo smo
i 18 su 1, 2, 3 i 6.
nauili kod djeljivosti umnoka.

b) Postupak
d) Djelitelji od 28 su 1, 2, 4, 7, 14 i 28. Djelitelji
za traenje
od 25 su 1, 5 i 25. Njihov zajedniki djelitelj je
zajednikih
samo broj 1.
djelitelja triju
brojeva jednak
je kao i za dva
broja.
Brojevi koji osim broja 1 nemaju drugih zajednikih djelitelja zovu se relativno prosti
brojevi.
relativno
prosti brojevi
113
Z a d a c i
1. Pronai zajednike djelitelje brojeva:
a) 25 i 80; b) 18 i 45;
c) 42 i 56;
d) 20 i 30; e) 72 i 45.
12 i 24, 45 i 9, 33 i 11, 14 i 350.
7. okolada Daj griz prodaje se u tri veliine: maloj,

srednjoj i velikoj. Sve tri veliine imaju jednake
dimenzije kockica. Kolika moe biti duljina jedne
kockice, ako je duljina male okolade 6 cm,
srednje 12 cm, a velike 18 cm?

11 i 13, 7 i 8, 9 i 10, 24 i 125.
12, 20 i 28; 50, 75 i 90; 15, 30, 45 i 60.
5. Koji su od ovih brojeva relativno prosti:
a) 12 i 11; b) 12 i 15; c) 12 i 25; d) 12 i 14?
6. Ivan je visok 160 cm, a Maja 150 cm. Koje duljine
moe biti jedinina duina metra kojim se oni
mjere da bismo ih tono izmjerili?
Primjer 2. Najvei zajedniki djelitelj

Pronai najvei zajedniki djelitelj brojeva 35 i 28.
Rjeenje:
Prvo pronaimo sve zajednike djelitelje od
35 i 28 pa emo meu njima lako pronai
najvei:
Djelitelji broja 35 su 1, 5, 7 i 35. Djelitelji od 28
su 1, 2, 4, 7, 14 i 28.
Zajedniki djelitelji su 1 i 7, pa je lako zakljuiti
da je najvei zajedniki djelitelj od 35 i 28 broj 7.
114
12
18
8. Djeca u vrtiu slau ceste od ploica koje su sve

jednake veliine. Ivanov put dugaak je 20 cm,
Marijin put dugaak je 22 cm, a Markov 30 cm.
Kolika je duljina jedne ploice?
9. Napii nekoliko brojeva s kojima je broj 20
relativno prost broj.
Najvei zajedniki
djelitelj je najvei broj
u skupu zajednikih
najvei zajedniki djelitelj

ili najvea zajednika mjera
djelitelja zada nih brojeva.

Najvei zajedniki djelitelj brojeva a i b oznaavamo s D(a, b). Stoga je D(35, 28) = 7 i itamo:
najvei zajedniki djelitelj brojeva 35 i 28 je 7.
D(a, b) najvei zajedniki djelitelj brojeva a i b
Proitaj:
D(12, 32) = 4
D(10, 35) = 5

Primjer 3. Odreivanje najveeg
zajednikog djelitelja
Pogledajmo kako!
Brojeve 3500 i 2800
rastavimo na proste faktore
Pronai najvei zajedniki djelitelj brojeva 3500
i zaokruimo zajednike
i 2800.
faktore:
Rjeenja:
3500 = 2 2 5 5 5 7
Krenimo dobro poznatim postupkom: treba

ispisati sve djelitelje od 3500, zatim sve
djelitelje od 2800, pa izvui sve zajednike
djelitelje i na kraju iz skupa zajednikih
djelitelja odabrati najvei. Kod manjih je
brojeva to bilo lako, no kod veih je ponekad
teko ispisati sve djelitelje. U zadatku se trai
samo najvei zajedniki djelitelj, pa se pitamo
moe li se najvei zajedniki djelitelj pronai
i bez ispisivanja svih djelitelja. Odgovor je
da moe, i to uz pomo rastavljanja zadanih
Zajedniki faktori su 2, 2, 5,
2800 = 2 2 2 2 5 5 7
brojeva na proste faktore.

A moe i pomou okomite crte:
Traimo zajednike proste faktore brojeva 3500
i 2800. Krenemo od
2 i kolinici su 1750 i
1400. Njih dijelimo sa
zajednikim
prostim
djeliteljem, a to je opet
2. Postupak nastavljamo
dok ne dobijemo relativno
proste kolinike. U ovom
5, i 7.
Pomnoimo
li
zajednike
faktore dobit emo

3500 = 700 5
2800 = 700 4
Zakljuujemo da je 700 najvei zajedniki
djelitelj brojeva 3500 i 2800, pa je
D(3500, 2800) = 2 2 5 5 7 = 700.
(Pogledajte umnoak 2 2 5 5 7. Kako ete
brzo napamet pomnoiti ove brojeve?)
Pomnoimo proste faktore s desne strane crte
i dobit emo najvei
zajedniki djelitelj:
2 2 5 5 7 = 700.
sluaju to su 5 i 4.
Primjer 4. Najvei zajedniki

djelitelj vie brojeva
Pronai D(24, 60, 78).
Rjeenje:
Sada treba odabrati zajednike faktore koji se

pojavljuju u rastavima svih triju brojeva. To su
faktori 2 i 3, pa je D(24, 60, 78) = 2 3 = 6.
A moe i pomou okomite crte:
Rastavimo zadane brojeve na proste faktore:

24 = 2 2 2 3
60 = 2 2 3 5
78 = 2 3 13
Vano je nai zajednike djelitelje svih

triju brojeva.
115

Primjer 5. Poploavanje terase
Rjeenje:
Terasa je duga 480 cm i iroka 400 cm. elimo je
Terasu treba poploiti tako da niti jednu ploicu
poploiti ploicama kvadratnog oblika to veih
ne razreemo. To znai da duljina i irina
dimenzija. Kolika e biti duljina svake ploice?
terase trebaju biti viekratnici stranice ploice.

Pitamo se koji su zajedniki djelitelji od 400 i
480, a kako se trai ploica najveih dimenzija,
trebamo nai D(400, 480).
D(400, 480) = 10 8 = 80
Stranica kvadratne ploice duga je 80 cm.
Z a d a c i
10. Pronai najvei zajedniki djelitelj brojeva:
10 i 15, 27 i 18, 65 i 42, 100 i 150, 33 i 220.
Recept
Kako nai najvei zajedniki djelitelj:
1. rastavim brojeve na zajednike faktore
2. pomnoim zajednike djelitelje

a) 18 i 27,
b) 50 i 75,
14 i 21,
12 i 20,
64 i 44;
60 i 75.
12. U prvom stupcu zadani su brojevi. U drugom

stupcu nalazi se njihov najvei zajedniki
djelitelj. Spoji parove:
8 i 10
16 i 4
15 i 25
13. Pronai najmanji i najvei djelitelj brojeva 45 i

60.
14. Napamet i bez raunanja, probaj pronai najvei
zajedniki djelitelj brojeva:
a) 6 i 4;
b) 8 i 10;
c) 4 i 8;
d) 10 i 15;
e) 8 i 12;
f) 12 i 4;
g) 8 i 5;
h) 2 i 10;
i) 8 i 6.
a) 682 i 2552;
25 000 i 7500;
b) 4096 i 20 000; 1296 i 5832.
116
16. Pronai najvei zajedniki djelitelj brojeva

a) 13 i 14; b) 15 i 16;
Kakvi su to brojevi?
c) 22 i 45.

a) 10 i 20;
b) 3 i 33;
d) 100 i 1500; e) 32 i 128.
to primjeuje?
c) 15 i 60;
18. Zeleno platno duljine 90 m i uto platno duljine

135 m treba razrezati na jednake dijelove.
Koliko dugi mogu biti ti dijelovi? Kako da
razreemo ta platna tako da to manje reemo
platno?
19. Terasa je duga 540 cm i iroka 420 cm. elimo
je poploiti ploama kvadratnog oblika, to
veih dimenzija. Kolika e biti duljina svake
ploe?
je poploiti ploama kvadratnog oblika to
veih dimenzija. Kolika e biti duljina svake
ploe?
21. Koje brojeve moe upisati na prazno mjesto:
D(16, __) = 4, D(5, __) = 1,
D(4, __) = 4, D(__, 27) = 9?
22. Kakav je broj a ako je D(12, a) = 12?
23. Kakav je broj a ako je D(12, a) = a?

24. Koliko moe iznositi, a koliko
tri rjeenja za svaki zadatak:
? Nai bar
a) D(,
) = 2; b) D(, ) = 12;
) = 1; d) D(, ) = 300;
e) D(, ) = 39; f) D(, ) =.
c) D(,
25. U trgovini bojama trgovac ima dvije razliite

kante za boju. U veu stane 36 litara, a u manju
tono 12 litara manje. On iz tih kanti uzima
boju i sipa je u boce za prodaju.
a) Koliko litara stane u bocu za prodaju, ako
trgovac moe isprazniti svaku kantu dokraja
sipajui iz nje boju u boce?
b) Koliko litara stane u najveu takvu bocu?
26. Baka Ana je strunjak za kolae. Svakoga dana
pee kola u protvanu duljine 56 cm i irine
56 cm. Kad se kola ohladi, ona ga ree na
jednake komade kvadratnog oblika.
a) Koje duljine i irine mogu biti kolai?
b) Procijeni prema veliini svoje ruke, koje
dimenzije kolaa su najprikladnije da bismo
kola drali u ruci?
27. Soba je duga 490 cm i iroka 280 cm. elimo
poploiti njen pod s najveim ploicama
kvadratnog oblika, tako da se niti jedna ploica
ne treba rezati. Kolika e biti duljina stranica
svake ploice?
a) 45, 60 i 150; b) 20, 30 i 90; c) 16, 20 i 36.
a) 45, 54 i 126; b) 90, 140 i 250;

c) 160, 440 i 1000.
30. Pronai:

a) D(250, 700, 500); b) D(125, 400, 375);
c) D(44, 396, 528); d) D(196, 280, 343).
31. Mama je ispekla tri rolade:

- rolada od okolade duga je 36 cm;
- rolada od kestena duga je 24 cm;
- rolada od pekmeza duga je 32 cm.
Luka jako voli ove kolae, pa je rekao mami
neka ree rolade na to deblje komade.
Mama eli sve komade jednake debljine.
Kolika e biti debljina svakog odrezanog
komada? Nacrtaj otprilike debljinu jednog
komada.
33. okolada Ne dam griz prodaje se u 4

veliine: maloj, srednjoj, velikoj i jumbo. Sve
veliine imaju jednake dimenzije kockica.
Kolika moe biti najvea duljina jedne
kockice, ako je duljina male okolade 9 cm,
srednje 15 cm, velike 18 cm, a jumbo 27 cm?
34. Luka ima 20 crvenih, 30 utih i 45 plavih
pikula. Koliko se najvie prijatelja moe
pikulati, a da svi igru zaponu s jednakim
brojem crvenih, jednakim brojem utih i
jednakim brojem plavih pikula? Koliko e
kojih pikula svaki dobiti?
35. Jesu li zadani parovi brojeva relativno prosti?

a) 2, 8;

b) 15, 16;
c) 12, 18;
d) 9, 20; e) 26, 36;
f) 100, 81.
36. Koji je najvei zajedniki zajedniki djelitelji

bilo koja dva uzastopna broja?
37. Koji je najvei zajedniki djelitelji bilo koja dva
prosta broja?
38. U kutiji je 64 okoladica i 48 bombona.
Razrednica od toga treba sloiti poklonpaketie. Koliko paketia moe sloiti? Koliko
e u jednom paketiu biti okoladica, a koliko
bombona?
39. Luka ima vrpce duljine 96 cm i 84 cm. Kolika
je najvea duljina jednakih komada na koje te
vrpce moemo narezati?
40. Graevinari planiraju dva stepenita, jedno
duljine 120 m, a drugo duljine 94 m. Oba
stepenita moraju imati stepenice jednake
visine. Koje visine stepenica su mogue? Koje
od njih su smislene da bi ljudi mogli hodati po
njima?
41. Dvije zgrade, visine 24 m i 32 m trebaju imati
katove jednake visine. Koje visine katova su
mogue? Koje od njih su smislene za boravak
ljudi?
42. Okvir krialjke dugaak je 288 mm i 329
mm. Kolika moe biti najvea duljina stranice
kvadrata napravljenih na toj krialjci? Koja
jo rjeenja su mogua? Koje od njih ti se
ini nabolje za pisanje po jednog slova u taj
kvadrat?
32. Tri komada ice duge 288 cm, 504 cm i

216 cm treba izrezati na jednake dijelove.

Kolika je najvea duljina tih dijelova?
117
2.9. Najmanji zajedniki viekratnik

Dva gusara
Dva gusara sakrila su blago na pustom
otoku i dogovorila se da e svaki ii
provjeriti blago: prvi e dolaziti svaki drugi
dan, a drugi e dolaziti svaki trei dan.
a) Koji gusar e dolaziti ee na otok?
b) Nakon koliko dana e se gusari sresti na
otoku?
U prolom smo poglavlju traili zajednike djelitelje zadanih brojeva. Tako su,
primjerice, zajedniki djelitelji od 25 i 15 brojevi 1 i 5. Sada se pitamo koji su
zajedniki viekratnici brojeva 25 i 15.
Pronaimo najprije viekratnike brojeva 25 i 15.
Viekratnici od 25 su 25, 50, 75, 100, 125, 150, ...
Viekratnici od 15 su 15, 30, 45, 60, 75, 90, 105, 120, 135, 150, ...
Sada je lako odrediti skup brojeva koji su viekratnici obaju brojeva. Pronali
smo ih i u tekstu gornjem oznaili crvenom bojom.
zajedniki
viekratnici
Zajedniki viekratnici brojeva 25 i 15 su: 75, 150, 225, ...

Ako su a i b zadani brojevi, onda se brojevi koji su viekratnici obaju brojeva
nazivaju zajednikim viekratnicima brojeva a i b.
Na ovaj nain moemo odrediti zajednike viekratnike bilo koja dva, tri ili vie
prirodnih brojeva.
Primjer 1. Zajedniki viekratnici

Pronai zajednike viekratnike brojeva:
Viekratnici od 20 su 20, 40, 60, 80, 100, 120,

140, ...
Rjeenje:
Zajedniki viekratnici brojeva 20, 30 i 40 su 120,

240, 360, ... itd.
a) Viekratnici od 4 su, 4, 8, 12, 16, 20, 24, 28, 32,

36, 40, 44, 48, 52, 56, 60, 64, 68, 72, ...
c) Trae se zajedniki viekratnici brojeva 15 i 30, a

primijetimo da je broj 30 viekratnik od 15.
Viekratnici od 18 su 18, 36, 54, 72, ...
Zajedniki viekratnici brojeva 4 i 18 su 36, 72,

108, ... itd.
Viekratnici od 30 su 30, 60, 90, 120, ...
Svi viekratnici od 30 su ujedno i viekratnici od

15. To smo svojstvo uili kod djeljivosti umnoka.
a) 4 i 18;
b) 20, 30 i 40;
c) 15 i 30.
118
b) Postupak za traenje zajednikih viekratnika triju

brojeva jednak je kao i za dva broja.

Primjer 2.
Najmanji zajedniki viekratnik
Meu zajednikim viekratnicima brojeva 15 i
20, pronai najmanji.
Rjeenje:
Prvo pronaimo zajednike viekratnike od 15 i
20 pa emo meu njima lako pronai najmanji:
Najmanji zajedniki viekratnik je

najmanji broj u skupu zajednikih
viekratnika zadanih brojeva.
Najmanji
zajedniki
viekratnik
najmanji
zajedniki
viekratnik
brojeva a i b oznaavamo s V(a, b ).

Stoga je V(15, 20) = 60 i itamo: najmanji
zajedniki viekratnik brojeva 15 i 20 je 60.
V(a, b) najmanji zajedniki viekratnik
brojeva a i b
Zajedniki viekratnici su 60, 120, 180, ..., pa
Proitaj:
V(12, 32) = 96, D(12, 32) = 4
vidimo da je najmanji zajedniki viekratnik od
V(10, 35) = 70, D(10, 35) = 5
15 i 20 broj 60.
Primjer 3.
Odreivanje najmanjeg
zajednikog viekratnika
Pronai najmanji zajedniki viekratnik brojeva
70 i 2400.
Najmanji zajedniki viekratnik brojeva a i
b je najmanji broj koji je djeljiv s a i b.
Rjeenje:
70 = 2 5 7
2400 = 2 2 2 2 5 5 6
Zajedniki faktori su 2 i 5. Njihov umnoak daje
najvei zajedniki djelitelj brojeva 70 i 2400, pa
je D(70, 2400) = 10. Da bismo dobili najmanji
zajedniki viekratnik, broj 10 pomnoimo s
preostalim faktorima oba rastava:
V(70, 2400) = 2 5 7 2 2 2 5 6 = 16 800.
Moe i pomou oko mite crte:
Krenimo dobro poznatim postupkom. Treba:

ispisati viekratnike od 70,
ispisati viekratnike od 2400,
izvui zajednike viekratnike,
iz skupa zajednikih viekratnika odabrati
najmanji.
Kod manjih brojeva koji su blizu jedan drugome
to je bilo lako, no u ovakvim sluajevima to
nije ba jednostavno. U zadatku se trai samo
najmanji zajedniki viekratnik, pa se pitamo
moe li se najmanji zajedniki viekratnik
pronai i bez ispisivanja ostalih viekratnika.
Odgovor je da, i to uz pomo rastavljanja svakog
broja na proste faktore. Pogledajmo kako.
Brojeve 70 i 2400 rastavimo na proste faktore i
zaokruimo zajednike faktore:
Prvo poznatim post upkom traimo zajednike proste faktore brojeva 70 i 2400.
Nakon dijeljenja s 2 i 5 dobijemo kolinike
7 i 240 koji su relativno prosti.
Zajedniki viekratnik od 70 i 2400 bit e
umnoak dobivenih kolinika i zajednikih
djelitelja.
V(70, 2400) = 2 5 7 240 = 16 800.
119
Z a d a c i
1. Zapii sve zajednike viekratnike brojeva 9 i 6 koji
su manji od 50.
2. Pronai zajednike viekratnike brojeva:
a) 15 i 40; b) 18 i 45;
c) 25 i 20;
d) 40 i 60; e) 100 i 150.

stupcu nalaze se njihovi zajedniki viekratnici.
Spoji parove:

8 i 10
60, 120, 180 ...
16 i 4
40, 80, 120 ...
20 i 30
16, 32, 48 ...

a) 12 i 24; b) 45 i 9; c) 33 i 11; d) 14 i 35.
a) 5 i 6;
b) 7 i 8; c) 9 i 11;
d) 4 i 9.
6. Odaberi dva relativno prosta broja i pronai im
zajednike viekratnike.
7. Koji od brojeva 120, 100, 45, 30, 50, 72, 36, 1,
32, 64 su zajedniki viekratnici brojeva:
a) 2 i 3;
b) 5 i 6;
c) 10 i 3?
a) 2, 30 i 15; b) 5, 6 i 3;
c) 40, 30, i 60.
a) 15, 20 i 40; b) 50, 25 i 90;

c) 15, 30, 45 i 60.
10. Ivan, Maja i Luka imaju kocke od razliitih
proizvoaa. Ivan ima sve kocke visoke 2 cm,
Majine su sve kocke visoke 3 cm, a Lukine su
sve kocke visoke 5 cm. Oni su se dogovorili da
e graditi tornjeve, svatko od svojih kocaka,
sve dok sva tri tornja ne budu jednako visoka.

a) Kolika e biti visina tornjeva?
b) Koliko e kocaka biti u Ivanovom, koliko u

Majinom, a koliko u Lukinom tornju?
11. Pronai najmanji zajedniki viekratnik brojeva:

a) 10 i 15; b) 27 i 18; c) 65 i 42; d) 100 i 150.
3
V(150, 120) = 10 3 5 4 = 600
a) 18 i 27, 14 i 21, 66 i 44;
b) 50 i 75, 12 i 20, 60 i 75.
120

stupcu nalazi se njihov najmanji zajedniki
viekratnik. Spoji parove:
8 i 10
75
16 i 4
40
15 i 25
16
14. Pronai najmanji i najvei zajedniki viekratnik

brojeva 4 i 6.
15. Napamet i bez raunanja probaj pronai najmanji
zajedniki viekratnik brojeva:
a) 6 i 4;
b) 8 i 10;
c) 4 i 8;

d) 10 i 15; e) 8 i 12;
f) 12 i 4;

g) 8 i 5;
h) 2 i 10;
i) 8 i 6.
16. Napamet i bez raunanja probaj pronai
najvei zajedniki djelitelj i najmanji zajedniki
viekratnik brojeva:
a) 7 i 5; b) 6 i 3;
c) 10 i 12; d) 12 i 18;
e) 25 i 35; f) 9 i 12;
g) 14 i 21; h) 24 i 16;
i) 4 i 5.
a) 120 i 900;
b) 25 000 i 7500;
c) 308 i 539;
d) 84 i 105.
18. Pronai najmanji zajedniki viekratnik brojeva
a) 3 i 4;
b) 15 i 16;
c) 2 i 5.

19. Torta od jagoda podijeljena je na 3 dijela, a torta

od banana na 4 dijela. Ima li ideju kako podijeliti
dalje svaku tortu da dobijemo komade jednake
veliine?
20. Dva biciklista treniraju po krunoj stazi i u isto

vrijeme kreu sa starta. Prvi biciklist prijee stazu
za 15 min, a drugi za 20 min.

a) Koji je od ova dva biciklista bri?
b) Nakon koliko vremena e se biciklisti opet nai

na startu?
c) Ako biciklisti nastave vonju nakon susreta,

kada e se opet nai na startu?

vrijeme kreu sa starta. Prvi biciklist prijee
stazu za 8 min, a drugi za 20 min. Nakon koliko
vremena e se biciklisti opet nai na startu?
22. Kod starog urara jedan sat zvoni svakih 36
minuta, a drugi svakih 48 minuta. Oni su
upravo zazvonili u isto vrijeme. Nakon koliko e
vremena opet zazvoniti u isto vrijeme?

23. Dva brza klizaa treniraju u dvorani. Jedan
prijee krug dvorane za 20 s, a drugi za 25 s.
Zajedno su krenuli sa starta.

a) Koji od njih je bri?
b) Kada e se opet nai zajedno na startu?
c) Koliko e do tog trenutka svaki napraviti krugova?
24. Maja dolazi u knjinicu svakih 14 dana, a Matija

svaki 21 dan. Danas su se sreli i posvaali se.
Nakon koliko dana e se opet sresti u knjinici?
25. Zapii dva relativno prosta broja i pronai im
najmanji zajedniki viekratnik. to primjeuje?
a) 10 i 20; b) 3 i 33; c) 15 i 60;
d) 100 i 1500; e) 32 i 128.

27. Dva zupanika okreu se

u stroju. Jedan ima 48, a
drugi 36 zubaca. Koliko
e krugova napraviti
svaki od njih tako da se
opet poklope isti zupci
jednog i drugog?
30. Koje brojeve moe upisati u praznine:

a) V(15, __) = 60; b) V(5, __) = 40;
c) V(__, 70) = 70; d) V(__, 6) = 24?
31. Kakav je broj a ako je V(12, a) = 12?
32. Kakav je broj a ako je V(12, a) = a?
34. Koji od ovih zadataka su toni? Zaokrui ih, a

krive rezultate ispravi:
a) V(6, 2) = 12; b) V(14, 7) = 7; c) V(9, 6) = 54;
d) V(4, 4) = 16; e) D(12, 16) = 4; f) V(25, 30) = 5;
g) D(16, 32) = 32.
Primjer 4. Zajedniki viekratnik

triju brojeva
Tri su broda istoga dana isplovila iz rijeke luke.
Jedan se vraa svakih 18 dana, drugi svakih 30
dana, a trei svakih 45 dana. Nakon koliko e se
dana opet nai zajedno u luci?
18 = 2 3 3
30 = 2 3 5
45 = 3 3 5
Sada treba odabrati zajednike faktore koji se
pojavljuju u rastavima svih triju brojeva. To je
faktor 3, pa je D(18, 30, 45) = 3. Primijetimo da
se broj 2 pojavljuje u rastavu brojeva 18 i 30 na
Rjeenje:
pronai
29. Izraunaj:
a) V(2 3 3 3 5 5 7, 2 3 3 5 11 13);
b) V(2 2 7 7 11, 2 3 3 5 7).
33. Koliko moe iznositi, a koliko ? Nai bar

dva rjeenja za svaki zadatak:
a) V(, ) = 12; b) V(, ) = 2;
c) V(, ) = 100; d) V(, ) = 35;
e) V(, ) = 39; f) V(, ) = .
to primjeuje?
Treba
28. Sa eljeznikog kolodvora brzi vlak za Krapinu kree

svakih 25 minuta. Brzi vlak za Dugo Selo kree svakih
40 minuta. Jedan i drugi vlak kreu svako jutro u 6 h.
a) Nakon koliko minuta e opet zajedno krenuti
iz kolodvora?
b) U koliko e to biti sati?
proste faktore, pa i najmanji viekratnik od 18,

V(18,
30,
45).
Rastavimo
svaki od ovih brojeva na proste faktore:
A moe i pomou okomite crte. Postupak za

traenje najmanjeg zajednikog viekratnika
triju i vie brojeva malo se razlikuje od onog
kada se radi o samo dva broja.
1. Pronaemo djelitelje
svih triju brojeva. U
ovom sluaju to je
samo 3.
30 i 45 mora u svom rastavu imati faktor 2. Na

isti nain zakljuujemo i za faktore 3 i 5. Stoga
je V(18, 30, 45) = 3 2 3 5 = 90.
2. Kada vie nema djelitelja svih triju brojeva,
pronaemo zajednike djelitelje od po dva
broja. Tako su 6 i 10 djeljivi s 2 i dobivamo
kolinike 3 i 5. Broj 15 nije djeljiv s 2, pa ga
samo prepisujemo u novom retku.
3. Postupak nastavljamo dok ne dobijemo
sve jedinice.
Tada je V(18, 30, 45) = 3 2 3 5 = 90.
121

5, 6 i 15.
stupcu nalazi se njihov najmanji zajedniki
viekratnik. Spoji parove:
2, 3 i 5
30
2, 8 i 16
40
10, 4 i 8
16
dan. Danas su ih posjetili svi zajedno. Za koliko

dana e se opet svi zajedno okupiti kod roditelja?
40. Tri su gusara sakrili blago na pustom otoku i
dogovorili se da e svaki ii provjeriti blago: prvi
e dolaziti svaki 10. dan, drugi e dolaziti svaki
15. dan, a trei svaki 20. dan. Nakon koliko
vremena e se sva trojica sresti na otoku?
37. Odredi najmanji prirodni broj djeljiv sa 16, 40 i 100.
41. etiri plivaa treniraju maraton u bazenu.

Prvom plivau je za preplivati bazen i vratiti se
potrebno 3 min, drugom 7 min, treem 6 min, a
etvrtom 9 min. Krenuli su istovremeno.
38. Odredi najmanji prirodni broj djeljiv s 45, 60 i 150.
a) Nakon koliko vremena e se nai zajedno na

startu?
b) Koliko e dotada preplivati svaki pliva, ako je

staza bazena duga 50 m?
c) Koja dva plivaa e se prvi nai zajedno na startu?
39. Tri brata posjeuju svoje roditelje. Marijan ih

posjeuje svaki esti dan. Zdenko ih posjeuje
svaki osmi dan. Mirko ih posjeuje svaki deveti
Vjeb lica
a
1. Koji su od ovih brojeva relativno prosti:

a) 22 i 11;
b) 16 i 24;
c) 9 i 25;
d) 15 i 21.
2. okolada se prodaje u tri veliine: maloj, srednjoj

i velikoj. Sve tri veliine imaju jednake dimenzije
kockica. Kolika je najvea duljina jedne kockice
ako je duljina male okolade 10 cm, srednje 15
cm, a velike 20 cm?
3. Djeca u vrtiu slau ceste od ploica koje su sve
jednake veliine. Ivanov put dugaak je 21 cm,
Anin put dugaak je 35 cm, a Matkov 28 cm.
Kolika je najvea mogua duljina jedne ploice?

a) 17 i 27;
b) 25 i 16;
c) 48 i 55.
9. Pronai:
a) D(350, 700, 140);
b) D(150, 175, 200);
c) D(99, 132, 88);
d) D(68, 255, 51).
4. Jesu li brojevi 16, 27 i 25 relativno prosti?
10. Pronai:
a) D(108, 84, 60);
b) D(60, 48, 42).

a) 12 i 15;
b) 35 i 18;
c) 65 i 52;
d) 33 i 210.
11. Pronai:
a) D(45, 105, 90, 120);
b) D(39, 13, 26, 65);
c) D(24, 104, 48, 56, 72);
d) D(65, 60, 55, 35, 40, 20).

a) 18 i 27;
b) 140 i 210;
c) 64 i 44;
d) 200 i 150.
12. Zeleno platno duljine 40 m i uto platno duljine

48 m treba razrezati na jednake dijelove. Koliko
dugi mogu biti ti dijelovi? Kako da razreemo ta
platna tako da to manje reemo platno?

a) 340 i 136;
b) 120 i 270;
122
c) 504 i 360;
d) 55 i 66.
13. Mama je ispekla tri rolade: rolada od okolade

duga je 32 cm; rolada od kestena duga je 24 cm;
rolada od pekmeza duga je 48 cm. Luka jako voli
ove kolae pa je rekao mami neka ree rolade
na to deblje komade. Mama eli sve komade

jednake debljine. Kolika e biti debljina svakog
odrezanog komada?
je poploiti ploama kvadratnog oblika, to veih
dimenzija. Kolika e biti duljina svake ploe?
je poploiti ploama kvadratnog oblika, to veih
dimenzija. Kolika e biti duljina svake ploe?
16. Tri komada ice duge 360 cm, 315 cm i 135
cm treba izrezati na jednake dijelove. Kolika je
najvea duljina tih dijelova?
17. okolada se prodaje u 4 veliine: maloj, srednjoj,
velikoj i jumbo. Sve veliine imaju jednake
dimenzije kockica. Kolika moe biti najvea
duljina jedne kockice ako je duljina male
okolade 12 cm, srednje 18 cm, velike 30 cm, a
jumbo 48 cm?
18. Luka ima 50 crvenih, 30 utih i 60 plavih pikula.
Koliko se najvie prijatelja moe pikulati, a da
svi igru zaponu s jednakim brojem crvenih,
jednakim brojem utih i jednakim brojem plavih
pikula? Koliko e kojih pikula svaki dobiti?
19. U trgovini bojama trgovac ima dvije razliite kante
za boju. U veu stane 48 litara, a u manju tono
12 litara manje. On iz tih kanti uzima boju i sipa
je u boce za prodaju.
a) Koliko litara imaju najvee mogue boce za
prodaju, ako trgovac moe isprazniti svaku kantu
do kraja sipajui iz nje boju u boce?
20. Soba je duga 560 cm i iroka 350 cm. elimo
poploiti njen pod s najveim moguim ploicama
kvadratnog oblika, tako da se niti jedna ploica ne
treba rezati. Kolika e biti duljina stranica svake
ploice?
21. Ivan, Ana i Luka imaju kocke od razliitih
proizvoaa. Ivan ima sve kocke visoke 4 cm,
Majine su sve kocke visoke 6 cm, a Lukine su sve
kocke visoke 3 cm. Oni su se dogovorili da e
graditi tornjeve, svatko od svojih kocaka, sve dok
sva tri tornja budu jednako visoka.
a) Kolika e biti visina tornjeva?
b) Koliko e kocaka biti u Ivanovom, koliko u
Aninom, a koliko u Lukinom tornju?
a) 14 i 21, b) 25 i 15, c) 60 i 32, d) 120 i 150.
a) 16 i 24;
b) 10 i 20;
c) 6 i 4;
d) 20 i 15 .

a) 12 i 90,
b) 250 i 750,
c) 13 i 39,
d) 17 i 13.
a) 13 i 14;
b) 5 i 16;
c) 22 i 15.
26. Torta od jagoda je podijeljena na 6 dijelova, a
torta od banana na 8 dijelova. Kako podijeliti
dalje svaku tortu da dobijemo komade jednake
veliine?
a) Koji od ova dva biciklista je bri?
b) Nakon koliko vremena e se biciklisti opet nai
na startu?
c) Ako biciklisti nastave vonju nakon susreta,
kada e se opet sljedei put nai na startu?
za 10 min, a drugi za 15 min. Nakon koliko
29. Kod starog urara jedan sat zvoni svakih 42
minuta, a drugi svakih 48 minuta. Oni su upravo
zazvonili u isto vrijeme. Nakon koliko e vremena
opet zazvoniti u isto vrijeme?
30. Dva brza klizaa treniraju u dvorani. Jedan prijee
krug dvorane za 40 s, a drugi za 32 s. Zajedno su
krenuli sa starta.
a) Koji od njih je bri?
b) Kada e se opet nai zajedno na startu?
c) Koliko e do tog trenutka svaki napraviti
krugova?
31. Maja dolazi u knjinicu svakih 8 dana, a Matija
svakih 10 dana. Danas su se sreli i posvaali
su se. Nakon koliko dana e se opet sresti u
knjinici?
a) 100 i 200,
b) 11 i 33,
c) 15 i 65,
d) 104 i 105.
33. Sa eljeznikog kolodvora brzi vlak za Krapinu
kree svakih 30 minuta. Brzi vlak za Dugo Selo
kree svakih 40 minuta. Vlakovi kreu svako jutro
obojica u 6 h.
a) Nakon koliko minuta e opet zajedno krenuti iz
kolodvora?
123

b) U koliko e to biti sati?

15, 60 i 45.
35. Odredi najmanji prirodan broj djeljiv s 28, 42 i
105.
39. Prona najvei zajedniki djelitelj i najmanji

zajedniki viekratnik brojeva :
a) 35, 15, 10; b) 12, 36, 24; c) 50, 30, 20; d) 5, 7,
4; e) 3, 10,8; f) 26, 39, 13.
36. Odredi najmanji prirodan broj djeljiv s 17, 34 i

170.
37. Tri brata posjeuju svoje roditelje. Marijan ih
posjeuje svaki esti dan. Zdenko ih posjeuje
svaki etvrti dan. Mirko ih posjeuje svaki trei
dan. Danas su ih posjetili svi zajedno. Za koliko
dana e se opet svi zajedno skupiti kod roditelja?
2.10 Ponavljanje
9. Kakvi su to sloeni brojevi?

zbroj 45 + 9 + 90 + 189.
10. Navedi sve proste brojeve manje od 20.

11. Je li broj 1 prost ili sloen broj?
12. Mogu li bilo koja dva uzastopna broja biti
2. S kojim brojevima je djeljiv umnoak
prosta?
14 3 5?
13. Kako matematikim simbolima zapisujemo
3. Navedi pravilo djeljivosti s 5.
najmanji zajedniki viekratnik brojeva 13 i 17?
4. Navedi pravilo djeljivosti s 2.
14. Kakvi su to relativno prosti brojevi?
5. Navedi pravila djeljivosti s 10, 100, 1000 i
15. Nai primjer dva relativno prosta broja, oba
1 000 000.
manja od 30, a vea od 20.
6. Navedi pravila djeljivosti s 3 i s 9.
16. Napamet odredi najmanji zajedniki viekratnik i
7. Koju znamenku treba staviti na mjesto
najvei zajedniki djelitelj brojeva:
zvjezdice u broju 34* tako da broj bude:

a) djeljiv s 10;
b) djeljiv s 5;
d) djeljiv s 3;
e) djeljiv s 9?
c) djeljiv s 2;
1. Meu ovim brojevima nai viekratnike broja 8:

12, 13, 16, 24, 1, 36, 48, 100.
DA
DA
DA
DA
DA
3. Dopuni ovaj niz viekratnika:
a) 5, 10, 15, 20, __, __, __, __;
b) __, 6, 9, __, 15, 18, __;
a) 2 i 4;
b) 5 i 8;
c) 10 i 15;
d) 30 i 20;
e) 8 i 24;
f) 1 i 12;
g) 7 i 11.
Zadaci za ponavljanje
124
40. Pronai najvei zajedniki djelitelj i najmanji

a) 34 , 51 i 17; b) 22, 44 i 55; c) 6, 8, 10, i 4; d)
12, 32, 8, 4, 6 i 16.
8. Kakvi su to prosti brojevi?
Pitanja za ponavljanje
38. Pronai najvei zajedniki djelitelj i najmanji

a) 30, 40, 20; b) 50, 35, 25; c) 27, 24, 18;
d) 11, 33, 66; e) 7, 42, 35.
NE
NE
NE
NE
NE
c) __, __, __, 44, 55, 66;

d) __, 36, __, 72, __, 108.
4. Odredi sve brojeve izmeu 50 i 60 koji su djeljivi
s 2.
5. Odredi sve brojeve izmeu 122 i 150 koji su
djeljivi s 4.
12, 1, 2, 16, 7, 14, 5, 3, 6.
9, 2, 5, 16, 10, 1, 20, 90, 100, 50, 101, 25.

mogunosti.
zbroj:
a) 40 + 20 + 50 + 10;
b) 12 + 14 + 16 + 18;
c) 15 + 25 + 160 + 885;
d) 28 + 14 + 35 + 14 + 140.
10. Matija je u knjiari kupovao olovke, cijena jedne
je 16 kn. Trebao je platiti 131 kn. Kako odmah
moe znati da je iznos pogrean?
11. Dopuni reenice rastavljajui brojeve na
pribrojnike:
Broj 68 je djeljiv s 4 jer je 68 = 40 + 28.

a) koji je djeljiv s 3 i 5;
b) koji je djeljiv s 3 i 10;
c) koji je djeljiv s 9 i 2;
d) koji je djeljiv s 9, 5 i 2.
a) koji je djeljiv s 3, ali nije djeljiv s 9;
b) koji je djeljiv s 9, ali nije djeljiv s 3.
18. Koje znamenke moe umetnuti na mjesto jedinica u broju 402__, tako da broj bude djeljiv s:
a) 1; b) 2; c) 3; d) 5; e) 9; f) 10.
19. Broj 45 rastavi na: a) faktore; b) proste faktore.
20. Ako pomnoim sve proste faktore broja 36 dobit
u broj __________ .
21. Pronai zajednike djelitelje brojeva 56 i 100.
Zatim pronai D(56, 100).
12. Bez raunanja odredi koji umnoci su djeljivi s 10:

a) 13 3 43 53; b) 13 20 43;
c) 10 7;
d) 5 6 7 8;
e) 2 12 15 6 26; f) 45 12;
g) 32 32 32.
13. Zadani su brojevi 105, 450, 233, 2330, 310, 5,
10, 1000, 400, 6 000 000, 410, 501, 255, 75,
100, 80 000, 600 000.
Koji od ovih brojeva su djeljivi s:
a) 5; b) 10; c) 100; d) 1000?
14. Od znamenaka 1, 2 i 0 sloi sve troznamenkaste
a) 5; b) 10; c) 100. Znamenke se smiju ponavljati.
Ogledni test
DA
DA
DA
DA
15. Navedi 7 troznamenkastih brojeva djeljivih s 2.

a) 45 i 72;
b) 25, 125 i 625;
c) 14 i 27.
23. Djeca u vrtiu slau ceste od ploica koje su
sve jednake veliine. Ivanov put dugaak je
56 cm, Marijin put dugaak je 64 cm, a Markov
72 cm. Kolika je duljina jedne ploice?
24. Pronai:

a) D(25, 70); b) V(66, 44);

d) V(16, 28, 12).
c) D(44, 121);

za 18 min, a drugi za 27 min. Nakon koliko
7. Rastavi na proste faktore brojeve:
a) 28;
b) 72;
c) 150.
NE
NE
NE
NE
2. Zapii sve djelitelje broja:

a) 18;
b) 70.
a) 9;
b) 2?
4. Brojevi 16, 32, 48, 64, ... su viekratnici broja:
a) 15;
b) 16;
c) 32.
5. Umetni znamenku na mjesto kvadratia tako da
bude djeljiv s a) 3; b) 9; c) 5; d) 10.
broj 104
6. Napii sve proste brojeve koji se nalaze izmeu
20 i 30.

a) 45 i 72;
b) 100 i 125.
a) 15 i 40;
b) 128 i 320.
10. Dva trkaa treniraju po atletskoj stazi i u isto
vrijeme kreu sa starta. Prvi trka prijee stazu
a) Koji trka je bri?
b) Nakon koliko vremena e se trkai opet nai
na startu?
11. Soba je duga 480 cm i iroka 320 cm. Treba
je poploiti s najveim ploicama kvadratnog
oblika, tako da se niti jedna ploica ne treba
rezati. Kolika e biti duljina stranica svake
ploice?
125
Skupovi toaka u ravnini

Aritmetika i geometrija:
Matematika se dijeli na mnoge grane, no najstarija podjela matematike
je na dva glavna dijela: na aritmetiku i geometriju.
Aritmetika je grana matematike koja se bavi brojevima i raunanjem s
brojevima. Rije aritmetika dolazi od grke rijei aritmos, to znai
broj. Zato se i matematika biljenica na kvadratie naziva aritme
tikom biljenicom.
S druge strane, postoji i geometrija, grana
matematike koja se bavi matematikim
crteima. Geometrija je posebno razvijena
prije vie od 2000 godina u Staroj Grkoj.
Gotovo sve gradivo koje danas uimo u koli
iz geometrije poznavali su jo stari Grci, a
prije njih i Egipani i Babilonci. Oni su se
poeli baviti geometrijom iz praktinih
razloga, jer je trebalo crtati i mjeriti granice izmeu
zemljita. Odatle je geometrija i dobila ime; geome
trija u prijevodu s grkog znai: mjerenje Zemlje,
zemljomjerstvo.
Prepoznaje li ove skupove toaka?
126

Dosad smo upoznali neke skupove brojeva, npr. skup prirodnih brojeva, skup
parnih brojeva, skup viekratnika broja 3, skup svih djelitelja broja 45 itd. I u
Vani pojmovi
geometriji emo susretati skupove, i to skupove toaka. Neki od skupova toa-
toka, duina, pravac
ka nalaze se na prethodnoj slici. Koje od tih skupova ste spominjali u prva etiri razreda? Koji skupovi toaka sa slike su ti nepoznati? O njima e vie nauiti u ovom poglavlju.
duljina duine
okomiti i usporedni
pravci
skica, konstrukcija
krunica i krug
Skupovi
kut, kutomjer
{2, 4, 6, 8, 10, ...} skup parnih brojeva
trokut
{1, 2, 3, 4, ...} skup prirodnih brojeva
pravokutnik, kvadrat,
paralelogram, romb
{10, 20, 30, 40, ...} skup viekratnika broja 10
polovite
Pravac je skup toaka:
simetrala duine
osna simetrija
polupravac
mjerenje kutova
U ovom poglavlju e nauiti:
Koji skupovi toaka postoje u ravnini;

U kojem odnosu mogu biti dva pravca u ravnini;
to je kruni isjeak, kruni odsjeak, kruni luk, kruni vijenac;
Mjeriti i crtati kutove pomou kutomjera;
to je osna simetrija i gdje se nalazi u prirodi.
I jo mnogo toga.
Kratki zadaci za
ponavljanje:
9. Kako glasi formula za izraunavanje opsega tro

kuta?
10. Kako glasi formula za izraunavanje povrine
pravokutnika?
1. Izmjeri duljine ovih duina:
11. Kako glasi formula za izraunavanje povrine

kvadrata?
12. Izraunaj opseg i povrinu:
2. Koja je razlika izmeu duine i pravca?

3. Koja je razlika izmeu pravca i polupravca?
4. Koje vrste kutova poznaje?
5. Koja je razlika izmeu pravokutnika i kvadrata?
6. Koje vrste trokuta poznaje?
7. Kako glasi formula za izraunavanje opsega
pravokutnika?
8. Kako glasi formula za izraunavanje opsega
kvadrata?
127
3.1. Duina, pravac, polupravac

Iz Senja u Gospi
Pogledaj kartu i odgovori na pitanja:
Kojim sve cestama moe doi od Senja do Gospia?
Koji je najkrai put cestom od Senja do Gospia?
Na karti povuci cestu kojom bi vodio najkrai mogui put
od Senja do Gospia. to misli, zato cesta nije
napravljena po najkraoj trasi?
Upoznajmo neke vane skupove toaka

u geometriji.
Pravac se sastoji
od toaka.
To su, primjerice,
duina, pravac,
polupravac, krivulja, geometrijski liko
vi, poluravnina, ravnina itd.
Primjer 1. Duina, pravac, polupravac

Prepoznaje li ove skupove toaka?
a)
b)
b)
Ovaj
skup
toaka
naziva se pravac. Prav

ce oznaavamo malim
pravac
slovima abecede, npr.

a, b, c, d, p, q itd.
Primijetimo da pravac
nema krajnjih toaka.
c)
To znai da zamiljamo da se on neogranieno

produljuje na obje svoje strane. Kaemo da je
pravac
neogranien
skup
toaka.
Nacrtamo li dvije
Rjeenje:
a) Ovaj skup toaka se naziva duina. Istaknute
toke A i B nazivaju se krajnje toke duine AB
(ili rubne toke).
duina
krajnje toke duine
Duina kojoj su krajnje toke A i B
ili rubne toke duine oznaava se s AB (itaj: duina AB).
toke, kroz njih

emo
moi
provui
samo
jedan
Kaemo
pravac.
da
je
pravac odreen
dvjema tokama.
odreenost
pravca s dvije
toke
128

c) Ovaj skup toaka se naziva polupravac. Istaknuta
D
toka
poetna
je
toka
polupravca
d.
polupravac
Polupravac je ogranien samo s jedne svoje strane,

i to tamo gdje se nalazi njegova poetna toka.
Primjer 2. Duina je dio pravca
Rjeenje:
Nacrtaj pravac b i na njemu istakni toke L, U, K, A.

Ovim smo tokama na pravcu odredili neke
duine. Koliko je duina odreeno ovim to
Tokama L, U, K, A na pravcu b je odreeno
kama? Koje su to duine?
6 duina. To su duine LU , LK , LA , UK , UA
i KA .
Z a d a c i :
1. Nacrtaj 5 toaka u biljenicu, oznai
7. Pogledaj duine i toke na slici, a zatim ispuni tabli
ih s A, B, C, D i X te nacrtaj duine
cu. U tablici s da ili ne odgovori pripadaju li toke
XA , XB , CX , XD i AB .
B, E i G zadanim duinama:
2. Nacrtaj 6 toaka u biljenicu, oznai
ih te nacrtaj sve mogue duine
B
P
koje su odreene s tih 6 toaka.

Koliko ima tih duina? Ispii ih.
M
A
3. Nacrtaj sve mogue duine s kraj
njim tokama sa slike. Ispii ih.

Koliko ima tih duina?
4. Pogledaj sliku i dopuni reenice:
Toke ________
duini AB
pripadaju pravcu
Pripada
li toka B
Pripada
li toka E
Pripada
li toka G
da
da
ne
duini DE
duini DC
p.
duini MN
Toke R i S su
duini GP
__________________ duine RS .
Toke R i S dijele pravac p na ________ i dva __________.
5. Koja od toaka pripada duini AC , a koje toke ne
duini BN
8. Koliko je pravaca, a koliko polupravaca na crteu?
pripadaju?
D
E
A
H
F
C
G
6. Pripadaju li duini njezine krajnje toke?
129

9. Koliko je pravaca, a koliko duina na crteu?
a)
10. Koliko je duina, a koliko sjecita na slici:
b)
Primjer 3. Udaljenost izmeu dviju

toaka
Dvije toke A i B mogu
se spojiti na mnogo
naina, mnogim puto
vima:
Najkrau duljinu puta
od toke A do toke B
nazivamo
udaljeno-
u toaka A i B.
U svakodnevnom ivotu esto tu udaljenost na

zivamo udaljenost zranom linijom.
Udaljenost krajnjih to
aka duine nazivamo
duljinom
Duljinu
te
duine.
duine
oznaavamo
AB
|AB|.
Tako je |AB| = 3 cm (i
tamo:
duljina duine AB je
3 cm).
|AB| duljina duine AB
PAZI! Nemoj pomijeati pojmove duljina i duina.

Duina je skup toaka, npr. evo jedne duine:
duina MN
Duljina je broj (izraen u cm, mm, m itd.) koji
prikazuje koliko je dugaka zadana duina.
Tako je duljina ove duine jednaka 4 cm.
|MN| = 4 cm
Primjer 4. Duljina duine

Nacrtaj duinu BK duljine 45 mm. Kolika je
duljina duine KB ? Zapii to matematikim
|BK| = 45 mm
simbolima.
Nauili smo da je BK = KB , pa zakljuujemo
Rjeenje:
130
da su im i duljine jednake. To zapisujemo ma

tematikim simbolima:
Nacrtajmo duinu kojoj su krajnje toke B i K
|BK| = |KB| i itamo duljina duine BK jednaka
udaljene 45 mm:
je duljini duine KB .

Primjer 5. Procjena duljine duine
Duina AB sa slike duga je 1 cm. Bez koritenja
Primjeujemo da je duljina duine KL manja

od 1 cm, pa to nije prirodan broj izraen u
ravnala procijeni koliko su duge duine
centimetrima. U tom sluaju duljinu duine
CD , MN , KL iOP .
KL izraavamo u mjernoj jedinici manjoj od

centimetra, a to je milimetar: |KL| = 5 mm.
Mjerne jedinice za duljinu:
milimetar
1 mm
Svoje procjene zapii u biljenicu, a zatim rav

nalom izmjeri tone duljine ovih duina.
Rjeenje:
centimetar 1 cm
Kod procjene duljine duine takoer koristimo

oznaku priblino jednako. Ako, primjerice,
metar
1m
kilometar
1 km
procijenimo da je duljina duine MN otprilike

6 cm, to emo pisati ovako:
|MN| 6cm.
Tone duljine ovih duina su: |AB| = 1 cm,
|CD| = 2 cm, |MN| = 5 cm, |OP| = 2 cm.
Duljinu neke duine izra
milimetar:
avamo u mjernim jedi
centimetar: 1 cm = 10 mm
nicama
decimetar:
1 dm = 10 cm = 100 mm
metar:
1 m = 10 dm = 100 cm = 1000 mm
za
duljinu.
Osnovna mjerna jedinica

za duljinu je 1 m (metar).
Osim nje, esto koristi
mo i manje jedinice od
metra:
Primjer 6.
Pretvaranje jedinica za duljinu
Procijeni duljinu ove duine. Zatim je izmjeri
1 mm
Za mjerenje veih udaljenosti koristimo jedini

cu tisuu puta veu od metra:
kilometar:
1 km = 1000 m
Rjeenje:
Duljina duine sa slike je 8 cm = 80 mm
ravnalom, te svoje rjeenje prikai u centime

trima i milimetrima.
131
Z a d a c i :
1. Nacrtaj toke A i B te prostoruno nacrtaj nekoliko
putova od A do B. Koji je najkrai put izmeu
ovih dviju toaka? Kolika je udaljenost od A do B?
2. Pogledaj sliku i odgovori na pitanja:
Kolika je duljina
duine FG ?
Kolika je duljina
pravca p?
Kolika je duljina
polupravca a?
3. Pogledaj sliku i:
a) procijeni udaljenost iz
meu svake dvije toke
meusobno;
b) ravnalom izmjeri udalje
nost izmeu toaka i izra
zi ih u milimetrima.
4. U biljenicu nacrtaj pet toaka po volji i imenuj ih.

a) procijeni udaljenost izmeu svih toaka meu
sobno;
b) ravnalom izmjeri udaljenost izmeu toaka i
izrazi ih u milimetrima.
5. Nacrtaj pravac p i na njemu toke A, B i C, ali tako da
udaljenost izmeu A i B bude 2 cm, a udaljenost
izmeu A i C bude 3 cm.
Zadatak ima 2 rjeenja. Pronai ih i odgovori koli
ko je |BC|.
6. Nacrtaj polupravac p s poetnom tokom P i na
njemu toke B i C, ali tako da udaljenost izmeu P
i B bude 12 mm, a udaljenost izmeu P i C bude
35 mm.
Koliko rjeenja ima zadatak? Koliko je |BC|?
7. Nacrtaj duinu CE duljine 62 mm. Olovkom proci
jeni gdje se nalazi toka X koja dijeli duinu CE
na dva jednaka dijela. Koliko iznosi |CX|, a koliko
|EX|?
8. Nacrtaj duinu |BC| = 36 mm. Nacrtaj toku:
a) A na duini BC koja je od B udaljena 11 mm;
b) D na duini BC koja je od C udaljena 24 mm;
Koliko iznosi |AD|?
9.
Procijeni: a) duljinu tvog palca; b) duljinu svoje

olovke; c) duljinu od tvoje klupe do kolske ploe;
d) duljinu kreveta u kome spava; e) duljinu svog
stopala.
10. Dopuni reenice:

Najkrau duljinu puta od toke A do toke B
nazivamo ___________________ toaka A i B.
Udaljenost izmeu krajnjih toaka duine
nazivamo _____________________ te duine.
132
Neke mjerne jedinice za duljinu su: _____________ ,

___________ , _____________ i _____________ .
11. Pronai pogreku:
Duina kue je 8 m.
Duljina zida kuhinje od prozora do vrata je 7 km.
Udaljenost izmeu dva uenika u klupi je 6 g.
12. Na ravnalu dobro uoi veliinu od 10 cm = 1 dm.
Nabroji 10 predmeta koji imaju otprilike ovu dulji
nu.
13. Udaljenost od 1 km dijete normalnim hodom
prijee za otprilike 20 do 25 minuta.
a) Koliko ti vremena treba da stigne od kue do
kole?
b) Je li udaljenost od tvog doma do kole vea ili
manja od 1 km?
c) Procijeni kolika je
udaljenost od tvoje
kue
do kole.
14. Skiciraj duinu od: 1
cm, 2 cm, 4 cm, 6
cm, 7 cm. Zatim tonost svojih crtea provjeri
mjerenjem ravnalom.
15. Skiciraj duinu od: 15 mm, 5 mm, 55 mm, 25
mm, 75 mm. Zatim tonost svojih crtea provjeri
mjerenjem ravnalom.
16. Centimetre pretvori u milimetre i rukom pokai o
kolikim se veliinama radi: 24 cm, 1 cm, 65 cm,
22 cm, 5 cm, 18 cm, 43 cm, 55 cm, 4 cm, 10 cm,
100 cm, 87 cm, 33 cm, 125 cm.
17. Milimetre pretvori u centimetre i rukom pokai o
kolikim se veliinama radi: 20 mm, 100 mm,
60 mm, 10 mm, 50 mm, 180 mm, 410 mm,
590 mm, 40 mm, 70 mm, 300 mm, 870 mm,
310 mm.
18. Izraunaj:
1 m = _____ cm; 1 dm = _____ cm; 1 km = _____ m;
1 km = _____ cm; 1 km = _____ mm; 1 m = _____ mm;
1 cm = _____ mm; 1 dm = _____ mm; 1 m = _____ dm.
19.
Izraunaj:
10 m = ____ cm; 100 dm = ____ cm; 10 km = ____ m;
1000 m = ____ mm; 10 cm = ____ mm;
100 cm = ____ mm; 10 dm = ____ mm.
20. Izraunaj:
6 m = ____ cm; 8 dm = ____ cm; 5 km = ____ m;
17 m = ____ mm; 92 cm = ____ mm;
55 cm = ____ mm; 4 dm = ____ mm.

21. Izraunaj:
200 cm = _____ m; 500 mm = _____ cm;
670 mm = _____ cm; 8600 mm = _____ dm;
230 cm = _____ dm; 7600 cm = _____ m;
790 dm = _____ m.
22. Skiciraj duin3 od: 13 mm, 8 mm, 49 mm, 24
23. Koje od ovih reenica su tone? Netone reenice

ispravi.

Duljina duine je 7 kg.
Duina duljine je 7
cm.
2 mm = 20 cm
Duljina pravca je 5 cm.
Duljina znai isto to
i duina.
Palac je dug otprilike 5 m.
Palac je dug otprilike
5 cm.
Palac je dug otprilike 5 mm. Duljina polupravca je

5 dm.
Pravac je dug 6 mm.
18 dm = 180 cm
Ako je |AB|= 12 cm, onda je |BA|= 120 mm.
mm, 67 mm. Zatim tonost svojih crtea provjeri

mjerenjem ravnalom.
7 cm = 70 mm
DC
FD
CE , C
CF i C
D ,C
D
D
D
24. Nacrtaj duine C
a) procijeni duljine ovih duina;
b) izmjeri njihove duljine i izrazi ih u milimetrima.
Vjeb lica
a
1. Nacrtaj 5 toaka u biljenicu, oznai ih s A, B, C, D i

X te nacrtaj duine XA, XB , CX , XD i AB, i izmjeri ih.
5. Koliko je pravaca, polupravaca i duina ima na

crteu:
2. Nacrtaj 6 toaka u biljenicu, oznai ih te nacrtaj

sve mogue duine koje su odreene s tih 6
toaka. Koliko ima tih duina? Ispii ih i izmjeri.
3. Koja od toaka pripada duini AB , a koje toke ne
pripadaju?
6. Koliko je pravaca, polupravaca i duina ima na

crteu:
4. Pogledaj duine i toke na slici, a zatim ispuni
tablicu. U tablici s da ili ne odgovori pripadaju li
toke B, E i G zadanim duinama:
D
A E
Pripada li toka B Pripada li toka E Pripada li toka G

duini AB
duini DE
duini DC
da
da
ne
7. Koliko je duina, a
koliko sjecita na slici:
duini MN
duini GP
duini BN
133

8. Pogledaj sliku i:
a) procijeni udaljenost izmeu svake dvije toke
meusobno;
9. U biljenicu nacrtaj pet toaka po volji i imenuj ih.
a) procijeni udaljenost izmeu svih toaka
meusobno;
10. Nacrtaj duine , , i .
a) procijeni duljine ovih duina;
b) izmjeri njihove duljine i izrazi ih u milimetrima.
11. Nacrtaj pravac p i na njemu toke A, B i C, ali tako
da:
a) udaljenost izmeu A i B bude 4 cm;
b) udaljenost izmeu A i C bude 37 mm.
Zadatak ima 2 rjeenja. Pronai ih i odgovori
koliko je |BC|.
12. Nacrtaj polupravac p s poetnom tokom P i na
njemu toke B i C, ali tako da:
a) udaljenost izmeu P i B bude 15 mm;
b) udaljenost izmeu P i C bude 27 mm.
13. Nacrtaj duinu |BC|= 45 mm. Nacrtaj toku:
a) A na duini koja je od B udaljena 13 mm;
b) D na duini koja je od C udaljena 28 mm;

Koliko iznosi |AD|?
14. Skiciraj duinu od: a) 20 mm; b) 8 mm; c) 57 mm;
d) 30 mm. Zatim tonost svojih crtea provjeri
mjerenjem ravnalom.
15. Centimetre pretvori u milimetre: a) 28 cm; b) 6
cm; c) 23 cm; d) 5 cm.
16. Milimetre pretvori u centimetre: a) 70 mm; b) 430
mm; c) 4100 mm; d) 670 mm.
17. Izraunaj:
a) 23 m = ____ cm; b)130 cm = ____ dm;

c) 143 km = ____ m; d) 110 dm = ____ m;

e) 15 km = ____ mm;
f) 15 m = ____ mm;

g) 1800 cm = ____ m;
h) 12 dm = ____
mm;

i) 19000 m = ____ km.
18. Izraunaj:
a) 20 m = ____ cm; b) 240 cm = ____ dm;

c) 30 km = ____ m; d) 1100 dm = ____ m;

e) 150 km = ___ mm; f) 1500 m = ____ dm;

g) 180 cm = ___ mm; h) 56 dm = ____ mm;

i) 19000 dm = ____ mm.
19. Izraunaj:
a) 23 km = ____ cm; b) 1200 m = ____ dm;

c) 5400 cm = ____ m; d) 3000 mm = ____ m;

e) 45 m = ____ cm; f) 51 km = ____ mm;

g) 340000 m = ____ km; h) 53 dm = ____ mm;

i) 700000 m = ____ km.
3.2. Poloaj pravaca u ravnini

Novi modreni tepih
Mama je kupila novi tepih za djeju sobu. Zamisli da je tepih dio
jedne ravnine, a da ravne linije na njemu predstavljaju pravce.
a) Pronai dva pravca koji se sijeku na tepihu i pokai mjesto gdje se sijeku;
b)
Pronai bar dva pravca koji se ne sijeku na tepihu,
ali e se sjei kada ih produimo. Olovkom procijeni

mjesto gdje e se sjei;
c)
Pronai dva pravca koji se uope ne sijeku;
d) Pronai tri pravca koji se sijeku u jednoj toki;

e) Pronai tri pravca od kojih se svaka dva meusobno sijeku.
134

Za poetak, prisjetimo se to znamo o pravcu.
Iako na papiru crtamo samo jedan dio pravca, zamiljamo kako se on neograni
eno produljuje u oba smjera. Isto je s ravninom. Nacrtamo li neki lik na papiru,
primjerice pravokutnik, zamislimo da se sve njegove etiri stranice neogranieno
produljuju.
Takav ravan neogranien skup
toaka
naziva
se
ravninom.
ravnina
Ravninu obino crtamo ovako:
Pri tome ne zaboravimo da je ovdje nacrtan samo dio ravnine, ona je neograni
en skup toaka.
Uitelj svoje geometrijske crtee prikazuje na kolskoj ploi koju zamiljamo kao
dio ravnine. Uenici pritom svoje crtee crtaju u biljenicu koju takoer zamilja
mo dijelom ravnine.
Nacrtamo li pravac u ravnini, on e ravninu dijeliti na dvije poluravnine.
poluravnina
Na slici vidimo da pravci u ravnini mogu biti u razliitim poloajima. Neki od njih
se sijeku, a neki se ne sijeku.
Pravci p i k se sijeku.
Pravci j i k se ne sijeku. Oni su usporedni pravci.
Pravci j i p se takoer sijeku.
Nauimo vie o poloaju pravaca u ravnini kroz nekoliko primjera.
135

Primjer 1. Poloaj pravaca u ravnini
Koji od ovih pravaca se sijeku, a koji ne?
a)
b)
c)
d)
Sjecite je toka u kojoj se sijeku sjecite

dva pravca ili vie njih.
Pravci na slikama a) i c) se ne sijeku. Moemo ih
produivati koliko elimo, oni nikada nee ima
ti sjecite. Pravce koji se ne sijeku nazivamo usporednim pravcima.
usporedni pravci
ili paralelni pravci
p || r
Rjeenje:
Pravci na slikama b) i d) sijeku se u jednoj toki.
Toka u kojoj se sijeku dva pravca naziva se
sjecitem. Oznaimo sa S sjecite pravaca s i t
Za usporedne pravce koristimo matematiki

simbol ||. Piemo p||r i itamo: pravac p je us
poredan s pravcem r. Proitaj: u || v
Usporedni pravci su pravci u ravnini koji
se ne sijeku.
sa slike b). Sjecite S je jedina toka koja pripada

i pravcu s i pravcu t. Takoer, oznaimo s M sje
cite pravaca c i d sa slike d).
Usporedni pravci nazivaju se i usporednice
ili paralele.
Primijetimo da dva pravca u ravnini mogu biti
samo u dva poloaja:
pravci se mogu sjei ili mogu biti usporedni.
Z a d a c i :
1. Gdje e se ovi polupravci, pravci i duine sjei?
c)
Nacrtaj sva sjecita:

a)
2. Koji od pravaca sa slike se sijeku, a koji su usporedni?

b)
136

Primjer 2. Pravci se sjeku
to nam je potrebno samo jedno ravnalo. Nji

hovo sjecite oznaimo slovom S:
Nacrtaj pravce p i r koji se sijeku.
Rjeenje:
Nije teko nacrtati dva pravca koji se sijeku. Za
Primjer 3. Usporedni pravci
2. pomoni trokut pri

slonimo uz slobodnu
stranicu prvog trokuta
Nacrtaj pravce a i b koji su usporedni.
Rjeenje:
3. pomiemo prvi tro
kut niz stranicu
Prisjetimo se kako se pomou dvaju trokuta

crtaju usporedni pravci:
1. nacrtajmo pravac a
koristei najdulju stra
nicu trokuta za crtanje
pomonog trokuta
4. na eljenoj udalje
nosti povuemo pra
vac b usporedan s
pravcem a
Primjer 4. Usporednica kroz toku
Nacrtajmo pravac p i toku T koja ne pripa

da pravcu:
Uradimo ovaj matematiki diktat:

Nacrtaj pravac p;
Istakni u ravnini toku T koja ne pripada
pravcu p;
Nacrtaj pravac d koji prolazi tokom T i koji
je usporedan s p.
Nacrtajmo sada usporednicu s pravcem p

postupkom opisanim u Primjeru 2.
Pravac usporedan sa zadanim pravcem naziva
Usporednica mora prolaziti tokom T pa prvi
mo usporednicom.
trokut povucimo do toke T. Zatim nacrtajmo

usporednicu iz toke T na pravac p.
Rjeenje:
Radimo crte korak po korak kako je zadano u
diktatu:
Zapisujemo d || p.
Z a d a c i :
1.
Nacrtaj dva pravca koji se sijeku.
2.
Nacrtaj tri pravca koji se sijeku u jednoj toki.
3.
Nacrtaj dva usporedna pravca.
4.
Nacrtaj tri usporedna pravca.
5.
Nacrtaj duinu AB, a zatim nacrtaj duinu CD

koja je usporedna s njom.
6.
Nacrtaj trokut ABC, a zatim nacrtaj dva pravca

koji su paralelni s duinom AC.
137

7. Koji od ovih pravaca su usporedni? Zapii to mate
matikim simbolima:
17. Na slikama vidi neke primjere pravaca koji se

sijeku. Navedi jo neke primjere.
8. Na slikama vidi neke primjere usporednih pravaca

iz ivota. Nabroji jo neke primjere.
10. Pogledaj ove pravce.
a) pravac a koji prolazi kroz A i s pravcem p ima
Svakom pravcu prosto
jednu zajedniku toku. Koliko takvih pravaca ima?
runo nacrtaj neki
b) pravac b koji prolazi kroz A i s pravcem p nema
njegov usporedni pra
zajednikih toaka. Koliko takvih pravaca ima?
vac.
11. U kojem poloaju
mogu biti 3 pravca u
ravnini? Skiciraj i nacrtaj sve mogunosti.
12. Rukom nacrtaj sve uspored
nice s pravcem p koje prola
ze zadanim tokama:
19. Nacrtaj pravac m i toku M koja mu ne pripada. Zatim

nacrtaj pravac n kroz toku M takav da je n||m.
20. Nacrtaj pravac t. Zatim nacrtaj nekoliko njemu
usporednih pravaca. Koliko jedan pravac moe
imati usporednih pravaca?
21. Pogledaj u kojem poloaju mogu biti 4 pravca u
ravnini. Koliko sjecita oni mogu imati?
13. Nacrtaj pravac i toku koja

mu ne pripada. Kroz tu toku
nacrtaj usporednicu sa zadanim pravcem.
14 Nacrtaj pravac p i toku A koja ne pripada prav
cu p. Nacrtaj:
a) pravac a koji prolazi kroz A i s pravcem p
ima jednu zajedniku toku. Koliko takvih
pravaca ima?
b) pravac b koji prolazi kroz A i s pravcem p
nema zajednikih toaka. Koliko takvih
pravaca ima?
nema sjecita
___ sjecita
1 sjecite
___ sjecita
15. Nacrtaj tri pravca a, b i c od kojih se svaka dva

meusobno sijeku u tokama C, A i B (a i b se
sijeku u C, b i c se sijeku u A, a i c se sijeku u
B). Nacrtaj usporednice s tim pravcima kroz
toke A, B i C.
16 Ako je pravac a usporedan s pravcem b, a
pravac b usporedan s pravcem c, u kakvom
su meusobnom poloaju pravci a i c?
Odgovori i skiciraj.
Zato ih se ne moe nacrtati tako da imaju samo 2
18. Nacrtaj pravac p i toku A koja pripada pravcu p.
sjecita? Pokuaj skicirati tu sliku.
Nacrtaj:
138
___ sjecita
___ sjecita
3.3. Okomiti pravci

Pazi, krianje!
Zamisli da dolazi biciklom na ova krianja. Koje krianje je opasnije? Iz kojih

smjerova je posebno nepregledno?
Nauili smo da pravci u ravnini mogu imati samo dva poloaja: mogu biti
usporedni ili se sjei. Pogledajmo neke pravce koji se sijeku:
Poloaj pravaca na posljednjoj slici posebno je zanimljiv u

matematici i tehnici. To su okomiti pravci.
Pogledajmo ove situacije iz svakodnevnog ivota.
Svi pravci sa slika se sijeku, ali ne bilo kako. To su okomiti pravci.

Da bismo istaknuli da su dva pravca okomita, sliku oznaavamo
znakom
okomiti pravci
Okomite pravce na slici oznaavamo znakom
139

Primjer 1. Prepoznavanje okomitih
pravaca
Rjeenje:
Pravci na slici h) su usporedni i uope se ne sijeku.
Koji od ovih pravaca su okomiti? Pronai ih i
Ostale slike prikazuju pravce koji se sijeku, no
oznai znakom
nisu svi okomiti. Okomiti su pravci na slikama
a)
b)
d)
c)
e)
g)
a), c), d) i e). Stoga ih oznaimo znakom

a)
c)
d)
e)
f)
h)
Z a d a c i :
1. Koji od ovih pravaca su okomiti? Pronai ih i
oznai znakom
a)
d)
.
b)
e)
c)
f)
3. Imenuj pravce sa slike. Koji od ovih pravaca su
2. Pogledaj sliku:
a) Koji od ovih pravaca su meusobno usporedni?

b) Koji od ovih pravaca su okomiti na pravac o?
c) Koji od ovih pravaca su okomiti na pravac a?
140
meusobno okomiti? Zapii to matematikim

simbolima:

Primjer 2. Skiciranje okomitih pravaca
Zadan je pravac a. Skiciraj njemu okomit pravac b.
Primijetimo da ovaj zadatak ima besko

nano mnogo rjeenja. Pravac b smo mo
znak
gli nacrtati i na drugim mjestima, ali tako da uvi

jek bude a b:
Rjeenje:
Okomite pravce oznaavamo znakom . Tako

za pravce a i b sa slike vrijedi da je a b i
itamo: pravac a je okomit na pravac b.
Primjer 3. Crtanje okomitih pravaca

Nacrtaj pravce a i b tako da je a b.
Novi matematiki simboli:

a || b pravac a je usporedan s pravcem b
a b pravac a je okomit na pravac b
Proitaj:
c d, e f, m || a, k x, t || s, n r.
2. okrenemo geotrokut
tako da se njegova sre
dinja linija poklopi s
pravcem a,
Rjeenje:
Treba nacrtati okomite
pravce a i b. Postupak
za crtanje okomitih
pravaca pomou geo
trokuta:
1. nacrtamo neki pra
vac a,
3. povuemo pravac b
po najduljoj stranici ge
otrokuta.
Zapisujemo a b.
Naravno, to
je isto kao b a.
141
Z a d a c i :
Nacrtaj: a) okomicu iz A na b; b) okomicu iz b na A.
4. Nacrtaj dva okomita pravca.
5. Nacrtaj pravac i toku koja mu ne pripada. Kroz tu

toku nacrtaj okomicu na zadani pravac.
9. Nacrtaj tri pravca a, b i c od kojih se svaka dva

meusobno sijeku u tokama C, A i B (a i b se sije
ku u C, b i c se sijeku u A, a i c se sijeku u B).
Nacrtaj okomice tih pravaca kroz toke A, B i C.
6. Nacrtaj pravac p i toku T na njemu. Nacrtaj pravac

a koji prolazi kroz T i s pravcem p ima jednu za
jedniku toku. Koliko takvih pravaca ima?
7. Nacrtaj pravac m i toku M koja mu ne pripada.
Zatim nacrtaj pravac n kroz toku M tako da je:
a) n m; b) m || n.
8. Nacrtaj pravce a i b koji se sijeku. Na pravcu a ista
kni toku A, a na pravcu b istakni toku B.
Vjeb lica
10. Ako je pravac a okomit na pravac b, a pravac b

okomit na pravac c, u kakvom su meusobnom
poloaju pravci a i c? Odgovori i skiciraj.
usporedan s pravcem c, u kakvom su meusob
nom poloaju pravci a i c? Odgovori i skiciraj.
10. Nacrtaj pravac c i toku T koja mu ne pripada.

Nacrtaj pravac koji prolazi tokom T i usporedan
1. Nacrtaj dva pravca koji se sijeku.
je s pravcem c. Moe li pronai jo koji takav

pravac? Koliko ih ima?
11. Nacrtaj pravac d i toku D koja mu ne pripada.
Kroz tu toku nacrtaj usporednicu sa zadanim
2. Nacrtaj pet pravaca koji se sijeku u jednoj toki.

3. Nacrtaj etiri pravca od kojih se svaka dva
meusobno sijeku.
pravcem.
12. Nacrtaj pravac e i toku E koja ne pripada pravcu p.
Nacrtaj:
4. Pogledaj u kojem poloaju mogu biti 3 pravca u
a) pravac a koji prolazi kroz E i s pravcem e ima
ravnini. Koliko sjecita oni mogu imati?
5. U kojem poloaju mogu biti 4 pravca u ravnini?
b) pravac b koji prolazi kroz E i s pravcem e nema
Skiciraj sve mogunosti.

6. U kojem poloaju mogu biti 6 pravaca u ravnini?
Skiciraj sve mogunosti.
zajednikih toaka. Koliko takvih pravaca ima?

13. Nacrtaj pravac f i toku F na njemu. Nacrtaj:
a) pravac a koji prolazi kroz F i s pravcem f ima
7. Svakom od zadanih pravaca njegov usporedan
pravac koji prolazi tokom T:

T
a)
T
b) pravac b koji prolazi kroz F i s pravcem f ima

beskonano mnogo zajednikih toaka.
14. Nacrtaj pravac g i toku G koja mu ne pripada.
Zatim nacrtaj pravac h kroz toku G takav da je
b)
g||h.
15. Ako je pravac e usporedan s pravcem f, a
pravac f usporedan s pravcem g, u kakvom su
meusobnom poloaju pravci e i g? Odgovori i
c)
skiciraj.
T
16. Povuci okomicu iz toke na zadani pravac:

a)
b)
T
8.Nacrtaj pravac a. Zatim skiciraj to vie njemu

usporednih pravaca. Koliko jedan pravac moe
imati usporednih pravaca?
9. Nacrtaj pravac b i toku T koja mu ne pripada.
Nacrtaj pravac koji prolazi tokom T i sijee pravac
b. Moe li pronai jo koji takav pravac? Koliko ih
ima?
142
c)
T

17. Nacrtaj pravac a i toku A koja mu ne pripada.
a) Nacrtaj pravac koji prolazi tokom A i sijee
pravac a. Moe li pronai jo koji takav pravac?
Koliko ih ima?
20. Nacrtaj pravac b i toku B koja mu ne pripada.

Zatim nacrtaj pravac c kroz toku B takav da je:
a) b c; b) c b.
21. Nacrtaj pravce d i c koji se sijeku. Na pravcuda
b) Nacrtaj pravac koji prolazi tokom A i okomit
istakni toku D, a na pravcu c istakni toku C.
je na pravac a. Moe li pronai jo koji takav
Nacrtaj:
pravac? Koliko ih ima?
a) okomicu iz D na c;
18. Nacrtaj dva okomita pravca.
b) okomicu iz d na C.
19. Nacrtaj pravac i toku koja mu ne pripada. Kroz

tu toku nacrtaj okomicu na zadani pravac.
3.4. Krunica i krug

Ludbreg centar svijeta
Ludbreg je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Prema
staroj legendi, Ludbreg se smatra centrom svijeta. Iz
Ludbrega u davna vremena bijahu opisane krunice
i na njima smjetene europske metropole.
Na zemljopisnoj karti Hrvatske pronai svoje mjesto
te od njega na isti nain napravi razne krunice. Koji
gradovi se nalaze na tim krunicama?
Dosad smo upoznali neke skupove toaka u ravnini. To su: duina, polupravac i
pravac. No spomenuli smo da skup toaka u ravnini ne mora biti samo dio ravne
Trg u Ludbregu
krivulja
crte, on moe biti i zakrivljen. Takav skup toaka u ravnini naziva se krivulja.
Primjer 1. Osnovno o krunici
Rjeenje:
Pogledaj sliku i odgovori na pitanja:
a) Nacrtani skupovi toaka su krivulje koje se

zovu krunice.
b) Krunica se crta estarom. Svaka krunica
a) Kako se zovu ove krivulje?
ima svoje sredite:
krunica
sredite krunice
S sredite krunice
b) Precrtaj ih tako da u biljenici dobije potpu

no iste krunice. Kako e nacrtati krunicu?
c) U emu se razlikuju ove etiri krunice?
estar
U udbeniku estarom odredimo razmak od

sredita do krunice i nacrtamo takvu
krunicu u biljenicu.
c) Pri crtanju ovih krunica primijetit emo da je
razmak izmeu krakova estara razliit kod
svake od ovih krunica. Kaemo da ove krunice
imaju razliite polumjere.
143
Duina koja spaja sredite i neku toku na

krunici naziva se polumjer ili radijus
krunice.
Duljinu te duine takoer nazivamo

polumjerom ili radijusom i oznaavamo
slovom r.
SA = r
polumjer
ili radijus
krunice
SA polumjer ili
radijus krunice
Polumjer se oznaava slovom r jer je to prvo

slovo rijei radijus.
Primjer 2. to je krunica?
su udaljenosti razliite. Primjerice, na slici b)
Nacrtano je sredite S i oko njega neki skupovi
udaljenost SD nije ista kao SE .
toaka u ravnini:
Zakljuujemo da toke elipse nisu jednako

udaljene od njenog sredita. Isto zakljuujemo
i kod kvadrata. Meutim, gledajui sliku a)
dolazimo do vrlo vanog zakljuka:
a) krunica
b) elipsa
c) rub kvadrata
Svaka toka krunice jednako je udaljena

od sredita krunice.
Odaberi 5 toaka na krunici, zatim odaberi 5

toaka na elipsi te 5 toaka na rubu kvadrata.
Na krunici smo odabrali nekih 5 toaka. Uda
Izmjeri udaljenost od sredita do svake izabrane
ljenost svake od njih do sredita je jednaka. Ka
toke.
da bismo izabrali neke druge toke krunice,

opet bi njihova udaljenost od sredita bila jed
naka. Tu udaljenost zovemo polumjer krunice
Rjeenje:
Odaberimo bilo kojih 5 toaka na slikama a), b)
i c).
a)
b)
i oznaavamo s r. Dakle, svaku krunicu moe

mo opisati ovako:
Krunica sa sreditem S je skup svih
toaka ravnine koje su jednako udaljene
od toke S.
c)
Mjerimo li udaljenosti od izabranih toaka do

sredita S na slikama b) i c), primijetit emo da
144
krunica

Uz polumjer veemo jo jedan geometrijski po
Duljinu te duine takoer
jam. Produljimo li ravnalom pravac na kojem
nazivamo promjerom ili
lei polumjer preko sredita S do krunice, do
dijametrom i oznaavamo
bivamo promjer. Pogledajmo sliku:
slovom d.
AB = d
promjer ili dijametar

krunice
Promjer se oznaava slo

vom d jer je to prvo slovo
rijei dijametar.
Nacrtajmo dvije toke na krunici. Spojimo li ih
u duinu, dobit emo tetivu.
Matematika oznaka za krunicu:

k(S, 2 cm) itaj: krunica oko sredita S
polumjera 2 cm
k(T, 1 cm) itaj: krunica oko sredita T
polumjera 1 cm
Tetiva je duina koja spaja bilo koje dvije toke

na krunici.
Proitaj i nacrtaj:
k(S, 2 cm)
k(S, 4 cm)
Najdulja tetiva u svakoj krunici je promjer.
k(T, 11 mm)
k(A, 27 mm)
Uz tetivu veemo i kruni luk.

Kruni luk je dio krunice
omeen s dvije toke na kru
nici. Svaka tetiva ima svoja dva
pripadna kruna luka.
Duina koja spaja dvije toke na krunici i

prolazi sreditem krunice naziva se
A
B
S
promjer ili dijametar krunice.

AB manji kruni luk
AB vei kruni luk
AB promjer ili dijametar krunice
A, B toke na krunici
AB tetiva
Primjer 3. Krunica i krug
Rjeenje:
Pogledaj ove dvije slike.
Rekli smo da je krunica skup toaka
krunica
krug
tetiva
koje su jednako udaljene od sredita.

Krug je dio ravnine omeen krunicom.
To znai da krugu pripada krunica, kao i sve one
toke ravnine koje se nalaze unutar krunice.
Koja je razlika izmeu krunice i kruga?
145

Primjer 4. Dijelovi krunice i kruga
Rjeenje:
Uz krunicu i krug povezani su jo neki skupovi

toaka u ravnini. To su polukrug, polukrunica,
kruni luk, kruni isjeak i kruni odsjeak.
To su novi pojmovi, ali iz njihovih naziva moe
zakljuiti kako izgledaju. Razmisli o kakvim se
skupovima toaka radi i spoji sliku s odgovara
Krug i krunica su nam ve poznati, a na isti
juim nazivom:
Pitamo se koja je razlika izmeu krunog isjeka
Naziv
Slika
1. krug
2. krunica
3. polukrug
4. polukrunica
nain razlikujemo polukrug i polukrunicu.

Zato spajamo: 1 C, 2 F, 3 G, 4 B.
Rije luk poznata nam je iz svakodnevnog ivota
(luk mosta, luk stupa itd.), pa zakljuujemo da
se kruni luk krije pod slovom D: 5D.
i krunog odsjeka. Pokuajmo razliku shvatiti
iz njihovih naziva. Isjeak dolazi od rijei
iz+sjei, sjeenjem izvaditi iz unutranjosti,
to znai da isjeku pripada i sredite kruga.
Odsjeak zamiljamo kao dio kruga koji smo
odsjekli (npr. noem). Zato spajamo parove:
6E i 7A.
Izreimo dijelove kruga!
estarom nacrtaj 4 kruga, svaki polumjera
5. kruni luk
5 cm. Svaki moe biti na kolapapiru

razliitih boja. Izrei ih.
6. kruni isjeak
Poslui se karama i zalijepi u biljenicu:

a) kruni isjeak; b) kruni odsjeak;
7. kruni odsjeak
c) polukrug; d) krug.
Z a d a c i :
1. Pogledaj ove slike.
Gdje jo u svakodnevnom ivotu susreemo:

a) krug;
b) krunicu?
2. Nacrtaj iste ovakve krunice u biljenicu:
146

3. Nacrtaj krunicu sa sreditem S polumjera:
a) r = 2 cm; b) r = 1 cm; c) r = 3 cm; d) r = 25 mm;
e) r = 32 mm; f) r = 20 mm; g) r = 41 mm.
Koje od ovih krunica imaju jednake polumjere?
4. Nacrtaj krunicu:
a) oko sredita A, s polumjerom r = 4 cm;
b) oko sredita V, s polumjerom r = 22 mm;
c) oko sredita L, s polumjerom r = 5 mm;
d) oko sredita Y, s polumjerom r = 31 mm.
Nacrtaj jedan polumjer i jedan promjer svake od
ovih krunica.
5. Koje od ovih toaka pri

padaju:
a) krunici; b) krugu?
c) Koja toka je sredite

krunice i kruga?
6. Nacrtaj krunicu k sa sreditem S. Je li sredite dio

krunice? Je li sredite dio pripadajueg kruga?
7. Imao kralj dva sina. Prije smrti dao im je kartu kraljevstva i rekao:
Tebi, stariji sine, ostavljam svu zemlju od Reksburga u polumjeru 3 km. A tebi, mlai sine, ostavljam svu zemlju
od Reksgrada u polumjeru 2 km (1 km = 1 cm na papiru).
a) Na karti nacrtaj koji
dio kraljevstva e pripa
sti starijem, a koji mla
em sinu;
b) Koji sin je dobio vie
zemlje?
c) Koja naselja pripadaju
starijem, a koja mlaem
sinu?
d) Hoe li se sinovi sva
ati oko nekog podru
ja?
8. Nacrtaj krunicu promjera:

a) 2 cm; b) 4 cm; c) 22 mm; d) 5 cm; e) 46 mm.
9. Koliki je promjer krunice, ako je njen polumjer:
a) 23 cm; b) 13 cm; c) 42 dm; d) 56 m; e) 26 km?
10. Koliki je polumjer krunice, ako je njen promjer:
e) Nacrtaj krunicu i bojom oznai polukrunicu;

f) Nacrtaj krunicu i prikai jednu njenu tetivu.
12. Cijev vanjskog promjera 8 dm ima stijenku debelu
1 dm. Koliki su polumjer i promjer unutarnjeg
otvora?
a) 28 cm; b) 132 cm; c) 42 dm; d) 56 m; e) 26 km;

f) 21 m?
11. a) Nacrtaj krug i u njemu oboji jedan kruni
isjeak.
b) Nacrtaj krug i u njemu oboji jedan polukrug;
c) Nacrtaj krug i u njemu oboji jedan kruni
odsjeak;
d) Nacrtaj krunicu i bojom oznai jedan kruni
luk;
147

13. Nacrtaj 3 krunice
koncentrine krunice
17. Nacrtaj dvije krunice koje:
koje imaju isto sredite, a
a) imaju isto sredite, a razliite polumjere;
razliite polumjere. Oboji
b) imaju jednake polumjere, a razliita sredita.
dio ravnine izmeu tih

krunica.
18. Pogledaj ove slike:

a)
b)
Krunice sa sreditem u
kruni vijenac
istoj toki, a s razliitim

polumjerima nazivaju se
c)
d)
koncentrine krunice.
Dio ravnine koji omeuju
dvije koncentrine kruni
ce naziva se kruni vijenac.
Nacrtaj koncentrine kru
nice i od kolapapira izrei kruni vijenac. Zalijepi
Gdje se sijeku ove krunice? Oznai sjecita.
ga u biljenicu!
Koliko zajednikih toaka mogu imati dvije kruni
14. Koje dijelove kruga prepoznaje na donjim

slikama?
a)
ce?
19. Nacrtaj pravac i krunicu. Koliko zajednikih
b)
toaka mogu imati pravac i krunica? Nacrtaj sve

mogunosti.
20. Nacrtaj krunicu i toku A na krunici. Zatim
nacrtaj pravac koji sijee tu krunicu i prolazi
tokom A. Koliko tih pravaca ima? Nacrtaj sliku.
c)
d)
21. Matematiki diktat:

Nacrtaj krunicu sa sreditem S i jednu toku A
na krunici.
Povuci pravac p koji prolazi tokama S i A.
Povuci okomicu iz toke A na pravac p.
Okomicu oznai sa t.
Pravac t dodiruje krunicu u toki A.
15. Gdje u prirodi nailazimo na koncentrine krunice

i kruni vijenac? Pogledaj ove slike i pokuaj se
prisjetiti jo nekih primjera:

Nacrtaj krunicu sa sreditem S i jednu toku A
na krunici.
Nacrtaj pravac p koji prolazi tokama S i A.
Povuci okomicu iz sredita S na p.
23. Na slici skiciraj krunicu koja sijee oba pravca:
a)
16. Nacrtaj koncentrine krunice s polumjerima

1 cm, 20 mm i 27 mm.
148
Z a d a c i
b)
31. Nacrtaj polukrug polumjera 32 mm.

32. Nacrtaj polukrug promjera 32 mm.
33. Skiciraj nekoliko prometnih znakova koji imaju
oblik kruga.
34. Nacrtaj krunicu sa sreditem S i polumjerom 25
mm. Nacrtaj njena dva okomita promjera. Toke
u kojima ti promjeri sijeku krunicu oznai redom
A, B, C i D i spoji ih redom duinama. Kakav je
c)
etverokut ABCD?
35. Koristei samo estar konstruiraj ovu sliku.
24. Na slici skiciraj krunicu koja dodiruje oba pravca:

a)
b)
c)
25. Nacrtaj kruni isjeak kruga polumjera 25 mm.

26. Nacrtaj kruni odsjeak kruga polumjera 3 cm.
27. Nacrtaj kruni vijenac omeen krunicama iji su
polumjeri 21 mm i 29 mm.
28. Nacrtaj kruni isjeak kruga promjera 44 mm.
29. Nacrtaj kruni odsjeak kruga promjera 5 cm.
30. Nacrtaj kruni vijenac omeen krunicama iji su
promjeri 24 mm i 50 mm.
149
Vjeb lica
a
1. Nacrtaj krunicu sa sreditem S polumjera:

a) r = 3 cm; b) r = 23 mm; c) r = 36 mm.
2. Nacrtaj krunicu:
15. Nacrtaj dva pravca koji se sijeku u toki A. Zatim

nacrtaj krunicu sa sreditem A polumjera r = 46 mm.
16. Nacrtaj dva okomita pravca koji se sijeku u toki
a) oko sredita A, r = 5 cm;
S. Zatim nacrtaj krunicu sa sreditem S promjera
b) oko sredita V, r = 34 mm;
d = 42 mm.
c) oko sredita L, r = 18 mm;
17. Nacrtaj 3 krunice koje imaju isto sredite, a
d) oko sredita Y, r = 48 mm.
razliite polumjere. Oboji dio ravnine izmeu te
3. Koje od ovih toaka pripadaju:
dvije krunice.
a) krunici; b) krugu?
18. Nacrtaj koncentrine krunice s polumjerima

C
2 cm, 28 mm i 35 mm.
19. Nacrtaj dvije krunice koje:
a) imaju isto sredite, a razliite polumjere;
E
G
b) imaju jednake polumjere, a razliita sredita

20. Nacrtaj dvije krunice s polumjerima 25 mm i 2 cm
koje se:
a) sijeku u 2 toke;
I
A
b) uope ne sijeku;
c) sijeku u 1 toki.
21. Nacrtaj pravac i krunicu promjera 64 mm. Koliko
zajednikih toaka mogu imati pravac i krunica?
4. Nacrtaj krunicu promjera:

a) 6 cm; b) 7 cm; c) 56 mm; d) 8 cm; e) 68 mm.
5. Koliki je promjer krunice ako je njen polumjer:
a) 11 cm; b) 2 cm; c) 26 dm?
6. Koliki je polumjer krunice ako je njen promjer:
a) 18 cm; b) 50 cm; c) 43 dm; d) 57 m; e) 27 km;
f) 21 m?
7. Nacrtaj krug i u njemu pobojaj jedan kruni
isjeak.
krunici. Zatim nacrtaj pravac koji sijee tu

krunicu i prolazi tokom A. Koliko tih pravaca
ima?
23. Nacrtaj krunicu polumjera 23 mm i toku A na
krunici. Zatim nacrtaj pravac koji dodiruje tu
krunicu u toki A. Koliko tih pravaca ima?
24. Nacrtaj dva usporedna pravca. Zatim nacrtaj
8. Nacrtaj krug i u njemu pobojaj jedan polukrug.
krunicu koja:
9. Nacrtaj krug i u njemu pobojaj jedan kruni
a) sijee oba pravca;
odsjeak.
10. Nacrtaj krunicu i u bojom oznai jedan kruni
luk.
11. Nacrtaj krunicu i u bojom oznai polukrunicu.
12. Nacrtaj krunicu oko toke S polumjera 3 cm i
nacrtaj jednu njenu tetivu duljine 4 cm.
13. Nacrtaj krunicu oko toke S polumjera 4 cm i
14. Nacrtaj krunicu oko toke S polumjera 45 mm i
150
Nacrtaj sve mogunosti.

22. Nacrtaj krunicu promjera 6 cm i toku A na
b) nema zajednikih toaka s ovim pravcima.

krunicu koja dodiruje oba pravca.
26. Nacrtaj krunicu promjera 7 cm. Zatim nacrtaj
dva usporedna pravca koji dodiruju ovu krunicu.
Koja je meusobna udaljenost ovih pravaca?
krunicu koja:
a) sijee oba pravca;
b) nema zajednikih toaka s ovim pravcima.
3.5. Kut i vrste kutova

Kuda ide koja lopta
Koja lopta e pasti u rupu?
Nacrtaj putanju bijele i ute lopte.
Ako u ravnini nacrtamo dva pravca koji se sijeku u toki V,
dobit emo etiri polupravca s poetnom tokom V.
Polupravci a1, b1, a2 i b2 dijele ravninu

na etiri dijela. Svaki od ta etiri dijela
kut
ravnine nazivamo kutom.
Kut je dio ravnine omeen s dva polupravca koji imaju zajedniku poetnu toku.
Polupravci koji omeuju kut nazivaju
se kracima kuta, a njihova zajednika
kut
t, r kraci kuta
V vrh kuta
poetna toka vrhom kuta.
Kut sa vrhom V i kracima p i r oznaava se s V

pVr.
Da ne bojimo cijeli taj dio ravnine, kut obino oznaavamo
dvama polupravcima i krunim lukom kao na slici:
Primjer 1. Prepoznajmo kut
Pogledaj svaku sliku. Je li na njoj nacrtan kut?

Ako jest, zaokrui DA, a ako nije zaokrui NE.
Rjeenje:
Nauili smo da je kut dio ravnine omeen s dva
1) DA NE 2) DA NE
3) DA NE
4) DA NE
polupravca koji imaju zajedniku poetnu toku.

Stoga se kutovi nalaze (DA) na slikama br. 1, 2,
4, 6 i 7. Na slici br. 3 oznaeni dio ravnine
omeen je s dva polupravca i duinom, pa nije
kut (NE). Na slici br. 5 je kruni isjeak koji je
5) DA NE
6) DA NE
7) DA NE
omeen s dvije duine i krunim lukom (NE).
151

Primjer 2.
Rjeenje:
Zadani su polupravci a i b
sa zajednikom poetnom
to kom V. Oboji kut koji
odreuju ta dva polupravca.
Maja je obojila utom bojom dio ravnine izmeu

polupravaca a i b koji imaju zajedniku poetnu
toku V. Dakle, Maja je tono rijeila zadatak. No
pogledamo li bolje Lukinu sliku, primijetit emo da
je Luka takoer obojio (zelenom bo jom) dio ravnine
koji omeuju polupravci a i b s poetnom tokom
V. Dakle, i Luka je u pravu. Zakljuujemo da dva
polupravca koji imaju za jedniku poetnu toku
uvijek odreuju dva ku ta. Na primjer:
Primjer 3. Vrste kutova
Pogledaj ove satove na slici. Velika i mala kazaljka zatvaraju dva kuta.
Moe li pogoditi kojoj vrsti pripada svaki od
kutova?
Rjeenje:
Razlikujemo nekoliko vrsta kutova, ovisno o
meusobnom poloaju njegovih krakova. iljasti,
pravi i tupi kut poznajemo otprije. Primijetimo da
su kraci pravog kuta okomiti. Zato ga oznaavamo
oznakom
.
Kraci ispru enog kuta ine pravac, a kraci punog

kuta lee jedan na drugome.
Odgovorimo sada na pitanje iz zadatka:

Primjer 4. Model kuta u krugu
Kakvi su
Od tvreg papira izrei dva kruga jednakog
kutovi koje
polumjera. Neka krugovi budu razliitih boja.
istovre-
Razrei svaki krug po jednom polumjeru, a zatim ih
meno
umetni jedan u drugi kao na slici.
dobiva u
Pomou ovog modela prikai zelenim dijelom:

a) tupi kut; b) iljasti kut;
c) isprueni kut; d) pravi kut.
152
Vrste kutova:
drugom
dijelu
kruga?

Z a d a c i
1. Bojom prikai neke kutove na donjoj slici:
6. Spoji parove:
tupi kut
2. Nacrtaj dva pravca koji se sijeku i bojicama prikai

neke kutove koje pritom dobije. Ne zaboravi
oznaiti pravce i njihovo sjecite!
iljasti kut
3. Koja je vrsta kuta prikazana na slici?

izboeni kut
A
pravi kut
isprueni kut
K
4. Koja je vrsta kuta prikazana na slici?
puni kut
A
7. Nacrtaj:

a) pravi kut;
b) izboeni kut;
c) isprueni kut;
5. Kakve kutove vidi na slici?
d) iljasti kut;
e) puni kut;
f) tupi kut.
8. Naini sat s kazaljkama od tvreg papira (ako ga

ima sauvanog iz niih razreda, moe iskoristiti i
taj). Na satu poloajem kazaljki prikai:

a) tupi kut;
b) isprueni kut;
c) pravi kut;
d) iljasti kut;
d) izboeni kut.
Gdje jo u svakodnevnom ivotu susree kutove?
153
Vjeb lica
a
1. Bojom prikai kutove na slici:

e)
a
S
b
V
2. Nacrtaj dva pravca koji se sijeku i bojicama prikai
f)
kutove koje pritom dobije. Ne zaboravi oznaiti

pravce i njihovo sjecite!
3. Koja je vrsta kuta prikazana na slici:
V
a)
g)
h)
b)
c)
V
i)
d)

4. Nacrtaj: a) pravi kut; b) izboeni kut; c) isprueni
kut; d) iljasti kut; e) puni kut; f) tupi kut.
5. Nacrtaj:
a) pravi kut A; b) isprueni kut B; c) tupi kutC;
d) iljasti kut D; e) izboeni kut E.
154
3.6. Mjerenje kutova

Poredaj po veliini
Koje vrste kutova prepoznaje na slici? U emu se oni razlikuju?
Poredaj kutove po veliini od najmanjeg prema najveem.

Znamo da kutovi mogu biti raznih veliina. Tako su po veliini iljasti kutovi manji
od pravog kuta, pravi kut je manji od tupih kutova, tupi kutovi su manji od ispruenog, isprueni kut je manji od izboenih, a izboeni su manjih veliina od punog
kuta.
Zakljuujemo da veliine kutova moemo usporeivati. I ne samo usporeivati
veliina kuta
ili mjera kuta
ve i mjeriti.
Kao to duljinu duine mjerimo u metrima, centimetrima itd,
tako veliinu kuta mjerimo u kutnim stupnjevima. Oznaka za
kutomjer
stupnjeve je .
Veliinu kuta mjerimo
Veliinu kuta mjerimo kutomjerom.
Kao to nam za mje re nje duljine
treba ravnalo, tako nam za
mjerenje veliine ku ta
treba kutomjer.
Veliinu kuta mjerimo u kutnim stupnjevima ( ).

Pomagalo za mjerenje i crtanje kutova zove se kutomjer.
Evo tonih veliina kutova iz uvodnog zadatka:
Preporuujemo kutomjer koji ima dvo red nu skalu: od 0 do 180 i od 180 do 0.

S takvim kutomjerom je najlake raditi.
155

Primjer 1. Mjerenje kutova do 180
kuta. Oitamo sa skale kutomjera koja veliina
Izmjeri veliine ovih kutova:

a)
Pogledajmo to se dogaa na drugom kraku

se poklapa s drugim krakom kuta. Ako smo
b)
dobro radili, oitat emo da je veliina kuta 40.

b) Na isti nain naemo da kut iznosi 150.
c) Na slici prepoznajemo pravi kut. Kutomjerom
c)
naemo njegovu veliinu na opisani nain i
d)
zakljuujemo: svaki pravi kut ima 90. Kako su

iljasti kutovi veliinom manji od pravog,
zakljuujemo da iljasti kutovi imaju manje od
90, a tupi vie od 90.
d) Isprueni kut ima 180. Kako je izboeni kut
Rjeenje:
vei od ispruenog, zakljuujemo da izboeni
a) Primijetimo na sredini kutomjera jednu crticu (na nekim kutomjerima je to krii, a na

dru gima toka). Nazovimo je poetnom to-
kut ima vie od 180. Puni kut se sastoji od dva

ispruena kuta, pa zakljuujemo da puni kut ima 360.
pravi kut ima 90
kom kutomjera.
Pogledajmo vrste kutova i njihove veliine:
= 40
Tu toku poloimo tono na vrh kuta. Zatim kutomjer postavimo tako da 0 sa skale lei na jednom kraku kuta. Ako je potrebno, produljimo
krakove kutomjera kako bismo lake mjerili.
Primjer 2. Mjerenje izboenih kutova

Kojoj vrsti pripada
kut sa slike? Izmjeri
veliinu ovog kuta.
Izmjerimo taj kut kutomjerom pa emo izraunati veliinu izboenog kuta. Mjerenjem dobivamo da je veliina nepoznatog kuta 121. Tu
veliini oduzmemo od veliine punog kuta, tj.
360 i dobit emo
veliinu traenog
izboenog kuta.
Rjeenje:
Pogledamo li nae kutomjere, veina ih ima
skalu od 0 do 180. Izboeni kut sa slike ima
vie od 180. Zato uoite na slici kut (plavo)
koji ga dopunjava do punog kuta. Taj kut je
manji od 180.
156
360 - 121 = 239.

Zadani izboeni kut
ima 239.

Primjer 3. Procjena veliine kuta
d)
e)
f)
Pogledaj dobro ove veliine kutova:

1 30 60
Svoje rezultate provjeri mjerenjem kutomjerom.
Rjeenje:
90 180
Sada bez koritenja kutomjera pokuaj odrediti
veliine ovih kutova:
b)
a)
c)
Kod procjene moe zaokruivati stupnjeve na

desetice. Pri procjenjivanju e nam pomoi i vrste kutova. Tako su kutovi na slikama a), b) i d)
iljasti, pa znamo da imaju manje od 90. Ostala
tri kuta su tupa, pa znamo da imaju izmeu 90
i 180. Tone vrijednosti su:
a) 25, b) 50, c) 136, d) 5, e) 100, f) 173.
Z a d a c i
1. Kojoj vrsti pripada kut od:
a) 145; b) 2; c) 300; d) 92; e) 23; f) 180;
g) 359; h) 360; i) 56; j) 90; k) 187?
2. Spoji parove!
Veliina kuta
5. Procijeni koji kut je najmanji, a koji najvei. Zatim

ih poredaj po veliini poevi od najmanjeg:
Slika kuta
manji od 90
90
izmeu 90 i 180
180
izmeu 180 i 360
360
3. Nacrtaj po tri iljasta, izboena i tupa kuta i izmjeri
im veliine.
4. Procijeni pa izmjeri veliine ovih kutova:
b)
a)
c)
6. a) Pomou papirnatog modela kuta otprilike prikai

kutove veliine: 39, 191, 19, 1, 59, 15, 30,
60, 270, 97, 180, 182, 255, 300. Kojim
vrstama pripadaju ti kutovi?

b) Izmjeri kutove koje si dobio. Ima li dobru
procjenu?
7. Od papirnatog modela sloi zadane kutove.
Nakon toga ih izmjerite kutomjerom:

a) 30; b) 60; c) 90; d) 100;

e) 120; f) 150; g) 180.
8. a) Odaberi tri iljasta, tri tupa i tri izboena kuta.

b) Prikai ih otprilike pomou papirnatog modela.

c) Izmjeri kutove koje si dobio. Ima li dobru procjenu?
Nauili smo da veliinu kutova mjerimo u kutnim
stupnjevima. No, postoje i manje mjerne jedinice
od stupnjeva. To su kutne minute (oznaka: ).
Jedan stupanj sadri 60 kutnih minuta (1 = 60 ).
1
d)
e)
f)
Pogledajmo na slici kut od 1 i zamislimo da je

podijeljen na 60 dijelova, na 60 kutnih minuta.
Ako jedan stupanj sadri 60, onda pola stupnja
sadri 30. Kutne minute se dijele na jo manje
jedinice, na kutne sekunde (oznaka: ).
Jedna kutna minuta sadri 60 kutnih sekundi (1 = 60).
157
3.7. Crtanje kutova

Skiciraj
Na temelju znanja iz mjerenja kutova, nee ti biti teko skicirati i crtati kutove.
Skiciraj kut od 30, 120, 175 i 300.
Crtanje kutova izvodit emo kutomjerom. Kutove crtamo slinim postupkom kao
kod mjerenja kutova.
Nacrtajmo, primjerice, kut od 40.
Koraci:
1. Nacrtajmo polupravac s poetnom tokom V. To e biti jedan krak kuta.
2. Poetnu toku kutomjera poloimo tono na vrh kuta V. Zatim kutomjer
postavimo tako da 0 sa skale lei na jednom kraku kuta.
3. Oitamo sa skale kutomjera 40 i uz to mjesto na papiru oznaimo toku A.
4. Iz vrha V povuemo polupravac koji prolazi tokom A. Taj polupravac je
= 40
drugi krak kuta veliine 40.

Primijetimo da je toka A samo pomona toka u crtanju kuta, pa je ubudue ne moramo
samo pomona toka u crtanju kuta, pa je ubudue ne moramo
posebno oznaavati slovom.
Kutomjerom izmjerimo veliinu nacrtanog kuta kako bismo provjerili tonost svog crtea.
V
poetna toka
Primjer 1. Crtanje kutova do 180
danih veliina. Gore objanjenim postupkom
Zadane su veliine kutova u stupnjevima. Za
doi emo i do crtea zadanih kutova.
svaku otprilike skiciraj kut, a zatim i
a) b) c)
nacrtaj:
a) 7; b) 60; c) 90; d) 134; e) 180.
Rjeenje:
Na temelju znanja iz mjerenja kutova,
nije teko otprilike skicirati kutove za-
Primjer 2. Crtanje izboenog kuta
Znamo da puni kut ima 360, a zadani kut ima
Nacrtaj kut od 300.
300. 360 - 300 = 60. Dakle, nacrtamo li kut

od 60 njegova dopuna do punog kuta bit e
Rjeenje:
Kut od 300 je izboeni kut
pa emo umjesto tog kuta
nacrtati njegovu dopunu do
punog kuta.
158
d) e)
traeni kut od 300.

60
300
Kut i veliinu kuta esto oznaavamo

malim slo vima grkog alfabeta:
(alfa), (beta), (gama) i (delta).

Primjer 3.
Raunanje s veliinama kutova
Na svakoj slici pronai veliinu kuta :
a) b)
b) Primijetimo da sva tri kuta zajedno ine isprueni kut, koji ima 180. Poznati kutovi zajedno
imaju 95 + 22 = 117. Pribrojimo li toj veliini
nepoznati kut , dobivamo 180. Rjeenje
dobivamo oduzimanjem
= 180 117 = 63.
Veliina kuta = 63.
Pronai kutove koji nedostaju:
a)
Rjeenje:
b)
d)
a) Veliina kuta dobije se kao zbroj triju poznatih veliina kutova: = 30 + 38 + 21.
Stoga je = 89.
Z a d a c i
1. Nacrtaj kutove od: a) 45; b) 179; c) 89; d) 91;

e) 111; f) 10.
c)
43
2. Nacrtaj isprueni, pravi i puni kut.

3. Nacrtaj izboene kutove: a) 190; b) 200;
c) 310; d) 270; e) 350; f) 305.
4. Nacrtaj kutove i ispod svakog zapii kojoj vrsti
pripadaju:
a) = 122; b) = 16; c) = 321; d) = 100.
87
11. Koliko iznosi kut ?

a)
23
5. Nacrtaj kutove:
a) = 5; b) = 288; c) = 72; d) = 90.
6. Nacrtaj kut od 359.
67
b)

13
311
c)
185
91
167
11. Za svaki od zadanih kutova najprije napii ka-
7. U biljenicu nacrtaj kutove kao na slici:
kav je, a zatim ga nacrtaj.

a) 125,
b) 66;
d) 52;
e) 160.
c) 325;
12. Na modelu kutomjera od papira prikai iljasti kut.

a) Procijeni koliko stupnjeva otprilike iznosi taj
8. U biljenicu nacrtaj kutove kao na slici:

a)
b)
c)
kut;
d)
b) Izmjeri njegovu tonu veliinu;

c) Nacrtaj taj kut u biljenicu.
13. Na modelu kutomjera od papira prikai tupi kut.

Kolika je veliina svakog od kutova?
9. U tablici se nalaze podaci
o irini vidnog polja ovjeka i nekih ivotinja.
Nacrtaj te kutove:
a)
Pas
130
ovjek
175
Guter
280
Krokodil
290
aba
330
72

14. Na modelu kutomjera od papira prikai izboeni kut.
b)
kut;
164
kut;

159
Vjeb lica
a
1. Kojoj vrsti pripada kut od: a) 125, b) 45, c) 320,
d) 98, e) 32, f) 90, g) 180, h) 299, i) 44, j) 11,
pripadaju:
a) = 75; b) = 125; c) = 315; d) = 66.
k) 177?
a)
b)
pripadaju:
a) = 45; b) = 148; c) = 272; d) = 160.
15. Koliko iznosi nepoznati kut?
c)
b)
a)
d)
45
e)
c)
78
d)
40
f)
55
25
91
16. Koliko iznosi nepoznati kut ?

b)
a)
V
g)
h)
115
44
d)
c)
V
23
i)
56
89
44
17. Koliko iznosi nepoznati kut ?

3. Nacrtaj 4 iljasta kuta te ih izmjeri.
b)
a)
4. Nacrtaj 4 tupa kuta te ih izmjeri.
60
5. Nacrtaj 4 izboena kuta te ih izmjeri.

6. Nacrtaj 5 iljastih kutova te ih izmjeri.
7. Nacrtaj 3 tupa kuta te ih izmjeri.
c)
67
125
118
300
20
8. Nacrtaj 2 izboena kuta te ih izmjeri.

9. Nacrtaj isprueni, pravi i puni kut.
10. Nacrtaj iljaste kutove:
a) 59; b) 20; c) 31; d) 67; e) 48; f) 35.
11. Nacrtaj tupe kutove:

a) 149; b) 120; c) 91; d) 167; e) 148; f) 135.
12. Nacrtaj izboene kutove:

a) 189; b) 250; c) 330; d) 290; e) 3450; f)
210.
160
d)
10
e)
325
33
57
3.8. Sukuti i vrni kutovi

Koliki je ?
Pogledaj sliku i pronai veliinu kuta :
Pogledajmo desnu sliku i kut . On s kutom = 154
sukuti
ili susjedni kutovi
ima zajedniki krak i zajedno ine isprueni kut.

Kaemo da su i sukuti.
Dva kuta koji imaju jedan zajedniki krak, a pre ostala dva kraka su suprotni polupravci istog pravca nazivaju se sukuti ili susjedni kutovi.
Zbroj veliina sukuta je 180.
+ = 180
Primjer 1. Sukuti
polupravce istog pravca
Koji od ovih kutova su sukuti?
To znai da se sukuti nalaze na slikama 2 i 4.
3
4
Rjeenje:
Da bi dva kuta bila sukuti trebaju zadovoljavati
dva uvjeta:
da imaju zajedniki krak
da im druga dva kraka ine suprotne
Primjer 2. Vrni kutovi
Kutovi na slici 1 imaju zajedniki krak, ali ne

ine isprueni kut. Kad bi se spojili kutovi na
slici 3 dobili bismo isprueni kut, no oni
nemaju zajedniki krak. Zato oni nisu sukuti.
Dopunimo sliku kutom :
Pogledaj sliku i pronai koliko

iznosi kut .
vrni kutovi
Rjeenje:
Nacrtani su pravci koji se sijeku.
Dva kuta kao na slici koji su odreeni pravcima koji se sijeku i koji nemaju zajednikih
krakova, ve samo zajedniki
vrh, nazivaju se
vrni kutovi.
Primjeujemo da su kutovi 30 i sukuti, pa je

= 150. No i su takoer sukuti! To se lijepo
vidi na gornjoj slici. Stoga zakljuujemo da je
= 30. Toliko je iznosio poetni vrni kut od .
Vrni kutovi su jednakih veliina.
161

Primjer 3.
Nacrtajmo i ostale kutove koje zatvaraju pravci
Nacrtaj pravce a i b koji se sijeku pod kutom od
a i b:
25. Odredi veliine svih kutova izmeu ta dva

pravca.
Rjeenje:
Pravci a i b sijeku se pod kutom od 25.
Meu kutovima , i prepoznajemo sukute i
vrne kutove s kutom od 25. Kut je sukut sa
zadanim kutom od 25. To znai da je
= 180 25 = 155.
Kut je takoer sukut od 25, pa i on iznosi
= 155. Kut i 25 su vrni kutovi, a znamo da
su vrni kutovi jednakih veliina. Stoga je
= 25.
Z a d a c i
1. Koji od ovih kutova su vrni, a koji su sukuti?
Procijeni njihove veliine.
a)
4. Nacrtaj pravce a i b koji se sijeku pod kutom

od 75. Zakljui bez mjerenja kolike su veliine
b)
svih kutova koje odreuju ta dva pravca.

5. Nacrtaj pravce p i r koji se sijeku pod kutom od
90. Zakljui bez mjerenja kolike su veliine svih
kutova koje odreuju ta dva pravca.
6. Gdje u svakodnevnom ivotu susreemo sukute?
c)
d)
7. Gdje u svakodnevnom ivotu susreemo vrne

kutove?
8. Kakve kutove vidi na slici?
2. Nacrtaj pravce a i b koji se sijeku pod kutom od

162
Vjeb lica
a
1. Izraunaj nepoznate kutove sa slike:

a)
a)
40
150
b)
c)
127
33
b)
101
c)
135
45. Pronai veliine svih kutova koje odreuju ta

dva pravca.
145 Pronai veliine svih kutova koje odreuju ta
dva pravca.
a)

dva pravca.
67
dva pravca.
dva pravca.
b)

144

dva pravca.
10. Zadan je neki kut
= 56 .Koliko stupnjeva ima
njegov sukut?
= 156 .Koliko stupnjeva
ima njegov vrni kut?
c)

167
njegov sukut?
njegov vrni kut?

= 177 .Koliko stupnjeva
ima njegov sukut?
163
3.9. Ponavljanje
3.
4.
1.
2.
Pitanja za ponavljanje:

8.
1. Koje skupove toaka vidi na slici desno?

2. Koja je razlika izmeu duine, pravca i polu5.
pravca?
3. U kojem poloaju mogu biti 2 pravca u ravnini?
4. to je to sjecite?
6.
5. Kakvi su to okomiti pravci?
6. to je krunica?
7. Koja je razlika izmeu krunice i kruga?
8. to je kut?
15.
9. ime mjerimo kutove?
9.
12.
11.
7.
13.
10.
14.
16.
10. Koje vrste kutova poznaje?
Z a d a c i
z a
1. U biljenicu nacrtaj est toaka po volji i imenuj ih.

Nacrtaj duine koje povezuju te toke.
a) Procijeni udaljenost izmeu svih toaka

meusobno;
b) Ravnalom izmjeri udaljenost izmeu toaka i
2. Imenuj pravce sa slike.

9. Nacrtaj kutove i ispod svakog zapii kojoj vrsti pripa

daju: a) = 10; b) = 90; c) = 298; d) = 130.
10. Na slici su etiri pravca, a svakom pravcu je
bojom pridruena jedna toka.
a) Skiciraj usporednicu s pravcem kroz zadanu toku;
Koji od ovih
pravaca su
usporedni? Zapii
to matematikim
simbolima.
3. Nacrtaj pravac i toku koja mu ne pripada. Kroz tu

toku nacrtaj:
a) okomicu na zadani pravac;
b) usporednicu sa zadanim pravcem.
4. Nacrtaj krunicu:
a) oko sredita A, s polumjerom r = 4 cm;
b) oko sredita V, s polumjerom r = 22 mm.
Zapii te krunice matematikim simbolima.
5. Koliki je polumjer krunice ako je njen promjer:
a) 18 cm; b) 42 cm; c) 48 dm?
6. a) Skiciraj krug i u njemu oboji jedan kruni isjeak;
b) Skiciraj krug i u njemu oboji jedan polukrug;
c) Skiciraj krug i u njemu oboji jedan kruni odsjeak;
d) Skiciraj krunicu i bojom oznai njen kruni luk;
e) Skiciraj krunicu i bojom oznai njenu polukrunicu;
f) Skiciraj krunicu i prikai jednu njenu tetivu.
7. Nacrtaj koncentrine krunice s polumjerima 3 cm,
20 mm i 37 mm.
8. Nacrtaj jedan:
a) pravi kut; b) isprueni kut; c) tupi kut; d) iljasti kut;
e) izboeni kut. Izmjeri veliinu svakog od kutova.
164
p o n a v l j a n j e
b) Precrtaj pravce i toke u biljenicu, pa

geometrijskim priborom nacrtaj te usporednice.
11. Koje od toaka pripadaju duini AC , a
koje toke joj ne
pripadaju?
12. Pripadaju li duini njezine krajnje toke?

13. Koliko je duina, a koliko sjecita na slici:

14. Koje od ovih reenica su tone? Netone reenice
ispravi.

Duljina duine CD je 7 kg.

Duina duljine CD je 7 cm.

7 cm = 70 mm

2 mm = 20 cm

Duljina pravca je 5 cm.

Duljina znai isto to i duina.

Palac je dug otprilike 5 m.

Palac je dug otprilike 5 cm.

Palac je dug otprilike 5 mm.

Duljina polupravca je 5 dm.
Pravac je dug 6 mm.

18 dm = 180 cm
Ako je |AB|= 12 cm, onda je |BA| = 120 mm.
24. Nacrtaj krunicu polumjera 3 cm. Zatim nacrtaj dva

usporedna pravca koji dodiruju ovu krunicu. Koja
je meusobna udaljenost ovih pravaca?
25. Naini sat s kazaljkama od tvreg papira. Na satu
poloajem kazaljki prikai:

a) tupi kut; b) isprueni kut; c) pravi kut;

d) iljasti kut; e) izboeni kut.
26. Pravilan poloaj dranja ruku vozaa na volanu
automobila je kao da kazaljke (ruke vozaa) na satu
prikazuju vrijeme 13 h 50 min. Kakav kut zatvaraju
kazaljke u to vrijeme?
15. Nacrtaj pravac p i na njemu toke A, B i C tako da

udaljenost izmeu A i B bude 1 cm i da udaljenost
izmeu A i C bude 3 cm.

Zadatak ima 2 rjeenja. Pronai ih i odgovori koliko
je |BC|.
16. Nacrtaj polupravac p s poetnom tokom P i na njemu
toke B i C tako da udaljenost izmeu P i B bude 12
mm i da udaljenost izmeu P i C bude 3 cm.

17. Nacrtaj duinu CE duljine 36 mm. Procijeni gdje se
nalazi toka X koja dijeli duinu CE na dva jednaka
dijela. Koliko iznosi |CX|, a koliko |EX|?
18. Nacrtaj duinu |BC| = 48 mm. Nacrtaj toku:

a) A na duini BC koja je od B udaljena 15 mm;

b) D na duini BC koja je od C udaljena

23 mm.

Koliko iznosi |AD|?
28. Od papirnatog modela sloi zadane kutove. Nakon

toga ih izmjerite kutomjerom:

a) 30; b) 60; c) 90; d) 100;

e) 120; f) 150; g) 180.
19. Skiciraj duinu od: 13 mm, 8 mm, 49 mm,

24 mm, 67 mm. Zatim tonost svojih crtea provjeri
mjerenjem ravnalom.
29. Sada je 5 sati i ___ minuta.

Dopuni gornju reenicu ako znamo da mala i velika
kazaljka zatvaraju kut od, priblino:
a) 90; b) 180; c) 30; d) 60.
20. Nacrtaj pravce okomite na zadani pravac, a koji

prolaze zadanim tokama:

a)
b)
21. Nacrtaj dvije krunice koje se:

a) sijeku u 2 toke;

b) uope ne sijeku;

c) dodiruju u 1 toki.

Mogu li se dvije krunice sjei u 3 toke? Pokuaj
nacrtati sliku pa odgovori.
22. Nacrtaj pravac i krunicu. Koliko zajednikih toaka
mogu imati pravac i krunica? Nacrtaj sve
mogunosti.

- Nacrtaj krunicu sa sreditem S i jednu toku A na
toj krunici.

- Nacrtaj pravac r koji prolazi tokama A i S.

- Nacrtaj okomicu p na pravac r iz toke A.
31. Nacrtaj pravac n i toku T koja mu ne pripada. Zatim

nacrtaj pravac m kroz toku T takav da je:

a) n m; b) m n.

okomit na pravac c, u kakvom su meusobnom
poloaju pravci a i c? Odgovori i skiciraj.
165

34. Pogledaj u kojem poloaju mogu biti 4 pravca u ravnini. Koliko sjecita oni mogu imati?
___ sjecita
___ sjecita
___ sjecita
___ sjecita
Zato ih se ne moe nacrtati tako da imaju samo 2

sjecita? Pokuaj skicirati tu sliku.
35. Nacrtaj pravac p. Zatim skiciraj to vie njemu

okomitih pravaca. Koliko jedan pravac moe imati
okomica?
nema sjecita
1 sjecite
Primjer oglednog testa
7. Izmjeri kutove na slici:
1. Nacrtaj par usporednih pravaca a i b.

2. Nacrtaj pravac e i toku E izvan njega. Zatim nacrtaj
pravac f koji je okomit na pravac e i prolazi tokom E.
3.

Pretvori u zadane mjerne jedinice:

40 cm = _______ mm
25 m = _______ dm
1 km = _______ m
7 000 mm = _______ cm
3 m = _______ dm
100 dm = _______ mm
8. Nacrtaj kutove zadanih veliina:

a) 50; b) 135; c) 200.

Ispod svakog kuta napii kojoj vrsti pripada.
9. Izraunaj veliinu kuta :
4. Nacrtaj krunicu sa sreditem S i polumjerom

3 cm. Nacrtaj njen promjer. Koliko iznosi promjer
te krunice?
5. Nacrtaj neki krug i u njemu oboji jedan kruni
isjeak.
6.

166
Nacrtaj krunicu promjera 50 mm.

Zatim nacrtaj:
a) pravac a koji sijee tu krunicu;
b) pravac b koji s tom krunicom nema zajedni-
kih toaka.
10. Nacrtaj pravce a i b koji se sijeku pod kutom od 49.

Izraunaj veliine svih kutova koje odreuju ta dva
pravca.

- Nacrtaj krunicu sa sreditem S i jednu toku
A na toj krunici

- Nacrtaj pravac p koji prolazi tokom A i
sreditem krunice

- Sjecite pravca p i krunice oznai s B

- to je duina AB toj krunici?

- Nacrtaj okomicu iz sredita S na pravac p.
Rjeenja
0. Uvodno ponavljanje
0.1. Geometrija
17. Karlo ima 19, Ivan ima 15, a Boris 34 godine.

18. Luka je imao 42 kn, potroio je 38 kn.
Ostalo mu je 4 kn.
19. Gumica stoji 8 kn, a lopta 44 kn.
20. Franka ima 7 godina, a Franko 11 godina.
1. MN = 29 mm; OP = 43 mm; AB = 8 mm.

2. Primjerice:
a)
b) 10;

c) AB, AC , AD, AE , BC , BD, BE , CD, CE , DE .
1. Prirodni brojevi
AB, AC , AD, AE , BC ,
BD, BE , CD, CE , DE .
3. Primjerice:
a)
b)
10 h;
4. Primjerice:
c)
3 h;
8 h.
a b; a c; b c; d e; d f ; e f .
a d; a e; a f ;
b d; b e; b f ;
c d ; c e; c f .
6. OMN: |OM| = 24 mm, |ON| = 24 mm,

|MN| = 24 mm; o = 72 mm.
ABC: |AB| = 33 mm, |BC| = 22 mm,
|CA| = 27 mm; o = 82 mm.
GHI: |GH| = 29 mm, |HI| = 34 mm,
|GI| = 18 mm; o = 81 mm.
JKL: |JK| = 39 mm, |KL| = 39 mm,
|JL| = 11 mm; o = 89 mm.
DEF: |DE| = 43 mm, |EF| = 29 mm,
|FD| = 21 mm; o = 93 mm.
Jednakostranian: OMN; jednakokraan:
JKL; raznostranini: ABC, DEF, GHI.
7. o = a + b + c; c = 18 5 6 = 7 cm.
8. a = 33 : 3 = 11 m.
9. o = 3 2 = 6 m. Mama nema dovoljno trake.
11. a) P = 54 cm2; b) P = 48 dm2.
13. a) o = 32 cm; P = 64 cm2; b) o = 148 dm;
P = 1369 dm2; c) o = 296 m; P =5476 m2.
14. 5.
15. 1) o = 8 cm; P = 3 cm2; 2) o = 8 cm;
P = 4 cm2; 3) o = 10 cm; P = 4 cm2.
16. a = o : 4 = 62 m.
17. o = 4 a = 440 m. Uetom se ne moe
opasti ta kula.
18. Povrina prvog pravokutnika je P = 6 1 = 6 cm2.
Povrina drugog pravokutnika je P = 2 3 = 6 cm2.
Oni imaju jednake povrine.
0.2. Aritmetika
1. a) 450; b) 605; c) 886; d) 1419; e) 2456;
f) 4501; g) 8562; h) 16 655; i) 32 812; j) 65 097.
2. a) 63; b) 147; c) 344; d) 767; e) 1642; f) 1421;
g) 2008; h) 13 211; i) 17 646; j) 45 545.
3. a) 63; b) 168; c) 420; d) 1008; e) 2352; f) 5376;
g) 12 096; h) 26 880; i) 59 136; j) 129 024.
4. a) 17; b) 34; c) 68; d) 136; e) 272; f) 544;
g) 1088; h) 2176; i) 4352; j) 8704.
5. 33.
6. Pet maaka ima ukupno 20 nogu, 10 oiju i
5 glava.
7. 0, 3 i 8.
8. a) 53; b) 150.
9. a) 45; b) 10.
10. a) 17; b) 16; c) 97; d) 13.
11. Prvi pribrojnik je 54. On je vei od drugoga za 17.
12. Treba nai brojeve vee od 110, a manje od
125. Primjerice, brojevi 119 i 120.
13. 20.
14. 52.
15. Pet svinja i dvije guske imaju ukupno 24
noge, 7 glava i 14 oiju.
16. Na tri naina: 5 = 1 + 1 + 1 + 1 + 1,
5 = 1 + 1 + 1 + 2, 5 = 1 + 2 + 2.
1.1. Skup prirodnih brojeva

1. Ii e na Cres. 54.
2. U zatvoru je 32 dana.
3. Sljedei lanovi niza imaju: a) 9 i 11 tokica;
b) 7, 21, 43, 73, 111,; c) 1, 4, 9, 16, 25,
4. 312, 100, 2, 900, 5 987 770.
5. 887, 35, 1, 13, 71, 791 973.
6. 998, 996, 994, 992, 990.
7. 1001, 1003, 1005, 1007, 1009.
1.2. Zapisivanje prirodnih brojeva

1. a) U jednom danu ljudsko srce zakuca sto tisua
i osamsto puta i potisne sedam tisua pedeset
est litara krvi; b) U svijetu je poznato milijun
tristo dvadeset est tisua sedamsto osam
razliitih ivotinjskih vrsta. Pretpostavlja se da
ih u Hrvatskoj ima pedeset est tisua sto
dvadeset jedna; c) U Hrvatskoj su poznate etiri
tisue devetsto dvadeset etiri biljne vrste, a
ugroeno ih je petsto etrnaest; d) Mjesec je od
Zemlje udaljen oko tristo osamdeset etiri tisue
etiristo pet kilometara.
2. a) Rijeka Sava je duga 945 kilometara; b)
Dinara je visoka 1830 metara; c) Makarska
ima 13718 stanovnika; d) Srednja udaljenost
Zemlje i Mjeseca je 384000 kilometara;
e) Hrvatska ima 4784265 stanovnika.
3. 555 555 petsto pedeset pet tisua petsto
pedeset pet, 7 900 471 sedam milijuna
devetsto tisua etiristo sedamdeset jedan,
23 232 323 dvadeset tri milijuna dvjesto
trideset dvije tisue tristo dvadeset tri,
87 658 711 osamdeset sedam milijuna
esto pedeset osam tisua sedamsto
jedanaest, 100 100 001 sto milijuna sto
tisua jedan, 56 784 420 pedeset est
milijuna sedamsto osamdeset etiri tisue
etiristo dvadeset, 59 002 279 pedeset
devet milijuna dvije tisue dvjesto
sedamdeset devet, 50 007 000 pedeset
milijuna sedam tisua.
4. 4. a) 5 007 000; b) 5 000 007; c) 5 070 000;
d) 2 430 000; e) 2 043 000; f) 2 000 043;
g) 7 003 016; h) 7 000 003 160;
i) 17 002 058 256.
5. 345, 354, 435, 453, 534, 543. Ima ih 6.
6. 102, 120, 201, 210. Ima ih 4.
8. a) 86 331, osamdeset est tisua tristo
trideset jedan; b) 13 368, trinaest tisua
tristo ezdeset osam.
9. Mjesna vrijednost stotica ne moe biti 17,
jer mjesna vrijednost mora biti
jednoznamenkasti broj.
10. Dvoznamenkastih brojeva kojima su sve
znamenke jednake ima 9.
11. 3, 11, 3, 3, 19.
12. a) 96, 69, 87, 78; b) 920; c) najvei je 91, a
najmanji 19; d) 4000, 3100, 3010, 3001,
2200, 2020, 2002, 2110, 2011, 2101, 1111,
1120, 1102, 1201, 1210, 1012, 1021, 1300,
1030, 1003.
1.3. Postoji li najvei prirodan broj?

1. Najmanji paran prirodan broj je 2. Najvei
paran prirodan broj ne postoji. Parnih
brojeva ima beskonano mnogo.
2. Neparnih brojeva ima beskonano mnogo.

Najmanji neparan prirodan broj je 1. Najvei
neparan prirodan broj ne postoji.
3. 460, 301, 1 000 001, 680, 809, 241 010,
6900, 900 000, 1, 2, 100.
4. 699, 900, 60 000, 999 999, 112 798,
56 399, 199, 8099, 519, 0, 9.
5. Sljedbenik, prethodnik, prethodnik, sljedbenik.
6. 12, 3, 260, 1008.
8. a) 1000, prethodnik 999, sljedbenik 1001;
b) 888, 887, 889; c) 990, 989, 991;
d) 10 234, 10 233, 10 235; e) 9955, 9954, 9956;
f) 1 023 456, 1 023 455, 1 023 457;
g) 8 765 432, 8 765 431, 8 765 433.
1.4 Prirodni brojevi na pravcu

1. a) 11; b) 27; c) 42; d) 55.
2.
3.
4.
5. Marija ima 7 godina, Beni 8, Luka 10, a Ana
11 godina.
7.
100
250
400
600
a) 0
;
b) 0
c)
20
10000
8.
a) 0
40
b) 0
30
c) 0
40
11
60
25000
85
33
40000 45000
100
200
60
240
120
66
115
210
132
;
.
9.
11. ibenik ima 40 000 stanovnika, Dubrovnik

30 000, Poega 21 000, akovec 15 000, a
Samobor 10 000 stanovnika.
13. 60 m, 160 m.
14.
1.5. Usporeivanje prirodnih brojeva

1. a) Ana 155 cm, Luka 150 cm. Ana je via; b)
Skoili su jednako visoko; c) Djeak u bijeloj
majici skoio je najdalje, a djeak u crvenoj
majici najkrae.
2. Tone su tvrdnje: a) 2 < 5, 3 < 7, 6 < 8, 16 <
61, 2 < 22, 99 < 100; b) 5 > 1, 23 > 6, 12 >
3, 1010 > 1009, 12 > 11, 65 > 56, 77 > 76;
c) 14 > 2, 9 = 9, 1 < 12, 77 < 78, 5 < 500,
405 < 504, 5 < 6.
167
Rjeenja
4. 22 < 27, 45 > 44, 505 = 505, 23 < 78, 0 < 12,
34 < 56, 32 = 32, 44 > 4.
5. 808 > 88, 37 < 73, 73 > 37, 33 = 33,
1001 > 11, 0 < 1, 2 > 1, 34 > 12.
6. a) 0, 1, 2, 3, 4, 5; b) 0, 1; c) 1, 2, 3; d) 1, 2, 3,
4, 5, 6, 7, 8, 9; e) 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9; f)
6; g) 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9; h) 1, 2, 3; i)
nemogue je rijeiti zadatak.
7. ivotinja
8.
Koliko dnevno spava?
irafa
20 min
Zebra
1h
Slon
2 h 20 min
Majmun
12 h
Papiga
15 h
Lav
20 h
Brzina (u
ivotinja km
na sat)
Gepard
112
Skoijarac
96
Lav
80
Gazela
Noj
Gnu
Pjegava
hijena
80
80
80
9. ivotinja
64
Brzina (u
km na sat)
Zebra
64
Afriki bivol
56
Bradavi48
asta svinja
Hijenski pas
48
irafa
48
Slon
40
Bijeli
40
nosorog
ivotinja
Koliko dugo ivi?
Slon
70 godina
Nilski konj
60 godina
Nosorog
45 godina
Deva
31 godina
Klokan
20 godina
Vjeverica
16 godina
10. a) 2, 9, 12, 16, 32, 34, 45;

b) 0, 1, 6, 12, 21, 45, 45, 54, 67.
11. a) 97, 71, 37, 23, 13, 11, 3, 2;
b) 87, 49, 40, 40, 37, 21, 12, 11, 9, 6.
12.
1954
13.
14. Marko je dobio zlatnu, Lucija srebrnu, a Luka

bronanu medalju. Vie od 100 m skoili su
Marko i Lucija.
15. a) x = 1, 2, 3, 4, 5, 6; b) x = 17, 18, 19, 20, ;
c) x = 1; d) takav prirodan broj ne postoji.
16. a) x = 4, 5, 6, 7; b) x = 675;
c) x = 797, 798, 799, 800, 801, 802, 803.
168
6.
Povrina
(ha)
Plitvika jezera 29 482
Kornati
23 400
Sjeverni Velebit 10 900
Krka
10 300
Paklenica
10 200
Risnjak
6 400
Mljet
5 480
Brijuni
3 635
Nacionalni park
Velika papiga 120 godina
17. x < 5
2. 20, 450, 70, 80, 90, 100, 100, 430, 660,

900, 990.
3. a) 100, 300, 700, 200, 600, 500, 600, 7800,
6500, 3500, 3300; b) 300, 300, 400, 1300,
1200, 1300, 1600, 1200, 1400, 1900, 3400,
3400, 7900.
4. a) 3000, 12 000, 15 000, 3000, 7000, 5000,
8000, 6000, 12 000, 35 000, 72 000, 126 000;
b) 3000, 12 000, 2000, 3000, 6000, 20 000,
2000, 3000, 7000, 9000, 5000, 5000, 4000,
5000, 8000.
5. 30, 40, 50, 100, 500, 5000, 2000, 10 000,
60 000.
1, 2, 3, 4
13 < x < 18
14, 15, 16, 17
x<2
x > 259
x>1
Priblina
povrina (ha)
29 000
23 000
11 000
10 000
10 000
6 000
5 000
4 000
1.8. Zbrajanje prirodnih brojeva

1. 110, 80, 180, 270, 410, 350, 390, 670, 900,
410, 330.
2. a) 20 g + 50 g ili 30 g + 40 g; b) 10 g + 40 g
ili 20 g + 30 g; c) 5 g + 40 g; d) 10 g + 30 g.
3. 500, 1300, 1300, 2000, 7700, 15 600, 26 500,
51 100, 23 800, 4100, 47 100, 26 900.
4. 96, 92, 116, 125, 153, 376, 727, 285, 868,
616, 562.
5. 97, 55, 56, 99, 136, 89, 49, 174, 488, 659,
509, 270.
6. b = 10 cm, c = 15 cm.
7. b = 6 cm, c = 9 cm.
8. Luka dolazi kui 25. srpnja.
9. Beni opet treba k veterinaru 21. veljae.
10. Procjena: prva lutka: 550 kn, druga lutka:
700 kn, trea lutka: 200 kn. Toan zbroj:
prva lutka: 548 kn, druga lutka: 698 kn,
trea lutka: 194 kn.
11. Krive su procjene: 34 + 88 400, 77 + 897 105.
12.
7. Pribline mjere Anine sobe su:

3 m i 80 cm, 2 m i 30 cm.
8.
More
Dubina
Tihi ocean
Atlantski
ocean
Sredozemno
more
Crno more
11 516 m
Priblina
dubina
11 500
9 220 m
9 200
5 150 m
5 200
2 135 m
2 100
9. Mamin bicikl: tona cijena je 1172 kn, cijena

zaokruena na desetice je 1170 kn, a cijena
zaokruena na stotice je 1200 kn. Tatin
bicikl: tona cijena je 1327 kn, cijena
zaokruena na desetice je 1330 kn, a cijena
zaokruena na stotice je 1300 kn.
10. Planet
Promjer (km)
Planet Promjer (km)
Jupiter 143 000
Venera 12 000
Saturn 121 000
Mars
Uran
51 000
Merkur 5 000
Neptun 50 000
Pluton 2 000
7 000
Zemlja 13 000
Od Zemlje su vei Jupiter, Saturn, Uran i
Neptun. Od Zemlje su manji Venera, Mars,
Merkur i Pluton.
Da, stali bi i u Jupiter i u Neptun.
Da.
Najvie satelita ima Saturn. Merkur i Venera
nemaju satelita. Zemlja i Pluton imaju jedan
satelit, a Mars i Neptun dva satelita.
11. b) Pariz;
Grad
Broj
stanovnika
Priblian broj
stanovnika
260, 261, 262, ...
Pariz
9 060 000
9 000 000
2, 3, 4, 5, 6, ...
Moskva
8 720 000
9 000 000
x < 99
1, 2, 3, 4, ..., 97, 98.
London
7 070 000
7 000 000
34 < x < 304
5, 36, 37, ..., 300, 301, 302, 303.
Madrid
5 180 000
5 000 000
18. a) x > 2; b) x < 7; c) x < 3; d) 36 < x < 41;

e) 999 < x < 1006.
19. x = 690, 692, 694, 696, 698.
St. Petersburg 4 840 000
5 000 000
Barcelona
4 750 000
5 000 000
Berlin
3 470 000
3 000 000
1.6. Priblina vrijednost
Atena
3 070 000
3 000 000
1. a) 8 10; 23 20; 37 40; 55 60; b) 2 0;

14 10; 30 30; 46 50.
Rim
2 650 000
3 000 000
Kijev
2 630 000
3 000 000
Zadatak:
Procjena:
45 + 88
56 + 11
38 + 35
25 + 71
32 + 57
38 + 83
56 + 13
123 + 45
50 + 90 = 140
60 + 10 = 70
40 + 40 = 80
30 + 70 = 100
30 + 60 = 90
40 + 80 = 120
60 + 10 = 70
120 + 50 = 170
Toan
rezultat:
133
67
73
96
89
121
69
168
13. a) 60; b) 70; c) 70; d) 60.

14. a) 12 + 3, jer smo broju 12 pribrojili 3; b)
245 + 6; c) 514 + 67; d) 214 + 56.
15. a) 2567; b) jednaki su; c) 402 + 32; d)
jednaki su.
16. a) oko 12. 10.; b) knjigu mora vratiti 17. 10.
17. a) oko 20. 8.; b) Maja se vraa 20. 8.
18. 45 987, 36 104, 13 208, 34 310, 14 834,
110 766, 63 504, 68 035, 64 788.
19. a) Procjena: 60+680=740, toan rezultat:
734, 950, 10 043; b) 10 618, 41 333, 100 217;
c) 401, 9699, 826, 1277;
d) 442 250, 5 348 571, 74 435.
20. a) 5615; b) 448.
3142
5129
7074
45 679 301
21.
+7103 +1032 +
23 + 23 002 335
10245
6161
7097
68 681 636
22.U drugom skakanju Matija je preskoio
167 cm, a u treem 169 cm.
23. Zagrebaka katedrala visoka je 105 metara.
24. Knjiga koju Luka ita ima 121 stranicu.
26. Druge godine stipendija je iznosila 1625 kn.
Tree godine stipendija je iznosila 2145 kn.
Kroz sve tri godine Marko je dobio 5020 kn.
27. Lucija je potroila 2184 kn na opremu.
1.9. Svojstva zbrajanja prirodnih brojeva

1.
5.
6.
7.
8.
9.
2. Zbroj je
jednak prvom
pribrojniku.
3. Drugi pribrojnik je 0.
4. a) 82, 164;
b) 67, 102;
c) 85, 165;
d) 152, 218.
a) otprilike 70 uenika; b) 72.
a) 174, 57; b) 99, 129; c) 150, 102;
d) 134, 178; e) 139, 194; f) 209, 228.
b) 140 243 stanovnika.
Majina mama treba platiti 850 kn.
Avion je preletio 16 471 km.
Rjeenja
1.10. Oduzimanje prirodnih brojeva
1.12. Zbroj i razlika
1. a) 46, 57, 26, 14; b) 16, 14, 19, 10; c) 41, 42,
24, 91; d) 71, 61, 203, 104; e) 97, 56, 262,
421, 149, 22.
2. a) 101, 212, 329, 628; b) 342, 409, 180, 141;
c) 99, 881, 381, 762.
3. Broj 999.
4. Broj 37.
5. Broj 11.
6. a) Luka nosi tenisice broj 38;
b) Ana ima tenisice broj 35; c) Za 10 brojeva.
7. b = 9 cm, c = 11 cm.
9. Duljina svakog kraka je 9 cm.
8. b = 17 cm, c = 24 cm.
10. Razlika je 230. 11. Razlika je 2.
12. Do poetka filma ima jo 32 minute.
13. Do poetka filma ima jo 23 minute.
14. Procjena: 430 290 = 140. Toan
rezultat: 143 stranice; 411 stranica; 66
stranica.
15. Krive su procjene: 96 14 40, 85 44 100.
16. a) 30; b) 40; c) 30; d) 40.
17. a) Drugi zbroj je manji za 5, jer je 16 11 = 5;
b) Drugi zbroj za 3; c) Prvi zbroj za 2;
d) Drugi zbroj za 5.
18. 2848, 12 796, 74 136, 100, 8993, 2908,
42 130, 1988, 4328, 287 898, 232.
19. Procjena: 4800 700 = 4300. Toan
rezultat: 4101, 1877, 29 465, 5604, 27 121,
927, 13 765, 32 597, 298, 21 325, 429 346,
50 325 697, 61 279, 6.
20. Na dnu grozda je broj 21.
21. Matija je na moru proveo 49 dana.
22. a) Imao je 76 godina.
23. 27 dana.
24. 270 godina.
25. Za 77 CD-a.
26.
1. a) 52, 101, 122; b) 280,

174, 100; c)1, 140, 496.
2. a) 121, 12; b) 145, 24;
c) 0, 46, 177; d) 8, 69;
e) 46, 31; f) 0, 143,
66; g) 1056, 65.
3. 4.
4. Broj putnika najvie se promijenio u Rijeci. U
Crikvenici su izila 43 putnika.
2735
1450
1285
1400
249
1151
4568
344
4224
337
215
122
8865
8860
5
1900
564
1336
6781
5003
1778
587742
139620
448122
28. Jo treba prijei 86 km.

29. Stroj za pranje rublja 281 kn, usisava 34 kn,
televizor 90 kn, lonac 47 kn, tanjuri 16 kn.
31. Roman ima 219 stranica.
32. Bit e udaljeni 416 km.
33. Ostalo mu je 79 kuna. Za majicu mu
nedostaje 1 kuna.
34. a) Na Zemlji ima vie mora;
b) oko 150 000 000 km2; c) 148 638 000 km2;
d) Sto etrdeset osam milijuna esto trideset
osam tisua kilometara kvadratnih.
1.11. Svojstva oduzimanja

1. Razlika nije prirodan broj u zadacima:
a) 12 234; b) 303 303, 103 299;
c) 391 700, 43 121; d) 877 877, 877 878.
3. 9, 12, 25, 0, 44, 1, 448.
4. a) 0 2; b) 0 99, 0 56; c) 0 0, 0 23, 0 11;
d) 0 7, 0 2; e) 0 41, 0 27;
f) 0 1, 0 3.
5. a) 0, 0, 0, 0; Popunjena tablica
b) 0, 0, 0, 0.
a
5 25 501 235 1245
6. a) 0, 9, 0, 0;
ulo
izilo
47
0
9
3
broj
putnika u
autobusu
47
53
Severin
Del Rije Crikve
na
nice ka
nica
Kupi
2
16
11
0
4
11
24
43
51
56
43
6. a) 3, 2, 14; b) 13, 10, 5; c) 0, 2, 0; d) 4, 7, 9;

e) 3, 0, 0, 9.
7. a) 240, 337; b) 95, 444; c) 398, 2149;
d) 376, 847.
8. U autobusu je ostao samo voza.
9. 357.
10. 936.
11. 478.
12. 0.
13. 5 + 4 + 3 2 1 = 9; 5 4 + 3 2 1 = 1;
5 4 + 3 + 2 + 1 = 7.
14. Za zadnji dan mu je ostalo 7 zadataka.
15. a) Luka je potroio vie; b) Preostalo im je 12 kn.
16. Nije dovoljno utedio. Nedostaje mu 6 .
17. a) 33; b) 81; c) 1; d) 24; e) 10.
18. a) 40; b) 53; c) 15.
19. a) 94; b) 118; c) 397.
20. a) 48; b) 38.
1.13. Mnoenje prirodnih brojeva
356
250 1. a) 4 10 = 40, 5 2 = 10, 5 1 = 5; b) 45,
18, 18; c) 20, 36, 15; d) 28, 28.
106
27.
23687
15302
8385
Zag Karlo
reb vac
b
5 0 501 235
0
b) 1, 1, 1;
c) 8, 67, 0, 23; a b 0 25
0 1245
d) 5, 0, 14;
e) 33, 12, 0; f) 4, 23, 23; g) 0, 11, 2, 0;
h) 27, 11, 0, 14, 3, 3.
2. 5 + 5 + 5 + 5, 4 + 4 + 4 + 4 + 4, 7 + 7 + 7 + 7 +
7 + 7 + 7, 6 + 6 + 6, 3 + 3 + 3 + 3 + 3 + 3,
10 + 10, 2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2 + 2,
8 + 8 + 8 + 8, 4 + 4 + 4 + 4 + 4 + 4 + 4 + 4,
6, 1 + 1 + 1 + 1 + 1 + 1, nema, 0 + 0.
3. a) 4 3 = 12; b) 5 4 = 20.
4. a) 30; b) 99; c) 56; d) 56.
5. Ima 30 jabuka, 70 limuna i 20 kruaka.
6. a) 35, 54, 24, 25, 36, 35, 50; b) 50, 18, 30,
42, 16, 9, 56; c) 56, 20, 27, 27, 63, 24, 40;
d) 28, 36, 100, 36, 7, 48, 12; e) 10, 10, 81,
54, 30, 24, 42, 1, 32, 36, 48.
7. Broj 18.
8. Broj 22.
9. Majina mama ima 44 godine.
10. 32 = 1 32 = 2 16 = 4 8 , 16 = 1 16 =
2 8 = 4 4, 81 = 1 81 = 3 27 = 9 9,
25 = 1 25 = 5 5, 28 = 1 28 = 4 7 = 2 14,
64 = 1 64 = 2 32 = 4 16 = 8 8, 35 =
1 35 = 5 7, 72 = 1 72 = 2 36 = 4 18
= 8 9 = 24 3 = 6 12, 63 = 1 63 = 3
21 = 9 7, 15 = 1 15 = 3 5, 90 = 1 90
= 2 45 = 3 30 = 5 18 = 6 15 = 9 10,
12 = 1 12 = 2 6 = 3 4.
11. Broj 40.
12. Broj 40.
13. a) Broj 12; b) Broj 7.
14. a) 4900, 230, 244 000, 3 000 000; b) 48 000,
5600, 340 000, 405 000 000; c) 30 000,
2 050 000, 3210, 234 569 990.
15. Umnoku dopiemo onoliko nula koliko
faktor (dekadska jedinica) ima nula.
16. a) 1200, 1000, 16 000, 490, 180; b) 4000,
540, 56 000, 2400, 140; c) 480, 28 000,
1 000 000, 900, 48 000, 8100.
17. a) 10 000, 24 000, 81 000, 300 000;
b) 80 000, 600 000, 25 000, 320 000;
c) 180 000, 2 000 000 000, 42 000, 40 000.

18. Ana je pojela dvije, a Petar i Luka pojeli su
svaki po 6 palainki. Ostalo je jo 6 palainki.
19. Treba joj 55 rua.
20. b = 10 cm.
21. b = 12 cm, c = 16 cm.
22. a) 540, 320, 240, 560, 80, 640; b) 200,
200, 320, 300, 280, 540; c) 810, 180, 320,
180, 90, 240; d) 120, 480, 630, 60, 120,
150; e) 400, 350, 210, 80, 90, 450.
23. Tone procjene su: 32 3 90, 51 7 350,
12 6 70, 5 92 451, 76 4 300,
13 3 40, 62 8 480, 19 9 180.
24. a) 160 sati; b) 120 sati.
25. a) 1500, 1600, 900, 2700, 1000; b) 1600, 900,
4900, 3000, 1000; c) 2100, 900, 3200, 2700,
2800; d) 3600, 1600, 1500, 5600, 3000;
e) 900, 1200, 4000, 7200, 600, 200, 1800.
26. a) 320, 3200, 640, 6400, 4000, 3000;
b) 12 000, 120 000, 400, 12 000, 15 000,
60 000; c) 32 000, 4800, 15 000.
27. a) 1200, 4200, 2400, 1200;
b) 1500, 5600, 2400, 900.
28. a) Procjena: 60 700 = 42 000. Tona
vrijednost: 37 968, 250 000, = 225 141,
4000, 5203, 12 000, = 12 675;
b) 89 001, 100 254, 11 571, 20 412;
c) 175 315, 3104, 14 743, 8216; d) 18 315,
20 188, 11 376, 1221; e) 21 008, 57 672, 2163.
29. Priblino 150 10 = 1500, tono 1740;
priblino 4000, tono = 4066; priblino
4500, tono = 4995; priblino 30 000,
tono = 38 280; priblino 600 000, tono
= 542 430; priblino 4 000 000,
tono = 3 892 729.
30. a) Za tjedan dana utedjela bi 98 kn;
b) Za mjesec dana utedjela bi 420 kn;
c) Za godinu dana utedjela bi 5110 kn.
31. a) Za jedan dan proe 1440 minuta;
b) Za jedan tjedan proe 10 080 minuta;
c) Za jedan mjesec proe 43 200 minuta;
d) Za jednu godinu proe 525 600 minuta.
32. a) Osoba koja svaki dan ide na kupanje
mjesenom ulaznicom moe utedjeti 50 kn;
b) Za najmanje 27 ulazaka.
33. a) Pretplatom se moe utedjeti 24 kune;
b) Za 10 brojeva.
34. Broj 132.
35. Broj 918.
36. Broj 4060.
37. a) Broj 432; b) Broj 147.
38. a) Broj 644; b) Broj 86 523.
39. a) Broj 28 944; b) Broj 651; c) Broj 555;
d) Broj 28 944.
Posloi znamenke
41. Udaljenost od
5, 6, 7, 8 i 9 na crtice tako
Zemlje do Sunca je
da umnoak bude najvei
priblino
mogui: 965 87
150 000 000 km.
1.14. Svojstva mnoenja prirodnih brojeva

1. a) svi rezultati su 0; b) 5, 35, 46, 1, 2, 2399,
254, 2009, 50 991, 19.
2. a) 6, 6, 0, 0, 0, 0, 8; b) 8, 0, 0, 0, 0, 0;
c) 0, 7, 12, nije prirodan broj, 5, 0, 13.
5. a) 3105, 729, 2716, 288; b) 19 320, 190
680, 2 185 248; c) 1 660 126, 25 481 493,
95 815 628, 290 582 050.
6. a) 3000, 46 000, 25 000, 72 000, 36 000,
28 000, 1080, 56 000 , 2500, 18 000 000,
28 000 000, 280 000;
b) 9000, 50 000, 2000, 36 000 000, 210 000,
14 000, 360 000, 540 000 000 000,
8 000 000, 8 000 000 000;
c) 120 000, 240 000, 6 000 000, 125 000,
8 000 000, 10 000 000 000, 96 000, 245 000,
960 000, 280 000.
169
Rjeenja
7. 100, 100, 1000.
8. a) 6600, 4500, 45 800; b) 2300, 0, 457 000;
c) 290 700, 888 000, 370, 68 200, 30 300.
9. 7800, 245 000, 0, 13 400, 56 000, 4 670 000,
782 000, 90 900, 4 130 000, 7 630 000,
40 980 000, 1 000 000.
10. a) Luka u jednom danu prijee 8 km;
b) U jednom radnom tjednu prijee 40 km.
11. a) Lukina obitelj tjedno troi 56 kn;
b) Lukina obitelj godinje troi 2920 kn.
12. Trgovac je naruio 10 272 komada jabuka.
13. a) Baka ima 27 unuka;
b) Na proslavi bilo je najmanje 37 ljudi;
c) Bio je jednak broj rua i svjeica.
1.15. Distributivnost
1. a) 300, 240, 490, 120, 240; b) 400, 270,
320, 150, 630; c) 630, 360, 320, 480, 210;
d) 360, 560, 540, 90.
2. a) 224, 680, 255, 296, 198; b) 204, 360,
170, 203, 270; c) 275, 217, 63, 270, 201.
3. 72 h.
4. Pet takvih knjiga ima 325 strana.
5. Pradjed ima 108 godina.
6. Pet ampona stoji 90 kuna.
7. Zaradila je 525 kn.
8. a) Priblino 8 33 240. Tono: 264, 126,
270, 248; b) 92 3 270. Tono: 276, 891,
704, 539; c) 66 6 420. Tono: 396,
220, 99, 44.
9. a) 43 9 = 387 < 450, djed nije kupio
dovoljno ploa; b) Razmak izmeu ploa
trebao bi biti 7 cm.
10. a) 206, 1025, 4545, 2151; b) 288, 2664,
875, 732; c) 1530, 5019, 4527, 4075;
d) 3068, 2733, 2520, 1094, 3772.
11. Toni zadaci: 71 4 = 284, 419 4 = 1676.
12. 93, 896, 540, 182, 177, 258, 336, 500,
528, 752, 130.
13. a) 1656, 20 856; b) 986 000, 316 662;
c) 0, 84 630; d) 104 006, 610 184.
14. 551.
15. 612.
16. 3100.
17. 3600.
18. 90.
19. 24 900.
20. 429.
21. 29 110.
22. 4400.
24. a) 100; b) 70.
25. a) 480, 990, 180;
26. a) 1100, 150;
b) 270, 440, 300;
b) 500, 6500,
c) 480, 2100.
c) 80 400.
27. 280.
28. 301.
29. Ukupno e potroiti 1630 kuna.
30. a) Manju plau dobiva novi radnik;
b) Vlasnik trgovine svakog tjedna mora
izdvojiti 6405 kuna za njihove plae.
31. Grof Drakula veeru je platio 468 novia.
32. Gospoa von Stauss platila je 2400 kuna.
12. a) Broj 9; b) Broj 24.

13. a) Broj 40; b) 9 puta.
14. a) Broj 216; b) Broj 42; c) Broj 30; d) Broj 6;
e) 6 puta; f) Broj 42.
16. a) 72, 304, 200, 2 ; b) 2000, 707, 1110, 910.
17. a) 120, 6, 90, 500; b) 40, 4, 50 000, 2; c)
720, 50, 70, 800; d) 200, 6, 60, 5.
18. Duljina jedne stranice tog trokuta je 90 cm.
19. Duljina jedne stranice tog kvadrata je 8 cm.
20. Kolinici manji od 20 su 100 : 10, 100 : 25,
100 : 50, 100 : 100.
21. Vei je broj 28 : 4, 36 : 6, 270 : 9, 702 : 2,
297 : 1, 450 : 9.
22. a)
37.
38. Sahara je 150 puta vea od Hrvatske.

39. 12 minuta i 40 sekundi.
40. Svaki uenik je trebao platiti 36 kn za izlet.
41. a) Jer je 400 : 200 = 2, a 600 : 200 = 3,
rjeenje je izmeu 2 i 3; 420 : 30 = 14;
8; 8;
b) 4900 : 70 = 70; 110; 5; 5;
c) 5; izmeu 4 i 5; 80, 1;
d) 4200 : 700 = 6; 5; 50;
3000 : 600 = 5; 5;
e) 6; 3500; 10; 1; 14.
c)
24. 45 : 6 = 7 i ostatak 3; 29 : 9 = 3 i ostatak 2;

38 : 10 = 3 i ostatak 8; 30 : 6 = 5 i ostatak 0;
56 : 8 = 7 i ostatak 0.
25. 79 cm.
26. a) Priblino 9300 : 7 1300. Tono:
1326; Priblino 3000, 600, 200;
b) 5400 : 3 = 1800, 700, 8000, 34 000;
c) 9000 : 9 = 1000, 41 000, 18 000,
15 000; d) 24 000 jer je 72 : 3 = 24,
90 000, 10 000 000, 7000;
e) 450 000 jer je 90 : 2 = 45, 18 000,
4000, 2 400 000, 26 000.
27. Mama je trebala 26 teglica.
28. Ima 12 redaka.
29. a) 3572 i ostatak 1. Provjera: 3572 2 + 1 =
7145; 643 i ostatak 3. Provjera: 643 8 + 3
= 5147; 1042; 1238; b) 974; 9110 i ostatak
3; 102 714 i ostatak 4; 3229 i ostatak 6;
2068; c) 1863 i ostatak 2; 7883 i ostatak 1;
8635 i ostatak 1; 8982 i ostatak 6; 3024 i
ostatak 1.
30. a) 7 jer je 140 : 2 = 7; 72; 305; 80;
b) 170 jer je 85 : 5 = 17; 60; 50; 40;
c) 80 jer je 40 : 5 =8; 105; 70; 111;
d) 2800 : 70 = 40; 111; 105; 90 000;
e) 7000 : 50 = 140; 150; 50; 2.
31. Luka ima 37 kg.
32. Svaki pobjednik e dobiti 43 000 kn.
33. Lukin sat rada iznosi 35 kn, a Markov 42 kn.
Marko je bolje plaen po satu rada.
35.
1.16. Dijeljenje prirodnih brojeva

1. a) 25 : 5; b) 60 : 6.
2. a) 7 jer je 7 7 = 49, 5 jer je 3 5 = 15; 3,
10, 4, 9; b) 8 jer je 7 8 = 56; 9, 9, 6, 9, 6;
c) 9 jer je 9 9 = 81; 5, 4, 5, 3, 3;
d) 20, 1200, 10, 6000, 800; e) 1100, 9000, 10,
2000, 4, 870; f) 2 000 000, 20 000, 20 000.
3. a) 70, 50, 50, 800, 50, 50; b) 40, 80, 90,
900, 300, 300.
4. 3 m.
5. U svakoj grupi e biti 9 uenika.
6. a) 60 cm; b) 40 cm; c) 20 cm;
d) 12 cm; e) 10 cm.
7. 36, 18, 12, 9, 6, 4, 1.
8. Broj 25.
9. Broj 6.
10. 10 puta.
11. Broj 7.
170
b)
36.
13536 : 24 = 564 7332 : 47 = 156

120
47
153
263
144
235
96
282
96
282
0
0
216 : 22 = 9
198
28
700 : 25 = 28
50
200
200
0
915 : 6 = 152
6
31
30
15
12
3
1.17. Svojstva dijeljenja prirodnih brojeva

1. To znai da ako djeljeniku i djelitelju
zamijenimo mjesta, neemo dobiti jednak
kolinik.
2. Ako brojeve koje dijelimo zdruimo na
razliite naine, neemo dobiti isti rezultat.
3. S nulom se ne dijeli. 0: a = 0.
4. a) 48 : (6 : 2) = 48 : 3 = 16 , (48 : 6) : 2 = 8 :
2 = 4; b) (35 : 5) : 7 = 7 : 7 = 1, 35 : (5 : 7), 5
: 7 nije prirodan broj; c) (100 : 2) : 2 = 25,
100 : (2 : 2) = 100; d) 4, 16.
5. a) NE, 0, NE, 0, 0, NE, NE, 0; b) 0, NE, NE, 0,
NE, 0, 0.
6. a) svi rezultati su 1; b) 1, 1, NE, 1.
7. a) 25, 5, 5, 0, 0, NE, 0; b) 0, 0, 5, 5, 5, nije
prirodan broj; c) 1, 1, 45 369, 9, NE, 1, 81;
d) 0, 204, 1836, 1, 374 544, 612; e) 612,
612, 0, 0, 0.
8. a) NE, 0, NE, NE, NE, 0, NE, 0; b) NE, 0, NE, 0,
NE, 0, NE, 0, NE; c) NE, 0, 0, NE, 0, 0, NE, NE.
9. a) 0, 0, 0, 1, 0, 1, NE; b) 0, 8, 0, NE, 27, 0, 1;
c) 0, 5, 0, 0, 12, 12, 1; d) 4, 0, 4, 23, 23, 0, 0.
1.18. Povezivanje raunskih operacija

1. a) 33, 44, 28, 22, 33; b) 1, 12, 30, 2, 10; c)
0, 18, 7, 8, 35, 8; d) 14, 12, 67, 3, 30, 8.
2. a) 39, 0, 3, 17, 2; b) 2, 2, 33, 18, 16.
3. a) 194, 731, 9; b) 11 022, 726; c) 14, 691;
d) 4048, 246, 266.
4. 3 2 + 2 2 + 4 + 2 = 16. Maja je za
proslavu roendana pripremila 16 litara.
5. a) Kupila je 5 kg mesa; b) Potroila je 274 kn.
6. 4 + 4 + 4 = 12 ili 4 4 4 = 12; 4 4 4 = 64;
4 + 4 4 = 4.
7. a) 9; b) 11; c) 8; d) 6; e) 10 i ostatak 1.
8. a) 55; b) 7; c) 97; d) 0; e) 13; f) 49; g) 7.
9. (15 + 15) : 3 1 = 9, (15 + 15 : 3 ) 1 = 19.
10. 328.
11. 149.
12. 16.
13. 10.
14. 7.
15. 36.
16. a) 4 + 4 (4 4) = 4; b) (4 + 4) 4 - 4 = 28;
c) 4 + 4 4 - 4 = 16; d) (4 + 4) (4 4) = 0.
17. Svatko treba dati 30 kn za autobus.
18. a) Blagajnik treba sakupiti 414 kuna;
b) U razredu su 32 uenika.
19. 3813.
20. a) 20; b) 46; c) 29.
21. a) 0; b) 9; c) 10.
Rjeenja
1.19. Ponavljanje
1. 999 998.
2. 1023 i 9876.
3. 16.
4. a) 60, 51, 15, 42, 24, 33;
b) 600, 501, 510, 150, 105, 420, 402, 240,
204, 303, 330, 222.
5. 76 cm, 77 cm i 78 cm.
6. 55 cm, 57 cm, 59 cm.
8. a)

b)
c)
10 000 20 000
65 000
9. 2 < 27, 48 > 44, 5 < 55, 23 = 23, 0 < 12, 34

> 26, 32 < 302, 44 < 444.
10. 9, 63, 112, 401, 402, 411, 479, 737, 807, 821.
11.
12. x = 47, 49, 51, 53, 55, 57, 59.
13. a) 410, 310, 710, 5620, 1400, 2680, 45 510,
570, 1010, 3260; b) 400, 300, 700, 5600,
1400, 2700, 45 500, 600, 1000, 3300;
c) 400,300, 700, 6000, 1000, 3000, 50 000,
600, 1000, 3000.
14. a) 748; b) 9217; c) 4123; d) 3754; e) 1682;
f) 25 141.
15. a) 7070; b) 2917; c) 421; d) 22; e) 2636;
f) 4925.
16. Luka je sloio sliku za 47 minuta, a Matija
za 25 minuta.
17. a) 733; b) 195; c) 38; d) 89; e) 183; f) 70.
18. Stranice trokuta su 210 cm, 211 cm i 212 cm,
a opseg je 633 cm.
19. a) 84; b) 432; c) 2435; d) 4186;
e) 4896; f) 129 425.
20. a) 7; b) 26; c) 3400; d) 45; e) 369; f) 275.
21. a) 1; b) 9; c) 10; d) 9; e) 35; f) 262.
22. Za sladoled su morali platiti 32 kune.
23. a) 41 760; b) 40 320.
24. a) 70 kuna tjedno; b) 310 kuna u mjesecu
sijenju.
25. U svakoj grupi e biti 8 uenika.
26. Vea je od Hrvatske 150 puta.
27. a) 11; b) 61; c) 82; d) 371.
28. a) 98; b) 10; c) 20; d) 5410; e) 253; f) 16.
Primjerak oglednog testa:
1. 45 > 1, 12 < 13, 880 = 880, 0 < 5001.
2. a) 128 000; b) 9 056; c) 144; d) 3 074.
3. a) 42 875; b) 3 440; c) 4 698; d) 441.
4. Duljine stranica su 33 cm, 34 cm i 35 cm.
5. a)

b)
6.
7.

Ostatak je 5.
Toni su rauni:
b) 12 + 8 : 4 3 = 12 + 2 3 = 11;
c) 16 2 (15 9) = 16 2 6 = 16 12 = 4;
f) 8 25 60 4 + 1 = 480 100 + 1 =
48 000 + 1 = 48 001.
8. a) 230 ovaca i 720 koza; b) 200 ovaca i 700
koza; c) 949 ovaca i koza.
9. Matija ima 340 sliica.
10. Utedjela je 740 kuna, to je dovoljno za
bicikl.
11. Za 54 337.
Rijei i zabavi se!
1. a) 16 : (4 + 4) 2 = 0; b) bez zagrada;
c) (5 + 15) 4 = 80; d) 14 : 2 (1 + 5) = 42;
e) (16 12) : 4 + 3 : 3 = 2;
f) 100 : (10 10) + 100 = 101.
2. 9430 + 22 347 = 31 777.
3. a) da; b) ne; c) da.
4.
5. etiri etvorke:
1 = 44 : 44 ili
1 = 4 : 4 + 4 4;
2 = 4 : 4 + 4 : 4;
3 = (4 + 4 + 4) : 4;
4 = (4 4) 4 + 4;
5 = (4 4 + 4) : 4;
6 = (4 + 4) : 4 + 4;
7 = 4 + 4 4 : 4;
8 = 4 (4 + 4) : 4;
9 = 4 + 4 + 4 : 4.
5. a) 156; b) 45100; c) 118; d) 56000; e) 43000.
6. 12 : 4 + 2 1 3 = 2; 12 4 2 : 1 + 3 = 49;
12 4 + 2 : 1 3 = 47; 12 4 : 2 + 1 3 = 13;
12 + 4 : 2 1 3 = 11.
2. Djeljivost prirodnih brojeva

2.1. Viekratnici
1. a) 1 i 2; b) 1, 2, 3 i 6.
2. 2, 16, 8, 24, 100, 40.
3. 12, 24, 36, 48.
4. Viekratnici broja 10 nisu: 1, 2, 5, 101.
5. NE, DA, NE, NE, DA, NE, NE, DA, DA, NE.
6.
7.
3
36
12
25
2.2. Djelitelji
1. 1, 2, 7, 14.
4.
2. 2, 5, 10, 1, 20,
100, 50, 25.
3. Djelitelji broja 15
nisu: 2, 10, 30,
290.
5. Broj 1.
6. NE, DA, DA, NE,
NE, DA, DA, NE.
7. DA, DA, DA, DA, NE, DA, DA, NE.
9. a) 1, 2, 3, 4, 5, 6, 10, 12, 15, 30, 60;
b) 1, 2, 3, 5, 6, 9, 10, 15, 18, 30, 45, 90;
c) 1, 2, 4, 19, 38, 76.
10. a) 1, 3, 5, 15;
b) 1, 3, 9; c) 1, 11; d) 1, 2, 4, 5, 10, 20;
e) 1, 3, 5, 15, 25, 75; f) 1, 2, 4, 5, 10, 20,
25, 50, 100; g) 1, 3, 5, 9, 15, 45.
11. a) 1, 5, 25; b) 1, 2, 3, 6, 7, 14, 21, 42;
c) 1, 3, 9, 27, 81;
d) 1, 2, 4, 5, 8, 10, 20, 25, 40, 50, 100, 200;
e) 1, 2, 4, 5, 8, 10, 16, 20, 40, 80.
12. okolada moe imati 1, 2, 3, 6, 9 ili 18 redaka.
13. okolada moe imati 1, 2, 3, 5, 6, 10, 15 ili
30 redaka.
14. Blagajnica mu moe vratiti:
1 kuna 2 kune 5 kuna 1 kuna 2 kune 5 kuna
8. Primjerice: a) 19, 38, 57, 190; b) 40, 80,

120, 400; c) 65, 130, 195, 260; d) 133, 266,
399, 1330; e) 871, 1742, 8710, 87 100;
f) 2009, 4018, 6027, 20 090.
9. a) 54, 27, 48 i 60; b) 54, 19, 35, 27, 48 i 60;
c) 35 i 60; d) 60; e) 54 i 27; f) 48 i 60.
10. 25.
11. 144. Najvei viekratnik od 144 ne postoji.
12. 314. Najvei viekratnik od 314 ne postoji.
13. Vlak moe biti dug 14, 21, 28, 35, 42, 49
ili 56 cm.
14. a)
Bombonijera
1
2
3
4
5
15. Ovu koliinu jaja moemo upakirati u kutije

od 12, 15, 16 i 24 komada jaja.
16. a) 17, 34; b) 34, 51, 68, 85; c) 221.
17. U kamionu moe biti 320, 330 ili 340
komada jaja.
18. Luka moe imati 360, 372, 384 ili 396 CD-ova.
19. Ne nalazi.
20. Da, broj 825.
21. Moe sloiti punih 14 ili 15 polica.
Objanjenje: Ako knjiga ima 416, 417, 418
ili 419, onda e knjiniar sloiti 14 punih
polica i zapoeti puniti petnaestu policu, ali
je nee popuniti do kraja. Ako ima 420
knjiga, knjiniar e popuniti tono 15
polica. Ako ima 421 ili 422 knjige, knjiniar
e popuniti 15 polica, te zapoeti puniti i
esnaestu.
Komada
28
56
84
112
140
Bombonijera
6
7
8
9
10
Komada
168
196
224
252
280
b) Ako elimo 80 okoladnih bombona

moramo kupiti 3 bombonijere. Ako elimo
150 okoladnih bombona moramo kupiti 6
bombonijera.
15.
10
1 kuna
16
14
12
10
8
6
4
2
0
1
6
4
2
0
1
3
5
7
9
11
2 kune
0
1
2
3
4
5
6
7
8
0
0
1
2
3
5
4
3
2
1
0
5 kuna
0
0
0
0
0
0
0
0
0
3
2
2
2
2
1
1
1
1
1
1
171
Rjeenja
2.3. Djeljivost zbroja i razlike
1. a) 1, 2, 3, 4, 6, 12; b) 1, 2, 3, 6; c) 1, 17;
d) 1, 3; e) 1, 2; f) 1, 5.
2. a) 1, 5, 25; b) 1, 2; c) 1, 2, 4, 5, 10, 20;
d) 1, 2, 4, 8.
3. a) 1, 5; b) 1, 2; c) 1, 2, 4, 8; d) 1, 7.
4. a) 1, 7; b) 1, 5; c) 1, 2, 4, 8.
5. Zbroj u raunu bi morao biti djeljiv s 10.
6. Jer je cijena jedne olovke 18 kuna, ukupni
iznos bi trebao biti djeljiv s 2, a nije.
7. Bilo koji neparni broj, na primjer 1.
8. Broj 2.
9. Brojeve 1, 10, 19, 28, 37, 46. Ima ih 6.
10. Primjerice: 84 = 70 + 14; 174 = 180 6;
48 = 30 + 18; 75 = 60 + 15; 102 = 90 + 12;
84 = 60 + 24; 728 = 700 + 28.
11. Dovoljno je da postoji bar jedan rastav u
kojem su oba pribrojnika djeljiva sa 4. (Na
primjer, 40 + 24). Nisu svi rastavi takvi.
12. Promet od dnevnih novina nije mogao
iznositi 83 kn (utorak), 68 kn (etvrtak) i 56
kn (nedjelja), jer ti brojevi nisu djeljivi sa 6.
13. a) Ponedjeljkom, srijedom i etvrtkom se svi
bomboni mogu raspodijeliti u paketie bez
ostatka; b) Utorkom ostane 5 bombona, a
petkom 10 bombona.
2.4. Djeljivost umnoka

1. S brojevima 1, 2, 3, 6, 9 i 18.
2. a) DA; b) NE; c) DA; d) DA; e) DA; f) DA; g) NE.
3. a) NE; b) DA; c) DA; d) DA, e) NE.
4. a) NE; b) DA; c) NE; d) DA; e) NE; f) DA.
5. a) DA; b) DA; c) DA; d) DA.
6. a) 1, 2, 3, 6, 7, 14, 21, 42; b) 1, 2, 3, 4, 5, 6,
10, 12, 15, 20, 30, 60; c) 1, 2, 3, 6, 7, 14,
21, 42; d) 1, 2, 4, 11, 22, 44; e) 1, 2, 3, 4, 5,
6, 10, 12, 15, 20, 30, 60.
7. Manje kutije mogu biti za 1, 2, 5, 10 ili 25 jaja.
8.
12 5 7
11
14
2.5. Djeljivost s 10, 5 i 2

1. 250, 10, 500, 2000, 880, 450, 100 000,
20 000.
2. 100, 2500, 4000, 200, 6000, 5 000 000.
3. S 10 su djeljivi brojevi: 40, 5000, 700, 20,
400, 100, 10, 2020, 2200, 310, 9000,
5 000 000, 40 000, 5090, 60, 800, 1000.
Sa 100 su djeljivi brojevi: 5000, 700, 400, 100,
2200, 9000, 5 000 000, 40 000, 800, 1000.
6. 5700, 5800, 5900, 6000, 6100,6200, 6300,
6400, 6500, 6600, 6700.
7.
broj
Prvi manji
djeljiv s 10
broj
Prvi manji
djeljiv s 10
456
450
999
990
467
460
327
320
321
320
10 001 10 000
8.
172
Prvi manji
djeljiv sa 100
300
0
100
200
3600
342
340
123
120
broj
324
22
156
209
3648
Prvi vei
djeljiv sa 100
400
100
200
300
3700
100
122
200
700
779
800
14 400
14 456
14 500
9. b) Prirodan broj je djeljiv s 1000 ako zavrava
s tri nule.
10. Prirodan broj je djeljiv s 10 000 ako
zavrava s etiri nule. Primjerice: 20 000,
50 000, 140 000, 660 000 itd.
11. Primjerice, 2 000 000, 9 000 000,
25 000 000 Prirodan broj je djeljiv s
milijun ako zavrava sa est nula.
12. Tono je: b) Ako je broj djeljiv sa 100, onda
je djeljiv i s 10; jer je 100 djeljivo s 10.
13. Viekratnici broja 5 su: 110, 545, 100, 25,
5, 10, 1000, 1010.
14. S brojem 5 nisu djeljivi: 32, 1, 2, 54.
15. Najvei: 95, najmanji: 10.
16. Najvei: 9 999 995, najmanji 1 000 000.
17. Na primjer: 1000, 2005, 5555, 9990, 4775,
4770.
18. djeljivi s djeljivi s djeljivi sa djeljivi s
5
10
100
1000
45
450
4500
2000
450
4500
2000
2 000 000
4500
320
900
80 000
320
10
2 000 000 600 000
5
2000
100
10
900
80 000
2000
2 000 000 600 000
900
410
2 000 000 100
410
80 000
255
600 000
75
100
80 000
600 000
Neki se brojevi pojavljuju u vie stupaca jer
oni koji su djeljivi s 1000 djeljivi su i sa svim
ostalim brojevima. Naime, broj 1000 je
viekratnik brojeva 100, 10 i 5. Broj 100 je
viekratnik od 10 i 5, a broj 10 je viekratnik
od 5.
19. 305, 350, 530.
20. a) 6405, 6450, 6540, 6045, 4650, 4605,
4560, 4065, 5640, 5460; b) 6450, 6540,
4650, 4560, 5640, 5460.
22. 90, 95, 100, 105, 110.
23.
broj
Prvi vei
djeljiv s 5
broj
Prvi vei
djeljiv s 5
301
305
327
330
dvoznamenkasti broj djeljiv sa 2 je 98.

Najvei dvoznamenkasti broj djeljiv s 5 je
95. Vrijedi da je 98 > 95.
33. a) 508, 580 i 850; b) 580, 850, 805; c) 580 i 850.
34. U prazninu se mogu umetnuti znamenke:
a) 0, 2, 4, 6, 8; b) 0, 5; c) 0.
35. a) U prazninu se mogu umetnuti znamenke
2, 4, 6, 8; b) U prazninu se moe umetnuti
znamenka 5.
36. 168, 170, 172, 174, 176, 178, 180, 182,
184, 186, 188, 190, 192.
37. Tone su reenice b) i d).
2.6. Djeljivost s 3 i 9
1.
Broj
395
375
459
5789
437
1023
351
49 807
444
57 108
123 456
Zbroj
znamenaka
17
15
18
29
14
6
9
28
12
21
21
Je li broj
djeljiv sa 3?
ne
da
da
ne
ne
da
da
ne
da
da
da
2. S 3 su djeljivi: 390, 102, 2508, 4446, 207,

6000, 3, 45.
3. Primjerice: 246, 912.
4. Primjerice: 10 002, 33 333, 60 606.
5. Primjerice: 9 876 540.
6. 432 ili 435 ili 438; 501 ili 531 ili 561 ili 591;
90 ili 93 ili 96 ili 99; 516 ili 546 ili 576;
23652 ili 23655 ili 23658; 21 ili 24 ili 27;
4186521 ili 4486521 ili 4786521.
7. Nedostajati bi mogla znamenka 2 ili 5 ili 8.
Ako su roditelji platili 1278 kn, jedan stolac
stoji 426 kn. Ako su platili 1578 kn, jedan
stolac stoji 526 kn, a ako su platili 1878 kn,
jedan stolac stoji 626 kn.
8. Luka je u pravu. Do odgovora je brzo doao
zbrajajui znamenke brojeva. Beni je
odabrao najvei etveroznamenkati broj
djeljiv s 3, ali to i tako nije bitno, ako svi
bomboni ostanu njemu.
9. Broj
232 8011
7776 1023
Zbroj
7
znamenaka
10
27
Je li djeljiv
s 9?
NE
NE
DA
NE
8290 33 5602 558
484
485
342
345
Broj
321
325
123
125
654
655
Zbroj
19
znamenaka
19
18
20
Je li djeljiv
s 9?
NE
DA
NE
10 001 10 005
999
1000
24. Tona je reenica: b) Ako je broj djeljiv s 10,

onda je djeljiv i s 5; jer je 10 djeljivo s 5.
25. Tone su reenice b), c) i d).
26. Parni brojevi: 346, 110, 108, 136, 1000, 1014.
27. Nisu djeljivi s 2: 15, 17, 1, 777, 16 773, 1765.
28. a) 45, 450, 5, 10, 2000, 70 000, 410, 505,
75, 100, 600 000; b) 450, 10, 2000, 70 000,
410, 100, 600 000; c) 2000, 70 000, 100,
600 000; d) 450, 452, 328, 10, 2000, 906,
70 000, 410, 254, 100, 80 008, 600 000.
31. 100 i 998.
32. a) Najmanji dvoznamenkasti broj djeljiv s 2
je 10. Najmanji dvoznamenkasti broj djeljiv
s 5 je 10. Oni su jednaki. b) Najvei
NE
90 326
10. 324, 90 009, 1431, 5058, 9297, 4041, 9, 18.

11. 216, 981, 90 ili 99, 486, 23 652, 36, 423 333.
12. Primjerice: a) 18, 27, ; b) 513;
c) 1305; d) 12 609.
13. a) Na prazno mjesto dolazi broj 1; b) Jedno
raunalo stoji 5123 kune.
14. Primjerice: a) 15, 45, ...; b) 30, 60, ...; c) 18,
36, ...; d) 90, 180, 270, .
15. a) Primjerice: 510; b) Takav broj ne postoji.
Svi brojevi koji su djeljivi s 9 djeljivi su i s 3.
16. a) 63, 66, 69, 72, 75, 78, 81, 84, 87, 90, 93,
96, 99; b) 63, 72, 81, 90, 99.
Vie ima brojeva djeljivih s 3, jer su meu
njima i svi oni djeljivi s 9.
Rjeenja
17. a) sve znamenke; b) 0, 2, 4, 6, 8; c) 0, 3, 6, 9;
d) 0, 5; e) 6; f) 0.
18. Broj 111.
19. Broj 111 111 111.
20. Broj 333.
21. 1002; 9999.
22. 1005.
2.7. Prosti i sloeni brojevi

1. Broj:
Djeli
telji:
43 54
65 76 87 57 13 2 22
1, 2,
3, 6,
1,
9, 18,
43
27,
54
1, 2,
1,
4,
5,
19,
13,
38,
65
76
Je li
da ne
prost?
1,
1,
1, 3,
3,
1, 1, 2,
19,
29,
13 2 11,
57
87
22
ne ne ne ne da da ne
2. 29, 2, 97, 43, 83.

3. Prosti brojevi su: 3, 23, 29, 31, 11, 2, 13.
4.
Broj:
Djeljitelji
Je li
prost:
67
1, 67
da
18
1, 2, 3, 6, 9, 18
ne
99
1, 3, 9, 11, 33, 99
ne
40
1, 2, 4, 5, 8, 10, 20, 40
ne
102
1, 2, 3, 6, 17, 34, 51, 102 ne
201
1, 3, 67, 201
ne
67
1, 67
da
49
1, 7, 49
ne
22
1, 2, 11, 22
ne
ne
15
1, 3, 5, 15
ne
1, 3
da
11
1, 11
da
111
1, 3, 37, 111
ne
1111 1, 11, 101, 1111
ne
5. Broj 22 je djeljiv sa 2, 45 je djeljiv s 5 i 9,

130 je djeljiv s 10, 297 je djeljiv s 9 i 3, 27 je
djeljiv s 9 i 3, 406 je djeljiv s 2, 555 je djeljiv
s 5, 72 je djeljiv s 9 i 3, 28 je djeljiv s 2.
6. a) 11, 13, 17, 19, 23, 29; b) 89, 97, 101,
103, 107, 109, 113, 127, 131.
7. Djelitelji od 36: 1, 2, 3, 4, 6, 9, 12, 18 i 36.
Prosti djeljitelji su: 2 i 3.
8. Djelitelji od 90: 1, 2, 3, 5, 6, 9, 10, 15, 18,
30, 45, 90. Prosti djeljitelji su: 2, 3, i 5.
9. Sloen: 91 = 13 7.
10. Jer su svi ostali parni brojevi djeljivi s 2, pa
nisu prosti.
11. Najmanji neparan prost broj je 3, a najvei
ne postoji.
12. Najmanji 11, najvei 97.
13. Najmanji: 101, najvei troznamenkast prost
broj: 997.
14. Brojevi 5 i 7, 11 i 13, 17 i 19, ...
15. Brojevi 2 i 3. Vie ih nema, jer ako je razlika
dva broja jednaka 1, jedan od njih mora biti
paran.
16. Brojevi 12 i 18.
17. 3 i 5, 5 i 7, 11 i 13, 17 i 19, 29 i 31, 41 i 43,
59 i 61, 71 i 73, 101 i 103, 107 i 109.
20. Samo 2 i 3, jer od dva uzastopna prirodna
broja jedan je uvijek paran.
21. Umnoak dvaju prostih brojeva je sloen
broj, jer je djeljiv s oba ta prosta broja. Na
primjer: 2 3 = 6. Broj 6 je sloen broj, a on
je umnoak dva prosta broja.
2.8. Rastavljanje na proste faktore

1. 34 = 2 17, 22 = 2 11, 56 = 2 2 2 7,
13 je prost broj pa se ne moe vie rastaviti,
28 = 2 2 7.
2. 20 = 2 2 5, 45 = 3 3 5,
72 = 2 2 2 3 3, 99 = 3 3 11,
130 = 2 5 13, 210 = 2 3 5 7.
3. 40 = 2 2 2 5, 65 = 5 13,
64 = 2 2 2 2 2 2,
81 = 3 3 3 3, 25 = 5 5, 87 = 3 29.
4. 10 = 2 5, 100 = 2 2 5 5,
1000 = 2 2 2 5 5 5,
10 000 = 2 2 2 2 5 5 5 5.
5. 200 = 2 2 2 5 5,
300 = 2 2 3 5 5,
500 = 2 2 5 5 5, 700 = 2 2 5 5 7.
6. 8 = 2 2 2, 32 = 2 2 2 2 2,
64 = 2 2 2 2 2 2,
128 = 2 2 2 2 2 2 2,
1024 = 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2,
27 = 3 3 3, 625 = 5 5 5 5,
216 = 2 2 2 3 3 3, 81 = 3 3 3 3.
7. 330 = 2 3 5 11, 420 = 2 2 3 5 7,
8100 = 2 2 3 3 3 3 5 5,
1024 = 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2,
444 = 2 2 3 37, 5050 = 2 5 5 101,
360 = 2 2 2 3 3 5,
900 = 2 2 3 3 5 5,
78 125 = 5 5 5 5 5 5 5.
8. 8000 = 2 2 2 2 2 2 5 5 5,
60 025 = 5 5 7 7 7 7,
99 099 = 3 3 7 11 11 13,
40 500 = 2 2 3 3 3 3 5 5 5,
102 400 = 2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 5 5.
9. a) 5; b) 3; c) 7; d) 17.
10. Svi ovi brojevi su prosti, i ne mogu se vie
rastaviti.
11. 9 = 3 3, 25 = 5 5, 49 = 7 7, 121 = 11 11.
Ovi se brojevi daju rastaviti na dva jednaka
prosta faktora.
12. 45 2 = 3 3 5 2, 9 10 = 3 3 2 5,
3 10 3 = 3 2 5 3.
13. 242 = 2 11 11, 2002 = 2 7 11 13,
247 = 13 19, 2873 = 13 13 17.
14. 32 = 2 2 2 2 2, djelitelji: 1, 2, 4, 8, 16, 32;
36 = 2 2 3 3, djelitelji: 1, 2, 3, 4, 6, 12, 18, 36;
38 = 2 19, djelitelji: 1, 2, 29, 38;
40 = 2 2 2 5, djelitelji: 1, 2, 4, 5, 8, 10, 20, 40;
42 = 2 3 7, djelitelji: 1, 2, 3, 6, 7, 14, 21, 42.
15. 60 = 2 2 3 5, djelitelji: 1, 2, 3, 4, 5, 6,
10, 12, 15, 20, 30, 60.
16. 81 = 3 3 3 3, djelitelji: 1, 3, 9, 27, 81.
17. 72 = 2 2 2 3 3, djelitelji: 1, 2, 4, 6, 8,
9, 12, 18, 36, 72.
18. a) 420 : 7 = 2 2 3 5 = 60;
b) 420 : 4 = 3 5 7 = 105;
c) 15; d) 30; e) 28; f) 12.
19. 504 = 2 2 2 3 3 7;
a) 504 : 8 = 3 3 7 = 63; b) 14; c) 24; d) 6.
20. 2592 = 2 2 2 2 2 3 3 3 3;
a) da;
b) da; c) da.
21. Zamislila sam broj 2187.
22. Zamislio sam broj 27 500.
23. a) 4, 9, 25, 49, 121, 169, 289, 361; b) 8, 27,
125, 343; c) 16, 81; d) 32, 243.
24. 343 = 7 7 7.
25. Primjerice: 60, 120, 180, Najmanji takav
broj je 60.
2.9. Najvei zajedniki djelitelj

1. a) 1, 5; b) 1, 3 i 9; c) 1, 2, 7 i 14;
d) 1, 2, 5 i 10; e) 1, 3 i 9.
2. 1, 2, 3, 4, 6 i 12; 1, 3 i 9; 1 i 11; 1, 2, 7 i 14.

3. Zajedniki djelitelj u svim ovim zadacima je
samo broj 1. Brojevi su relativno prosti.
4. 1, 2 i 4; 1 i 5;
1, 3, 5 i 15.
5. Relativno prosti su brojevi: a) 12 i 11; c) 12 i 25.
6. Jedinina duina moe biti duljine 1 cm,
2 cm, 5 cm ili 10 cm.
7. Duljina jedne kockice moe biti 1 cm, 2 cm,
3 cm ili 6 cm.
8. Duljina jedne ploice moe biti 1 cm ili 2 cm.
9. Na primjer: 3, 9, 7, 21, 11, 33,
10. D(10,15) = 5, D(27,18) = 9, D(65, 42) = 1,
D(100,150) = 50, D(33, 220) = 11.
11. a) D(18, 27) = 9, D(14, 21) = 7, D(64, 44) = 4;
b) D(50, 75) = 25, D(12, 20) = 4, D(60, 75) = 15.
12. 8 i 10
4
16 i 4
15 i 25
13. Najmanji djelitelj je broj 1, D(45, 60) = 15.

14. a) D(6, 4) = 2; b) D(8, 10) = 2; c) D(4, 8) = 4;
d) D(10, 15) = 5; e) D(8,12) = 4; f) D(12, 4) = 4;
g) D(8, 5) = 1; h) D(2, 10) = 2; i) D(8, 6) = 2.
15. a) D(682, 2552) = 22; D(25 000, 7500) = 2500;
b) D(4096, 20 000) = 32; D(1296, 5832) = 648.
16. a) D(13, 14) = 1; b) D(15, 16) = 1; c) D(22,
45) = 1. To su relativno prosti brojevi.
17. a) D(10, 20) = 10; b) D(3, 33) = 3; c) D(15,
60) = 15; d) D(100, 1500) = 100; e) D(32,
128) = 32. Ako je a djelitelj od b, onda je
D(a, b) = a.
18. Ti dijelovi mogu biti dugi 1 m, 3 m, 5 m, 9 m,
15 m ili 45 m. Platno emo najmanje rezati
ako izreemo dijelove od 45 m.
19. Duljina svake ploe e biti 60 cm.
20. Duljina svake ploe e biti 130 cm.
21. 4, 12, 20, 28, 36, ; 2, 3, 4, 6, 7, (sve koji
nisu djeljivi s 5); 4, 8, 12, , (viekratnike
broja 4); 9, 18, 36, 45, , (sve koji su djeljivi
s 9, ali nisu djeljivi s 27).
22. Broj a je viekratnik broja 12.
23. Broj a je djelitelj broja 12.
24. Primjerice: a) = 10, = 4; b) = 36,
= 60; c) = 15, = 14; d) = 300,
= 600; e) = 78, = 117; f) = 4, = 8.
37. Najvie se moe igrati 5 prijatelja, i svaki e
dobiti 4 crvene, 6 utih i 9 plavih pikula.
25. a) U bocu za prodaju moe stati 1, 2, 3, 4, 6
ili 12 litara; b) 12 litara.
26. a) Kolai mogu biti veliine 1 cm, 2 cm, 4
cm, 7 cm, 8 cm, 14 cm, 28 cm ili 56 cm;
b) 4 cm, 7 cm ili 8 cm.
27. Duljina stranica svake ploice e biti 70 cm.
28. a) D(45, 60, 150) = 15; b) D(20, 30, 90) = 10;
c) D(16, 20, 36) = 4.
29. a) D(45, 54, 126) = 9; b) D(90, 140, 250) = 10;
c) D(160, 440, 1000) = 40.
30. a) 90; b) 1; c) 10.
31. a) 50; b) 25; c) 44; d) 7.
32. a) 12; b) 4.
33. a) 9; b) 30; c) 70; d) 8.
34. Debljina svakog odrezanog komada biti e 4 cm.
35. Najvea duljina tih dijelova je 72 cm.
36. Najvea duljina jedne kockice moe biti 3 cm.
37. Najvie se moe igrati 5 prijatelja, i svaki
e dobiti 4 crvene, 6 utih i 9 plavih pikula.
2.10. Najmanji zajedniki viekratnik

1. 18, 36.
2. a) 120, 240, 360, ; b) 90, 180, 270, ;
c) 100, 200, 300, ; d) 120, 240, 360, ;
e) 300, 600, 900, .
173
Rjeenja
3. 8 i 10
60, 120, 180 ...
16 i 4
40, 80, 120 ...
20 i 30
16, 32, 48 ...
4. a) 24, 48, 72, ; b) 45, 90, 135, ;

c) 33, 66, 99, ; d) 70, 140, 210, .
5. a) 30, 60, 90, ; b) 56, 112, 168, ;
c) 99, 198, 297, ; d) 36, 72, 108, .
6. Primjerice: Zajedniki viekratnici relativno
prostih brojeva 2 i 3 su 6, 12, 18, 24, .
7. a) 120, 30, 72, 36; b) 120, 30; c) 120, 30.
8. a) 30, 60, 90,; b) 30, 60, 90,; c) 120,
240, 360,
9. a) 120, 240, 360, ; b) 450, 900, 1350, ;
c) 180, 360, 540, .
10. a) Tornjevi e biti visoki 30 cm;
b) U Ivanovom tornju e biti 15 kocaka, u
Majinom 10 kocaka, a u Lukinom 6 kocaka.
11. a) V(10, 15) = 30; b) V(27, 18) = 54;
c) V(65, 42) = 2730; d) V(100, 150) = 300.
12. a) V(18, 27) = 54, V(14, 21) = 42, V(66, 44) = 132;
b) V(50, 75) = 150, V(12, 20) = 60, V(60, 75) = 300.
13.
8 i 10
75 14. Najmanji viekratnik
16 i 4
40 zadanih brojeva je
V(4, 6) = 12, njihov najvei
15 i 25
16
viekratnik ne postoji.
15. a) 12; b) 40; c) 8; d) 30; e) 24; f) 12; g) 40;
h) 10; i) 24.
16. a) D(7, 5) = 1, V(7, 5) = 35; b) D(6,3) = 3,
V(6,3) = 6; c) D(10,12) = 2, V(10,12) = 60;
d) D(12, 18) = 6, V(12, 18) = 36;
e) D(25, 35) = 5, V(25, 35) = 175;
f) D(9, 12) = 3, V(9, 12) = 36;
g) D(14, 21) = 7, V(14, 21) = 42;
h) D(24, 16) = 8, V(24, 16) = 48;
i) D(4, 5) = 1, V(4, 5) = 20.
17. a) 1800; b) 75 000; c) 2156; d) 420.
18. a) V(3, 4) = 12; b) V(15, 16) = 240;
c) V(2, 5) = 10. To su relativno prosti brojevi.
19. Svaki dio torte od jagoda treba podijeliti na
jednaka 4 dijela, a svaki dio torte od banana
na tri jednaka dijela. Tako e svaka torta biti
podijeljena na 12 jednakih komada.
20. a) Bri je prvi biciklist; b) Na startu e se
opet nai nakon 60 minuta; c) Ponovo za 60
minuta, odnosno 120 minuta nakon poetka
vonje.
21. Na startu e se opet nai nakon 40 minuta.
22. Opet e zazvoniti u isto vrijeme nakon 144
minute.
23. a) Bri je prvi kliza; b) Na startu e se opet
nai za 100 sekundi; c) Prvi e napraviti 5
krugova, a drugi 4 kruga.
24. Opet e se sresti u knjinici za 42 dana.
25. Primjerice: 10 i 21. V(10, 21) = 210.
Najmanji zajedniki viekratnik dvaju
relativno prostih brojeva je njihov umnoak.
26. a) V(10, 20) = 20; b) V(3, 33) = 33; c) V(15,
60) = 60; d) V(100, 1500) = 1500;
e) V(32, 128) = 128.
Ako je a viekratnik od b, onda je V(a, b) = a.
27. V(48, 36) = 144. Zupanik sa 48 zubaca
napravit e 3 kruga, a onaj sa 36 zubaca 4
kruga.
28. a) Zajedno e krenuti s kolodvora nakon
200 min, tj. Nakon 3 h 20 min;
b) To e biti u 9 h 20 min.
29. a) 1 351 350; b) 97 020.
30. a) 4, 20, 12, 60; b) 8, 40; c) 1, 2, 5, 7, 10,
14, 35, 70; d) 8, 24.
31. Broj a je djeljitelj broja 12.
32. Broj a je viekratnik broja 12.
33. Primjerice: a) = 3, = 4; b) = 1, = 2;
174
c) = 25, = 20; d) = 35, = 7;

e) = 3, = 13; f) = 15, = 5.
34. Toan je zadatak e) D(12, 16) = 4. Ispravci:
a) V(6, 2) = 6; b) V(14, 7) = 14; c) V(9, 6) = 36;
d) V(4, 4) = 4; f) V(25, 30) = 150;
g) D(16, 32) = 16.
35. V(5, 6, 15) = 30.
36.
37. V(16, 40, 100) = 400.
2, 3 i 5
30 38. 900.
39. Za 72 dana.
2, 8 i 16
40
40. Sva trojica sresti e se
10, 4 i 8
16
na otoku nakon 60 dana.
41. a) Nakon 126 minuta; b) Staza je duga 50 m,
pa jedan krug ima 100 m. Prvi e preplivati
4200 m, drugi 1800 m, trei 2100 m, a
etvrti 1400 m; c) Prvi i trei, nakon 6 min.
2. 11. Ponavljanje
3. Skupovi toaka u ravnini

3.1. Duina, pravac, polupravac
1. Primjerice:
2. Tih duina ima 15:

AB , AC , AD , AE ,
AF , BC , BD , BE ,
BF , CD , CE , CF ,
DE , DF , EF .
3. Tih duina ima 10: AB, AC , AD , AE ,
BC , BD , BE , CD , CE , DE .
4. Toke R i S pripadaju pravcu p.
Toke R i S su krajnje toke duine
RS . Toke R i S dijele pravac p na
duinu i dva polupravca.
5. Toke A, E, H i C pripadaju duini AC , a
toke D, F i G joj ne pripadaju.
6. Da.
1. Viekratnici broja 8: 16, 24, 48.
7.
Pripada li Pripada li Pripada li
2. NE, DA, DA, NE, DA.
toka B
toka E
toka G
3. a) 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40; b) 3, 6, 9,
da MN GPdaBN
ne
duini AB DE DC
12, 15, 18, 21; c) 11, 22, 33, 44, 55, 66; d)
ne GP BNda
da
18, 36, 54, 72, 90, 108.
AB DE DC MN
duini
4. 52, 54, 56, 58.
da
duini
AB
DE DC MN ne
GP BN da
5. 124, 128, 132, 136, 140, 144, 148.
da
ne
duini
AB DE
DC MN GP ne
BN
6. 1, 2, 3, 6.
ne
ne
da
duini
AB
DE
DC
MN
GP
BN
7. 9, 2, 5, 10, 1, 90.
da
ne
ne
DE DC MNduini
GP BN
8. okolada moe imati 1, 2, 4, 5, 10 ili 20AB
redaka.
8. 3 pravca, 6 polupravaca.
9. a) 1, 2, 5, 10; b) 1, 2; c) 1, 5; d) 1, 7.
10. Iznos mora biti paran broj, jer je 16 paran broj. 9. a) Na crteu su 4 pravca i 6 duina;
b) Na crteu su 4 pravca i 24 duine.
11. Primjerice: 68 = 40 + 28; 42 = 30 + 12;
10. 18 duina, 9 sjecita.
114 = 120 6; 93 = 90 + 3.
12. a) Ne; b) Da; c) Da; d) Da; e) Da; f) Da; g) Ne.
3.2. Duljina duine
13. a) 105, 450, 2330, 310, 5, 10, 1000, 400,
1. Najkrai put od A do B
6 000 000, 410, 255, 75, 100, 80 000,
je duina AB .
600 000; b) 450, 2330, 310, 10, 1000, 400,
2. Duljina duine FG je 4 cm. Ne moemo
6 000 000, 410, 100, 80 000, 600 000;
izmjeriti duljinu pravca i polupravca, jer
c) 1000, 400, 6 000 000, 100, 80 000, 600 000;
nemaju dvije krajnje toke.
d) 1000, 6 000 000, 80 000, 600 000.
3. b) |IJ| = 23 mm, |IK| = 24 mm, |IL| = 32 mm,
14. a) 100, 110, 120, 200, 210, 220; b) 100,
|JK| = 12 mm, |JL| = 12 mm, |KL| = 11 mm.
110, 120, 200, 210, 220; c) 100, 200.
15. Primjerice: 112, 334, 560, 718, 666, 100, 998. 5. |BC| = 1 cm ili |BC| = 5 cm.
6. Zadatak ima jedno rjeenje jer se radi o
16. Na primjer: a) 450; b) 300; c) 90; d) 180.
polupravcu. |BC| = 23 mm.
17. a) Primjerice: 12; b) Takav broj ne postoji.
7. |CX| = |EX| = 31 mm.
18. a) 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 0; b) 0, 2, 4, 6, 8;
8. |AD| = 1 mm.
c) 0, 3, 6, 9; d) 0, 5; e) 3; f) 0.
10. udaljenost; duljina; milimetar, centimetar,
19. a) 45 = 1 45 ili 45 = 9 5 ili 45 = 3 15;
decimetar i metar.
b) 45 = 3 3 5.
11. Duljina kue je 8 m. Duljina zida kuhinje od
20. Broj 36.
prozora do vrata je 7 m. Udaljenost izmeu
21. 1, 2, 4; D(56, 100) = 4.
dva uenika u klupi je 6 cm.
22. a) D(45, 72) = 9; b) D(25, 125, 625) = 25;
12. Na primjer: kutijica za CD, mala lica, itd.
c) D(14, 27) = 1.
16. 240 mm, 10 mm, 650 mm, 220 mm, 50 mm,
23. Duljina jedne ploice moe biti 1 cm, 2 cm,
180 mm, 430 mm, 550 mm, 40 mm, 100 mm,
4 cm ili 8 cm.
1000 mm, 870 mm, 330 mm, 1250 mm.
24. a) D(25, 70) = 5; b) V(66, 44) = 132;
17. 2 cm, 10 cm, 6 cm, 1 cm, 5 cm, 18 cm, 41 cm,
c) D(44, 121) = 11; d) V(16, 28, 12) = 336.
59 cm, 4 cm, 7 cm, 30 cm, 87 cm, 31 cm.
25. Nakon 54 min.
18. 1 m = 100 cm, 1 dm = 10 cm, 1 km = 1000 m,
1 km = 100 000 cm, 1 km = 1 000 000 mm,
Rjeenja oglednog testa:
1 m = 1000 mm, 1 cm = 10 mm,
1. DA, NE, DA, NE.
1 dm = 100 mm, 1 m = 10 dm.
2. a) 1, 2, 3, 6, 9, 18; b) 1, 2, 5, 7, 10, 14, 35,
19. 10 m = 1000 cm; 100 dm = 1000 cm;
70.
10 km = 10 000 m; 100 m = 100 000 mm;
3. a) 27 i 18; b) 400, 24, 48, 18 i 32.
10 cm = 100 mm; 10 dm = 1000 mm.
4. b) 16.
20. 6 m = 600 cm; 8 dm = 80 cm; 5 km = 5000 m;
5. a) 1, 4, 7; b) 4; c) 0 ili 5; d) 0.
17 m = 17 000 mm; 92 cm = 920 mm;
6. 23 i 29.
55 cm = 550 mm; 4 dm = 400 mm.
7. a) 28 = 2 2 7; b) 72 = 2 2 2 3 3;
21. 200 cm = 2 m; 500 mm = 50 cm; 670 mm =
c) 150 = 2 3 5 5.
67 cm; 8600 mm = 86 dm; 230 cm = 23 dm;
8. a) D(45, 72) = 9; b) D(100, 125) = 25.
7600 cm = 76 m; 790 dm = 79 m.
9. a) V(15, 40) = 120; b) V(128, 320) = 640.
10. a) Bri je drugi trka koji prijee stazu za 3
min; b) Opet e se na startu nai za 12 min.
11. Duljina stranica svake ploice e biti 160 cm.
Rjeenja
7.
3.3. Poloaj pravaca u ravnini

1. a)
b)
8.
19.
Pravac i krunica
mogu imati jednu,
dvije ili niti jednu
zajedniku toku.
c)
2. Sijeku se: j i k; j i m; j i n; j i o; k i l; k i m; k i n;
l i m; l i n; l i o; m i o; n i o. Paralelni: j || l,
k || o, m || n.
3. m || n.
6. Primjerice:
7. Primjerice:
8. Primjerice:
9. Primjerice:
11. Primjerice:
10. a)
b)
21.
13. a || c.
14. a c .
3.5. Krunica i krug

3. Krunice a) i f) imaju jednake polumjere.
Krunice a) i f) imaju jednake polumjere.
5. a) C, F i J; b) F, C, J, H, G, D, K, i L;
c) Toka D.
6. Sredite nije dio krunice, ali jest dio
pripadajueg kruga.
7. a) (skica je u mjerilu 1:2)
p
23. a)
13. Mogu biti sva tri usporedna, dva usporedna i

jedan koji ih sijee, sijeku se u tri toke u
parovima ili da se svi sijeku u jednoj toki.
15.
17.
b) Vie zemlje dobio je stariji sin; c) Starijem

sinu pripadaju: Reksburg, Reksijevci,
Reksdorf, Reksing, Reksus, Reksan, ReksSelo, Reksilend i Zlatni rudnik. Mlaem sinu
pripadaju: Reksgrad, Reksgreb, Reksvil,
Reksjork, Rekshag, Reksone i Zlatni rudnik;
16. a) Ima ih beskonano
d) Svaat e se oko Zlatnog rudnika.

mnogo;
9. a) 46 cm; b) 26 cm; 10. a) 14 cm; b) 66 cm;
c) 84 dm; d) 112 m; c) 21 dm; d) 28 m;
e) 52 km.
e) 13 km; f) 105 dm.
11. a)
b)
c)
c)
24. a)
24. b)
c)
3.6. Kut i vrste kutova

1. Primjerice:
2. Primjerice:
d)
3. 1. iljasti kut; 2. iljasti kut; 3. tupi kut;
4. pravi kut; 5. iljasti kut; 6. tupi kut.
4. 1. tupi kut; 2. iljasti kut; 3. pravi kut;
4. izboeni kut; 5. pravi kut; 6. isprueni kut.
Oni su usporedni, a || b.
3.4. Okomiti pravci

1. Okomiti su pravci na slikama a), c) i f).
2. a) meusobno su usporedni pravci j, m, n, k i
q; i pravci a, o i p; b) Na pravac o okomiti su
pravci j, m, n, k i q; c) Na pravac a okomiti
su pravci j, m, n, k i q.
5. a)
b)
6. a) Ima ih beskonano
mnogo;

b)
b) Postoji samo
jedan takav pravac.

c)
22.
d)
b) Postoji samo
jedan takav
pravac.
e)
f)
3.7. Mjerenje kutova

1. a) tupi kut; b) iljasti kut; c) izboeni kut;
d) tupi kut; e) iljasti kut; f) isprueni kut;
g) izboeni kut; h) puni kut; i) iljasti kut;
j) pravi kut; k) izboeni kut.
12. Polumjer unutar-

13.
njeg otvora je 3 dm,
a promjer 6 dm.
14. a) Kruni isjeak;
S
b) Kruni odsjeak;
c) Kruni vijenac i krug;
d) Polukrug.
18. Dvije krunice mogu imati zajednike dvije,
jednu ili niti jednu toku.
Veliina kuta
2.
Slika kuta
manji od 90
90
izmeu 90 i 180
180
izmeu 180 i 360
360
175
Rjeenja
4. a) 144o; b) 65o; c) 85o; d) 44o; e) 30o; f) 149o.
3.10. Ponavljanje
3.8. Crtanje kutova
Zadaci za ponavljanje
1. a)
22.
b)
3. a)
c)
b)
d)
4. a) k (A, 4 cm); b) k (V, 22 mm).
5. a) 9 cm; b) 21 cm; c) 24 dm.
6. a)
b)
e)
c)
f)
2. a) isprueni kut;
b) pravi kut;
c) puni kut.
d)
e)
f)
Pravac i krunica mogu

imati zajedniku jednu
toku, dvije toke ili
niti jednu toku.
23.
r
26. Tupi kut.
27. a)120; b) 90; c) 126;
d) 19; e) 255; f) 180.
30. a) = 108; b) = 16;
c) = 70; d) = 84.
31. a)
n
3. a)
d)
b)
c)
e)
8. Primjerice:
a)
b)
m
n
b)
c)
f)
32. a || c
d)
4. a) tupi kut;
e)
b) iljasti kut;
c) izboeni kut;
9. a) iljasti kut; b) pravi kut; c) izboeni kut;

d) tupi kut.
10. a)
d) tupi kut.
5. a)
b)
c)
d)
6.
9. pas
ovjek
359o
guter
krokodil
aba
10. a) = 108; b) = 16; c) = 70; d) = 84.

11. a) = 26; b) = 256; c) = 8.
3.9. Sukuti i vrni kutovi

1. a) Vrni kutovi su i , i . Sukuti su i ,
i , i , i ; b) Sukuti su i ;
c) i d) nema sukuta ni vrnih kutova.
2.
3.
= = 38, = = 142. = = 122, = = 58.

4. Kutovi su veliina 75 ili 105.
p
5.
Svi kutovi su pravi.
r
176
m
T
11. Toke A, E, H i C pripadaju duini AC , a

toke D, F i G joj ne pripadaju.
12. Da.
13. Na slici je 18 duina i 9 sjecita.
14. Tone su reenice: 7 cm = 70 mm; Palac je
otprilike dug 5 cm; 18 dm = 180 cm; Ako je
AB = 12 cm, onda je BA = 120 mm.
Ostale reenice su netone i one ispravljene
glase: Duljina duine CD je 7 cm (m, dm,
mm...); Duljina duine CD je 7 cm; 200
mm = 20 cm; Pravac nema duljinu; Duljina
duine je 5 cm; Duljina nije isto to i
duina, duljina je broj koji opisuje veliinu
duine; Palac je dug otprilike 5 cm; Polupravac nema duljinu.
15. Duljina duine BC je 4 cm ako se toke B i C
nalaze s razliitih strana toke A, ili 2 cm
ako se toke B i C nalaze s iste strane na
pravcu kao i toka A.
16. Zadatak ima jedno rjeenje. BC = 18 mm.
17. CX = EX = 18 mm.
18. AD = 10 mm.
20. a)
21. a)
b)
b)
c)
Dvije krunice se ne mogu
sjei u tono 3 toke.
33. a) = 26; b) = 256;

c) = 8.
34. 3 sjecita, 4 sjecita,
5 sjecita, 6 sjecita.
35. Jedan pravac ima beskonano mnogo okomica.
Rjeenja oglednog testa

1.
2.
3. 400 mm, 250 dm,

1000 m, 700 cm,
30 dm, 10 000 mm.
4. d = 6 cm.
5.
6.
7. a) 150;
b) 65;
8. a) iljasti kut; b) tupi kut;
c) 302.
c) izboeni kut.
9. a) = 111; b) = 22.
10. = = 49,
= = 131.
11. Duina AB je promjer krunice.
Kazalo pojmova
A
alfa, 145
aritmetika, 116
asocijativnost mnoenja
prirodnih brojeva, 57
asocijativnost zbrajanja
beta, 145
brojevni pravac, 21
brojka, 15
crtanje kutova, 144
D, D
dekadska jedinica, 15
delta, 145
diferencija brojeva, 40
dijametar krunice, 131
dijeljenje prirodnih brojeva, 63
distributivnost, 59
djelitelj, 63, 79, 82
djeljenik, 63
djeljivost razlike, 86
djeljivost s 10, 90
djeljivost s 2, 93
djeljivost s 3, 95
djeljivost s 5, 92
djeljivost s 9, 97
djeljivost sa 100, 91
djeljivost umnoka, 88
djeljivost zbroja, 85
duljina duine, 120
duina, 118
dvostruko, 52
depno raunalo, 10
E, F, G
Eratostenovo sito, 100

faktori, 49
gama, 145
geometrija, 116
geotrokut, 130
I, J, K
ishodite, 20
isprueni kut, 139
izboeni kut, 139
izluivanje zajednikog faktora, 62
jedinina duina, 20
kolinik brojeva, 63
komutativnost mnoenja
komutativnost zbrajanja
koncentrine krunice, 136
krajnje toke duine, 118

krak kuta, 138
krivulja, 131
krug, 131, 133
kruni isjeak, 134
kruni luk, 134
kruni odsjeak, 134
kruni vijenac, 136
krunica, 131, 132
kut, 138
kutni stupanj, 141
kutomjer, 141
kvocijent brojeva, 63
M, N
mjera kuta, 141

mjerenje kutova, 141
mjerne jedinice za duljinu, 121
mjesna vrijednost broja, 16
mnoenje prirodnih brojeva, 49
najmanji zajedniki
viekratnik, 111
najvei zajedniki djelitelj, 106
neparni broj, 14
nula, 14
O, P
odreenost pravca s
dvije toke, 118
oduzimanje prirodnih brojeva, 40
okomiti pravci, 128
ostatak pri dijeljenju, 67
paralelni pravci, 125
parni broj, 14
poloaj dvaju
pravaca u ravnini, 125
poloaj dviju
krunica u ravnini, 136
poloaj pravca i
krunice u ravnini, 137
polukrug, 134
polukrunica, 134
polumjer krunice, 132
polupravac, 119
poluravnina, 124
pravac, 118
pravi kut, 139, 142
prethodnik, 18
priblina vrijednost, 28
priblino jednako, 29
pribrojnik, 33
prijateljski brojevi, 84
prirodni broj, 11
procjena, 34
produkt brojeva, 49
promjer krunice, 133
prost broj, 99
puni kut, 139
raunska radnja ili operacija, 73

radijus krunice, 132
rastav broja na proste faktore, 103
ravnina, 124
razlika brojeva, 40
redoslijed rjeavanja raunskih
operacija, 73
relativno prosti brojevi, 105
rubne toke duine, 118
S,
savren broj, 84
sjecite, 125, 136, 137
skup N, 13
skup N0, 14
skup prirodnih brojeva, 13
sloeni broj, 99
sljedbenik, 18
sredite krunice, 131
stupanj, 141
sukuti, 146
suma brojeva, 33
susjedni kutovi, 146
estar, 131
iljasti kut, 139
T, U
tablica mnoenja, 50
tetiva, 133
toka, 117
tupi kut, 139
udaljenost toaka u ravnini, 120
umanjenik, 40
umanjitelj, 40
umnoak brojeva, 49
usporedni pravci, 125
usporednica, 125, 127
usporeivanje
V,
veliina kuta, 141

viekratnik prirodnog broja, 79
vrh kuta, 138
vrste kutova, 139
vrni kutovi, 146
zagrade, 74
zajedniki djelitelj, 105
zajedniki viekratnik, 110
zaokruivanje prirodnih
brojeva, 29, 30
zbrajanje prirodnih brojeva, 33
zbroj brojeva, 33
znamenka, 13
zbroj brojeva, 27
znamenka, 13
177

Petica+ 5 Razred I SV PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Petica+ 5 Razred I SV PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

L. Kralj, Z. urkovi, D. Glasnovi Gracin, S. Bani, M.

SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

2.3. Svojstva djeljivosti . . . . . . . . . . . . 90

2.4. Djeljivost s 10, 5 i 2. . . . . . . . . . . 96

2.5. Djeljivost s 3 i 9 . . . . . . . . . . . . . 100

1.1. Prirodni brojevi . . . . . . . . . . . . . . . 11

2.6. Prosti i sloeni brojevi. . . . . . . . . 106

1.2. Prirodni brojevi na pravcu . . . . . . 17

1.3. Usporeivanje prirodnih brojeva. . 21

1.4. Priblina vrijednost . . . . . . . . . . . . 26

1.5. Upoznajmo depno raunalo. . . . 32

1.6. Zbrajanje prirodnih brojeva . . . . . 34

2.8. Najvei zajedniki djelitelj. . . . . . 113

2.9. Najmanji zajedniki viekratnik . . . 118

2.10. Ponavljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . 124

3. Skupovi toaka u ravnini . . . . . . . . 126

1.8. Oduzimanje prirodnih brojeva. . . 42

3.1. Duina, pravac, polupravac . . . . . . 128

1.9. Zbroj i razlika. . . . . . . . . . . . . . . . 48

3.2. Poloaj pravaca u ravnini. . . . . . . . 134

1.10. Mnoenje prirodnih brojeva. . . . . 51

3.3. Okomiti pravci. . . . . . . . . . . . . . . . 139

3.4. Krunica i krug . . . . . . . . . . . . . . . 143

3.5. Kut i vrste kutova . . . . . . . . . . . . . 151

3.6. Mjerenje kutova. . . . . . . . . . . . . . . 155

1.13. Dijeljenje prirodnih brojeva . . . . . 66

3.7. Crtanje kutova. . . . . . . . . . . . . . . . 158

1.14. Povezivanje raunskih operacija. . 76

3.8. Sukuti i vrni kutovi. . . . . . . . . . . . 161

3.9. Ponavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164

2. Djeljivost prirodnih brojeva . . . . . . . 82

Rjeenja nekih zadataka . . . . . . . . . . . . 167

Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz gradivo udbenika Petica!

Luka je odlian uenik. Iako se

Beni je Lukin pas. Voli dobro

Matija voli playstation i svoj

Uiteljica na zanimljiv nain

Maja ima sve petice i najbolja

Ana je Lukina starija sestra.

Zadatak treba rijeiti uz

Jednostavni zadaci (redni brojevi

Sloeniji zadaci i zadaci za

Nazivi brojeva u raunskim operacijama:

5. Matija je Luki dao 8 sliica nogometaa, a

oiju, a koliko glava?

b) 3 puta vei od 50?

i Ivan imaju zajedno. Koliko godina ima

b) 5 puta manji od 50?

18. Luka je od mame dobio 11 kovanica od 2 kn,

Kupio je asopis za 29 kn i sladoled za 9 kn.

Koliko mu je novaca ostalo?

19. Luka je kupio loptu i gumicu i platio 52 kn.

11. Zbroj dvaju brojeva je 91. Drugi pribrojnik je

20. Franko i Franka imaju zajedno 18 godina.

Franko je 4 godine stariji od Franke. Koliko

12. Napii dva broja manja od 125 koji su vei

e) 69 + 43213; f) 345 + 297.

za 3 manji od 11. Koliko si dobio?

putnika, u drugoj vonji 2 putnika manje

a) 3456 - 2345; b) 998 - 47;

nego u prvoj, a u treoj 3 puta vie putnika

e) 8765 - 7999; f) 1031 - 765.

nego u drugoj. Koliko je putnika ukupno