Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

PRORAUN KRANSKIH NOSAA PREMA EUROKOD NORMAMA

Mario Joketovi
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Ivan Radi
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, dipl.ing.gra.

Damir Markulak
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.

Saetak: U radu se opisuje nain modeliranja optereenja zbog djelovanja kranova prema Eurokod normama
HRN EN 1991-3:2006. Taj se postupak svojom sloenou i preciznou u izraunu djelovanja bitno razlikuje od
dosadanjih naina prorauna. Na numerikom primjeru industrijske hale s kranom ilustriran je kodificirani nain
prorauna ovakvih konstrukcija prema Eurokod normama.
Kljune rijei: kranski nosa, modeliranje optereenja, proraun, Eurokod
Abstract: This work describes a method of modeling the action of the load of cranes by Eurocode standards
HRN EN 1991-3:2006. This complex and precise method of calculation load is very different from previous ways
of calculating. A numerical example of industrial halls witth a crane is illustrated codified way of calculating such
structures.
Key words: crane girder, load modeling, design procedure, Eurocode

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

80

Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Openito

Kod projektiranja industrijskih hala s kranovima, podatci o potrebnim slobodnim gabaritima u hali i tehniki
podatci o kranu od kljune su vanosti za projektiranje cijele hale. Pritom postoje razliite verzije izvedbe samog
krana, odnosno naina njegovog povezivanja s konstrukcijom hale. Za vee se terete najee koriste tzv. mosni
kranovi kod kojih se konstrukcija krana oslanja preko posebnih nosaa (kranskih nosaa) na stupove hale. Rade
se i ovjeene dizalice kod kojih su nosai krana ovjeeni na konstrukciju hale, a postoje i neke druge izvedbe s
vlastitom konstrukcijom i sl. Mosni kranovi se uobiajeno rade u dvije izvedbe:
- kranovi koji se kreu po gornjoj pojasnici kranskih nosaa (eng. Top running bridge cranes), slika 1
- kranovi koji se kreu po donjoj pojasnici kranskih nosaa (eng. Underslung bridge crane).

kranski most

kuka

kranski nosa

Slika 1 Kran koji se kree po gornjoj pojasnici kranskih nosaa

Proraun kranskog nosaa ima neke specifinosti u odnosu na uobiajene konstrukcijske elemente hale pa
tako treba razmatrati:
- kombinaciju poprenih sila (zbog koncentriranih optereenja) i momenata savijanja
- bono-torzijsko izvijanje
- utjecaj bonih (horizontalnih) optereenja
- torzijska naprezanja zbog ekscentriciteta tranice i horizontalnih sila
- kontrolu zamora i slino.
Dominantno optereenje kranskog nosaa je vertikalno, a idue dominirajue optereenje je popreno
(horizontalno) djelovanje na kranski nosa. Optereenje koje nastaje djelovanjem kranova ima statiku i
dinamiku komponentu, a obje su u funkciji vremena i mijenjaju se ovisno o poloaju krana i intezitetu tereta
kojeg prenose i poloaju tereta na kranskom mostu. Dinamike sile koje nastaju pri pokretanju i zaustavljanju
krana, podizanju tereta i poradi neravnosti tranica, takoer ovise o vrsti krana i samoj izvedbi. Spomenuti
dinamiki utjecaji se u propisima uzimaju u obzir na nain da se poznato statiko optereenje mnoi
odgovarajuim dinamikim faktorima ija se vrijednost kree od 1,0 do 2,0. Zakoenje krana pri kretanju rezultira
bonim optereenjima, dok se pri pokretanju i zaustavljanju krana javljaju uzdune sile. Branici na krajevima
kranskih nosaa moraju biti proraunati na preuzimanje udarne sile. Ostala optereenja koja jo treba uzeti u
obzir su optereenja nastala djelovanjem revizijskih staza i ovjeenih penjalica, te strujnih vodova.
Jako je vano i ograniavanje maksimalnih vrijednosti progiba kako bi se izbjegli neeljeni dinamiki efekti
te osiguralo normalno funkcioniranje krana. Takvo ogranienje vertikalnih progiba kree se oko L/700 za kranove
srednje teine, dok se ogranienje horizontalnih (bonih) pomaka kree oko L/400 do L/600, [1]. Pritom se
vertikalni progib uobiajeno ograniava na iznos manji od 25 mm kako bi se izbjegle prekomjerne vibracije.
Postavljanje ukruenja na kranske nosae neto veih visina poveava otpornost hrpta na izboivanje, te
poveava rotacijski kapacitet gornje pojasnice, odnosno sprjeava njezino zakretanje. Meutim, popreni su
zavari slaba mjesta zbog efekta umaranja pa pri konstrukcijskom rjeavanju detalja treba biti paljiv. Tako se
otpornost na zamor vlane pojasnice moe poveati ako se ugradi popreno ukruenje koje ne dosee do nje ili
se na nju ne vee zavarivanjem. Treba spomenuti i problem zamora koji je kod kranskih nosaa jako znaajan,
Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

81

Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

budui da su oni izloeni mnogostrukim ciklusima optereenja i rastereenja. Kritini detalji za zamor su spoj
ukruenja s pojasnicom, zatim spoj ukruenja s hrptom te spoj pojasnice i hrpta. Vertikalni spregovi zgrade i
kranskih nosaa mogu biti izvedeni kao zajedniki, pri emu njihova pozicija moe biti izmeu stupova hale ili
stupova kranske staze, ili se izvode zasebni vertikalni spregovi u pojedinim ravninama stupova. U uzdunom
smjeru, vertikalni spreg je najbolje pozicionirati na sredini izmeu dilatacija kranskog nosaa ili na sredini hale,
zbog smanjenja nepovoljnih utjecaja temperature. Kranske tranice moraju zatititi gornju pojasnicu kranskih
nosaa od habanja te ravnomjerno raspodijeliti optereenje uzrokovano kotaima krana na to veu kontaktnu
irinu.

Modeliranje optereenja uslijed djelovanja kranova

Dio Eurokoda 1 koji obrauje optereenja nastala djelovanjem kranova i ostalih strojeva nosi oznaku EN 1991-3
[2]. Optereenja kranovima se openito moe razmatrati kao promjenjivo i kao izvanredno optereenje pa su dani
naini modeliranja za svaki od ta dva sluaja. Pri normalnim uvjetima koritenja optereenje radom krana moe
se smatrati promjenjivim pa ono ukljuuje gravitacijska optereenja, inercijske sile nastale zbog
ubrzanja/usporavanja i zakoenja kranskog mosta, te ostale dinamike utjecaje. Ti se utjecaji openito mogu
podijeliti na:
promjenjiva vertikalna optereenja uzrokovana vlastitom teinom krana i korisnim teretom
promjenjiva horizontalna optereenja uzrokovana ubrzavanjem/usporavanjem i zakoenjem pri kretanju, te
ostale dinamike utjecaje.
Dinamike sile zbog vibracija i inercijskih sila pri djelovanju krana uzimaju se u obzir mnoenjem statikih
vrijednosti sila odgovarajuim dinamikim faktorima :
F ,k = i Fk
gdje je:
F,k karakteristina vrijednost optereenja kranom
i dinamiki faktor
Fk karakteristina statika komponenta optereenja kranom.
Tablica 1 Dinamiki faktori
DINAMIKI
FAKTOR

UINCI KOJI SE RAZMATRAJU

PRIMJENJUJE SE NA

Vibracijska pobuda konstrukcije krana zbog podizanja tereta s tla

Vlastitu teinu krana

Dinamiki uinak podizanja tareta od tla do krana

Teret koji se die

Dinamiki uinak naglog otputanja korisnog optereenja ako se

koriste klijeta ili magnet

Teret koji se die

Dinamiki uinci zbog kretanja po tranicama ili kranskoj stazi

Vlastitu teinu krana i teret

koji se die

Dinamiki uinci uzrokovani pogonskim silama i odnose se na

horizontalne sile (horizontalne uzdune i poprene), a koje se
pojavljuju prilikom kretanja ili koenja krana po tranicama

Vozne sile

Dinamiki uinak zbog kretanja probnog tereta po kranskom mostu

koji se kree

Probni teret

Dinamiki elastini uinak udarca na odbojnike

Sile u odbojniku

Mogunost istovremenog djelovanja vie nabrojanih optereenja kranom uzima se u obzir na nain da se
formiraju odreene skupine optereenja, pa se svaka od tih skupina moe smatrati jednim karakteristinim
optereenjem kranom koje se onda moe kombinirati s ostalim vrstama (nekranskih) optereenja.
Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

82

Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Tablica 2 Skupine optereenja i dinamiki faktori koje treba uzeti u obzir za modeliranje djelovanja
krana kao jednog karakteristinog optereenja
Grupe optereenja
Djelovanje

Oznaka

Vlastita teina krana

Teret koji se die
Ubrzanje kranskog mosta

QC
QH
H L i HT

1
1
2
5

2
1
3
5

3
1
5

4
4
4
5

5
4
4
-

6
4
4
-

7
1
*
-

PROBNI
TERET
8
1
5

Iskoenje kranskog mosta

pri kretanju

HS

HT3

F W*
QT
HB
HTA

1
-

1
-

1
-

1
-

1
-

Ubrzanje ili koenje

make ili ureeja za
podizanje tereta
Vjetar pri radu
Probni teret
Sila na odbojnike
Sila prevrtanja

GSN

Izvanredno
9
1
1
-

10
1
1
-

1
6
-

* je dio tereta koji se die, a koji ostaje nakon uklanjanja korisnog optereenja i nije uraunat u vlastitu teinu

Pri odreivanju vertikalnog optereenja na kranski nosa zbog kretanja make po kranskom mostu,
potrebno je analizirati razliite poloaje make (s i bez tereta) te na taj nain pronai minimalne i maksimalne
vrijednosti vertikalnog optereenja koje se modelira kao koncentrirana sila na mjestima kotaa. Vertikalna
optereenja potrebno je poveati tako da se izmnoe s odgovarajuim dinamikim faktorima koji su prikazani u
tablicama 1 i 2. Takoer treba voditi rauna i o moguem ekscentrinom djelovanju vertikalnog optereenja.
Prema [2], preporuka je da se ekscentrinost uzme kao 25% od irine tranice. Horizontalna optereenja
koja treba uzeti u obzir su:
- horizontalne sile koje nastaju zbog ubrzavanja i usporavanja kretanja kranskog mosta po tranicama
- horizontalne sile koje nastaju zbog ubrzavanja i usporavanja kretanja make po kranskom mostu
- horizontalne sile koje nastaju zbog zakoenja pri kretanju kranskog mosta
- udarne sile u branike zbog kretanja krana
- udarne sile zbog kretanja make.
Od svih gore nabrojanih sluajeva optereenja, samo se jedno uzima u obzir u pojedinoj skupini optereenja
prema tablici 2. Ostala optereenja koja bi trebalo uzeti u obzir su:
- temperaturni utjecaji
- optereenja revizijskih staza, platformi i ljestvi
- eksperimentalna (testna) optereenja
- izvanredna optereenja
- optereenja od zamora.

Numeriki primjer

Za ilustraciju primjene gore opisanih principa modeliranja optereenja zbog djelovanja krana, obraen je
numeriki primjer. Analizirano je optereenje za nosa kranske staze statikog sustava kontinuiranog nosaa,
izraunati su mjerodavni utjecaji, proveden je dokaz nosaa kranske staze za granino stanje nosivosti i granino
stanje uporabljivosti, te je izvrena i provjera umornosti za karakteristini detalj zavara izmeu hrpta i pojasnice
kranskog nosaa.

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

83

Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Za opsluivanje hale predviena je dvogredna mosna dizalica s jednom kukom, nosivosti 12,5 t. Svaki par
kotaa ima zaseban pogonski motor. Leajevi izmeu pogona i nosaa su za sva etiri kotaa sustava
nepokretno-nepokretno (IFF).
Tablica 3 Osnovni podatci o kranu
Nosivost krana

Qh = 125,0 kN

Raspon krana

L = 22,0 m

Ukupna vlastita teina krana

Qc = 90,0 kN

Vlastita teina make

Gc = 7,80 kN

Brzina dizanja tereta

vh = 5,0 m/min

Razmak kotaa

a =2,50 m

Klasa dizanja

HC4

Klasa umornosti
Razmak od kuke do osi nosaa kranske staze

S3
emin = 1,03 m

Slika 2 - Statiki sustav i popreni presjek nosaa kranske staze

Tablica 4 Podatci o poprenom presjeku nosaa kranske staze
Povrina presjeka

A = 192,0 cm2

Visina presjeka

h = 400 mm

irina pojasnice

b = 300 mm

Debljina pojasnice

tf = 25 mm

Debljina hrpta

tw = 12 mm

Debljina zavara

a = 7 mm

Momenti tromosti

Iy = 57100 cm4
Iz= 11255 cm4
Wel,y = 2855 cm3

Momenti otpora

Wel,z= 750,3 cm3

Wpl,y = 3180 cm3
Wpl,z = 1137,6 cm3

Torzijska konstanta

It = 332,7 cm4

Konstanta krivljenja

Iw =3955078,1 cm6

Proveden je proraun dinamikih faktora (1, 2, 3, 4, 5) prema tablici 1, a zatim analiza vertikalnog
optereenja za najmanje vrijednosti (kran neoptereen) i najvee vrijednosti (kran optereen), vodei rauna o
Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

84

Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

ekscentrinom uvoenju vertikalnog optereenja. Takoer su odreeni i utjecaji horizontalnog optereenja zbog
pokretanja ili koenja kranskog mosta, te zbog iskoenja kranskog mosta pri kretanju. Nakon izrauna
mjerodavnih optereenja, odreene su skupine optereenja kao karakteristine vrijednosti jednog promjenjivog
djelovanja na kranski nosa (prema tablici 2), a konani rezultati su dani u tablici 5.
Tablica 5 Skupine optereenja kao karakteristine vrijednosti jednog djelovanja na kran

HORIZONTALNA OPTEREENJA

VERTIKALNA
OPTEREENJA

SKUPINE OPTEREENJA [ kN ]

VLASTITA
TEINA KRANA
VLASTITA
TEINA KRANA +
TERET DIZANJA

Qr(min)
Qr,min
Qr,max
Qr(max)
HL,1

POKRETANJE I
KOENJE

HL,2
HT,1
HT,2

ISKOENJE
KRANA PRI
KRETANJU

HS,1,T
HS,2,T

=1,0
=1,35
=1,0
=1,35
=1,0
=1,35
=1,0
=1,35
=1,0
=1,35
=1,0
=1,35
=1,0
=1,35
=1,0
=1,35
=1,0
=1,35
=1,0
=1,35

1
26,69
36,03
22,81
30,79
101,76
137,38
26,49
35,76
6,22
8,40
6,22
8,40
6,74
9,10
23,9
32,27

2
26,69
36,03
22,81
30,79
86,27
116,46
25,73
34,74
6,22
8,40
6,22
8,40
6,74
9,10
23,9
32,27

3
24,27
32,76
20,73
27,99

6,22
8,40
6,22
8,40
6,74
9,10
23,9
32,27

4
24,27
32,76
20,73
27,99
82,84
111,83
23,66
31,94
6,22
8,40
6,22
8,40
6,74
9,10
23,9
32,27

5
24,27
32,76
20,73
27,99
82,84
111,83
23,66
31,94

9,58
12,93
9,58
12,93

Proraun reznih sila je proveden kompjutorski programom Autodesk Robot Structural Analysis. Mjerodavni
dijagrami unutarnjih sila prikazani su na slikama 3, 4, 5 i 6.

Slika 3 - Anvelopa momentnog dijagrama My,Ed (skupina optereenja 1, najvei moment oko jae osi My,Ed
uslijed Qr,max)

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

85

Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Slika 4 - Anvelopa poprenih sila Vz,Ed (skupina optereenja 1, najvea poprena sila Vz,Ed)

Slika 5 - Anvelopa momenata savijanja oko slabije osi Mz,Ed (skupina optereenja 1, najvei moment oko
slabije osi Mz,Ed)

Slika 6 - Anvelopa poprenih sila Vy,Ed (skupina optereenja 1, najvea poprena sila Vy,Ed)
Dio Eurokoda 3 koji obrauje problematiku konstrukcija s kranovima nosi oznaku EN 1993-6, [3]. Za
mjerodavne rezne sile napravljeni su dokazi pouzdanosti nosaa kranske staze za granino stanje nosivosti i
granino stanje uporabljivosti te provjera zamora prema [4], [5] i [6]. Zbog ogranienja veliine ovog rada ovdje se
samo navode provedeni dokazi i prikazuju konani rezultati prorauna, tablica 6, a detaljni postupak moe se
pogledati u [7]. Dokaz nosaa kranske staze za granino stanje nosivosti sastoji se od:
- klasifikacije poprenog presjeka
- dokaza otpornosti hrpta na poprene sile
- dokaza gornjeg pojasa na posmik
- dokaza na kombinirani posmik iz savijanja i torzije
Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

86

Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

- dokaza na savijanje zbog iskoenja krana pri kretanju uz uzdunu silu

- dokaza na bono torzijsko izvijanje
- dokaza hrpta na crippling zbog koncentriranog optereenja
- dokaza zavara na spoju hrbat pojasnica.
Dokaz nosaa kranske staze za granino stanje uporabljivosti sastoji se od:
- dokaza progiba zbog vertikalnog optereenja
- dokaza progiba zbog horizontalnog optereenja.
Procjena zamora sastoji se od:
- prorauna ekvivalentnog optereenja za klasu umornosti S3
- postupka procjene umornosti zavara izmeu hrpta i gornje pojasnice za normalna i posmina naprezanja
te interakcije tih naprezanja.
Tablica 6 Rezultati prorauna za GSN, GSU i procjenu umornosti
GSN - granino stanje nosivosti
KRITERIJ

DJELOVANJE

OTPORNOST

M y , Ed = 206,67 kNm
M z , Ed = 39,62 kNm

M pl , y , Rd = 874,50 kNm
M pl , z , Rd = 312,84 kNm

Dokaz otpornosti hrpta na poprene sile

Vz , Ed = 231,68 kN

V pl , z , Rd = 800, 21 kN

Dokaz gornjeg pojasa na posmik

Vy , Ed = 29,74 kN

V pl , y , Rd = 1190,78 kN

Dokaz na poprenu silu uzimajui u obzir

utjecaj torzije

Vz , Ed = 231,68 kN

V pl ,T , Rd = 764,54 kN

Dokaz otpornosti na savijanje oko jae osi

Dokaz otpornosti na savijanje oko slabije osi

Dokaz na savijanje zbog iskoenja krana pri

kretanju uz uzdunu silu
Dokaz na bono torzijsko izvijanje

M , y , Ed
N Ed
+
+
A f y
Wpl , y f y
M 1

M , z , Ed

+ , w, Ed = 0,549 < 1,0

Wpl , z f y
fy
LT
LT
M 1
M 1

M 1

Element nije osjetljiv na bono torzijsko izvijanje

Dokaz hrpta na crippling zbog

koncentriranog optereenja

Rw, Rd = 331,30 kN

FEd = 137,38 kN
Ed = 20,33 kN

Dokaz zavara na spoju hrbat pojasnica

cm 2

w, Rd = 23,37 kN

cm 2

GSU - granino stanje uporabljivosti

KRITERIJ

UKUPNI PROGIB

DOPUTENI PROGIB

Dokaz progiba zbog vertikalnog optereenja

wmax = 0, 42 cm

wdop = 1,0 cm

Dokaz progiba zbog horizontalnog optereenja

wmax = 0,18 cm

wdop = 1,0 cm

PROCJENA ZAMORA ZAVARA IZMEU HRPTA I GORNJE POJASNICE

KRITERIJ
Normalna naprezanja

Posmina naprezanja

Interakcija normalnih i posminih naprezanja

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

DOKAZ POUZDANOSTI

Ff E ,2
C / Mf
Ff E ,2
C / Mf

Ff E ,2

C / Mf

= 0,72 < 1,0

= 0,37 < 1,0

Ff E ,2
+
C / Mf

= 0,38 < 1, 0

87

Broj 2, godina 2011

Stranice 80-88

Proraun kranskih nosaa prema Eurokod normama

Zakljuak

U radu je opisan nain modeliranja optereenja zbog djelovanja krana prema [2] i [3] koji je sloenou i
preciznou u izraunu djelovanja razliit u odnosu na dosadanje naine prorauna. Opisane su vrste
optereenja koja mogu nastati prilikom djelovanja krana, te jo neke specifinosti dijelova industrijskih hala s
kranovima. U numerikom primjeru obraene su sve potrebne analize prema navedenim normama, a paralelno je
pojanjen i postupak prorauna. Za dobivena mjerodavna optereenja odreene su skupine optereenja kao
karakteristine vrijednosti jednog djelovanja na kranski nosa. Nakon odreivanja reznih sila proveden je dokaz
pouzdanosti nosaa kranske staze za granino stanje nosivosti, granino stanje uporabljivosti te procjena
zamora. U radu su dani samo vaniji meurezultati zbog obimnosti cijelog prorauna koji nije mogao biti cjelovito
prikazan.

Literatura

[1] Markulak, D.: Posebna poglavlja elinih konstrukcija; Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski
fakultet Osijek, Osijek, 2010.
[2] HRN EN 1991-3:2008 Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije - 3. dio: Djelovanja prouzroena kranovima i
strojevima (EN 1991-3:2006), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008.
[3] HRN EN 1993-6:2008 Eurokod 3 - Projektiranje elinih konstrukcija - 6. dio: Kranske staze (EN 19936:2007), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008.
[4] HRN EN 1993-1-1:2008 Eurokod 3 - Projektiranje elinih konstrukcija - Dio 1-1: Opa pravila i pravila za
zgrade (EN 1993-1-1:2005+AC:2006), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008.
[5] HRN EN 1993-1-9:2008 Eurokod 3 - Projektiranje elinih konstrukcija - Dio 1-9: Zamor (EN 1993-19:2005+AC:2005), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008.
[6] Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Metalne konstrukcije 4, IA projektiranje, Zagreb, 2003.
[7] Joketovi, M.: Proraun eline hale s kranskim nosaem, diplomski rad, Sveuilite J.J. Strossmayera u
Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, Osijek, 2011.

Joketovi, M; Radi, I; Markulak, D

88