Professional Documents
Culture Documents
Poremeaji linosti
Opte klinike karakteristike: 4 osnovne i zajednike svim
poremeajima: 1. Nefleksibilan i maladaptivan odgovor na stres, koji se
manifestuje kroz ponavljajue autodestruktivne obrasce ponaanja 2.
Tekoe u radu i ljubavi koje su ozbiljnije nego kod neuroza 3.
Manifestovanje problema u interpersonalnom kontktu, nedostatak
empatije 4. Snaan uticaj koji ove osobe imaju na druge ljude.
2. Paranoidni poremeaj linosti
Najmanje 4 od sledeeg mora biti prisutno:
Preterana osetljivost na neuspeh i prekore; tendencija ka trajnoj kivnosti tj.
odbijanje da se oproste uvrede; sumnjiavost i izraena tendencija da se
iskrivi doivljaj pogrenim tumaenjem neutralnih ili prijateljskih radnji kao
neprijateljskih; ratoborni i uporni doivljaj sopstvenih prava, neosnovana
sumnjiavost u vezi sa seksualnom vernou branog ili seksualnog
partnera; stav upornog prpisivanja linog znaaja, preterana samovanost;
preokupacija nepotvrenim konspirativnim objanjenjima dogaaja bilo
neposredno oko pacijenta ili u svetu uopte.
3. Shizoidni poremeaj linosti
Najmanje 4 od sledeeg mora biti prisutno:
Mali broj ili nijedna aktivnost ne donosi zadovoljstvo; emocionalna
hladnoa, ravnodunost; ograniena mogunost izraavanja toplih
oseanja ili ljutne prema drugima; ravnodunost prema pohvalama ili
kritici; smanjeno interesovanje za seksualne doivljaje sa partnerom;
stalan izbor usamljenikih aktivnosti; preterana preokupiranost fantazijom
i introspekcijom; bez elje za bliskim prijateljem; izraena neosetljivost na
vaee socijalne norme i konvencije, nenamerno nepotovanje takvih
normi i konvencija
4. Disocijativni poremeaj linosti
Najmanje 3 od sledeeg mora biti prisutno:
Gruba nezainteresovanost za oseanja drugih; izraen i trajan stav
neodgvornosti i nepotovanja socijalnih normi i pravila; nemogunost
odravanja trajnih veza iako nema tekoa u njihovom uspostavljanju; vrlo
niska tolerancija frustracije i nizak prag za ispoljavanje agresije, ukljuujui
i nasilje; nemogunost doivljavanja krivice ili nemogunost uenja iz
negativnog iskustva, naroito kazne; izraena sklonost ka okrivljivanju
drugih ili ka uverljivoj racionalizaciji ponaanja koje sobu dovodi u konflikt
sa drutvom.
13.
15.
Dijagnostika bolesti zavisnostiZloupotreba i zavisnost
od supstance (uopte)
Prema dijagnostikim kriterijumima SZO za zavisnost od supstanci (MKB10) konanu dijagnozu zavisnosti trebalo bi postaviti samo ako su tri ili
vie od sledeih fenomena:
Jaka udnja ili oseaj prinude za uzimanjem supstance;
Oteana kontrola nad ponaanjem oko uzimanja supstance u smislu
poetka, zavretka ili nivoa upotrebe,
Fizioloki apstinencijalni sindrom kada je upotreba supstance prestala ili
je smanjena, to je dokazano apstinencijainim sindromom karakteristinim
za supstancu, ili upotrebom iste (ili blisko povezane) supstance sa
namerom da se ublae i olakaju ili izbegnu apstinencijalni simptomi;
Dokaz o toleranciji, tako to su neophodne povedane doze supstance da
bi se postigli efekti koji su ranije proizvedeni u niim dokazima (jasni
primeri za ovo nalaze se kod osoba zavisnih od alkohola i opijata, koji
mogu da upotrebljavaju dnevne doze ovih supstanci dovoijne da
onesposobe iIi ubiju korisnika bez razvijene tolerancije);
Progresivno zanemarivanje alternativnih zadovoljstava iIi interesovanja
zbog korienja supstance, poveanog obima vremena neophodnog za
nabavku ili uzimanje supstance, za oporavak od njenjh efekata;
Nastavljanjesa uzimanjem supstanci i pored jasnih dokaza o nespornim
tetnim posiedicama kao to su oteena jetra zbog prekomernog pijenja,
stanja depresivnog raspoloenja koja slede periode intenzivnog uzimanja
sup stance iii oteenja kognitivnog funkcionisanja vezana za uzimanje
droga. Treba utvrditi da ii je korisnik bio ili se moe oekivati da e biti
svestan prirode i obima tetnog dejstva.
ALKOHOL
Alkoholizam je hronina i progredijentna bolest koja prolazi kroz dve faze:
pretoksikomansku i toksikomansku.
Pretoksikomanska faza. Karakteriu je dva fenomena: povienje
tolerancije na alkohol i psihika zavisnost. Povienje tolerancije predstavlja
postepeno uzimanje i navikavanje organizma na sve vee koliine
alkohola. Psihika zavisnost predstavija korienje alkohola kao osionca ili
pomoi u reavanju razliitih problema, a naroito za ublaavanje
napetosti, straha, neizvesnosti dr.
Toksikomanska faza alkoholizma obeleena je sa nekoliko fenomena.
Gubitak kontrole je fenomen kada posle poetnog konzumiranja manjih
koliina alkohola osoba nastavlja da pije najee do opijanja. Gubitak
kontrole je trajni fenomen. Osoba ni posle viegodinje apstinencije ne
moe da pije umereno. Alkoholna amnezija (prekid palimpsest amnezija)
predstavlja gubitak seanja za pojedine sadraje iz perioda pijanstva.
Osoba se ne sea delimino ili potpuno nekih dogadaja, aktivnosti ili
postupaka. Mogue su amnezije od nekoliko minuta do vie sati ili dana.
Nemogunost apstinencije javlja se kod alkoholiara koji piju po sistemu
dolivanja. Njima je potrebna stalna koncentracija alkohola u krvi da bi
mogli da funkcioniu. Nedostatak alkohola ili prekid njegovog uzimanja
moe dovesti do apstinencijalne krize. Pad tolerancije nastaje u zavrnoj
fazi i tipian je za alkoholiare. Predstavija bioloku odbranu organizma od
unoenja veih koliina alkohola. ,Alkoholiari koji su imali vrlo visoku
toleranciju (1-2 ,litra estokog pia dnevno) u zavrnoj fazi esto ne mogu
da popiju vie od 2 do 3 aice.
17.
Posledice alkoholizma
Kofein
Kanabis
Halucinogeni
Amfetamini
Kokain
Opioidi
da doza uzeta nakon ovog perioda ima mnogo vei efekat nego pre ovog
perioda. Ovo stanje manifestuje se opijenou, analgezijom,bradikardijom,
depresijom disanja i posebno karatkeristinom miozom.
25.
Fenciklidin
Inhalanti
Kliniki efekti -slini su onima kod upotrebe alkohola. Prvo dolazi do stimlacije, a zatim do depresije CNS. U poreenju sa alkoholom, intoksikacija
inhalantima nastaje brzo i brzo nestaje (u peridu od nekoliko minuta do 2
sata). Faze intoksikacije odgovaraju onima kod upotrebe alkohola: euforija,
zaplitanje jezikom, inkoordinacija, teturav hod, munina, povraanje,
koma. Za postavljanje dijagnoze moe biti dragocen nalaz izraenog
crvenila lica (glue-sniffers rash) koji nastaje ponavljanom inhalacijom ovih
supstanci iz kese.
Neeljeni efekti-Najtei neeljeni efekat inhalanata je iznenadna smrt.
Smatra se da nastaje kao posledica direktnih toksinih efekata inhalanata.
Neposredni uzroci smrti su maligni poremeaji sranog ritma i depresija
respiratomog centra. Od neurotoksinih efekata esto se javija teka i
onesposobljavajua perifema neuropatija. Kod upotrebe toluena razvija se
sindrom koji karakteriu oteenje modane funkcije, encefalitis i
demencija.
28.
Sintetike drogeEkstazi
Panini poremeaj
Agorafobija
Opsesivno-kompulzivni poremeaj
Socijalna fobija
Specifina fobija
36.
Poremeaji prilgoavanja
Veina ljudi naui da tokom ivota manje ili vie uspeno savladava
stresore sa kojima s skoro svakodnevno sree. Neki ljudi u stresogenim
situacijama ne uspevaju da se prilagode situaciji i razvijaju simptome
emocioalnog distresa. Grupu takvih pormeaja predstavljaju poremeaji
prilagoavnja. Ovi poremeaji definiu se kao stanja nastala u kontekstu
stresogenih ivotnih dogaaja ili u peridu prilagoavanja na znaajne
promene u ivotu. Manifestuju se stanjem subjektivne patnje, pormeajem
emocija, poremeajem ponaanja. Za postavljanje dijagnoze ovog
poremeaja znaajno je da posojei simptomi u znaajnoj meri naruavaju
socijalno i radno funkcinisanje kod odraslih ili kolovanje kod dece ukoiko
se poremeaj javi kod dece ili adolescenata. Simptomi se javlaju unutar
mesec dana posle stresogenog dogaaja i traju uglavnom 6 meseci. U
zavisnosti od trajana simptoma razlikuju se kratkotrajna depresivna
reakcija (do 6 meseci) i produena depresivna reakcija (do 2 godine).
Klinika slika: U zavisnosti od simptma koji dominira klinikom slikom
razlikuju se nekoliko podtipova ovog poremeaja. Sledei sindromi se
mogu izdvojiti kao kljuni: depresivni, koji se manifestuje disforijom,
plaljivou beznaem, manjkom samopotovanja, suicidnim idejama- sa
telesnim manifestacijama kao tu su palitacije, ubrzano disanje, pveana
morotna aktivnost. Poremeaji ponaanja se ispoljavaju impulsivnim
radnjama, krenjem socijlanih normi, zloupotrebom supstanci,
hostilnouPostoji i meoviti poremeaj koji ukljuuje simptome depresije
i anksioznosti, a praen je i poremeajem ponaanja. Pokazalo se da se
kod odtraslih najee ispolajava depresivnost ili anksioznost, a da se kod
adolescenata ispoljava poremeaj ponaanja. Kod mlae dece este su
regresivne reakcije kao to su mokrenje u krevet ili sisanje palca.
Poremeaj je esto komorbidan sa drugim psihijatrijskim poremeajima,
pre sv ga sa depresini poremeajem i zlouporebom supstanci.
38.
Somatoformni poremeaj
Somatizacioni poremeaj
40.
Hipohondrijski poremeaj
43.
Neurstenija
Poremeaji ishrane
Anoreksija nervosa
Bulimija nervosa
Poremeaj prejedanja
predstavama poara ili okolnostima koje prate tu radnju. Pored podmetanja poara
zadovoljstvo se doivljava i prilikom pristuvovanja poaru ili uestvovanje u gaenju. ea
je kod osoba ometenih u razvoju.
Patoloka kraa (kleptomanija) Postoje dve ili vie kraa koje je osoba uinila bez
oiglenog motiva ili line koristi ili koristi za drugu osobu, ti predmeti nisu za linu upotrebu
niti imaju znaajnu novanu vrednost; osoba opisuje intenzivan poriv za kraom, sa
oseanjem napetosti pre i olakanjem posle radnje. Predmeti se kasnije esto trajno vraaju, a
ako se zadre onda se skrivaju. Simptomi kleptomanije se obino javljaju tokom perida
visokog stresa.
Trihotilomania Primetan gubitak kose uzrokovan trajnim i rekurentnim neuspehom osobe
da se suprostavi impulsu da upa kosu; osoba opisuje intenzivan poriv da upa kosu, sa
oseanjem napetosti pre i olakanjem posle radnje; ne postoji prethodna inflamacija koe a
upanje kose nije reakcija na sumanutost ili halucinacija.
49.
Seksualne disfunkcije
Transseksualizam
Paranoidna shizofrenija
Bolesnici su preokupirani sumanutim idejama, najee tipa persekuacije
uticaja ili odnosa esto praenih halucinacijama. Ukoliko postoji
dezorganizovan govor i ponaanje, oni nisu upadljivi u klinikoj slici.
Oboljenje poinje kasnije, u kasnim dvadesetim ili na poetku tridesetih
godina ivota, kada je obino socijalna i porodina pozicija stabilizovana,
to je od pomoi u ouvanju preostalih kapaciteta bolesnika. Afektivno
osiromaenje je blae, a ukupno ponaanje primerenije.
Hebefreno-dezorganizovana shizofrenija
Poetak je pre 25. godine sa otudjenjem od realnosti sa pojavom
primitivnog i nepredvidivog ponaanja i nepovezanog govora kojima se
teko nazire smisao. Socijalna adaptacija praktino ne postoji, bolesnik se
osamljuje, zaputa linu higijenu i brigu o sebi. Afektivno, bolesnici su
utrnuli, prazni, emocionalna kontrola im je slaba, burne afektivne reakcije
su iznenadne, a mimika i gestikulacija besmisleni i neprimereni situaciji i
Shizoafektivni poremeaj
Poremeaj sa sumanutou
56.
Paranoine psihoze
Revandikaciona sumanutost .
Procesni kverulanti (paranoia querulatoria)
kod ove grupe bolesnika postoji bolesno uverenje da su oteeni, da im je
uinjena neprav-da, iXi da im nisu priznate zasluge. Smatraju da su sudije
'potplaene, vetaci pristrasni, a da su se svedoci krivo zakleli. Oni su
neumomi u vodenju dugih sudskih procesa, esto zbog beznaajnili
razloga. Vode procese za odbranu asti, knovine ili uskraenog prava, ak i
kada je oi.gledno da od takvog procesa imaju samo tete.
Sumanuti pronalazai- karakteristika ovih bolesnik.a je da sUmanuto
veruju da su epohaini pronalazai. Pronalasci" su neupot-reblji.vi, esto
doveden.i do apsurda nikorn potre-bni. Nametljivi su i preduzimIjivi,
Paranoidne psihoze
Parafrenija
Bolest se obino javlja u petoj ili estoj deceniji, sa veim rizikom
oboljevanja kod osoba enskog pola. U klinikoj slici dominiraju surnanute
ideje i halucinacije. Sumanute ideje su paranoidno strukturisane, znai,
nesistematizovane, sa esto fantastinim i neobinim sadrajirna. I pored
prisutnih ideja persekucije i odnosa, dominantne su megalomanske ideje.
Halucinacije (najee auditivne) su sekundarne, i u funkciji su sumanutih
doivijaja. Kod parafrenije je iznenadjujua koegzistencija doivljavanja
fantastinog-sum.anutog sveta i dobre adaptacija na realnost: uporedo
postoji fantastian svet, i realni, u kojem je bolesnik dobro socijaino
adaptiran. Zbog toga ovi bolesnici relativno dugo ostaju socijalno
funkcionalni.
Indukovani poremeaj sa sumanutou
Sluajevi indukovanih psihoza su vrlo retki i literatura je zasnovana na
analizi pojedinanih sluajeva. U uobiajenim okolnostima duevna bolest
nije zarazna i ne moe se preneti sa jedrie na drugu osobu. Poremeaj se
karakterie prenosom sumanutosti sa jedne (obolele) na drugu (zdravu)
osobu. Primarno obolela osoba zove se induktor, a osoba na koju se
sumanutost prenosi indukovana osoba. Vie vanih uslova mora postojati
da bi se razvio ovaj poremeaj: neophodna je vrsta afektivna veza
izmedu induktora i indukovane osobe (zato se poremeaj najee vidja
kod branih partnera, brae i sestara, majke i dece); obe osobe obino ive
izolovno od ostalog sveta i induktor je dominantna linost u odnosu na
indukovanu osobu. Sumanute ideje su obino persekutornog sadraja.
Kada se indukovana osoba odvoji od induktora dolazi do povlaenja sumanutih. sadraja. Induktor svoju sumanutost moe preneti na jednu (folie
a deux) ili, redje, vie osoba (folie a trois, quatre, folie `z farnille). Smatra
se da je u osnovi bizarnih ponaanja poje-dinih sekti koji svojim
povremenim violentnim izlivima masovne homicidnosti suicidnosti zapanje
svet, identifikacija sa liderom-idolom, prema kojem se neguje submisivan
stav, ali i neka vrsta zajednike povezanosti i upuenosti jednog na drugog
pripadnika grupe x relativna socijalna izolovanost pripadnika ovih sekti.
58.
Sindrom delirijuma
U klinikoj slici prisutni su sledei simptomi, koji mogu biti blagi ili vrlo
teki. a) poremeaji svesti (od pomuenja svesti do kome) i panje
(oteano fokusiranje panje, slab tenacitet i vigilitet), b) globalni
poremeaj kognicije: perceptivni poremeaji (disgnozije, iluzije i
halucinacije, najee vizuelne), poremeaji miljenja i shvatanja (naroito
apstraktnog, sa ili bez pro.laznih sumanutosti, ali uvek sa izvesnim stepenom inkoherentnosti), poremeaji pamenja sveih dogadaja, kao i
dezorijentacija u vremenu, a ree u teim sluajevima i dezorijentacija u
prostoru i prema okolnim licima, c) psihomotomi poremeaji (hipo- ili
hiperaktivnost i brz prelazak iz jednog u drugo stanje), d) poremeaj
cildusa spavanje budno stanje (insonanija, pospanost po danu, veernjenono pogoranje simptorna) i e) emocionalni poremeaji (depresije,
anksioznost ili strah, euforija, apatija).
59.
Sindromi demencije
Vaskularna demencija
teka
bez
psihotinih
simptoma
sa
psihotinim
DISTIMIJA I CIKLOTIMIJA
Lani poremeaj
Depresija,halucinacije,disocijativni
ponaanje,pseudologia phantastica
67.
konverzivni
simptomi,bizarno
Major depresija