Sta je didaktika?

U pedagoku teoriju i praksu termin didaktika (prema grkom izrazu didaaskein = pouavati)
prvi unose Ratke i Komenski. U svom kapitalnom dijelu "Velika didaktika" Komenski na
jedan sistematian nain iznosi osnovne postavke i teorije gdje teite stavlja na nain kako
uitelj treba da pouava. Prema ovim shvatanjima didaktika se bavi uope pouavanjem, bilo
da je ono u nastavi ili izvan nastave, bilo da je pouavanje djece ili odraslih. Kasnije se
didaktika definie kao opa teorija obrazovanja to je iri pojam od ranijeg shvatanja, jer sam
pojam obrazovanja podrazumijeva sticanje znanja, vjetina i navika, razvijanje psihofizikih
sposobnosti i na osnovu toga formiranje naunog pogleda na svijet. Ovim shvatanjem
didaktika je uglavnom usmjerena na intelektualnu sferu uenika zapostavljajui emotivnu i
voljnu stranu, to bi moglo da se tumai d a j e didaktika teorija intelektualnog obrazovanja.
Veza didaktike i metodike?
Metodika je pedagoka disciplina koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja putem
jednog nastavnog predmeta, odnosno odgojno-obrazovnog podruja. U savremenim uslovima
didaktika i metodika su, iako svaka od njih ima svoj predmet istraivanja, funkcionalno
povezane: didaktika daje ope teorijske postavke nastave, koje metodike apliciraju
(primjenjuju u praksi), istodobno uopava praktina iskustva do kojih dolaze metodike
podiui ih na rang teorijskih razmatranja. Meutim, i same metodike istraujui dolaze do
novih spoznaja i otkria, pa ih afirmiu, kao specifian doprinos unapreivanju konkretne
metodike, ali i didaktike kao ope teorije nastave. Didaktika i metodika imaju jedna prema
drugoj aktivan odnos i razliite teorijske i praktine mogunosti za svoj daljni razvoj.
Veza didaktike sa drugim naukama?
Didaktika je najtjenjije povezana sa filozofijom odgoja i teorijom odgoja. Takav njihov
odnos zahtijeva sagledavanje cjelokupnog sistema obrazovno-odgojnih formi i djelovanja
kako u koli tako i izvan nje. Za didaktiku i njenu metodoloku osnovu znaajna je teorija
saznanja, koja se bavi prouavanjem i otkrivanjem izvora, osnovnih zakonitosti, formi i
metoda koje je ovjek otkrio u svijetu koji ga okruuje. Didaktika se oslanja na historiju,
posebno na historiju pedagogije. Ona prouava naine na koje su razraivana pitanja odgoja,
obrazovanja i nastave u razliitim historijskim epohama, razliitim zemljama i razliitim
narodima. Sociologija kao nauka se bavi prouavanjima zakonitosti, funkcionisanja i razvoja
drutva, u razliitim drutvenim odnosima i si. ima veliki znaaj za didaktiku. Za didaktiku su
naroito znaajni oni socijalni problemi u kojima se prouava uticaj drutva na odgoj i
obrazovanje, kao i uticaj odgoja i obrazovanja na razvoj drutva.
Sociologija odgoja prouava i utvruje kakav uticaj na mlade ima odgovarajui drutveni
sistem, nivo savremene proizvodnje, nauke i tehnike, kao i drutvene odnose, a posebno za
drutvene odnose prema mladima koji ulaze u proizvodnju i samostalan ivot. Didaktika kao
pedagoka nauka najtjenje je povezana sa psihologijom i to razvojnom, pedagokom i
psihologijom nastave. Ove grane psihologije daju spoznaje o kvantitativnim i kvalitativnim
osobinama uenikove psihe u razliitim fazama razvojne dobi. Matematika i kibernetika
nalaze sve veu primjenu u razradi pitanja koja se odnose na strukturu nastave, metode i
sredstva, a posebno programirane nastave i uenja. Matematiko-statistike metode i postupci
iroko se primjenjuju i u didaktikim istraivanjima. One omoguuju da se na pouzdan i

objektivan nain provjeri uspjenost nastavnih programa, udbenika i prirunika, nastavnih

metoda i sredstava i njihovih razliitih kombinacija.
Didakticki principi?
Didaktiki principi se izvode na temelju naune analize uspjene nastavne prakse. Oni
vjerno odraavaju sutinu pojava dobre nastavne prakse i postaju opa osnovna naela
kojima se rukovodi nastavnik pri organizaciji i izvoenju nastavnog procesa. Na didaktike
principe ne smije se gledati izolovano, niti se mogu tako primjenjivati. Nisu sasvim
samostalni, jedan drugoga uslovljavaju, ali i ograniavaju, te se tako nalaze u
dijalektikom jedinstvu.
Podjednako sa razvojem nastave razvijala se i didaktika misao i saznanje o didaktikim
principima kao normativnim, regulativnim, korektivnim i integrativnim zahtjevima za
uspjeno odvijanje nastavnog procesa. U ovakvom procesu nastajali su i primjenjivali se
principi. Oni su imali svoju razvojnu liniju, ali i proces redukcije i negacije onih principa koji
su vremenom pokazali svoju neadekvatnost i nefunkcionalnost u nastavnom procesu. Neki od
tih prevazienih principa su i "princip samoradnje", "princip nastavnog rada u skladu sa
prirodom", "princip obrade jednog odjedanput", "princip zaviajnosti" i dr.
Sta je kurikulum (misli se na nastavni plan i program)?
Kurikulumska didaktika polazi od toga:
- da je tano postavljanje ciljeva bitni element nastavnog planiranja;
- da valja pripremiti instrumentarij kojim je mogue upravljati i koji je nauno
osiguran;
- da jednoznano treba odrediti ponaanje onih koji ue i sadraje na kojima se
ponaanje pokazuje;
- da je time dat temelj za uinkovitost izbora metoda;
- da se uspjeh djelotvorno provjerava samo na temelju tako odreenih ciljeva.
Razvoj nastavnih jedinica tee u trodijelnom procesu: planiranje nastave, organizacija
nastave, kontrola nastave.
Sukcesivni raspored?
Sukcesivni raspored predmeta znai da se za vrijeme kolovanja u odreenoj koli nastavni
predmeti prouavaju postupno jedan za drugim.
Simultani raspored?
Simultani raspored predmeta u nastavnom planu znai da se istovremeno prouava vie
predmeta. Ovim rasporedom se postie vea predmetna koncentracija i korelacija nastave, ali
uenici su optereeni s vie predmeta, a samim time i veim opsegom gradiva.

Kombinirani Koncentricni raspored?

Kombinirani raspored predmeta je raspored u kojem se kombinira sukcesivni i simultani
raspored. U osnovnoj koli pojedini predmeti se izuavaju u prve ili posljednje dvije - tri
godine to bi se odnosilo na linijski raspored, ali veina predmeta se izuava istovremeno. U
savremenim prilikama najbolje rezultate daje upravo kombinirani raspored. Zato je raspored
predmeta u naim nastavnim planovima upravo kombinacija sukcesivnog i simultanog naina
rasporeivanja.
Faktori nastavr?
Vladimir Poljak u udbeniku "Didaktika" istie da se "najorgariizovanije plansko obrazovanje izvodi
u nastavi i to zbog toga to su u nastavi obuhvaena tri glavna faktora: nastavnik, uenik, nastavni
sadraj."

Didaktiki trougao
Drugaije reeno nastava je nauno-zasnovan i sistematski organizovan institucionalno obrazovnoodgojni rad namijenjen uenicima. Nosioci i realizatori su nastavnici i uenici uz pomo nastavnih
sadraja. Ta tri faktora ujedno ine i tzv. "didaktiki trougao"

Odgovori na pitanja su iz knjige Refik ati!

Nedostaju 4 odgovora, pa ako tko ima neka postavi.... Pozz
Mumi