Sarajevo (1878-1918)

Sarajevo za vrijeme austro-ugarske

07.11.2005.

Gajret
Muslimansko kulturno prosvjetno drutvo "Gajret" osnovano je
20.2.1903. godine sa ciljem da prikupljanjem materijalnih sredstava
pomae kolovanje muslimanskih aka, naroito na srednjim i visokim
kolama. Osnovano od grupe muslimanskih intelektualaca (jedan od
osnivaa je kao i prvi predsjednik ovog drutva je bio Safvet-beg
Baagi), spoetka bez podrke voa autonomnog pokreta koji smatraju
da borbi za vjersko prosvjetnu autonomiju treba podrediti sav ostali rad,
drutvo "Gajret" se bre razvijalo i u narodu proirilo organizaciju od
1907 godine, kada je pod okriljem muslimanskog politikog vodstva
postalo arite kulturno prosvjetnog rada meu muslimanima. Do
izbijanja prvog svjetskog rata rad drutva ne ograniava se samo na
pomaganje kolovanja aka, iako se tome prirodno posveuje najvea
panja, nego se proiruje i na prosvjeivanje muslimanskih masa putem
predavanja, analfabetskih kurseva, izdavanja kalendara i asopisa
"Gajret" i sl. Zbog protivreimske orijentacije "Gajret" je poetkom rata
morao obustaviti rad, dok su njegovi vodei radnici stradali po austrijskim
zatvorima i internaciji (Avdo Sumbul, Behdet Muteveli). Njegov rad
obnovljen je poslije Prvog svjetskog rata, prekinut je u toku Drugog
svjetskog rata i nastavljen nakon toga do 1949. godine
U ovo vrijeme Sarajevo je bilo centar bosanskohercegovake tampe. Aktivna su bila i druga mjesta, Mostar naroito, ali
je u posljednje vrijeme provincijska tampa slabila, kako je Sarajevo
postajalo glavni centar drutvenog i politikog ivota. To se moe vidjeti i
u injenici da od ukupno 45 listova i asopisa koji su izlazili neposredno
uoi Prvog svjetskog rata, samo su etiri lista izdavana izvan Sarajeva.
U prvo vrijeme poslije okupacije tampane su samo Bosanskohercegovake novine i nekoliko slinih edicija ( Glasnik zakona i
naredaba, Bosnische Correspondenz, Polizeiblatt ). Ali publicistiki
su interesantne bile jedino Bosansko-hercegovake novine. Pokrenute
su 1.9.1878, a sredinom 1881 naziv je promjenjen u Sarajevski list, pod
kojim imenom e izlaziti sve do kraja rata 1918 godine. List je u prvom
redu donosio zvanine vijesti i objave, ali i krae zapise o savremenom

zbivanju (dogaajima i ljudima), kao i o svemu znaajnijem to se tie

okupacione uprave. List je ureivao Vojvoanin Ivan Vasin Popovi.
U tom prvom periodu izdavani su listovi na razni jezicima, tako da je na
njemakom jeziku izlazio list Bosnische Post koji je obavjetavao
inostranstvo i inovnike u zemlji, zatim na turskom jeziku najprije pod
imenom Vatan, a od 1898 list Rehbar koji se itao samo u uim
krugovima muslimanskog stanovnitva, a ostali su bili listovi sa
nacionalno-vjerskim obiljejima. Od srpskih listova prvo su se pojavili
Prosvjeta, Napredak, Srpska tampa (ova tri lista su nedugo nakon
izlaska ugaena zbog neslaganja sa tenjama srpskog naroda) i
Bosanska vila koja je poslije 1908 evoluirala i postala kvalitetan
knjievni list. Od muslimanskih listova veeg utjecaja je imao list
Bonjak koji je zastupao reimsku politiku bonjakluka. Hrvatski listovi
tada nisu izlazili u Sarajevu nego u Mostaru (Srce Isusovo, Vrhbosna,
Istonik ).
U cilju unaprijeenja naunog, knjievnog i kulturno-prosvjetnog rada
vlada je izdavala svoje listove.To su bili za nauku Glasnik zemaljskog
muzeja, za knjievnost Nada i struni prosvjetni list kolski vijesnik.
U periodu od 1903 do 1914 godine umnoio se broj listova i asopisa,
ukinuta je cenzura tamparskim zakonom (1907.) i to je tampi
omoguilo da postane vaan instrument javnog miljenja i da utie na
njegovo formiranje.
Vaniji srpski politiki listovi u ovom periodu su Srpska rije (1905.1914.) koji je pokrenut kao opti srpski list, zatim Narod koji je
izraavao radikalne nacionalistike tenje i po nainu pisanja uao je u
red boljih jugoslovenskih listova, zatim Koiev list Otadbina, zatim
Dan, Istina, Pregled, Srpska omladina i drugi.
Kod muslimana u ovo vrijeme su brojniji politiki listovi to je bilo
posljedica aktualizovanja pitanja o nacionalnom opredjeljenju. Od srpski
orijentiranih muslimanskih listova znaajni su Bosansko-hercegovaki
glasnik, Samouprava i Novi Musavat, a od hrvatski orijentiranih
Ogledalo, Muslimanska svijest i Muslimanska sloga. Ali izlazili su i
listovi koji su bili nacionalno neopredjeljeni kao to su Musavat,
Zeman, Novi vakat, Vakat, Behar i drugi.
Najraireniji hrvatski list u ovom periodu je bio Hrvatski dnevnik (1906.1918.) koji je bio proaustrijski orijentiran. Ovom listu se nije mogla
suprotstaviti ni Hrvatska narodna zajednica, politika grupa koju su

predvodili franjevci i mlada inteligencija, iako je predstavljala vei dio

hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, pa je njen list Hrvatska
zajednica usmjeren vie na pouku i prosvjetu nego na politiko
informativno djelovanje.
Treba spomenuti jo i listove Prosvjeta, Gajret i Napredak koje su
izdavali istoimena prosvjetna drutva. Zanimljivi su po tome to su uz
propagandu drutvenih ciljeva i raznih vijesti donosili i neke lanke
aktuelnog i istorijskog sadraja
Krajem 19. i poetkom 20. stoljea, u vremenu naglog
gospodarskog i kulturnog razvoja BiH nakon
dolaska austrougarskih vlasti, meuhrvatskim
narodom u toj zemlji osjeala se snana potreba za
osnivanjem drutva koje bi pomagalo i financiralo
obrazovanje hrvatske mladei. Kao rezultat te tenje
nastala su dva drutva kojima je poticanje obrazovanje
bio osnovni cilj. Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostarupod
nazivom "Hrvatsko potporno drutvo za siromane ake i naunike", a
drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom "Hrvatsko
drutvo za namjetanje djece na zanate i u trgovinu". Prvi predsjednik u
Mostaru je bio fra Radoslav Glava, a u Sarajevu privremeno prof. dr.
Tugomir Alaupovi. 1904. godine, sarajevsko drutvo u naziv dodaje rije
"Napredak". Mostarsko i sarajevsko drutvo ujedinjuju se 1907. godine, a
pod nazivom Hrvatsko prosvjetno i kulturno drutvo Napredak djeluje
od 1914.. Pod ovim nazivom,1922. godine, drutvo svojim lanovima
utemeljiteljima dodjeljuje plakete ukraene simbolinim motivima i
proeljima zgrada drutva u veim gradovima otisnutim u bakrorezu (vidi
sliku).
Napredak nesmetano radi do 1949. godine kada ga totalitarna vlast
Federativne Narodne Republike Jugoslavije ukida. Napredak je ponovno
poeo s radom 29. rujna 1990. nakon to je u Sarajevu odrana
Obnoviteljska skuptina. Tom je prigodom usvojen Statut kojim je
redefinirana svrha Napretka u drutvo za kulturno i prosvjetno djelovanje,
te ekonomsko jaanje i socijalno podizanje Hrvatskog naroda. Danas
ovo drutvo ima oko 20.000 lanova i mnotvo ogranaka diljem BiH i
Hrvatske.

Prosvjeta je srpsko prosvjetno i kulturno drutvo osnovano 1902. godine

u Sarajevu sa ciljem ouvanja srpske kulture i identiteta u Bosni i
Hercegovini. Pod komunistikom vlau je zabranjena 1949, a imovina
konfiskovana. Obnovljena je na Vidovdan 1990. u sali Narodne i
univerzitetske biblioteke u sarajevskoj Vijenici od strane grupe
intelektualaca predvoenih akademikom Vojislavom Maksimoviem.
Prosvjeta nastavlja s radom i u opkoljenom Sarajevu za vrijeme rata u
BiH, dok predsjednik i Glavni odbor drutva nastavljaju rad u Foi. Danas
djeluju dvije Prosvjete, jedna u Sarajevu i druga sa sjeditem u Istonom
Sarajevu sa odborima irom Republike Srpske.