Professional Documents
Culture Documents
Divlja Misao Jana Hodžić PDF
Divlja Misao Jana Hodžić PDF
Lvi-Strauss
Primljeno 01. 03. 2008.
Jana Hodi
Klanji 36, HR10000 Zagreb
janahodzic@gmail.com
Saetak
Ovaj se rad bavi Lvi-Straussovim prouavanjem mitskog miljenja u Divljoj misli, kako
mnogi tvrde, njegovom najznaajnijem djelu. Divlja misao (takoer, mitska misao) je
logika uma svojstvena svakom ovjeku, a kao takva odreuje sva ljudska drutva. Antropo-
logija, koja se bavi prouavanjima institucija i obiaja, treba zahvatiti nesvjesnu strukturu
na kojoj oni poivaju. Svojom nesvjesnom djelatnou um namee oblik sadraju. Jedna
od temeljnih pretpostavki jest da su ti oblici isti kod svih umova davnih i suvremenih,
primitivnih i civiliziranih i ona nalae da se otkrije nesvjesna struktura na kojoj poiva
svaka institucija i obiaj.
Kljune rijei
Claude Lvi-Strauss, struktura, nesvjesna djelatnost uma, univerzalna logika duha, drutvene
institucije, odnos oblika i sadraja, divlja misao (mitsko miljenje), pitoma misao
1
Klod Levi Stros i Didie Eribon, Izbliza i izda-
leka, Svjetlost, Sarajevo 1989., str. 125.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
112 God. 28 (2008) Sv. 4 (931944) 932 J. Hodi, Divlja misao: znanost o konkret-
nom ili univerzalna logika duha
razliite naine. Ono to mu se od poetka inilo jest da, iza onog to je slo-
eno, mora postojati ono to je jednostavno. Kao polazite mu je posluilo de
Saussureovo razdvajanje fonolokog i semantikog plana u govoru, odnosno
podjela govora na funkciju oznaavajueg (fonoloki materijal) i na funkciju
oznaenoga (pojmovi). Tako je odnos znaka i smisla osnovni odnos u jeziku.
De Saussure je postavio temelje strukturalizma u lingvistici kada je pokazao
da se procesi jezika ne svode na dijakroniju i da je porijeklo neke odreene
rijei esto vrlo daleko od njezina dananjeg znaenja. Osim povijesti postoji
i sistem,2 a jedan takav sistem ine zakoni ravnotee. Oni utjeu na elemente
sistema koji u svakom trenutku ovise o sinkroniji. Lvi-Strauss je usporedio
foneme (najmanje jedinice zvuka koje skupina ljudi razlikuje od svake dru-
ge) s rodbinskim pojmovima, odredivi ih kao elemente znaenja. Oni imaju
znaenje jedino u odnosu na sustave iji su sastavni dio i koje je izgradio um
svojom nesvjesnom djelatnou. Um nesvjesnom djelatnou namee oblik
sadraju; pod pretpostavkom da su ti oblici isti kod svih umova davnih i
suvremenih, primitivnih i civiliziranih treba se zahvatiti nesvjesna struktura
na kojoj poiva svaka institucija i obiaj.
Smislenost i organiziranost ne proizlaze iz prirode samih predmeta, ve iz
prirode ljudskog duha, to potvruje mnotvo jezika koji na razliite naine
na semantikom polju dijele jednu te istu oblast. Lvi-Strauss opredijelio se
za sintaksu protiv semantike, budui da
smisao proizlazi uvijek iz kombinacije elemenata koji nisu sami po sebi znaajni (signifi-
kantni). Jedna rije, sama po sebi, jo nita ne znai, sve dok nije stavljena u odnos s drugom,
i dok one ovako kombinirane, ne razgraniuju jedan dio stvarnosti upravo ovaj nain lijepo
dolazi do izraaja u srodstvenim sistemima jer su tamo odnosi i nazivi dati jednim te istim
inom.3
2
De Saussure je govorio o sistemu, a ne o stvo sistema ne bi se promijenilo. (K. Levi
strukturi. Stros i D. Eribon, Izbliza i izdaleka, str. 117.)
3 6
Rudi Supek, Stukturalna antropologija, Ostaje otvorenim pitanje je li Lvi-Strauss
predgovor u: Claude Lvi-Strauss, Divlja mi- nesvjesno preuzeo kartezijansku dualistiku
sao, Nolit, Beograd 1978., str. 15. podjelu na um i materiju, koja se kod njega
javlja kao pravljenje distinkcije izmeu priro-
4
de i kulture, od strane svih ljudskih drutava.
Claude Lvi-Strauss, Tuni tropi, Zepter, Beo
grad 1999., str. 311. 7
Postoje dva perioda interesa Lvi-Straussa: u
5
prvom se razdoblju svoga rada bavio sistemi-
Svojom je terminologijom (razmjena ena- ma srodstva i branim obiajima, a u drugom
znakova) izazvao prigovore feministica. Od religijskim uvjerenjima. U Strukturalnoj an-
tih kritika se obranio rekavi da se odluio tropologiji prouavao je infrastrukture (siste-
izraavati onako kako govore skoro sva ljud- me srodstva). U Divljoj misli bavio se super-
ska drutva, i da bi se isto tako moglo rei da strukturama (vjerskim predodbama).
ene razmjenjuju mueve: bilo bi dovoljno
zamijeniti znak + za znak i obrnuto, ustroj-
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
112 God. 28 (2008) Sv. 4 (931944) 934 J. Hodi, Divlja misao: znanost o konkret-
nom ili univerzalna logika duha
Sustavi transformacija
Sustave transformacija najbolje je objasniti Lvi-Straussovom analizom to-
temizma. Totemizam obiljeavaju takve zabrane u prehrani koje odreenim
grupama ljudi zabranjuju konzumiranje odreenih vrsta ivotinja. Razlikova-
nje dozvoljene i zabranjene vrste u totemizmu Lvi-Strauss tumai brigom da
se napravi razlika izmeu oznaene i neoznaene vrste (u lingvistikom
smislu), a manje brigom zbog pretpostavljene tetnosti koja se pripisuje za-
branjenoj vrsti. Openito, zabrane i propisi o uzimanju hrane ukazuju se kao
teoretski ekvivalentna sredstva za oznaavanje znaenja u logikom sustavu
iji su elementi, u cjelini ili djelomino, jestive vrste.11 ovjek iz prirode
izdvaja razlike meu ivotinjama i kao simbole ih prenosi u kulturu. Simbo-
lika obiljeja pomou kojih se razlikuju ivotinje jedne od drugih pruaju im
prirodan model diferencijacije. Pomou tog modela diferencijacije ljudi meu
sobom, unutar svoga drutva, stvaraju i simboliki obiljeavaju razlike.
U junoafrikih Bumana, na primjer, nita ne podsjea na totemizam, ali se
oni ipak pridravaju strogih i sloenih zabrana u prehrani koje se tiu dijelova
tijela ivotinja, a ne vrst ivotinja. Ovdje Lvi-Strauss predlae teoretsko
rjeenje koje objanjava prijelaz iz jednog sustava u drugi postupak trans
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
112 God. 28 (2008) Sv. 4 (931944) 935 J. Hodi, Divlja misao: znanost o konkret-
nom ili univerzalna logika duha
8 9
Murngini, pleme sa sjevera Australije, ive na C. Lvi-Strauss, Divlja misao, str. 77.
podruju koje obiljeavaju dva oprena kli-
10
matska razdoblja, i imaju mit koji se simbo-
liki odnosi na diferencijaciju tih razdoblja: Nikada neemo dostatno naglasiti siroma-
svi termini koji izraavaju nadmonost od- tvo religijske misli; ono pokazuje da se ljudi
govaraju sakralnom i istom periodu, kinom tako esto slue istim sredstvima za rjeava-
periodu, periodu gladi, izolacije i opasnosti; nje problema iji konkretni elementi mogu
a termini koji izraavaju podreenost odgo- biti vrlo razliiti, ali zajedniko im je to da
varaju neistom i profanom periodu, sunom svi pripadaju strukturama proturjenosti.
periodu, periodu izobilja i sakralnih obreda. (Isto, str. 107.)
Mitski sustav i njegove predodbe slue, 11
dakle, za uspostavljanje odnosa homologi- Isto, str. 115116.
je izmeu prirodnih i drutvenih uvjeta, ili
tonije, za odreivanje zakona ekvivalencije 12
izmeu oprenosti odreenog znaenja koje Isto, str. 116.
nalazimo na vie planova: geografskom, eko-
13
nomskom, drutvenom, obrednom, vjerskom
i filozofskom. (Claude Lvi-Strauss, Divlja Isto.
misao, Golden marketing, Zagreb 2004., str. 14
104105.) Isto, str. 127.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
112 God. 28 (2008) Sv. 4 (931944) 936 J. Hodi, Divlja misao: znanost o konkret-
nom ili univerzalna logika duha
15 20
Isto, str. 246. Smrt stvara prazninu u drutvenoj strukturi i,
kako bi se ona ispunila, pojedinac biva uvu-
16
en u tu prazninu dobivi svoj nekronim. U
Postoje, dakle, dva modela raznolikosti: je- tradiciji francuskog jezika, na primjer, rije
dan na planu prirode, to je onaj o raznolikosti udovica dodaje se vlastitom imenu, ali to
vrsta; drugi na planu kulture, i to je model nije sluaj i s rijei udovac. ena iji je mu
raznolikosti funkcija (isto, str. 140). to se umro postaje udovica toga i toga zato jer je
tie razmjene ena, totemske grupe vide ene ona udajom odbacila svoj autonim i zamije-
kao raznorodne na planu kulture, dok ih ka- nila ga nazivom koji izraava njezin odnos s
ste vide raznorodnima po prirodi. Totemski nekim drugim ja, to je definicija koju smo
model raznovrsnosti jest prirodan model, pa prihvatili za teknonim (isto, str. 211).
se ene razmjenjuju meu grupama jer ih se
po prirodi dri slinima, a po kulturi razliiti- 21
ma. U kulturnom modelu raznolikosti ene su S formalne strane, ne postoji bitna razlika
po prirodi sline samo unutar granica svojih izmeu zoologa ili botaniara koji nedavno
drutvenih grupa, pa se ne mogu razmjenjiva- pronaenoj biljci daju mjesto Elephantopus
ti meu kastama. spicatus Aubl., koje joj je uvao sustav (ipak,
ona nije bila unaprijed upisana) i sveenika
17
u Omaha koji odreuje drutvene paradigme
Isto, str. 138. novoga lana grupe dajui mu raspoloivo
18 ime: Istroeno-kopito-starog-bizona. (Isto,
Isto, str. 129. str. 237)
19 22
Povijesna spoznaja jest jedan oblik pripitomljene misli, ona postoji i u divljoj
misli, ali ne bi se moglo rei da u njoj cvate. Divlja misao eli svijet obuhvatiti
u njegovoj sveukupnosti, i sinkronijski i dijakronijski.28
Totemski sustavi pogodni su za Lvi-Straussova istraivanja, jer su to sustavi
koji se teko mogu mitologizirati, to on prepoznaje u izrazitoj turosti mi-
tova o podrijetlu klanskih naziva. Njihovo je virtualno sinkronijsko bie,
naime, u stalnom sukobu s dijakronijom. Povijesni dogaaji, nepredvidljivo-
u broja novoroenih u odreenim klanovima, stalno prema sebi privlae
sustav.29 S obzirom na to, zakljuuje da u totemizmu funkcija ima prevlast
nad strukturom, no i to da je velika pouka totemizma, i razlog to je njemu
posvetio toliko pozornosti, to da oblik strukture moe ponekad preivjeti i
kad samu strukturu svlada dogaaj.30
U naoj su civilizaciji jedni obiaji ili tabui jasno odijeljeni od drugih i po-
vezani su samo s odreenim kontekstom, dok je u egzotinim drutvima
situacija takva da su obiaji i konteksti meusobno srasli i, to je najvanije,
srasli su s kontekstom obiteljskih veza. Ono to se kod nas doima kao vea
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
112 God. 28 (2008) Sv. 4 (931944) 939 J. Hodi, Divlja misao: znanost o konkret-
nom ili univerzalna logika duha
23
Isto, str. 254. naroda. Lvi-Strauss daje razne primjere o
uzgoju biljaka i citira autore koji su primije-
24
tili istou njihovih varijeteta. Taj trud koji je
Isto, str. 255. uloen u diferenciranje i koji se primjenjuje
25 na praktinu i spekulativnu aktivnost, navodi
Isto, str. 257. Lvi-Straussa da ustvrdi da se i uroenike
institucije, iako i njih nosi struja vremena,
26 mogu odravati na stalnoj udaljenosti od po-
Lvi-Strauss ovdje usporeuje nau emotivnu vijesne sluajnosti i nepromjenjivosti jednog
vezanost uz predmete iz prolosti sa situaci- plana, i ploviti, ako se tako moe rei, strujom
jom u srednjoj Australiji, gdje se kao sveti tre- inteligibilnosti (isto, str. 86). Navodi citat
tiraju uringe ili tjurunge. uringa predstavlja botaniara Andersona: Neke su najizvornije
tijelo odreenog pretka i sveano se predaje, s varijetete ak uzgajale ne samo razliite obi-
koljena na koljeno, osobi za koju se vjeruje da telji, nego i razliita plemena i u razliitim
je reinkarnirani predak. Oni se skrivaju i po- krajevima. Bila je potrebna fanatina odanost
vremeno pregledavaju, te njeguju i obnavlja- jednome idealnom tipu kako bi se sauva-
ju. Lvi-Strauss tumai njihovu svetost time li tako isti varijeteti, unato tome to su se
to su opipljivi svjedoci mitskog vremena, prenosili od obitelji do obitelji, od plemena
koji je njihovim postojanjem fiziki potvren do plemena. ini se, dakle, netonim tvrditi,
(isto, str. 263). Jedino uringe mogu osigurati kako se to esto radi, da se najnepostojaniji
dijakronijsko znaenje sustava koji se opre- varijeteti susreu kod najprimitivnijih naroda.
dijelio za postojanje u sinkroniji. Nadalje, Upravo je obratno. Jer, ba su oni uroenici
razmatra zato je naoj civilizaciji stalo do koje esto posjeuju, oni koji ive u blizini
ouvanja arhivskih dokumenata. Kada bismo velikih prometnica i gradova, oni ija se tra-
izgubili svoje dokumente, naa prolost ne bi dicionalna kultura najvie promijenila, uzrok
bila izbrisana: ali bi postojala kao prolost
vjerovanju da su primitivni narodi nemarni
sauvana samo u suvremenim ili novijim
poljodjelci. (isto, str. 86)
produkcijama, knjigama, institucijama, ak
i nekoj situaciji ona bi bila rasporeena u 30
sinkroniji (isto, str. 264). Arhivski dokumen- Isto, str. 254.
ti, dakle, daju povijesti fiziko postojanje, jer
ona preko njih jo uvijek ivi u sadanjosti. 31
Isto, str. 240.
27
K. Levi Stros i D. Eribon, Izbliza i izdaleka, 32
str. 138. No, postoje podruja u kojima je divlja misao,
poput divljih vrsta, relativno zatiena. Takva
28
je, na primjer, umjetnost koja u naoj civiliza-
Znanje to ga divlja misao ima o svijetu na- ciji ima status nacionalnog parka.
likuje onom koje o jednoj sobi daju ogledala
privrena na suprotnim zidovima koja jed- 33
no drugo odraavaju (kao i predmete u pro- Lvi-Strauss citira Evans-Pritchardovo raz-
storu koji ih dijeli), a da pri tome nisu strogo miljanje o magiji: Promatrana kao sustav
paralelna (C. Lvi-Strauss, Divlja misao, str. prirodne filozofije, ona (witchcraft) ukljuuje
285). Tako shvaenu, Lvi-Strauss ju definira teoriju uzroka: nesrea nastaje iz vradbina
kao analoku misao, jer mentalne graevi- koje djeluju zajedno s prirodnim silama (isto,
ne to ih ona gradi i kojima razumijeva svi- str. 24). Vradbine su odgovorne za posebnu
jet, nalikuju tom svijetu. Po tome se razlikuje okolnost koja prirodne sile dovodi u unitava-
od pripitomljene misli, koje je povijesna spo- juu vezu sa stanovitom osoboma, na primjer:
znaja jedan oblik. krov bi ionako pao jer je bio dotrajao, ali je
29 vradbina kriva to je pao ba u onom trenut-
Sinkronija sigurno dominira nad dijakroni- ku kad je odreena osoba bila pod njim.
jom kada je rije o hortikulturi primitivnih
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
112 God. 28 (2008) Sv. 4 (931944) 940 J. Hodi, Divlja misao: znanost o konkret-
nom ili univerzalna logika duha
Zakljuni osvrt
Podruje kojim se Lvi-Strauss bavi pripada i filozofiji i sociologiji, etnolo-
giji i antropologiji, znanosti knjievnosti i psihologiji. Njegov nain miljenja
odlikuje ne samo pitoma misao svojstvena znanosti ve i divlja misao,
koja se zadrala u umjetnosti. On se ne bavi strogo samo jednim predmetnim
podrujem, ve nalazi inspiraciju za svoja razmatranja u svim oblastima zna-
nja koje je ovjek stvorio. Premda su njegovi radovi
doista znanstveni u smislu dosljednosti u zakljuivanju, ipak obuhvatom, pa donekle i me-
todom, nadilaze okvire znanstvene teorije do te mjere da je njegov opus, gledan u cjelini, poma-
lo nalik zadivljujuoj misaonoj konstrukciji koja poput, recimo, psihoanalize zahvaa i ono
to ne pripada samo znanosti niti se moe samo tako ocjenjivati nego i umjetnosti.44
43 47
K. Levi Stros i D. Eribon, Izbliza i izdaleka, Za sebe je tvrdio da se bavio drutvenim i
str. 190. humanistikim znanostima, no isto tako je
naglaavao da to zapravo nisu znanosti, za
44
razliku od egzaktnih i prirodnih koje to ne-
Milivoj Solar, pogovor u: Divlja misao, Gol- sumnjivo jesu. Po njemu se one svode pod
den marketing, Zagreb 2004., str. 315. isti naziv samo na temelju jedne semantike
45 fikcije i filozofske iluzije za koju jo uvijek
Lvi-Strauss na kraju Mitologika daje odgo- nema potvrde (Claude Lvi-Strauss, Znan-
vor na veliko pitanje koje proima njegov i- stveni kriteriji u drutvenim i humanistikim
tav opus postoji li neka osnovna opozicija disciplinama, u: Strukturalna antropologija
i koja je to?: Osnovna opozicija, roditeljka 2, kolska knjiga, Zagreb 1988.). On sam je
sviju drugih jest ba ona koju iskazuje Ham u Uvertiri napisao da je njegova znanost o
let u obliku ipak previe lakovjerne dileme. mitologiji samo jo jedan mit o mitovima.
Jer ovjeku nije sudbinom dato da bira izme- Antropologija je samo jedan od naina na koji
u biti i ne-biti. ovjek je prisiljen preuzeti ljudi unose smisao u svoja iskustva. Ona pred-
dvije proturjene oiglednosti od ijeg sudara stavlja pokuaj kulture Zapada da shvati samu
podrhtava njegova misao i, kako bi neutralizi- sebe i da opravda svoju egzistenciju inei
rao njihovu suprotnost, stvara beskonaan niz ivot u njoj znaajnim. Protivnik znanosti o
drugih binarnih distinkcija (Claude Lvi- ovjeku jest svijest znanstvenika da se istra-
Strauss, Finale Mitologika, u: Marksizam ivanje vri na njima samima. Poto ovjek
i strukturalizam, Nolit, Beograd 1974., str. ne moe biti nezainteresiran za samoga sebe,
1375) humanistike znanosti od poetka se hrvu s
neobjektivnou. Humanistike znanosti ne-
46 dostatno tono objanjavaju i proriu ime ne
Ono to Lvi-Straussa opet razlikuje od mno- jame sigurnost svojih tvrdnji. Ne moe se sa
gih postmodernista i poststrukturalista, nje- sigurnou predviati to e se od svih mo-
govo je uvjerenje da je spoznaja mogua. On guih i shvatljivih, te potpuno neshvatljivih
u vie navrata ponavlja svoje uvjerenje da bi dogaaja ostvariti.
se sve strukture mogle tono odrediti kada bi
48
postojala dovoljno razvijena metoda ili kom-
pjuterski program, te da e jednoga dana dois K. Levi Stros i D. Eribon, Izbliza i izdaleka,
ta i postojati. No, nikada neemo sve uspjeti str. 121.
spoznati, svaki rijeeni problem povlai za 49
sobom nove, i tako unedogled. U znanstvenu Uznemirujua mogua konzekvenca Lvi-
spoznaju treba imati povjerenja makar, kako Straussovih teza jest da je ovjeku malo va-
vrijeme prolazi, postajemo sve uvjereniji da no u kakvoj kulturi (s kakvim vrijednostima)
je naa sposobnost miljenja preslaba da prati ivi, sve dok se njegovo drutvo temelji na
korak sa stvarnou, i dolazimo do spoznaje oblicima misli koji ureuju institucije i obia-
krajnjeg paradoksa: ne znamo sa sigurnou je. Lvi-Strauss poziva na osvjetavanje spo-
ni da ovo znanje, koje nam otkriva nemogu- znaje da nijedno drutvo nije sasvim dobro,
nost konane spoznaje, ima ikakvu spoznajnu no i da nijedno nije potpuno loe. Svako dru-
vrijednost. No, poruuje Lvi-Strauss, treba tvo prua neke koristi svojim lanovima, ali u
ustrajati na znanstvenom radu, jer nita vie svakom se nalazi konstantan talog nepravde.
ne potie i ne obogauje duh kao to to ini
pokuaj da se slijedi znanost.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
112 God. 28 (2008) Sv. 4 (931944) 944 J. Hodi, Divlja misao: znanost o konkret-
nom ili univerzalna logika duha
uma, koji je temelj i uvjet naeg bivanja. U njegovu je antropologiju kao kon-
stanta utkana filozofija, koja se pita o izgradnji smisla za ovjeka. Ona dijeli
elemente s budizmom i marksizmom, pitajui se u emu bi ovjek mogao nai
spas u besmislenom svijetu. Nikada nije smatrao da se sve to ini drutveni
ivot moe podiniti strukturalistikoj analizi. Drutveni ivot i iskustvena
stvarnost po njemu spadaju u podruje neizvjesnog, a ono to se odluio istra-
ivati samo su otoii na kojima se istiu odreene organizacije. Kako je sam
rekao, posvetio se prouavanju vrlo malih podruja u koja se moe uvesti
neto reda.
Jana Hodi
Abstract
This essay deals with explorations of the mythical thought in Lvi-Strausss most significant
book The savage mind. Savage thought (or mythical thought) is logic of mind which is
inherent to every human being, and as such it determines all human societies. Anthropology
should reveal unconscious structure in which institutions and customs are rooted. Unconscious
activity of mind dictates forms to the content. One of the key assumptions is that those forms are
basically the same to all people ancient and contemporary, primitive and civilized and it
calls for revelation of unconscious structure which determines every institution and custom.
Key words
Claude Lvi-Strauss, structure, unconscious activity of mind, universal logic of mind, social institutions,
form and content, savage thought (mythical thought), tainted thought