ARABESKA

dokoracija stilizovanih pletenica i lia, koritena za popunu friza i drugi povrina. Prvi put se
javlja u antici, pod islamskim utjecajem u 15. vijeku u Italiji je ponovo prihvaena i proirena
po cijelom Zapadu.

AVLIJA (tur. avli or arap. auli)

dvorite, ograen otvoren prostor pred stambenom kuom. Turska arhitekture preuzela taj
element od antike kue i razvila ga u stambenoj arhitekturi.

BALAK (tur. ba glava)

na ikonostasima mijakih rezbara "balak" je sluio kao baza na kojoj poiva stub.

BAZAR (perz. trg)

na Istoku natkrivena ulica s nizom duana.

BEZISTAN (arap. bezz platno)

u islamskim krajevima trnica ili trgovaka kua u bazaru, odnosno ariji, graena veinom
od kamena, pokrivena sistemom vie kupola ili bavastim svodom. Uz glavnu prosotriju u
kojoj se trguje esto su u nizu smjeteni, poput boskova ili spremita, duani sa skupocjenom
robom.

ARDAK (tur. ardaq od perz. atraq zdrada na etiri stupa):

1. prostorija na najviem spratu u orijentalnoj kui, koja je sluila za boravak ljeti. Dijelom je
izbaena na ulicu.
2. pokriven balkon ili soba veih dimenzija bez prozora. ardak je bio sastavni veine
manastirskih konaka june Srbije i Makedonije.
3. straarnica uz granicu u Vojnoj Karjini, istovremeno sigurnosna postaja, iz koje se
stanovnitvu i vojnim posadama javlja se od neprijatelja.

DAMIJA (arap. gmi, eng. mosque, fran. mosque, njem. moschee, tal. moschea)
muslimanska bogomolja naziv damija redovno se upotrebljava za graevine ove vrste u doba
i na teritoriji Turaka, dok je za podruje arapske dominacije uobiajan naziv moeja.

ARSIJA (tur. ari od perz. rs etiri strane)

trgovaki-zanatski dio grada. Pijam arija vezan je kod nas za gradove koje su osnovale ili
razvili Turci. Ona obuhvata isto privredni dio grada, s duanima i drugim javnim objektima.
Pored duana i magaza, u sklopu arije nalaze se i javni objekti. Najvee arije su u
Sarajevu, Skoplju i Bitolju.

ATRLJA (tur. aty krov, sua)

koliba, kuerak.

IKMA (tur. ykma)

slijepa ulica, or sokak.

EPENAK (tur. kepenk)

proelje turskih duana drvene konstrukcije. Sastavljeno od tri drvena kapka, koji se okreu
oko horizontalne osovine. Dva se gornja preklapaju i eljeznim kukama kvae za rogove
krova. Donji se sputa na podpatosne grede.

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

1
ERT (tur. kerte)
kut dobiven od ukrtenja greda na zabatu zgrade (brvnare); usjek, uak, urez.

OSAK (tur. kk od per. kk)

isturni dio sprata u vidu doksata (erkera), karakteristino za orijentalne kue. Po itavoj duini
ima prozore s drvenim reetkama i muebcima. Turci su ga rairili u krajevima svoje bive
carevine. Poznat u starogrkoj i bizantskoj stambenoj arhitekturi.

UPTIJA (tur. kpr) most.

URS (tur. krs) postolje od drveta postavljeno u uglu, lijevo od mihraba, a slui za
odranje predavanja. Sastoji se od podijuma za sjedenje, ogrdade i klupice za knjige. urs je
obino kvadratnog oblika. Formiran od etiri stubia sa profiliranim zavretkom. Stubii su sa
dvije strane povezani sa drvenom ogradom, koja je najee izvedena od vertikalnih letvica.
Donji dio ursa ima profilirane otvore.

DAMIJA (arap. gmi, eng. mosque, fran. mosque, njem. moschee, tal. moschea)
muslimanska bogomolja naziv damija redovno se upotrebljava za graevine ove vrste u doba
i na teritoriji Turaka, dok je za podruje arapske dominacije uobiajan naziv moeja.

HAMAMI javna kupatila. Posebna panja pri projektovanju zbog materijala za radnju
kamena, hamamima je najvie trebala vatra i voda. Hamam se dijelilo u vie prostorija:
adrvan (prostorija za svlaenje, najvea prostorija sa adrvanom), kapaluk (prostorija za
svlaenje tokom zime), mejdan (meuprostor za obavljanje masae), halvat (u kojima su
stajale niske kamene estrade, a izmeu njih mala kamena korita-krne u koje je tekla hladna i
topla voda, a iz njih se onda grabila posebnom ssakom i razlijevala po tijelu).

HAN u leksikom smislu analogan gostionici, to je, dakle, svratite, gdje se, pored konaka,
mogla nabaviti i hrana. Mnogo je ednijih dimenzija u odnosu na karavan-saraj, i
jednostavnije je tipa. U vanjskoj arhitekturi razlikuje se od obine stambene radske kue samo
u tome, to nema oaka i erkera. Najnuniji prostori nalaze se u jednom objektu i pod jednim
krovom: u prizemlju staja i uz nju, do ulice, jedna vea soba za zajedniko konaenje i kraj
nje druga, u kojoj je handija (upravitelj) gotovio kahvu i jelo i dvorio goste. Vei i bolji
hanovi obino su imali i nekoliko soba na spratu za konaenje putnika.

HANIKAH ustanova slina tekiji, mjesto za religiozno-mistine obrede i kola za izuavanje

teorije misticizma, takoer se zove hanikah-medresa.

HATULA (tur. hatyl) 1. horizontalni gornji obrub zida na fasadi ispod strehe: slui za ukras,
ali moe biti i tako udeena da se mogu na nju staviti razni predmeti (kao na policu); 2.
nasjenica, opivnica, okvirnjak, polica, grede, greda krajem iznutra na kojoj stoje druge grede
(pervaz); 3. klupa od kamena ili opeke du zida

IMARET (arap. zgrada) u islamskom svijetu, raevine za smjetaj javne kuhinje u kojoj su
sirmasi, uenici i putnici besplatno dobivali hranu; takoer bolnica, gostinjac i uboki dan.

INTARZIJA
dekoracija od umetnutih komada drveta, sedefa i slino.

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

1
KARAVAN-SARAJ je zapravo, kako i samo ime kae, veliki dvor, u kojem se mogla
smjestiti itava karavana tovarenih konja i trgovaca. Karakteriziraju ga velike dimenzije.
Uvijek je graen u dvije etae i etiri trakta, koji zatvaraju vee i prema gore otvoreno
dvorite u sredinjem prostoru plana. Gotovo redovito ima samo jedan ulaz, osiguran sa dva
teka eljezna krila, koja se preko noi zatvaraju. Taj ulaz see do stropa prizemnih prostorija,
a irok je najmanje toliko, da se kroz nj moe nesmetano proi konj pod tovarom. Dvorite je
obino kaldrmisano i ima negdje u kraju redovito bunar ili esmu. Tu se tovari i rastovara
roba. Okolo dvorita je, s jedne ili vie strana je irok trijem, a iza trijema tvrde kamene
mafaze, u kojima se drala roba. Uz neku stranu dvorita je prostrana staja za konje. Negdje iz
dvorite ili do samo lavnog izlaza smjetene su jedne ili dvaju stube koe vode na kat. Putnike
odaje se niu u sve etiri trakta u dva reda.

KUPOLA
presvoenje nekog prostora nad krunom osnovom, u obliku segmenata, polulopte ili iljaste
polulopte. Najjednostavniji oblik nastaje kada je donji dio zgrade cilindrian. - Kod visee
kupole ili eke kape zamiljeni krug osnove kupole opisan je oko kvadrata; treba zamisliti
da su segmenti lopte koji tre preko strana kvadrata odsjeeni.
- Kod trompne kupole krug osnove kupole je upisan u kvadrat. Njegovi kapirani uglovi
kvadrata zaziuju se djelovima svoda u obliku uplje polukupe, tako da nastaje oktogon.
- Kod pandativne kupole krug osnove kupole takoer je upisan u kvadrat iji su uglovi,
meutim, zasvoeni sfernim trouglovima (pandantivi ili visei umeci), tako da se kvadrat
pretvara u krug, na koji se postavlja polulopta.
Kalota je niska kupola sagraena od odsjeenog gornjeg dijela neke polulopte.
Kupoli se esto iznad otvora na njenom tjemenu stavlja lanterna.

MAHFIL je galerija na drvenim stupovima, koja slui za mujezina, te poveanja prostora za

molitvu. Mahfil veinom koriste ene. Mahfil se penje drvenim stepenicama, a odatle vode
druge strmije stepenice u podkrovlje i na munaru. Kod mnogih damija sa drvenom munarom
mahfil ima znaajnu ulogu u poveanju prostora za molitvu, pa zato poprima razliite oblike.
Moe biti formiran du jednog, dva ili tri zida, a negdje se razvija i u dva nivoa, to ne
nalazimo kod drugih damija.

MEKTEB osnovna puna islamska kola. Podizane uz damije, male prizemne neuledne
zgrade.

MEDRESA kola u kojima se sticala srednja i via naobrazba. Razvile su se iz damije. U

prvo doba medrese su se razlikovale od damije jedino time to je imala prostorije za smjetaj
uenika (internat). Poslije jeona dobila zaseban tip. Karakteristika medrse novog tipa je u
tome to se odvojila od damije i smjestila negdje u njenu blizinu, to joj se prostorije niu u
dva ili etiri trakta oko manjeg ili veeg dvorita sa adrvanom u sredini.

MESDID (tur. mescid prema arap. mesdid od sugud pasti niice) u irem smislu svako
mjesto na kome se pada niice, dakle bogomolja. Pod nazivom mesdid kod nas (u Bosni i
Hercegovini i na prostoru bive Jugoslavije) se podrazumjeva manja islamska bogomolja u
kojoj nema minbera jer se u njoj ne obavlja molitva ni petkom ni na Bajram.

MIHRAB je polukruna nia koja se nalazi na jugoistonom zidu i oznaava pravac okretanja
vjernika za vrijeme molitve. Polukruna nia mihraba je pri vrhu zasvedena, a zatim
uokvirena istaknutim pravougaonim okvirom. Kod monumentalnih damija pravougaoni

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

1
okvir ima vie profilacija koje prate liniju okvira, a na vrhu je ukrasni zavretak, kruna,
bogato profilirana.

MINBER (esto i Mimber) (arapski: )je prostor u damiji gdje imam (voa molitve) stoji
za vrijeme hutbe. Minber je u potpunosti po svojoj funkcionalnosti govornica. Kao to je
praksa i kod klasinih govornica, minber je izdignuto mjesto, kako bi se osiguralo da se
govornik dovoljno jasno uje u svim krajevima damije. Takoer, njegova visina doprinosi
boljoj vidljivosti predavaa od strane sluaa. esto je prepun ornamenata i bogato ukraen.
Prvobitni minberi su bili obina drvena postolja sa 3 stepenika, no vremenom je postao
sastavni znak islamske arhitektonske prepoznatljivosti. Minber je obino oblika malog tornja
sa stepenicama koje vode do njega.Dananji minberi u Bosni i Hercegovini imaju 12
stepenica, to odgovara turskoj tradiciji. Stepenite sa bonom ogradom vodi do podijuma,
koji je uokviren sa etiri stubia koji nose pokrov. Iznad pokrova je zavrni dio u vidu niskog
osmougaonog tambura i atorskog zavretka. Taj dio ima najveu visinu, pa se ispod njega
formira prolaz. Minber je pozicioniran desno od mihraba, mjesta koje oznaava smijer
molitve, tj. smijer Kabe prema kojoj se muslimani u molitvi okreu. Takoer, obiajno je da je
i minber okrenut u smjeru Kabe.

MUNARA ili MINARET (arapski: ili ee ) je jedinstven arhitektonski element

islamskih bogomolja. Obino je visoka, mnogo vea od ostalih dijelova damije, sa lukastom
krunom na vrhu. Najee je napravljena kao samostojea struktura. Munara gotovo da nije ni
postojala u poetnom periodu islama. U nekim od najstarijih damija, kao to je Velika
damija u Damasku, munare su izvorno sluile kao osmatranice, osvjetljene bakljama. U
novije vrijeme, osnovna funkcija je da osigura visok poloaj odakle bi mujezinov glas to
dalje uo. Pouzdano se zna da je prve ezane, tj. vjerski poziv na molitvu, uio Bilal, jedan od
istaknutih ashaba, iz prostog razloga to je imao jak glas kojeg je trebalo uti to vie ljudi na
to veoj udaljenosti. Zbog toga se ve tada upotrebljavao uzdignutiji prostor kako bi glas
mujezina dopirao to dalje. Naravno, razmatrajui taj prvi period moemo govoriti samo o
naznakama postojanja munare, meutim, sasvim je bilo normalno oekivati da se jedan takav
arhitektonski elemenat razvije unutar kasnijih stilskih pojava. Munara je zbog svoje
specifinosti oduvjek bila izazov arhitektama koji su u njoj vidjeli ne samo funkcionalno
rjeenje to adekvatnijeg poziva na molitvu ve i simboliku postojanosti, stamenosti,
uzvienosti, idealizma, stremljenja ka duhovnom, istaknuti znak islama kojeg moemo
prepoznati sa velike udaljenosti. Munara je zbog toga postala neodvojiv dio damije i istaknut
civilizacijski znak islamske arhitektonske prepoznatljivosti. Tokom vremena, mnogi su
pokuavali da munari dodijele brojna skrivena, dublja znaenja. Pa su se tako munare
predstavljale kao kapije izmeu zemlje i neba, kao elif - arapsko slovo, koje izgleda kao
uspravna linija, ili kao prst tewhida - odnosno isprueni prst kojim muslimani "iaretom"
prikazuju jedinstvo Boga (Allaha). Najvea svjetska munara je munara damije Hasana II, u
Kazablanki, Maroko. Visoka je 210 m. No, izgleda da nee tako dugo drati tu "titulu", jer
dvije munare koje se grade u Teheranu bi trebale iznositi itavih 230 m. Najvia munara od
cigle je Kutub munara, locirana u Delhiju, Indija. Pod zatitom je UNESCOa.
U osnovi, munare se konstruiu od tri dijela:
Osnova
Obino se zemlja na kojoj poivaju munare kopa dok se ne doe do tvreg materijala. U to se
onda postavlja ljunak kao osnova, a rijetko se gradi direktno na zemlji.
Osovina
Osovine munare su produenog tijela, obino poligonalnog, cilindrinog ili konusnog oblika.
Stepenice koje se nalaze unutra su krune, obino u smijeru suprotnom od kazaljke sata.
Galerija

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

1
Balkon koji se nalazi na gornjem dijelu, odakle mujezin poziva na molitvu. ee se u
bosanskom jeziku oznaava kao erefe. Prekrivena je dekorativnim ciglama, mozaicima i
ornamentima.
Postoji nekoliko prepoznatljivih svjetskih stilova gradnje munara:
Turska - iz perioda otomanske imperije
Osovina je poligonalnog oblika, sa jednim ili vie balkona. Krov je konusnog oblika.
Egipat (od 7. vijeka) / Sirija (do 13. vijeka)
Male kvadratne kule na etiri ugla damije.
Irak
Samostalne konusne munare okruene spiralnim stepenicama.
Egipat (15. vijek)
Osmougle. Imaju dva balkona, pri emu je gornji manji od donjeg.
Perzija (17. vijek)
Dva para tankih tornjeva sa bonih strana ulaza u damiju. Zavrene prekrivenim balkonima i
obloene plavim ploicama
U Bosni i Hercegovini je prepoznatljiv otomanski stil gradnje munara, to je razumljivo iz
razloga viegodinje okupacije Bosne i Hercegovine od strane otomanske imperije. U novije
vrijeme, naroito poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu, sve je vei uticaj drugih kultura, te
se grade munare u raznolikim stilovima.

MUSALA otvoreni ograeni prostor sa mihrabom i minberom na kome se obavlja molitva

petkom (duma namaz) i za Bajram.

MUSAFIRHANA (arap. musafir: gost, putnik; per. hane, mjesto) kua u kojoj besplatno noe
i prehranjuju se putnici.

MUVEKITHANA zgrada za mjerenje vremena. Zgrada na kat u stilu ondanje stambene

kue i s okom isturenim prema dvoritu.

ORNAMENT (lat. ornamentum kititi, resiti slikovni, grafiki ili skulptularni ukras)
primjenjuje se u arhitekturi, slikarstvu, za ukraavanje odjee, predmeta svakodnevne
upotrebe i slino.
Podjela:
- mimetiki (jednoformna vrsta ornamenta, vezuje se za primitivne kulture)
- primijenjeni (dvoformni iskaz ornamenta, sa namjerom da se forma pridrui strukturi,
prirodna i artificijalna forma)
- organski (modernistika ideja nadlenja ornamenta, ornament vezan za svojstva
elementarne forme)

PORTAL glavni ulazni portal, u pravilu, nalazi se u sjeverozapadnom zidu damije. Kod
veine damija portalu se poklanja velika panja naruito kod onih sa kupolom. Kod
monumentalnih damija portal je izveden od kamena i uvijek je naglaen visokim
pravougaonim okvirom. Ulazni otvor je povuen u niu koja je zavrena visokim lukom.
Prema oblikovanju toga luka portali se mogu podijeliti u tri osnovne grupe:
1. portal sa lukom stepenasatog oblika koji moe biti ukraen nizom stalaktita
2. portal sa prelomljenim lukom
3. potral sa raslanjenim lukom

SAHAT-KULA podizani u blizini damija, grdskoj tvravi ili na uzvienju. Pokazivalo

vrijeme po turskom vremenu. Kopija romanikih crkvenih zvonika Srednje Evrope. Graene

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

1
od tesane sedre i kamena vapnenca. Izrazito oblikovane varijacije kod tih objekata opaaju se
tek u gornjem dijelu, gdje su smjeteni sat i zvono. Da se glas zvona moe nesmetano iriti
pema vani. Kod jednih su sva etiri zida ostavljeni otvori u obliku prozora zasvedenih na luk,
a kod drugih je opet omogueno time, to se atorasti krov razdjelio u horizontalnom smislu u
dva dijela, meusobno neto rastavljenja, i u taj otvor smjestilo zvono. Upadljive su razlike
kod samih otvora. Jedni imaju isti orijentalni luk u obliku magareeg hrbata to upuuje na
rad istonih majstora, a drugeimaju gotovo polukruan luk rad i oblikovanje majstora
dalmatinske obale.

STALAKTIT ukras koji podsjea na stalaktite iz peine, slui kao ornament na fasadi i
enterijeru damije.

SOFRALUK rezbareni ukras na sredini tavanice.

EDRVAN (tur. adyrvan)

vodoskok, bazen, osobito uz damije za uzimanje abdesta.

TEKIJE dervii su svoje religijsko-mistine obrede vrili prvo u spordnim dijelovima

damija zvali su je zavije ili ribat, kasnije se za te potrebe uspostavljaju posebne ustanove
tekije. U tekijama je bitna semahana za obavljeanje posebnih obreda, i nalazi se mihrab za
zajedniko bogosluenje, takoer se nalazio u zgradi stan eha ili uvara tekije. Uz tekije su
bile i musarfihane (konaita) za strane ehove, obine dervie i druge goste.

TRIJEM standardno tlocrtno rjeenje svake damije u Bosni podrazumjeva postojanje

ulaznog trijema. Damije sa drvenim munarama u Bosni imaju trijem sa drvenim stupovima.
Obino se na ulaznoj strani pojavljuju etiri stupa koji formiraju tri otvora, a moe biti i vie
stupova. Kod veine damija stupovi su kvadratinog oblika bez baze i kapitela. Na vrhu se
zavravaju profiliranim sedlom. Sofe tirjema su ograene drvenom ogradom, koja je izvedena
od tankih letvica sa rubnim stubiima koji ima profiliran zavretak. Drveni stupovi mogu biti
povezani lukovima, kod nekih damija stupovi su vretenasto oblikovani i dopunjeni bazom i
kapitelom. U pravilu trijem ima istu visinu kao molitveni prostor. U tenji da se taj prostor to
bolje iskoristi, u tijemu se nekada izvodi galerija koja slui kao vanjiski mahfil.

TURBE muslimanska grobnica, kapela nad grobom careva i velikaa.

Umjetnost Bosne i Herceovine od 15. do 19.stoljea

1