SVJETSKA TURISTIKA ORGANIZACIJA

PROPRATNO PISMO

Sekretarijat Svjetske turistike organizacije upuuje estitke lanicama

organizacije i ima ast da u prilogu poalje preliminarne rezultate meunarodnog
turizma za 2007. godinu i prognoze za 2008. godinu, koje je predstavio Generalni
sekretar UNWTO tokom konferencije za tampu odrane u centrali organizacije
29. januara 2008. godine.

Sekretarijat Svjetske turistike organizacije koristi ovu priliku da lanicama

organizacije ponovo uputi rijei najveeg priznanja.

Madrid, 8. februar 2008. godine

 PRELIMINARNI REZULTATI MEUNARODNOG TURIZMA
ZA 2007. GODINU I PROGNOZE ZA 2008. GODINU

Konferencija za tampu g-dina Francesco-a Frangialli-a

Generalnog senretara Svjetske turistike organizacije

Madrid, 29. januar 2008. godine

Ukupni rezultati

900 miliona! Ukupan broj stranih gostiju onih koji su otili van svoje
zemlje i ostali tamo najmanje jednu no pribliio se cifri od 900 miliona 2007.
godine, odnosno, 898 miliona da budemo precizni, prema provizornim podacima
koje danas objavljuje Svjetska turistika organizacija: to predstavlja poveanje
od 6,2% u odnosu na 2006. godinu.

Svjetski turizam se ubrzao 2007. godine i zabiljeio veu stopu rasta nego
2006. (5,4%) i 2005. godine (5,5%). U stvari, nakon gotovo stagnacije
zabiljeene u periodu od 2001. do 2003. godine, obiljeene dogaajima od 11.
septembra, pojavom SARS-a, konfliktima i terorizmom, meunarodni turizam, po
etvrti put zaredom, rastao je stopom koja je premaivala dugoroni trend rasta
(odnosno, 4,1% godinje). Rezultati za 2007. godinu potvruju ako je dalja
potvrda potrebna dugorone projekcije koje je UNWTO dala 1995. godine,
predviajui 800 miliona stranih gostiju 2005. godine (to je zaista i bio sluaj),
1,1 milijardu turista 2010. godine i 1,6 milijardi 2006. godine. Uveliko smo na putu
da udvostruimo trite u smislu fizikih pokazatelja u periodu od jedne
generacije.

* * *

Broj turista po regionima

Svi regioni svijeta su doivjeli rast 2007. godine u smislu ukupnog broja
turista: Afrika (+8%), Amerike (+5%), Azija i Pacifik (+10%), Evropa (+4%) i Bliski
Istok (+13%).

Pogledajmo rezultate ostvarene po pojedinim regionima.

Evropa, najzrelije trite, koje je otpoelo svoj rast prije ostalih regiona
svijeta, raslo je to je i logino sporije nego to je prosjek rasta za cijeli svijet.
Samo je Sredozemlje, sa fantastinim rezultatima zemalja kao to su Crna Gora,
Turska, Malta, Grka i Balkanskih zemalja, uspjele da dre korak sa svjetskim
prosjekom. Po prvi put nakon dugog niza godina obiljeenih snanim rastom,
rezultati panije (+2%) su ispod prosjeka za Evropu i svijet. Nakon nekoliko
godina sa neimpresivnim rezultatima, Italija biljei dobar rezultat ve drugu
godinu za redom (+7% do oktobra).

Sjeverna i Zapadna Evropa, kao i Centralna i Istona Evropa, imali su

mjeovite rezultate. Meu veim destinacijama u ovim pod-regionima, vrijedno je
pomenuti dobre pokazatelje vajcarske i slabije rezultate Austrije, Njemake,
Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ruske Federacije, koje su ostvarile
rezultate ispod prosjeka regiona.

Azija je jo jednaput postigla dvocifreni rast 2007. godine. Za velike

destinacije kakva je Kina (+10%), to predstavlja potvrdu, to je sluaj i sa
zemljama kao to su Japan, Kamboda, Indonezija, Malezija, Laos, Vijetnam,
Indija ili Maldivi. Neprijatno iznenaenje dolo je iz ri Lanke (-12%) zbog
politikih tekoa kroz koje prolazi ta zemlja; a Australija, sa svoje strane uspjela
je da ostvari tek osrednji rezultat (+2%) u poreenju sa ostatkom regiona.

Amerike su doivjele dvije vrste poveanja rasta broja turista u odnosu na

2006. godinu, sa Centralnom i Junom Amerikom koje su zadrale brzu stopu
rasta i Karibima koji i dalje opadaju i biljee nultu stopu rasta. Nakon niza godina
sa niskom stopom rasta, Sjedinjene Drave su zabiljeile rast od oko 10%,
izazvanog 2007. godine slabljenjem njihove valute; nasuprot tome, rezultati
Kanade i Meksika, koji se oslanjaju na svog velikog susjeda kao svoje emitivno
trite, bili su razoaravajui. Tokom 2007. godine Sjedinjene Drave su konano
uspjele da premae broj turista koji su ostvarile 2000. godine.

Tokom 2007. godine, Bliski istok (46 miliona) premaio je Afriku (44
miliona) po broju turista. to se Bliskog istoka tie, iznos prihoda od nafte koji
postoji u ovom regionu objanjava uestalost intraregionalnih saobraajnih
tokova. Investicije uloene u proteklih nekoliko godina u turistike destinacije u
Zalivu sada daju plodove, pa zajedno sa izvanrednim rezultatima koje postie
Egipat (+20%), ine Bliski istok regionom najbreg rasta u itavom svijetu.

U sluaju Afrike treba napomenuti da su dobri rezultati zabiljeeni u svim

djelovima kontinenta, od June Afrike (+8%) do zemalja Magreba, kao i
Subsaharske Afrike. Uprkos svojih strukturnih nedostataka, ovaj podregion samo
potvruje svoj stalan rast, sada ve u poslednje tri godine.

Rangiranje destinacija

Ovako rano na poetku godine, rangiranje destinacija u svjetskim okvirima

po broju stranih turista moe se dati samo provizorno. UNWTO e u narednih
nekoliko mjeseci objaviti pouzdanije rezultate u tom pogledu.

Ipak se ve sa sigurnou moe konstatovati da je Francuska (2,6% do

oktobra) zadrala prvo mjesto u svijetu 2007. godine, ispred panije. Kina, koja
je premaila Italiju 2004. godine, dodatno se pribliila Sjedinjenim Dravama
2007. godine. U ovom trenutku je isuvie rano da bi se moglo utvrditi da li je
preuzela mjesto broj tri na ljestvici od SAD-a (koje, sa svoje strane, imaju
zagarantovano mjesto na vodeim pozicijama u smislu prihoda). Italija ostaje na
petom mjestu, ispred Velike Britanije.

Analiza rezultata za 2007. godinu i prognoze za 2008. godinu

Iako se cijene nafte kreu oko 100 dolara po barelu od sredine prole
godine, i uprkos oka koji su pretrpjele zapadne berze tokom ljeta zbog tekoa
na tritu nekretnina SAD-a, 2007. godine svjetska ekonomija je zabiljeila rast
od 5,2% (procjena MMF-a) u smislu svjetskog BDP-a. Kina (+11%), Indija
(+8,9%), ostale azijske zemlje u razvoju, Rusija (+7,6%) i zemlje izvoznice
ugljovodonika su dovele do ovakvog rasta, dok su Sjedinjene Drave zadrale
svoju putanju (+2.8%) i euro zona koja je ostvarila prihvatljiv rezultat (+2,7%) 1.

Rast svjetskih turistikih tokova 2007. godine pratio je ovaj dobar rezultat
u privredi, kao i slino dobre rezultate meunarode trgovine (+6,6%, izvor: MMF).

Svjetski turizam je prole godine potvrdio da je u stanju da se nosi sa

visokim cijenama energije, budui da je meunarodni vazduni saobraaj
porastao za otprilike 7% uprkos rastuim trokovima avionskog goriva.

Isto tako, turistika aktivnost je pokazala da sve u svemu nije toliko

osjetljiva na fluktuacije deviznog kursa (kao to je kurs eura od preko 1,45
amerika dolara), a to je zbog efekta spojenih posuda do koga dolazi meu
regionima i destinacijama kao posljedice takvih fluktuacija.

Konano, ni hipotekarna kriza u Sjedinjenim Dravama nije zaista

nakodila turistikoj aktivnosti. Ova konkretna kriza, makar od 2007. godine, nije
imala znaajnog uticaja na ono to se ponekad naziva realnom ekonomijom.
Potranja za stambenim prostorom se i dalje podupire objektivnim faktorima:
dobrim finansijskim stanjem biznisa u OECD zoni i poboljanjem zaposlenosti u
industrijalizovanim zemljama, ukljuujui i one koje pripadaju euro zoni. U
konkretnom sluaju stambenog sektora u SAD-u, oni koji su 2007. godine poeli
da doivljavaju tekoe u otplaivanju velikih hipotekarnih kredita koje su uzeli
nisu, u svakom sluaju, s obzirom na njihove demografske i socijalne
karakteristike, meu ljudima koji e vjerovatno putovati, pogotovo ne u
inostranstvo. Ne ini se da na pripadnike generacije roene za vrijeme baby-
boom-a (naglog porasta nataliteta poslije II svjetskog rata) koji se sada
pribliavaju godinama za penzionisanje nakon to su, veina njih, stekli
sopstvene stanove, uopte utie problem hipotekarne krize. Naprotiv, ova
generacija predstavlja jednu od novih i vanih snaga koja pokree tranju za
putovanjima i turizmom u Sjedinjenim Dravama, kao to je sluaj i sa Zapadnom
1
Izvor: The Economist
Evropom i Japanom. tavie, treba imati na umu da iako na same Sjedinjene
Drave otpada otprilike jedna etvrtina svjetskog BDP-a, suma koju Amerikanci
troe u inostranstvu (72 milijarde dolara 2006. godine) predstavlja tek 9,8%
prihoda meunarodnog turizma (733 milijarde 2006. godine). Ameriki ekonomski
pad bi, stoga, imao vrlo ogranien uticaj na svjetsku turistiku razmjenu.

Stoga je 2007. godina potvrdila ono to smo ve znali o meunarodnom

turizmu i ponaanju konzumenata putovanja i turizma: ako, u odreenom
vremenskom trenutku, doe do usporavanja rasta ekonomije, a tako i kupovne
moi drutvenih grupa koje predstavljaju najvei broj uesnika u fenomenu
meunarodnih putovanja, ili ak ako doe do izvjesnog opadanja njihove
kupovne moi, to ni na koji nain ne znai da e uticaj na njihove izdatke za
turistika putovanja biti proporcionalan tome.

Naprotiv, iskustva iz proteklih nekoliko godina su pokazala da su

putovanja i odmori postali duboko uvrijeen socioloki fenomen., tako da je
potronja na razonodu relativno neelastina, a domainstva su spremna da
sreu, ako je potrebno, druge potroake izdatke ili ak smanje svoju uteevinu
prije nego to bi odustali od odmora ili putovanja. Kada UNWTO sredinom ove
godine objavi rezultate ostvarene 2007. godine u smislu prihoda, to bi trebalo da
predstavlja potvrdu ove analize.

Sve u svemu, u formi i u obimu koji je pokazala do kraja 2007. godine,

meunarodna finansijska kriza koja je poela na ljeto nije uticala na rast turizma
na nain koji bi imao tu mjeru znaaja da bi mogao biti mjerljiv. Turistiko trite
je jo jednaput pokazalo svoju otpornost i svoju fantastinu sposobnost
prilagoavanja.

U tom svjetlu, bio bi potreban pravi kolaps realne ekonomije, izazvan

padom vrijednosti imovine sa reperkusijama na potronju domainstava koji bi
istovremeno izazavao smanjenje likvidnosti i gubitak povjerenja sa strane
ekonomskih agenata, da bi meunarodni turizam pretrpio stvarnu tetu. Ali takvo
stanje bi znailo da smo uli u fazu istorije svjetske ekonomije koja se razlikuje
od faze rasta u kojoj se ona nalazi ve nekoliko godina.

Da li je to sluaj, dok o ovome govorimo, u ovom trenutku kada su

finansijska trita doivjela pad od nekih 20% u smislu trine kapitalizacije od
poetka godine, kada se odgovori koje daju Savezne rezerve Sjedinjenih Drava
i Evropska centralna banka razlikuju vie nego ikada ranije, i iznad svega, kada
se ini da je fenomen razdvajanja izmeu zapadnih finansijskih trita i onih u
azijskim zemljama u razvoju nestao, budui da su i ova druga trita ozbiljno
zahvaena previranjima u januaru?

Najgore nije nikad sigurno, a najvjerovatniji scenario pod pretpostavkom

da drastino smanjenje kamatne stope od strane Saveznih rezervi i stimulativni
paket od 150 milijardi dolara sa strane amerike Vlade sprijee recesiju u
Sjedinjenim Dravama jeste onaj koji govori o neto sporijem, ali ipak ivom
svjetskom ekonomskom rastu 2008. godine, koji pokreu osnovne stvari koje
zemlje u razvoju i dalje posjeduju. To se poklapa sa analizom koju je nedavno
objavio Meunarodni monetarni fond, koja predvia rast od 4,1% za 2008.
godinu to je i dalje znaajna brojka, mada manja nego to su bile inicijalne
procjene.

U takvom kontekstu, vjerovatno je da meunarodni turizam nee ove

godine moi da odri stopu rasta koju je imao od 2004. do 2007. godine. Ukupno
posmatrano, rast e se znaajno smanjiti, ali e i dalje biti na zadovoljavajuim
nivoima. Moe se oekivati da se rast turizma uspori, ali ne i zaustavi, ovom
olujom koja je pogodila svjetsku ekonomiju i daljim obrisima nevremena na
horizontu. Pad meunarodnog turizma nije najvjerovatniji scenario za godinu
pred nama. Uz trenutne pokazatelje, kolaps ovog sektora nije u granicama
mogueg.

Dvije stvari koje izazivaju zabrinutost za 2008. godinu

Periodi previranja, kao to je ovaj koji doivljavamo od ljeta 2007. godine i

poremeaj tokom prvih sedmica 2008. godine ne omoguavaju mirno
promiljanje o situaciji. U takvim okolnostima, ljudi zadueni za donoenje odluka
u ekonomiji, i u javnom i u privatnom sektoru, dre oi uprte na kretanja trita,
bilanse stanja finansijskih institucija, fluktuacije deviznog kursa i reakcije
centralnih banaka.

Postoji bojazan da se ostali problemi mogu olako prihvatati imajui u vidu

ove veoma kratkorone prijetnje. Ne zaboravimo, meutim, da dva sutinska
problema za sektor turizma i dalje vrebaju ispod povrine.

Prvi se odnosi na rizik koji jo uvijek predstavlja razlog za brigu da i

dalje postoji opasnost od pandemije ptiijeg gripa. Svima je jasno da bi takav
razvoj dogaaja imao tetnije posljedice po meunarodna putovanja nego bilo
koja ekonomska ili berzanska kriza: izbijanje SARS-a 2003. godine je imalo
mnogo ozbiljniji uticaj na turizam u Aziji nego finansijska kriza 1997. i 1998.
godine. Tano je da se mutacija koja bi uinila H5N1 virus podloan prenosu sa
ovjeka na ovjeka danas ne smatra tako neposrednom opanou kako se
ranije mislilo i da je broj ljudskih rtava izazvanih tim virusom 2007. godine bio
manji nego godine prije toga. Nadalje, mnoge zemlje su sada bolje pripremljene,
a UNWTO, pod okriljem Ujedinjenih nacija, doprinosi takvoj spremnosti u sektoru
za koji je ona odgovorna. Ali, sada je pogoeno ak 60 zemalja, a prisustvo
virusa je postalo endemsko u nekim populacijama ptica.

Drugi problem je ilustrovan konferencijom UNWTO iz Davosa oktobru

2007. godine i Samitom Ujedinjenih nacija na Baliju krajem godine: turizam, na
koji otpada oko 5% emisija gasova sa efektom staklene bate, predstavlja jednu
od prvih rtava globalnog otopljavanja. U odsustvu odgovora na ograniavanje
emisija i prilagoavanje preduzea i proizvoda novom okruenju, samo
postojanje velikih djelova sektora je sve vie ugroeno. U takvim trenucima kada
nas druge brige zaokupljaju i kada nam odvlae panju, uinimo sve to je
mogue da pratimo mapu puta zacrtanu na Baliju, da bi zadrali rast turizma na
putu odrivosti.