Pedagoka akademija

Sarajevo
Beirovi Jasmina

KOMPONENTE USPJENJE
KOMUNIKACIJE

Sarajevo, septembar 2006.godine

 MALO BROJKI I POSTOTAKA

Kako komuniciramo?
Verbalno 7%
Glasom 38%
Neverbalno 55%

Za budnog vremena komuniciramo

Pisanje 14%
Govor 16%
itanje 17%
Sluanje 53%

30% TV, radio, mediji 23% drugi ljudi,telefoni,

seminari,sastanci

Sluamo sa 25% naih mogunosti

70% zaboravimo, ignoriramo, ne razumijemo
Zapamtimo 50% onog to ujemo u 10 minuta razgovora
Pola od toga zaboravimo za 48 sati

Normalni tempo govora je oko 100 140 rijei u minuti

Sluai imaju protok rijei oko 600 u minuti

Dovoljno prostora za lutanje mislima

 Vjeba:

Brainstorming1

ta volim, a ta ne volim u komunikaciji sa drugima ?

1
Pojanjenje pojma u prilogu
 KOMUNIKACIJA

Communicare (lat.)=
Uiniti opim, priopenje, saopenje, izlaganje

DEFINICIJA:

Interpersonalna komunikacija je namjerno ili nenamjerno,

svjesno ili nesvjesno, planirano ili neplanirano slanje, primanje i
djelovanje poruka unutar neposrednih licem u lice odnosa
meu ljudima

Braja,P., (2000),Umijee razgovora, C.A.S.H., Pula

VRSTE KOMUNIKACIJE

1. Interpersonalna izmeu dvoje i vie ljudi

2. Intrapersonalna sa samim sobom
3. Grupna pojedinca i grupe, meugrupna
4. Masovna putem medija, radija, TV
 Lasswell-ov model komunikacije- 5W

5 kljunih elemenata (pitanja)

komunikacijskog procesa

1. Who?
2. What?
3. Whom?
4. What channel?
5. What effect?

Who (says) What (to) Whom (in) What channel (with) What
effect?

ta?
Poruka, sadraj, informacija
Tko? Kome?
Poiljalac Primalac
Kako?
Kanal, nain prenoenja: govor,telefon,internet
Pismo,SMS

S kojim efektom?
Komunikacijska namjera
-Feedback-
 5 ZAKONA KOMUNIKACIJE

Aksiomi P.Watzlawick-a:

1. Nije mogue ne komunicirati

2. Komunikacija ima sadrajni aspekt i aspekt odnosa

3. Odnos je uvjetovan interpunkcijom ponaanja

4. Komunikacija je neverbalna i verbalna

5. Komunikacija moe biti simetrina ili komplementrana

(Bratani,M.(1993), Mikropedagogija, K, Zagreb)

 Prvi aksiom:
Nemogue je ne komunicirati

Komunikacija je neizbjena
Mi se uvijek ponaamo
Ne postoji Ne ponaanje
Uvijek aljemo poruke
I utnja nosi poruku. Interakcija daje znaenje tiini

Drugi aksiom:
Komunikacija ima sadrajni aspekt i aspekt odnosa

Sadrajni aspekt Aspekt odnosa

Predmet Na odnos prema

komunikacije, sadraju i prema
Ono to govorimo osobi s kojom
razgovaramo

Oba aspekta su uvijek prisutna u komunikaciji i meusobno se

isprepliu
Kombinacije sadrajnog i odnosnog aspekta
 (prema Bratani,1993,88):

Odlina Slaemo se na sadrajnom planu i u dobrim

komunikacija smo odnosima (istomiljenici i prijatelji)

Prekid Ne slaemo se na sadrajnom planu i u vrlo

komunikacije loim smo odnosima

Zrela Ne slaemo se na sadrajnom planu, ali smo

komunikacija u dobrim odnosima. Komunikacija tolerira
razliitost miljenja demokracija

Sabotiranje -Slaemo se na sadrajnom planu, ali smo u

komunikacije vrlo loim odnosima ( istog smo miljenja, ali
se ne podnosimo)
-Ne podnosimo se meusobno, zato se ne
moemo slagati ni na razini sadraja
(poremeeni odnosi ometaju komunikaciju)
-Ne slaemo se na sadrajnoj razini, ne
moemo se ni slagati meusobno (Sadraji
se rtvuju odnosu)

Komunikacija - Vrlo smo zainteresirani za pozitivan odnos,

kompromis te rtvujemo sadraju razinu; slaemo se sa
sugovornikom i po pitanju sadraja (kojeg
inae ne bi prihvatili). Zatvaramo jedno oko
rtvujemo kritinost zapaanja
 Psiholoki model meuljudske komunikacije
Shulz von Thun-a

Predmetni
sadraj

samo-
oitavanje poruka apel

odnos

predmetni sadraj (o emu izvjetavam)

odnos (ta mislim o sadraju i primaocu poruke)
samooitavanje (ta izjavljujem o sebi; svjesno ili
nesvjesno, manje ili vie duboko, ali uvijek prisutno)
apel (na ta te elim potaknuti. Gotovo nita se ne govori
samo tako)
Primjer:

Predava problematinom uesniku :

Morate djelovati kao tim
Predmet Potreban je timski rad
Odnos Vi ste skloni predacivanju i
Omalovaavanju
Samooitavanje Tim mi je vrlo vaan
Apel - Naite vlastito mjesto u timu
 Trei aksiom:
Odnos je uvjetovan interpunkcijom komunikacijskih tokova

svako ima svoju istinu, svoju polaznu taku (interpunkciju)

moe dovesti do interpunkcijskog konflikta
naa ula primaju otprilike 10.000 podraaja u sekundi.
Sve ostalo je stvar selekcije podraaja koja se razlikuje
od pojedinca do pojedinca, a determinirana je kulturom.
svatko ima svoj zamijeeni svijet2 koji se sastoji od slika
nae percepcije realnog svijeta
Koliko glava toliko razliitih slika u glavi
Prihvatanje ove injenice je polazna taka za uspjenu
komunikaciju i pozitivan meusobni odnos
Razliitost nije konica, ve sastavni dio svake promjene i
razvitka (linog, drutvenog i svakog drugog)

etvrti aksiom:
Komunikacija je verbalna i neverbalna

2
Bai i sur.(1994), Integralna metoda, Alinea, Zagreb
 Verbalna komunikacija
Svjesna, digitalna

inioci:
Rijei
Kontekst
Struktura reenice

Neverbalna komunikacija
Nesvjesna, analogna

inioci:
Ton glasa
Jaina tona
Intonacija
Poloaj tijela
Gestovi
Izrazi lica
Kontakt oima
Dodiri
Udaljenost
Odjea, minka,frizura

Aspekti neverbalne komunikacije

Vokalna ekspresija Visina, jaina glasa

Ritam, brzina glasa
 Melodija, jasnoa
Pauze
Uzdisaji, kaljanje, zijevanje,
vrisak, kaljanje, jaukanje
Sve ostalo to ljudski glas
moe proizvesti
Facijalna ekspresija Mimika elo, obrve, brada,
obrazi, usta
Osmijeh
Kontakt oima Pokreti zjenica
irenje zjenica
Treptanje
Pravac i prekid pogleda
Otvorenost oiju
Zgrenost miia oko oiju
Gestovna ekspresija Pokreti rukom i tijelom
Amblemi podignut palac, V
prstima, stop
Ilustratori Predavanja mi je
dovde!
Samododirivanje- nema
intenciju komunikacije, ali
njeni efekti to imaju.
Iskrenost i potenje
Mo, autoritet
Posturalna ekspresija Poloaj tijela
Meusobni poloaj tijela:
Naginjanje prema ili od
sugovornika

Proksemika ekspresija
Spacijalno ponaanje
Odjea i ostali aspekti izgleda
Peti aksiom:
Raspored za stolom
Izbor stola
Tjelesni kontakt zagrljaj,
dodir, rukovanje, tapanje
Ovisno o stupnju bliskosti
Udaljenost tijela, blizina,
orijentacija, pokreti
Intimni (15-45 cm), osobni
(45-1.20cm), socijalni (1.20-
3.50cm) i javni prostor (iznad
3.50 cm)
Odijevanje, ukraavanje,
minka- govori o linosti,
interesovanjima, statusu,
pripadnosti grupi, stavovima i
sl.
 Komunikacija moe biti simetrina ili komplementarna

Simetrian odnos = odnos jednakosti gdje se istie

ravnopravan odnos i komunikacija na istoj razini
Izbjegava se razliitost

Komplementaran odnos= bazira se na razliitosti koje se

nadopunjuju
Zdrav odnos podrazumijeva obje vrste komunikacije.

AKSIOMI I NJIHOV ODRAZ NA USPJENOST

KOMUNIKACIJE
AKSIOMI USPJENA KOMUNIKACIJA
Nije mogue ne Rijei nisu jedino sredstvo
komunicirati komunikacije. Ne trai svaka
komunikacija komentar, niti svako
osjeanje verbaliziranje da bi bilo
shvaeno. utjeti s nekim u njegovoj
srei ili boli esto govori vie od
hiljadu rijei.

Komunikacija ima Nije vano samo to kaemo, nego i

sadrajni aspekt kako to kaemo i da li zaista mislimo to
i aspekt odnosa to kaemo, te kako se odnosimo prema
izreenom i prema primaocu. Postoji
mnogo varijanti slaganja i neslaganja
sadrajnog i odnosnog aspekta
komunikacije. Bez obzira koju varijantu
izabrali komunikacija moe biti
uspjena ako potujemo razliitosti,
tue miljenje i stavove. Iako se
nalazimo na razliitim obalama rijeka i
ba se ne volimo, moemo napraviti
most izmeu nas i postii dogovor.

Odnos je Uspjena komunikacija podrazumijeva

uvjetovan uzajamno sluanje i dvosmjeran
interpretacijom razgovor u rjeavanju odreenog
ponaanja problema. Meusobno uno
 optuivanje ustupa mjesto razgovoru,
pregovoru i dogovoru gdje kontrola i
samokontrola zauzima vodee mjesto.
Uspjeno komunicirati znai u
konfliktnoj situaciji zastati i sagledati
situaciju sa stajalita onog drugog.
Tako se izbjegava beskonano
uzajamno optuivanje.
Komunikacija je Usklaivanje verbalnog sa neverbalnim
verbalna i aspektom komunikacije jo je jedan
neverbalna segment uspjene komunikacije. Ako
kaemo ono to mislimo i neverbalno
potkrijepimo ono to kaemo,
meusobno emo se razumjeti i pravilo
shvatiti .Ako jedno mislimo, drugo
kaemo, tree neverbalno pokaemo , a
etvrto uradimo ulazimo u zonu
nesporazuma, dvosmislenih poruka i
dilema. Nalazimo se duboko u
double bind-u Uspjena komunikacija
poznaje i priznaje samo otvoren i
iskren razgovor. Komunikacija koja
zahtjeva prethodno deifriranje
reenog, itanje izmeu redova je
izrazito iscrpljujue iskustvo.
Komunikacija Simetrinost i komplementarnost
moe biti imaju svoje pozitivne i negativne
simetrina ili strane. Ono to im je zajedniko jeste
komplementarna da i jedna i druga mogu biti ispunjene
potovanjem. Zdrav odnos i uspjena
komunikacija izmeu dvije osobe
zahtjeva da se u nekim situacijama
javlja komplementarnost a u drugim
situacijama simetrinost.
Izmjenjivanjem oba odnosa koji su
proeti potovanjem rezultira
ravnopravan odnos meu ljudima i
potivanje razliitosti.