Dimenzioniranje odgoja (Bilo na zadnjem ispitu)

Odgojni aspekti se obrauju u vidu dimenzija da bi se istakla njihova

ravnopravnost, i nije bitno po kojem ih redoslijedu nabrajamo:
a) Podruija razvoja odgajanikove linosti
b) Sadraj odgojnog djelovanja na formiranje odgajanikove linosti
c) Specifinost odgojnog djelovanja s obzirom na dob odajanika
d) Specifinost odgojnog djelovanja s obzirom na sredinu u kojoj se odgoj
ostvaruje (KRUG)
Svako ovo podruje je potrebno posebno razmatrati odnosno temeljno obraditi.
Sadraj odgojnog djelovanja na formiranje odgajanikove linosti poblie emo
saznati putem spoznajnog, etikog, estetskog, radno tehnikog, tjelesno
zdravstvenog i odgoja za samoupravljanje. Dob odgajanika razmotrit emo na
podruiju predkolskog, kolskog odgoja i odgoja odraslih. Sloenost odgojnog
rada raznolikost sadraja u kojima se ostvaruju odgojni zadaci koji ovise od dobi
odgajanika, sredine u kojoj se vri odgojni proces pokazuju da odgojno djelovanje
moramo shvatiti kao povezanu jedinstvenu djelatnost koju dijelimo na specifine
odgojne sadraje.
Razlika izmeu saglaavanja i interiorizacije
Interiorizacija predstavlja najdue odgojne promjene, promjene u uvjerenjima i
stavovima neovisno o prisustvu incijatora. Saglaavanje je kao najplie
najkratkotrajnije odgojne promjena koje traju samo dok je agent fiziki prisutan
npr. efekat pretjeranog kanjavanja i neselektivnog nagraivanja.
Objasniti prvu razinu, kognitivno znanje
prva razina predstavlja memoriranje reproduciranje pojedinanih injenica,
naglsak je na pamenju. To znai prevoenje s jednog jezika na drugi,
prevoenje matematikih znakova u odgovaraju e izraze i razumijevanje
prenesenog znaenjea (neke metafore).
Objasniti zadnju razinu afektivnog znanja (Bilo na zadnjem
ispitu)
karakterizacija je kada npr. u navedenom sistemu stavova, vrednota postaje
bitna karakteristika linosti, kada se s njom identificira. Javlja se puna unutranja
konzistentnost, npr. dolazi do punoe doivljavanja i izraavanja odnosa prema
umjetnosti i sl.
Objasniti ta u Brezinkijevoj definiciji predstavlja pokuaj (Bilo
na zadnjem ispitu)
po Brezinkijevoj teoriji pokuaja pokuavati znai da odgojne mjere mogu ne
samo uspjeti ve mogu i neuspjeti, jer uinak uenja moe ostvariti samo onaj ko
ui a odgojne djelatnosti mu u tome mogu pridonijeti ili pomoi.
Kolbergov moralni odgoj
kolberg je dvanaest godina pratio grupu od 75 djeaka. Ispitujui njihov razvoj od
rane adolescencije do rane zrelosti u razmacima od po tri godine. Vrio je
istraivanja moralnog razvoja u drugim kulturama: Meksiku, Turskoj, Kanadi VB i
Tajvanu. Stvorio je tipoloku emu za opisivanje ope strukture i oblika moralnog
suenja koji se mogu definirati neovisno o pojedinim moralnim postupcima i
odlukama. Tu tipologiju ine tri stepena moralnog suenja unutar kojih se nalaze
po dva stadija dijete ima vlastitu moralnost a odrasli rijetko priznaju da djeca
razmiljaju o moralu. Kolberg navodi da tek onda kada se s djecom pone
razgovarat o moralnosti otkriva se da oni koriste mnoge naine rasuivanja koje
nisu potekle od roditelja, uitelja, vrnjaka. Stadij moralnog razvoja pojavljuje se
u sekvencama i uvijek istim redoslijedom. Djeca razliitom brzinom prolaze kroz
ove stadije i pojedinac se uvijek moe zaustaviti na nekom od stadija, ali ako se
nastavi razvijat mora se kretati po stadijima. Djeca uvijek mogu razumjeti stadije
koji prethode onome u kojem se sami oni nalaze.
Navesti etiri naina akulturizacije (Bilo na zadnjem ispitu)
postoje 4 naina na koje pojedinac ili cijela kulturna grupa razrjeava proces
akulturizacije. Asimilacija je takvo razrjeenje akulturacijskog procesa u koju
pojedinac ili grupa utapa se u izazov drugog potpuno zapostavljajui svoj bazini
kod i imitirajui drukijeg. Separacija je takav ishod susreta s drugim u kojem
pojedinac ili grupa ostaju zatvoreni unutar svog kulturnog primarnog identiteta ne
pristajui na poticajnu i ivu komunikaciju s izazovom drugog. Marginalizacija je
takvo razrjeenje akulturalnog procesa u kojem pojedinac ili grupa ne njeguju niti
svoja privatna kulturna ishodita a niti rade na interpretaciji i prihvatanju
poticajnog u izazovu drugog i drukijeg. Integracija nad kojom pojedinac ili grupa
bdiju nad svojim kulturnim temeljima ali istovremeno rade na primanju poticajnog
iz kulture drugog.

Bronfenbrenerova teorija (nacrtati krug i objasniti)

Se naziva jo i ekoloka teorija i ona naglaava neophodnost razumijevanja
djeteta u njegovom neposrednom okruenju. On smatra da razvoj djeteta ne
treba posmatrati samo u njegovoj porodici , nego i u koli, susjedstvu i u lokalnoj
zajednici kojoj pripada. Predstavlja jo i sizuacije u kojima se dijete nalazi, ulogu
koju ima u drutvu, odnose sa fizikim i socijalnim okruenjem. Svoju teoriju je
predstavio pomou kruga. U centru kruga je dijete sa svojim biolokim i
psiholokim sastavom. Krug ima 4 sistema: mikrosistem, mezosistem, egzosistem
i makrosistem. U mikrosistemu se nalaze: obitelj,socijalno i obrazovno okruenje,
drugovi iz razreda..
Mezosistem- oekivanja i dogaaji u oobitelji kao to su itanje knjiga, uenje,
sticanje socijalnih sposobnosti:npr ako su roditelji razvedeni boravak kod jednog i
drugog roditelja dovest e do toga da emo sklopit prijateljstva na obje strane.
Egzosistem- je socijalno, politiko, religijsko okruenje sa kojim dijete dolazi u
neposredan dodir preko drugih osoba sa kojima je u interakciji. Otputanje oca sa
posla npr. moe jako uticati na dijete.
Makrosistem- odnosi se na glavne historijske dogaaje(poplave,glad) na duhovne
i religijske vrijednosti, obiaje i rituale. Uloga kole i obrazovanje u obitelji,
tolerancija za razne obiaje i sli. Moe uticati na dijete.
Nabrojati znanstvene koncepte po razvoju (Bilo na zadnjem
ispitu)
normanitivni koncept, empirijski koncept i hermeneutiki koncept.
Gdje spada operacionalizacija varijable u koji koncept i objasniti
ta je (Bilo na zadnjem ispitu)
Operacionalizacija varijable spada u empirijski koncept. Operacionalizacija se
ogleda u tome da pojavu ili varijablu koju elimo istraiti razloimo na njene
indikatore, npr. djeiju agresivnost na fiziku snagu, sklonost ignoriranju,
omalovaavanju i sl.
Savremena paradigma
Ona definira pojmove poput paradigme postmoderne i konstruktivizam. Fiziar
Tomas Kurd svojom knjigom Struktura znanstvene revolucije raskrstio je sa
shvatanjem da je razvoj znanosti progresivan i akumulativan tok. Razvoj znanosti
je izmjena znanstvenih paradigmi. Kad jedan model izgubi svoju objanjavalaku
snagu dogodi se znanstvena revolucija i nastaje nova paradigma koja ima
kapacitet da odgovori na neto to se dogaa (recesija). Paradigma je grupa ljudi
koji slino misle, ili pojmovni kategorni aparat kojeg koriste znanstvenici.
Paradigma se odnosi na ope prihvaene teorije vrijednosti i znanstvene
postupke.
Porodica (morfogeneza i morfostaza)
Porodica je dinamian sistem. Svaki lan porodice nalazi se u stalnom razvoju i
mijenjanju, a ave te promjene utiu na svakog pojedinog lana porodice, ali i na
porodicu u cjelini. Te promjene mogu biti planirane (priprema djeteta za kolu) i
neplanirane (smrt lana obitelji). Morfostaza je tendencija da se ostane stabilan
u kontekstu promjena dok morfogeneza oznaava promjenu u stabilnom
kontekstu. Morfostaza oznaava tendeciju za stabilnou za stanjem dinamike
ravnotee. Morfogeneza se odnosi na proces u kojem sistem mijenja svoju
strukturu i dinamiku da bi se adaptirao na nove uslove okoline. Balanis izmeu
morfostaze i morfogeneze je karakteristika obitelji koja dobro funkcionira i koja je
u stanju da prihvati promjene bez ugroavanja svoje stabilnosti. Obiteljska
stabilnost je utemeljena na promjenama.
Iz ega je nastao i ta je hermeneutiki koncept (Bilo na zadnjem
ispitu)
Nastao je time to je kao sutinu svog pristupa promovirao razumijevanje, tako se
sad u prvi plan znanstveno istraivakog interesa dospjeti znaenje neke situacije
za osobu, njen doivljaj i iskustvo. Hermeneutika se razvila u nekoliko pravaca:
kritika teorija drutva, znanstvena pedagogija i kritika znanost o odgoju,
simboliki interakcionizam i etnometodologija. Kao egzekutor hermeneutikog
koncepta se npr javlja kritika teorija drutva i njene metode istraivanja. Ovu
metodu je promovisao Max Hokhojmer i prema njoj istraivai trebaju biti
osjetljivi prema kultrurnim, privrednim, politikim socijalnim okolnostima u
drutvu koje takorei s ledja ovjeka guraju da misli i djeluje na odreeni nain.