You are on page 1of 24

Kada bol zahvati ivac

Savjeti i informacije

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 1 12.7.2008 16:18:19


Sadraj

Uvod 3

Bol 4
Ljudi u Europi trpe bol 4
Kakvi oblici boli postoje? 5
Kako nastaje bol? 6
Priroda boli 6
Pamenje boli/kronina bol 7

S lijenikom na putu otkrivanja boli 8


Razgovor s lijenikom 8
Ljestvica boli 9
Metode istraivanja 10
Kome se mogu obratiti u svezi moje boli? 10

Sindrom neuropatske boli (izbor) 12


Dijabetika polineuropatija 12
Neuralgija trigeminusa 13
Postherpetika neuralgija 14
Neuropatska bol u leima 15

Mogunosti lijeenja 16
Lijeenje pomou lijekova 16
Ostali naini lijeenja 18

Pomaui Vam osposobljavamo Vas da si sami pomognete 20

Savjeti 20

Korisne adrese i internetske veze 22


Bolesnike grupe 22
Profesionalne udruge 22
Korisne internetske adresi o boli 23

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 2 12.7.2008 16:18:20


Uvod

Dragi itatelju,

Sada drite u rukama brouru o neuralnoj boli, bez sumnje, zato to ste
sami ili to je netko u Vaoj obitelji zahvaen njome.

Niste sami u tome; samo u Europi i SAD-u, broj osoba koje pate od
neuralne boli dosie 15 milijuna.

Neuralgija ili neuralna bol oznaava bol uzrokovanu oteenjem samih


ivaca; lijenici je nazivaju neuropatskom boli.

Neuralna bol se rijetko moe izljeiti, budui da se jednom oteeni


ivac, u osnovi, ne moe vie obnoviti u cijelosti. Ipak, u gotovo svim
sluajevima, dobro odgovara na lijeenje pa bolesnici mogu ostvariti
prijanju kvalitetu ivota i ponovo se osjetiti ivima.

2004. godine, zbog potpore milijunima oboljelih ljudi irom svijeta te


zbog upoznavanja tih istih ljudi s neuropatskom boli i njezinim lijeenjem,
osnovana je Mrea Neuropatske Boli (NPN). Mreom su sada, na meu-
narodnoj razini, ujedinjene brojne bolesnike organizacije.

Mrea Neuropatske Boli je u pozadini i ove broure, budui da ona


pomae onima koji su njome zahvaeni da bolje razumiju svoju bol; tako
obavijeteni, u mogunosti su svjesno pristupiti svom stanju i raditi za-
jedno sa svojim lijenicima u svladavanju svih potekoa.

Uz dobre elje i u nadi da e Vam neka od ideja iz ove broure pomoi


da napravite korak naprijed,

Harry Kletzko
Predsjednik Mree Neuropatske Boli (NPN)

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 3 12.7.2008 16:18:20


Bol

Ljudi u Europi trpe bol

Skoro 1 od 5 osoba (19%) u Europi ima kroninu bol. Najei oblik boli
ukljuuje bol u leima, bol u miiima, bol u zglobovima/osteoartritis, bol
u reumatoidnom artritisu, neuralnu bol i bol zbog tumora.

Iako su, u zadnjih 20 godina, istraivanja omoguila veliki napredak, a


dostupne su i brojne mogunosti lijeenja, mnogi ljudi jo trpe kroninu
bol i nisu zadovoljavajue lijeeni.

Bolesnici trebaju vie detaljnjih informacija koje e im pomoi da pobolj-


aju razumijevanje kronine boli.

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 4 12.7.2008 16:18:20


Kakvi oblici boli postoje?

Bol je jedna od prirodnih reakcija naeg organizma koja nas obavjetava


o poremeaju u naem tijelu ili o tetnim vanjskim imbenicima.

Akutna bol ima vanu upozoravajuu i zatitnu funkciju u tijelu, na pri-


mjer, kod ozljede (npr. razderotine) ili upale (npr. zubni apsces). Akutna
bol openito traje krae vrijeme i obino prestaje saniranjem procesa koji
je i doveo do boli.

Kronina bol je drugaija. Razlikuje se od akutne boli po tome to traje


dulje vrijeme te se moe proiriti bez upozorenja (npr. kod reumatoidnog
artritisa, kronine boli u leima ili boli kod tumora). Bez zadovoljavajueg
lijeenja osoba moe postati depresivna, a njezina kvaliteta ivota bitno
smanjena.

Vrijeme do razrjeenja
ar ani
ud d

AKUTNA BOL KRONINA BOL


o
M

< 1 MJESECA 3-6 MJESECI

obino jasno oteenje tkiva bol koja traje 3-6 mjeseci ili vie
bol prestaje nakon cijeljenja tkiva prisustvo boli i nakon oekivanog
ima zatitnu ulogu razdoblja cijeljenja tkiva
obino nema zatitnu ulogu

Slika 1 Tijek boli: trajna bol je opisana kao kronina

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 5 12.7.2008 16:18:20


Kako nastaje bol?

Bol nastaje na dva razliita naina. Kod


nociceptivne boli, tkivo moe biti oteeno
na razliite naine, kao to su ozljeda, upala,
pritisak, vruina ili hladnoa. Impulsi (signa-
li) boli prepoznaju se putem receptora koji
reagiraju na bol takozvani nociceptori (npr.
u koi ili unutranjim organima). Ti signali se
prenose putem ivaca do lene modine, a
od tamo do mozga gdje se prepoznaju kao
bol.

Kod neuropatske boli, ozljeda samog ivca


potie proizvodnju signala boli, iako nije do-
lo do oteenja tkiva. Uzroci oteenja ivca
mogu biti fizikalne ozljede (presijecanje ivca, Slika 2 Bol se javlja kada ivci
odailju signale putem kralje-
dugodjelujui, stalan pritisak), metabolika nine modine u mozak
disfunkcija (npr. eerna bolest), otrovne tvari
(npr. alkohol), virusne infekcije, kao herpes zoster ili upale. Bol u leima
takoer moe biti neuropatska, na primjer, kada su korjenovi ivaca
oteeni pritiskom pomaknutog diska.

Priroda boli

Karakter neuropatske boli obino se opisuje kao arei ili otar poput
noa.

Bol moe biti trgajua, kratka i poput napadaja ili se javlja kao dosadna,
stalna bol. Takoer se moe javiti u obliku parestezija (npr. peckanje/
bockanje) i izrazite osjetljivosti na dodir, tako da i najnjeniji dodir ili sva-

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 6 12.7.2008 16:18:20


Bol

kodnevna aktivnost mogu izazvati bol.

Bol koja se iri (izbija) u nogu ili ak u sto-


palo i prste, tipina je za bol u donjem dijelu
lea koja ima i neuropatsku komponentu.

Pamenje boli/kronina bol

Ako se signali uestalo ponavljaju tijekom


duljeg vremenskog razdoblja, ivana vlak-
na se mogu trajno promijeniti te dolazi do
pojave pamenja boli. Ako se to dogodi,
njeni stimulansi kao to je dodir, toplina ili
istezanje mogu se osjetiti kao bol.

Kronina bol moe imati znaajne posljedi-


ce. Osobe s kroninom boli osjeaju strah,
beznae i oaj. Skloni su depresivnim Slika 3. Osjet arenja i pec-
kanja
raspoloenjima, mogu se povui u sebe te
smanjiti kontakte s prijateljima i rodbinom.

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 7 12.7.2008 16:18:20


S lijenikom na putu otkrivanja boli

Pronalaenje uzroka boli i postavljanje dijagnoze vani su uvjeti za uin-


kovitu terapiju boli.

Stoga se treba javiti lijeniku u poetnoj fazi bolesti.

Razgovor s lijenikom

Za poetak, lijenik e provesti detaljan


razgovor s bolesnikom, a sljedea pitanja su
od izrazite vanosti:

Kada se bol prvi puta javila?

Gdje se bol javlja?

Da li se bol iri?

Kakva je bol? (oblik boli-sijevajua bol,


probadajua bol)

Koliko je jaka bol?

Koliko esto se bol javlja?

Osjeate li dodatno i parestezije (npr. peckanje, osjeaj topline ili


hladnoe)?

Takoer je vano znati utjee li bol na Va posao, kao i na drutveni i


privatni ivot. Lijenik treba znati umanjuje li bol Vau radnu sposobnost
ili sposobnost obavljanja kuanskih poslova, takoer jeste li smanjili
drutvene izlaske ili ste pak zanemarili svoje hobije.

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 8 12.7.2008 16:18:20


Ljestvica boli

Budui da je teko objektivno procijeniti jainu boli, mogue je da ete


trebati ocijeniti i zabiljeiti svoju bol na ljestvici boli (npr. na vizualno-ana-
lognoj skali: VAS).

Vizualno-analogna skala: VAS

bez boli najjaa bol

Da bi bolje razumjeli bol, napravljeni su posebni detaljni upitnici o boli.


Dodatno, bilo bi korisno redovito zapisivati doivljenu bol u dnevnik boli.

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 9 12.7.2008 16:18:21


Metode ispitivanja

Nakon poetnog razgo-


vora, dostupne su razli-
ite metode istraivanja.
Lijenik e prvo izvriti
temeljit fizikalni pregled,
koji e takoer dati in-
formacije o oputajuim
poloajima, napetosti mi-
ia i skraenju miia.
Kod odreenih bolnih
stanja, lijenik moe ui-
Slika 4. Kompjuterska tomografija (CT)
niti posebne testove; na
primjer neuroloke ili neuropsiholoke testove. U neurolokim testovima
detaljno se ispituje funkcija ivca kako bi se mogla procijeniti mogunost
ivanog ili miinog ogranienja ili oteenja.

Dodatni dijagnostiki testovi (pretrage) mogu nam dati daljnje infor-


macije o uzroku boli. Oni mogu ukljuivati analizu krvi i mokrae, RTG,
kompjutersku tomografiju (CT) i prikaz magnetskom rezonancijom (MRI).

Kome se mogu obratiti u svezi moje boli?

Za Vas je vano da ne podnosite bol predugo i da posjetite svog lijenika


to prije. Uzrok/uzroci boli moraju se otkriti i uinkovito lijeiti tako da se
ne razvije pamenje boli i da bol ne postane kronina.

Budui da bol moe imati razliite uzroke, postoje brojni lijenici koji se
specijaliziraju za njezinu dijagnozu i lijeenje, a tu je i Va lijenik ope
medicine. Ti lijenici specijalisti (pr. ortopedi, dermatolozi, neurolozi,

10

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 10 12.7.2008 16:18:21


S lijenikom na putu otkrivanja boli

fizijatri i psiholozi) imaju na raspolaganju dodatne metode istraivanja


koje mogu pomoi u otkrivanju uzroka boli. Naalost, neurolozi se esto
ukljuuju u prekasnom stadiju ili se uope ne ukljuuju, jer se esto pod-
cjenjuje uloga oteenja ivca u nastanku boli.

Dodatno, postoje terapeuti


osposobljeni za lijeenje boli.
To su lijenici razliitih speci-
jalizacija (npr. anesteziolozi,
neurolozi) koji se koncentri-
raju na stanja u kojima je bol
glavni simptom.

Za svakog bolesnika je va-


no da pronae odgovaraju-
eg lijenika s kojim e usko
i s povjerenjem suraivati.

11

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 11 12.7.2008 16:18:21


Sindrom neuropatske boli (izbor)

Mnoga stanja uzrokovana oteenjem ivaca ukljuena su u sindrom


neuropatske boli. Najea stanja su detaljno opisana u nastavku: dija-
betika polineuropatija, postherpetika neuralgija, neuralgija trigeminusa
i neuropatska bol u leima.

Dijabetika polineuropatija

eerna bolest moe uzrokovati oteenje ivaca, znano kao dijabetika


polineuropatija. Dapae, polineuropatija se najee javlja u eernoj bo-
lesti, budui da ivci bivaju oteeni uincima visoke razine eera u krvi.
Dijabetika polineuropatija moe dovesti do boli i areeg osjeta kao i do
parestezija (peckanja, osjeta trnjenja te osjeaja ukoenosti), uglavnom
u nogama. Kao topilna, prilikom ulaska u vruu vodu, tako se i bol iri
prema gore od stopala prema tijelu. Dlanovi i ruke mogu biti zahvaeni u
kasnijem stadiju.

Glavni simptom, koji osjea jedna treina bolesnika, je miina (ili mo-
torna) disfunkcija. Rezultat je slabljenje femoralnih (bedrenih) ili zdjelinih
miia, to moe dovesti do tekoa prilikom uspinjanja stepenicama.
Modani ivci takoer mogu biti zahvaeni (pokreti oima, zatvaranje
kapaka).

Dijabetika polineuropatija najee zahvaa stopala, ime se stvara-


ju uvjeti za nastanak razliite boli, ulkusa (ireva), opeklina, infekcija i
gangrene. Svakodnevna njega stopala veoma je vana u sprjeavanju
razvoja tih komplikacija. Preporua se redovit pregled stopala od strane
lijenika.

12

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 12 12.7.2008 16:18:21


Neuralgija trigeminusa

Neuralgija trigeminusa
je relativno rijetka bolest
petog modanog ivca
(n.trigeminus), koji je od-
govoran za osjet dodira na
licu. ee se javlja u starijih
osoba, a ene su zahvaene
ee od mukaraca.

Uzrok neuralgije trigeminusa


Slika 5. Glavna podruja inervacije trigeminalnih
je trajno podraivanje trige-
ogranaka minalnog ivca (tri ogranka).
U veini sluajeva, zahvaeni
su drugi i trei trigeminalni ogranak; najrjee prvi (elo). Bol je karakte-
rizirana epizodama izrazitog trganja (probadanja) na jednoj strani lica,
a ponavlja se nekoliko puta i obino zavrava u nekoliko sekundi. Ovi
ponavljajui napadaji mogu trajati minutama ili satima i esto su praeni
lakrimacijom (suzenjem), crvenilom koe i bolnim trzajevima zahvaenih
linih miia. Ove bolne epizode mogu se javiti potpuno spontano, me-
utim, esto se aktiviraju takozvanim provocirajuim tokama (dodiriva-
njem koe lica, zijevanjem, kihanjem, brijanjem, ienjem zubi, pijenjem,
vakanjem, govorom, smijehom, itd.). Izmeu napadaja, bolesnici ne
osjeaju bol.

13

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 13 12.7.2008 16:18:21


Postherpetika neuralgija

Postherpetika neuralgija (bol nakon herpesa zostera) esto je trajna


bol ograniena na jedno podruje. Prvi kontakt s herpesom zosterom
obino se deava u djetinjstvu i tada se manifestira kao vodene kozice.
Virus se moe ponovo aktivirati i nakon nekoliko desetljea. Dolazi do
intenzivne boli u podruju zahvaene koe, te se mogu pojaviti skupine
mjehuria (plikova) ili njenih vezikula koje prate tijek ivca na tijelu ili na
licu. Oino bol prestaje unutar mjesec dana, a mjehurii postaju kraste
koje otpadaju.

Oko 10-20% bolesnika (s godinama ovaj se broj moe poveati na 60%)


s hepes zosterom moe razviji postherpetiku neuralgiju, koja u nekim
sluajevima moe trajati godinama. Bol u zahvaenom podruju koe
ostaje i nakon to su se mjehurii povukli, a opisuje se kao dosadna i
sijevajua, trajna bol. Dodatno, javljaju se spontane epizode boli, koja je
vrua i probadajua. Bol se takoer moe javiti nakon dodira i to u obliku
izrazito uznemirujuih parestezija. Poslijedice mogu biti znaajne, tako
da se i najnjeniji dodiri, ak i osjet odjee na koi, ne mogu podnijeti,
to naposlijetku dovodi do drutevene izolacije.

14

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 14 12.7.2008 16:18:21


Sindrom neuropatske boli (izbor)

Neuropatska bol u leima

Oko 4050% populacije pati od povremene ili stalne boli u leima. Uzro-
ci bolova u leima su obino povezani s boleu korjenova spinalnih i-
vaca, diska i miia u odgovarajuem podruju (nociceptivna bol). Osim
toga, ivac koji izlazi iz lene modine i prolazi izmeu tijela dva kraljeka
(korjen ivca) moe biti oteen prolapsom diska ili kirurkim zahvatom
uinjenim na disku, to dovodi do neuropatske boli.

Vie od 30% osoba s kroninom boli u leima ima neuropatsku kom-


ponentu. Neuropatska bol se obino javlja kada je jedan ili vie ivanih
korjenova podraeno ili pod pritiskom. Bol moe biti kronina i imati
oblik arenja, trganja ili osjeta trnjenja ili se osjetiti kao elektrini udar. Bol
moe biti locirana u leima (lumbago, bol u lumbalno-slabinskom dijelu)
ili se moe iriti u bedro ili pak
kroz cijelu nogu do stopala (ishijal-
gija, lumbalna ishijalgija). Takoer
moe dovesti do smanjene osjet-
ljivosti (npr. osjeaj ukoenosti) i
paralize odgovarajuih miia.

15

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 15 12.7.2008 16:18:21


Mogunosti lijeenja

Primarni cilj je lijeenje osnovne bolesti (npr. postizanje optimalne razine


eera u krvi kod bolesnika sa eernom boleu), uklanjanje uzroka boli
uz istodobno ublaavanje neugode.

Lijeenje boli moralo bi zapoeti to je prije mogue, kako bi se izbjeglo


stvaranje pamenja boli, koje pak moe dovesti do kronine boli. Do-
datno, nelijeena bol koja je bila prisutna tijekom dugog vremena, tee
se lijei.

Cilj lijeenja boli je uklanjanje ili ublaavanje boli koritenjem nekoliko


metoda, koje mogu i ne moraju ukljuivati lijekove. Potpuno oslobaanje
od boli ne moe se uvijek postii. Izbor uinkovite terapije, odgovarajue
za svakog pojedinog bolesnika, detaljno objanjenje lijeenja i aktivna
suradnja bolesnika, vani su imbenici za uspjeno lijeenje boli. U ne-
kim sluajevima potreba je kombinacija razliitih lijekova i koritenje vie
metoda lijeenja.

Lijeenje pomou lijekova

Lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta, kao to su aspirin i parace-


tamol, nisu odgovarajui za lijeenje neuropatske boli. Lijekovi koji se
koriste u lijeenju neuropatske boli u osnovi se koriste u lijeenju epilep-
tikih napadaja (antikonvulzivi) i depresije (antidepresivi). Primjena jaih
analgetika iz skupine opioida moe biti od koristi. Za uinkovito lijeenje
esto je potrebna kombinacija lijekova.

16

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 16 12.7.2008 16:18:21


Antikonvulzivi

Antikonvulzivi su primarno namijenjeni za


lijeenje epileptikih napadaja. Meutim, oni
su se pokazali uinkovitima u lijeenju neu-
ropatske boli, budui da ta dva stanja imaju
neke zajednike osobine. U oba sluaja
postoji prekomjerno podraivanje ivanih
stanica i prekomjerno odailjanje impulsa.
Antikonvulzivi stabiliziraju te ivane stanice i
zaustavljaju stalno oslobaanje tih signala.

Antidepresivi

Antidepresivi, namijenjeni za lijeenje depresije, danas su iroko pri-


hvaeni kao terapija za neuropatsku bol. Njihovo blagotvorno djelova-
nje ublaavanja boli poznato je ve godinama. Izrazito su uinkoviti u
lijeenju dugotrajne, aree boli. U bolesnika lijeenje e esto zapoeti
triciklikim antidepresivima. Jo se ispituje uinak ublaavanja boli novih
antidepresiva.

17

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 17 12.7.2008 16:18:21


Opioidni analgetici

Morfij i ostali opioidi spadaju u skupinu lijekova poznatih kao opioidni


analgetici. Oni djeluju na posebnim dijelovima ivaca, opioidnim recep-
torima, i sprjeavaju podraivanje ivanih stanica. Opioid koji sadri
ublaiva bolova pomae kod mnogih oblika jake boli (npr. nakon opera-
cije ili u lijeenju dugotrajne kronine boli).

Vano je bolesnike upozoriti da najnoviji opioidi, koji su djelotvorni tije-


kom dugog razdoblja, nisu povezani s ovisnou. Kao i u sluaju mnogih
drugih lijekova, Va lijenik moe postupno, unutar nekoliko dana, sma-
njivati dozu, do potpunog prestanka primjene lijeka.

Ostali naini lijeenja

Fizikalna terapija (npr. koritenje toplinske terapije)

Kineziterapija (npr. istezanje ili vjebe jaanja)

TENS (transkutano elektino podraivanje ivaca) terapija

Akupunktura

Psiholoke metode lijeenja (npr. spoznavanje boli, tehnike oputanja,


psihoterapijske metode).

18

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 18 12.7.2008 16:18:21


Mogunosti lijeenja

Slika 6 Kineziterapija

19

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 19 12.7.2008 16:18:22


Pomaui Vam osposobljavamo Vas da si sami pomognete

U bolesnikim grupama podrke, oboljele osobe mogu razgovarati o


problemima uzrokovanim njihovim stanjem, dobiti informacije, sluati
strunjake u podruju boli i postavljati pitanja.

Ako se bolesnici potiu na razumijevanje i aktivno sudjelovanje u svom


lijeenju, vea je ansa da e lijeenje biti uspjeno.

Savjeti
Niste sami! U Europi skoro 1 od 5 oso-
ba (19%) pati od kronine boli.

Prihvatite injenicu da osjeate bol.

Nemojte predugo ekati u traenju pro-


fesionalne pomoi posjetite lijenika
to je prije mogue.

Budite iskreni prema svom lijeniku i


detaljno opiite bol, ako je potrebno, te uinak koji ona ima na
Va ivot (npr. sposobnost rada, nezainteresiranost, povlaenje iz
drutva, itd.).

Postavljajte pitanja svom lijeniku i u potpunosti se informirajte.

Razmislite o tome bi li Vaa bol mogla biti neuropatska bol.

Moglo bi biti korisno da se ukljue i specijalisti (npr. neurolozi,


terapeuti za bol).

Bol se mora zapoeti lijeiti rano i bez prekidanja lijeenja.

20

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 20 12.7.2008 16:18:22


Uvijek uzimajte svoje lijekove redovito.
Moete samo promijeniti dozu, ali tek
nakon razgovora sa svojim lijenikom.

Ne-medikamentozno lijeenje (npr.


kineziterapija) treba se primjenjivati/pro-
voditi redovito.

Ostanite fiziki aktivni. Neaktivnost


uzrokuje slabljenje i napetost miia, to moe poveati probleme
uzrokovane bolovima.

Obratite se bolesnikoj grupi podrke. Tamo ete nai ljude sa


slinim problemima s kojima moete razmijeniti iskustva.

Nemojte se povlaiti. Nemojte se izolirati od prijatelja i poznanika.

Poastite se (npr. dobrom hranom, glazbom, kinom, kazalitem,


zabavom, itd.).

Dobra terapija boli


trebala bi Vam
pomoi da aktivno
sudjelujete u sva-
kodnevnom ivotu.

S uinkovitom
terapijom boli, Vi
ete, a ne Vaa
bol, odluivati o
tome kako ete
ivjeti svaki dan.

21

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 21 12.7.2008 16:18:22


Korisne adrese i internetske veze

Bolesnike grupe

Hrvatski savez dijabetikih udruga


Zagreb, Dugi dol 4a, tel/fax: 01 2330 991
e-mail: diabetes@diabetes.hr

Profesionalne udruge

HRVATSKI LIJENIKI ZBOR


CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION
HRVATSKO DRUTVO ZA LIJEENJE BOLI
CROATIAN PAIN MENAGEMENT SOCIETY
Tajnitvo (Secretary):
A. tampara 3, OB Karlovac p.p.182, 47000 Karlovac
Telefon: 047/608 140
Fax: 047/431 337
E-mail: hdlb@bolnica-karlovac.hr

Korisne internetske adresi o boli

http://www.medicinenet.com/neuropathic_pain/article.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Neuropathy
http://www.actionontario.ca/en/home
http://www.diabetes.hr
http://www.hdlb.org/kontakt.php

22

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 22 12.7.2008 16:18:22


23

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 23 12.7.2008 16:18:22


Pfizer Croatia d.o.o., Radnika cesta 80, 10000 Zagreb
Tel. 01 390 87 77, Fax.: 01 390 87 70
LYR-12-08-EDU, lipanj 2008.

Lyrica - Kada bol zahvati zivac.indd 24 12.7.2008 16:18:22

You might also like