Professional Documents
Culture Documents
Simpozij - Botanicki VRT
Simpozij - Botanicki VRT
SIMPOZIJ
s meunarodnim sudjelovanjem
BOTANIKI VRTOVI
I ARBORETUMI HRVATSKE
Zagreb, 2011.
SIMPOZIJ
BOTANIKI VRTOVI
I ARBORETUMI HRVATSKE
S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM
Urednici
SANJA KOVAID
VANJA NIKOLA STAMENKOVID
DIZAJN I PRIJELOM
Vanja Nikola Stamenkovid
ILUSTRACIJE biljaka
Mirela Ivankovid Bielen
TISAK
Kolding d. o. o.
ZAGREB, 2011.
ISBN 978-953-99774-4-1
SIMPOZIJ
BOTANIKI VRTOVI
I ARBORETUMI HRVATSKE
S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM
KNJIICA
SAETAKA
UMJESTO PREDGOVORA...
V
Nakon osnivanja Sekcije botanikih vrtova i arboretuma Hrvatske, na
Tredem botanikom kongresu na Murteru u rujnu 2010. organizirali smo
okrugli stol, oko kojega su se okupili lanovi Sekcije i drugi botaniari
zainteresirani za dobrobit i napredak naih botanikih vrtova. Uz redovito
jadanje, prvi put se pojavila ideja zajednikog nastupanja prema javnosti,
organizacijom Dana otvorenih vrata hrvatskih botanikih vrtova. Prijedlog
je dala lanice Sekcije mr. sc. Modrid Surina iz Hrvatskog prirodoslovnog
muzeja u Rijeci, koji u svome sklopu ima i omanji Primorski botaniki vrt.
Ideja se kuhala i hladila, podgrijavala i mijeala s drugima, i naposlijetku
smo s poetkom ove godine u Botanikom vrtu PMF-a u Zagrebu zapoeli s
ozbiljnom organizacijom prvog nacionalnog Tjedna botanikih vrtova i
arboretuma Hrvatske. Pomalo smo se povezali i okupili sve kolege koji rade
u botanikim vrtovima i arboretumima, poeli s osmiljavanjem zajednikih
i koordinacijom pojedinanih programa dogaanja u naim vrtovima i
arboretumima, s traenjem pokrovitelja i sponzora te idejnih rjeenja
bududih tiskanih materijala. Isprva skeptini i bez puno vjere, ubrzo smo se
ugodno iznenadili nailazedi na bezrezervno odobravanje i nadlenih
ustanova i svih institucija koje smo zamolili za pokroviteljstva i pomod.
Mrea se polako irila i program Tjedna korak po korak napredovao, te
smo ubrzo poeli razmjenjivati i tjedno glasilo elektronikom potom.
Naposlijetku su se u organizaciju Tjedna ukljuili svi lanovi Sekcije i
mnotvo vanjskih suradnika!
Kako je do prokrovitelja ipak laki put nego do sponzora, pogotovo u
kriznim vremenima koja nas sve pogaaju, najboljim nainom da se doe
do kakvih skromnih sredstava pokazala se organizacija dvodnevnog
simpozija, na kojemu bismo izloili pojedinane i zajednike potekode i
ciljeve razvitka naih objekata. Isprva zamiljen tek kao formalnost,
simpozij se pokazao pravim pogotkom, jer osim to nam je uistinu donio
malena sredstva potrebna za tiskanje pozivnica i programa dogaanja na
simpozij su se prijavili predstavnici svih botanikih vrtova i arboretuma.
tovie, tek formalni poziv da odre uvodna predavanja toga prvoga dana
VI
Tjedna prihvatili su i direktorica globalnih programa Svjetske udruge
botanikih vrtova, gospoa Suzanne Sharrock, i slovenski predstavnik u
Europskom konzorciju, upravitelj Botanikog vrta ljubljanskog Sveuilita,
dr. sc. Joe Bavcon. U utorak (31. svibnja) gospoa Sharrock nazoit de
takoer otvaranju Tjedna u Dubrovniku, gdje de se za raznovrsnost
dogaanja pobrinuti ravnatelj Instituta za more i priobalje dubrovakog
Sveuilita, izv. prof. dr. sc. Nenad Jasprica i struna suradnica u
Botanikom vrtu na Lokrumu (u sastavu Instituta) mr. sc. Katija Dolina.
Istoga dana priredit de se i sveano otvaranje Tjedna u Splitu: iako danas
tek sjena nekadanjeg sjaja, Botaniki vrt PMF-a u Splitu takoer de
sudjelovati u dogaanjima nacionalnog Tjedna, uz veliki entuzijazam
novozaposlenog voditelja, dr. sc. Mirka Ruida i njegovih kolega.
Tjedan de zavriti u subotu, 4. lipnja, drugim danom simpozija, koji de
u Katel Lukidu organizirati ravnatelj najpoznatijeg kolskog vrta u
Hrvatskoj, Botanikog vrta O Ostrog, gospodin Stipe Boinovid Maor i
voditeljica Vrta, gospoa Leda Toma. Nede izostati niti svesrdna pomod
utemeljiteljice toga zakonom zatidenog objekta, danas umirovljene no jo
itekako aktivne, gospoe Ivne Budan, koja je za svoj vrt primila brojne
nagrade, izmeu ostalih i one za ivotno djelo Ministarstva kulture i
Splitsko-dalmatinske upanije.
Od utorka, 31. svibnja, do subote, 4. lipnja, irom Hrvatske odvijat de se
raznovrsna besplatna dogaanja u botanikim (ali i drugim) vrtovima i
arboretumima: obilasci uz strunu pratnju, predavanja, radionice, izlobe,
prikazivanje dokumentarnih filmova, lutkarske predstave, predstavljanja
uenikih projekata i radova, domjenci s kuanjem biljnih jela i napitaka...
za najiru javnost: od vrtidkih maliana do umirovljenika!
Nakon poetnog simpozija, u Botanikom vrtu PMF-a u Zagrebu radit de
se itav tjedan punom parom, od 9 ujutro do 20 sati uveer. U Tjedan su
se, osim botaniara zaposlenih u Vrtu (mr. sc. Biserka Juretid, dr. sc. Sanja
Kovaid, Darko Mihelj, Vanja Stamenkovid i Dubravka Sandev),
entuzijastino ukljuili i nastavnici Biolokog odsjeka PMF-a te vjerni
VII
vanjski suradnici (Prijatelji) Botanikog vrta, pa de tu itav tjedan biti
ivahno i veselo! Ni mnogi Zagrepani ne znaju da Zagreb tonije reeno,
zagrebako Sveuilite ima jo jedan botaniki vrt, takoer zakonom
zatideni Farmaceutski botaniki vrt Fran Kuan Farmaceutsko-
biokemijskog fakulteta, u kojemu de Tjedan organizirati njegov voditelj, dr.
sc. Dario Kremer, uz pomod (malobrojnih) kolega. Naa dva nekod divna,
a danas potrebita vede brige i ulaganja planinska botanika vrta,
osnovana na obroncima najznaajnijih sredita razvitka biljnih endema u
naoj zemlji, Velebita i Biokova, prikljuit de se organizacijom lokalnih
dogaanja. Ispred Velebitskog botanikog vrta, koji je danas sastavni dio
NP Sjeverni Velebit, Tjedan de na ak pet lokacija (Botaniki vrt u Modrid
dolcu, Krasno, Senj, Gospid i Otoac!) organizirati mlada biologinja Tea
ilid. Organizacije Tjedna u Biokovskom botanikom vrtu Kotiina (u
sastavu PP Biokovo) prihvatila se takoer mlada snaga, biologinja
Zvjezdana Popovid, uz svesrdnu pomod svojih nadreenih i kolega iz Parka
prirode. Hrvatski prirodoslovni muzej u Rijeci predstavit de svoju zbirku
primorskih biljnih vrsta u organizaciji mr. sc. eljke Modrid Surina i njenih
kolega: izmeu ostaloga, Rijeani de predstaviti i pilot-projekt HPM-a,
uporabu QR-kodova u botanikim vrtovima i muzejima.
Najstariji arboretum u Europi, zakonom zatideni negdanji posjed
velikake obitelji Guetid-Gozze u Trstenu, koji datira s kraja 15. stoljeda,
otvorit de vrata javnosti razliitim dogaanjima tijekom Tjedna, u
organizaciji njegova upravitelja, gospodina Ivana imida i brojnih suradnika.
Najstariji zakonom zatideni spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj,
arboretum Opeka u prelijepom zagorskom mjestu Maran (opdina Vinica),
udruio je snage svojih nadlenih, ravnateljice JU za upravljanje zatidenim
objektima prirode na podruju Varadinske upanije, gospoe Alenke Car i
njene suradnice, gospoe Sanje Kopjar, s oblinjom srednjom kolom, gdje
de kolo uenika voditi njihova profesorica, gospoa Blanka Pazman, uz
podrku svoje ravnateljice i kolegica. Na slavonski lan, u Domovinskom
ratu oteden, a danas u postupku za zakonsku zatitu, arboretum Lisiine
VIII
na obroncima Papuka, u postupku je revitalizacije. Njime upravlja Uprava
uma-Podrunica Naice, a za organizaciju struno voenih obilazaka
Arboretuma tijekom Tjedna pobrinut de se gospoe Bojana Filid iz umarije
Vodin i Nataa Rap iz UP Naice. I naposlijetku je tu mladi kolski
arboretum zaboke Gimnazije Antuna Gustava Matoa, koji nastaje
tijekom posljednjih nekoliko godina pogonjen nepresunim entuzijazmom
mlade ravnateljice Bibijane logar i njene kolegice Dinke Tomakovid-
Preseki, a i svih uenika i nastavnika Gimnazije.
IX
sastavnica (fakulteta i instituta), pokrovitelji su nam i Sveuilita u Zagrebu,
Splitu i Dubrovniku, te gradovi Zagreb i Dubrovnik.
Meu sponzorima spomenimo Bioloki odsjek PMF-a Sveuilita u
Zagrebu, Institut za more i priobalje Sveuilita u Dubrovniku, Grad
Katela, Grad Zagreb i Turistiku zajednicu Grada Zagreba.
X
TO JE TO, ZAPRAVO, BOTANIKI VRT?
U naoj javnosti esto moemo uti ili proitati da netko oko kude
ima ureen krasan botaniki vrt, jer u njemu raste mnogo razliitih vrsta
biljaka i vlasnik ak zna kako se posaene biljke nazivaju! Meutim,
botaniki vrt je ipak mnogo vie od raznolike i brojne zbirke ivih biljaka.
Botaniki vrtovi se bitno razlikuju, i po sadraju i po djelatnosti, od
drugih vrtova i perivoja. Lijepo ureeni (gradski ili privatni) vrtovi i
perivoji pruaju hortikulturno oblikovan prostor za oputanje i ugodan
boravak u zelenilu, ali to ipak nisu botaniki vrtovi. Prije desetak
godina u svijetu je prihvadena definicija botanikog vrta koju su napisali
Wyse Jackson i Sutherland (2000):
XI
Naravno da postoje razliiti botaniki vrtovi: vedi i manji; stariji i
suvremeni; javni, privatni, sveuilini, gradski. Botaniki vrtovi mogu biti
specijalizirani za uzgoj planinskih, movarskih, ljekovitih, sukulentnih
biljaka ili npr. poljoprivrednih kultura.
XII
ORGANIZACIJA
XIII
PROGRAM
SIMPOZIJ 30. svibnja 2011.,
IZLOBENI PAVILJON Botanikog vrta PMF-a, Zagreb
USMENA IZLAGANJA
3
12.00-12.15 Marilena Idojtid, Marko Zebec, Igor Poljak; Bojana Filid;
Tatjana Arnold Sabo (umarski fakultet, Zagreb; umarija
Vodin; JU za upravljanje zatidenim prirodnim
vrijednostima Virovitiko-podravske upanije): Arboretum
Lisiine najmlai hrvatski arboretum
Arboretum Lisiine
Igor Poljak, Marilena Idojtid, Marko Zebec (umarski fakultet, Zagreb),
Stanko Vlahovid (u mirovini, Zagreb)
Arboretum Opeka
Sanja Kopjar i Alenka Car (JU za upravljanje zatidenim prirodnim
vrijednostima Varadinske upanije)
5
Biblijski vrt Svetita Gospe Stomorije
Ivna Budan (u mirovini, Katel Lukid)
10
Sekcija botanikih vrtova i arboretuma Hrvatskog botanikog drutva
BISERKA JURETID
Proelnica Sekcije Botanikih vrtova i arboretuma
Hrvatskog botanikog drutva
11
Botaniki vrtovi vanost i uloga u nastavi botanike
ANTUN ALEGRO
Predsjednik Hrvatskog botanikog drutva
12
njegu i ostale hortikulturalne tehnike. Botaniki vrt bit de mjesto gdje se
mogu objasniti i osnovne postavke terenskog rada, pravilnog sabiranja i
herbariziranja te prikupljanja vegetacijskih podataka. Na drugoj razini
botaniki vrt slui nastavniku kao izvor ivog ili svjeeg biljnog materijala za
nastavu. To mogu biti itave biljke kao ilustracija uz predavanja i objekti za
praktikum ili odreeni biljni dijelovi i organi koji slue za izradu preparata,
anatomskih presjeka i slino.
Nastava botanike na Botanikom zavodu PMF-a neraskidivo je vezana uz
Botaniki vrt. Botaniki vrt je izvor materijala za praktikume iz morfologije i
anatomije bilja, sistematske botanike, na biljkama iz Vrta poduava se
determinacija, a primjerci iz zbirki, osobito egzotine vrste, donose se u
predavaonice. Botaniki vrt je takoer mjesto na kojem se studenti
upoznaju s florom Hrvatske, a mnogi se tu po prvi puta susredu s rijetkim,
endeminim i ugroenim vrstama. U Vrtu se pouavaju i neke metodoloke
osnove vezane uz terenski rad, georeferenciranje, izradu vegetacijskih
snimki, uzimanje uzoraka tla i mikroklimatoloka mjerenja.
Zakljuno, moe se redi da botaniki vrtovi predstavljaju, kako to je
zacrtano ved u njihovim poecima, nezaobilazno mjesto u nastavi iz svih
aspekata botanike, osobito ako se tom nastavom eli dosedi praktino
znanje i kompetentnost.
13
Botaniki vrt Sveuilita u Ljubljani
JOE BAVCON
Voditelj Botanikog vrta Sveuilita u Ljubljani
14
raznolikosti pojedinih iroko rasprostranjenih vrsta u Sloveniji. Tu su
ukljuene vrste kao to su visibaba (Galanthus nivalis), ciklama (Cyclamen
purpurascens), razliite vrste afrana (Crocus sp.) koje rastu u Sloveniji i dr.
Posebna panja posvedena je skupinama kolske djece svih uzrasta, za koje
imamo pripremljene radne listove i koje vodimo u struni obilazak vrta.
Botaniki vrt otvoren je za javnost tijekom cijele godine. U tu svrhu, u vrtu
svaki mjesec organiziramo redovita predavanja i radionice.
Edraianthus pumilio
detalj ilustracije
Mirela Ivankovid-Bielen
15
SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA
Arboretumi
Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom
IVAN IMID, MAJA ANASTAZIJA KOVAEVID
19
Arboretum Opeka
najstariji zatideni objekt parkovne arhitekture u Hrvatskoj
SANJA KOPJAR, ALENKA CAR
20
grmlja, te mnogobrojnih formi i varijeteta postoji i danas, iako je tijekom
vremena uoavan trend smanjenja broja vrsta. Tu su zastupljene mnoge
egzotine vrste podrijetlom iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne
Amerike i Europe. Zadnja inventarizacija biljnog materijala ravniarskog
dijela Arboretuma (na cca 25 ha) provedena je tijekom 2006. (umarski
institut Jastrebarsko), u sklopu koje je determinirano ukupno 2816 biljnih
jedinki razvrstanih u 180 taksonomskih jedinica, 86 rodova i 44 porodice.
Arboretum Opeka je bogat egzotama koje su po novom popisu zastupljene
kroz 84 taksonomske jedinice. Neki primjerci su znaajni ved zbog svoje
starosti od preko 150 godina i dimenzija koje su postigli, dok su drugi
jedinstveni radi svojih visokih estetskih svojstava ili rijetkosti. Od kraja
2003. Arboretum je u vlasnitvu Republike Hrvatske. Njegov nedjeljivi dio
je i dvorac Opeka, koji je danas naputen, u derutnom stanju i bez
namjene. Problem je i starost dendroflore koja polako dostie svoju punu
zrelost, te pojedina stabla potpomognuta bolestima i tetnicima polako
odumiru. Neke tete uzrokovane su vjetrom ili snijegom, dok su dodatne
neplanske sadnje na pojedinim mjestima uzrokovale naruavanje osnovne
perivojne kompozicije. Od 2007. Arboretum se odrava i ureuje u
organizaciji Javne ustanove za upravljanje zatidenim prirodnim
vrijednostima na podruju Varadinske upanije, u suradnji s Opdinom
Vinica: financijska sredstva za tu namjenu izdvajaju se uglavnom iz
prorauna Varadinske upanije, te dijelom i iz dravnog prorauna
(Ministarstvo kulture).
Calocedrus decurrens
Arboretum Opeka
Mirela Ivankovid-Bielen
21
Arboretum Lisiine - najmlai hrvatski arboretum
MARILENA IDOJTID1, MARKO ZEBEC1, IGOR POLJAK1, BOJANA FILID2,
TATJANA ARNOLD SABO3
1
Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, Svetoimunska 25,
10000 Zagreb; idzojtic@sumfak.hr
2
Hrvatske ume d.o.o., UP Naice, umarija Vodin,
Trg Gospe Vodinske 4, 33522 Vodin
3
JU za upravljanje zatidenim prirodnim vrijednostima Virovitiko-
podravske upanije, Trg Ljudevita Pataida 1, 33000 Virovitica
22
poljima radi na determinaciji i oznaavanju biljaka. Do sada je u
hortikulturnom dijelu, na dvanaest polja, determinirano 416 razliitih
svojti, iz 113 rodova. Radovi na ureenju ostalih dijelova Arboretuma i
determinaciji biljaka kontinuirano se nastavljaju. Biljke koje danas rastu u
Arboretumu moemo smatrati prilagoenima ekolokim uvjetima koji tu
vladaju, bududi da su bez njege opstale od svoje sadnje do danas. Posebnu
vrijednost imaju brojni kultivari etinjaa pa se moe redi da je Arboretum
Lisiine meu najbogatijim ivim zbirkama razliitih svojti etinjaa u
Hrvatskoj.
U Arboretumu se nalaze i pokusne plohe podignute kao znanstveni pokusi
Zavoda za umarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, umarskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu. To su plohe razliitih vrsta i krianaca
borova, to je vrijedan i u svijetu jedinstven dendroloki materijal
proizveden kontroliranom hibridizacijom dvoigliavih borova.
Zbog velike dendroloke, hortikulturne, znanstvene, edukativne i
drutvene vrijednosti, kao i zbog svoje jedinstvenosti, Arboretum Lisiine
de nakon ureenja biti prepoznatljiv za strunjake i znanstvenike, ali de
takoer razveseliti i oplemeniti sve ljude koji de u njemu boraviti i biti
otvoreni za ljepotu biljaka i prostora u kojemu one ive.
23
Platanus orientalis
Arboretum HAZU, Trsteno
Mirela Ivankovid-Bielen
SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA
Sveuilini botaniki vrtovi
Botaniki vrt PMF-a u Zagrebu dio zatidene Zelene potkove
DARKO MIHELJ, SANJA KOVAID,
VANJA STAMENKOVID, BISERKA JURETID
27
uvara, bravar, stolar i osam pomodnih djelatnika). Kao pomod u strunom
voenju skupina posjetitelja (uenici razliitih uzrasta) organizirana je
studentska sluba, dok esti posjetitelji Vrta (ljubitelji i strunjaci) nose
ploice s natpisima Prijatelj Botanikog vrta. Uz donacije, posjetitelji
mogu posvojiti stabla i klupe u Vrtu.
Poslovi koji se obavljaju u Vrtu tiu se preteito ouvanja i obnavljanja
biljnih zbirki i graevina. Pojedine zgrade u Vrtu danas su potpuno
rekonstruirane (izlobeni paviljon, javni zahod), dok druge obnova tek eka
(staklenici, upravna zgrada iz 1890.). Vrtni botaniari bave se irokim
opsegom poslova, od nadzora nad uzgojem biljaka i terenskog prikupljanja
materijala (sukladno potrebnim dozvolama), preko podrke u nastavi
raznovrsnih botanikih predmeta na PMF-u i drugim sastavnicama
zagrebakoga Sveuilita te srednjim i osnovnim kolama, do strunog i
znanstvenog rada u podruju botanike i hortikulture i koordiniranja Sekcije
Botanikih vrtova i arboretuma Hrvatskog botanikog drutva. Djelatnici
Vrta posljednjih godina objavili su 35 znanstvenih radova, oko 60
kongresnih priopdenja, pet koautorskih knjiga, tri vodia i 50-tak
enciklopedijskih antuknica; sudjelovali u 15 znanstvenih i strunih,
domadih i meunarodnih projekata; napisali vie od 150 strunih i
znanstveno-popularnih lanaka; osmislili i postavili 13 izlobi u izlobenom
paviljonu te vie od 80 info-ploa u Vrtu. I ovaj simpozij.
Adiantum capillus-veneris
Botaniki vrt PMF-a, Zagreb
Mirela Ivankovid-Bielen
28
Farmaceutski botaniki vrt "Fran Kuan"
DARIO KREMER
29
Danas je u Vrtu prisutno oko 1000 razliitih biljnih vrsta (vedinom
ljekovitih, zainskih, otrovnih i medonosnih) koje slue u nastavne, strune
i znanstveno-istraivake svrhe.
Ginkgo biloba
Botaniki vrt FBF-a, Zagreb
Mirela Ivankovid-Bielen
30
Povijest, ciljevi i bududnost Botanikog vrta na Lokrumu Instituta
za more i priobalje Sveuilita u Dubrovniku
KATIJA DOLINA, NENAD JASPRICA
Eucalyptus globulus
Botaniki vrt na Lokrumu, IMP, Dubrovnik
Mirela Ivankovid-Bielen
32
Botaniki vrt na Marjanu PMF-a Split
MIRKO RUID
33
procvatu i bio je otvoren za posjetitelje. Od 1980.-tih godina, i nakon smrti
prof. Matkovida, zapoinje stagnacija i zaputanje vrta (smanjen je broj
vrtlara na samo jednog djelatnika). Cjelokupni vrt je ved tridesetak godina
u propadanju, vjerojatno kao spoj ukupne nebrige i nerazumijevanja
gradskih slubi i Fakulteta. Bilo je vie pokuaja obnavljanja, ali sve bez
uspjeha.
U najnovije vrijeme ponovno se javlja veliki interes uprave mladog
Prirodoslovno-matematikog fakulteta, osobito Odjela za biologiju, kao i
studenata profesorskog smjera biologije i kemije za ozbiljnom obnovom
Botanikog vrta na Marjanu. Slubeno je imenovan voditelj vrta u oujku
ove godine te se zapoelo s akcijama idenja i ureenja vrta, u kojoj
sudjeluju studenti, profesori i jedini vrtlar fakulteta. U tijeku su tehniki
poslovi potpisivanja i obnavljanja Ugovora s gradom Splitom i Javnom
ustanovom Park uma Marjan, izrada arhitektonskog krajobraznog rjeenja
i dr. Cilj je obnoviti vrt kakav je nekada bio, odnosno izgraditi
reprezentativni mediteranski vrt s kultiviranim i autohtonim
mediteranskim biljkama, to de biti jedinstveni primjer vrta na istonoj
obali Jadrana. Velika ljubav, volja, entuzijazam i znanje, kao i financijske
potpore, bez sumnje de rezultirati izvrsnim ishodom.
Styrax officinalis
Botaniki vrt PMF-a, Split
Mirela Ivankovid-Bielen
34
SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA
Botaniki vrtovi na zatidenim
podrujima prirode
Biokovski botaniki vrt Kotiina
ZVJEZDANA POPOVID, KSENIJA PROTRKA, SLAVO JAKA, HRVOJE KRABID
37
endema, 12 zatidenih i 4 strogo zatidene biljne vrste, zatidene temeljem
Pravilnika o divljim svojtama (NN 99/09). U sklopu revitalizacije sve
determinirane svojte du glavnih staza oznaene su ploicama te su
postavljeni informativni panoi.
Unutar Biokovskog botanikog vrta nalazi se i Katel, koji je registriran kao
kulturno dobro, a predstavlja najreprezentativniji sauvani primjer takvog
tipa fortifikacijske arhitekture na Makarskom primorju. U planu Javne
ustanove je obnova Katela i ureenje herbarske, etnoloke i
paleontoloke zbirke.
S obzirom da Biokovski botaniki vrt Kotiina svake sezone posjeti vie od
1000 posjetitelja, u sklopu projekta Nature Protection Investment Project
(NPIP), vezanom za dodjeljivanje sredstava iz zajma Svjetske banke, Javna
ustanova kandidirala je i projekt obnove i ureenja Info-centra u Kotiini.
Edraianthus pumilio
Biokovski botaniki vrt 'Kotiina' PP 'Biokovo'
Mirela Ivankovid-Bielen
38
Velebitski botaniki vrt - juer, danas,... sutra?
TEA ILID
Javna ustanova Nacionalni Park Sjeverni Velebit, Krasno 96, 53274 Krasno;
biolog@np-sjeverni-velebit.hr
39
osnivanja Velebitskog botanikog vrta obiljeena je 2007. izdavanjem
vodia "Velebitski botaniki vrt - oaza na 1500 m". Postavljene su i poune
table o biljnim vrstama i zajednicama, ali i temama iz ekologije bilja. Kako
je iste godine Javna ustanova zaposlila i strunu suradnicu-biologinju, koja
moe dio svojeg radnog vremena posvetiti Vrtu, zapoeo je i rad na
obogadivanju zbirke Vrta: za sad tek razmnoavanjem postojedih vrsta.
Takoer je uveden program volontiranja u Vrtu sa svrhom odravanja
zasaenih biljaka u povoljnom stanju. Zapoeta je i izrada novih oznaka,
koje osim strunog i latinskog imena sadre i fotografiju biljke, kao i
dodatne informacije o sistematici, ekologiji, ugroenosti i zatiti vrste.
Trenutano stanje Vrta ne moe se nazvati zadovoljavajudim, kako po
pitanju broja velebitskih vrsta koje predstavlja, tako niti po ostalim
funkcijama koje jedan botaniki vrt treba obavljati (znanstvena
istraivanja, ex-situ zatita, edukacija). Velebit, jedno od floristiki
najzanimljivijih podruja Hrvatske i jedan od hrvatskih centara
endeminosti, svakako zasluuje ozbiljan botaniki vrt koji de biti centar za
istraivanje i pradenje stanja njegove jedinstvene flore. Sastavni dio zbirke
biljaka Velebitskog botanikog vrta, uz ivu zbirku, trebao bi biti i herbarij
te zbirka sjemena. Kako bi se to bolje postigla funkcija edukacije
posjetitelja, trebalo bi ponovno razmotriti koncept dr. Kuana o to
prirodnijem izgledu Vrta i uzeti u obzir razvijanje Vrta u smjeru stvaranja
intenzivnijeg estetskog doivljaja Vrta, kako bi se posjetiteljima to
uinkovitije skrenula panja na ljepotu i posebnost velebitskog biljnog
svijeta.
43
agrumik, a jednako su zanimljive egzote, etinjae i kamenjar sa
sukulentima.
Maslinik se nalazi u najsjevernijem dijelu vrta na povrini od oko 5000
etvornih metara. Utemeljen je 1983. godine sadnjom prve masline na
prvi dan proljeda. Iste godine je formirana i uenika zadruga koja na
godinjoj skuptini dobiva naziv Maslina.
Maslinik uva jedan od najbogatijih kolekcijskih nasada maslina na
hrvatskom priobalju. Sadri 42 sorte i 170 stabala iz svih zemalja
Sredozemlja. Potujudi staru izreku gdje je maslina, tu je i Mediteran,
bilo je neizbjeno da maslina u ovom vrtu dobije svoje mjesto povijesne i
gospodarske vanosti.
Uz botaniku vrijednost, vrt je ved 35 godina u slubi odgoja i obrazovanja,
osobito uenicima, za razvijanje radnog, estetskog i ekolokog odgoja,
potrebe ouvanja prirode i zatite okolia.
O vrtu skrbe voditeljica Leda Toma, agronom i tri vrtlara.
44
kolski arboretum Gimnazije Antuna Gustava Matoa
DINKA TOMAKOVID-PRESEKI
45
biljnih vrsta te omogudili posjetiteljima da razgledaju na arboretum uz
struno vodstvo uenika i nastavnika.
Quercus robur
kolski arboretum Gimnazije AGM, Zabok
Mirela Ivankovid-Bielen
46
SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA
Botanike zbirke
Primorski botaniki vrt stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka
ELJKA MODRID SURINA
49
naglaava meusobnu spregu mediteranskih elemenata vegetaciju i
vapnenake stijene - u tom smislu u prostoru su smjetene kamene klupice
bez naslona i samostalni kameni blokovi za sjedenje od autohtonog
vapnenca kredne starosti iz istarskih kamenoloma.
Botaniki vrt opremljen je i samostojedim vanjskim info-kioskom s touch-
screen monitorom, na kojemu je mogude pregledavati multimedijalni CD-
ROM "Primorski botaniki vrt Dio flore rijekog podruja" (. Modrid i J.
Topid 2005). CD-ROm sadri detaljne podatke o biologiji i ekologiji biljnih
vrsta u Botanikom vrtu, za svaku vrstu po nekoliko fotografija (i/ili
animacija) u razliitim fenofazama, podaci o eventualnoj uporabnoj
vrijednosti vrsta te zanimljivosti vezane za te vrste. Osim tih podataka o
biljnim vrstama, na CDu se mogu pregledavati i podaci o temperaturi
zraka, vjetru, oneidenju zraka, polenu u zraku koji se svakodnevno
uitavaju s Internet stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
Primorsko-goranske upanije.
Botaniki vrt Prirodoslovnog muzeja Rijeka godinje posjeti i uz struno
vodstvo upozna stotinjak grupa djece predkolske dobi, uenika i
studenata, a ovdje se odrava i dio od stotinjak edukativnih radionica
prirodoslovnog sadraja koje se godinje organiziraju u Muzeju. Za
Botaniki vrt se, uz ostale dunosti, brinu vii kustosmuzejski edukator i
preparator.
Asphodeline liburnica
Primorski botaniki vrt,
Prirodoslovni muzej Rijeka
Mirela Ivankovid-Bielen
50
Sekcija botanikih vrtova i arboretuma HRVATSKOG BOTANIKOG DRUTVA
SIMPOZIJ BOTANIKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE
S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM
ZAGREB, 30. SVIBNJA 2011.
POKROVITELJI I SPONZORI
Ministarstvo kulture Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ministarstvo regionalnog
razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva Ministarstvo turizma Dravni zavod za zatitu prirode
Sveuilite u Zagrebu Sveuilite u Splitu Sveuilite u Dubrovniku Grad Zagreb
Grad Dubrovnik Bioloki odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu Institut za more i priobalje Sveuilita u Dubrovnilu
Turistika zajednica grada Zagreba
ISBN 978-953-99774-4-1