SELEKTIVNI MUTIZAM KOD DJECE

03.07.2009. 12:17

Pozdrav. Ve sam Vam pisala o 6-godinjem sinu radi pretjerane povuenosti.

Nakon nekoliko posjeta djejem psihologu ustanovljeno je da maleni ima
ZADRANKA selektivni mutizam. Trebao je ove godine krenuti u kolu medjutim kola je
odgodjena. Malo sam istraivala i ustanovila da taj poremeaj nije est kod
djece,zanima me da li je s.mutizam mogue lijeiti i izljeiti i kakve su
prognoze te bih Vas molila preporuku privatnog djejeg psihologa u Zadru..

16.07.2009. 15:12

Potovana,
hvala Vam to ste se ponovno javili za pomo na ovom forumu.
Vjerujem da ste dosta raspitali o selektivnom mutizmu, nakon to je psiholog
utvrdio to je djetetu. Selektivni mutizam je poremeaj koji se najee javlja
kod djece, a karakterizira ga nemogunost govora u odreenim socijalnim
situacijama. Djeca razumiju to im se govori i mogu normalno komunicirati sa
ljudima u situacijama u kojima se osjeaju ugodno i oputeno, no u situacijama
u kojima su anksiozni, preplaeni i osjeaju sram, tu verbalna komunikacija
prestaje. Djeca tada esto komuniciraju neverbalno, npr. kimanjem glavom ili
ekanjem da netko pogodi to ele.
Hana Hrpka, Vrlo je vano da dijete ne silite da govori. Pokaite mu da ga razumijete da ga
prof. je strah govoriti u odreenim situacijama i da ste uz njega, bez obzira da li je
sretan, uplaen, uzrujan. to se tie lijeenja, mogue je. Lijeenje prvenstveno
provode logopedi, ali u suradnji sa psihologom i uiteljem u koli. Bitno kada
Va sin krene u kolu da uitelj bude upoznat sa situacijom te da potie dijete na
komunikaciju i smanjuje strah od govora. Preferira se rad u malim grupama u
razredu te da grupa bude njemu podravajua i poznata.
U Opoj bolnici u Zadru na Odjelu za pedijatriju postoji i djeji psiholog i
logoped. Ono to trebate napraviti jest samo zatraiti od djetetovog lijenika
ope prakse uputnicu za posjet logopedu/psihologu. No, ukoliko elite
privatnog psihologa, o tome se raspitajte takoer kod svojeg lijenika ope
prakse, vjerujem da ipak on/ona ima najvie informacija o tome.
elim Vam sreu!
Hana Hrpka, prof.

Djetetovi roditelji, ua obitelj, uitelji i druge djetetu bliske osobe

kroz svoj odnos s djetetom takoer mogu djelovati poticajno na djetetovo
prevladavanje nemogunosti govora. Prije svega, budui da je vano da se
djevojica osjea ugodno i zatieno jako je vano pruati joj podrku,
ohrabrivati je i pokazivati razumijevanje za njene osjeaje nesigurnosti.
Vjerujem da to i sami inite te bih eljela naglasiti da ova ponaanja mogu
doprinijeti oporavku djevojice. Takoer je dobro oblikovati okolinu na na
in da se ona u njoj osje a ugodno. Ukoliko djevoj ica ima ku nog
ljubimca, njegova je prisutnost tako er mo e u initi opu tenijom i
sigurnijom. Jako je va no ni na koji na in ne stvarati pritisak da
dijete progovori, jer on mo e dovesti do suprotnog u inka. Primjerice,
dobro je izbjegavati bilo kakve izjave koje dijete mogu navesti da osje a
posramljenost, krivnju ili pred njega staviti o ekivanje da progovori koje
sa sobom neizbje no nosi i pritisak. Primjerice, to su izjave kao to je
"Mora mi re i jer ne znam to eli .", "Mora progovoriti jer te
ina e u iteljica ne e mo i ispitati i dobit e jedinicu.", "Maca
papala jezik..." i sli no. Jako mi je drago to djetetova u iteljica
pokazuje razumijevanje te omogu uje druga ije oblike ispitivanja za
djevoj icu. Budu i da je upravo kola mjesto gdje se djeca naj e
e osje aju nesigurnije i imaju pote ko e sa govorom, pristup i trud u
iteljice je posebno va an te bih posebno eljela pohvaliti suradnju
izme u obitelji djevoj ice i kole.
Neki stru njaci predla u i postupno smanjivanje nelagode u razgovoru s
drugim osobama. Primjerice, mo ete odabrati neko mjesto u ku i na kojem
se djevoj ica osje a najugodnije te pustiti djevoj icu da razgovara s
osobom s kojom mo e o ne emu to voli. Kada se djevoj ica bude osje
ala ugodno i pri ala, mo ete na nekoliko sekundi uvesti osobu s kojom
ina e ne razgovara. S vremenom, kada postignete da djevoj ica nastavi
razgovarati tijekom kratke prisutnosti druge osobe, druga se osoba mo e
vratiti i poku ati dati kratak komentar na ono to djevoj ica govori,
nakon ega e se ponovno povu i. Na taj na in nastoji se postupno
prevladati nelagoda djevoj ice. Budu i da se dijete naj e e boji
izravne komunikacije, neki stru njaci preporu uju i druga ije oblike
komunikacije u kojima se dijete mo e osje ati samopouzdanije.
Primjerice, djetetu se mo e predlo iti komuniciranje putem telefona ili
web kamere s osobom s kojom ina e komunicira. Kada to savlada, mo e poku
ati razgovarati i s osobom s kojom je ina e bliska, ali ne razgovara.
Oba prijedloga zahtijevaju strpljivost i dosljednost, no s vremenom mogu
smanjiti nelagodu koja djevoj icu ko i u njenim poku ajima
komuniciranja.
Unato tome da djevoj ica u nekim situacijama ne komunicira rije ima,
va no je podsjetiti se da velik dio komunikacije zaobilazi govor. Osmijeh,
zagrljaj i zajedni ki trenuci ponekad govore mnogo vi e. Kako bi se
mogla osje ati kao dio obitelji unato tome da se njihova komunikacija
temelji na rije ima, jako ju je dobro uklju ivati u zajedni ke
aktivnosti, provoditi s njom bliske obiteljske trenutke. Tako er, mo ete
je zamoliti da Vam nacrta neki crte te ga zajedno s njom prokomentirati,
izraziv i svoje zadovoljstvo i ponos time to je na svoj na in ipak
poku ala komunicirati s Vama.