TEHNOLOGIJA VISOKONAPONSKE

IZOLACIJE
IZVJETAJI IZ LABORATORIJSKIH VJEBI

Ime i prezime: Kerim Hajro

Br. indeksa: 16598
Grupa: 2
Odsjek: Elektroenergetika
Sarajevo,
05.01.2017. Potpis:
 LABORATORIJSKA VJEBA 1

1. POKRETANJE COMSOL-A 3.5

Po otvaranju aplikacije, u Model Navigator treba kliknuti na opciju Multiphysics. Zatim je

potrebno u meniju New izabrati AC/DC modul. Nakon toga, iz foldera Statics, Electric
potrebno je odabrati opciju Electrostatics i kliknuti na Add. Kikom na OK otvorit e se novi
prozor u kojem se zadaju geometrija i fizikalnosti problema.

2. ZADATAK 1: SIMULACIJA MODELA BEZ ZADANE GEOMETRIJE ZA VN

KABEL S ASPEKTA ELEKTRINOG NAPREZANJA

2.1 Kratak opis vjebe

Potrebno je modelirati cilindrinu konfiguraciju s aspekta raspodjele potencijala i

elektrinih naprezanja u dielektriku napravljenom od umreenog polietilena (XLPE) relativne
dielektrine propustljivosti 2,4. Podaci koji se odnose na geometriju su radijus unutarnjeg
vodia R1 = 0,1 m, radijus vanjskog vodia R2 = 0,2 m i simulacijski sloj radijusa R3=0,5 m.
Vodi kabela je na potencijalu 0 =10 kV dok je vanjski plat uzemljen.

2.2 Crtanje geometrije modela

Crtanje modela zapoinjemo odabirom opcije Draw -> Specify Object -> Circle. Krugove
crtamo tako to krenemo od najveeg ka najmanjem.
Prvo se crta cilindar za simulacijski sloj, a zatim vanjski sloj izolacije vodia.

Cilindri moraju imati formu kompozitnih objekata, koje dobivamo substrakcijom dva
susjedna koncentrina kruga. Ovo radimo tako to odaberemo Draw -> Create Composite
Object.., te nakon otvaranja prozora u polje Set formula unosimo C1-C2.

Postupak ponavljamo za svaki naredni sloj. Po zavretku zadavanja geometrije, model bi

trebao izgledati kao na sljedeoj slici:

2.3 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete unosimo tako to iz menija Physics odaberemo opciju Boundary Settings.

Nakon toga se otvara novi prozor u kome je potrebno odabrati opciju Interior Boundaries.

Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:

Nakon provedenog postupka, model bi trebao imati sljedei izgled:

2.4 Odreivanje odgovarajuih materijala vodia i izolatora

Materijale odreenih regiona moemo podeavati tako to iz menija Physics odaberemo

opciju Subdomain Settings.

Nakon toga, potrebno je zadati dielektrinu propustljivost sloja izolacije.

2.5 Proraun elektrinog polja i postprocesiranje rezultata

Proraun vrimo odabirom opcije Solve Problem iz menija Solve.

Ako elimo prikazati rezultate prorauna raspodjele elektrinog polja, odaberemo iz menija
Postprocesing opciju Plot Parameters. U prozoru Plot Parameters u meniju Surface
odaberemo opciju Electric field, norm.

Sada bi prozor trebao izgledati ovako:

Grafiki prikaz raspodjele elektrinog polja dobijemo tako to izaberemo opciju Draw Line
for Cross-Section Line Plot i povuemo liniju od centra ka obodu simulacijskog sloja.

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

2.6 Usporedba rezultata simulacije i analitikog prorauna

Analitikim proraunom za zadane numerike podatke nije teko pokazati da primjenom

0
E
R
r ln 2
izraza za raspodjelu elektrinog polja za cilindrinu konfiguraciju, R1 da
maksmimalna vrijednost elektrinog naprezanja na povrini vodia iznosi:

10 10 3 kV
E max ( r R1) 144.3
0.1 ln
0.2 m
0.1 , to potvruje valjanost simulacije.

3. ZADATAK 2: SIMULACIJA MODELA BEZ ZADANE GEOMETRIJE ZA

PLOASTI KONDENZATOR S ASPEKTA ELEKTRINIH NAPREZANJA

3.1 Kratak opis vjebe

Potrebno je modelirati ploasti kondenzator s aspekta raspodjele potencijala i elektrinih

naprezanja u dielektriku napravljenom od umreenog polietilena (XLPE) relativne
dielektrine propustljivosti 2,4. Kondenzator je prikljuen na izvor istosmjernog napona U =
1 0 = 10 kV. Budui da je geometrija kondenzatora nacrtana u formi pravougaonika,
podaci koji se odnose na geometriju su:

1. Elektrode pravougaonik povrine 0.1 x 1 (m2) uz odgovarajuu razmjeru prostora za

crtanje
2. Izolacijski sloj pravougaonik povrine 0.8 x 1 (m2) uz odgovarajuu razmjeru
prostora za crtanje
3. Simulacijski sloj pravougaonik povrine 15 x 5 (m2) uz odgovarajuu razmjeru
prostora za crtanje
3.2 Crtanje geometrije modela

Crtanje modela zapoinjemo odabirom opcije Draw -> Specify Object -> Rectangle i prvo
crtamo simulacijski sloj.

Nakon toga, crtamo ploe kondenzatora i sloj dielektrika na nain kako je prikazano na
sljedeim slikama:

Zatim je potrebno kreirati kompozitni objekat na nain kako slijedi:

Sada se ponovo crtaju elektrode i sloj izolacije.

3.3 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete unosimo tako to iz menija Physics odaberemo opciju Boundary Settings.

Nakon toga se otvara novi prozor u kome je potrebno odabrati opciju Interior Boundaries.
Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:
3.4 Odreivanje odgovarajueg materijala izolatora

Materijale odreenih regiona moemo podeavati tako to iz menija Physics odaberemo

opciju Subdomain Settings.

Nakon toga, potrebno je zadati dielektrinu propustljivost sloja izolacije.

3.5 Proraun elektrinog polja i postprocesiranje rezultata

Proraun vrimo odabirom opcije Solve Problem iz menija Solve.

Ako elimo prikazati rezultate prorauna raspodjele elektrinog polja, odaberemo iz menija
Postprocesing opciju Plot Parameters. U prozoru Plot Parameters u meniju Surface
odaberemo opciju Electric field, norm.
Takoer, moe se prikazati i raspodjela elektrinog polja pomou strelica koje se biraju na
meniju General pomou opcije Arrows.

Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Grafiki prikaz raspodjele elektrinog polja dobijemo tako to izaberemo opciju Draw Line
for Cross-Section Line Plot i povuemo liniju od sredine lijeve elektrode do sredine druge
elektrode.

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

3.6 Usporedba rezultata simulacije i analitikog prorauna

Analitikim proraunom za zadane numerike podatke nije teko pokazati da primjenom

U
E
izraza za raspodjelu elektrinog polja za ploasti kondenzator, d , dobija se da je
vrijednost elektrinog polja:
10 10 3 V
E 1.25
0.8 m , to potvruje valjanost simulacije.

4. ZADATAK 3: SIMULACIJA MODELA BEZ ZADANE GEOMETRIJE ZA

PLOASTI KONDENZATOR SA SLOJEVITIM DIELEKTRIKOM S ASPEKTA
ELEKTRINIH NAPREZANJA

4.1 Kratak opis vjebe

Potrebno je modelirati ploasti kondenzator s aspekta raspodjele potencijala i elektrinih

naprezanja u dielektriku napravljenom od umreenog polietilena (XLPE) relativne
dielektrine propustljivosti 2,4. Kondenzator je prikljuen na izvor istosmjernog napona U =
1 0 = 10 kV. Budui da je geometrija kondenzatora nacrtana u formi pravougaonika,
podaci koji se odnose na geometriju su:

1. Elektrode pravougaonik povrine 0.1 x 1 (m2) uz odgovarajuu razmjeru prostora za

crtanje
2. Izolacijski sloj pravougaonik povrine 0.7 x 1 (m2) uz odgovarajuu razmjeru
prostora za crtanje
3. Zrani procjep pravougaonik povrine 0.1 x 1 (m2) uz odgovarajuu razmjeru
prostora za crtanje
4. Simulacijski sloj pravougaonik povrine 15 x 5 (m2) uz odgovarajuu razmjeru
prostora za crtanje

4.2 Crtanje geometrije modela

Za sluaj slojevite izolacije ploastog kondenzatora mogue je modificirati model iz
prethodnog zadatka. Potrebno je dodati jo jedan pravougaonik kako je objanjeno na
sljedeoj slici:

Nakon toga je potrebno napraviti kompozitni objekat, te ponovo nacrtati dati pravougaonik.

4.3 Odreivanje graninih uvjeta

Razlika u zadavanju graninih uvjeta u odnosu na model iz prethodnog zadatka e biti samo
na dijelu zranog procjepa. Granini uvjeti za zrani procjep se zadaju kao na slici, dok su
ostali uvjeti ostali isti kao u prethodnom sluaju.

4.4 Odreivanje odgovarajuih materijala slojevite izolacije

Dielektrinu propustljivost zranog procjepa zadajemo kao na slici, dok ostali materijali
ostaju isti kao u prethodnom sluaju:

4.5 Proraun elektrinog polja i postprocesiranje rezultata

Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Grafiki prikaz raspodjele elektrinog polja dobijemo tako to izaberemo opciju Draw Line
for Cross-Section Line Plot i povuemo liniju od sredine lijeve elektrode do sredine druge
elektrode.

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

4.6 Usporedba rezultata simulacije i analitikog prorauna

Analitikim proraunom za zadane numerike podatke nije teko pokazati da primjenom

izraza za raspodjelu elektrinog polja za ploasti kondenzator sa slojevitim dielektrikom se
dobija:
U V
E1 1.052 10 4
m
d1 d 2 1
2
 U V
E2 2.63 10 4
2
d 2 d1 m
1
Ovim smo potvrdili valjanost simulacije.

LABORATORIJSKA VJEBA 2: MODEL ENERGETSKOG KABELA

1. POKRETANJE COMSOL-A 3.5

Po otvaranju aplikacije, u Model Navigator treba kliknuti na opciju Multiphysics. Zatim je

potrebno u meniju New izabrati AC/DC modul. Nakon toga, iz foldera Statics, Electric
potrebno je odabrati opciju Electrostatics i kliknuti na Add. Kikom na OK otvorit e se novi
prozor u kojem se zadaju geometrija i fizikalnosti problema.
2. KRATKI OPIS VJEBE

U toku vjebe bit e izvreno modeliranje energetskog kabela s PILC (paper insulated
lead covered) izolacijom poloenog u zemlju. Vodic je izraen od bakra. a izolacija od uljem
impregniranog papira. Podaci o parametrima kabela dati su u tabeli 1. Izvrit ce se simulacija
funkcioniranja kabela pri normalnim eksploatacijskim uvijetima, te simulacija za sluaj
elektrickog proboja izolacije usljed povienog napona. Vjeba je podijeljena na dva dijela.
Prvi dio obuhvata crtanje modela energetskog kabela, dok se drugi dio odnosi na spomenute
simulacije.

Vodi Prvi izolacijski Drugi Simulacijski

sloj izolacijski sloj sloj
Primjenjeni napon (V) 10000 Continuity Ground Ground
Radius (m) 0.005 0.01 0.015 0.2
Tabela 1

3. MODEL ENERGETSKOG KABELA SA ISTOVJETNOM IZOLACIJOM U OBA

SLOJA

3.1 Crtanje geometrije modela

Crtanje modela zapoinjemo odabirom opcije Draw -> Specify Object -> Circle. Krugove
crtamo tako to krenemo od najveeg ka najmanjem.

Prvo se crta cilindar za simulacijski sloj, a zatim vanjski radijus drugog sloja izolacije.

Cilindri moraju imati formu kompozitnih objekata, koje dobivamo substrakcijom dva
susjedna koncentrina kruga. Ovo radimo tako to odaberemo Draw -> Create Composite
Object.., te nakon otvaranja prozora u polje Set formula unosimo C1-C2.
Postupak ponavljamo za svaki naredni sloj. Po zavretku zadavanja geometrije, model bi
trebao izgledati kao na sljedeoj slici:

3.2 Unoenje parametara simulacije za sluaj normalnog pogona kabela

3.2.1 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete unosimo tako to iz menija Physics odaberemo opciju Boundary Settings.

Nakon toga se otvara novi prozor u kome je potrebno odabrati opciju Interior Boundaries.

Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:

Nakon provedenog postupka, model bi trebao imati sljedei izgled:
3.2.2 Odreivanje odgovarajuih materijala vodia i izolatora

Materijale odreenih regiona moemo podeavati tako to iz menija Physics odaberemo

opciju Subdomain Settings.

Nakon toga, potrebno je zadati dielektrinu propustljivost slojeva izolacije.

3.2.3 Proraun elektrinog potencijala i postprocesiranje rezultata

Proraun vrimo odabirom opcije Solve Problem iz menija Solve.

Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Primjetimo da najvei potencijal imamo uz sami vodi. Sa poveanjem radijusa potencijal

opada.

Grafiki prikaz raspodjele elektrinog potencijala dobijemo tako to izaberemo opciju Draw
Line for Cross-Section Line Plot i povuemo liniju od centra ka obodu drugog sloja izolacije.

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

3.3 Unoenje parametara simulacije za sluaj elektrinog proboja izolacije

3.2.1 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:

Ostali uvjeti ostaju istovjetni onim iz prethodnog sluaja.

3.2.3 Proraun elektrinog potencijala i postprocesiranje rezultata

Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

4. MODEL ENERGETSKOG KABELA SA RAZLIITIM MATERIJALIMA U

IZOLACIONIM SLOJEVIMA

4.1 Unoenje parametara simulacije za sluaj normalnog pogona kabela

4.1.1 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:
Nakon provedenog postupka, model bi trebao imati sljedei izgled:
4.1.2 Odreivanje odgovarajuih materijala vodia i izolatora

Zadaje se dielektrina propustljivost slojeva izolacije.

4.1.3 Proraun elektrinog potencijala i postprocesiranje rezultata

Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

4.2 Unoenje parametara simulacije za sluaj elektrinog proboja izolacije

4.2.1 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete je potrebno podesiti kao na slici:

Ostali uvjeti ostaju nepromijenjeni.

4.2.2 Proraun elektrinog potencijala i postprocesiranje rezultata

Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

5. ZAKLJUAK

Na osnovu dobijenih rezultata moemo zakljuiti da nain na koji su izolacioni materijali

poredani ima veliki uticaj na raspodjelu potencijala. Pogodnije je koristiti slojevitu izolaciju, i
to nain da se materijali redaju od onog sa najveom dielektrinom propustljivou do onog
sa najmanjom jer se tada dobija najbolja raspodjela potencijala.

U sluaju proboja izolacije, moe se primjetiti da se dio izolacije u kojem je dolo do proboja
ponaa praktino kao vodi jer se u tom sluaju nalaze na istovjetnom potencijalu.
 LABORATORIJSKA VJEBA 3: MODEL ENERGETSKOG KABELA

Idealna raspodjela elektrinog polja kod energetskog kabela bi bila u sluaju kada bi
elektrino polje u izolaciji energetskog kabela bilo konstantno i neovisno od udaljenosti od
centra vodia.

Da bi dobili to bolju raspodjelu elektrinog polja unutar dielektrika, mogue je izvriti:

A. Kapacitivno gradiranje polja

B. Gradiranje polja pomou aluminijskih folija

1. POKRETANJE COMSOL-A 3.5

Po otvaranju aplikacije, u Model Navigator treba kliknuti na opciju Multiphysics. Zatim je

potrebno u meniju New izabrati AC/DC modul. Nakon toga, iz foldera Statics, Electric
potrebno je odabrati opciju Electrostatics i kliknuti na Add. Kikom na OK otvorit e se novi
prozor u kojem se zadaju geometrija i fizikalnosti problema.

2. KRATAK OPIS VJEBE

U toku vjebe bit ce izvrena analiza pojednostavljenih modela kabela ciji su

geometrijski modeli spaeni na racunarima. Za realizaciju ove vjebe potrebno je analizirati
probleme i rijeiti postavljene zadatke za sve tri vrste kabela i to:

1. kabel bez gradiranja izolacije;

2. kabel s kapacitivnim gradiranjem polja;
3. kabel s gradiranjem polja putem aluminijskih folija.
3. CRTANJE GEOMETRIJE MODELA

Podaci za radijuse su dati u narednoj tabeli:

Vodi 1. sloj 2. sloj 3. sloj Simulacijski

izolacije izolacije izolacije sloj
Radijus (m) 0.005 0.01 0.015 0.02 0.2

Crtanje modela zapoinjemo odabirom opcije Draw -> Specify Object -> Circle. Krugove
crtamo tako to krenemo od najveeg ka najmanjem.

Prvo se crta cilindar za simulacijski sloj, a zatim vanjski radijus treeg sloja izolacije.

Cilindri moraju imati formu kompozitnih objekata, koje dobivamo substrakcijom dva
susjedna koncentrina kruga. Ovo radimo tako to odaberemo Draw -> Create Composite
Object.., te nakon otvaranja prozora u polje Set formula unosimo C1-C2.

Postupak ponavljamo za svaki naredni sloj. Po zavretku zadavanja geometrije, model bi

trebao izgledati kao na sljedeoj slici:
4. KABEL BEZ GRADIRANJA IZOLACIJE

4.1 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete unosimo tako to iz menija Physics odaberemo opciju Boundary Settings.

Nakon toga se otvara novi prozor u kome je potrebno odabrati opciju Interior Boundaries.

Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:

4.2 Odreivanje odgovarajuih materijala vodia i izolatora

Materijale odreenih regiona moemo podeavati tako to iz menija Physics odaberemo

opciju Subdomain Settings.

Nakon toga, potrebno je zadati dielektrinu propustljivost slojeva izolacije.

4.3 Proraun elektrinog polja i postprocesiranje rezultata

Proraun vrimo odabirom opcije Solve Problem iz menija Solve.

Ako elimo prikazati rezultate prorauna raspodjele elektrinog polja, odaberemo iz menija
Postprocesing opciju Plot Parameters. U prozoru Plot Parameters u meniju Surface
odaberemo opciju Electric field, norm.
Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Grafiki prikaz raspodjele elektrinog polja dobijemo tako to izaberemo opciju Draw Line
for Cross-Section Line Plot i povuemo liniju od centra ka obodu treeg sloja izolacije.

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

4.4 Usporedba rezultata simulacije i analitikog prorauna

Analitikim proraunom za zadane numerike podatke nije teko pokazati da primjenom

izraza za raspodjelu elektrinog polja za cilindrinu konfiguraciju bez gradiranja izolacije se
dobija da je maksimalna jaina polja na obodu vodia, a minimalna na obodu treeg sloja
izolacije.
 U 10 10 3 V
E max 1.44 10 6
r3 0.02 m
r ln 0.005 ln
r 0.005
U 10 10 3 V
E min 0.36 10 6
r3 0.02 m
r3 ln 0.02 ln
r 0.005

Ovime je potvrena valjanost simulacije.

5. KABEL SA KAPACITIVNIM GRADIRANJEM POLJA

Kapacitivno gradiranje izolacije se postie koritenjem izolacije sa vie slojeva. Ovim

postupkom se dobija da da su maksimalne vrijednosti elektrinog polja na dodiru razliitih
dielektrika konstantne, to karakteristiku pribliava idealnoj.

Odabir dielektrine propustljivosti razliitih slojeva se vri pomou relacije:

r1 r r 2 r1 r 3 r2 ... rn rn 1

Najbolje karakteristike izolacije kada je u pitanju vieslojna izolacija dobivaju se u sluaju

kada dielektrine propustljivosti slojeva koji su blii vodiu imaju veu vrijednost od onih
koji su udaljeniji od istog.

5.1 Odreivanje odgovarajuih materijala vodia i izolatora

Dielektrina propustljivost slojeva izolacije se zadaje kako slijedi:

5.2 Proraun elektrinog polja i postprocesiranje rezultata

Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

5.3 Usporedba rezultata simulacije i analitikog prorauna

Moe se pokazati da se maksimalna vrijednost elektrinog polja za kabel sa kapacitivnom

gradacijom moe izraunati kao:

U
E max
r1 r r
r ln r1 ln 2 r2 ln 3
r r1 r2
10 10 3 V
E max 8.449 10 5
0.01 0.015 0.02 m
0.005 ln 0.01 ln 0.015 ln
0.005 0.01 0.015

Ovime smo potvrdili valjanost simulacije.

6. KABEL S GRADIRANJEM POLJA PUTEM ALUMINIJSKIH FOLIJA

Gradiranje polja pomou aluminijskih folija provodi se na nain da se u toku proizvodnje

energetskog kabela na odgovarajuim rastojanjima od centra vodia postave aluminijske folije
koje se pomou vanjskog napajanja dovode na odgovarajue vrijednosti potencijala.

U ovom sluaju dobivaju se maksimalne vrijednosti elektinog polja na pojedinim folijama

koje opadaju kako raste udaljenost od centra vodia, ali su prilike znatno popravljene u
odnosu na sluaj kabela bez gradiranja.

6.1 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:
6.2 Proraun elektrinog polja i postprocesiranje rezultata

Konana slika bi trebala izgledati ovako:

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

6.3 Usporedba rezultata simulacije i analitikog prorauna

Maksimalne vrijednosti elektrinog polja na pojedinim granicama su:

Ui
E max i
ri 1
ri ln
ri

Proraunom dobijamo da su te vrijednosti:

U1 (10 6.6) 10 3 V
E max 1 9.81 10 5
r 0.01 m
r ln 1 0.005 ln
r 0.005
U2 (10 3.4 3.3) 10 3 V
E max 2 8.139 10 5
r 0.015 m
r1 ln 2 0.01 ln
r1 0.01
U3 (10 3.4 3.3 0) 10 3 V
E max 3 7.647 10 5
r3 0.02 m
r2 ln 0.015 ln
r2 0.015

Ovime smo potvrdili valjanost simulacije.

7. ZAKLJUAK

Analizirajui dobivene rezultate moemo zakljuiti da je sluaj u kojem nismo gradirali

izolaciju najnepovoljniji jer je oigledno da je naprezanje na jedan dio izolacije najizraenije.

Kod kapacitivnog gradiranja, postiemo ravnomjernu raspodjelu elektrinog polja to za

izolaciju predstavlja dobre uslove.
Kod gradiranja pomou aluminijskih folija postiemo priblino ravnomjerno polje. U odnosu
na kapacitivno gradiranje, osobine su neto slabije, ali ekonomski je mnogo isplativija
solucija, pa se u praksi vie koristi.
 LABORATORIJSKA VJEBA 4: MODEL VN PROVODNOG IZOLATORA

1. KRATAK OPIS VJEBE

U toku vjebe bit e izvrena analiza postojeih modela pojednostavljenih buinga koji
su spaeni pod nazivima datoteka: bushing1.mph, bushing2.mph, bushing3.mph

Za realizaciju ove vjebe potrebno je analizirati probleme i rijeiti postavljene

zadatke za sve tri vrste buinga:

1. buing bez gradiranja izolacije (bushing1.mph)

2. buing sa kapacitivnim gradiranjem polja (bushing2.mph)
3. buing sa gradiranjem polja putem ekranizirajuih elektroda (bushing3.mph)

2. BUING BEZ GRADIRANJA IZOLACIJE

2.1 Geometrija modela

Geometrija modela je prikazana na slici:

2.2 Odreivanje graninih uvjeta

Granine uvjete unosimo tako to iz menija Physics odaberemo opciju Boundary Settings.
Nakon toga se otvara novi prozor u kome je potrebno odabrati opciju Interior Boundaries.

Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:

2.3 Odreivanje odgovarajuih materijala vodia i izolatora

Materijale odreenih regiona moemo podeavati tako to iz menija Physics odaberemo

opciju Subdomain Settings.

Nakon toga, potrebno je zadati dielektrinu propustljivost razliitih materijala.

2.4 Proraun elektrinog potencijala i postprocesiranje rezultata

Proraun vrimo odabirom opcije Solve Problem iz menija Solve.

Trebao bi se dobiti ovakav prikaz:

Ako elimo prikazati ekvipotencijalne linije, odaberemo iz menija Postprocesing opciju Plot
Parameters. U prozoru Plot Parameters u meniju General odaberemo opciju Contour.

Nakon toga se dobija sljedei prikaz:

Grafiki prikaz raspodjele elektrinog potencijala dobijemo tako to izaberemo opciju Draw
Line for Cross-Section Line Plot i povuemo liniju na proizvoljnom mjestu.

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

Sa slika se moe uoiti da je potencijal neravnomjerno rasporeen, a samim time i elektrino

polje, to i nije dobro za sami buing, jer je cilj postii to ravnomjerniju raspodjelu
elektrinog polja kako bismo imali manje naprezanje.

3. BUING SA KAPACITIVNIM GRADIRANJEM POLJA

3.1 Geometrija modela

Geometrija modela je prikazana na slici:

3.2 Odreivanje graninih uvjeta
Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:
3.3 Odreivanje odgovarajuih materijala vodia i izolatora

Potrebno je zadati dielektrinu propustljivost aluminijskih folija, dok ostali materijali ostaju
isti kao u prethodnom sluaju.

3.4 Formiranje mree za proraun metodom konanih elemenata

Zbog velike razlike izmeu veliina pojedinih regiona (npr. regiona 1 i 3 u odnosu na region
4), potrebno je podesiti parametre mree konanih elemenata odabirom opcije Boundary
Layer Mesh Parameters iz menija Mesh.

Potrebno je izvriti izmjene kao na slikama:

Mreu konanih elemenata kreiramo odabirom opcije Initialize Mesh iz menija Mesh.

Mrea konanih elemenata bi trebala izgledati kao na slici.

3.5 Proraun elektrinog potencijala i postprocesiranje rezultata

Trebao bi se dobiti ovakav prikaz:

Raspodjela ekvipotencijalnih linija izgleda kao na slici:

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

Vidimo da smo dobili nesto ravnomjerniju raspodjelu potencijala. Najvee naprezanje je uz
sami vodi, a sa grafika uoavamo jedan dio krive koji je linearan i on predstavlja region oko
aluminijskih folija.

4. BUING SA GRADIRANJEM POLJA PUTEM EKRANIZIRAJUIH

ELEKTRODA

Zbog dodanih ekranizirajuih elektroda, koje su izraene od bakra, umjesto jednog modula,
to je do sada bio sluaj, koristimo dva modula: Electrostatics (emes) i Conductive Media DC
(emdc).

Prelazak sa jednog na drugi modul vrimo odabirom iz Model Tree izbornika.

4.1 Geometrija modela

Geometrija modela je data na slici:

4.2 Odreivanje graninih uvjeta
4.2.1 Electrostatics modul
Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:
4.2.2 Conductive Media DC modul

Granine uvjete je potrebno podesiti kako slijedi:

4.3 Odreivanje odgovarajuih materijala vodia i izolatora

4.3.1 Electrostatics modul

Zadaju se dielektrine propustljivosti pojedinih materijala:
4.3.2 Conductive Media DC modul

Da bi podesili parametre bakrene elektrode, potrebno je izabrati opciju Load, te u prozoru

odabrati Copper, nakon ega e vrijednosti parametara biti automatski uneseni.
4.4 Proraun elektrinog potencijala i postprocesiranje rezultata

Trebao bi se dobiti ovakav prikaz:

Raspodjela ekvipotencijalnih linija izgleda kao na slici:

Grafiki prikaz bi trebao izgledati kako slijedi:

Na sljedeoj slici je prikazana raspodjela elektrinog polja:

Vidimo da u ovom sluaju imamo jako dobru raspodjelu elektrinog polja, to je od vitalnog
znaaja za dugotrajnost izolacije.