UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK: Elektorenergetika GODINA STUDIJA: V

PREDMET: Nove tehnologije u elektroenergetici Akademska: 2021/22

IZVJEŠTAJ SA LABORATORIJSKE VJEŽBE 1

Prezime i ime, broj indeksa: Odgovorni nastavnik:

Merdić Emir, 1802/17975 doc.dr.sci. Mirza Batalović, dipl.el.ing

Sarajevo, januar 2022. godine

1
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

1. LABORATORIJSKA VJEŽBA 1
Laboratorijska vježba se sastoji od tri zadatka koje je potrebno riješiti u okviru
programskog paketa COMSOL. Cilj prvog zadatka je modeliranje cilindrične
konfiguracije s aspekta raspodjele potencijala i električnih naprezanja u dielektriku od
umreženog polietilena (XLPE) relativne dielektrične propustljivosti Ɛ = 2,4. U drugom
zadatku se modelira pločasti kondenzator, te se razmatra raspodjela potencijala i
električnih naprezanja u deielektriku napravljenom od XLPE, dok treći zadatak razmatra
utjecaj zračnog procjepa u istom kondenzatoru. Svi zadaci su riješeni pomoću
COMSOL Multiphysics 5.6. softverskog alata. te su napravljene verifikacije rezultata
dobijenih simulacijom preko analitičkih proračuna.
1.1 Zadatak 1
Potrebno je modelirati cilindričnu konfiguraciju s aspekta raspodjele potencijala i
električnih naprezanja u dielektriku napravljenom od umreženog polietilena (XLPE)
relativne dielektrične propustljivosti 2,4. Podaci iz postavke problema:

 Geometrija: radijus unutrašnjeg vodiča R1 = 0,1 m; radijus vanjskog vodiča R2

= 0,2 m; radijus simulacijskog sloja R3 = 0,5 m;
 Vodič je na potencijalu φ0 = 10 kV ;
 Vanjski plašt je uzemljen.

Modeliranje u COMSOL-u
Model je kreiran u AC/DC modulu i Electrostatics (es) interfejsu. Nakon što je pokrenut
program Comsol Multiphysics 5.6. otvoren je početni prozor u kojem je izvršen odabir
dimenzija prostor. Za potrebe ovakvih modeliranja koristi se 2D model. U narednom
koraku odabren je stacionarni tip proračuna, te su na taj način odabrane sve postavke
za modeliranje.

Prvi korak u rješavajnu problema predstavlja unošenje odgovarajuće geometrije.

Odabirom opcije Draw Circle iz izbornika na Geometry tabu nacrtana su tri kruga
radijusa zadanih u postavci zadatka. Prva dva kruga predstavljaju unutrašnji vodič i sloj
izolacije zadatih radijusa, dok treći krug predstavlja simulacijski prostor.

Klikom na operaciju Form Union jednostavno se dobija potrebna konfiguracija ili

jednostavno prelaskom na Materials COMSOL automatski formira uniju što je prednost
ove verzije COMSOL-a u odnosu na prethodne. Geometrija za zadani problem je
prikazana na slici 1.

2
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Slika 1. Geometrija za Zadatak 1

Nakon crtanja geometrije potrebno je zadati odgovarajuće materijale za odgovarajuće

domene u dijelu Materials. Osobine materijala potrebne za proračun se unose ručno ili
biraju iz bibloteke materijala koja je dostupna u okviru COMSOL-a. Nakon unosa
materijala, dodijeljeni su odgovarajućim domenama (vodič Ɛ = 1, izolacija Ɛ = 2,4,
simulacijski sloj Ɛ = 1).

Nakon dodijeljivanja osobina materijala domenama potrebno je odrediti granične uslove

kako je to naznačeno u postavci vježbe. Granični uslovi korišteni u ovom zadatku, pored
zadanih Charge Conservation (proračun raspodjele električnog polja prema
Gausovom zakonu), te Zero Charge (uslov nultog naboja), su sljedeći:

 Electric Potential - podešavanje uslova zadanog potencijala unutrašnjeg

sloja kabela na potencijal 10 kV;
 Ground - uslov uzemljenja kojim se podešava uzemljenje vanjskog sloja
vodiča.

Nakon unošenja počentnih uslova može se preći na proračun stvaranjem mreže (Mesh)
konačnih elemenata i odabirom opcije Compute kako je to naznačeno u postavci
vježbe. Navedeno je prikazano na slici 2.

3
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Slika 2. Mreža konačnih elemenata za Zadatak 1

Rezultati simulacije
U nastavku su prikazani rezultati simulacije. Na slici 3. je prikazana raspodjela
električnog potencijala kabela. Desno je prikazana skala koja pomoću odgovarajućih
boja prikazuje vrijednosti potencijala. Naravno, COMSOL pored ovog proračuna nudi
razne opcije koje pomažu pri analizi.

Slika 3:
Raspodjela električnog potencijala za Zadatak 1

4
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Dodavanje novog željenog prikaza vršimo na opciji Results. Potom je desnim klikom na
dodani prikazi možemo odabrati tip željenog prikaza. U ovom zadatku je to 2D Plot
Group/Surface i odabire se prikaz normalne komponente električnog polja kao što je
objašnjeno u postavci. Na slici 4. dat je prikaz raspdjele električnog polja.

Slika 4: Raspodjela električnog polja za Zadatak 1

Da bi grafički prikazali raspodjelu električnog polja u funkciji udaljenosti potrebni je

dodati novi data set i prikaz. Potom obaviti procedure datu u postavci kako bi se došlo
do opcije Cut Line 2D. Ovim se otvaraju postavke linije presjeka koju treba podesiti
tako da linija presjeca geometriju od centra vodiča do izolacije (slika 5). Vršenjem
proračuna se dobije prikaz kao na slici 6.

5
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Slika 5. Linija presjeka potrebna za crtanje grafika raspodjele normalne komponente električnog
polja

Slika 6. Funkcija normalne komponente električnog polja

6
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Verifikacija rezultata simulacije se vrši analitičkim proračunom na sljedeći način:

(1)

Rezultati dobiveni simulacijom iznose 144,392 . Može se zaključiti da rezultati

simulacije odgovaraju proračunatim vrijednostima, te potvrđuju valjanost simulacije.
Također, određena je i srednja vrijednost polja u XLPE izolaciji. Prvo je dodat Cut Line
2D koji je prikazan na sljedećoj slici.

Slika 7. Linija presjeka potrebna za određivanje srednje vrijednosti normalne komponente

električnog polja

Nakon toga je desnim klikom na Derivated Values dodat Line Average unutar kojeg je
podešen gore urađeni Cut Line 2D i odabrana normalna komponenta električnog polja.
Izračunata srednja vrijednost normalne komponente električnog polja iznosi 100000
V/m.

7
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

1.2 Zadatak 2
U drugom zadatku modelira se pločasti kondenzator, te se razmatra raspodjela
potencijala i električnih naprezanja u dielektriku napravljenom od XLPE relativne
dielektrične propustljivosti 2,4. Kondenzator je priključen na izvor istosmjernog napona
U = φ1 − φ0 = 10 kV. Budući da je geometrija kondenzatora nacrtana u formi
pravougaonika, podaci koji se odnose na geometriju su:
1. Elektrode – pravougaonik površine 0.1 × 1 m 2 uz odgovarajuću razmjeru radnog
prostora za crtanje;
2. Izolacijski sloj – pravougaonik površine 0.8 × 1 m 2 uz odgovarajuću razmjeru radnog
prostora za crtanje;
3. Simulacijski sloj – pravougaonik površine 15 × 10 m 2 uz odgovarajuću razmjeru
radnog prostora za crtanje.

Modeliranje u COMSOL-u
Modeliranje se vrši na istim postavkama kao za prvi zadatak. Nakon odabira tih opcija
potrebno je unijeti geometriju. Geometrija se se unosi prema postavkama vježbe, a
konačna konfiguracija je prikazana na slici 8.

Slika 8. Geometrija pločastog kondenzatora zadata u Zadatku 2

Nakon unošenja geometrije, domenama je potrebno dodijeliti odgovarajuće materijale.

Materijali su dodijeljeni na isti način kao u prethodnom zadatku. Elektrodama
kondenzatora dodijeljene su odgovarajuće osobine, dok je dielektrik zadan kao XLPE
(umreženi polietilen). Simulacijski sloj je predstavljen i modeliran kao zrak (elektrode Ɛ
= 1, izolacija Ɛ = 2,4, zrak Ɛ = 1).

8
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Zatim su zadani granični uslovi. Elektrode kondenzatora su postavljene na potencijale

(lijeva na Electric Potential 10 kV i desna na Ground) tako da se dobije razlika
potencijala iz postavke zadatka. Dielektrik je postavljen na odgovarajući granični uslov
dok je okolni simulacijski sloj postavljen na Ground. Slično kao u prvom zadatku
kreirana je mreža konačnih elemenata prikazana na slici 9.

Slika 9. Mreža konačnih elemenata za Zadatak 2

Rezultati simulacije
Nakon prethodno opisane procedure u prvom zadatku dolazi se do određenih rezultata.
Na slici 10 prikazana je raspodjela električnog potencijala, te se pomoću skale desno
može odrediti koja od elektroda je na višem potencijalu. Nakon toga dodan je grafik
raspodjele normalne komponente električnog polja (slika 11.).

9
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Slika 10. Raspodjela električnog potencijala na elektrodama za Zadatak 2

Slika 11. Raspodjela električnog polja za Zadatak 2

Na slici 12 data je linija presjeka povučena kroz sredinu modeliranog kondenzatora.

Koristeći ove podatke, na slici 13 grafički je prikazana promjena normalne kompnente
električnog polja duž prikazane linije. Ta interpetacija, kao i u prvom zadatku, ovisi od
načina na koji je linija presjeka povučena.

10
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Slika 12. Linija presjeka za Zadatak 2

Slika 13. Grafički prikaz normalne komponente električnog polja

11
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Analitičkim proračunom električnog polja na udaljenosti od 0,8 m, dobija se sljedeći

rezultat:

(2)

Rezultati simulacije odgovaraju proračunatim vrijednostima, te potvrđuju valjanost

simulacije. Srednja vrijednost normalne komponente električnog polja iznosti 12500 V/m
(određena kao u zadatku 1 putem Line average u Derivated values).

12
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

1.3 Zadatak 3
U Zadatku 3 bilo je potrebno modelirati kondenzator s aspekta raspodjele potencijala i
električnih naprezanja u dielektriku napravljenom od XLPE relativne dielektrične
propustljivosti 2,4 i zračnog procjepa relativne dielektrične propustljivosti 1. Kondenzator
je priključen na izvor istosmjernog napona U = φ1 − φ0 = 10 kV. Budući da je geometrija
kondenzatora nacrtana u formi pravougaonika, podaci koji se odnose na geometriju su:
 Elektrode – pravougaonik površine 0.1 × 1 m 2 uz odgovarajuću razmjeru
radnog prostora za crtanje;
 Izolacijski sloj – pravougaonik površine 0.7 × 1 m 2 uz odgovarajuću razmjeru
radnog prostora za crtanje;
 Zračni procjep – pravougaonik površine 0.1 × 1 m 2 uz odgovarajuću razmjeru
radnog prostora za crtanje;
 Simulacijski sloj – pravougaonik površine 15 × 10 m 2 uz odgovarajuću
razmjeru radnog prostora za crtanje.

Modeliranje u COMSOL-u
Model korišten u ovom zadatku je modifikacija prethodnog slučaja sa nacrtanim
dodatnim pravougaonikom koji simulira zračni procjep u kondenzatoru, koji je označen
na slici 14. Dodatni pravouganik nacrtan je istim principom kao i svi ostali pravougaonici
do sada i dobijen je kompozitni objekat. S obzirom da je riječ o zračnom procjepu, na taj
način je i modeliran ovaj dio.

Slika 14. Geometrija za Zadatak 3

Nakon zadavanja dodatnih specifikacija karakterističnih za ovaj zadatak izvršena je

simulacija na isti način kao u prethodnim zadacima.

13
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Rezultati simulacije
Nakon unosa svih potrebnih karakteristika i geometrija modela, izvršena je simulacija i
odgovarajući proračun. Mreža konačnih elemenata prikazana je na slici 15., dok je na
slici 16. prikazana raspodjela električnog potencijala koja je nešto drugačija, kao što je i
očekivano, u odnosu na prethodni slučaj, zbog zračnog procjepa.

Slika 15. Mreža konačnih elemenata za Zadatak 3

Slika 16. Raspodjela električnog potencijala za Zadatak 3

14
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Na slici 17. je prikazana raspodjela normalne komponente električnog polja, te se jasno

uočava da je maksimum polja upravo u zračnom procjepu. Ovo je očekivan rezultat, jer
polje u izolaciji ne smije dostići ove iznose, s obzirom na to da je XLPE mnogo bolji
izolator od zraka.

Slika 17. Raspodjela normalne komponente električnog polja za Zadatak 3

U nastavku je prikazana procedura određivanja promjene električnog polja duž linije

povučene na slici 18.

Slika 18. Linija presjeka za konfiguracij Zadatka 3

15
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Kao što je raspodjela normalne komponente električnog polja prikazala, isti zaključak se
može donijeti razmatranjem grafika prikazanog na slici 19. Dakle, električno polje svoj
maksimum ima u zračnom procjepu, te jasno pokazuje kako je ovo nepoželjan efekat za
izolaciju.

Slika 19. Grafička interpretacija normalne komponente električnog polja

Analitičkim proračunom dobijaju se sljedeće vrijednosti:

(3)

(4)

Rezultati simulacije odgovaraju proračunatim vrijednostima, te potvrđuju valjanost

simulacije.
Za određivanje srednje vrijednosti u XLPE izolaciji i zračnom procjepu su korištena
sljedeća dva Cut Line 2D prikazana na sljedećim slikama.

16
 UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU

Slika 20. Linija presjeka potrebna za određivanje srednje vrijednosti normalne komponente
električnog polja u XLPE izolaciji

Slika 21. Linija presjeka potrebna za određivanje srednje vrijednosti normalne komponente
električnog polja u zračnom procjepu

Nakon toga je desnim klikom na Derivated Values dodata dva Line Average unutar
kojih su podešeni gore urađeni Cut Line 2 i Cut Line 3 te je odabrana normalna
komponenta električnog polja. Izračunata srednja vrijednost normalne komponente
električnog polja iznosi 10684 V/m u XLPE izolaciji dok u zračnom procjepu iznosi
25209 V/m.

17