PLATONOVA DJELA

Platonovi rani (aporetiki Sokratovski) spisi

Sokratova obrana (Apologija)
Kriton ili o pokoravanju zakonima
} fabularno povezani
Eutifron ili o pobonom (fabularno prethodi Sokratovoj obrani)
Alkibijad I. (vei) ili o samospoznaji (uvod u Platonovu
filozofiju)
Hipija I. (vei) ili o lijepom
Hipija II. (manji) ili o namjeri
Ion ili o pjesniku
Lahet ili o hrabrosti
Lisid ili o prijateljstvu
Harmid ili o umjerenosti

Platonovi prijelazni spisi

Menon ili o stjecanju vrline

Gorgija ili o govorniku
Protagora ili o jedinstvu vrline
Fedon ili o besmrtnosti due (fabularno se nadovezuje na
Kritona)
Gozba (Simpozij) ili o ljubavi
Kratil ili o jeziku
Eutidem ili o eristici
Meneksen

Platonovi zreli spisi

Fedar ili o ljubavi (pisanoj i izgovorenoj)

Drava (Politeia) ili o pravednosti
Timej ili o svijetu i ovjeku
Kritija ili o sudbini drava (pria o Atlantidi)
Teetet ili o znanju
Parmenid ili kritika ideja i dijalektici
Sofist ili o najviim rodovima
Dravnik ili o istinskom vladaru
Fileb ili o ugodi
Zakoni

Spisi dvojbenog autorstva

Dodatak Zakonima (Epinomis)

Pisma (osobito 7. Pismo)
Aksioh ili utjeni govor
Demodok ili o savjetovanju
 Eriksija ili o bogatstvu ili vrlini
Halkion
Hiparh ili o pohlepi
Minoj ili o zakonu
Alkibijad II. (manji) ili o molitvi

APOLOGIJA
tue ga Melet (pjesnik), Anit (obrtnik/politiar) i Likon
(govornik)
Sokrat ini zloin time to se svesrdno bavi prouavanjem
podzemnih i nebeskih stvari, slabiji govor pretvara u jai i
ostale poduava u istim stvarima.
Sokrat dobio ime zbog ljudske mudrosti
bogu nije dozvoljeno laganje, a kae da je Sokrat najmudriji
Sokrat istrauje i zakljuuje da je mudriji u jednoj sitnici: NE
MISLI DA ZNA, ONO TO NE ZNA!
znaenje proroanstva: Sokrat je najmudriji jer zna da nema
mudrog ovjeka jedino bog mudar, a ljudska mudrost ne
vrijedi nita
Melet: Sokrat kvari mlade i ne tuje bogove koje tuje drava
KVARI MLADE
Melet: Zakoni ine mlade boljima. Suci se bave
i razumiju u zakone.
svi osim Sokrata doprinose boljitku mladei, Sokrat
ih jedini kvari
Sokrat odgovara usporedbom mladei s konjima:
nekolicima konjogojaca ih ini boljima, ostali ih
kvare
BEZBONOST
Sokrat: Postoji li netko tko vjeruje da postoje
demonske pojave, a ne vjeruje da postoje
demoni? NE!
o Melet kae da Sokrat vjeruje i nauava
demonske stvari
o Ako Sokrat vjeruje u demonske stvari, vjeruje
u postojanje demona
o Demoni su djeca bogova POSTOJE BOGOVI
Smrtna opasnost: Ako misli da onaj, koji ita vrijedi, mora
odmjeravati opasnost na ivot i smrt, umjesto da se brine je li
 pravedno ili nepravedno ono to ini, ponaa li se kao dobar ili
kao lo ovjek, u krivu si. primjer Ahilejeva osveta Patrokla
kad jednom netko zauzme poloaj, koji on smatra
najboljim/kad ga na takav poloaj postavi onaj koji
zapovijeda, na njemu treba ustrajati i odoliti
opasnostima i nita ne drati niti do smrti, ve do
sramote
Bojati se smrti nije nita drugo nego priinjati se
sebi mudrim iako (zapravo) nisi; to znai vjerovati
da zna ono to (zapravo) ne zna.
glavna Sokratova poruka: neprestano tragati za mudrou
nije bitna briga oko tijela i novca, ve briga da dua
postane najboljom
bog poslao Sokrata gradu na dar: da ga podbode
unutranji glas odgovara Sokrata od bavljenja politikom
Vazda me odvraa da ne inim ono to smjeram,
ali nikada me ne potie.
Sokrat nije pokleknuo ni pred kime u strahu od smrti, kad se
radilo o pravdi
radije bi poginuo, nego uzmaknuo
jedino mu je stalo do toga da ne uini nikakvu nepravdu
niti nesveto djelo
Niti na sudu, niti u ratu nitko ne smije niti ja niti itko
drugi posezati za takvim sredstvima kojima bi pod
svaku cijenu izbjegao smrt.
nije teko izbjei smrt, puno je tee izbjei zloi (ona tri
bre od smrti)
SMRT udesan dobitak; dvije opcije
1. umrijeti = potpuno unitenje (mrtvi vie ne
osjeaju)
2. umrijeti = promjena/seoba due
o primjer HAD: ispitivati one koji su tamo i
istraivati da li je netko od njih mudar ili
samo misli da je
ne trai milost, ve pravednost(!)
navodi primjere optuenika koji su izvodili svakojake
ludorije jer su smatrali da e im se neto uasno dogoditi
budu li osueni na smrt
radije umire jer se branio na svoj nain, nego to bi ivio
poto bi se obranio jadikovanjem

NAJVANIJE: pokuati nagovoriti svakog pojedinca da se ne

bavi svojim stvarima, prije no to se pobrinuo za sebe samog
 kako bi postao to je mogue bolji i razboritiji, da se ne brine
vie oko dravnih poslova, nego o dravi samoj
Sokrat smatra da nije zavrijedio kaznu, ve nagradu: hraniti se
na dravni troak u pritaneju
ne predlae neku alternativnu kaznu, jer se osjea nevinim
(kasnije provocira i predlae kaznu od 30 mina, na nagovor
Platona, Kritona i Kritobula koji su sluili kao jamci)
ne eli odustati od svog poziva jer IVOT BEZ
ISTRAIVANJA, NIJE DOSTOJAN IVLJENJA
NAJVEE DOBRO: svakog dana raspravljati o vrlini i drugim
stvarima, istraivati sebe i propitkivati druge
Sokratovo proroanstvo onima koji su ga osudili: Ako drite da
ete time to ubijate ljude sprijeiti nekoga, da vam prigovori
da ne ivite pravo, niste to dobro smislili: na taj nain izbjei
(poloiti raun o svom ivotu) nije niti mogue, niti lijepo.
Najbolji i najbri put je onaj kojim pokuavate sami sebe uiniti
to je mogue boljima, a ne tako da uutkate drugoga.
nije mogue da dobar ovjek, niti u ivotu, niti u smrti, pretrpi
ikakvo zlo
ZAKLJUNA PORUKA: poruuje ljudima da kanjavaju njegove
sinove, da im nanose bol koju je Sokrat nanosio njima, tj. ako
sinovima bude vie stalo do novca, nego do vrline i ako umisle
da su neto, a zapravo nisu, da ne bi zanemarili ono ime valja
da se bave i ne misle da su neto, ako to nisu zavrijedili
SMISAO FILOZOFIJE: potraga za istinom

ELENCHUS
Sokratovski nain ispitivanja
propitivanje i testiranje vjerovanja traei kontradikciju meu
njima
kontradikcija = test znanja
propitivanja ograniena na vlastita vjerovanja sugovornika,
obino vezana uz djelovanje i ivljenje
NOSEE PITANJE: to je X?
X je obino neka vrlina ili neki opi pojam/potraga za
realnom definicijom
Sokratovi sugovornici na njega obino odgovaraju
navoenjem primjera
ALI, ne trae se primjeri X-a, nego se trai x ono po
emu su svi mogui primjeri X-a upravo primjeri X-a, a
ne neeg drugog!
 DEFINICIJA
NOMINALNA
objanjenje znaenja rijei (npr. kentaur)
opisujemo stvari postojale one ili ne
REALNA
objanjenje univerzalija (hrabrost)
*univerzalija* - entitet koji je prisutan u veem
broju
individualnih stvari
formulacija biti stvari
STANDARDNI DEFINICIJSKI POSTUPAK
1. pronai najblii rod (genus proximum) npr. hrabrost
vrlina
2. pronai jedno ili vie razlikovnih svojstava koje
definiranu vrstu razgraniuju od svih ostalih vrsta istog
roda (differentia specifica)
Primjer: ovjek je racionalna smrtna ivotinja.
racionalna smrtna differentia specifica
ivotinja genus proximum

EUTIFRON
Eutifronova dilema: Je li dobro ono to bogovi nalau ili
bogovi nalau ono to je dobro?
Aporija: ne zna se to je pobono

MENON
PROBLEM: Kako se stjee vrlina/krepost/kvaliteta?
Sokrat vrlina se ui, ona je rezultat kognitivnih
procesa/napora
JEDINSTVO VRLINE: Da li su pojedinane vrline odvojene
vrline ili razliiti
aspekti jedno te iste vrline?
Protagora: sve vrline su jedna vrlina, ali se razliito
manifestiraju
Aristotel: sve vrline zasebne
Stoici: jedinstvo vrline, sva vrlina jedna vrlina
rijetki primjer gdje Sokrat iznosi definiciju
Oblik/lik ono to jedino od svih stvari uvijek prati boju
primjer aporije kad Menon pukne i usporeuje Sokrata s
drhtuljom
 Menonov paradoks: Ako istraujemo ono to znamo, nema
smisla istraivati
jer to ve znamo.
Ako istraujemo ono to ne znamo,
nema smisla
istraivati jer ne znamo to istraujemo

________________________________________________
ISTRAIVANJE JE NEMOGUE!
1. Za bilo koji x, ili S zna x ili S ne zna x.
2. Ako S zna x, S ne moe istraivati x, jer S ve zna x.
3. Ako S ne zna x, S ne moe istraivati x, jer x ne zna
to bi trebao istraivati.
4. Dakle, istraivanje nije mogue.
* (Zakljuak je valjan SAMO AKO pojam znanje
smatramo kao
apsolutno znanje.)

PRINCIP ISKLJUENJA TREEG

o za kontradiktorne pojmove (npr. zid je ili bijel ili nebijel)
o 1. S zna x u apsolutnom smislu, tako da zaista nema
smisla istraivati x
2. S zna x u uvjetnom smislu, tj. dovoljno da ima
smisla dalje istraivati x
o 1. S ne zna x u apsolutnom smislu, tako da ne bi
mogao ni prepoznati x
2. S ne zna x u uvjetnom smislu, tako da ima dovoljno
pojma o x da ga moe prepoznati kada bi naiao na
njega
o Dakle, S moe stajati u takvom spoznajnom odnosu
prema x, da je S dovoljno upoznat s x da
S moe prepoznat x
S moe istraivati x

Takav spoznajni odnos

nije znanje
nije ni neznanje,

nego je MNIJENJE (doxa).

ODGOVORI NA PARADOKS
o MNIJENJE (miljenje)
Moe li mnijenje biti istinito?
 S mnije (misli) da x jest F i x odista jest F
Koja je razlika izmeu istinitog mnijenja i znanja?
S zna da x jest F ( i odista jest F)
Razlika je vezanost mnijenja nisu dugo
postojana, ne vrijede mnogo dok se ne veu
domiljanjem uzroka/razloga onaj koji zna,
znat e objasnit uzroke,
znanje operira
objanjenjem uzroka
ZNANJE: Istinito mnijenje uvreno shvaenim
uzrokom/razlogom
standardna definicija: znanje je istinito
opravdano vjerovanje
o PRISJEANJE (anamnesis)
Budui, dakle, da je dua besmrtna i da se vie
puta raa te budui da je vidjela i ono to je ovdje i
ono to je u Hadu i sve stvari, ne postoji nita to
nije nauila, tako da nije udno to je mogue da
se podsjea i na vrlinu i na drugo to je prethodno
znala. eksperiment s Menonovim robom
pamenje = sposobnost pohrane podataka
sjeanje = sposobnost evociranja tih podataka
spoznaja predmeta P u trenutku t1 (prije
utjelovljenja due)
2. zaborav predmeta do trenutka t2 (nakon
utjelovljenja due)
3. spoznaja predmeta R u trenutku t2
4. ponovna spoznaja predmeta P u trenutku t3
(zbog slinosti, razlike ili bliskosti)
KLJUNO: prisjeamo se jedne stvari pomou
druge
asocijacija

FEDON
gr. psych/lat. anima/eng. soul
ovjekova unutranjost, svijest, subjekt iskustva, jastvo
princip ivota
o ono to animira (oivljuje) tijelo
dua opaa i doivljava svijet kroz animirano tijelo
(tijelodua)
dua upravlja animiranim tijelom u svijetu
(duatijelo)
o ono po emu se iva bia razlikuju od neivog svijeta
 o ono ega vie nema u pojedinom ivom biu kad ono
umre
Platon umiranje: razdvajanje due od tijela
smrt: stanje razdvojenosti due od tijela
dualizam: stajalite da su dua i tijelo dvije supstancije koje
mogu opstojati odvojeno i neovisno jedno od drugog
Platon, Descartes
MOTIV: filozofija kao priprema za smrt
o istinski filozof se distancira od tijela jer:
1. do tjelesnih uitaka nije mu stalo
2. tijelo nas sputava u spoznavanju
o pravi filozofi prema Platonu:
ive umjerenim ivotom dua im kontrolira tijelo
i ne poputa tjelesnim uicima
tee pravoj spoznaji dua im se distancira od
tijela i ne trai spoznaju u osjetilnim predmetima
o Prema tome pravi filozofi se zapravo spremaju za smrt i
od svih ljudi imaju najmanje straha od smrti.
PROBLEM: Je li dua besmrtna?
SOKRATOV ODGOVOR: 4 argumenta za besmrtnost due
o CIKLIKI ARGUMENT (69e-72e)
1. ako x postaje P, i ako P ima opreku P*, onda x
postaje P iz P* i x postaje P* iz P npr. san-java
2. biti iv ima opreku, a to je biti mrtav
3. sve to postaje mrtvo, to postaje od ivog
4. sve to postaje ivo, to postaje od mrtvog
DAKLE: dua mora postojati prije nego to ovjek
postane iv i nakon to umre.
o ARGUMENT PRISJEANJA (72e-77d)
1. kada zamijetimo stvar koja je F, mi se prisjetimo
onog F samog (ideje F-stvari)
2. ono F samo razliito je od svih stvari koje su F
3. ono F samo mora da smo upoznali prije svih
stvari koje su F
o jer ono x kojega se prisjeamo upoznali smo
prije onoga y koje nas je podsjetilo na x
4. ono F samo mora da smo upoznali prije roenja
DAKLE: naa dua mora da je postojala prije
roenja, kako bi bila u prilici upoznati ono F samo
o ARGUMENT SRODNOSTI (78b-84b)
 1. ako je x nesloeno, onda je x neunitivo
2. ako je x uvijek isto i nepromjenjivo, onda je x
nesloeno
3. ideje su uvijek iste i nepromjenjive
4. slino se spoznaje slinim (ideja rezoniranja)
DAKLE: dua je sama po sebi slina i srodna
idejama, dua je sama po sebi poput ideja
nesloena neunitiva
o ARGUMENT UZRONOSTI (102a-107b)
1. ako je x F, onda postoji uzrok F (primarni nositelj
F)
2. sam uzrok F ne moe primiti opreno svojstvo F*

(npr. vatra nikad ne moe postati hladna)

3. dua je uzrok (primarni nositelj) ivota u ivim
biima
DAKLE: dua ne moe primiti opreku ivota (smrt),
tj. dua je besmrtna

PLATONOVA TEORIJA IDEJA

referiranje na ideje
o ono F samo (npr. ono lijepo smo)
o F-stvo (npr. Ljepota)
o ideja F (gr. eidos, idea, npr. ideja lijepog)
znaajke ideja
o jedinstvenost: ideja F je jedna i jedina
o samopredikacija: ideja F je F u najveoj mjeri, ona je F u
apsolutnom smislu, savreni primjerak neega to je F
o odjelitost: ideja F je razliita od svih pojedinanih stvari
koje su F
o prisutnost: ideja F je prisutna u svim stvarima koje su F
stvari koje su F sudjeluju u ideji F ; stvari su F u
onoj mjeri u kojoj sudjeluju u ideji F
o realitet: ideja F je zbiljnija od svih stvari koje su F
uska veza (nepromjenjivost!)
o spoznatljivost: ideja F je spoznatljivija od svih stvari koje
{
su F
 o u Fedonu Platon uvodi jo jednu kategoriju bia: tzv.
primarni nositelj svojstava (npr. vatra je primarni
nositelj topline)
sve tople stvari izvan ili u sebi imaju vatru kao
uzrok topline
vatra razliita od Topline same, ali i od toplih
stvari

PITAGOROVSKA TEORIJA DUE (88a-d)

o dua je usklaenost (harmonia) tjelesnih sastavnica
usklaenost lire je nevidljiva i bestjelesna, poluuje
prekrasne stvari (glazbu), ali nestaje onog trenutka
kad nestanu ice i okvir lire pa ak i prije
o Simija: Budui da je nae tijelo ustrojeno kao spoj
toploga i hladnoga, suhoga i vlanoga i tome sl., naa
dua bila bi mjeavina i sklad svega toga. I kad se tijelo
oslabi ili iscrpi bolestima, sklad se naruava i dua
nestaje.
o EPIFENOMENALIZAM: dua je posljedica funkcioniranja
tijela, bez povratne sprege, bez mogunosti utjecaja
due na tijelo

OPOVRGAVANJE PITAGOROVSKE TEORIJE

o poimanje due kao utimanosti opovrgnuto je
argumentom iz prisjeanja
on dokazuje postojanje due prije tijela (91c6-
92a3)
o utimanost ne moe initi i trpiti nita povrh onoga to
ine utimani tjelesni dijelovi: ali dua se suprotstavlja
tijelu i vodi ga, dok utimanost to ne moe
prigovor iz kauzalne pogreke
(standardni prigovor epifenomenalizmu)
o jedna utimanost moe to biti vie ili manje od druge, ali
jedna dua ne moe to biti vie ili manje od druge;
 utimanost pripada drukijoj kategoriji od due , istoj
kategoriji kao i vrline; kad bi dua bila utimanost, sve bi
due bile jednako vrle (93a11-94b3)
prigovor iz kategorijalne pogreke
(standardni prigovor dualizmu)

SOKRATOVA AUTOBIOGRAFIJA (95e-102a)

o Sokrat se najprije bavio prirodnom filozofijom
(poput tzv. predsokratovaca), ali ga to nije
zadovoljavalo
trae se materijalni uzroci nastajanja, postojanja i
nestajanja stvari
objanjenja su neuvjerljiva, lako opovrgljiva i
kontradiktorna
(npr. 2 nastaje dodavanjem, ali ne dijeljenjem)
o Anaksagora i ostali raniji filozofi (predsokratovci) ne
razumiju teleologiju
Zato Sokrat sjedi u tamnici?
1. Zato to mu je tijelo sastavljeno od kosti i
tetiva, tako da ruke i noge moe drati na
mjestu i u sjedeem poloaju.
2. osuen je u skladu sa zakonima i zato to
smatra da se zakonima treba pokoravati
RAZLIKA: su-uzroci vs. pravi uzroci

REFERIRANJE NA DJELA
o Drava IV, 436b8-c1
o Stephanusova paginacija
Stephanus (Henri Estienne)
1528.-1598.
filolog i urednik Platonis Opera, Paris, 1578.
o rimska brojka: broj knjige