Visoko kolstvo

pavlina
Mladen Bonjak
Motivi za osnivanje visokih kola
Hrvatski pavlini koluju se u Italiji
Nakon Tridentskog sabora prihvaaju duh katolike
obnove
Studiraju filozofiju i teologiju na isusovakim sveuilitima
Nezadovoljni ogranienim brojem mjesta u kolegijima
 Razvoj pavlinskih kola(1)
Osnovane su kole u Czestohowi i Krakovu
Martin Borkovi 1645. osniva u Bekom Novom Mjestu
filozofsku kolu
Pavao Ivanovi 1653. otvorio pavlinsko sjemenite u
Trnavi
Filozofska kola je 1656. preseljena iz Trnave u Lepoglavu
Prvi profesor Jakov Obostranec
 Razvoj pavlinskih kola(2)
Ivan Kery osnovao 1671. u Trnavi vlastitu bogoslovnu
kolu
Nakon desetljea djelovanja 1683. buknuo beki
oslobodilaki rat
kola se zajedno s profesorima Gaparom Maleiem i
Matejem Kupiniem preselila iz Trnave u Lepoglavu
Ovdje s prekidima djeluje do 1695., nakon toga vraena u
Trnavu
Od 1700. nova pavlinska kola u Lepoglavi(Gapar
Malei)
 Priznanje studija u Lepoglavi
Bula pape Klementa X. od 3. travnja 1671.
Reskript cara Leopolda I. od 23. sijenja 1674.
1677. godine dva odjela: Jedan za Hrvate, drugi za Maare
Zavrili ga mnogi ueni Hrvati: Andrija Eggerer, Ivan
Kritolovec, Nikola Benger
 Program lepoglavskog
Sveuilita(1)
Trogodinji studij filozofije(logika, matematika, fizika,
metafizika, etika)
etiri godine teologije(dogmatsko-moralno bogoslovlje,
Sveto pismo, kontroverzistika, kanonsko pravo, pastoralno
bogoslovlje, patristika, katehetika, liturgika, crkveno
govornitvo)
Odjeli studija u Lepoglavi postojali i u drugim gradovima
 Program lepoglavskog
Sveuilita(2)
Aristotelovsko filozofsko usmjerenje
Pokuaj Petra Martinovia da uvede eklektiki program
filozofije nije uspio
Dva prirunika: Universa Philosophia Scholastica i
Philosophia peripatetica logica
Od 1772. cenzura dravnih vlasti, a od 1777. uvedena
dravna nastavna osnova
 Nastava u Lepoglavi(1)
Rasprave ili znanstvene diskusije vrlo cijenjene
Njihova svrha je uvjebavanje logikog izricanja vlastitih
misli, znanstvenih izriaja i obrazloenja
Silogistika forma: branitelj iznosi teze i obrazlae ih
dokazima, a zatim osporavatelj nastoji pobiti tezu
Na kraju kolovanja tzv. de universa
 Nastava u Lepoglavi(2)
Teze za ovakvu raspravu objavljene tiskom
Sudjelovali drutveni i crkveni dostojanstvenici i iz drugih
visokih kola
Ponekad bi se rasprave odravale i izvan Lepoglave
Sauvani brojni tezariji filozofskog i teolokog uenja
 Najpoznatiji tezariji
Najstariji sauvan tezarij Emerika Smolka iz 1760. godine
Teze Venancija Glavine iz cjelokupne filozofije
Teze Gabrijela Possera iz logike
Teze Teofila Genara iz logike i metafizike
 Stjecanje raznih kvalifikacija
Rasprave su sredstvo stjecanja kvalifikacije profesora i
doktora teologije i filozofije
Profesorska titula stjecala se na posebnim natjeajnim
ispitima
Profesori filozofije ne moraju nuno biti doktori
Prvi doktori teologije 1673., a filozofije 1675.
 Svakodnevica studenata(1)
Ustajanje u 4 sata; molitva i polusatno razmatranje,
ureivanje postelja i priprema za nastavu
Od 8 sati pisali i sreivali biljeke u predavaonici
Nakon pola sata ili u samostanski kor(molitva iz
asoslova)
Svi su bili duni prisustvovati misi
 Svakodnevica studenata(2)
Nakon toga odlazilo se u blagovalite, odmor, etnja
Poslijepodnevno predavanje, Veernja, Poveerje,
polusatno razmatranje
Recitacija litanija Djevice Marije, ispit savjesti, blagoslov
svetom vodom, poinak
Dani ispunjeni ustaljenom stegom
 Udaljavanje sa studija
Utvreno u svibnju 1736. na generalnom kapitulu u
Marijanki
Neposlunost prioru, prefektu studija ili profesorima,
poticanje drugih na to
Sudjelovanje u pobuni
injenje nonih nepodoptina
 Zakljuak
Njegovanje osovite kulturne tradicije
Profesori i studenti stvorili mnoga djela na podruju
leksikografije, historiografije, prava i vjerske prosvjete
Viedimenzionalno kulturno djelovanje ugraeno u
hrvatsku kulturnu batinu
 Literatura
Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244. 1786., Zagreb: Muzej
za umjetnost i obrt Globus.
Sekuli, Ante(1997.). SUSTAV VISOKOKOLSKOG
ODGOJA
HRVATSKIH PAVLINA, Prilozi 45-46(1997.).: 219 242.
Hvala na pozornosti