Aleksandar Stipčević
Aleksandar Stipčević (Arbanasi, 10. listopada 1930. –
Zagreb, 1. rujna 2015.) hrvatski arheolog, bibliograf, al-
banolog i povjesničar, redovni profesor Sveučilišta u Za-
grebu.[1]
1 Životopis
1.1 Mladost i obrazovanje
Rođen je u Arbanasima nedaleko od Zadra, gdje je poha-
đao osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakul-
tetu u Zagrebu diplomirao je godine 1954. arheologiju.
Godine 1977. na Filozofskom fakultetu u Zadru dokto-
rirao je tezom Religiozni simbolizam u Ilira.
1.2 Znanstveni rad
Kraće vrijeme radio je u Arheološkom muzeju u Zadru
i u Institutu za historijske nauke u Zadru, a godine 1957.
prelazi u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na
mjesto načelnika Odjela za tiskane knjige. Godine 1974. 3 Izvori
preuzima dužnost ravnatelja Knjižnice JAZU, a potkraj
1983. prelazi u Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, Bilješke i literatura
gdje preuzima dužnost glavnog urednika Hrvatskoga bi-
ografskog leksikona.
U studenom 1987., nakon izlaska iz tiska drugog sveska,
prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Od-
sjek za informacijske znanosti: Katedru za bibliotekar-
stvo, gdje predaje sljedeće predmete: »Povijest knjige i
knjižnica«, »Bibliografija« i »Sociologija knjige i knjiž-
nica«. U veljači 1978. stječe zvanje bibliotekarskoga sa-
vjetnika, a iste mu godine JAZU priznaje zvanje znans-
tvenoga savjetnika s područja povijesnih znanosti. Go-
dine 1990. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika
s područja informacijskih znanosti. Od 1970-1973., u
svojstvu višeg predavača, kao vanjski suradnik, predaje
»Uvod u arheologiju« na Filozofskom fakultetu u Prišti-
ni. Potkraj 1971. izabran je za predavača za predmet
»Uvod u povijest knjige i knjižnica« na poslijediplom-
skom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informa-
cijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1978. iz-
abran je za honorarnog izvanrednog profesora na novoos-
novanoj katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, a godine 1987. izabran je za redo-
vitoga profesora na istom fakultetu. Umirovljen je 1997.
godine.
2 Djela
• Ilirska umjetnost (Arte degli Illiri, 1963.)
• Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji I–II
(1977.)
• Kultni simboli kod Ilira (1981.)
• Iliri (povijest, život, kultura) (1974.) [2][3]
• Povijest knjige (1985.) [4]
• Cenzura u knjižnicama (1992.)
• O savršenom cenzoru (1994.)
• Priča o hrvatskom biografskom leksikonu (1997.) [5]
• Sudbina knjige (2000.)
• Socijalna povijest knjige u Hrvata I–II (2004. –
2005.) [6]
• Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa (2011.)
[1] www.matica.hr, pristupljeno 20. studenoga 2015.
[2] Aleksandar Stipčević, Iliri (povijest, život, kultura),
Školska knjiga, Zagreb, 1974. (i više ponovljenih izda-
nja), www.scribd.com
[3] Antun Bauer, Aleksandar Stipčević : “Iliri”, Informatica
Museologica, Vol.6 No.32, listopad 1975., Hrčak, hr-
cak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
[4] Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Matica hrvatska, Za-
greb, 1974. (prošireno izdanje 2006. godine, ISBN
9531507295), www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja
2016.
[5] Aleksandar Stipčević, Priča o hrvatskom biografskom
leksikonu, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. ISBN
9531501084, www.matica.hr, pristupljeno 4. travnja
2016.
[6] Lucija Radoš, Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest
knjige u Hrvata. Knjiga III. Od početaka hrvatskoga na-
rodnog preporoda (1835.) do danas, Fluminensia: časo-
pis za filološka istraživanja, Vol.21 No.1, studeni 2009.,
Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 4. travnja 2016.
1
2 4 VANJSKE POVEZNICE

• In memoriam Aleksandar Stipčević (1930. - 2015.),

http://nsk.hr/blog, pristupljeno 4. travnja 2016.
• Stipčević, Aleksandar, Hrvatska enciklopedija,
www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. travnja
2016.

• Njegovo djelo ispunjava više života, www.zadarski.

hr, pristupljeno 4. travnja 2016.

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet

je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Ma-
tice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

4 Vanjske poveznice
Mrežna mjesta

• Aleksandar Stipčević, Djela antičkih pisaca u sred-

njovjekovnom Zadru, Croatica et Slavica Iadertina,
8/2013, Hrčak
• Aleksandar Stipčević, Struktura bibliotečnih fondo-
va u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću, Slovo 34/1984.,
Hrčak

• Prof dr. Stipčeviću dodijeljeno priznanje Skenderbeg,

www.hrt.hr, 4. veljače 2015.
 3

5 Text and image sources, contributors, and licenses

5.1 Text
• Aleksandar Stipčević Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Stip%C4%8Devi%C4%87?oldid=4696503 Suradnici: Spe-
edyGonsales i Pojmoslovac

5.2 Images
• Datoteka:Novak.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/ce/Novak.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: ?
Originalni umjetnik: ?

5.3 Content license

• Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0