Professional Documents
Culture Documents
org/wiki/Asaf_Duraković
Asaf Duraković (Stolac, BiH, 16. svibnja 1940.), je hrvatski, kanadski i američki biomedicinski fizičar i hrvatski pjesnik i esejist rodom iz BiH, derviš halvetijevskog reda,
šeih sufia.[1]
Životopis
Politička djelatnost
Djela
Nagrade
Izvori
Vanjske poveznice
Asaf Duraković rodio se u hercegovačkom gradiću Stolcu 1940. godine. U Stolcu je završio pučku školu. Školovanje je nastavio u Zagrebu, gdje je pohađao gimnaziju i
studirao veterinu na zagrebačkome Sveučilištu. Na istome je doktorirao iz veterinarske medicine 1962. godine, magistrirao biologiju 1965. godine, te doktorirao iz
medicine 1968. godine.[2] Područje njegovog znanstvenog interesa su bile toksikologija, biologija i fiziologija, posebice ljudskih kostiju. Radio je u institutima "Ruđer
Bošković" i Zavodu za medicinska istraživanja u Hrvatskoj.
Istim se znanstvenim područjima nastavio baviti i u emigraciji. 1970-ih istraživao je suodnos metabolizma i radijacije transuranida u Harwellu u Engleskoj, u kanadskoj
Ottawi, a od onda se sve više bavi nuklearnom medicinom u bolnicama u SAD-u i Kanadi. Godine 1980. ulazi u vojsku SAD-a. Uskoro je postao časnikom, dobivši čin
dopukovnika američkoga vojnog liječničkog zbora.[2]
Sudjelovao je u svim aktivnostima kod osnivanja svih mesdžida i džamija u Kanadi. Godine 1969. je postao dervišem halvetijevskog reda.[2] U SAD-u je neko vrijeme bio
imamom Sufi džamije tekije u New Yorku.[2] Kad je bio izgrađen Hrvatski islamski centar u Etobicokeu u Kanadi, 1973. godine, predlagao je ime Sufi Mosque, ali je
prevagnulo ime Hrvatski islamski centar (Croatian Islamic Centre).[1]
Svjetski je poznati stručnjak u području istraživanja štetnosti korištenja osiromašenog urana. Zbog neslaganja sa uporabom istog, o čemu je svjedočio pred američkim
znanstvenim i političkim ustanovama, napustio je oružane snage SAD-a i posvetio se znanstvenom radu.
Danas predaje na George Washington University u Silver Springu, na odjelu radiologije i nuklearne medicine.
U Hrvatskoj reviji, njezinim zbornicima i zbirkama surađivao je kao pjesnik i istraživač kulturne i političke prošlosti muslimana u hrvatskoj narodnoj zajednici (pisao je i
pod pseudonimima Ahasver i El Hakim).[4]
U svom poznatom djelu iz 1972. godine, Mjesto Muslimana u Hrvatskoj narodnoj zajednici, svojevremeno je upozoravao kako je "pitanje nacionalnog opredjeljenja
muslimana u Bosni i Hercegovini dovedeno do današnje faze nakon dugotrajne temeljito provođene antihrvatske politike, koju je beogradska vlada provodila u Bosni i
Hercegovini s poznatim rezultatima".[5] Za to je stanje optuživao "upravni aparat Bosne i Hercegovine doseljen iz Srbije u različita vremena novije povijesti, kao i
famulusi tog sistema regrutirani iz redova samoga stanovništva Bosne i Hercegovine"[5], tako da su muslimani dovedeni pred pitanje prihvatiti ili ne ponuđenu
muslimansku nacionalnost. Po Durakoviću, to dvoje faktora je dovelo "svojim sistematskim i smišljenim radom do tog stupnja, da se danas već može ozbiljno postaviti
pitanje o budućnosti nacionalnog opredjeljenja muslimanskog stanovništva te republike. Muslimani se danas nalaze pred vitalnim pitanjem, koje u prvi mah izgleda
dosta zamamno, a to je: da li prihvatiti ponuđenu muslimansku nacionalnost, zasnovanu na novostvorenim teorijama o muslimanskoj etničkoj posebnosti u Bosni i
Hercegovini, koje ne analiziraju povijest tih hrvatskih pokrajina iz predislamskog vremena."[5][6]
Proučavajući znanstvenu i stručnu literaturu došao je do zaključka da: "Iz statističkih podataka iz starijih i suvremenih izvora evidentno je da je preko 95% muslimana
Bosne i Hercegovine hrvatskog podrijetla."[6][7]
Početke odhrvaćivanja vidi u Austro-Ugarskoj, "kojoj je smetala ideja ujedinjenja Bosne i Hercegovine s matičnom Hrvatskom"[6][8], zato je počela zagovarati ideju
stvaranja bosanske narodnosti, a osobama koje okrivljava za zagovaranje te ideje smatra Benjamina Kallaya i grofa Bilinskog, "koji su u toj podijeljenosti gajili ideje trajne
aneksije Bosne i Hercegovine Mađarskoj, odnosno Austriji".[8] Istraživajući, došao je do zaključka da je radi postizanja tog cilja, Austro-Ugarska "sistematski radila na
uništenju hrvatske misli u Bosni i Hercegovini, lukavom politikom uvođenja 'bosanskog jezika', favorizirajući nepismenost i zaostalost muslimanskog stanovništva u
isto vrijeme sa svojom nazovi prosvjetiteljskom ulogom, koja bi, prema njihovoj propagandi, imala poboljšati stanje u Bosni zemlji i proglasiti BiH samostalnom
zemljom."[6][8] "S druge strane, austrijska je uprava pomagala Srbe u Bosni i Hercegovini, u čemu su posebno aktivnu ulogu imali Kallay i Burian u razdoblju od 1883.
do 1911., u isto vrijeme, kada je Khuen Hedervary nastojao ugušiti buđenje hrvatske misli u vrijeme svojega banovanja u Hrvatskoj od 1882. do 1903. Hedervary je
jednako upotrebljavao pomoć Srba za slabljenje Hrvata, pomažući širenje pravoslavlja u Hrvatskoj, na jednak način na koji je, prema uputama iz Pešte, činio Kallay u
Bosni."[8]
1 of 3 01/06/2019, 08:42
Asaf Duraković – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Asaf_Duraković
Zastupljen je u nekoliko pjesničkih antologija: Hrvatska poezija u emigraciji, Zapis o zemlji Hrvatskoj: izabrane pjesme liječnika (prir. i ur. Zijad Duraković, Zagreb,
1993.), Vukovarsko zvono: antologija pjesama liječnika (prir. i ur. Zijad Duraković, Zagreb, 1995.), Lijet sarmatskog sokola: zbirka pjesama liječnika (prir. i ur. Zijad
Duraković, Zagreb, 1996.), Sat bezvremena: zbirka pjesama liječnika (prir. i ur. Zijad Duraković, Zagreb, 1999.), Balada o vukovarskoj ruži: antologija poezije o ratnom
Vukovaru (prir. Petar Vulić, Imotski, 2001.),[10] Dunav u hrvatskom pjesništvu od srednjovjekovlja do danas: antologijski izbor (prir. Dubravko Horvatić i Stjepan Sučić,
Zagreb, 2005.), Krist u hrvatskom pjesništvu od Jurja Šižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije (izab. i prir. Vladimir Lončarević, Split, 2007.) te u dva
izdanja koje objavljuje fra Šimun Šito Ćorić 45 hrvatskih emigrantskih pisaca i 60 hrvatskih emigrantskih pisaca (2. proš. izd.).
1. Hrvatska džamija i Hadži Kerim Reiz r.a. ili najstarija bošnjačka džamija Kanade i njen najvjerniji džematlija (http://www.bosnjaci.net/print.php?pid=18709), preuzeto
20. prosinca 2011.
2. fra Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca: Asaf Duraković (http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-
pisaca&catid=52:dokumenti), preuzeto 20. prosinca 2011.
3. Društvo hrvatskih književnika: Popis članova - D (http://www.dhk.hr/Clanovi/Clanovi.aspx?prez=D), preuzeto 14. studenoga 2012.
4. Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 134.
5. Dr. Asaf Duraković, Mjesto Muslimana u Hrvatskoj narodnoj zajednici, Toronto, Ontario, Kanada, 1972., str. 1.
6. Vjesnik (http://web.archive.org/web/20090328000513/http://www.vjesnik.com/razno/Dijaspora/Default.asp?c=33) Marin Sopta: Austrija sustavno radila na uništenju
hrvatske misli u BiH, podlistak Hrvatska politička emigracija i hrvatska država, 33. nastavak, 6. listopada 2004.
7. Dr. Asaf Duraković, Mjesto Muslimana u Hrvatskoj narodnoj zajednici, Toronto, Ontario, Kanada, 1972., str. 8.
8. Dr. Asaf Duraković, Mjesto Muslimana u Hrvatskoj narodnoj zajednici, Toronto, Ontario, Kanada, 1972., str. 13.
9. Članovi društva. Asaf Duraković (http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/asaf-durakovic), dhk.hr, pristupljeno 5. ožujka 2017.
10. Matica hrvatska: Petar Vulić. Balada o vukovarskoj ruži. Antologija poezije o ratnom Vukovaru (http://web.archive.org/web/20070918180826/http://www.matica.hr
/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/vulicbalada), (u međumrežnoj pismohrani archive.org 18. rujna 2007.), preuzeto 5. ožujka 2017.
11. (engl.) UMRC: Dr Asaf Durakovic (http://umrc.net/dr-asaf-durakovic/#awards), preuzeto 14. studenoga 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Asaf_Duraković&oldid=5262025"
Ova je stranica posljednji put uređivana dana 26. svibnja 2019. u 22:10.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.
2 of 3 01/06/2019, 08:42
Asaf Duraković – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Asaf_Duraković
3 of 3 01/06/2019, 08:42