BOJITE LI SE OTROVA?

Franjo Plavi

1
Izdava
Hrvatski zavod za toksikologiju
Martieva 1c, Zagreb

Autor
Prof. Dr. sci. Franjo Plavi

Glavni urednik
Prof. Dr. sci. Franjo Plavi

Recenzent
Prof. Dr. sci. Oskar pringer

Likovna oprema naslovnice i dijela ilustracija

Nikola Plea (Nik Titanik)

Mrea
www.hzt.hr

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu pod brojem 713108

ISBN 978-953-55855-0-3

BOJITE LI SE OTROVA: prirunik/<autor

Franjo Plavi> glavni i odgovorni urednik
Franjo Plavi
Zagreb: Hrvatski zavod za toksikologiju,
2009.

Prvo izdanje

2
PREDGOVOR
Na mojim predavanjima iz toksikologije nastojim uvijek pobuditi pozornost sluaa
priama iz mog dugogodinjeg iskustva, je inae je sluaima dosadno. Prie ovjek ne moe
ukljuiti u udbenike, jer njima tamo nije mjesto, a viekratno su me moji studenti ili drugi
polaznici predavanja molili da te prie negdje objavim. Neke od njih sam objavio na web
stranici moje ustanove, ali nju posjeuju rijetko gosti (godinje oko 20.000 posjeta), pa moja
mudrovanja imaju malog odjeka u javnosti. Zbog toga sam odluio barem osobama
zainteresiranima za toksikologiju prikazati podruje priama iz osobnog iskustva ili ponekad
iz iskustva drugih toksikologa. Tako je nastala ova publikacija, koja nije temelj za nikakvu
slubenu edukaciju. U prii u slijediti tijek mojih predavanja iz toksikologije, ali je ona
namijenjena graanima.
Ima jo jedan razlog zbog kojeg sam priredio ove prie. elim da javnost razmilja na
umjeren nain ili realistiki kakve nam opasnosti danas prijete od kemikalija. Treba smanjiti
broj ekstremista meu graanima. Ekstremisti nisu brojni, ali su vrlo glasni. S jedne strane,
javljaju se oni koji bagateliziraju sve opasnosti kemikalija nastojei pokazati da je na svijet
najbolji od svih moguih i da opasne kemikalije zapravo ne predstavljaju nikakvu opasnost
ovjeanstvu i okoliu. Druga skupina ekstremista je jo glasnija. Oni se svega boje i protiv
bilo kakvog su napretka ovjeanstva. Najradije bi se vratili u peine i tamo ivjeli u
slobodnoj prirodi, to bi im vjerojatno dosadilo nakon 3 dana. Jedni i drugi su nerazumni i
nerealni, a njihov utjecaj na graane moe biti izrazito lo. Jednom sam u novinama napao
brani par farmaceuta, koji se bore protiv svih moguih aditiva u hrani prikazujui ih uasno
opasnima i nagovarajui ljude da odbace sve osim prirodno uzgojene hrane. Pokazao sam da
piu gluposti i izrazito me stid to je dama bila moj student i poloila ispit iz toksikologije.
Odgovor u Vjesniku je bio estok i diio se naslovom o meni kao srednjevjekovnom
toksikologu. Ja se nisam zbog toga osjetio pogoen, jer srednji vijek je imao genijalnih ljudi
poput npr. Paracelzusa na iju definiciju o otrovima nemam ni jednu primjedbu. Mladi brani
par nije shvaao temeljne pojmove iz toksikologije i ja sam jedno vrijeme mislio ovaj uradak
nazvati Sjeanja srednjevjekovnog toksikologa, ali sam odustao od toga da ne bi tim
neznalicama podigao ugled. Ako ovi moji tekstovi i malo pomognu nekim graanima u
shvaanju stvarne opasnosti od kemikalija biti u zadovoljan, ali nemam iluzija da u
promijeniti nain razmiljanja. Uvijek je bila vana intelektualna elita, a ja se upravo njoj
obraam s velikom nadom. Na budale se ne treba osvrtati, jer njih je bilo i biti e ih.

3
1. O OPASNIM KEMIKALIJAMA ONO OPE
OPI POJMOVI
O granama i ograncima toksikologije ukljuujui brojne definicije moe se pogledati
posebne knjige ukljuujui udbenike Hrvatskog zavoda za toksikologiju, a naglaske ovdje
elim dati na ivotna iskustva. injenica je da sve moe biti opasno za ljudsko zdravlje, pa
ak i one kemikalije koje izgledaju sasvim bezopasne ili ak neophodne za ivot. Pokuajte
popiti deset litara vode u kratkom roku i ja vam tvrdim da neete dobro proi. Tijekom 2007.
godine bio je objavljen lanak po svim moguim sredstvima javnog priopavanja o mladoj
dami, koja je umrla zbog toga to je popila na nekom takmienju previe vode osvojivi prvo
mjesto. Kod nje je dolo do dehidracije stanica i umrla je u svom djevojakom stanu. Ja se
uvijek pozivam na sluaj ubojstva iz nehata dvoje pacijenata u jednoj naoj bolnici kad su im
zabunom dali infuzije 21%-tnog natrijevog klorida umjesto fizioloke otopine. Zbog operacije
ehinokoka nala se ta kobna otopina u ormariu s drugim infuzijskim otopinama, a sestra koja
je trebala dati fizioloku otopinu pacijentima nije dobro itala naljepnice i tako se dogodila
tragedija. Sve moe biti otrov u odreenim okolnostima pa i masna hrana ljudima s povienim
trigliceridima kao na slici ispod, ali mi naravno ne gledamo iznimne okolnosti nego ivot i
temeljem toga razvrstavamo tvari prema opasnostima.

Opasne kemikalije
izazivaju tetne uinke u
nekom organizmu. Mi vie
ne stavljamo ovjeka u
sredite pozornosti i vano
nam je kad neka
kemikalija izaziva tetne
uinke npr. kod glista ili
umskog bilja. Problem je
prvenstveno u tome kako
prepoznati to je to tetni
uinak, a to moda
koristan. Ni tu nismo
uvijek sigurni. Uzmimo
npr. uinak sniavanja
krvnog tlaka u ljudi. Onaj
tko ima visok tlak treba
nekakav lijek za njegovo
sniavanje i taj lijek njemu
koristi dajui dobar i
poeljan uinak. Neka netko s normalnim ili niskim tlakom uzme zabunom lijek za sniavanje
krvnog tlaka nee se poslije toga u najboljem sluaju dobro osjeati, a moda bude morao
traiti pomo lijenika. Mislim da primjera imamo napretek i nema ih smisla vie navoditi.
Naravno da imamo kemikalije koje e kod svakog ovjeka izazivati tetne uinke i samo e se
razlikovati prema dozi u kojoj e kod razliitih osoba biti tetne. O njima e biti vie rijei u
tekstu koji slijedi.

4
 Onako openito govorei moemo tetne uinke podijeliti u prolazne i neprolazne.
Prolazni su oni koji e proi sami od sebe ili uz pomo lijenika, a oni neprolazni naprosto
nam ostaju kao teta za cijeli ivot. Iz toga bi se moglo zakljuiti da su prolazni uinci nebitni
i da na njih ne treba obraati pozornost. To se moe uzeti zdravo pod gotovo ako se radi o
tetnim uincima proizalim iz naih greaka u ivotu, kao npr. akutnog pijanstva. Napijemo
se u drutvu i onda barem dva do tri dana osjeamo posljedice svoje gluposti, ali sve one
probavne potekoe i teke glavobolje prou za koji dan, a mi ih se sjeamo tek kao
neugodnog iskustva svog glupog ponaanja. Problem je kad se takvi uinci javljaju na radnom
mjestu zbog brojnih razloga kao to su npr. oni genetske naravi. Sjeam se osobe koja je
radila s jednim aromatskim nitro spojem i stalno je patila od tekih glavobolja i vrtoglavica.
Razlog je bio u genetski naslijeenom nedostatku u radu jednog enzima pod nazivom
methemoglobin-reduktaza. Naime, razliiti anorganski nitrati ili nitriti te brojni organski
spojevi sa nitro ili nitrozo skupinom prevode na hemoglobin u methemoglobin, koji nije u
stanju prenositi kisik do stanica i zbog toga se javljaju simptomi kao u naeg graanina. Ta
osoba naprosto nije smjela raditi s nitroso ili nitro spojevima, jer je imala stalno visoke
koncentracije methemoglobina i teko je patila na poslu. Ljudi su meusobno razliiti i esto
razliito osjetljivi na djelovanje kemikalija. Ono to se u sluaju lijekova zovu nuspojave kod
kemikalija se naziva rijedak tetni uinak. Javlja se samo kod rijetkih osoba zbog razliitih
razloga i moe predstavljati teak problem za pojedinca. Jedan od primjera je prijapizam kao
nuspojava ili rijedak tetni uinak, koji se javlja kod nekih mukaraca. Radi se o pojavi da je u
takvih osoba spolni ud stalno ukruen ba poput sluaja antikog kralja Prijapa, koji je imao
taj uinak zbog bolesti krvoilnog sustava. Tipian primjer u kojem znatan broj mukaraca
doivi prijapizam je nakon ugriza crne udovice. Nakon ugriza tog zanimljivog enskog pauka,
koji poslije spolnog odnosa pojede
svog partnera, javljaju se razliiti
neugodni simptomi. Glavni je
naravno bol oko mjesta ugriza, a
karakteristian je laktrodektizam
ili lice ukoeno u bolnom
osmijehu. Kod veine mukaraca
ostaje ukoen i spolni ud kroz
period do 2 dana, ali to ne donosi
nikakvo dobro ni ugrienom ni
njegovom spolnom partneru, jer
siromah trpi teke bolove zbog
ugriza crne udovice i ni malo mu
nije stalo do seksa. Inae treba rei
da znanstvenici zadnjih godina
puno rade na izolaciji tvari koja
ima ovako snaan afrodizijaki uinak i moda uskoro budemo imali zamjenu za slavnu
Viagru. Stvari nisu ni malo jednostavne kad govorimo o tzv. opasnim kemikalijama.
Moda je od svega najvanije da mi nismo sigurni u opasna svojstva kemikalija.
injenica je da se podaci o toksikolokim svojstvima kemikalija saznaju u dobro
kontroliranim pokusima na ivotinjama, a one se ipak razlikuju od ljudi na brojne naine. U
prolosti su se pokusi najee obavljali na glodavcima poput mia, takora, kunia, zamorca i
slinih ivotinja. Istina, bilo je iskustava i s otrovnou kemikalija na ljudskom modelu.
Naalost, brojni zloinci poput slavne Katarine Medii i Hitlerovih sljedbenika obavljali su
pokuse na ljudima, a danas koristimo esto sluajeve otrovanja ljudi da neto iz njih nauimo.
Obavljaju se i epidemioloka istraivanja tetnih uinaka kemikalija na zdravlje radnika, npr.
kako moe utjecati neki herbicid na zdravlje poljoprivrednih radnika nakon vie godina

5
izloenosti. Meutim, jo uvijek su pokusi na ivotinjama izvor naih podataka unato otporu
drutava za zatitu ivotinja. Pogledajmo na slikama najee ivotinje na kojima se danas uz
vrlo strogi dravni nadzor obavljaju toksikoloka istraivanja.

Laboratorijski mi takor

Minijaturna svinja (mini pig)

Pase beagle uzgojen za pokuse

Najpouzdaniji rezultati dana se postiu na mini svinjama i psima biglima, koji uope
nisu uzgajani kao kuni ljubimci (unato tome to prekrasno izgledaju) nego kao pokusne
ivotinje. Ne znamo kako e se u budunosti stvari odvijati, ali danas se zbog ljubitelja
ivotinja postavljaju brojne prepreke pred izvoenje pokusa na ivotinjama. Zbog toga je EZ
komisija uvela brojna ogranienja izvoenja pokusa na ivotinjama s osnovnom postavkom
da one ne smiju patiti u takvim pokusima i da se pokusi smiju obavljati samo u sluajevima
kad je dokazano da su oni neizbjeni. Nisu doputeni nikakvi nepotrebni pokusi na
ivotinjama. EZ je uvela vrlo uinkovit sustav praenja pokusa na ivotinjama. Ne mogu se za
istu kemikaliju na dva mjesta obavljati pokusi na ivotinjama. Onaj koji se prvi javi kao
izvoa takvih odvratnih pokusa jedini ima doputenje za njihovo izvoenje pod nadzorom
odreenih tijela EZ, a svi ostali nemaju na to pravo. Mogu kasnije uz financijsku nadoknadu

6
traiti na koritenje rezultate pokusa ovlatenog izvoditelja pokusa kako bi mogli svoje
proizvode staviti na trite, ali ivotinje moraju ostaviti na miru. Naravno da se pokusi na
ivotinjama ne doputaju niti u sluaju kad se rezultati mogu priskrbiti na drugi nain. Tako je
ve davno zabranjeno ispitivati nagrizajue djelovanje na koi ili oima ivotinja, jer postoje
drugi initelji na temelju kojih se moe unaprijed zakljuiti da tvar ima nagrizajue
djelovanje. Tako se temeljem fizikalno-kemijskog svojstva kiselosti (pH nii od 2) ili
lunatosti (pH vii od 11) automatski zakljuuje da kemikalija ima nagrizajue djelovanje i
zabranjeno je to dodatno dokazivati pokusima na ivotinjama. Danas se pokuava nai
fizikalno-kemijske metode, koje e zamijeniti pokuse ispitivanja nadraljivih svojstava
kemikalija, kako bi se smanjio broj takvih pokusa na ivotinjama. EZ jako potie pronalaenje
tzv. alternativnih metoda utvrivanja opasnih svojstava kemikalija. Veliko pouzdanje imaju u
raunalne modele utvrivanja opasnih svojstava na temelju strukture neke kemikalije, pokuse
na kulturama stanica ili na bakterijama, itd. Sve u svrhu zatite pokusnih ivotinja. Pri tome
moram upozoriti na odreenu nedosljednost zatitara ivotinja. Veina zabrana se zapravo
odnosi na toplokrvne sisavce, a o ostalim ivotnim vrstama se ne vodi jednaka briga. Nitko
nema nita protiv ispitivanja ekotoksinost na vodenbuhi ili npr. na kamenicama, a i to su iva
bia. Oito smo jo uvijek na poecima brige za pokusne ivotinje i moda e tek slijedee
generacije pravednije gledati na cijelu problematiku.
Jo neto openito o uincima kemikalija na ljudski organizam. Svatko od nas je
jedinka za sebe i drugaiji je od ostalih ljudi. Neka kemikalija e razliito djelovati na
razliite ljude. Svatko od nas ima vjerojatno ivotno iskustvo djelovanja alkohola na razliite
osobe. Kad drutvo sjedi zajedno za stolom i pije vino ili pivo, alkohol e bitno razliito
djelovati na pojedince. Nakon iste koliine ispijenog alkohola neki e biti veseli, drugi e
postati izrazito dosadni, trei e ometati drutvo svojim ponaanjem, a neki e naprosto biti
pospani. Svatko e na svoj nain reagirati na alkohol. Tako je i sa svim drugim kemikalijama.
Naa osjetljivost na njih je razliita od ovjeka do ovjeka i na to treba uvijek misliti. Stvar ne
zavrava na tome. Svatko od nas je razliito osjetljiv na kemikalije u razliito doba dana,
mjeseca ili godine. Radi se o tome to je ovjek ipak dio prirode i na njegov organizam
djeluju brojni initelji poput mjeseeve gravitacija (70% ljudske mase se sastoji iz vode),
izmjene svjetlosti i tmine, temperaturnih promjena, magnetskih polja i drugih prirodnih sila.
Najvie je izraen tzv. cirkadnevni bioloki ritam dug priblino 24 h, ali ni drugi bioloki
ritmovi nisu za zanemariti. Tako je npr. kod mukaraca izraen godinji ritam testosterona
(vani muki spolni hormon), koji je najvii u jesen i najnii u proljee, iako bi mnogi
pomislili drugaije. Zato su se u starim vremenima svadbe odigravale u jesen. Kod
cirkadnevnog ritma treba naglasiti da se ljudi dijele na none i dnevne tipove. Dnevni tipovi
su nauili danju raditi i nou spavati, a cijeli se organizam tome podreuje. Metabolizam je
kod ovjeka drugaiji danju nego nou, a takoer je razliita sposobnost obavljanja poslova.
Samo kao primjer dajem podatke o pH mokrae tijekom dana kod dnevnog tipa. Njemu je
ujutro mokraa blago lunata s pH oko 9, a u veernjim satima je blago kisela s pH oko 5. Te
promjene pH (kiselost/lunatost) imaju izmeu ostalog velikog utjecaja na izluivanje slabih
kiselina ili baza mokraom. Primjer je tako esto koriteni lijek acetil-salicilna kiselina
(Andol ili Aspirin). Ona e se u jutarnjim i prijepodnevnim satima kod dnevnog tipa izluivati
iz organizma znaajno bre nego u veernjim satima. To znai da e njezine koncentracije po
noi biti kod takve osobe vie i time e joj djelovanje biti bolje nego danju. Oduvijek se zna
da nije dobro remetiti bioloke ritmove, jer to vodi slabljenu naeg organizma. Onaj tko je
dnevni tip loe e raditi nou. Neki kau da se zbog toga nesree dogaaju uestalo ee
nou nego danju. Pogled na problem remeenja biolokih ritmova jet lag posebno se
iskazao zadnjih desetljea vezano uz duge letove avionom u prekomorske krajeve. Nakon leta
preko Atlantika u Ameriku ili preko Azije do Japana dovodi ljude u neugodne situacije
potpunog poremeaja ritma spavanja i budnog stanja. Radi se o poremeenom dnevnom ritmu

7
kad se posebno mijenja osjetljivost na djelovanje kemikalija ukljuujui lijekove. Mudri ljudi
ne bi trebali zanemariti ovaj initelj, pogotovo kad profesionalno rade s kemikalijama. Ne bi
trebali zanemariti utjecaj drugih ritmova, poput onog mjesenog, sezonskog (npr. jesen/zima)
ili godinjeg.
Oni koji rade s kemikalijama izloeni su ulasku kemikalije u organizam uglavnom za
vrijeme boravka na radnom mjestu, a dok su izvan radnog mjesta trebala bi njihova izloenost
biti smanjena. Nije to ba uvijek tako, posebno kad je ovjekov okoli oneien opasnim
tvarima. Meutim, pogledajmo zbog jednostavnosti to znai izloenost na radnom mjestu.

Neka je na gornjem dijelu slike prikazan tijek koncentracija neke kemikalije u zraku
(plinovi, pare, aerosoli, praina) na radnom mjestu, a na donjem dijelu slike promjene
koncentracija iste kemikalije u krvi izloene osobe. Potpuno je jasno da opasna kemikalija ne
nestaje potpuno iz organizma nakon to je prestalo izlaganje njezinom ulasku iz okolia.
Zapravo se ona kroz tjedan ili due nakuplja u organizmu i njezine koncentracije slijede
krivulju slinu onoj iznad teksta. Nakupljanje moe biti vee ili manje, to ovisi o svojstvima
kemikalije i organizmu u koji se ona unosi. Kod nekih kemikalija koje se rado nakupljaju u
organizmu porast koncentracija je daleko znaajniji nego je na gornjoj slici. U takvu skupinu
pripadaju npr. POP (Postojani Organski Polutanti) kemikalije, koje su danas potpuno
zabranjene za koritenje, kako u Europi tako i Hrvatskoj. Uzmimo kao primjer poznati
insekticid DDT, koji je zabranjen na naem podruju jo davne 1968. godine. On se tako

8
 dobro skladiti u mastima ljudi i biljaka te se praktiki ne metabolizira, pa ga u naim
mastima jo uvijek moemo nai u koncentracijama istog reda veliine kao te davne 1968.
godine. Bojimo se takvih kemikalija, a ima ih mnogo na listama zabrana. Sveukupno do sada
negdje oko 30 njih. Zaista su postale veliki problem i nitko ne zna kroz koliko e se
generacija one jo uvijek nalaziti u naim organizmima te koje tetne uinke mogu izazivati.
To je jedan od brojnih razloga zbog kojih moramo biti izrazito oprezni s izlaganjem
kemikalijama, jer to to sad malo o veini od njih znamo ne znai da sutra neemo saznati
neke strane injenice. Znai da nam je jedina prava ansa za preivljavanje izbjegavanje
unosa bilo koje kemikalije u organizam.
Kad govorimo o otrovnosti ili nekoj drugoj opasnosti kemikalija logino je da njihove
uinke povezujemo s unesenom dozom, pa o dozama treba neto rei. Najbolje je to pokazati
slikama.

100 100

80 80
Uinak

Uinak

60 60
%

40 40

20 20

1x 2x 1y 2y 3y 4y
1.2x Doza Doza

Gornja slika prikazuje kako raste uinak neke kemikalije poveanjem njezine doze. Pri
tome treba obratiti pozornost na cijelu sliku. Kao prvo, vidi se da postoje niske doze uz koje
se ne javlja na uinak, kako god mi dozu poveavali ili smanjivali u onom podruju gdje
nema njezina djelovanja (doze nie od x na lijevoj odnosno y na desnoj strani slike). I kod
najopasnijeg otrova postoji podruje doza kod kojih on nije djelotvoran, pa moemo biti
posve bezbrini kad smo izloeni takvim dozama. Primjera djelovanja kemikalija je izrazito
mnogo, a ovdje dajemo primjer cijanida. Cijanidi su izrazito snani otrovi bez obzira u kojem
obliku dolazili (npr. cijanovodik, soli poput kalijeva cijanida ili tzv. cijanogene tvari). Mi ih u
ovom ili onom obliku stalno unosimo u organizam (npr. puenjem, uivanjem u gorkim
bademima ili uzimanjem nekih lijekova poput natrijevog nitroprusida), a ne osjeamo pri tom
nikakve potekoe. Tako npr. amidgalini iz raznih kotica poput kajsija metabolizmom u
organizmu daju cijanide, ali nikad nitko nije stradao zbog strasti za kolaima s gorkim
bademima. Naprijed reene injenice valja uvijek imati na umu i ne plaiti se bilo koje
kemikalije dok se unosi u dozi koja nije uinkovita za na organizam. Drugi vaan pojam na
krivuljama doza/uinak jest nagib rastue krivulje. Krivulja s lijeve strane slike raste jako
brzo i dovoljno nam je poveati dozu tek 20% iznad one uz koju se javlja prvi uinak da se
dosegne maksimalni uinak. Desna krivulja ima puno blai rast i kod nje se tek tri puta viom
dozom od one vezane s prvim uincima javlja maksimalni uinak. Naravno da je ova druga
krivulja prihvatljivija od lijeve. Postoji jo neto to treba naglasiti, a to je injenica da je
maksimalni uinak 100% i iznad toga se moe doza dizati koliko god se moe zamisliti, a taj

9
se uinak vie ne moe pojaavati. Naravno da se krivulje sa slike iznad ovog teksta odnose
na neki promatrani uinak, a ne na druge uinke. U pravilu se najee gleda krivulja
smrtnosti na odreenom ivotinjskom modelu, ali za praksu su vaniji drugi uinci, koji
izazivaju vee ili manje tete za organizam. Tako to npr. moe biti uinak nadraivanja
sluznica dinih putova ili karcinogenost, kao to je pokazano na slici ispod ovog teksta o
uincima plutonija kod dugotajnog unoenja u organizam pokusnih ivotinja.

Radi se o eksperimentalnim podacima na veem broju pokusnih ivotinja iz kojih se

moe vidjeti sve ono to je bilo izlagano u prethodnom tekstu. Postoje doze uz koje je
vjerojatnost pojave karcinoma izrazito niska ili gotovo da nema mogunosti stradavanja
ivotinje koja je primala takve male doze. Na to treba uvijek misliti, jer razliite opasne
kemikalije se unose u organizam iz okolia preko razliitih medija (npr.zrak, voda, hrana).
One su naprosto u njima prirodno prisutne i nema skoro nikakve mogunosti da e kod niskih
doza doi do tetnih uinaka. Treba znati da na okoli sadri silno mnogo opasnih kemikalija
i sadravao ga je od kad je svijeta, a da one nisu i nee u niskim koncentracijama predstavljati
nikakvu opasnost za nas ili druga bia iz naeg okolia. Ne treba se uzrujavati kad se npr.
nae da neka voda za pie sadri olovo u niskim neuinkovitim koncentracijama, jer olova je
u tlu bilo i biti e ga dok postoji ova planeta, a ivi organizmi reagiraju tek kad njegove
koncentracije porastu iznad neke razine.
Koja je to razina i to nam propisima odreene koncentracije u nekom mediju zapravo
znae? To je izrazito vano pitanje povezano s tekstom od naprijed o krivuljama doza/uinak.
Misli se naravno na MDK (Maksimalno Doputene Koncentracije) za razliite medije poput
zraka u radnom prostoru, zraka u okoliu, vodi za pie, razliitim vrstama hrane,
poljoprivrednom zemljitu, itd., itd. Ljudi nerijetko ne razumiju to zapravo znai MDK i zato
ovdje treba ipak dati neka objanjenja. U praksi svakodnevno viamo strah ili ak paniku na
licima ljudi kad saznaju da je npr. koncentracija nitrata prela MDK u kiselom zelju nekog
naeg ili stranog proizvoaa. Odmah se postavlja pitanje to e se nama dogoditi ako jedemo
takvo kiselo zelje jednom ili vie puta. Odmah na poetku treba vrlo snano naglasiti da takvo
kiselo zelje s koncentracijama nitrata iznad propisanog MDK nije zdravstveno ispravno i

10
mora ga se povui iz prometa. O tome uope nema smisla raspravljati, jer propise se mora
potivati i takvo kiselo zelje nije za ljudsku ili ivotinjsku ishranu, ali ostaje kljuno pitanje
to e se dogoditi ljudima koji su u njemu uivali. Ja to usporeujem s propisima u prometu
koji se tiu maksimalno doputene teine vozila pri prelasku mosta s ogranienom nosivosti.
Ako se zaustavite ispred mosta s maksimalno doputenom teinom vozila 5 t onda se teim
teretom most ne smije prelaziti. Naravno da se nee nita dogoditi ako se voza uputi na most
s ukupnom teinom vozila i tereta npr. 20 t, jer je most graen s odreenim faktorom
sigurnosti i ne smije se sruiti niti pod znatno veim teretom.
Kod utvrivanja MDK mora se obaviti brojna istraivanja, a ovdje e biti prikazan
cijeli put prilino pojednostavljeno. Kree se opet od krivulje doza/uinak za izabranu vrstu
uinka.

Za ovaj izraun nam je najvanija najvia doza koja uinak ne izaziva (NOAEL; Not
Observed Adverse Effect Level ili samo NOEL). Dakle, prilino smo sigurni da se kod takve
doze na modelu ispitivanja nee opaziti tetni uinci (npr. na psu beaglu), ali na drugom (npr.
ovjek) moda hoe. Nama je vana to vea sigurnost da se tetni uinak zaista nee pojaviti
i zato se NOAEL dijeli s faktorom sigurnosti da bi se dobilo ADI (Acceptable Dayli Intake ili
prihvatljivi dnevni unos). Faktor sigurnosti e dakle ovisiti o brojnim initeljima, a
prvenstveno o vrsti tetnog uinka te o modelu na kojem je rezultat za NOAEL dobiven.
Jednostavan primjer za razumijevanje je klor, koji se koristi na stotine mjesta prvenstveno za
dezinfekciju vode i mnogi radnici dolaze s njim u kontakt. U praksi se pokazalo da se kod
veine ljudi javlja nadraivanje sluznica oiju i dinih putova kad su mu koncentracije u zraku
15 ppm (part per milion ili dio na milijun). Koncentracija od 10 ppm se moe uzeti kao
NOAEL, jer ljudi mogu boraviti dugo u atmosferi s takvim koncentracijama. U tom sluaju
kad je radnik izloen kloru samo na radnom mjestu dijeli se NOAEL s 20 te se dobije ADI od
0,5 ppm. To je ujedno i MDK za klor. Ako koncentracija klora prijee 0,5 ppm radniku se ne
smije nita dogoditi, ali po propisima se rijetko kad doputa kratkotrajno premaivanje MDK
s koncentracijama klora na radnom mjestu. Meutim, za veinu opasnih tvari nije ovako

11
jednostavno izraunati MDK, jer ih se unosi na mnogo naina u organizam. Tako npr. nitrate i
nitrite u razliitim oblicima ovjek unosi kontinuirano. Zrak u okoliu je esto oneien
nitroznim plinovima, koje graani udiu. Obzirom na to da se za uzgoj biljaka koriste
mineralna gnojiva na bazi nitrata onda ih se unosi prehranom razliitim biljnim proizvodima
te vodom esto oneienom nitratima i nitritima. Mogli bi davati i druge primjere unosa
ovakvih tvari, kao npr. nitrite u suhomesnatim proizvodima gdje se dodaju kao konzervansi.
Tu je potrebno za svaki od medija izraunati MDK prema vrlo sloenim istraivanjima.
Najbolje e to biti objanjeno na arsenu, iji su spojevi otrovi ili vrlo jaki otrovi te su uz to
kancerogeni i mutageni. Naalost, arsen je prisutan u naem tlu i vodama, pogotovo u Istonoj
Slavoniji, gdje su mu nekad koncentracije u zdencima izrazito visoke. Isto tako ga se moe
nai u razliitim prehrambenim artiklima, a pogotovo su mu visoke koncentracije u
kampima. Radi poveanja sigurnosti ljudskog zdravlja stalno se sniava MDK za arsen u
vodi za pie. Do prije nekoliko godina MDK je iznosila 50 g/l arsena u vodi, ali je tada
smanjena na 10 g/l. Sve je to uinjeno zbog karcinogenosti i drugih tekih tetnih uinaka
arsena. Nije bilo nikakvih pokazatelja da bi cijeloivotno uzimanje vode s koncentracijama
arsena od 50 g/l moglo izazvati tetne uinke, ali je ipak radi razloga sigurnosti MDK
snien. Kod kampa se nitko ne uzrujava zbog koncentracija arsena u njihovu mesu i one su
viestruko vee nego u dobroj vodi za pie. To je zato to ljudi vodu piju svakodnevno, a
kampe jedu prilino rijetko ak i u Dalmaciji. Onda je ukupni unos arsena u vodi s
koncentracijama od oko 10 g/l kroz godinu dana uz pretpostavku da ovjek pije dnevno oko
1 l te tekuine priblino 3,5 mg. Puno ili malo? Ako pojedete 5 kg kampa s koncentracijama
400 g/l uz pretpostavku da je samo polovica od toga meso konzumirali ste godinje oko 1
mg arsena. Raunica je jasna! Naravno da su istraivanja tzv. dnevne koarice unosa
pojedinih namirnica znatno sloenija i jako skupa, ali se sve skupa svodi na prosjeni unos
graanina neke drave.
Moemo na kraju rei vrlo jasno da MDK predstavlja initelj sigurnosti a ne rizika.
Kad koncentracije neke tvari premae MDK nita se nikome nee dogoditi, ali u tom asu se
ve smanjuje sigurnost i barem blago poveavaju
rizici. Zbog toga ne treba paniariti u takvim
sluajevima, ali treba vrlo tvrdo stajati na stanovitu
da se MDK ne smije prei osim u posebnim
sluajevima. Zakonodavac zna u svim zemljama da
su prekoraenja MDK mogua zbog razloga
tehnolokog procesa i da ih koji puta nije lako
izbjei. Jednostavan primjer opet s klorom. Na slici
pokraj teksta je prikazana klorna stanica s bocama
ukapljenog klora spojenima na klorinator. U asu
kad se boca isprazni zatvara se ventil na njoj i cijev
se od nje odspoji. Ona mala koliina klora iz cijevi
e izai van u zrak klorne stanice i naglo e porasti
koncentracije klora u zraku. Teko je izbjei takav
slijed dogaaja. Naravno da e radnik obaviti
provjetravanje prostorije, ali u jednom asu e
koncentracije klora u zraku prei MDK.
Zakonodavac je to dopustio dajui novo
ogranienje pod nazivom KDK (Kratkotrajno
Doputena Koncentracija). Kod klora ona iznosi 1
ppm (1 dio klora na milijun dijelova zraka), ali takav dogaaj smije trajati maksimalno 15 min
i ne smije se ponoviti u jednom radnom danu vie od 4 puta, a razmak izmeu incidenata
smije biti minimalno 1 h. Smatra se da je to dovoljna garancija da se rizici za radnike nee

12
zbog toga poveati. Naravno da se KDK daje i za druge medije, poput npr. vode za pie ili za
zrak u okoliu. Isto tako se pravila mijenjaju u izvanrednim okolnostima, kad nije mogue
potivati stroge propise o MDK. Ja sam za vrijeme rata bio zapovjednik Toksikoloke slube
GSS (Glavni Stoer Saniteta) i dobio sam meu ostalim zadatak brinuti o opskrbi vodom
naih postrojbi na bojinici. Naravno da nitko nije spremao vodoopskrbne sustave za bojinicu
i tamo je u najveem broju sluajeva voda bila zdravstveno neispravna za pie. U prvo
vrijeme rata mi smo se morali pomiriti s tim da nai branitelji nee imati zdravstveno ispravnu
vodu za pie i dopustili smo koritenje zdenaca, cisterni i drugih izvora sa zdravstveno
neispravnom vodom za pie. Bilo je vano da imaju bilo kakvu vodu za pie i obavljanje
osnovnih sanitarnih potreba. Naravno da smo obilazili bojinicu i inili to smo mogli,
posebno u nekoliko sluajeva otrovanja bakterioloki neispravnom vodom. Kasnije se stanje
popravilo do prihvatljivih normi, ali u prvo vrijeme se nije moglo ustrajati na potpuno
zdravstveno ispravnoj vodi. Tako e to biti i u budunosti kod nesrea ili tekih kriznih stanja.
Smatra se da ovjek kroz kratak period moe bez opasnosti koristiti zdravstveno neispravni
zrak, vodu ili namirnice, kad naprosto nije mogue osigurati mu ono to propisi nalau.
S MDK treba uvijek biti oprezan i nastojati urediti uvjete na radnom mjestu tako da se
koncentracije opasnih tvari kreu daleko ispod te granine vrijednosti. To diktiraju i nove
uredbe i direktive EZ, pa je kljuno proiavati zrak na radnom mjestu tako da nema ni
potrebe mjeriti koncentracije opasne tvari u zraku. Iskustvo nam ba i nije blistavo budui su
toksikolozi u prolosti radili greke. Kad je prije pedesetak godina poelo koritenje vinil-
klorida za sintezu polivinil-klorida (PVC) svi su smatrali da je polazna sirovina posve
neopasna. Kod nas u Katel Suurcu je bila tvornica PVC tada pod imenom Jugovinil, a nitko
nije znao nita o stvarno opasnim svojstvima vinil-klorida. Smatralo se da je ta lako hlapljiva
tekuina opasna jedino zbog svoje zapaljivosti i eksplozivnosti para u smjesi sa zrakom.
MDK je iznosio 100 ppm, ali se nitko nije uzrujavao niti kad su koncentracije vjerojatno bile
puno vie. Radnicima se vinil-klorid jako sviao, jer su ga mogli kod kue koristiti npr. za
ienje odjee, a bilo je i teih prekraja radne discipline zbog odnoenja kemikalije kui.
Netko je shvatio kako se prilikom isparavanja vinil-klorida u posudi smanjuje temperatura
zbog toga to je za reeni proces potrebna energija. Najednom se pojavio recept za
proizvodnju sladoleda. Jednostavno bi se pomijealo vinil-klorid s mlijekom, jajima, eerom
i sokom od nekog voa poput jagoda te se intenzivno mijealo smjesu kuhaom. Vinil klorid
bi se isparavao i hladio smjesu pretvarajui je u sladoled. Na kraju bi veina vinil-klorida
isparila i moglo se lizati krasan domai sladoled s ugodnim mirisom vinil-klorida. Dugo
godina nakon poetka proizvodnje PVC-a otkrilo se da je on karcinogen i mnogi radnici
Jugovinila su oboljeli od karcinoma jetara. Nakon toga su svi postali pametni i MDK za vinil-
klorid u zraku je dramatino smanjen na 2 ppm. Bojimo se da u budunosti ne bude slinih
iznenaenja.

VRSTE TETNIH UINAKA

Moglo bi se rei da ni toksikolozi nisu sigurni kako obaviti podjelu vrsta
tetnih/korisnih uinaka kemikalija na ive organizme. Razlozi za to su brojni i moda nije
loe krenuti od povijesti ili tradicije, kad je najvanije mjesto u utvrivanju opasnosti bila
smrtnost ili smrtonosna (letalna) doza kod jednokratne izloenosti nekoj kemikaliji bez obzira
to je zapravo bio uzrok smrti. Naravno da se i danas u obzir uzima taj nain razvrstavanja, ali
vie nije jedini. Druga povijesna podjela je bila prema ciljanom organu neke kemikalije, pa
smo imali nefrotoksine, neurotoksine, kardiotoksine, pneumotoksine i druge kemikalije.
Ni taj nain podjele se ne moe iskljuiti. Naravno da se razvrstavalo kemikalije i prema
mehanizmima djelovanja na staninoj ili molekularnoj razini, to niti danas nije naputeno.
Meutim, tijekom druge polovice 20. stoljea pozornost se usmjerila na posebne tetne uinke

13
kemikalija, kakvi su npr. karcinogenost ili reproduktivni tetni uinci, pa se pomalo stvarala
zbrka. Bez obzira to mislili pojedini toksikolozi, regulatorna toksikologija je uvela svoju
podjelu, koju se naprosto od tada mora potivati i na taj nain e i ovdje biti iznoeni podaci.
Prema direktivama EZ danas se podjela obavlja kako slijedi:

Prema akutnoj otrovnosti:

vrlo otrovno T+ s R:26,27,28
otrovno T s R:23, 24, 25
tetno Xn s R:20, 21, 22

Prema neletalnim neprolaznim tetnim uincima kod akutnog izlaganja
vrlo otrovno T+ s R:39/nain izlaganja
otrovno T s R:39/nain izlaganja
tetno Xn s R:68/nain izlaganja

Prema tekim neletalnim uincima dugotrajnog izlaganja
otrovno T s R:48/nain izlaganja
tetno Xn s R:48/nain izlaganja

Prema nagrizajuim uincima
nagrizajue C s R:35
nagrizajue C s R:34
nadraujue Xi s R:41
nadraujue Xi s R:36/37/38

Prema uincima izazivanja preosjetljivosti
nadraujue Xi s R:43
tetno Xn s m R42
tetno Xn s R42/43

Prema mutagenim uincima

Muta. kat. 1. ili muta. kat. 2 T, s R46
Xn, Muta.kat.3 i R:40

Prema karcinogenim uincima

T, Karc. kat 1 ili karc. kat. 2 s R:45 ili R:49
Xn, Karc. kat. 3 s R:40

Prema reproduktivnoj otrovnosti

T, Repro. kat. 1 ili repro. kat. 2 s R60 ili R61
Xn, Repro. kat. 3 s R62 ili R:63

Prema tetnim uincima na okoli

vrlo otrovno za vodene organizme i ostavlja dugotrajne tetne posljedice u vodi N i
R:50/53
otrovne za vodene organizme i ostavlja dugotrajne tetne posljedice u vodi N i
R:51/53
tetno za vodene organizme i ostavlja dugotrajne tetne posljedice u vodi R:52/53

14
 OPA ORGANSKA OTROVNOST
Znaenje znakova opasnosti te oznaka upozorenja i obavijesti moe se pogledati u
privicima ove knjige, a mi emo se posvetiti svakoj od skupina opasnih tvari posebno. Pri
tome e svi tetni uinci vezani uz akutnu i kroninu otrovnost (neki kau i organska
otrovnost) biti svrstani u zajedniko razmatranje, jer je i postupak ispitivanja uvijek slian.
Najbolje se zapravo mogu ovi uinci kod svih naina unosa objasniti opisom tipinog pokusa
na ivotinjama. Za pokus se u pravilu uzima visoko sroeno leglo (sve bratii i sestrine) neke
pokusne ivotinje i nakon pripremnog perioda prilagoavanja (npr. temperatura, vlanost
zraka, izmjena svijetla i tmine, ujednaena prehrana, itd.) ivotinje se podijele u skupine
kojima e se davati razliite doze odreene kemikalije na odreeni nain (npr. gutanjem) te se
formira kontrolna skupina. Prije poetka pokusa ivotinje se moraju pregledati na ope
zdravstveno stanje i paljivo izvagati, a onda svaka ivotinja dobiva svoj karton za upisivanje
podataka. Tijekom cijelog pokusa ivotinje se promatraju i piu se u kartonima zabiljeke,
npr. o ponaanju, uzimanju hrane i vode te drugim moguim pokazateljima djelovanja opasne
kemikalije, koja se pak primjenjuje prema jasnom protokolu. ivotinje koje oito pate moraju
se eutanazirati i dati na razudbu kao i sve ivotinje koje uginu za vrijeme pokusa uz jasno
biljeenje svega to je napravljeno. Na kraju pokusa sve ivotinje ukljuujui one iz kontrolne
skupine se ubiju i podvrgnu detaljnoj razudbi. To ukljuuje pregled svih organa
(makroskopski obzirom na izgled, teinu i druge initelje), a nakon toga se obavljaju detaljne
biokemijske, citoloke, endokrinoloke i druge analize, kako bi se mogla opaziti svaka
promjena u organizmu izazvana primjenom kemikalija u pokusu. Temeljem reenog donose
se zakljuci o posljedicama primjene kemikalije kao:

SMRT,
PROLAZNI SPECIFINI ILI NESPECIFINI UINCI (npr. depresija SS,
methemoglobinemija, inhibicija acetil-kolinesteraze, itd.)
OTROVNOST ZA POJEDINE ORGANE (npr. nefrotoksinost,
kardiotoksinost, neurotoksinost, itd.)
NAGRIZAJUE DJELOVANJE (ne rade se pokusi na ivotinjama),
NADRAIVANJE KOE I SLUZNICA,
PREOSJETLJIVOST,
DRUGI UINCI.

Smrtnost je dakako prvo mjerilo na temelju kojeg se opasne kemikalije razvrstavaju, ali s
praktikog stanovita vaniji su dugotrajni uinci izlaganja. Zbog toga se njima posveuje
posebna pozornost, jer se mogu oekivati kod izlaganja ljudi na radnom mjestu ili ak u
okoliu. Koji puta je teko obaviti razvrstavanje, kao npr. u konkretnom primjeru dolje:

Rezultati ispitivanja akutne otrovnosti fungicida flukvikonazola

nain primjene vrsta spol LD50 (mg/kg)
per os takor m, 112
per os mi m 325
180
dermalno takor m 2679
625
inhalacija takor m, 0,754 mg/L

15
 Ovi i drugi podaci u Hrvatskoj dolaze pred Povjerenstvo za opasne kemikalije (ranije
za otrove) Ministarstva zdravstva i ono raspravlja kako tvar razvrstati. Gornji sluaj je izabran
zbog razlika dobivenih u ispitivanju akutne otrovnosti na usta u dvije vrste pokusnih ivotinja.
Prema pokusima na takoru moglo bi se zakljuiti da ova tvar spada u otrove i da dobiva znak
opasnosti T te oznaku upozorenja R25, jer je granina koncentracija za otrove <200 mg/kg na
usta. Rezultati ispitivanja na miu pak u prosjeku za muke i enske daju vrijednost >200
mg/kg i moglo bi se tvar razvrstati meu tetne sa znakom Xn i oznakom upozorenja R22.
Naravno, Povjerenstvo u pravilu primjenjuje stroija mjerila i ova tvar je razvrstana u otrove.
U nekim sluajevima Povjerenstvo moe bez obzira na vrijednosti LD50 zbog posebnih
razloga biti vrlo strogo u razvrstavanju. Primjer je totalni herbicid parakvat, koji je prema
tadanjem slubenom razvrstavanju bio otrov, koji je pravio teke probleme u praksi. Prije
Domovinskog rata biljeena su relativno esta teka otrovanja seljaka s tom kemikalijom, a
ishod je preesto bio letalan zbog naina nakupljanja parakvata u pluima i njegovog
mehanizma djelovanja. Donijeta je odluka o razvrstavanju meu vrlo otrovne tvari sa znakom
opasnosti T+ i odgovarajuim oznakama upozorenja. Na taj nain je odmah stupila na snagu
zabrana prodaje parakvata i njegovih pripravaka na malo u poljoapotekama. Nakon toga je
prema mojem znanju zabiljeeno samo jedno otrovanje tom tvari i to zbog toga to je
poljoprivrednik provercao pripravak iz Republike Srpske.
Moda jo koja rije u uincima nagrizanja i nadraivanja, koji se prema EZ posebno
razvrstavaju, a toksikolozi su oduvijek smatrali kako se radi o otrovanju kad npr. netko popije
au koncentrirane sumporne kiseline. Danas se na tom podruju uvode brojne ograde zbog
zatite ivotinja. Vie se uope ne smije ispitivati nagrizajue djelovanje na ivotinjskom
modelu, nego se na temelju pH pripravka utvruje hoe li dobiti oznaku nagrizajue. Ako je
pH nii od 2 ili vii od 11 automatski se dodjeljuje znak opasnosti C i oznaka upozorenja R35.

Nagrizajue djelovanje Nadraujue djelovanje

Unitavanje svih slojeva koe i prodiranje kemikalije do tkiva oznaava se kao

nagrizanje, a nadraivanje je sluaj kad dolazi samo do oteenja gornjeg sloja koe mrtvih
epitelnih stanica. Za nadraujue djelovanje na koi, dinim putovima ili sluznici oiju danas
se jo uvijek obavljaju pokusi na prikladnim ivotinjama, ali ini se da bi u budunosti takvi
pokusi mogli biti zabranjeni ili doputeni uz velika ogranienja. To se posebno opaa u
kozmetikog industriji, gdje se postupno uvode zabrane istraivanja na ivotinjama, posebno
u kontroli kvalitete pripravaka. Naravno da nagrizajue djelovanje na kou ili bilo koju
sluznicu moe dovesti do tekih posljedica. Kad se radi o takvim plinovima moe se uvijek
oekivati smrt zbog edema plua, ali nisu ni uinci nadraivanja bezazleni. Oni u pravilu vode
u infekcije oteenog tkiva te pojavu dermatoza i keratoza na koi ili tekih oteenja npr. oka
ili plua. Zbog toga im se posveuje posebna pozornost. U ovu skupinu uinaka spadaju jo

16
dva, tj. ee spominjano izazivanje preosjetljivosti (senzibilizirajue djelovanje) ili
neosjetljivosti (tolerancija). Na prvi pogled izazivanje preosjetljivosti predstavlja vei
problem i ee se o njemu pie. Ne radi se o alergogenosti zbog sasvim drugaijih
mehanizama djelovanja i ne smije se ta dva pojma brkati. Preosjetljivost je osobina organizma
steena duim ili kraim izlaganjem nekoj kemikaliji. Kemikalije kod kojih se dogaa
preosjetljivost koe dobivaju znak opasnosti Xi i oznaku upozorenja R43, a u sluaju
izazivanja preosjetljivosti dinih putova takve tvari dobivaju znak opasnosti Xn i oznaku
upozorenja R42. Kao dobar primjer navodim konu preosjetljivost na ione nikla. Istraivanja
na samom kraju 20. stoljea
pokazala su kako je 10% europskih
ena u veoj ili manjoj mjeri
preosjetljivo na nikal, najee iz
razliitog nakita. Lijepi vrat na ovoj
slici pokazuje preosjetljivost na
ogrlicu izraenu iz loeg materijala
s visokim sadrajem nikla.
Komisija EZ je poetkom
devedesetih godina prolog stoljea
objavila jednu posebnu direktivu o
maksimalno doputenom ispiranju
nikla iz razliitih nakita
(mg/tjedan/cm2 koe), s sav nakit
sa znaajnijim ispiranjem od maksimalno doputenog morao se povui s trita. Poetkom 21.
stoljea pojavili su se podaci o kovanici eura koja sadri prevelike koliine nikla i predstavlja
opasnost posebno za blagajnice. Zato je kod europskih ena dolo do poveane uestalosti
preosjetljivosti na nikal nije sigurno, ali neki to povezuju s nehrajuim posuem, koje se
koristi ve nekoliko desetljea u europskim dravama. Krajem osamdesetih prolog stoljea
jednom direktivom je tono propisano koliko se nikla smije isprati iz takvog posua u 3%
octenu kiselinu i neispravno posue je tada povueno s trita EZ. Naravno da su ga
proizvoai tada stavili na trite zemalja srednje Europe ukljuujui Hrvatsku. Danas se i u
Hrvatskoj ispitivanje ispiranja nikla iz nehrajueg posua smatra obveznom analizom kod
uvoza takvih predmeta u nau zemlju. Suprotan uinak od izazivanja preosjetljivosti jest
javljanje neosjetljivosti (tolerancije) na neku kemikaliju. Javlja se takoer kod dugotrajne
izloenosti, kad se naprosto gase alarmi tijela na izloenost. Ja sam osobno neosjetljiv na
suzavac, vjerojatno zbog dugog iskustva s poetkom jo iz mojih prvih studentskih
demonstracija poetkom 1966. godine. Neosjetljivost je svakako zabrinjavajui uinak, jer se
ne javlja signal izlaganja nadraujuoj kemikaliji i tete za rtvu onda mogu biti u konanici
vrlo visoke.

MUTAGENOST I KARCINOGENOST
Veina ljudi misli da su mutagenost i karcinogenost pojmovi nastali u drugoj polovici
20. stoljea, kad se uoila njihova povezanost s izlaganjem kemikalijama. Za mutagenost bi se
to ak moglo i rei, jer se mehanizam te pojave shvatilo tek u drugoj polovici 20. stoljea, ali
karcinogenost je davno poznata i znalo se ve krajem 18. stoljea da kemikalije mogu utjecati
na pojavu raka. ak je pojava opisana kod radnika, koji su obavljali poslove s katranom
kamenog ugljena i obolijevali ee nego drugi graani od raka mokranog mjehura. U
pravilu proces karcinogenosti poinje s mutacijom, tj. kemijskom promjenom strukture DNK
molekule u nekoj ili nekim stanicama. Mutacija s kemikalijama dogaa se na taj nain da se
kemikalija vee na neku od osnovnih podjedinica DKN molekule, tj. na neki od nukleozida.

17
Veza se moe ostvariti zbog toga to je kemikalija jako reaktivna poput npr. diazometana ili
formaldehida ili zato to organizam svojim metabolizmom aktivira inae neaktivnu molekulu,
poput npr. prevoenja benzena u epoksid. Onog asa kad se takva kemikalija vee na neki
nukleozid DNK nastupila je mutacija, jer se DNK molekula toliko promijenila da vie nije
normalna niti je karakteristina za organizam u kojem se dogodila mutacija. Inae DNK
molekula je genetsko nasljee i mora biti upravo takva kakva je naslijeena, jer u suprotnom
ne obavlja svoje brojne funkcije (npr. upravljanje sintezom proteina). Tim dogaajem stanica
s pokvarenom DNK molekulom postaje stranac u organizmu, ako se greka ne popravi. Kao
to se naprijed vidi, postoje tri skupine mutagenih kemikalija. Muta. kat. 1. su one kemikalije
za koje je kod ljudi dokazano da mogu izazvati mutaciju i nose oznaku upozorenja R46.
Gotovo da nema takvih kemikalija kod kojih je sigurno dokazano da mogu izazvati mutaciju u
ovjeka, a obino se zakljuuje posredno da imaju to svojstvo, kao npr. kod benzena koji je
takoer karcinogen kategorije 1. Puno je vie kemikalija za koje je dokazano da mogu izazvati
mutaciju u pokusnih ivotinja i one se oznaavaju kao mutageni kategorije 2. Obzirom na
injenicu da mutacija ne vodi izravno karcinogenosti onda se takve kemikalije oznaavaju s
oznakom upozorenja R40 i vjerojatno nikad nee dovesti do karcinoma. Konano, postoje
kemikalije kod kojih je dokazano samo u epruveti da bi mogle izazvati mutaciju i one se
smatraju mutagenima skupine 3. Ako je mutagena skupine 2. mnogo onda je ovih treih
neizmjerno vie i oni nose oznaku upozorenja R68. Mutacija openito nije neprolazna. Ona se
moe ispraviti, jer organizam sadri brojne mehanizme za popravljanje pogreaka (npr.
reparatorne enzime koji izreu pokvareni nukleozid, a na njegovo mjesto doe onaj ispravni).
ivo bie moe ivjeti jako dugo s mutiranim DNK molekulama u nekim stanicama a da se
nita loe ne dogodi. Mutacija u apsolutnoj veini sluajeva ne vodi u karcinogenost i to treba
dobro zapamtiti. Samo kao primjer moe se rei da ve izlaganje sunevim zrakama moe
izazvati mutacije odreenih DNK molekula u nekim stanicama koe, ali to ne znai da e
svatko tko je izgorio na suncu oboljeti od melanoma. Samo mali broj nesretnika e dobiti taj
zloudni tumor.
Karcinogeneza je vrlo sloen i dugotrajan proces, kad stanice s mutiranim DNK
podivljaju i zaponu svoj vlastiti razvoj, prvo kao benigni tumor i onda se diferenciraju u
pravi karcinom.
NEOPLASTINE PROMJENE RAZVOJ TUMORA

KEMIJSKI KARCINOGEN TUMORSKA STANICA

METABOLIKA RAZVOJ
AKTIVACIJA
TEMELJNI KARCINOGEN DIFERENCIRANI TUMOR
DNK PROGRESIJA
PROMJENJENI RECEPTOR NEDIFERENCIRANI
KARCINOM
EKSPRESIJA

Dakle, proces poinje naprijed raspravljanom mutacijom. Onda zbog nekog vanjskog
ili unutarnjeg initelja (moe biti i neka kemikalija) pone ekspresija. Stanica se pone dijeliti
i nastaje benigni tumor. ovjek s benignim tumorom moe proivjeti dug vijek i umrijeti od
starosti ili zbog neke nesree ako ne doe do diferencijacije tumora. Ta diferencijacija se opet
dogaa utjecajem razliitih nama esto nepoznatih initelja, kako e biti pokazano kasnije s
primjerom. Onog asa kad doe do diferencijacije moe se rei da je proces karcinogeneze
zavrio i da vie nema povratka natrag. U procesu karcinogeneze bitno je nekoliko stvari:

18
 Bioloki uinak kemikalija je trajan, kumulativan i odgoen
Viekratno doziranje je u pravilu uinkovitije nego jednokratno u istoj ukupno
primijenjenoj dozi,
Na pojavu tumora utjee velik broj initelja (vrsta, dob, spol, nain ulaska otrova
u organizam, genetske varijacije, interakcije s egzogenim i endogenim
initeljima, itd.)

Ve naprijed je reeno da nema oporavka kad je jednom poeo proces karcinogeneze.

Mutacija se moe popraviti, ali kad se poeo stvarati benigni tumor on se vie ne moe
preobraziti u normalne stanice. Problem kumulativnosti se vee uz duinu izlaganja. to je
izlaganje karcinogenoj kemikaliji due to je rezultat sigurniji da e sve zavriti s pravim
karcinomom. Ono to je takoer loe je injenica da se karcinom pojavljuje dugo vremena
nakon to je dolo do mutacija. Smatra se da treba proi dvadesetak godina od poetka
izlaganja do pojave karcinoma, a kroz to vrijeme stradalnik ne osjea nikakve posljedice svog
izlaganja kemikaliji. Radi se o sporom i podmuklom procesu, koji moe trajati i due kao npr.
kod izlaganju azbestu kad se tumor moe pojavit vie od 30 godina nakon izlaganja.
Da je viekratno izlaganje izrazito malim dozama opasnije nego jednokratno izlaganje
nekoj visokoj dozi takoer je snano vezano uz proces karcinogeneze. Najbolji primjer
reenome su posljedice Seveso katastrofe, koja je ostavila velikog traga u Europi. Godine
1974. dolo je do eksplozije kotla u tvornici za sintezu trikorfenola odmah pokraj naselja
Seveso u Italiji sa nekih 1.800 stanovnika. Produkti iz reakcionog kotla su se istaloili u
smjeru vjetra dijelom na naselje a dijelom na oblinja polja. U prvi as nitko nije shvaao
veliinu katastrofe dok nisu poele ugibati krave i dok djeca nisu dobila klorakne (sive male
aknice koje ne prolaze godinama i esto se inficiraju), koje su uputile na akutno otrovanje
organoklornim tvarima. Pametni su odmah shvatili da je moralo doi do kontaminacije
polikloriranim dibenzo-dioksinima ve tada poznatim kao straim otrovima. Uz to to im je
LD50 kod ljudi iznosio samo 50 g/kg znalo se da su mutageni, karcinogeni, reproduktivno
otrovni, itd., itd. Nastala je velika panika i svi su mjetani iseljeni u posebne kampove te
stavljeni na promatranje. Kasnije su se raselili, ali su sve do danas ostali pod stalnom
kontrolom. Naeni su razliiti poremeaji u ljudi iz Sevesa, a posebno reproduktivni.
Meutim, nitko nije obolio od raka unato visokoj dozi dioksina, koju su primili kod
navedene nesree. Tumaenje je vrlo jednostavno. Jedna visoka doza dioksina mogla je
izazvati razliite akutne i kronine uinke, ali nije bila dovoljna za proces karcinogeneze u
stanovnika. Da je ta doza bila podijeljena u 10.000 ili vie manjih doza smatra se da bi se
neminovno javio karcinom u mnogih graana.
Trei problem je u tome to ne znamo koji initelj moe i hoe potaknuti proces
karcinogeneze u njegovim razliitim fazama. Kao primjer neka poslui estradiol. To je vaan
enski spolni hormon, koji se sintetizira u eninom organizmu sve dok ena ne ue u
menopauzu. Tada prestaje sinteza estradiola i mnoge ene imaju brojne potekoe zbog toga.
Sasvim sigurno se ubrzava osteoporoza i na taj se nain ena izlae rizicima loma kostiju.
Naravno da su s nedostatkom estradiola povezane i brojne druge potekoe, od onih tipinih
valunga do gubitka libida. Zar u modernim vremenima ima ita lake nego eni dati estradiol
kao lijek u ovom ili onom obliku? Nije problem dati eni lijek, ali je pitanje kakve e on tete
uiniti. Obino mudri lijenici alju ene na onkologiju da ispitaju receptorski status dojke i
ako je on nepovoljan nee preporuiti eni uzimanje estradiola, jer estradiol moe biti onaj
okida koji e potaknuti diferenciranje tumora dojke. To pokazuje razinu naeg neznanja na
ovom i drugim podrujima.

19
 Opet je vano rei da svaki karcinogen nije jednako opasan. Strunjaci dijele karcinogene
u tri skupine. Karcinogen kategorije 1. je onaj kod kojeg je sasvim sigurno dokazano da moe
izazvati rak u ovjeka. Evo izvatka iz liste karcinogena te skupine.

KARCINOGENI SKUPINE I.

TVAR CAS BROJ

4-aminobifenil i soli 92-67-1
arsenov pentoksid 1303-28-2
arsenov trioksid 1327-53-3
benzen>0,1% 71-43-2
benzidin i soli 92-87-5
cinkov kromat
diniklov trioksid 1314-06-3
kalijev kromat
katrani kamenog ugljena
klorodimetil eter 107-30-2
klorometil eter 542-88-1
kromov trioksid 1333-82-0
2-naftilamin i soli 91-59-8
naftni derivati koji sadre benzen
niklov monoksid 1213-99-1
niklov sulfid 16812-54-7
vinil klorid 75-01-4

Kod tih tvari i njihovih derivata (npr. brojni naftni derivati) sigurno je dokazano da
mogu izazvati rak u ovjeka. Tipian predstavnik takvih tvari je benzen, koji je na pratitelj u
brojnim proizvodima. EZ smatra da su karcinogeni svi proizvodi koji sadre vie od 0,1%
benzena i da se oni ne smiju nai u maloprodaji. Iznimka je benzen kao vaan sastojak nafte i
benzina, kojeg EZ doputa u benzinu za maloprodaju do 1%. Meutim, tada mjesto prodaje
mora biti jasno obiljeeno svim znakovima opasnosti ukljuujui mrtvaku glavu s
prekrienim kostima te oznakama upozorenja poput R45, tj. da moe izazvati rak. Na benzin
jo uvijek zna sadravati do 6% benzena, ali nigdje na benzinskim postajama nema
upozorenja na njegove velike opasnosti. Zadnjih desetak godina jest uvedena samoposluga i
svaki kupac moe koristiti rukavice za jednokratnu uporabu. To je dobro prvenstveno zbog
zatite zdravlja radnika na benzinskim postajama, ali nije dobro to se kupci ne upozoravaju
na opasnosti, jednako kao to se ne upozoravaju stanovnici u blizini takvih benzinskih postaja.
HZT je vodio velike bitke s naftnim kompanijama i tek 2007. godine je uspio ishoditi da se u
dokumentaciji takvih kemikalija pie prava istina o njihovim opasnostima. Tako npr. INA
danas realno u svojim Sigurnosno-tehnikim listovima (STL) obavjeuje kupce o
karcinogenosti svojeg benzina. Skupina 2. karcinogena obuhvaa znaajno vie tvari, ali ni za
jednu od njih nije dokazano da moe izazvati rak u ovjeka nego samo u nekih pokusnih
ivotinja. Svejedno smo oprezni prema njima i one nose takoer znak opasnosti T i oznaku
upozorenja R45 ili R49. Dobro je to je tako i trebamo se uvati, jer nikad se ne zna hoe li se
za neku od njih dokazati da je moda karcinogen skupine 1. Konano, postoji golem broj
kemikalija svrstanih u karcinogene skupine 3. Nema nikakvog dokaza da bi takva kemikalija
mogla izazvati rak u pokusnih ivotinja, a kamo li u ovjeka, ali ih ipak popisujemo i dajemo
iz znak opasnosti Xn te oznaku upozorenja R40. Nemojte paniariti kad netko kae da radite s
karcinogenom kemikalijom dok ne provjerite u koju skupinu opasnosti spada. Uobiajeno je

20
da ljude na spomen o karcinogenosti uhvati strah. To se dogaa i onima koji bi trebali
nadzirati koritenje kemikalija, kao npr. inspektorima. Zbog loih propisa iz podruja zatite
okolia nije se mislilo na vanost razvrstavanja karcinogena u skupine i njihovi inspektori
izjednaavaju sve takve kemikalije bez obzira u koju skupinu karcinogena spadale. Ve
godinama vodim bitku s nadlenim ministarstvom da se konano propisi poprave, jer
inspektori rade neopisive gluposti na terenu. Tako su u zadnje vrijeme poeli natjeravati
kemijske istionice na izradu interventnih planova, jer one koriste perkloretilen za ienje
rublja. Ta kemikalija je razvrstana u skupinu 3. karcinogena i nosi oznaku R40, pa se netko od
inspektora sjetio kako prema istionicama treba primijeniti posebne mjere prisile. Nije trebalo
dugo ekati da neka druga inspektorica proglasi diklormetan karcinogenom i zatrai posebne
mjere u tvrtki koja ga koristi u malim koliinama. Moglo bi se rei da je to ludost, ali ak i
znanstvenici luduju. Danas je nezamisliva analiza DNK bez reagensa pod nazivom etidijum-
bromid. U istom stanju je to vrlo jaki otrov, a takoer mu se dodjeljuje oznaka upozorenja
R68. Zapravo ta oznaka je sasvim beznaajna i zbog nje se kemikalija svrstava u skupinu 3.
mutagena. Meutim, netko je davno meu znanstvenicima proirio vijest da je kemikalija
karcinogena iako to ona nije, pa se ljudi boje s njom raditi. Da bi stvar bila smjenija, koriste
je u koncentracijama od 0,1% kad joj moda ostaje svojstvo tetnosti ako se udie ili proguta.
Praktiki nita, a opet se ljudi boje. Poduka je da treba razmisliti prije nego se govori o
opasnostima neke kemikalije.

REPRODUKTIVNO TOKSINI UINCI

Utjecaj opasnih kemikalija na reprodukciju poeo se izuavati detaljnije tek u drugoj
polovici dvadesetog stoljea iako su ve ranije mudri ljudi govorili o tome da bi kemikalije
mogle tetno djelovati na taj vani proces. Vremenom su se saznanja irila i na poetku 21.
stoljea tim se uincima daje sve vea vanost. Danas se smatra kako se tetni uinci mogu
javiti kod:

-oplodnje,
-razvoja ploda,
-potomaka jedne ili vie generacija,
-na drugi nain.

Utjecaj na plodnost moe se dogoditi na vie naina, ali najee sve kree od
promjena u sintezi spolnih hormona. Najtee podnoljivi su vjerojatno uinci na spolnost uz
promjene potencije odnosno libida, pa npr. u sluaju
impotencije oploivanje gotovo da nije mogue. Kod
mukaraca je najei defekt u smanjenoj
pokretljivosti sermatozoida, a posebno na to imaju
utjecaja spojevi olova. Kod ena se mogu dogaati
teki poremeaji menstrualnog ciklusa i zrenja jajne
stanice, to sve vodi smanjenju plodnosti. Treba rei
da se ovim uincima nije pridavala vanost sve do
pred sam kraj 20. stoljea. Sjeam se jednog boravka
u Otavi 1996. na sastanku UN o sigurnosti kemikalija,
gdje sam ja bio jedan od predstavnika Hrvatske.
Velika pozornost je bila posveena endokrinim
poremeajima uzrokovanima kemikalijama. EZ i
SAD bile su protiv proirivanja obveza proizvoaa
kemikalija na ispitivanje takvih uinaka kakvi su

21
spolna potencija tvrdei da e to poskupjeti ispitivanja kemikalija, a teko je nai i prikladne
modele npr. za istraivanje libida takorica. Meutim, glavni potroai pesticida iz June
Amerike vrlo su ustrajno traili takva ispitivanja. Jedan od njihovih predstavnika je u asu
iskrenosti rekao priblino slijedee: Kod nas mukarac mora biti mucho, jer inae nije
vrijedan niije panje, a impotentan mukarac ne moe biti mucho. Ne znam je li to
prevagnulo u donoenju konsenzusa, kako se na takvim skupovima odluuje, ali zakljueno je
da se mora istraivati utjecaj kemikalija na endokrine funkcije.
Najvaniji dogaaj na podruju reproduktivne toksikologije predstavljala je
talidomidska katastrofa. Ona se dogodila sedamdesetih godina prolog stoljea s lijekom
talidomid. Njegovo stavljanje na trite kao analgetika (protiv bolova) pozdravljeno je od
zdravstvenih strunjaka, jer praktiki nije izazivao nikakve nuspojave, za razliku od tada
uobiajenog Aspirina (acetilsalicilna kiselina). Onda je otkriveno da je taj lijek jako dobar
antiemetik (protiv munine i povraanja), pa mu se uporaba jo znatno proirila. Najgore je to
to su ga lijenici poeli nekritiki propisivati trudnicama u prva tri mjeseca trudnoe kako bi
suzbili tako uobiajene munine i povraanje. Rezultati su bili katastrofalni, a opaeni su
prekasno kad se rodilo izrazito mnogo defektne djece. Djeca su se raala bez udova ili sa
zakrljalim udovima, pa
danas mnogi govore o
talidomidskoj generaciji.
Vrlo brzo se saznalo da to
nije jedini sluaj
teratogenosti kemikalija.
Izgleda da je daleko gora
situacija bila u Vijetnamu,
gdje su se opaala brojne
teke tetne posljedice
defolijanata, koje su
Amerikanci primjenjivali
za unitavanje lia drvea
u praumama radi
sprjeavanja dostave
oruja vijetnamskim
borcima. Radilo se o
triklorfenoksi-octenoj kiselini ili nekim njezinim arama bogatima dioksinima (orange
agent). Ove katastrofe su potresle svijet i tek tada su komentatori shvatili kako je plod u
maternici zapravo nezatien od kemikalija ukljuujui lijekove. injenica je da posteljica ne
predstavlja uinkovitu barijeru za prelazak kemikalija iz krvi majke u krvotok ploda i da e
sve to uzima majka dobivati njezin plod. Ako majka pije biti e i plod pijan, ako pui puiti
e i plod, itd. Poseban problem kemikalije predstavljaju u prva tri mjeseca ivota ploda.
injenica je da od jedne oploene jajne stanice ovjek nastaje u brojnim procesima diobe
stanica, njihove diferencijacije u organe, itd. Strada li neka od toliko vanih stanica u
stvaranju novog ovjeka moe doi do tekih poremeaja kakvi su se dogodili u Europi i
Vijetnamu zbog utjecaja posebnih kemikalija. Kasnije je na tom podruju raeno izrazito
mnogo i broj teratogenih ili sumnjivih kemikalija se stalno poveavao. Danas je istraivanje
teratogenosti nezaobilazno za svaku novu kemikaliju ili kemikaliju koja dolazi na trite u
velikim koliinama. Problem je naravno kako izbjei teratogeno djelovanje kemikalija, jer
nije dovoljno buduoj majci zabraniti rad s opasnim kemikalijama. injenica je da danas
poznajemo brojne kemikalije koje se skladite u organizmu, npr. u tjelesnim mastima. Takva
je situacija npr. s dioksinima, koji predstavljaju globalni problem oneienja okolia. Jasno je
da se one skladite i u mastima ena, a tijekom trudnoe se mogu oslobaati i prelaziti u plod.

22
O tome dovoljno govori Vijetnamska katastrofa s raanjem defektne djece i kasnijim tetama
kod normalno roenih potomaka.
Trei problem reproduktivne otrovnosti jesu tetni uinci na potomcima, ba prema
onoj iz Sv. pisma: Oevi su zobali zeleno groe, a sinovima e trnuti zubi. Uinci na
potomstvo prve ili druge generacije, a govori se o moguim uincima i na treu generaciju, su
brojni. Najee se ogledaju u poremeajima ponaanja u djece, zaostajanju u rastu,
prekomjernom debljanju, problemima u uenju, itd. Meutim, nisu iskljueni ni teki uinci
poput pojave karcinoma negdje u dvadesetim godinama ivota ovjeka. Nema dovoljno
podataka za iru uzbunu, ali ve i naznake te rezultati pokusa na ivotinjama pokazuju da
problem moe biti izrazito ozbiljan. Zbog toga se REACH uredbom predlae ispitivanje
tetnih uinaka kemikalija na tri generacije potomaka (djeca, unuci i praunuci).
Od drugih uinaka treba svakako spomenuti danas sasvim hipotetski dogaaj kakav je
promjena vrste. Teoretski je mogue da doe do takvih promjena, ali je pitanje moe li se na
taj nain razviti nova vrsta ovjeka. Prije nekoliko godina objavljeno je znanstveno priopenje
o miu iz Sevesa. Unato tome to se nakon teke nesree u Sevesu iskorijenilo sav ivot na
irem podruju i sve to se moglo ukljuujui tlo spalilo radi unitavanja dioksina, ivot se na
opustoeno podruje vraao. Skupina istraivaa je prema prvim vijestima otkrila novu
ivotinjsku vrstu vrlo slinu obinom poljskom miu, ali on je bio tek roak normalnom miu.
Mogli su se ak kriati, ali potomak je bio bastard slino kao to se kod bliskih roaka konja i
magarca govori o razliitim vrstama, koje ne mogu mijeanjem dobiti plodno potomstvo.
Kasnije vijest nije potvrena, ali ostala je teoretska mogunost da kemikalije izazovu takve
promjene. Jo jedan tetan uinaka naen istina samo kod vodozemaca pobuuje pozornost
strunjaka. Uzbuna je poela radom u kojem se pokazuje da neke tvari mogu biti endokrini
disruptori, kao npr. iroko koriteni herbicid atrazin. Pokazalo se da atrazin moe kod
punoglavaca sprijeiti razvoj abaca, koji se pretvore u hermafrodite. Kasnije su ti rezultati
bili potvrivani i opovrgavani, kako za abe tako i druge vodozemce ili ribe, ali ostaju visjeti
kao jo jedna prijetnja ivim biima od pretjerane izloenosti kemikalijama.

EKOTOKSINOST
S moje toke gledita pojam ekotoksikologija se prilino krivo shvaa, kao to se krivo
shvaa pojam zatita okolia. Izravno prevedeno zaista se kod ekotoksikologije radi o
otrovnosti kemikalija za razliite dijelove okolia, ali se pri tome zaboravlja da je i ovjek jo
uvijek dio tog okolia na stotine naina i ako je neto toksino za kine gliste mora biti opasno
i za ovjeka, koji je na kraju krajeva takoer ivo
bie i na vrhu je hranidbenom lanca. Iako se dugo
bavim aktivno zatitom okolia i sudjelovao sam
u osnivanju jednog od drutava jo 1990. godine
nisam uspio uvjeriti ak niti moje istomiljenike
da bi se u zatiti okolia puno vie moglo uiniti
kad bi ljudi shvatili da primarno tite sebe brinui
se za svoj okoli.
Ekotoksikologija je jedna od najnovijih
grana toksikologije i imala je na nekim
podrujima vrlo brz razvoj, ali na drugima se
kasni za stvarnou. Mudri ljudi su shvatili kako
je voda kljuni medij preko kojeg se ire neistoe
i o kojem ovise praktiki sva iva bia. Isto se
odnosi i na toliko dobro pokretni zrak, ali ima puno razloga da se na vodu obratila posebna
pozornost. Uostalom, najvee tete su do sada biljeene upravo na vodenim organizmima. EZ

23
je propisala brojne testove ispitivanja toksinosti za vodene organizme. Danas se rutinski na
brojnim mjestima ukljuujui hrvatske laboratorije obavljaju pokusu na vodenbuhi, a kao
modeli jo slue pastrve, kamenice, razliite alge pa i bakterije. Zbog sve veih teta u okoliu
danas takva istraivanja postaju nezaobilazna u postupcima registracije kemikalija. Neto su
skromnija postignua na ispitivanju otrovnosti za druge organizme iz okolia, ali stvari se
polako kreu. Tlo je majka ivota i izrazito ga je vano ouvati istim i zdravim, a najbolji
pokazatelj njegove istoe su organizmi koji u njemu ive. Prvenstveno se misli na bakterije
tla, gliste, gljive i druge organizme. Iako nisu slubeno uvrteni u EZ direktive javljaju se
testovi ispitivanja otrovnosti za takve organizme. Takoer se u registracijskoj dokumentaciji
javljaju sve vie ispitivanja otrovnosti za ptice (najee divlje patke), kukce (preteno pele),
kopnene sisavce (npr. takore i mieve) te druga iva bia (npr. biljke). Trend je da se na tom
poslu napravi to je mogue vie, posebno u iskljuivanju posebno opasnih pesticida.
Za kraj treba ipak dati priu o kolateralnim rtvama ljudske primjene kemikalija u
prirodi. Poetkom 21. stoljea izabran sam za predsjednika Povjerenstva za sprjeavanje
ilegalnog koritenja otrova u prirodi pri ministarstvu nadlenom za zatitu okolia. Razloga za
osnivanje povjerenstva bilo je zaista napretek. I svjetska literatura govori o ubrzanom
izumiranju brojnih ivih vrsta, a jedan od razloga za to je neumjerena primjena kemikalija na
svakom moguem mjestu. Na neposredni razlog bio je u prijetnji potpunog izumiranja
supova na Kvarneru, ali dobivali smo tih godina stalno vijesti o stradavanju svakakvih
ivotinja ukljuujui i pse. Jedan od lanova Povjerenstva je napravio literaturni pregled s
ijim sam rezultatima ja bio zgroen. Istina je da me najvie uznemirilo namjerno ubijanje
ivotinja u zoolokim vrtovima tako raireno u svijetu i kod nas, posebno zato to su te
ivotinje i onako ve izgubile ono najvanije to imaju, a to je sloboda. Meutim, unitavanje
ivih vrsta se ne dogaa zbog ope ljudske zloe nego iskljuivo stradanja nastaju stvarno kao
kolateralne tete primjene kemikalija iz drugih razloga (npr. zatita bilja, unitavanje
prenosnika zaraznih bolesti, nepaljivo isputanje tvornikih efluenata, itd.). Tim istim
injenicama se vode danas svjetski strunjaci u odobravanju registracije kemikalija za trite.
Ako se ve ne moe sprijeiti divlja svinja da jede travu tretiranu herbicidima onda treba
paziti kakve se herbicide stavlja na trite. Taj trend preporuivanja uporabe kemikalija koje
nisu ekotoksine ili su tek slabo ekotoksine jedini je nain umanjivanja teta u naem
okoliu. No da se vratim naprijed spomenutom Povjerenstvu. Ono je doivjelo potpuni
neuspjeh u svom radu i nije uspjelo zatititi ak ni supove. Bilo je stotine prepreka i praktiki
nitko s nama nije htio suraivati (brojne inspekcije, lovci, veterinarski instituti, itd.), a nije
bilo ni novca potrebnog za nune poslove (prikupljanje stradalih ivotinja, njihov transport,
brojne analize njihova tkiva, itd.). U jednom asu smo ukinuti, a da nismo dobili ni obavijest
o tom dogaaju a kamo li propisana rjeenja o prestanku naeg mandata. Nema osjeaja meu
vanim ljudima da je dragocjen svaki ivi organizam iz naeg okolia, pa ak i onaj dosadni
komarac krvopija. Tek se moemo nadati da bi se stanje u budunosti moglo popraviti.

RIZIK I SIGURNOST
Do sada je bilo jako puno rijei o raznim opasnim uincima svakakvih kemikalija.
Meutim, opasnost neke kemikalije ne mora nas brinuti, ako nismo zbog toga ugroeni
zdravljem ili ivotom odnosno ako nije ugroen okoli. Nas zapravo zanimaju rizici da emo
stradati mi ili netko drugi iz naeg okolia, a eljeli bi to veu sigurnost u buduem ivotu.
Pri tome je sigurnost vjerojatnost da emo proi bez posljedica, a rizik je pak vjerojatnost da
emo stradati. eljeli bi da je sigurnost za nas i okoli negdje to blie 100%, a rizik da je
nitica ili blizu toga. Mi znamo da postoje brojne opasnosti oko nas diljem nae zemlje i
svemira, ali nekih od njih se ne bojimo. Jasno je da bi pogodak meteora u nae dragocjeno
tijelo znaio i nau trenutnu smrt, jer udar meteor bi nas razmrskao na sitne komadie.

24
Meutim, mi se udara meteora ne bojimo i eemo slobodno pod naim nebom. Takav
dogaaj je praktino nevjerojatan i mi moemo rei kako je rizik od naeg stradavanja zbog
udara meteora jednak nitici. To bi svakako eljeli postii u buduem ivotu u odnosu na
uinke bilo koje opasne kemikalije, ali vie nismo sigurni da je to mogue. Najvanije je
zapravo ne izlagati se opasnim kemikalijama i u tome je sva mudrost. Neka kemikalija ima
nevjerojatno opasna svojstva i neka su samo male koliine dovoljne da nam nakode, ali ja se
neu bojati ili uzrujavati ako ne vidim nikakvu opasnost njezina unosa u moj organizam.
Znai da moramo sve initi da smanjimo unos bilo kakve opasne kemikalije u na organizam
ili okoli i u tom je mudrost postupanja s kemikalijama. Samo se otvara pitanje je li to i u
kolikoj mjeri mogue u naem dananjem svijetu.

25
 2. KOD KUE JE NAJGORE
Tako je pisao veliki Ephraim Kishon u istoimenoj knjizi s ovim naslovom, ali naravno
da nije pisao o kunim kemikalijama. Meutim, zato o njima piu zvani i nezvani na svim
prostorima nae planete. Zapravo veina graana uope ne razmilja o kunim kemikalijama i
shvati da postoje u njihovom domainstvu kad se dogodi neka nesrea. Veina graana i ne
smatra kune kemikalije bilo kakvim problemom, a u pravu su ako se njima koriste na
propisani nain. U zadnje vrijeme se javljaju zloguki proroci, posebno meu mlaim
generacijama, koji dokazuju da je zaista u kui najgore. Naravno da treba biti realistian i
razumno se odnositi prema takvim kemikalijama. Svaka njegovana i pametna ena e npr. kod
prljavih kunih poslova s kemikalijama koristiti barem nuna sredstva osobne zatite, a budale
Bog uva. Mene osobno brine sigurnost djece u kui, jer kemikalija je sve vie, a oni u dobi
do neke etiri godine nisu u stanju shvatiti opasnosti, pogotovo kad se njihovi stariji ukuani
nemarno ponaaju prema kemikalijama. to uiniti s jednim ovakvim simpatinim i
radoznalim ljudskim stvorenjem? Zavirit e u svaki
kutak svog doma pokuavajui upoznati sve to tamo
zatekne. Koji put vam zaludu sve mjere opreza, kad
mladi ovjek arko tei istraivanju svijeta oko sebe.
Moj ueni i divni prijatelj iz Splita, a strunjak za
biocide, dobio je unuka i kao svaki normalni djed vrlo
ozbiljno shvatio svoju ulogu. Dok je dijete jo lealo u
kolijevci obavio je ozbiljni preraspored opasnih
kemikalija u svom stanu, kako bi bio bezbrian kad mu
unuk doe u posjete. U kui je ostavio tek nuna enina
sredstva za odravanje kuhinje i kupaonice te naravno
kozmetiku, ali je sve izmjestio na nedostupna mjesta
svom unuku. Ili je zakljuavao ili podizao na najvie
police ormara. Meutim, unuk je rastao izrazito brzo i
rano je postao svjestan svoje osobnosti, pa se odsudni
dogaaj zbio u kupaonici kad je unuk imao 4 godine. To
se inae smatra granino doba za nepromiljene
postupke i prijatelj se nita nije bunio kad mu je unuk
strogo zabranjivao praenje u kupaonicu kad on mora
obavljati nudu. Taj puta je unuk zakljuao vrata kupaonice i prijatelj je mirno ekao njegov
povratak u dnevni boravak radi nastavka neke zapoete igre. Onda je zauo vrisak i zvuk
razbijanja staklenog predmeta, pa je jurnuo panino prema kupaonici. Nije morao provaljivati
vrata, jer ih je mladi mukarac sam otvorio kaljui, plaui i slinei. Prijatelj ga je naravno
smirio pokuavajui shvatiti to se zapravo dogodilo. Na podu je odmah opazio razbijenu
boicu svoje kolonjske vode za koritenje nakon brijanja, a iznad stroja za pranje rublja se
koio otvoren visei ormari pun enine kozmetike i neto malo prijateljeve. Odmah je
shvatio da se njegov unuk preko kade popeo na stroj za pranje rublja i otvorio visei ormari
da bi ga prouio. Uope nije vano zato mu se dopalo prijateljevo kozmetiko sredstvo za
dezinfekciju i odoriranje koe nakon brijanja i neto od toga je popio. Prijatelj me odmah
nazvao oklijevajui u odluci treba li unuka voditi na ispiranje eluca ili ne. Ja sam mu naravno
rekao da ne mui dijete, jer nita se naroito nee dogoditi osim moda malo unukova
pijanstva. Sluaj je zavrio bez ikakvih posljedica, ali on nas poduava da nikad nije dovoljno
brige za mlade.
Mislim da se u naim krajevima pretjeruje s uporabom kunih kemikalija, jer oito
slijedimo Ameriku i zapadnu Europu. Sve mora biti apsolutno isto i sterilno te pokazivati da
se domaini brinu za svoje obiteljsko gnijezdo kako bi izgledalo privlano ne samo njima

26
nego i drugima. Nisam siguran jesam li uz obilno koritenje literature i savjeta ena iz okolia
uspio pobrojati vrste kunih kemikalija, ali vrijedi pokuati. Pri tome sam nastojao potpuno ili
gotovo potpuno iskljuiti iz razmatranja lijekove i kozmetiku. Evo mjesta koritenja kunih
kemikalija.
I. KUHINJA
1. runo pranje posua
2. strojno pranje posua
3. ienje penica ili rotilja
4. njegu posua za jelo (npr. alpaka i srebro)
5. odepljivanje odvodnih kanalizacijskih cijevi (kao i za kupaonicu)
6. skidanje kamenca na raznim mjestima (npr. za suenje posua ili u sudoperu)
7. za ienje, sterilizaciju i odravanje svih povrina
8. priprema zimnice (kiseline, sredstva za sterilizaciju)

II. KUPAONICA
1. sapuni, pjene i slina sredstva za pranje, brijanje, itd.
2. sredstva za odravanje kade i WC koljke (npr. detergenti, sredstva za sterilizaciju)
3. za uklanjanje kamenca (npr. slavine, tuevi, WC koljka, kada)
4. osvjeivai zraka (deodoransi) koji se koriste i na drugim mjestima u kui
5. za odravanje tijela (fezinfekcija koe, odravanje noktiju, bojenje kose ukljuujui
oksidanse i boje)
6. za pranje rublja
7. uklanjanje mrlja s rublja i drugih predmeta (uglavnom oksidansi)

III. SOBE
1. za odravanje podova (parket, laminati, itd.)
2. za ienje mrlja s namjetaja i njegovo odravanje, a koriste se i drugdje
3. ienje tepiha, fotelja ili madraca

IV. BALKON ILI VRT

1. insekticidi
2. fungicidi,
3. akaricidi,
4. moluscidi,
5. limacidi
6. herbicidi
7. rodenticidi, sredstva protiv krtica, itd.
8. drugo

V. GARAE, PODRUMI ILI SLINA SPREMITA

1. automobilske kemikalije (antifriz, sredstva za pranje, motorna ulja, goriva)
2. za ienje materijala prije zatite (skidanje stare boje, hre, organskog materijala s
metalnih i drvenih predmeta)
3. zatitu materijala (boje, lakovi, razrjeivai, posebni pesticidi za zatitu drveta)
4. za odravanje bazena
5. za odravanje zidanih objekata
6. popravak predmeta (sredstva za ienje i lijepljenje)
7. brojne hobi aktivnosti, koje su sasvim nepredvidljive (npr. proizvodnja vina, izrada
maketa ili modela, odravanje oruja, itd.)

27
 8. obavljanje privredne ili druge djelatnosti s kemikalijama (npr. polimerizacija, izrada
sredstava ovisnosti, itd.)
Siguran sam da mnoge uporabne mogunosti kemikalija u kui nisam spoznao ili neke
od njih nisam pristao uvrstiti na ovaj popis. Danima sam pregledavao sadraj svih ormara i
ormaria s kunim potreptinama da bi stekao nekakav uvid to malo gradsko domainstvo
sve koristi od kemikalija. Odbio sam uvrstiti u popis zaine iako neki od njih mogu biti
nadraujue kemikalije poput npr. papra ili meksike chili papriice. Kod te meksike
papriice sam se askom dvojio obzirom na injenicu da iz njezinog ekstrakta danas
proizvode sprejeve za samoobranu, jer
djeluje kao suzavac. Onda bi bilo logike
da sam ukljuio u popis i feferone ili
ljutu crvenu papriku, ali negdje se
granica ipak mora postaviti. Ipak nisam
iskljuio ak niti sredstva koja se koriste
kod priprave hrane zbog injenice da se
na tom podruju stvaraju najvee
zablude o opasnostima. Lijevo su krasni
kolaii u ijoj pripravi je koritena
sorbinska kiselina, jer takve delicije
dosta dugo ostaju svjee i ukusne. Na tu
sorbinsku kiselinu i sorbitol dignuta je zadnjih godina strana galama, a dokazano je tek da
prevelika koliina sorbitola u npr. pekmezu izaziva kod nekih ljudi malo ivahniju probavu uz
este odlaske na WC. Pa to? Ne piem o nekim kemikalijama zbog njihove opasnosti nego
zbog ljudske gluposti. Onaj tko ne eli stavljati sorbitol u svoje namirnice potpuno je u pravu,
ali ne treba druge plaiti nedokazanim priama.
Kune kemikalije danas u pravilu nisu jako opasne za ljudsko zdravlje, a ima ih
sasvim bezopasnih i onda je nastao problem kojim redom o njima pisati. Odluio sam krenuti
prema skupinama namijenjenima pojedinim prostorima u kuanstvu, ali naravno da e
krianja biti napretek, jer neka ista sredstva npr. koriste se u kuhinji kao i u spavaoj sobi.
Drimo se onda podjele od naprijed.

KUHINJA JE POSVEENO MJESTO

Samo mi nemojte smetati dok kuham! Na vratima kuhinje sam izvjesio natpis:
Zabranjen ulaz neovlatenim osobama i tog se moji ukuani pridravaju. Kuhanje je toliko
profinjen i lijep posao da ja pristajem raditi i sve one prljave poslove pranja, ribanja i
dezinfekcije samo da bih imao svoj mir i mogunost mirnog uranjanja u velianstveni in
pripreme hrane. Meutim, kuhinja je izrazito zahtjevna prostorija stana i o njoj morate stalno
voditi brigu. Morate je njegovati i odravati u redu, a tamo se dogaa najvie problema zbog
kojih morate vie ili manje koristiti kemikalije. Kad koristite kemikalije onda se javljaju rizici
za vae zdravlje i jako je vano znati koliko je ta vana prostorija opasna.

Pribor za pripravu jela i raiavanje kra nakon obroka

Najvaniji posao poslije dobrog obroka je dovesti sve u red, a to znai pranje i
ienje. Prvenstveno se mora oprati sve to silno prljavo posue i pribor za jelo. Najgori su
lonci i tavice, pogotovo ako ste samo na trenutak izgubili vlast nad postupkom pripreme hrane
i oni su zagorjeli. Reklame na televiziji gromoglasno govore da to nije nikakav problem, jer je
dovoljno uzeti njihovo sredstvo i svi vai problemi su rijeeni. E, pa i nije ba tako. to se
problemi s pranjem lake rjeavaju to znai da koristite opasnije kemikalije za pranje. istom

28
vodom moete lako oprati praznu staklenku od pekmeza i ne treba vam nikakvo pomono
sredstvo, ali masna, zagorjela i smrdljiva tavica ne da se oprati tako lako vodom nego morate
koristiti svakakve kemikalije. Uz puno muke one bezopasne i jednostavne poput obinog
pijeska s gornje slike (Sjea li se jo netko uzvika
ulinih prodavaa: Pesko belego?) To je bio
pijesak iz Samobora, koji podsjea na stari Zagreb.
Ne, neu vas uvjeravati da se treba vratiti
tradicionalnim tehnikama pranja posua od prije
pedeset godina, jer to je besmisleno. Meutim, nije
loe saznati kakvu nam opasnost donosi primjena
novih modernih sredstava za pranje. Nije lako prati
posue, jer morate u prvom redu procijeniti stupanj
i vrstu zaprljanja, barem kod runog pranja. Kod
pranja u strojevima za pranje sua stvar je prema
savjetima strunjaka jednostavna. Ne trebate ispirati niti razmiljati o kakvom se zaprljanju
radi nego naprosto sloiti prljavo posue u stroj, staviti sve potrebne detergente te ostala
sredstva za uinkoviti rad stroja i ukljuit ga. Kod runog pranja stvar je puno sloenija i
morate prvo razvrstati posue i pribor za jelo, a onda odluiti koju tehniku pranja uporabiti za
koji dio zaprljanog posua i pribora. Najlake je s aama, ispranim tanjurima, priborom za
jelo i lako zaprljanim loncima. Tu se obino koriste sredstva na bazi neionskih tenzida i u
maloj koncentraciji nekakve luine poput natrijevog hidroksida. O natrijevom hidroksidu bilo
je rijei na drugim mjestima, pa ovdje treba rei koju rije o tenzidima. Oni su zapravo
zadueni za otapanje masnoa ili ostalih organskih tvari s naeg posua ili drugih predmeta.
Ovi tenzidi imaju tek oznaku opasnosti u istom stanju R36 (nadrauje oi), ali u naim
sredstvima za pranje dolaze u vrlo niskim koncentracijama obino ispod 10% i onda ne
predstavljaju nikakvu realnu opasnost za nae zdravlje. Nisu ni ekotoksini i mogu se isputati
u kanalizaciju bez nekih ogranienja za kuanstva. Jedini problem s njima je to to stvaraju
pjene. Nije to tehniki problem, jer stvaranje pjene pomae uklanjanju neistoa. Netko je
nekad napisao da su pjenea sredstva jako opasna ako se progutaju. ak sam sluao priu o
djetetu koje se uguilo pjenom, koja se dizala iz eluca prema ustima, ali nisam siguran da se
to dogodilo ba u Hrvatskoj. Ipak se stalno bojimo takvih uinaka raznih pjena i sa
suradnicima sam potroio mnogo vremena traei podatke o registiranim lijekovima
antipjenuavcima. Nali smo jedno takvo sredstvo s jasnim uputama o doziranju nakon
gutanja pjenuavih sredstava, ali kod nas takvo sredstvo nije registrirano kao lijek. Ostaje vam
da se nadate kako nitko va nee progutati takvo sredstvo, koriteno i na drugim mjestima u
kuhinji ili kupaonici i da nee biti potrebe za lijenikom intervencijom.
Pjenuava sredstva se koriste i na drugim mjestima, a ne razlikuju se puno od ovih iz
kuhinje osim prema svojstvima poput postojanosti pjene ili mjesta uporabe. Krei unaprijed
predvieni raspored izlaganja spominjem uporabu pjene na drugim mjestima poput
odravanja osobne higijene. Kod pranja kose amponi su nezaobilazni iako bi se vjerojatno
kosa dala oprati i s drugim sredstvima. Slina su svojstva sredstava za pranje kose ili tijela, ali
je kljuna razlika to to ne sadre nikakve nagrizajue kemikalije poput natrijevog hidroksida.
Ipak se osjeaju djelovanja tenzida nadraivanjem oiju. Jako je teko oprati kosu a da vam
pjena ne dospije u oi, a mala djeca jako osjetljivo reagiraju na pranje kose sa amponima,
posebno dok ne shvate kako je vano da izgledaju oprano i isto. Oni malo stariji su u stanju
kosu prati svaki dan da bi kulturno izgledali. Pjene se koriste i kod pranja nama tako dragih
automobila te drugih predmeta koje koristimo. ak i pse peru amponima.
Meni je u zanimljivom sjeanju ostao sluaj pobune roditelja protiv koritenja pjena u
disko klubovima. Negdje prvih godina novog milenija zaredali su ti sluajevi napada zbog
ozljeivanje mladih pjenama. Udomailo se u to doba za vrijeme plesa u disko klubu

29
primijeniti gustu pjenu tako da zauzme prostor od poda do metar ili vie, to je silno
uzbuivalo mlade. Govorilo se da tako maskirani rade svata, ali uzbuna je izbila zbog tubi
istarskih roditelja da su im djeca na
plesu zbog pjene zaradila teke ozljede
oiju. Bilo je ak nekih izvjea o tome
da su pijani mladi padali po podu i
skoro se uguili zbog udisanja pjene.
Tadanji pomonik ministra zdravstva
me pozvao da prouim problem i da
zajedno reagiramo. Shvatio sam da se
diljem Hrvatske ta pjena uestalo
koristi na plesnjacima i da mladi trae
njezinu primjenu. ak i u malim
selima su je primjenjivali lokalni disko
klubovi. Ispostavilo se da mladi vole
gustu pjenu, koja dosee barem do
vrata, jer se u njoj bolje osjeaju. To znai da je pjena morala biti stabilna i relativno
dugotrajna, a to se postizalo primjenom visokih koncentracija tenzida u vodi. Doputena
koncentracija poput u amponima za kosu nije bila prihvatljiva, jer se u asu raspadala i
uitak je brzo prestajao. im je koncentracija bila via to je pjena predstavljala vei problem i
nadraivanje oiju je kod sudionika zabave bilo oekivano. Iz Britanije su pak stizali izvjetaji
o ozljedama vagine kod dama koje su se tijekom plesa bavile seksualnim aktivnostima, a
razlog je bio u tome to je nadraljivac bio izravno unoen na osjetljivu sluznicu. Na kraju je
stvar bila rijeena tako to je bilo zabranjeno na teren slati koncentrate tenzida, a ona
razrijeena sredstva nisu bila zanimljiva posjetiteljima disko klubova. Tako je primjena pjene
zadnjih godina gotovo sasvim nestala pri zabavama.
Za tea zaprljanja posua jo uvijek se naveliko koriste sredstva s pijeskom ili slinim
materijalima, ako je to doputeno. Dananje moderno posue je jako osjetljivo, bilo zato to je
izraeno od posebnih nehrajuih legura (npr. Zepter), bilo jer je presvueno posebnim
osjetljivim materijalima poput teflona. Tu nema ribanja. Moraju se koristiti posebna kemijska
sredstva. Svaki proizvoa ima svoj recept, ali sredstva sadre hidrokside alkalijskih metala
poput natrija ili kalija, kvarterne amonijeve spojeve, Na4EDTA, razliite tenzide i esto
sredstva za dezinfekciju. Alkalijski hidroksidi su nagrizajue tvari (C), EDTA je tetna ako se
proguta i nadrauje oi (Xn), kvarterni amonijevi amini su nagrizajui i vrlo otrovni za
organizme koji ive u vodi, a tenzidi uz svojstvo nadraivanja oiju vrlo esto su otrovni za
organizme koji ive u vodi i dugotrajno tetno djeluju u vodi. Onda e krajnji proizvod u
pravilu biti nagrizajui (C) i barem otrovan za vodne organizme. Ta opasna svojstva se ve ne
mogu tako lako zanemariti. Sredstva za runo pranje teko zaprljanog posua moraju se
posebno spremati i s njima obvezno treba rukovati primjenom propisanih sredstava osobne
zatite. Bez prikladnih rukavica (npr. od nitrilne ili butilne gume) bolje je nita ne raditi, a ne
bi kodilo nositi prikladnu pregau i ak naoale za zatitu od njihova prskanja u oi.
Nestrunim radom mogu izazvati opekotine koe ili oiju, a gutanje predstavlja pogotovo
problem. to god da vam se loeg dogodi ili se dogodi vaem djetetu potrebno je pruiti prvu
pomo. Pogledajte kako se prua prva pomo kod ozljeda nagrizajuim kemikalijama i
nemojte zaboraviti da ova kemijska sredstva mogu prouzroiti ozlijeenima puno bola i
moda dugotrajno lijeenje kod male djece. Nisam vidio podatak da bi netko smrtno stradao
zbog uporabe takvih sredstava, ali ni muke uzrokovane njihovim nagrizajuim djelovanjem
nisu nikako zanemarive.
Perilica sua nije pravi izbor za neznalice i lijenine. Istina je da treba samo sue
staviti u nju i pokrenuti je, ali to nije sve. Morate stalno brinuti o tome da ima dovoljno

30
sredstva za omekivanje vode i za konano ispiranje posua. Naravno da treba staviti sredstvo
za pranje, ali je takoer istina da stalno treba istiti tamo nekakve filtre od nakupljenih
ostataka hrane i biti spreman zvati svaki as majstora radi neoekivanih misterioznih kvarova.
Zapravo je isto kao s drugim kuanskim
strojevima koje njihov vlasnik ne zna ni
poteno odravati a kamo li popraviti. Oni
uvijek troe estoka sredstva za pranje bilo
da su u obliku praha ili otopina. Kod nas su
sredstva za strojno pranje slina onima za
runo pranje jako zaprljanog posua, ali u
pravilu sadre takoer dezinficijense. Moje
iskustvo s amerikim sredstvima bilo je jako
neugodno polovicom devedesetih prolog
stoljea. Ameriki Hrvati su nam poslali
goleme koliine (stotine bavi od po 200 kg)
tekuih sredstava za pranje posua i ona su
se nala neupotrebljiva na skladitima nekih
zdravstvenih ustanova po hrvatskim
gradovima. Pozvani smo negdje 1995. pomoi u rjeavanju problema detergentskog otpada u
jednom naem gradu. Nisu znali to uiniti s tim tekuim detergentima i zapravo su od nas
traili podrku da iz naprosto izliju u kanalizaciju. Tvrdili su da ih ne mogu koristiti u
bolnikim strojevima za pranje posua, nisu ih smjeli nikome prodati budui se radilo o
donaciji, a prijedlog da ih flairane podijele prognanicima izazvao je podsmjeh. Radilo se o
sredstvima za strojno pranje posua, a prognanici takvih ureaja nisu imali. Rastanak je bio
hladan, jer mi nismo htjeli dati preporuku za isputanje u kanalizaciju, a njima su ta sredstva
zauzimala dragocjeni zdravstveni prostor. Moram priznati da se nikad vie nisam interesirao
to su oni uinili s golemim koliinama tih sredstava, a danas mi nitko ne bi znao ili htio
odgovoriti na to pitanje.
to se tie posua, njega svakako treba njegovati i odravati, pa naravno da postoje
sredstva i za te svrhe. Posebno su vani uporabni predmeti izraeni od metala poput srebra,
alpake, mesinga i bakra, koji se koriste veinom vezano uz prehranu ili kao ukrasi. Takvi
predmeti, a posebno alpaka i bakar dobiju tamnu presvlaku mrsku svakoj domaici. Sredstava
za ienje je uvijek bilo, pa makar bila temeljena iskljuivo na finom sitnom pijesku. Danas
je ipak lake kupiti takvo sredstvo u duanu i bez velikog naprezanja obaviti posao.
Uglavnom su to vodene otopine neionskih i anionskih tenzida, kiselina (obino fosforna) i
nekih drugih dodataka poput npr. tiouree. Preparati uglavnom nadrauju kou i oi bez
izazivanja preosjetljivosti. Neki znaju poput tiouree imati oznaku R40 (ograniena saznanja o
karcinogenim uincima) ili R63 (mogua opasnost od tetnog djelovanja na plod). Meutim,
tiourea dolazi u proizvodu u koncentracijama kod kojih se takvi uinci gube. Evo prvog
primjera kune kemikalije koja bi mogla izazvati pozornost onih to stalno upozoravaju na
opasnosti svega i svaega tu i tamo. Ova sredstva mogu dolaziti i u obliku praaka, ali mi se
ini da opasnosti u kui prijete zbog sluajnog gutanja ili prskanja tekuina u oi. Dodir s
koom moe se lako sprijeiti noenjem rukavica i vjerojatno mudra domaica nee imati
problema zbog nadraivanja koe i sluznica. Problem su i opet djeca, koja mogu popiti ovaj
proizvod tijekom svojih istraivakih pokuaja upoznavanja okusa razliitih tekuina iz kue.
Ono to se moe oekivati jest arenje svih sluznica gornjeg probavnog sustava, od eluca do
usnica. Dijete e vjerojatno povraati i prilino se uplaiti, a simptomi arenja bi se mogli
zadrati vie sati ili bi ak moglo osjeati bolove u trbuhu, ali tee posljedice se zapravo ne
oekuju, to ne znai da takva sredstva ne treba skrivati pred malom djecom.

31
 Ima sluajeva kad je potrebno ne samo oprati nego i sterilizirati posue, npr. kad se
koristi za hranjenje male djece ili bolesnika, a mnoge domaice ele imati ne samo isto nego
i sterilno posue i pribor za jelo. Strojno pranje e sasvim sigurno osim istog dati i sterilno
posue, pogotovo jer ima programe za pranje na povienoj temperaturi. Meutim, postoje i
sredstva za sterilizaciju kod runog pranja. Brojna sredstva za runo pranje posua ve
sadravaju neki dezinficijens (npr. natrijev hipoklorit), ali moe se posebno kupiti sredstvo za
sterilizaciju na bazi razliitih dezinficijensa poput npr. na zapadu vrlo popularnog triklosena.
Takvi preparati osim dezinficijensa u pravilu sadre neku luinu (npr. kalijev hidroksid,
natrijev karbonat, itd.) te razne druge dodatke kad slue istovremeno za pranje (npr. neionske
tenzide, dinatrijev metasilikat i/ili tetranatrijev EDTA). Realno gledajui najgori sastavni dio
su luine, ali ni aktivni klor nije sasvim zanemariv, ali o tome e biti vie govora kod pravih
kupaonikih sredstava za dezinfekciju. Doticaj koe s ovakvim preparatima moe izazvati
blage opekotine uz osjeaj arenja ili boli, a esti su kasniji infekti. Prskanje u oko je jo
neugodnije i moe dovesti do oteenja ronice. ak se moe i udisati klor, a simptomi su
kaalj, oteano disanje, koje se moe zadrati i dan do dva nakon izlaganja. Gutanje ovakvih
sredstava je vrlo opasno i mogua su tea oteenja gornjih dijelova probavnog sustava, ak
uz pojavu krvarenja. U svakom sluaju poslije gutanja ovakve kemikalije mora se potraiti
pomo lijenika u bolnikoj ustanovi, ali zavretak teko da moe biti fatalan.
Jedan od najzahtjevnijih poslova pranja jest ienje penice i neto manje rotilja.
Kod rotilja na otvorenom prostoru to se prije rjeavalo paljenjem vatre ispod reetki tako da
izgori do kraja sav organski materijal ili pougljeni, a onda se ribalo etkama za skidanje hre s
metalnih predmeta. Bio je to muki posao nakon kojeg je nerijetko odjea bila zaprljana od
masnih estica odletjelih s reetki rotilja tijekom etkanja. I problem zagorene penice se
znao rijeavati grijanjem na najvioj
radnoj temperaturi kako bi se uklonile
masne crne naslage nastale prskanjem
za vrijeme peenja. Sjeam se jednog
sluaja kad sam kao gost u vikendici
sprijeio poar takve male penice.
Domaica je upalila prljavu penicu na
maksimum i ostavila malo pritvorena
vrata da dimovi imaju kud izai. Onda
se zaula vriska i ja sam jurnuo prema
kuhinji. Tamo su kroz pritvorena vrata
penice lizali plameni jezici, to govori
da je penica bila prilino prljava.
Dohvatio sam nekakav stoljnjak i njime
zatvorio vrata penice i iskljuio je iz
struje. Domaica je odustala od peenja
kolaa u strahu da moda plamen nije
napravio neku stranu tetu na
elektrinim instalacijama penice.
Kako to rade dananje domaice? One koriste izrazito estoka sredstva za ienje temeljena
uglavnom na smjesama jakih luina (npr. natrijev hidroksid) i tenzida (uglavnom neionski).
Razvrstavaju se u nagrizajue kemikalije s oznakom upozorenja R35 (izaziva teke
opekotine). Prodaju se obino u obliku spreja, jer je tako lake nanijeti dovoljnu koliinu
zapjenjene opasne kemikalije na sve dijelove u penici. Treba naglasiti da kod takvog posla
treba tititi jednako ruke kao oi i dine putove. Iako se radi o stabilnim pjenama, koje se ne
rasprskavaju, ipak se osjeti nadraaj dinih putova uz kaalj. Kako domaice nemaju nikakve
ureaje za zatitu dinih putova to se preporuuje dobra ventilacija prostora i brza primjena

32
sredstva. Pri tome obvezno valja nositi rukavice (npr. one kirurke) i svakako neke naoale
radi zatite od prskanja u oi. Penica se nakon primjene odmah zatvori i pusti da kemikalija
obavi svoj posao otapanja nakupljenih neistoa. Nakon to kemikalija obavi svoj posao treba
kemikaliju natopljenu neistoama maknuti iz penice. Opet se mora raditi s rukavicama i
naoalama na licu uz dovoljne koliine vode za ispiranje krpom ili spubom. Nema druge
mogunosti. Ispire se nekoliko puta, jer luinu nije lako u potpunosti isprati iz penice. Ove
vrste proizvoda su vrlo opasne i mora ih se vrlo pozorno uvati od djece. Vrlo vjerojatno ne
prijeti opasnost od gutanja kemikalija iz sprej boce, ali nikad nita nije iskljueno. U svakom
sluaju kod nepaljivog rukovanja mogu izazvati vrlo bolne opekotine na koi uz pojavu
mjehura i obvezno lijeenje, a jo je gora situacija kod prskanja u oko, kad se teoretski moe
izgubiti vid zbog tekih ozljeda. Kod gutanja ovakve kemikalije, pa ma kako to bilo izvedeno,
prijeti opasnost tekog oteenja sluznica usne upljine i jednjaka. Ne moe se iskljuiti
krvarenja, ali rupture jednjaka ba nisu jako vjerojatne. Iskustva kod gutanja luina s
ovakvom oznakom upozorenja su vrlo bolna i teka, a lijeenje zna dugo trajati uz mogunost
ozljede unutranjih organa poput bubrega i jetara.

U kuhinji mora sve besprijekorno raditi da bi se moglo kuhati

Kuhinja mora biti besprijekorno ista od prljavtine i svih ivih organizama, a posebno
bakterija i plijesni. Sve povrine na kojima se dri hrana pa i namjetaj moraju biti sterilni, jer
onaj koji kuha se boji da e njegovi rezultati rada biti pokvareni npr. djelovanjem
mikroorganizama. Zato postoji cijeli niz sredstava za dezinfekciju uglavnom na bazi aktivnog
klora. Osim preparata na bazi natrijevog hipoklorita esto se koriste triklorizocijanuronska
kiselina, ve spominjani triklosen i cetrimonium bromid. Obzirom na to da su druga dva
vezana uz primjenu u kupaonicama mnogo vie nego u kuhinji ovdje e biti govora tek o
triklorcijanuronskoj kiselini. Ona se koristi na stotine mjesta kao uinkoviti dezinficijens, a
dolazi bilo u preparatima bilo u istom stanju, kao otopina ili vrsta tvar npr. u obliku tableta.
Opasna svojstva u istom obliku su brojna. Ona je snaan oksidans (znak O), tetna je za
zdravlje (Xn), djeluje nadraujue i ekotoksina je za organizme koji ive u vodi (znak N).
Najbolje je opisuju oznake upozorenja R8-22-31-36/37-50/53 (u dodiru sa zapaljivim
materijalom moe izazvati poar, tetno ako se proguta, u dodiru s kiselinama oslobaa
otrovni plin klor, nadrauje oi i dine putove, vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi i
moe dugotrajno tetno djelovati u vodi). Ne treba se zbog toga suvie bojati jer u preparatima
dolazi u niskim koncentracijama kod kojih se mnoga opasna svojstva gube i ostaju najee
R31-36/37-51/53 ili tek R52/53. U istom stanju e se teko nai u kuanstvu. Zapravo kod
dezinfekcije ravnih povrina treba nositi rukavice i moda naoale, a gutanje u najgorem
sluaju kod djece moe izazvati arenje sluznica i povraanje. Jo uvijek se nisu pojavili
radovi o njezinim stranim opasnostima za zdravlje, kako je to sluaj kod triklosena, ali e se
vjerojatno ubrzo pojaviti.
Kamenac se javlja na sve strane u kuhinji i kupaonici predstavljajui straan problem
domaicama. Ovdje nee biti govora o kamencu u vodovodnim cijevima, strojevima za pranje
posua i rublja ili u protonom bojleru. To rjeavaju
majstori i bolje se ne mijeati u njihov posao. Naravno da
domaica nastoji potivati savjete proizvoaa o npr.
redovitoj primjeni kuhinjske soli u stroju za pranje sua
kako bi sprijeila stvaranje kamenca u njemu. Kamenac se
javlja na mjestima gdje se cijedi oprano posue, na
sudoperu, na tuu u kupaonici i na stotine drugih mjesta. U
sudoperu stvara rune mrlje za koje bi netko mogao
pomisliti da ih je napravila domaica svojom neurednou, pa zato sve mora blistati. Puno je

33
raznih preparata na tritu, vrlo esto u obliku spreja, ali mogu biti i tekuine. Preparati
obino sadre neku kiselinu (npr. fosforna), tenzide (anionski i/ili neionski) te druge tvari
poput glutaraldehida (za dezinfekciju) ili kvarterne amonijeve spojeve. Neke od komponenti
poput npr. glutaraldehida su u istom stanju otrovi, ali u preparatima im je koncentracija
obino oko 0,3%, pa gube veinu svojih opasnih svojstava. Fosforna kiselina dolazi u
koncentracijama ispod 15% i tako joj ostaju tek svojstva nadraujue tvari. Tenzidi takoer
dolaze u koncentracijama ispod 10% pa tek mogu doprinositi opasnim svojstvima svojom
ekotoksinou ili djelovanjem na oko. Svi su zapravo na kraju tvari s oznakama upozorenja
R36/37/38 (nadrauje oi, dine putove i kou) i eventualno R52/53 (tetno za organizme koji
ive u vodi i moe dugotrajno tetno djelovati u vodi). To znai da ih uz minimalne mjere
opreza nije opasno koristiti. Dakle i opet rukavice te nekakve naoale. Pretpostavlja se da
nitko takve pripravke nee gutati osim moda djece kad se pripravci pojavljuju u tekuem ili
ak vrstom obliku. Inae ih ljudi najvie vole u obliku sprejeva, kad se mora paziti i na to da
se aerosol ne udie, jer bi mogao izazvati nadraivanje dinih putova. Ne sjeam se niti jednog
sluaja otrovanja s ovim sredstvima, ali treba ih ipak drati daleko od dohvata djece.
Kako god vam dobro izveli sve mogue instalacije u stanu znajte da e vam najprije i
najvie problema praviti odvodne cijevi za kanalizaciju. Gotovo je sigurno da e se to
dogoditi kad vam najmanje odgovara, a nikad vam ne odgovara. Najee se zaepe cijevi
sudopera, umivaonika i kade, a nisu rijetki
sluajevi zaepljenja odvodnih cijevi
klozetske koljke. Moda su oni i najgori.
Negdje ezdesetih godina poeli su se graditi
stanovi i obini ljudi bez iskustva stanovanja
u gradskom stanu su se masovno useljavali.
Jednom takvom gospodinu se pokvarila
tijekom selidbe koko i on ju je ubacio sa
svojeg petog kata u klozetsku koljku.
Naravno da se odvodna cijev zaepila
negdje iznad prizemlja i svi oni iznad do
drugog kata su dobili izvore izmeta i drugih
stvari koje se bacaju u klozet. Kroz njihove klozetske koljke izlijevala se svaka neist po
kupaonicama. Dobro, bilo je to vrijeme kad su neiskusni ljudi useljavali u novogradnje i
pravili svakakve probleme. Ostali su problemi s naprijed spomenutim kunim instalacijama.
ovjek zaista ne zna to bi napravio kad doe do takvog zaepljenja. Ja obino prvo navalim
na sifon s nadom da u tako ukloniti kvar, ali cijevi se mogu zaepiti i ispod sifona. Svaka
obitelj posjeduje spravicu kao na gornjoj slici. Taj jednostavni ureaj naizmjeninim
pravljenjem pritiska i podtlaka moe ponekad ukloniti zaepljenje, ali vrlo esto je nemoan i
onda morate traiti drugi izlaz. to se mene
tie najradije bih pozvao majstora, ali njih
treba uvijek dugo ekati i onda prilino masno
platiti. Oni imaju razliite sprave i mogunosti,
kao npr. ova na slici lijevo. Oni mogu
propuhati cijevi pod povienim tlakom zraka
uz odreenu mogunost da vam se odvodne
cijevi razlete, pogotovo ako su raene od
plastike. Jedna moja susjeda je imala dobra
iskustva s vrelom vodom nalijevanom u
sudoper dok se nije opekla po trbuhu kad je
nespretno vodu nalijevala iz lonca u sudoper.
Veina ljudi pak posee za kemikalijama kao

34
rjeenjem, a njih ima na tritu prilino mnogo. Dvije su temeljne mogunosti, brzo i otro ili
njeno i sporo. Brzo i otro rjeavate stvar s vrlo nagrizajuim kemikalijama, a druga
mogunost su bioloka sredstva poput npr. enzimatskih istaa. O ovim drugima nee ovdje
biti govora, jer niti sam uo da se neko od njih pojavilo na hrvatskom tritu niti su takva
sredstva vana s toksikolokog stanovita. Okrenimo se mi onim snanim nagrizajuim
sredstvima. Meu uobiajenim sredstvima za kuanstvo ova su najagresivnija i mogu
prouzroiti brojne probleme. Koriste se ili jake luine ili jake kiseline. U poglavlju o
anorganskim tvarima bilo je govora o jednom takvom sredstvu baziranom na tehnikoj
sumpornoj kiselini, ali je zadnjih sedam godina nestalo s naeg trita. Ostala su nam samo
vrlo agresivna lunata sredstva. Obino su to smjese natrijevog hidroksida i natrijevog
hipoklorita, pa imate istovremeno hidrolizu i oksidaciju oneienja iz vaih odvodnih cijevi.
Djeluju prilino uinkovito, ali kao i ve zaboravljene kiseline poput sumporne mogu
napraviti velike tete vaim odvodnim cijevima. Vrlo esto nakon uestale primjene takvih
sredstava moete oekivati poplavu i curenje kanalizacije susjedima ispod vas. I moja
suradnica je imla neugodna iskustva, odnosno imali su ih njezini susjedi, dok nije zamijenila
stare olovne cijevi plastinima. Sa stanovita zatite ljudskog zdravlja ova su sredstva
opasnija nego ona za ienje penica i rotilja. Sve ono to je napisano za naprijed reena
sredstva biti e jo i gore sa sredstvima za rjeavanje problema zaepljenih odvodnih cijevi.

Neki jo uvijek rade zimnicu

Nerado piem o konzervansima, ali teko ih je zaobii u nekoj tradicionalnoj kuhinji

poput hrvatske. Uope ne elim raspravljati o tome kakve sve tetne uinke mogu kod ljudi
izazvati razliiti aditivi, jer to je sasvim rubno podruje i na njemu beru lovorike lani proroci,
a u igru su umijeani brojni proizvoai istih aditiva, koji najprljavijim metodama ele
ukloniti konkurenciju. Naravno da im znanstvenici namjerno ili nenamjerno pomau u
tome. Mene zanima kakvu to potencijalnu opasnost svojim ukuanima donosite dranjem
razliitih konzervansa u svojoj kui. Jedna od najvanijih kemikalija za pripremu zimnice kao
to je octena kiselina kupuje se u svom razrijeenom obliku kao ocat. U stara vremena
domaice su kupovale ledenu octenu kiselinu (esencija) i onda je razrjeivale prije uporabe za
kiseljenje paprika ili krastavaca. Bilo je puno otrovanja tom kemikalijom, ali danas vie nema.
Dakle, ostaje nam pisati o konzervansima. Prema
mom osobnom iskustvu nai ljudi jo uvijek rado koriste
salicilnu kiselinu za konzerviranje kiselih i slanih zimnica.
Nije ona nita novo na tom svijetu. U prvom redu, sadre
je razliite biljke poput npr. ovog stolisnika na slici lijevo.
Metabolizmom acetilsalicilne kiseline kao glavni produkt
nastaje upravo salicilna, a Aspirina ili Andola kod nas se
puno uzima zbog razliitih razloga. esto smo izloeni
salicilnoj kiselini i to u daleko viim dozama nego kad
jedemo pekmez od ljiva konzerviran s tom kemikalijom.
Nema slubenog razvrstavanja ove kemikalije, ali se u
dokumentaciji proizvoaa mogu nai oznake upozorenja
R22-36/37/38-41-61 (tetno ako se proguta; nadrauje oi,
dine putove i probavni sustav; opasnost od tekih ozljeda
oiju; moe tetno djelovati na plod).. Najgori uinak je
svakako tetno djelovanje na plod i zbog toga se sve manje
proporuuje za konzerviranje ili se ak predlau zabrane
koritenja za reene svrhe. to se tie kratkotrajnih uinaka
moe se rei da nisu suvie znaajni. Meutim, injenica da moe izazvati teka oteenja

35
oiju nas upozoravaju da ovu kemikaliju maknemo to dalje od dohvata djece. Vjerojatno je
ljudi nee lako napustiti kao konzervans, ako ne doe do zabrane maloprodaje.
Obzirom na to da je o sorbitolu ve bilo govora kao o malo opasnoj kemikaliji obratio
bih pozornost na benzojevu kiselinu i njezine soli. Ona nije slubeno razvrstana prema EZ
direktivama, ali prema izjavama proizvoaa nosi oznake upozorenja R22-36/37 (tetno ako
se proguta, nadrauje oi i dine putove). To se odnosi na istu aktivnu tvar, a pri
koncentracijama primjene u konzerviranju nema nikakvih opasnih znakova ili oznaka
upozorenja. To nitko ne osporava, ali javio se barem jedan znanstveni rad u kojem pie da u
metabolizmu ove tvari nastaje karcinogeni benzen. Meni uope nije jasno po kojem
mehnizmu bi se ta biokemijska reakcija odvijala i nisam naao vrijednim detaljnije
pretraivati literaturu. Imam i razloga za to. Kad bi se sva benzojeva kiselina iz kiselih
paprika koje pojedemo pretvorila u benzen to bi bilo beznaajno. Mnogo vie benzena
unosimo u organizam najuinkovitijim putem preko plua zbog koritenja benzina i brojnih
proizvoda koji ga sadravaju. Znai da je unos preko kiselih krastavaca beznaajan ak ako
povjerujemo da se benzojeva kiselina metabolizira nekim udnim putem do benzena. Ja
trebam ipak odgovoriti to e se dogoditi osobi izloenoj u kuhinji istoj benzojevoj kiselini.
Ako je ne jede licom i koristi rukavice prilikom konzerviranja voa ili povra ne moe vam
se dogoditi nita. Dijete bi kod gutanja benzojeve kiseline moglo imati muninu i povraati
bez ikakvih drugih tetnih posljedica. U sluaju da podigne prainu benzojeve kiseline moglo
bi imati problema s oima (crvenilo, suzenje i arenje), a kod udisanja takve praine kaljalo
bi i sigurno oteano disalo. Jedino mi nije jasno kako bi uspjelo one male koliine benzojeve
kiseline iz vaeg ormaria sa zainima i aditivima podignuti u zrak kao prainu ili aerosol. Ne
kaem da je benzojeva kiselina nezaobilazan konzervans bez kojeg se ne moe ivjeti, ali se
ne ustruavam jesti hranu konzerviranu s ovim aditivom.
Moda jo koju rije o aspartamu. Njegovo kemijsko ime je L-asparagil-L-
fenilalanim-metil ester. Dakle, sastavljen je iz dvije uobiajene amino kiseline kao
jednostavni dipeptid s metiliranom karboksilnom skupinom fenilalanina. Moram priznati da
sam uz njega emocionalno vezan, jer sam u proljee 1970. godine kao poetnik bio ukljuen
na IRB u vrlo iskusnu skupinu znanstvenika na sintezi peptida. Meni su na poetku dodijelili
posao priprave reaktanata za sintezu peptida i jedno od prvih zaduenja mi je bila
asparaginska kiselina, kojoj je trebalo zaititi amino skupinu prije reakcije s fenilalaninom.
Obavio sam svoj dio posla i ekao da ostale iskusnije kolege prirede aspartam. Bio sam
izrazito ponosan kuajui novo sladilo, jer i ja sam sudjelovao u njegovoj izradi. Sastoji se iz
dvije esencijalne aminokiseline potrebne svakom ivom biu i njegovim unoenjem u
organizam nita se loeg ne moe dogoditi. Meutim, uvijek ima protivnika. Ve prije
dvadesetak godina javili su se radovi u kojima se aspartam proglaava velikim zlom. Neki
nai znanstvenici su u javnosti tvrdili kako on kod dijabetiara moe izazvati gangrene i u
konanici ih ubiti. To je izazvalo strahove meu ljudima, jer mnogi ga koriste kao sladilo u
razliitim prilikama. Nije rijetko uti graanina da naruuje kavu s Natrenom, a sad najednom
ispada kako se on na taj nain truje. Obino se upozorava na to da se radi o metil esteru
jednog dipeptida, a njegovim metabolizmom nastaje izmeu ostalog metanol. E, taj metanol je
kau izrazito opasan i krivac za sva zla aspartama. Kad ovjek malo razmisli onda shvati da
su to gluposti. Koliina metanola nastala metabolizmom aspartama je ekstremno mala i ne
moe na bilo koji nain koditi organizmu ovjeka. Metanol je prirodni produkt metabolizma
razliitih plijesni i svakodnevno ga unosimo u organizam i to u daleko veim koliinama nego
aspartamom. Lani proroci su opet pogrijeili zbog neznanja. Aspartam po mojem sudu moe
zaista biti opasan u sluaju loe sinteze. Ve na poetku sam naglasio da bi on trebao biti
sastavljen od dvije L-aminokiseline, jer one su normalan sastojak brojnih namirnica.
Meutim, loe voenom kemijskom sintezom dolazi do procesa racemizacije u kojem L-
aminokiseline prelaze u opasne D-aminokiseline. Na organizam nije spreman za D-

36
aminokiseline i one za njega predstavljaju otrov. Pria o D-aminokiselinama je uglavnom
zaboravljena i samo se rijetki bave problematikom takvih tvari. Kau da racemizacija
aminokiselina nastupa u brojnim procesima, pa zbog toga neki izbjegavaju npr. grijanje hrane
u mikrovalnim penicama unato tome to se o problemu raspravlja tek teoretski. Nema
nikakvih dokaza da bi aspartam s racemiziranim amino kiselinama mogao initi tete
korisnicima, ali to je mnogo loginija pretpostavka nego ona o opasnom metanolu nastalom
metabolizmom aspartama. Meutim, vrlo je lako utvrditi da li je dolo do racemizacije
prilikom sinteze ovako jednostavnog dipeptida. Treba samo izmjeriti kakvo je skretanje
ravnine polarizirane svijetlosti takvog produkta. Jednostavno i jeftino! Ovaj as nema
nikakvih pouzdanih dokaza o tetnosti aspartama kao sladila za kavu, pekmez ili kolae. Vi
moete rei da se ne moe predvidjeti to e biti u budunosti. Moda netko otkrije da je
racemizirani fenilalanin uzronik brojnih tetnih uinaka u ovjeka koji svakodnevno uzima
aspartam? Moda? Jednako tako je mogue da sutra netko otkrije kako su voni sokovi
izrazito opasni ako ih proizvodi konkurentska tvrtka. Ne tvrdim da su za vijesti o opasnostima
pojedinih proizvoda uvijek krvi pokvareni privrednici, ali nemojte nikad zaboraviti da crni
liberalni kapitalizam koristi prljave metode kako bi napravio tetu konkurenciji.
Znanstvenici mu u tome naveliko pomau. Ovaj as se moe rei da nema nikakvog razloga
prestanka koritenja sladila poput aspartama u prireivanju zimnice ili slaenju kave.

Sve ostalo u kuhinji

Naravno da nisam do kraja opisao kemikalije koje se koriste u kuhinji. Podove treba
redovito prati, jer prilikom procesa kuhanja dospijevaju na pod svakakvi dijelovi namirnica.
Meutim, za pranje se koriste blaga sredstva na bazi tenzida praktiki bez ikakvih znakova
opasnosti ili oznaka upozorenja. Domaice to dobro znaju i prilikom pranja podova ak ne
koriste niti rukavice, osim ako to rade kleei na koljenima i drei mokru krpu u rukama.
Meutim, danas postoje alatke za pranje podova tako da nikad golim rukama nemate potrebe
dotaknuti detergent. ak da ga dotaknete ne bi imali nikakvih posljedica za zdravlje, to ne
znai da se preporuuje rad bez zatitnih rukavica. Niti gutanje takvih detergenata, koji daju
slabe i nestabilne pjene ne bi trebalo predstavljati neki problem. Moda malo munine?
Treba odravati i kuhinjski namjetaj, barem kako bi se uklonile neke masne mrlje ili
obrisala praina. Danas se kuhinjski namjetaj radi od iverice ili panel ploa, a sasvim sigurno
su vanjske povrine dobro prekrivene otpornim lakovima ili ak plastinim ploama. Nema
potrebe za koritenje opasnih kemikalija kod njihova
odravanja. Dovoljan je blagi detergent za
povremeno pranje ili ak obina voda. Nije to
namjetaj od plemenitog drveta kao u sobama, pa da
ga morate njegovati posebnim kemikalijama.
Obzirom na to to je ve pri industrijskoj proizvodnji
drvo zatieno od razliitih nametnika ne treba
brinuti o crvotoini ili napadu gljivica. Dakle, nema
straha od kemikalija kod odravanja kuhinjskog
namjetaja.
Zapravo su ostali vanjski nametnici poput
kukaca (npr. mravi, muhe i pauci). Nerado piem o
ovoj temi, jer nemam nita protiv veine kukaca. Pauke u kui ne dam ubijati, jer su oni znak
zdravlja u domainstvu. Zato moram esto uklanjati pauinu, pogotovo iz dnevnog boravka
kad nam dolaze gosti. Meutim, ti isti pauci su zapravo muenici u jednom gradskom stanu i
ja ne znam od ega zapravo ive, ali sigurno zgrabe svakog kukca koji se u stanu pojavi. Ne
dirajte mi pauke! Ostalim kukcima naravno da nije mjesto u nekom gradskom stanu i zato

37
domaice dre zalihe pesticida u svojim kuama. O tome neto malo kasnije, a za ilustraciju
problema pokazao bih vlastito iskustvo. Prije vie godina pojavili su se u mojoj kuhinji mravi.
Dolazili su nekud iz zaputenih vrtova iza moje kue i traili hranu. ena je bila oajna, ali svi
njezini pokuaji uklanjanja bilo kakve hrane s otvorenog nisu urodili plodom, jer su mravi
vjerojatno uvijek nali nekakve mrvice hrane po kuhinji, a to je moglo znaiti da ona ne
obavlja besprijekorno ienje kuhinje. Najvie se bojala da bi mogli prenijeti nekakve
bakterije izvana. Obratio sam se svom prijatelju vrhunskom hrvatskom strunjaku za DDD.
On me je prvo uvjeravao da se nemam razloga buniti zbog domaih poljskih mrava, jer oni su
dokaz istoe okolia. Dokle god se pojavljuju mravi u mom stanu znai da im je dobro i da ja
mogu mirno spavati to se tie izloenosti kemikalijama. Oni ne prenose nikakve zarazne
bolesti i jedino to smetaju domaicama zbog prisutnosti u njihovim sterilnim kuhinjama.
Sram me priznati, ali sam ipak ustrajao u traenju naina kako ukloniti mrave iz kuhinje i uz
pomo prijatelja sam uspio to uiniti blagim insekticidama.

PROSTOR SUKOBA INTERESA

Kupaonica je naravno mjesto gdje ene imaju prednost i u obitelji s mnogo ena
mukarci se osjeaju ugroenima, jer je taj prostor stalno zauzet enskim aktivnostima. Neu
rei da se radi samo o odravanju ljepote tijela, jer se u naim kupaonicama tradicionalno
nalazi stroj za pranje rublja, a o njemu u pravilu brinu dame i onda nije udo to se one tako
esto i dugo zadravaju u kupaonici. Dakle, u kupaonici se uglavnom dre sredstva
namijenjena pranju i odravanju
uvjeta da se to pranje poteno
obavlja. Kad je u pitanju odravanje
higijene ljudskog tijela logino je
da se ne smiju koristiti opasna
sredstva i skoro da ne bi trebalo
pisati o nekakvim sapunima,
pjenama ili openito kozmetikim
sredstvima. Jedini razlog pisanja o
njima je u brojnim zabludama glede
opasnosti dugotrajnog izlaganja.
Dio sredstava koritenih u
kupaonici jednak je onima iz kuhinje, kao npr. dezinficijensi, sredstva za otapanje kamenca ili
pak sredstva za ienje odvodnih cijevi, pa o tome vie nee biti rijei u ovom odlomku osim
ako nemaju neke posebnosti. Naravno da e o odravanju istoe rublja biti ovdje posebno
govora, jer takva sredstva imaju ipak neke posebnosti.

istoa je pola zdravlja

Sredstva za pranje tijela moraju imati neka posebna svojstva. Prvenstveno ne smiju
izazivati nikakve tetne uinke na ljudski organizam ili organizam ivotinja, jer se ona
takoer koriste za pranje kunih ljubimaca poput npr. pasa. Glavni sastojak vrstih sapuna,
gelova ili sprejeva su tenzidi (soli masnih kiselina poput npr. laurinske, alkil sulfonati,
razliiti etoksilirani dugolanani amini, amidi poput kokoamida, itd.). Oni veu na sebe
neistoe i omoguavaju njihovo dispergiranje u vodi. Dodataka ima izrazito mnogo, a
zadatak im je olakati uporabu (npr. glicerin), privui bojom ili mirisom, dodatno dezinficirati
kou (npr. razni dezinficijensi) itd. Niti jedan od tih sastavnih dijelova ne smije biti tetan za
ljudsko zdravlje bez obzira na to hoe li doi u dodir sa sluznicama ili e npr. biti progutan.
Kod osjetljivih ljudi se moe dogoditi da npr. ampon izazove blago nadraivanje sluznica

38
oka, ali to je izrazito kratkotrajan uinak i gubi se koju minutu nakon prestanka izlaganja.
Vie nitko nigdje ne proizvodi takva sredstva sam nego ih kupuje u duanu, a dravne
ustanove pak obavljaju stalni nadzor njihove kvalitete. Nikad nisam uo da se netko otrovao
sapunom ili npr. amponom za pranje kose, pa o tome nema smisla niti raspravljati. Meutim,
povremeno se postavlja pitanje drugih sastojaka ovakvih sredstava. Zadnjih godina se digla
povika na dezinficijens triklosan. Taj
dezinficijens se vrlo iroko koristi, a u
kui ga moete nai u detergentima,
sapunima, dezodoransima, raznim drugim
kozmetikim pripravcima, itd. Kao ista
tvar on se smatra tetnim za ljudsko
zdravlje (Xn) i ekotoksinim (znak N) s
oznakama upozorenja R22-31-36/37-
50/53 (tetno ako se proguta, u dodiru s
kiselinama oslobaa otrovni plin klor,
nadrauje oi i dini sustav, vrlo otrovno
za organizme koji ive u vodi i moe
dugotrajno tetno djelovati u vodi).
Meutim, primjenjuje se u vrlo niskim
koncentracijama. U sredstvima za dezinfekciju, kada dolaze u koncentracijama od 1%
zadrava se jedino svojstvo slabe ekotoksinosti s oznakom upozorenja R52/53 (tetno za
organizme koji ive u vodi i moe dugotrajno tetno djelovati u vodi). Kod koncentracija u
kojima dolazi u sapunima, amponima i slinim proizvodima nema vie nikakvih tetnih
uinaka niti na ljudsko zdravlje niti na okoli i zbog toga se iroko koristi kao posve neopasni
sastojak kozmetikih preparata. Amerikanci tvrde da je zarada na njegovoj proizvodnji
tijekom 1998. godine iznosila oko 540 milijuna dolara. Ne znam tko je poeo kampanju, ali
poelo ga se usporeivati po strukturi s uasnim dioksinima. Posebno se naglaavalo njegovo
djelovanje na sintezu hormona kod dugotrajne izloenosti. Neki radovi su pokazali da se on
rado skladiti u mastima ivih organizama, to moe dugotrajno izazvati brojne poremeaje
poput bolesti jetre, bubrega, mozga, spolnih organa, itd. Naravno da se ljudi boje takve tvari i
poelo se izbjegavati pripravke s triklorsanom. Meutim, slubeno nikad nije potvrena ni
jedna od naprijed reenih tvrdnji. S mojeg stanovita triklorsan u praksi ne moe izazvati
naprijed reene uinke. Njegovo glavno svojstvo je kemijska nestabilnost i raspad uz
oslobaanje aktivnog klora. Zato se i koristi kao dezinficijens jer oslobaa klor, koji ima sva
ta antibakterijska djelovanja. Da se ne raspada ne bi sluio kao dezinficijens. Kako onda
prihvatiti tvrdnje znanstvenika? Smatram da treba biti jako oprezan pri analizi znanstvenih
lanaka o opasnostima pojedinih kemikalija, a ja u i dalje koristiti sredstva koja sadre
triklosan.
Zakljuno se moe rei da sredstva za odravanje osobne higijene ne predstavljaju
nikakav zdravstveni problem. Ne moe ih se drati podalje od djece, jer i djecu treba prati
istim ili slinim sredstvima. Dodir s koom ili oima nee izazvati praktiki nikakve
posljedice, a kod gutanja jedino moe doi do pjenjenja u probavnom sustavu. To sve skupa
ne znai da se moe dopustiti djeci gutanje takvih sredstava, ali ne treba paniariti ako neki
klinac pojede komadi sapuna.

39
Prikrivanje neugodnih mirisa

ovjek je oduvijek prikrivao loe mirise, kako svog tijela tako i prostora u kojem je
boravio. Sjeam se da su u mojoj mladosti seoske djevojke u Slavoniji znale stavljati u njedra
dunje da diki bude ugodnije dok ih ljubi i miluje. To je naravno bezazleno i nikom tetno
dezodoriranje, kao to je i primjena goreih indijskih tapia, koji su uvijek bili prikladni za
dezodoriranje prostorija u kojima boravi puno ljudi i teko je ne osjetiti neugodne mirise
njihovih tijela. Nova vremena su donijela nova sredstva za prikrivanje loih mirisa. Najvie se
takva sredstva koriste u kupaonicama s klozetom, jer se iz WC koljke znaju iriti prilino
neugodni mirisi. Naravno da se
dezodoransi koriste i u drugim
prostorima stana ili u automobilima.
Meutim, kod kupaonica su proizvoai
dezodoransa otili velik korak naprijed.
U dodatak na slici lijevo stavljaju se
valjkasti proizvodi ugodna mirisa, koji
sadre i mnoge druge vane kemikalije.
Obino se u njih prema tajnim receptima
stavljaju dezinficijensi, tenzidi, sredstva
za otapanje kamenca i brojni dodaci koji
omoguavaju postupno oslobaanje
aktivnih tvari iz proizvoda, kao npr.
otapala. Mirisi su obino bezazleni i ne
bi trebali imati utjecaja na zdravlje osoba
koje borave po nekoj potrebi due
vrijeme u kupaonici. Veina od aktivnih
komponenti se nalaze u relativno niskim
koncentracijama, a proizvoai takvih sredstava do sad ba nisu bili skloni slanju
dokumentacije u HZT, pa zasad ne znam detalje. Meu jeftine dezinficijense svakako spadaju
formaldehid i glutaraldehid, koji su oba otrovi a formaldehid je uz to dokazani mutagen i
takoer ga znaju stavljati u ovakve proizvode. Spominje se jo i fenol, ali prema mojem
znanju kod nas se ne stavlja u dezodoranse za WC. Dolaze u prilino niskim koncentracijama
pri kojima se njihova opasna svojstva gube. Moda bi se nadraujui miris formaldehida i
osjetio da nema aroma. Uostalom, formaldehidu smo izloeni na brojnim drugim mjestima,
jer se npr. koristi njegov derivat uroform pri proizvodnji tako esto koritene iverice, pa ga
onda nalazimo u svim javnim objektima i domainstvima. O kemikalijama za otapanje
kamenca je ve bilo ranije govora i ona nemaju nikakvih znaajnijih uinaka, jer se sva
opasna svojstva gube pri koncentracijama u takvim preparatima. Buka se u zadnje vrijeme
najvie die zbog diklorbenzena, koji se isparava iz vrstih dezodoransa ili tvari poput
dimetil-metilfosfonata. Najbolje je problem prikazati na primjeru razliitih diklorbenzena (o-,
m- i p-), koji na kraju imaju skoro jednaka toksikoloka svojstva. U istom obliku te vrste
tvari imaju slijedee oznake upozorenja R40-36/37/38 (ograniena saznanja o karcinogenim
uincima, nadrauju oi, dini sustav i kou). Prema literaturnim podacima radi se o
krutinama, koje se relativno slabo isparavaju, a ipak ih se optuuje za ugroavanje zdravlja
ljudi, koji malo due sjede na WC koljki zbog ovih ili onih razloga. Znanstvenici ve
upozoravaju kako je mogue oekivati rak jetre i bubrega, jer su neki nepouzdani rezultati
ispitivanja na ivotinjama navodno to pokazali. Treba vjerovati slubenim podacima npr. EZ
komisije, a ona nije do sad posvetila posebnu pozornost ovim tvarima.

40
 Moje miljenje je da ne treba obraati pozornost na radove o opasnom boravku u
kupaonici ili u klozetu gdje se koriste dezodoransi. to se tie osobne higijene tu sam naravno
sklon tome da se vie pere a manje dezodorira. O tetnosti dezodoransa u drugim prostorima
stana ili u automobilima gotovo da nema podataka, pa na njih ne treba obraati pozornost
osim ako vam se sviaju mirisi takvih proizvoda.

Odijelo ini ovjeka

Iako se stroj za pranje rublja nalazi obino u nekom kutu kupaonice ili rjee u nekoj
drugoj prostoriji poput podrumske praonice, on zauzima izrazito vano mjesto u ivotu
prosjenog graanina. Danas se rublje pere sve ee, jer je strojno
pranje tako jednostavno i brzo. Ne dao vam Bog da morate rublje
ponovo prati na potoku, kao to se to prije radilo. Strojno pranje
rublja danas je nezamjenjivo i domaica se odluuje na runo
pranje vrlo rijetko, kad ima posebno osjetljive tkanine. Stroj za
pranje rublja pak jo uvijek treba detergente za svoj uinkovit rad,
a oni su danas vrlo sloene smjese razliitih tvari, od kojih su neke
bezopasne a neke pak opasne za ljudsko zdravlje ili okoli. Ono to
se danas naveliko moe potvrditi jest bitka industrijskih
proizvoaa da na trite stave to je mogue bezazlenije
proizvode. Naravno da to nije mogue, jer detergenti osim danas
modernih i bezazlenih enzima moraju sadravati razliite tenzide i
luine u koliinama da ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi. Prilagoavaju se i
zahtjevima zatite okolia, pa danas npr. sve vie uklanjaju iz detergenata fosfate, koji nisu
tetni ni za ljudsko zdravlje niti za okoli, ali kao hranjiva tvar potiu rast nekih jednostavnih
organizama poput algi u svim vodama do kojih dou. Detergenti za strojno pranje rublja
danas su uglavnom nadraujue tvari za oi (dolaze uglavnom u obliku prakastih proizvoda),
a ostala svojstva nisu zabrinjavajua, jer proizvoai nastoje odravati koncentracije opasnih
tvari ispod onih pri kojima se mogu javiti tetni uinci. Kod nas je bilo dosta rasprava oko
kvalitete detergenata, pa je tako jedno od drutava potroaa tvrdilo da istoimeni proizvodi na
zapadu i Hrvatskoj nisu istog sastava niti kvalitete. Sluaj se jo uvijek vue po sudovima i
nije jasno tko je u pravu, ali nije loe da se strani proizvoai podsjete kako ne mogu u
Hrvatsku slati smee. Nema smisla davati nikakve posebne savjete, ali svaka mudra domaica
e prilikom primjene detergenata uvati svoje njene ruice primjenom zatitnih rukavica.
Ne moe se sve rijeiti strojnim pranjem makar se na televiziji vrte brojne reklame o
velianstvenoj uinkovitosti detergenata ovog ili onog proizvoaa. Neke mrlje se ne daju
oprati strojno ni runo nego se moraju uporabiti druga sredstva. Odijela i haljine obino
dajemo u kemijske istionice, ali ni one nisu u stanju ukloniti svaku mrlju s vae haljine za
ples zaprljane prilikom novogodinje proslave ili sestrine svadbe. U biti su dva pristupa
uklanjanju mrlja. Prvi je izbjeljivanje a drugi otapanje u prikladnim organskim otapalima.
Izbjeljivanje je stariji nain ienja bez obzira na koji nain se obavljao taj posao. U davna
vremena su ljudi izlagali rublje suncu te na taj nain ujedno obavljali suenje, dezinfekciju i
bijeljenje. Danas se to obavlja kemikalijama i to najee oksidansima. Najee su u uporabi
sredstva na bazi natrijevog klorita, natrijevog perkarbonata, vodikova peroksida, peroctene
kiseline i sline kemikalije. Oksidansi obavljaju oksidaciju boja na tkanini i na taj nain se
gube njihova svojstva odnosno izblijeuju boje na platnu. Prikladne su za brojne boje
netopive u organskim otapalima. Naravno da je pitanje kako e graanin prepoznati koje
strukture je mrlja na njegovoj koulji, pa treba pitati one koji vie znaju. Vodikov peroksid se
razvrstava u oksidanse (znak O) i nagrizajue (znak C) tvari s oznakama upozorenja R8-35-
20/22 (u dodiru sa zapaljivim materijalom moe izazvati poar, izaziva teke opekotine,

41
tetno ako se udie ili proguta), pa nije bezazlena kemikalija. Meutim, pri koncentracijama
kod kojih se koristi u preparatima ravrstava se u tetne tvari (znak Xn) s oznakama upozorenja
R22-41 (tetno ako se proguta, opasnost od tekih ozljeda oiju). Zbog toga s njegovim
pripravcima treba postupati oprezno koristei obvezno rukavice od nitrilne ili butilne gume.
Drugi oksidansi su slini prema opasnim svojstvima. Tako natrijev perkarbonat djeluje u
istom stanju kao oksidans (znak O) i tetna tvar (znak Xn) s oznakama upozorenja R8-22-
36/38 (u dodiru sa zapaljivim materijalom moe izazvati poar, tetno ako se proguta,
nadrauje oi i kou), ali on se koristi pri znatno viim koncentracijama nego vodikov
peroksid. Ostaje peroctena kiselina sa znakovima opasnosti oksidansa (O), nagrizajue tvari
(C ) i tvari tetne za okoli (N) te oznakama upozorenja R7-10-20/21/22-35-50 (moe
uzrokovati poar; zapaljivo; tetno ako se udie; u dodiru s koom i ako se proguta; izaziva
jake opekotine; vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi). U koncentracijama kod kojih se
koristi ostaju joj oznake upozorenja R36/37/38. Dakle, svi ovi oksidansi su kod koncentracija
primjene u najgorem sluaju tetne kod gutanja, a sve redom nadrauju oi i kou. Nije to
zapravo nita strano, ali treba ih drati daleko od djece. Kod gutanja se moe oekivati
arenje ili bol u gornjem dijelu probavnog sustava uz muninu i povraanje. U viim
koncentracijama mogu depigmentirati kou na mjestu prskanja te takoer izazvati manja ili

vea oteenja sluznice oka (suze, crvenilo, arenje ili ak bol). I kod dodira s koom i s
oima treba obaviti uobiajenu dekontaminaciju prije nego li se krene traiti pomo lijenika.
Kad smo ve kod bijeljenja treba opisati i druga mjesta uporabe oksidansa, koji se ponekad
koriste u kui. Naravno, sve za ljepotu! to se tie kose, tu se koriste izbijeljivai slini kao za
platno. Mene je iznenadio jedan takav praak sastavljen od kalijeva persulfata, amonijeva
persulfata, natrijeva persulfata i dinatrijevog metasilikata. Sve oksidansi i nagrizajue tvari.
Konani proizvod smo razvrstali u nagrizajue (znak C) i oksidativne (O) kemikalije sa
oznakama upozorenja R8-22-34-37-42/43 (u dodiru sa zapaljivim materijalom moe izazvati
poar, tetno ako se proguta, izaziva opekotine, nadrauje dine putove, moe izazvati
preosjetljivost koe i dinih putova). Ovo sve skupa ba i nije bezazleno, barem dok se
kemikalija ne razrijedi s vodom prije tretiranja. Otopina za izbjeljivanje e na kraju imati
slina svojstva kao naprijed spominjani preparati, ali je pitanje smije li se drati u kuanstvu.
Kad su djeca u pitanju preparat predstavlja slinu opasnost kao sredstvo za strojno pranje
posua. Kod nas se izbijeljivanje zubi obavlja uglavnom u zubarskim ordinacijama i nikad
nisam uo pritube graana na posljedice. Na zapadu se prodaju paste za izbijeljivanje zubi
kod kue u vlastitoj reiji, a napominje se da moe doi do malih oteenja desni. Navodno
prodaja takvih sredstava u zapadnim zemljama (posebno Amerika) ide jako dobro, ali mi smo
obeshrabili tvrtku koja je pokuala registraciju u Hrvatskoj. Ako ve kupite takvo sredstvo
morate ga uvati daleko od djece. Praktiki nema drugog naina izlaganja osim gutanjem i na

42
to morate obratiti pozornost. Dijetetu se nee nita strano dogoditi osim to e vjerojatno
povraati i imati osjeaj arenja ili ak boli u ustima i jednjaku koji dan nakon incidenta.
Mrlje topljive u organskim otapalima, a prvenstveno ostatke masne hrane mudrije je
uklanjati kemikalijama, to se naveliko ini jo od kraja 19. stoljea, a u Americi je poelo jo
ranije i to profesionalno. Danas je preparata za kemijsko ienje izrazito mnogo i na naem
tritu, a ja sam kao ilustraciju stavio jednu sliku koju sam snimio prilikom obilaska nekih
kemijskih istionica u Zagrebu kad sam po narudbi njihove komore prouavao stanje zatite
zdravlja i okolia u takvim objektima. Oni koriste razliita sredstva za obradu odjevnih
predmeta prije nego ih stave na pranje u svoje strojeve, jer inae nemaju garanciju da e takve
mrlje biti uklonjene u uobiajenom procesu pranja. Slina sredstva se koriste i u kuanstvu,
ali ipak ba ne sva ona koja se upotrebljavaju profesionalno. No, krenimo od poetka prie o
kemijskom ienju kod kue.

Na poetku su se kao sredstva za ienje u domainstvima koristili laki naftni derivati

odnosno obian benzin. Kao jeftina kemikalija kupovao se u veim koliinama i naprosto je
ovjek mogao umoiti cijelo svoje odijelo u kantu s benzinom ekajui da se sve masne mrlje
otope. To je bilo bolje nego istiti samo onaj dio odijela na kojem se koila mrlja, jer bi nakon
ienja taj dio izgledao drugaije nego ostatak odijela. Meutim, benzin je vrlo lako zapaljiv,
a njegove pare sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese i bilo je katastrofalnih iskustava. Ja se
sjeam sluaja iz ranih ezdesetih godina kad je jedna poznanica prala odjeu svog mua u
benzinu, a koristila je za to veliku plastinu kadu obavljajui posao u kupaonici. Bila je
kemiar, a nije se sjetila svih opasnih svojstava benzina. Nakon zavrenog posla izlila je
benzin iz kade u WC, a odjeu je iznijela na balkon da se prozrai. Mirno je zapalila cigaretu i
onda joj je dola sila. Sjela je na klozet i u tijeku obavljanja nude bacila neugaeni ik u WC
koljku. Naravno da se stvorila plamena buktinja i ena je bila teko opeena po vrlo
osjetljivim dijelovima tijela. Ostala je iva i prilino se dobro oporavila, ali iskustvo ostaje da

43
se benzina treba plaiti glede njegove zapaljivosti i eksplozivnosti. Mi naravno znamo da ga
se treba uvati i zbog povienih koncentracija benzena im se radi o motornom benzinu. Ako
mislite da se benzin vie ne koristi za ienje onda se varate. Zbog njegovih dobrih osobina
otapanja masti i dalje ga se koristi kao sastavni dio mnogih sredstava za ienje, ali to nije
vie isti benzin. Negdje iza II. Svjetskog rata poela je naveliko primjena razliitih
halogeniranih otapala, ija prednost je bila u nezapaljivosti, a nisu bili puno loija sredstva za
ienje od benzina. Meutim, do danas su otpala iz uporabe u domainstvima mnoga od njih
poput tetraklorugljika ili trikloretilena zbog njihovih tekih akutnih ili sumnjivih kroninih
uinaka. Ostao je praktiki jedino perkloretilen o ijim svojstvima se moe vie proitati u
poglavlju o industrijskim kemikalijama. Na trite obino dolazi pomijean s nekim naftnim
derivatom (npr. benzin), a u pripravak se mogu dodavati razliiti drugi inertni materijali ili
potisni plinovi kod sprejeva. Jedno od takvih sredstava je zapravo silikagel natopljen smjesom
organskih otapala. To treba namazati na mrlju i ostaviti da se sui. Organsko otapalo e iz
tkanine otopiti neistou i kapilarnim silama ga prenijeti na silikagel. Kad sva otapala ispare
treba naprosto etkom ukloniti pijesku slian materijal, a ispod toga ostane tkanina bez mrlja.
Nas jasno zanima koliko su takva sredstva opasna za ljudsko zdravlje. Uz pretpostavku da
benzin ne sadri benzen i da ne marimo za to to je perkloretilen karcinogen kategorije 3
mogu se javiti razliiti blai uinci. U dodiru s koom takvo e sredstvo vjerojatno nakon
dueg kontakta izazvati suenje i pucanje koe, a to pak znai neugodu. Udisanje para u
neprozraenoj prostoriji moglo bi izazvati vrtoglavicu i pospanost, pa ak nesvjesticu. Moda
i muninu? Gutanje tekueg pripravka je prilino nezgodan dogaaj, ali nije toliko malo
vjerojatan kako bi ovjek pomislio. Javiti e se arenje u gornjem dijelu probavnog sustava, a
nakon toga e se javiti munina, koja e onda dovesti do povraanja. Nije problem povraanje
nego to da se prilikom tog ina moe povraani sadraj udahnuti u plua. U najmanju ruku e
ovjek kaljati i oteano disati dok se stanje ne stabilizira, ali u nekim sluajevima moe doi
do guenja ili edema plua. Vae dijete, koje je popilo koji gutljaj takvog tekueg preparata,
nije u velikoj opasnosti, ali svaki roditelj e biti uplaen i sigurno e barem traiti savjet
lijenika, a mnogi e ga bez razmiljanja odvesti u bolnicu. Ostati e traumatino iskustvo i za
dijete i ukuane ak ako djetetu lijenici ne budu ispirali eludac. Zato je vano drati ta
sredstva izvan dohvata djece, a jo bolje e biti ako odjeu nosite na kemijsko ienje i onda
se nemate ega bojati. Recimo jo koju rije o karcinogenom perkloretilenu. Ne morate se
toga bojati, barem prema sadanjim slubenim podacima o toj kemikaliji, ali detalje proitajte
u poglavlju o industrijskim organskim kemikalijama.
Nikad ovjek ne moe pobrojati sva podruja primjene kemikalija u domainstvu.
Mislio sam da je ova knjiga gotova i kako treba posvetiti pozornost ispravljanju i poboljanju
teksta kad sam dobio preko interneta pitanje zabrinute majke iz Varadina. Gospoa je bila
ozbiljno uplaena omekivaima tkanina, jer je na obiteljskim portalima nala brojne podatke
o njihovoj tetnosti za djecu. Nabrojala je desetak kemikalija, koje
se navodno nalaze u omekivaima, a meu njima je bilo razliitih
opasnosti, od nadraivanja, preko izazivanja preosjetljivosti do
karcinogenosti kategorije 3. Bila je prilino sigurna u to da su
omekivai opasni, a opet joj se sviala njihova primjena zbog
toga to je eljela svom djetetu meku i ugodnu odjeu.
Zainteresirala me problematika i dao sam si truda pogledati
ozbiljnu strunu literaturu. Naravno da sam posjetio i te obiteljske
portale na kojima sam naao obimnu hrpu gluposti u koju ini se
veina mladih obitelji vjeruje. Zapravo mi uope nije jasno zato
budale daju savjete normalnim ljudima i zato ih nastoje uplaiti.
Moda se radi o ljudskoj gluposti, a moda iza svega stoje interesi
pokvarenih kompanija, koje nastoje jedna drugu istisnuti s trita i

44
laima. Niti jedna od kemikalija iz popisa mlade dame nije bila u sastavu omekivaa. Naao
sam jedino limonen kao alkaloid izoliran iz limuna i dodan u omekiva ako aroma. Openito
je bilo puno razliitih aroma u izrazito niskim koncentracijama, ali prevladavala su sredstva
koja prodirui u strukturu vlakana obavljaju posao omekavanja. Nije trebalo ii dalje od
izvrsne stranice Wikipedia. Kao omekivai se koriste razliite vodene suspenzije sapuna ili
ulja (npr. maslinovo), kvarterne alkoksi amonijeve soli, dimetil-amonijev klorid, esteri
fosforne kiseline, masni alkoholi, anionski tenzidi te u novije vrijeme sve vie razliite
kemikalije bazirane na siliciju (npr. polidimetilsiloksani). Najgori od tih sredstava su upravo
kvarterne amonijev soli, anionski tenzidi i derivati silicija. U pravilu oni u istom stanju
posjeduju oznake upozorenja R36 i/ili R38 (nadrauje oi, nadrauje kou). Njihova opasna
svojstva se gube ve pri koncentracijama ispod 20%. Pokuao sam izraunati koncentracije
takvih komponenti u vodi kod zadnjeg ispiranja rublja. One su iznosile oko 0,5% u onih 10-12
litara vode, pa nije imalo smisla raspravljati o bilo kakvim opasnostima za mamu koja pere
rublje. Onda se centrifugiranjem vie od 95% vode izbaci u kanalizaciju, a namoenih 5 kg
rublja sadri izrazito male koliine omekivaa. Izraunao sam da se oni zadre u takvim
koncentracijama da po cm2 tkanine ostane nekih 2-5 g sredstva, ali rasporeeno u vlaknima i
na povrini tkanine. Zapravo na povrini tkanine koja je u dodiru s koom djeteta nalaze se
koliine tvari u nanogramima. Pokuajte raunati. Jedan gram ima 1000 miligrama, jedan
miligram ima 1000 mikrograma te jedan mikrogram ima 1000 nanograma. Moete li zamisliti
koliko su to male koliine? Teoretski i nanogramske koliine moda mogu kod izrazito
preosjetljivih osoba izazvati neki uinak poput crvenila koe, ali to je toliko malo vjerojatno
da nema smisla razgovarati. Naravno da su mogue alergijske reakcije i na tako male koliine,
ali dijete mora na neki nain postati alergino i to nije problem omekivaa nego djeteta.
Zaista se ne treba bojati koritenja omekivaa, ali nije loe biti oprezan i peglati robu kroz
prvih tri mjeseca ivota malog ovjeka umjesto koristiti omekivae. Red je da spomenem i
suprotne uinke poput otvrdnjivaa. Ima naravno i toga kao to ima viceva o enama koje su
otvrdnjivale donje rublje svojih mueva. Obino se za te svrhe koristi sasvim bezopasna
tirka, koju moete slobodno pojesti bez straha da vam se moe bilo to dogoditi. Obino je
ene koriste kod pranja stolnjaka, tabletia i svakakvih drugih ukrasnih predmeta od platna, a
spominjem ta sredstva tek radi ravnotee u pisanju.
Ni njega tijela ne zazire od
uporabe organskih otapala. Mislim
naravno na odravanje noktiju
lakiranjem. Lakirani nokti mogu
izgledati jako privlano, ali lak ne dri
dugo i onda treba obaviti njegovo
skidanje. Za to se koriste razliiti
preparati bazirani na acetonu. Aceton
je glavna komponenta, a o brojnim
drugim dodacima nemam to rei s
toksikolokog stanovita. Nije ni
aceton neki problem. Uz to to je
zapaljiv moe djelovati nadraujue na
oi i kou, ali to nije spomena vrijedno, jer ga inae ene ne bi koristile. Nije osobito opasan
niti ako se proguta, ali opet valja drati takve preparate dalje od djece.
Vjerojatno bi se u kupaonici mogle nai i druge kemikalije poput npr. kozmetikih
sredstava svake vrste, ali nad njima se obavlja nadzor javnozdravstvenih ustanova i ne bi se
na tritu smjeli pojaviti preparati s bilo kakvim tetnim uincima za ljudsko zdravlje.
Problem je u tome to se u kupaonici mogu nai sasvim nevjerojatne kemikalije koritene za
tko zna kakve poslove, koji nemaju veze s odravanjem osobne higijene. Kupaonica sigurno u

45
normalnim obiteljima nije opasno mjesto kao na ovoj karikaturi naeg zavodskog prijatelja
Nika Titanika. Ona ipak moe biti opasna zbog drugih kemikalija, kao npr. zemnog plina.
Ako imate plinski bojler u kupaonici obvezno
dajte ugraditi detektor za ugljikov monoksid,
koji automatski prekida dovod plina u sluaju
kad koncentracija opasne kemikalije poraste
iznad doputenih vrijednosti. Smrt zaista stoji
iza vaih lea ako nemate dobru odvodnju
dimnih plinova iz vae kupaonice. Ve je
reeno u poglavlju o plinovitim otrovima da je
ugljikov monoksid najvei ubojica hrvatskih
graana, pa zato od svih kemikalija u kui
najvie mislite na one koje nastaju izgaranjem
zemnog plina u vaem bojleru. Veina drugih
nisu smrtonosne, a ugljikov monoksid jest.
Mislite na to da grijalice na naftne derivate
poput petroleja mogu biti jednako opasne ako
dimne plinove izbacuju u atmosferu prostorije.
Vrlo esto se takve grijalice koriste za
zagrijavanje kupaonice prije kupanja, jer zaista nije ugodno kupanje u ledenoj prostoriji. ak
ako su to grijalice s katalizatorom, koji navodno ne doputa stvaranje ugljikovog monoksida
nego ga pretvara u ugljikov dioksid, prijeti vam smrt od hipoksije. Za izgaranje je potreban
kisik, a on se brzo potroi u maloj kupaonici, pa onda nemate u zraku dovoljno kisika i ishod
opet moe biti smrt ili teka oteenja organa poput mozga. Razmislite o tome barem tri puta.

PROSTORI MALOG RIZIKA

Naravno da se misli na dnevni boravak, spavau sobu i prostorije poput ostave. U tim
prostorima se normalno ne bi smjele nalaziti apsolutno nikakve kemikalije, ali se povremeno
ipak koriste. To se ne odnosi na ostavu gdje se ne smiju nai apsolutno nikakve kemikalije, a
u sluaju njihove primjene (npr. zbog iskorjenjivanja plijesni) prethodno se moraju maknuti
sve namirnice, zaini i aditivi. Sobe naravno da moraju izgledati isto i blistavo bez ikakve
mogunosti da zbog boravka u njima nastupi neko zlo za vae zdravlje. Ponekad to ba i nije
tako, pa i o tome valja neto rei. Danas je uobiajeno kupovati namjetaj od iverice, jer je
mnogo jeftiniji nego namjetaj od istog drva, ali dok je nov zna praviti probleme. Oslobaa
se formaldehid i to je neto na to se moramo naviknuti, ako nismo preosjetljivi na tu
kemikaliju. O tome se moete vie informirati u poglavlju o industrijskim kemikalijama.
U sobama morate posebnu brigu voditi o drvu. Od njega su izraeni podovi, namjetaj
i esto ga nalazite na zidovima. Danas je takvo drvo ve prije prodaje zatieno od raznih
nametnika (npr. crvotoina ili gljivice), pa oko toga ne bi trebalo biti problema. Ako i imate
problem sa stilskim namjetajem onda toplo preporuujem da potraite strunjaka za takve
probleme i njemu povjerite spaavanje vaeg dragocjenog ormara ili komode. Nemojte sami
raditi nita, jer moete napraviti goleme tete svom zdravlju i lijepom dijelu kunog
namjetaja. Ostaje vam dakle njegovati ve ranije zatieno drvo. Parketi su u davnim
godinama znali biti nona mora domaici, jer drvo nije kvalitetno tieno. Inae je to u pravilu
kvalitetno tvrdo drvo, koje puno toga podnosi i nita mu nije smetalo bruenje ianom
vunom te mazanje latilima. Danas svatko daje parket ili laminat na lakiranje, a to je izrazito
dobra mehanika, kemijska i bioloka zatita. Onda nije problem odravanje osim ako
sjekirom ne lupate po parketu. Latila su kemikalije pastoznog oblika u kojima su glavne
komponente vrsti naftni derivati (uglavnom voskovi) i nekakva otapala na bazi benzina.

46
Proizvoai dodaju radi boljih svojstava i druga otapala (npr. estere ili ketone radi boljeg
sljubljivanja sastavnih dijelova i boljeg mirisa) te posebne dodatke kao polimere za koje ne
znam emu zapravo slue. Veinom su to zapravo inertne tvari poput parafina ili polimera, a
jedini opasan sastojak je benzin. Ako ne sadri benzen onda su njegova svojstva jasna. Pare
mogu izazvati pospanost i vrtoglavicu ili ak glavobolju, a nije dobar niti u kontaktu s koom
budui izaziva njezino suenje. Gutanje pastoznog pripravka moe izazvati muninu i moda
ak povraanje, ali bez drugih teih posljedica. Za onoga tko isti parket na taj nain vano je
da koristi rukavice (npr. butilna guma ili PVC) te da dobro prozrauje prostoriju dok naporno
lati. Naravno da ete latila drati u nekom drugom prostoru daleko od dohvata djece, ali
morate znati da izrazito veliku tetu ne mogu napraviti vaem djetetu.
Puno su zahtjevniji preparati za njegu namjetaja, jer gotovo da ne smiju sadravati
nita opasnog, moraju biti izraeni od vrlo kvalitetnih materijala budui namjetaj mora
izgledati dobro, a korisno je da sadre i sredstva poput dezinficijensa budui ni jedna
domaica ne voli da joj se na namjetaju nalaze bakterije ili gljivice. To znai da je sastav
priblino slian sredstvima za odravanje parketa, ali npr. umjesto nekakvih parafina nude se
esto kvalitetniji sastojci poput npr.
pelinjeg voska. Dezinficijensi se dodaju
u takvim koliinama koje vam ne mogu
na nikakav nain tetiti zdravlju i ostaju
kao jedini problem benzini. Danas se u
pravilu prodaju u obliku spreja, ali
takoer kao kreme za razmazivanje po
drvetu. Gotovo su potpuno inertni prema
ljudskoj koi, ali bih ipak preporuio da
korisnik nosi lake rukavice od PVC
tijekom ovakvog posla. Ne treba
oekivati apsolutno nikakve tetne
uinke ovih kemikalija, ali takoer ih
zbog principijelnih razloga valja drati
na mjestu nedostupnom djeci. Tono je
da sprej zapravo nije mogue progutati i
da je teko iz nekakve tube istisnuti veu koliinu kreme radi gutanja, ali oprez treba biti
pravilo sa svakom kunom kemikalijom.
Tkanine na vaim sjedalicama kao i tepihe isti se laganim sredstvima koja sadre
tenzide i eventualno dezinficijense. Mogu se usporediti sa sredstvima za runo pranje rublja i
nose jednako male opasnosti kao ona. Ostaje nam jo pranje prozora kao posao koji se mora
obaviti barem jednom godinje. Odmah moram rei da je kod pranja prozora puno vei
problem pad s vee ili manje visine nego sama kemikalija. Neke domaice ak ne koriste
drugu kemikaliju osim vode, ali na tritu je velik broj preparata na bazi etanola i nekog
anionskog ili kationskog tenzida. To je sasvim dovoljno za uklanjanje veine mrlja sa stakla.
Slina su sredstva za pranje keramikih ploica. Nemaju nikakvih znakova opasnosti ili
oznaka upozorenja i jedino ega se treba uvati jest da se neoprezno dijete ne napije gutanjem
takvog sredstva. Bez obzira na to koliko su takva sredstva bezopasna treba ih drati zajedno s
drugim kunim kemikalijama na posebnom mjestu u kui.
Zapravo smo time zavrili obilazak naeg stana ili kue i treba krenuti dalje na
otvorene ili barem odvojene prostore poput garae ili podruma.

47
 TERAPIJSKI PROSTORI
Jedan moj poznanik si je uredio nekakav podrumski prostor za bavljenje svojim
hobijem. Izrauje skulpture iz komada drva naenog u umama i silno uiva u tom poslu.
Meutim, jednom mi je priznao da mu je njegov podrumski prostor zapravo pribjeite. Tamo
se sklanja da nekoliko sati dnevno provede sam sa sobom, a bilo bi mu svejedno to tamo
radi. Mogao je isto tako izabrati izradu ukrasa od papira. Njegovom duevnom zdravlju jako
koristi takav posao, a moram priznati da bih i ja osobno traio takvo rjeenje kad bih imao
enu poput njegove. Nije uvijek tako. Neki ljudi zbog drugih razloga posveuju svoje
slobodno vrijeme posebnim otvorenim ili zatvorenim prostorima. Piem o tome uglavnom
zbog kemikalija.

Zlato moje

Mnogi ljudi se posebno vrsto veu uz svoj automobil. Neki smatraju da moraju
odravati svoju skupo plaenu limenu kantu zato da ona to manje gubi na vrijednosti i da
bude sigurna u koritenju. Neki su zaljubljeni u svoj automobil i vie panje mu posveuju
nego vlastitoj eni, ali veina se prema autu odnose normalno. Vremena se dramatino
mijenjaju i odravanje automobila je postalo jednostavno, a kemikalije tu igraju sve manju
ulogu. Uzmimo samo kemikaliju koja je stekla ugled najopasnijeg sredstva u vaem autu. To
je naravno etilenglikol kao glavni sastojak antifriza. Ne sporim da je u prolosti bilo otrovanja
etilenglikolom na ovim naim prostorima, ali to je tek nekoliko sluajeva blagih otrovanja
godinje. No, bilo je kroz zadnjih pedeset godina i nekoliko fatalnih ishoda. Moete pogledati
za detalje u poglavlju o industrijskim kemikalijama, ali injenica je da problemi nastaju
uglavnom zabunom kad ovjek traei alkoholno pie posegne za neobiljeenom bocom s
antifrizom. Skloni smo pretakati kemikalije
iz originalnih spremnika u svakakve boce,
a najee od piva ili mineralne vode. Ovo
na slici je relativno dobar primjer, ali u
slinim bocama se moe drati i vino
kupljeno tijekom obilaska vinskih podruma
oblinje regije. Strah od antifriza nije lo,
jer ljudi onda oprezno postupaju s tom
kemikalijom. Meutim, ne morate se bojati
nekih problema dok u vrui hladnjak
nataete dodatnu koliinu antifriza, jer
preko dinih putova pare te kemikalije nee
napraviti veu tetu. I ako se polijete po
rukama etilenglikolom ne treba oekivati
nikakve tetne posljedice osim ako je antifriz bio vreo. Ipak se preporuuje obavljati sve
poslove s etilenglikolom koristei rukavice od PVC. Ni gutanje ne bi trebalo biti problem od
kad proizvoai u antifriz stavljaju odvratne gorke aditive, pa e svatko prije ispljunuti
sluajno uzeti antifriz nego ga progutati. Najvanije je da ne drite zalihe antifriza po
garaama ili podrumima. Zato se ne osloniti na gustu mreu benzinskih postaja. Trebate li
nadolijevanje antifriza u va hladnjak naprosto zatraite od radnika benzinske postaje da to
uini umjesto vas ili to zatraite na redovitom servisu, pa neete doi u nikakvu opasnost niti
vi niti vaa djeca od te kemikalije.
U starim vremenima ste morali brinuti o stanju akumulatora i paljivo promatrati
razinu tekuine u njegovim elijama. Trebalo je dodavati destiliranu vodu, ako je razina
akumulatorske kiseline pala ispod propisanog. U tekim zimskim danima znao se akumulatora

48
isprazniti i onda je valjalo nositi ga u stan na punjenje elektrinom strujom. Pri tome se znalo
svata dogaati i ja sam jednom naslonivi akumulator na kaput unitio jedan vrijedni odjevni
predmet. Mogli ste nepaljivim rukovanjem zaraditi opekotine na akama i to je bilo sve.
Danas su akumulatori posve zatvoreni i teko da vam prijeti opasnost od njih u bilo kojem
asu.
Istroena motorna ulja su veliki problem zbog njihove ekotoksinosti i svako njihovo
razlijevanje u okoli je prekraj hrvatskih propisa. To sam osjetio na vlastitoj koi prije nekih
dvadeset godina, kad sam dobio poziv suca za prekraje zbog isputanja motornih ulja u
okoli u meni nepoznatoj ulici tamo na Trenjevki. Otiao sam na sud uvjeren u svoju
nevinost, ali srea je bila u tome to je u prijavi naveden moj broj automobila i sasvim druga
marka. Osloboen sam optube, ali sam tada poeo razmiljati gdje zaista zavravaju ta
istroena motorna ulja, a onda sam kasnijih godina i profesionalno poeo voditi brigu o
problemu. injenica je da tek 20 % motornih ulja iz vaih motora biva propisno zbrinuto, a
ostatak zavrava tko zna gdje. Veina za grijanje autoradionica i slinih obrtnikih prostora.
Nepropisno spaljivanje istroenih motornih ulja nema samo tetne posljedice za okoli nego i
za ljudsko zdravlje, jer tim putem nastaju brojni opasni produkti poput npr. kancerogenih
policiklikih aromatskih ugljikovodika (PAH). Proitajte o njima malo vie u poglavlju o
industrijskim kemikalijama. I to vam je initi? Mogli bi sami mijenjati ulje u motoru i onda
ono staro odnositi na reciklana dvorita, ako ih ima na podruju vaeg stanovanja. Mislim da
to nije rjeenje. Bolje je ne drati takve kemikalije u garai dok se spremate na odnoenje u
reciklana dvorita, jer se netko od vaih ukuana moe s njima ozlijediti. Ja odlazim
mijenjati motorno ulje ili na benzinske postaje ili u ovlatene dobro nadzirane servise. Tako
imam garanciju da je zavrilo tamo gdje treba, a vi odluite to vam je initi.
E, sad dolazi njega karoserije vaeg auta. Jedan moj poznanik sam njeguje svojeg
najveeg ljubimca i pazi da njegov auto ne pati zbog atmosferskih i drugih promjena. Nema
garau kao to je nemam ni ja, ali on zbog
toga teko trpi. Ima on pravo kad kae da
automobil bolno pati zbog temperaturnih
mijena i utjecaja drugih initelja poput
suneve svjetlosti ili atmosferilija poput tue.
Naravno da se automobilu te patnje mogu
olakati ako ga redovito njegujete. Dobro je
prati karoseriju i obavljati njezino latenje,
sve gumene dijelove na automobilu treba
pripremiti za strane temperaturne
promjene, pa e autu biti lake. Detergenti za
pranje automobila ne smiju biti agresivni, jer
lak karoserije je jako osjetljiv i mogao bi
stradati kod uporabe opasnih kemikalija.
Zato se detergenti sastoje uglavnom od
relativno bezopasnih tenzida i vjerojatno vam se nee apsolutno nita dogoditi ako perete auto
golim rukama. Bilo bi bolje upotrijebiti rukavice, ali to naravno nije macho. Ni kasnije
latenje ne trai neku posebnu zatitu, jer se i opet radi o kemikalijama koje ne smiju tetiti
laku. Jedini problem je i opet okoli, ali na to veina vozaa ne obraa pozornost. U
razvijenim zemljama nema individualnog pranja automobila nego se to obavlja u praonicama,
koje su pod nadzorom. Vode od pranja automobila se moraju proiavati prije isputanja u
okoli, jer je to civilizacijski standard.
Auto trai brojne druge kemikalije da bi vam se olakala vonja u razliitim uvjetima.
Za pranje vjetrobranskog stakla koriste se preparati na bazi alkohola i anionskih tenzida, a oni
ne predstavljaju nikakav problem za okoli. Slino je sa sredstvima za odmrzavanje

49
vjetrobranskih stakala ili brave na vratima. Opet alkoholi ili aceton i to pakirani u sprejevima.
Dakle, ne predstavljaju veliku opasnost niti za vas niti za vae ukuane. Nemojte jedino piti tu
tekuinu za pranje stakala, jer bi se mogli napiti, a nai propisi o prometu jako strogo
kanjavaju pijance.
Jo neto treba snano naglasiti. Ne koristite u kui benzin iz vaeg auta za bilo koje
svrhe. On sadri benzen i po tome se ne smije nai u maloprodaji za kuanstvo odnosno
zabranjeno je njegovo koritenje u domainstvima. To to jednom tjedno udiete pare benzina
dok ga toite u svoj rezervoar vjerojatno ne predstavlja velik rizik, ali drati takav benzin u
kui je glupo i neodgovorno prema lanovima obitelji. Ako ve trebate benzina proeite se
do najblie ljekarne i uzmite jeftini medicinski benzin. Ni on nije bezazlen, ali tome neto vie
kod rasprave o kunim hobijima.

Kuica u cvijeu

Sjeate li se te pjesme? Meni to nekako izgleda kao na

slici ispod, a jedino manjkaju dunje i neasfaltirani
puteljak. Ako ste mislili da je lako napraviti cvjetni
balkon i odravati ga, a da se o vrtu i ne govori, onda se
grdno varate. I nije dovoljan samo svakodnevni rad na
takvom divnom mjestu nego morate koristiti svu silu
kemikalija za odbijanje nepoudnih ivih bia od svog
uresa cvijea i zelenila. Glavni problem ljubitelja
balkona i vrtova nije naporni rad nego injenica da malo
tko na misli na opasnosti sredstava za zatitu bilja. ak i
propisi graanima ne idu na ruku. Zakon o zatiti bilja
regulira promet pesticida na veliko za poljoprivredna
imanja, a vau kuicu su ostavili drugima na brigu.
Zdravstveni zakoni se brinu o zatiti puanstva od
zaraznih bolesti, pa Zakon o biocidima opet regulira
stavljanje u promet sredstava za reene svrhe. Kud onda
spada va vrt oko kuice? Poljoprivredna pakiranja
sredstava za zatitu bilja su velika a za va vrt treba stotinu puta manja koliina takvih
sredstava. Moete relativno skupo platiti neka sredstva za kuanstvo protiv kukaca, ali to
obuhvaa samo dio vaih potreba. Nisu problem samo
nekakve lisne ui ili strljeni s gnijezdom izgraenim ispod
strehe kuice. Smetaju vam svakakvi korovi, krtice vam
nagruju izgled do tada besprijekornog travnjaka, puevi
golai vam prave tete meu raslinjem, itd. Rijetko tko vam
je dobro doao poput jea ili ptica pjevica iako i one znaju
praviti probleme kad vas prerano u jutro probude svojom
pjesmom. Imate jo i brajdu pokraj kue i neminovno morate
koristiti modru galicu ili neki drugi fungicid. Onda naprosto
kupite sredstvo za zatitu bilja i troite onoliko koliko
trebate, a s ostalim ne znate to bi uinili. Ti spremnici
sredstava za zatitu bilja su preveliki i zauzimaju golem prostor u garai, podrumu ili vrtnoj
kuici. Ne zaboravite da oni predstavljaju veliku opasnost za vas i ukuane, pogotovo ako ih
prelijevate ili pretresate u manje posude, koje ste loe ili nikako obiljeili.
Za detalje o opasnostima proitajte poglavlje o pesticidima, a raunajte na to da su
otrovanja pesticidima izrazito esta upravo kod kue. Malo je sluajeva prijavljenih
profesionalnih otrovanja na poljima. Veina se dogaaju kod kue, a djeca su este rtve.

50
Prema statistici ipak kao uzronici kunih otrovanja predvode insekticidi moda zato to se ne
koriste samo u vrtu nego i na drugim mjestima vaeg domainstva. Od pesticida stradavaju i
vai kuni ljubimci bilo zato to ste pretjerali u zatiti od npr. dosadnih kukaca poput ovog na
slici iznad, krpelja i drugih, bilo zato to su pojeli neto otrovnoga to uope nije bilo
namijenjeno njima. Da, kuni ljubimci preesto stradavaju zbog otrova iz vaeg ili tueg
domainstva. Ima i zlih ljudi kojima zbog ovoga ili onoga smeta va pas i onda poseu za
otrovom. Tu nema druge pomoi osim budno paziti na svog ljubimca, jer nitko drugi od strane
dravnih ili lokalnih vlasti nee ga tititi ili se dati u potragu za trovaem.

Sam svoj majstor i hobisti

Hobista je bilo uvijek i uvijek e ih biti, a ovjek naprosto ne moe predvidjeti ime se
oni sve mogu baviti. Meutim, kod kunih majstora je stvar jednostavnija. Oni se bave
poslovima oko kue, koje nisu htjeli prepustiti pravim majstorima. Kad o kemikalijama
govorimo onda se to najee odnosi na bojanje razliitih materijala. Moe se bojati drvo,
razliiti metali, kuni zidovi i drugo. I tu su se stvari promijenile zadnjih desetljea, kako u
pripremi materijala tako u izboru sredstava zatite (bojanje). U ona davna vremena materijal
se pripremao bruenjem i to najee mirglanjem Trebalo je s drva ili metalnog predmeta
prvo skinuti sve organske i anorganske neistoe, a to je bilo jedino mogue koritenjem
slavnog mirgl papira. Bilo je i pomonih tehnika, pa se npr. stara boja mogla s drva ili metala
skinuti plamenom let lampe, ali je poslije toga opet bilo potrebno mirglanje. ovjek se samo
po tekoj potrebi uputao u tako zahtjevan posao kao to je bojanje prozora ili metalne
balkonske ograde. A moralo se, jer je boja otpadala i drvo je trunulo, a ograda je hrala.
Radili su ljudi takve poslove i da utede, jer majstori su uvijek bili skupi i biti e. Moja
neugodna osobna iskustva su me pretvorila iz kunog majstora u obinog graanina, jer sam
shvatio da e to majstor bolje napraviti, a moglo bi biti i
jeftinije nego popravljanje mojih greaka u poslu.
Krenimo dakle od pripreme materijala. Ako ve
hoete skinuti naslage organskog materijala onda je
najbolje uzeti sredstva za tu namjenu. To su smjese
organskih otapala u kojima prevladavaju benzin ili
slina otapala. O njemu smo ve pisali i najee
problemi nastaju zbog rada u zatvorenom prostoru uz
pretpostavku da proizvod ne sadri benzen. Zatim tu
dolaze halogenirana otapala poput diklormetana,
aromatski ugljikovodici poput ksilena, toluena i
etilbenzena, pa onda dimetilformamid, itd. Pogledajte u
odlomak o industrijskim kemikalijama da vidite koja su
svojstva tih tvari. Dimetilformamid je reproduktivno
otrovna tvar kategorije 2, a toluen kategorije 3.
Uglavnom mogu nadraivati oi i dine putove, a neki
su tetni kod gutanja. Uz veinu aromatskih
ugljikovodika i benzin vee se oznaka upozorenja R65 (moe izazvati oteenje plua ako se
proguta), pa zbog toga moramo posebno paziti da djeca ne dou do ovakvih kemikalija. Slini
po sastavu su im brojni razrjeivai kao i boje.
E, sad dolaze te raznorazne boje ili lakovi. Zadnjih godina je napravljeno puno reda na
tom podruju i zabranjene su brojne boje olova zbog njihove reproduktivne otrovnosti, ali
takoer mnoge lijepe organske boje (npr. azo) zbog karcinogenosti. Meutim, industrija je
snalaljiva i stalno plasira nove boje. Nadzorom registracije proizvoda vidio sam da boje,
lakovi i emajli za sad ine sigurno etvrtinu svih proizvoda namijenjenih tritu. Meutim,

51
neke se stare dobro poznate boje teko mogu zamijeniti novima. Ve je reeno kako olovo
predstavlja prilian problem, pa se onda biraju moda malo manje rizini spojevi, npr. zato to
se teko otapaju. Oni ipak jo uvijek zadravaju svojstva reproduktivne otrovnosti i treba biti
vrlo oprezan kod rada s njima. Te boje su jo uvijek nezamjenjive kao temeljne pri zatiti
metala. Onog asa kad se primjene i boja osui obojani predmet vie nije opasan, jer e se
boja teko otopiti i dospjeti u okoli. Problem je dok se radi ili dok boje stoje na skladitu.
Ponavlja se isto to se reklo za pripremu materijala to se tie uvjeta rada. Preporuuje se
nositi rukavice od butilne ili sline gume uz dobro prozraivanje radnog prostora. Takoer
treba strogo odvojiti ovakve kemikalije na mjesto do kojeg ne moe doi dijete.
Ljudi svata rade u svojim podrumima i garaama, od izgradnje amaca do
prepariranja ivotinja. Tu je izrazito teko predvidjeti kakve e sve kemikalije drati kod
kue. Postoji jo i problem zaboravljenih kemikalija na koji se povremeno nailazi. Ve ranije
je reeno da smo u starim kunim zalihama nalazili ivu, strihnin, arsenove spojeve i ne znam
to jo drugo. Treba biti oprezan prema takvim kemikalijama i prijaviti policiji njihov nalaz, a
onda e nastupiti muka kako to zbrinuti kao opasni otpad. Za pojedine opasne kemikalije
pogledajte u drugim poglavljima ove knjige.

Vezivni graevinski materijali

Svatko od nas je barem gledao izvoenje razliitih graevinskih radova, a mnogi su

aktivno sudjelovali u zidanju, betoniranju ili bukanju. Jesu li materijali poput cementa, ivog
ili gaenog vapna opasni ili se s njima moe bezbrino raditi, kako to ini veina ljudi? Ja sam
jo u ranoj mladosti nauio kako je npr. ivo vapno silno opasno, pogotovo kad se gasi ili
prevodi vodom u kre. Tih ranih pedesetih godina svatko je nastojao sam sebi zidati, a
poetak je bilo kupovanje ivog vapna. Onda bi se iskopala jama i u nju bacilo ivo vapno
(kalcijev oksid) te se nakon toga ulijevala u jamu voda. Reakcija otapanja bila je izrazito
burna tako da je voda kipjela i dizala se iznad jame vrua para. Stariji su priali kako je tamo
negdje u drugom mjestu netko pao u tu jamu za vrijeme gaenja i skuhao se. Bila je to uasna
pria rairena po cijeloj dravi (vjerojatno
tipina narodna pria) zbog koje smo mi
klinci samo izdaleka gledali tu vanu
pripravu krea za budue zidanje kue ili
neke druge zgrade. Cement sam pak
upoznao kao mladi mu na ljetovanju u
nezavrenoj vikendici. ena i djeca su se
kupali u moru ispod vikendice kad je doao
susjedima kamion pun cementnih vrea.
Kako u blizini nije bilo ni jednog mukarca
zamolila me susjeda da joj istovarim
kamion, jer je voza morao ii po novu
poiljku cementa. Onako u kupaim
gaicama prionuo sam vrijedno prenoenju
vrea prtivi ih na rame. Do polovice
istovara nisam opaao nikakve probleme, a
onda me rame poelo pei. Istovario sam
kamion do kraja i onda se spustio do mora da isperem cement s koe. Rame mi se pretvorilo u
ranu, a svrbe i arenje osjeao sam po cijeloj koi. Nikad tako vie ne bi postupio, a i nauio
sam poneto o opasnostima graevinskih mateijala kroz proteklo vrijeme. Hajdemo krenuti od
cementa.

52
 Iako je danas na tritu vei broj razliitih cementa s dodacima ili bez njih te s
razliitim svojstvima to se tie brzine vezanja, najpoznatiji je zapravo portland cement (CAS:
65997-15-1). Isporuuje se na razliite naine, od pakiranja u papirnate vree od 50 kg do
prevoenja u posebnim cisternama. Koristi se u golemim koliinama za razliite vrste nisko-
ili visoko-gradnji, a naa dananja civilizacija ne moe bez njega. Ovisno o proizvoau
dobiva oznake upozorenja R36/37/38 (nadrauje oi, dine putove i kou), ali u nekim
sluajevima se umjesto R36 daje R41 (opasnost od tekih ozljeda oiju). U nekim sluajevima
(posebno kod visokog sadraja kromata ili oksida nikla) dobiva i oznaku R43 (u dodiru s
koom moe izazvati preosjetljivost). U zatvorenim sustavima za mijeanje betona (betonare)
zatita se sastoji od radne odjee od pamuka ili slinog materijala s dugim rukavima i
nogavicama i obue poput izama. Ruke se tite vrstim konim ili slinim rukavicama, a za
zatitu dinih putova kod dobre ventilacije nije nita potrebno. Kod runog posla s cementom
kad postoji mogunost praenja treba obvezno tititi dine putove filtarskim polumaskama
(vrlo jeftine), a takoer oi naoalama koje prianjaju uz lice. Radna odjea je slina kao kod
profesionalnog rada u betonarama. Naravno da niti beton nije bezazlen, barem dok se ne
stvrdne dovoljno i postane inertan. Sa svjeim betonom se treba postupati jednako oprezno
kao i s cementom unato tome to je koncentracija nevezanog cementa sniena u takvom
materijalu. Treba naglasiti i to da je cementni ili betonski otpad inertan i trebalo bi ga odloiti
na odlagalite graevinskog otpada.
Danas vie nitko ne gasi ivo vapno nego se kupuje hidratizirano vapno u vreama
slinima onima za cement, a naravno da se prevozi i specijalnim cisternama za velike poslove
zidanja s ciglom i bukanja. Danas se istina bukanje sve ee obavlja strojevima, pogotovo
na velikim graevinama. Runo bukanje
je presporo. Gaeno vapno ili kalcijev
hidroksid je opasna tvar s minimalno
znakovima opasnosti R36/37/38
(nadrauje oi, plua i kou). Meutim,
mnogi proizvoai dodjeljuju vapnu
ozbiljniju oznaku R34 (izaziva
opekotine) i sve ee oznaku R43 (u
dodiru s koom moe izazvati
preosjetljivost). Obje ove spomenute
oznake su vrlo neugodne i zahtijevaju
oprez pri radu s ovom kemikalijom. Na
slici lijevo je prikazan radnik sa zatitnim
rukavicama na rukama zbog toga jer
svjea buka ima svojstva slina
kalcijevom hidroksidu ili gaenom vapnu. Kod rada s hidratiziranim vapnom treba obvezno
nositi odjeu s dugim rukavima i nogavicama, rukavice od neoprenske ili nitrilne gume te
jeftinu filtarsku polumasku ako se javlja praina. U sluaju pojave praine bilo bi mudro nositi
naoale koje prianjaju uz lice. Posebno valja misliti na to da se prema nekim podacima pri
radu s gaenim vapnom moe javiti kona preosjetljivost, pa je mudro sprjeavanjem
izloenosti (redovito noenje osobne zatitne opreme) ne dopustiti pojavu ovako runih
uinaka. Kao i kod cementa najvanija je voda ili dekontaminacija. Ako ove kemikalije
dospiju na kou ili jo gore u oi treba se odmah skinuti i tekuom vodom ispirati mjesta
kontaminacije to je due mogue. Kljuno je naglasiti da nikad ne smijemo podcijeniti ove
kemikalije i da se ne treba ugledati u budale koje se ne uvaju.

53
 TO REI NA KRAJU?
Treba sjesti i razmisliti, ba ovako kako to ini
domaica na slici lijevo. Moda bi vam ipak mogli
pomoi i neki savjeti starog maka.

1. Kupujte samo provjerene proizvode

uredno registrirane i s potpunom
dokumentacijom, a posebno urednom i
odobrenom deklaracijom (naljepnicom).
Provjerite na www.hzt.hr je li
dokumentacija te kemikalije odobrena u
HZT ili nije. Ako dokumentacija nije
odobrena nemojte kupiti takvu
kemikaliju.
2. Nikad nemojte prelijevati kemikalije iz
originalnih spremnika u nekakve pivske
ili sline boce. Zaboraviti ete za as to
se u toj boci nalazi i eto ti nesree.
3. Sve spremnike bez deklaracije ili s
neitkom deklaracijom hitno dajte na zbrinjavanje (znam da je ovo glup savjet,
jer nemate kome predati, ali valjda e drava uskoro shvatiti da mora otvarati
reciklana dvorita za prikupljanje upravo ovakvog otpada).
4. Nikad ne bacajte ostatke opasnih kemikalija ili njihovih praznih spremnika u
okoli. Ako ste savjestan graanin, onda ete prijaviti svakog tko ini zloin
oneienja okolia, pa bio vam najblii rod ili prijatelj. Vanija je budunost
nae djece nego rod ili prijateljstvo.
5. Sve opasne kemikalije iz kue spremite na mjesto nedostupno djeci i stavite ih
po mogunosti pod klju. Neete poaliti.
6. Kad koristite bilo koju opasnu kemikaliju prvo proitajte osnovne podatke o
njezinim opasnostima, mjerama prve pomoi i dekontaminacije te upute o
zbrinjavanju. Kasno je traiti podatke kad se nesrea dogodi, jer ih u
uzbuenju neete znati rastumaiti.
7. Nemojte dopustiti da se pokraj vas motaju djeca ili nezatiene osobe dok
radite s opasnim kemikalijama. Dobro je da je netko pametan u blizini kako bi
vam pomogao u sluaju nesree, ali ne smijete ugroavati ni poznate ni
nepoznate svojim nestrunim rukovanjem kemikalijom.
8. Zapamtite da je voda najvee dobro. Voda nee rijeiti sve vae probleme
nakon izlaganja opasnoj kemikaliji, ali e barem smanjiti tete. Proitajte vie
o dekontaminaciji u poglavlju o savjetima, ali znajte da s uporabom vode za
vlastitu dekontaminaciju neete pogrijeiti u veini sluajeva. Kad radite s
kemikalijama, voda mora biti na raspolaganju.
9. Traite pomo ako se bilo to loeg dogodi. Zapamtite broj 112 i raunajte na
to da e oni poslati pomo, jer po prirodi posla trebaju imati pisane procedure
za sve vrste nesrea.

54