ROBERT MANTRAN - DOBA UPRILIA (1656-1683)

MATUZ POKUAJ KONSOLIDACIJE POD VEZIRIMA OBITELJI

KOPRULU

Posvemanji tehnoloki zastoj, karakteristian za privredni ivot i vojnu

sferu, uveliko je utjecao i na osmansku ratnu mornaricu. Osmanska flota,
koja je ponovno izgradena nakon tekoga poraza kraj Lepanta (1571), nije
mogla drati korak s tehnikim razvitkom u evropskom pomorstvu.
Venecija, s kojom je Porta ratovala ve vie od deset godina, mogla je
1656. izboriti znatniju pobjedu na moru kraj Dardanela; osmanska
prijestolnica vie nije bila sigurna od mletake flote. Osmanskije dravni
vrh napokon uvidio da hitno treba pozvati sposobnog i energinog velikog
vezira da spaava Carstvo. Tako je 1656. odabran Mehmed uprili.
Imenovanje Mehmeda uprilia za velikog vezira otvorilo je period od vie
od 20 godina stabilne vlasti, politikog upravljanja, kao i obnove
osmanskog prestia.

U tom periodu na vlasti su bili Mehmed uprili (1656-1661), zatim njegov

sin uprili Fazil Ahmed-paa (1661-1676), zatim njegov zet Merzifonluk
Kara Mustafa-paa (1676-1683), iji e se vezirat zavriti tragino poslije
neuspjene opsade Bea (septembar 1683).

MEHMED UPRILI (1656-1661)

Imao je vie od 70 godina kada je imenovan za velikog vezira. Roen je u

jednoj albanskoj porodici (hrianskog porijekla?). Regrutovan je
devirmom i proao je kroz razliite slube na Dvoru. Proao je vie
funkcija u provincijskoj upravi, a zatim i u Istanbulu. Nakon toga posto je
namjesnik Trabzona, bio na razliitim funkcijama u vojsci i u administraciji i
na kraju postao namjensik Tripolija.

Nakon to je preporuen bio je imenovan za velikog vezira 15. septembra

1656. godine.

Slabo poznat, ber pravih veza sa razliitim klanovim u Istanbulu, odluuje

da svoj posao obavi bez propusta i da vlasti vrati autoritet. Najprije je
uklonio premo janiara i utjecaj harema na politiku Carstva.

Kako bi popravio odbrambenu mo Carstva, odredio je prvi put nakon

mnogo desetljea da se plae redovno dijele u novcu. Uveo je rigorozne
mjere tednje koje su najvie zahvatile luksuzni ivot na dvoru.

Kanjavao je vjerske ekstremiste, suzbio je jednu pobunu spahija, ije je

odrede kasnije proistio, pobijedio je mletaku flotu (1657).
Pobuna spahija, koja je izbila zbog njihove zabrinutosti djelovanjem
Mehmeda uprilia, bila je predvoena od strane Abaza Kara Hasan-pae.
Pobunu je uguio, a odreen broj spahija je ubijen.

Nastavljajui sa politikom uvoenja reda u Carstvu, Mehmed uprili

krenuo je sa sprovoenjem istki u vojsci i civilnim slubama, strogo
kanjavajui sve one koji su nelegalno bili na svojim funkcijama.

Njegova odlunost i strogost ispoljila se i na polju finansija gdje je

ograniena prekomjerna potronja, prevaranti su proganjani, a
zemljoposjednici timara i zeameta morali su da obnove svoje pravo na
zemlju tako to su morali da isplate odreenu taksu. Oko 1660/61 dravni
budet je dostigao ravnoteu.

Kao negativnu posljedicu vladavine velikog bezira moe se navesti

neumjerno i neravedno pogubljivanje nekih linosti, neaktivnost u
Kandijskom ratu, kao i mjere preduzete protiv francuskih trgovaca u
Istanbulu. Tokom njegovog vezirata izbio je najvei poar u Istanbulu koji je
izazvao smrt 4000 ljudi i unitio 28000 kua (jula 1660.).

Nasuprot tome, on je omoguio izgradnju damije Jeni Valide (prve velike

damije u Istanbulu poslije one koju je izgradio sultan Ahmed I), on sam
podigao je brojne vjerske objekte. Prije svoje smrti (31. oktobra 1661.)
izborio se kod sultana da na mjesto velikog vezira nakon njegove smrti
doe njegov sin Fazil Ahmed-paa.

Bio je optuivan za surovost, za bezosjeajnost, ali ipak Mehmeda uprilia

su hvalili brojni pisci bhegovog vremena. Zaista, za samo nekoliko godina,
on je uspio da popravi prilike koje su, od smrti sultana Murata IV, gurale
Osmansko carstvo u propast.

FAZIL AHMED-PAA UPRILI (1661-1676)

Fazil Ahmed-paa roen 1635. stekao je solidno obrazovanje u raznim

medresama Istanbula, nakon toga se bavio poduavanjem, da bi zatim
uao u administraciju, poslije toga postao je namjesnik Damaska. Iako mu
je glavna aktivnost bila usmjerena na spoljne probleme, nije zanemarivao
ni unutranje. Nastavio je politiku svoga oca i pokazao veoma vrst
autoritet i uspio zadrati finansijsku strogou.

Iako je tokom svoga vezirata, jednog od najduih u osmanskoj istoriji,

naredio nekoliko pogubljenja, bio je manje strog i stekao je veoma visoku
reputaciju. Jo za vrijeme njegovog ivota, osmanski historiari veliali su
kvalitete tog dravnika i zatitnika pisaca i umjetnika.

Zahvaljujui njemu stvorena je biblioteka koja nosi ime Keprili i koja je

postala jedna od najvanijih historijskih biblioteka u Istanbulu.

Za vrijeme njegove vladavine izbila je afera sa Sabatajem Zebijem. Taj

Jevrej iz Smirne, nakon jednog putovanja na istok, sebe je proglasio za
novog mesiju.

Privukao je velik broj ljudi, kako iz Carstva, tako i van njega. Pravovjerni
jevreji su se protivili njemu.

Pozvan je u Istanbul i moram je izabrati izmeu smrtne kazne ili prelaska

na islam. Izabrao je da pree na islam kao i njegovi podanici. Ali ipak
savjetovao ih je da sauvaju uvjerenost u superiornost judaizma.

SPOLJNI POSLOVI

Mehmed uprili nije posvetio glavninu svojih aktivnosti spoljnim

poslovim. Nasuprot njemu, Fazil Ahmed-paa interesovao se sa poljnu
politiku skoro neprekidno.

Jedno od njegovih prvih pitanja bilo je rjeavanje pitanja Transilvanije, gdje

je Austrija igrala veliku ulogu. Podravajui novog vladara Mihaila Apafija
(1662), Osmanlije pokreu napade na austrijska utvrenja, a nakon niza
pobjeda i poraza, zakljuuju mir (sporazum u Varavi, 10.augusta 1664.
godine) u svoju korist.

Fazil Ahmed-paa mogao je nakon toga da se posveti potpunom osvajanju

ostrva Krita, ne zanemarujui Dalmaciju, gdje su se Mleani i Osmanlije
uzajamno kokali. Trebalo je 24 godine da se Osmanlije dokopaju ostrva i
da zaokrue svoju dominaciju u istonom Sredozemlju. Na drugom frontu,
veliki vezir je pokuao da iskoristi nesuglasice izmeu Kozaka sa Dnjepra i
iz Zaporoja.

Fazil Ahmed-paa okrenuo se protiv Poljske, uz pomo Kozaka sa Dnjepra,

1672. godine. Ovaj sukob zavren je 1676. godine mirom u uravni (27.
oktobra).

Nekoliko dana poslije umro je Fazil Ahmed-paa, od vodene bolesti koju je

uzrokovala njegova prekomjerna konzumacija pia.

to se tie Zapada, u tim odnosima nije bilo mnogo sjenki, iako su nad
Francuzima povremeno vrene represije, zbog pomoi koju su sporadino
pruali Mleanima na Kritu.
Sa svoje strane, Englezi su imali tu prednost to ni u jednom trenutku nisu
bili u sukobima sa Osmanlijama, ali to ipak nije bilo dovoljno da, u nekim
trnucima izraebe ksenofobije, njihovi trgovci u Istanbulu nemaju izvjesne
neprilike.

Tako, na planu spoljnih poslova, vezirat Fazila Ahmed-pae bio je uspjean

usljed postignutih vojnih i diplomatskih uspjeha.

Osmanska drava je u to vrijeme doivljavala svoju najveu ekspanziju i

bez ikakvih prepreka kontrolisala je cjelokupni istoni bazen Sredozemlja.

Meutim, ona nije vie bila nepobjediva sila iz 16. stoljea, iako je jo
uvijek stvarala tu iluziju.

KARA MUSTAFA-PAA I NEUSPJEH PRED BEOM (1676-1683)

Merzifonlu Kara Mustafa-paa, nasljednik Fazil Ahmed-pae na mjestu

velikog vezira, turskog je porijekla. Bio je odgajan u porodici uprili koja
duguje svoju karijeru u vojnoj administraciji i u slubi sultana Mehmeda IV.
Pohlepni i tiranski Kara Mustafa nije mogao otkloniti probleme koji su
vladali u Carstvu. I njegova se vanjska politika pokazala promaenom, te je
sa Carstvo imala sudbonosne posljedice.

Imenovan je za velikog vezira 3. novembra 1676. godine i na toj funkciji

bio dok nije pogubljen 1683. godine.

Bio je vie zainteresovan za spoljnu politiku, a pogotovo za rat sa

Austrijancima. Kara Mustafa-paa, ambiciozan, autoritativan, ali pohlepan
za novcem i duboko ksenofobian, zasipao je ambasadore i strane trgovce
ponienjima i tekim kaznama.

Razrezao je vanredne namete provincijama da bi osigurao neophodna

finansijska sredstva.

Ugarska je posebno brinula Kara Mustafa-pau. On je poetkom 1683.

godine okupio jaku vojsku koja je trebalo da potvrdi osmanski autoritet nad
Ugarskom i da osvoji Be.

Opsada Bea koja je zapoela 14. jula 1683. godine, zavrena je 12.
septembra. Taj neuspjeh teko je primljen u Istanbulu, ali nije bio doivljen
kao katastrofa.

U Zapadnoj Evropi ovaj dogaaj je proslavljen.

Kara Mustafa-paa poslije poraza ostao je u Beogradu da smilja sljedei
pohod, ali njegovi protivnici u Istanbulu uvjerili su sultana Mehmeda IV da
ga treba smaknuti.

Kara Mustafa-paa je ubijen u Jedrenu 25. decembra 1683. godine.

Zamijenio ga je Kara Ibrahim-paa, koji je do tada bio kajmakam

(pomonik velikog vezira).

Carski divan je 1689. na mjesto velikog vezira pozvao brata Fazil Ahmed-
pae, koji je bio ve jednom izigran, kada je trebao doi na ovu funkciju.
Voen politici svoga oca i brata, pokuao je rijeiti neke vanjskopolitine
probleme. Reformisao je podivljali porezni sistem, kako bi umirio seljatvo,
prije svega krane na Balkanu.