Professional Documents
Culture Documents
com
KRATKA GRAMATIKA
STAROSLOVENSKOG JEZIKA
FONETIKA
STAROSLOVENSKA IRILICA
[b] buky -
[v] vd 2
[g] glagoli 3
[d] dobro 4
S [dz] dzelo 6
[z] zemla 7
[i, ji, j] ie 10
[i, ji, j] i 8
Uvek se izgovara kao i sem kod
promenljivih rei koje u osnovi imaju
jotu, a morfoloki nastavak i ili .
Tada nastaju kombinacije ji i j. Za jot
u staroslovenskom nema znaka.
[] erv -
Slovo je uzeto sa naslovne strane
1
U staroslovenskom vaio je zakon otvorenog sloga (ZOS), tj. pravilo da se svi slogovi zavravaju
samoglasnikom.
Miroslavljevog jevanelja (12. vek), to
znai da je mlae od ostalih.
[k] kako 20
[l] ludije 30
[m] mijslite 40
[n] na 50
[o] on 70
[p] pokoj 80
, [u]
uk 400
Isti glas obeleava se i digramom i
ligaturom .
w [o] ot 800
[t] ta -
U staroslovenskom nema glasova i ,
ve umesto njih stoje suglasnike grupe
t i d.
[c] ci 900
[] rv 90
[] a -
[] jer debelo -
Poluglasnik, ima glasovnu vrednost
koja se dobija kada se, npr. nabrajaju
suglasnici (B, G, D...).
[y] jery -
Slino dananjem ruskom tvrdom i.
[] jer tanko -
Slino kao .
[, ja, a] jat -
Izgovara se kao ja na poetku rei ili na
poetku sloga (iza samoglasnika), a kao
a kaoda se nae iza mekog (palatalnog)
suglasnika (lj, nj, j).2 U svim ostalim
pozicijama glasovna vrednost mu je ,
to je vrlo otvoreno e (e koje se
pribliava a). Meutim, prihvatljiv je
izgovor obinog e.
[ju] ju -
g [ja] ja -
[je] je -
[] s 900
Nazalno e, e sa delom izgovora kroz
nos.
] [j] js -
[] s -
Nazalno o, o sa delom izgovora kroz
nos.
[j] js -
X [ks] ksi 60
Uzeto samo za rei grkog porekla.
F [th] thita 9
Uzeto samo za rei grkog porekla
SAMOGLASNICI (VOKALI)
Postoji vie kriterijuma podele samoglasnika u staroslovenskom jeziku.
2
Znak je takozvani znak mekoe. Njime se oznaava da je suglasnik mek, pa tako oznake l, n znai
da te samoglasnike treba itati umekano, kao srpsko lj i nj, a r treba izgovarati blisko suglasnikoj
grupi rj. Kada se nae iza takvih suglasnika, ono se ita kao a.
Prema horizontalnom kretanju jezika,
samoglasnici se dele na samoglasnike prednjeg,
srednjeg i zadnjeg reda.
Prema vertikalnom kretanju, samoglasnici se dele
na zatvorene, srednje otvorene i otvorene.
U zavisnosti od toga da li vazduna struja izlazi
samo na usta ili jedan njen deo izlazi i na nos,
samoglasnici se dele na usne (oralne) i nosne
(nazalne).
prema punoi obrazovanja, samoglasnici se dele
na pune i redukovane, pri emu se redukovani
dele na delimino redukovane samoglasnike
(redukovane samo po kvantitetu) i poluglasnike (redukovane i po kvalitetu i po
kvantitetu).
puni redukovani
sonanti u slubi
samo po polugla-
oralni nazalni vokala
kvantitetu snici
visoki [i] []
[y] []
visoki
[r] [
srednji srednji tvrdi
[] ]
niski
visoki [u]
srednji zadnji tvrdi [o] []
niski []
SUGLASNICI (KONSONANTI)
usneni
(labijali)
zubni
tvrdi
(dentali)
zadnjonepani
(velari)
[j] s
prednjonepani
meki
(palatali)
MORFOLOGIJA
U staroslovenskom ima deset vrsta rei, koje se dele na promenljive i nepromenljive.
1. promenljive rei
a) rei sa deklinacijom
- imenice
- zamenice
- pridevi
- brojevi
b) rei sa konjugacijom
- glagoli
2. nepromenljive rei
- predlozi
- prilozi
- veznici
- rece
- uzvici
DEKLINACIJA
Promena rei koja se naziva deklinacija podrazumeva razlikovanje kategorija roda,
broja i padea.
TIPOVI DEKLINACIJA
U staroslovenskom razlikujemo tri tipa deklainacija:
IMENICE
DEKLINACIONE VRSTE
1. osnove na --
imenice mukog roda
N. jd.
G. jd.
D. mn.
2. osnove na --
imenice mukog roda
N. jd.
D. mn.
U staroslovenskom daje .
3. osnove na --
imenice mukog roda
N. jd.
G. jd.
D. mn.
U staroslovenskom daje .
4. osnove na --
imenice enskog roda
N. jd.
G. jd.
D. mn.
5. osnove na suglasnik
Za odreivanje zavretka osnove u ovom sluaju nije nam potreban oblik dativa
mnoine.
6. osnove na - // -u- ( // )
imenice enskog roda
N. jd. G. jd.
IMENICE MUKOG RODA
-- -j- -- -- -n-
N.
G. g
D.
jednina
A.
V.
I.
L.
N.
G.
D.
mnoina
A. ^
V.
I.
L.
N. A. V. g
dvojina
G. L.
D. I.
Napomene:
1. I -- i -j- osnove potiu od --. Tek nakom promene u e nakon j i niza promena
iniciranih time moglo se govoriti o dva deklinaciona tipa.
2. Kod vlastitih imenica akuzativ jednine uvek je jednak genitivu jednine. Kod
zajednikih imenica koje oznaavaju osobu akuzativ jednine esto je jednak genitivu,
ali ne uvek. Kod imenica koje oznaavaju ivotinje ovo je retka pojava, ee je
akuzativ jednine jednak nominativu.
3. Imenice proirene
singulativnim sufiksom -
(,
) u jednini i
dvojini menjaju se kao --
osnove. U mnoini
singulativno - nestaje,
a promena je kao kod
suglasnikih osnova
().
A.
V.
I.
L.
N.
G.
D.
mnoina
A.
V.
I.
L.
N. A. V. / /
dvojina G. L. / /
D. I. / /
Napomene:
1. Osnove -- i -j- nekad su bile iste. Tek nakon to je o dalo e posle mekih
suglasnika dolo je do razlike i izdvajanja -j- osnova.
2. Meu -- i -j- osnovama ima imenica prirodno mukog roda koje se menjaju kao
imenice enskog roda. To su imenice koje se odnose na zanimanja koja enama nisu
dostupna.
--: , , ,
-j-: , , , g, g
3. Meu imenicama -j- osnova ima imenica sa redukovanim stepenom -j- osnova, a
to su imenice na -i-. Ono se javlja samo u nominativu jednine. To su imenice na -
( , , , , , ,
) i - ( , ), a takve su i imenice prirodnog mukog roda
kao to su (lekar), (prorok), (sudija). Ove imenice se u svim
padeima menjaju kao -j- osnove, samo im se nominativ jednine razlikuje.
A.
V.
I.
L.
N. g
mnoina
G.
D.
A. g
V. g
I.
L.
N. A.
V.
dvojina
G. L.
D. I.
Napomene:
N. A. V.
G. L.
D. I.
ZAMENICE
LINE ZAMENICE
N. /
G.
jednina
D. , , ,
A. , , ,
I.
L.
N. /
G. /
, ,
mnoina
D. /
A. , , /
I. /
L. /
N. /
dvoji-na
A. /
G. L. /
D. I. /
Napomene:
NELINE ZAMENICE
D.
A. , ,
I.
L.
N. g ^
G.
mnoina
D.
A. ^ g ^
I.
L.
N. g
A.
dvoji-na
G.
L.
D. I.
1. pokazne zamenice
, , ,
, , ,
, , ;
, , ,
, , ,
, , ,
, , ;
N.
G.
D.
A.
I.
L.
1. prisvojne zamenice
, g, ,
, g, ,
, , ,
, , ,
, g, ,
, g, ,
N.
G. (),
D. (),
A.
I.
L. ,
6. zamenica , g,
jednina mnoina
m. sr. . m. sr. .
N. g g
G. ^
D.
A. g
I.
L.
Ova zamenica jedne oblike ima po mekoj, a druge po tvrdoj varijanti. Nema oblike
dvojine.
jednina mnoina
m. sr. . m. sr. .
N. g g ^
G. ^
D.
A. ^ g ^
I.
L.
Ova zamenica jedne oblike ima po mekoj varijanti
od osnove *kojo-, a druge po sloenoj pridevskoj
promeni. Nema oblike dvojine. Isto se menjaju i
sloene zamenice , g, i
, g, .
PRIDEVI
PROMENA PRIDEVA NEODREENOG VIDA
Pridevi neodreenog vida menjaju se po imenikoj deklinaciji
- kod mukog i srednjeg roda po -- (tvrda varijanta) i -j- (meka varijanta)
osnovama
- kod enskog roda po -- (tvrda varijanta) i -j- (meka varijanta) osnovama.
Tvrdu i meku varijantu razlikujemo prema zavretku osnove.
A. ,
I.
L.
N.
G.
mnoina
D.
A.
I.
L.
N.
A.
dvoji-na
G.
L.
D. I.
Promena prideva odreenog vida je spoj imenike i zamenike deklinacije, tj. spoj
odgovarajuih padenih oblika imenike promene i odgovarajuih padenih oblika
anaforske zamenice. U poetku se zamenica prosto dodavala, a kasnije je zbog
fonetskih promena to dodavanje zamagljeno i nije uvek oigledno.
D.
A. ,
I.
L.
N.
G.
mnoina
D.
A.
I.
L.
N.
A.
dvoji-na
G.
L.
D. I.
KOMPARATIV
Komparativ se gradio na dva naina, pomou:
SUPERLATIV
,
2. koritenjem oblika genitiva mnoine zamenice () u vezi sa komparativom
,
GLAGOLI
GLAGOLSKE OSNOVE
Svi prosti glagolski oblici grade se od dveju osnova, prezentske i infinitivne.
Od prezentske osnove grade se prezent, imperativ i participi prezenta.
Od infinitivne osnove grade se infinitiv i supin, aorist, participi preterita i particip
perfekta.
Imperfekat se gradi ili od infinitivne osnove ili ima svoju posebnu osnovu.
II n- (klik- n-)
III - (um -)
a- (krik -)
IV -i- (nos-i-)
V a- (d l-a-)
VI ova- (vr-ova-)
- LINI NASTAVCI
Primarni
atematske tematske Sekundarni
osnove osnove
Je
ni
1.
d
n
a
2.
3.
Mn. 3. / /
Zajedniki nastavci
Dvojina: 1.
2.
3.
Mnoina: 1.
2.
PREZENT
2.
3.
1.
Dvojina
2.
3.
1.
Mnoina
2.
3.
V vrsta
IV vrsta atematska
-i-
g
1. g
Jednin
a
2. g
3. g
1. g
Dvojina
2. g
3. g
1. g
Mnoina
2. g
3. g
IMPERATIV
Imperativ se gradio od prezentske osnove, koja se dobija tako to se od 3. lica
mnoine prezenta oduzme nastavak - ili . Prema zavrecima u jednini i
tematskom vokalu u dvojini i mnoini razlikujemo tri tipa (u nekim gramatikama se
drugi i trei tip spajaju pa se razlikuju dva tipa):
2.
3.
in
oj
1.
D
v
a
2.
3. - - - - -
1.
Mnoina
2.
3. - - - - -
V vrsta
IV vrsta atematska
-i-
g
1. - - - -
Jednina
2. g
3. g
1. g
Dvojina
2. g
3. - - - -
1. g
Mnoina
2. g
3. - - - -
1. -
Jednina
2.
3.
1.
Dvojina
2.
3. -
1.
Mnoina
2.
3. -
1. -
Jednina
2.
3.
1.
Dvojina
2.
3. -
1.
Mnoina
2.
3. -
AORIST
- ASIGMATSKI AORIST
Gradi se samo od glagola I infinitivne vrste sa osnovom na suglasnik i II infinitivne
vrste kod kojih ispred infinitivnog nastavka n stoji suglasnik (suglasnik + n + ti).
(*pad-) (*id-) (*mog-) (*gas-)
1.
Jednina
2.
3.
1.
Dvojina
2.
3.
1.
Mnoina
2.
3.
2. () () () () ()
3. () () () () ()
1.
Dvojina
2.
3.
1.
Mnoina
2.
3.
Karakteristike:
- varijanta //- analogijom je uoptena kod svih glagola, iako bi se
oekivala samo kod glagola sa infinitivnom osnovom na - i -;
- samo kod glagola sa infinitivnom osnovom na - pored varijante //-
postoji i varijanta sa uvanjem sigme;
- ovi glagoli nemaju asigmatski aorist, pa od njega ne mogu pozajmljivati oblike
za 2. i 3. lice jednine i zato su 2. i 3. lice jednine jednaki infinitivnoj osnovi.
Jedino ako je osnova jednoslona moe doi do proirenja sa ili -, ali ovo
nije obavezno i nema pravila kada se dodaje a kada .
(-) (-) (-) (--)
1. :
Jednina
2. ()
3. ()
1. :
Dvojina
2.
3.
1. :
Mnoina 2.
3. :
Karakteristike:
- umetanje vokala o izmeu infinitivne osnove i obeleja aorista, tj. glasova
//, pa se tako dobija //;
- 2. i 3. lice jednine pozajmljuje se od asigmatskog aorista.
(*ved-) (*rek-) (*dvig-)
1.
Jednina
2.
3.
1.
Dvojina
2.
3.
1.
Mnoina
2.
3.
IMPERFEKAT
Imperfekat se gradi samo od glagola nesvrenog vida. Svi nesvreni glagoli grade
imperfekat od istih nastavaka:
+ ()
+ ()
b2) Zavreci -g, -g tiu se glagola sa korenom na vokal (onih kod kojih je
infinitivna osnova jednaka korenu), najee na --, -- i --.
g, g...
g, g...
g, g...
, ...
, ....
, ...
Glagol gradi imperfekat od osnove - (, ). U znaenju
imperfekta upotrebljavaju se oblici sigmatskog aorista od osnove -:
Jednina: Dvojina: Mnoina:
PARTICIPI
vrsta 3. l. mn. prezenta mki i srednji rod enski rod osnova za promenu
I -
II -
III ^ -
-
IV -
Promena
Glagoli IV vrste mogu imati particip preterita aktiva od obaju tipova nastavaka.
Infinitivne osnove svih glagola V vrste zavravaju se na vokal, pa oni samim tim
dobijaju drugi tip nastavaka.
a1) , -, -
: , ,
: , ,
a2) -, -, -
: , ,
: , ,
a3) - , - , -
: , ,
: , ,
a4) -, -, -
Ovi nastavci dodaju se kod onih glagola kod kojih je infinitivna osnova koren i to
koren na vokal.
: , ,
: , ,
: , ,
: , , (koren na r)
: , , (koren na n)
PARTICIP PERFEKTA
PERFEKAT
Jednina: (, )
Dvojina: (, )
Mnoina: (, )
PLUSKVAMPERFEKAT
Jednina: (, ) ili
Dvojina: (, )
Mnoina: (, )
FUTUR
Gradio se na dva naina:
, , ...
, , ...
, ...
, ...
FUTUR EGZAKTNI
, ...
POTENCIJAL
Jednina: (, ) ili
Dvojina: (, )
Mnoina: (, ) ,
,
www.starisloveni.com