Sun Tzu Umijee Ratovanja

PREDGOVOR
Novi prijevod ove knjige svakako je koristan upravo u ovo nemirno vrijeme. Gotovo tri tisue
godina stari tekst preveden je za ovo izdanje s engleskog jezika, to ne umanjuje vrijednost knjige.
tovie, italac se iz predgovora engleskom izdanju moe uvjeriti da je prijevod rezultat vrlo
savjesnih studija dosadanjih prijevoda na engleski jezik, kao i na druge evropske jezike.
Prevoenje s engleskoga mnogo je laki posao od prevoenja s kineskog originala na bilo koji
evropski jezik, pa se ovaj tekst na naem jeziku indirektno koristi svim onim minucioznim
studijskim radom na kojem se osniva englesko izdanje ove knjige. Malo je vjerojatno da bismo
neposredni prijevod s kineskoga mogli u naim prilikama osnovati na tako opirnim studijama i
komparacijama, to iziskuje i mnogo truda i novca. Sve ove tvrdnje osnivaju se na poznatoj
injenici da se kineski jezik i nain izraavanja bitno razlikuju od evropskih jezika i naina
izraavanja. Naime, evropski jezici razvili su se zahvaljujui izumu alfabeta, znaajnog doprinosa
Feniana opoj kulturi i razvoju ljudske misli. Time je stvoren instrumentarij pomou kojeg se
svaka rije, dakle svaki simbol i najapstraktnije misli i pojma moe zapisati. Raniji oblici pismenosti,
tj. slikovno pismo koje se razvilo u hijeroglife na raznim kontinentima, a posebno u starom Egiptu i
u Kini, sastoje se od zapisivanja pojmova, i to znakovima koji su evoluirali iz slika danih
predmeta.
U jezicima osnovanim na takvoj pismenosti javljaju se tekoe pri zapisivanju apstraktnih
pojmova. Jedini nain da se to uini, na primjer u kineskom jeziku, jest upotreba znakova proizalih
iz slika konkretnih predmeta, to dovodi do simboline aproksimacije pri zapisivanju opih ili
apstraktnih pojmova, a ona se moe na vie naina prenijeti u nau mnogo precizniju metodu
zapisivanja. Budui da pisani tekstovi slue kao baza za obrazovanje i za prenoenje iskustava i
intelektualnog blaga ranijih generacija, takav nain zapisivanja istodobno i odsudno djeluje na
formiranje samog jezika. To znai da se taj utjecaj putem jezika iri i na nain miljenja, jer je
jezik instrument kojim se sluimo pri formiranju naih misli.
Ukratko moemo rei da je svaki pokuaj prevoenja s kineskog, isto tako i s japanskog, na bilo
koji evropski jezik samo vrlo priblina aproksimacija i da su mogui vrlo ozbiljni nesporazumi.
Prema tome prevoenje s tih jezika iziskuje izvanredno duboko i temeljito poznavanje dane
literature i uope literature danog vremena. To i objanjava potrebu opirnog lingvistikog
predgovora koji je napisan za englesko izdanje.
Ostajui jo za trenutak na ovoj temi, dodajmo i to da je ovo djelo, kao sva djela tog vrlo ranog
perioda ljudske pismenosti uope, pisano u vrlo kratkim i saetim sentencama, pa je preciznost
nalaenja pravih izraza u prijevodu i te kako potrebna. Kada bi djelo bilo pisano u nae vrijeme
uobiajenim narativnim nainom, najee bi relativno lako iz konteksta razabrali koja je
najbolja rije za prevoenje danog pojma. Istina, ponekad, kao to i prevodilac na engleski istie,
moglo se doi do preciziranja nijanse u znaenju pojedinih hijeroglifskih znakova pomou
analogije u tekstovima kojima je kasnije komentiran ili dopunjavan originalni tekst. Ipak, to nije
uvijek dovoljno, jer su i ti naknadni tekstovi takoer vrlo stari, vrlo saeti, pa nekada samo jo
poveavaju tekoe prevodioca.

Ova najstarija knjiga o ratnoj vjetini, odnosno o strategiji u irem smislu te rijei, bez sumnje je
imala velik utjecaj na zbivanja, a posebno u nemirna vremena rata, u vrijeme kada je izala prvi
put. Meutim, kako saznajemo iz komentara uz ovaj tekst, nakon temeljitog studiranja uz
originalni tekst prvog autora pojavljuju se tokom vremena dopune ili razjanjenja. Svi ti kasniji
dodaci prvobitnom tekstu samo potvruju njegovu vrijednost tokom vremena. Ova je knjiga
vjerojatno dala povod za pisanje kasnijih knjiga o istoj temi, ali nam je ipak upravo ovaj
originalni tekst s dopunama ostao sauvan tokom milenija.
Najvea vrijednost ovog teksta svakako je u tome to nije ogranien tadanjim stanjem ratne
tehnike. Autor, svakako, misli na postojee stanje naoruanja, sredstva transporta, komunikacije i
prijenosa naredbi i direktiva, kao i na sve ostale tehnike mogunosti koje su postojale u vrijeme
kada se on i teoretski i praktino bavio voenjem vojske. Meutim, on se izdie iznad pojedinosti i
u svakom aspektu svoje teme, kao i u svakom sredstvu i instrumentu, vidi ono to je trajno, ono to
je bitno. Zato promjene koje su se dogaale tokom vremena nisu oduzele smisao i vrijednost
njegovim zakljucima.
Naravno, kao i u veini starih tekstova, izlaganje je veoma saeto i italac dobiva uglavnom samo
zakljuke autora, a ne i opirnu argumentaciju na koju smo navikli u suvremenim knjigama i
raspravama. Ponegdje su prisutni i razlozi, pa ak i neke vrste argumentacija konanog zakljuka,
ali i to je tako saeto da se moe smatrati samo kao sumiranje izvornog toka misli i suprotstavljanje
pojedinih teza i podataka. Dopunske tekstove donekle moemo smatrati kasnijim interpretacijama
onog misaonog procesa koji sam Sun Zi ne iznosi pred itaoca.
Drugim rijeima, autor je duboko razmiljao i u sebi suprotstavljao razne mogue teze i
argumente, pa poslije toga, nama nepoznatog misaonog procesa, pismeno oblikovao samo njegove
rezultate ili najosnovnije elemente na kojima se osnivaju ti konani zakljuci. Na taj nain
izazvan povrni dojam o jednostavnosti teksta je varljiv. To nisu na brzinu zabiljeene
generalizacije prvih dojmova ili reakcija na zapaeno zbivanje, ve se izmeu takvih prvih
dojmova i onog to je zapisano nalazi golemi napor argumentacije i eliminacije sporednog, kao
to ih nalazimo u najizraenijim znanstvenim tekstovima naeg vremena.
Najbolji dokaz za to je prije svega i sama sistematizacija materijala u knjizi. Ona ne polazi od
rasporeda osnovanog na bilo kakvom konkretnom prikupljanju materijalnih injenica koje su
podloga za prvobitno zapaanje. Ona prelazi dalje na ekstrahiranje najopenitijih karakteristika,
do kojih je nemogue doi bez vrlo savjesnog i metodoloki dobro fundiranog procesa
argumentacije. Tako su naslovi pojedinih poglavlja najbolji indikatori autorova postupka. Tu
nalazimo iskljuivo do kraja pojednostavljene i na bitno svedene pojmove. Kako bismo se u to
uvjerili, dovoljno je da pregledamo sadraj knjige.
Zbog ovakvoga temeljitog obraivanja i prodiranja u bit, zakljuci izvedeni na toj osnovi
ostaju trajni, ako su sam proces prodiranja u bit i argumentacija na osnovi toga bili pravilni, dakle,
logiki dobro osnovani. injenica to se ova knjiga i danas upotrebljava kao struna literatura za
vojno obrazovanje u Kini i izvan Kine, najbolje to pokazuje. Zakljuci u knjizi, usporeeni sa
zakljucima danas suvremenih vojnih teoretiara, poevi s Clausewitzom, takoer potvruju
njezinu vrijednost.
Naravno, autori devetnaestog i dvadesetog stoljea cijeli proces argumentiranja otvoreno i
detaljno prezentiraju u samom tekstu i kroz reference. Tako je postupak od prvobitnog zapaanja
konkretnih injenica, preko pronica-nja u njihovu bit pa onda zakljuivanja, otvoren, pristupaan i
podloan kritici. No takav postupak nije bio uobiajen u vrijeme nastajanja ove knjige. Uostalom,
i u devetnaestom stoljeu pojedini nam autori na podruju teoretskog miljenja i filozofije ne
otvaraju cijeli proces svog razmiljanja, ve daju zakljuke i ostavljaju nam da sami
rekonstruiramo ono to u tekstu nije izriito zapisano.
Svi navedeni razlozi ine knjigu o ratu Sun Zia i danas aktualnom. Golemi razvoj tehnike u
toku proteklih stoljea i milenija, pa ni ono to su moderna tehnika i nauka stvorile na polju
naoruanja i vojne opreme u najnovije vrijeme, nije umanjilo njezinu vanost. Ako je tono da
italac upoznat sa suvremenim radovima iz ovog podruja ne nalazi nita novo u ovoj knjizi,
onda to samo znai da je njen autor toliko godina prije nae ere ve mogao formulirati zakljuke
sline onima na koje navodi dananje stanje tehnike.

Bez umanjivanja trajnosti i dubine knjige Sun Zia o vjetini ratovanja, moramo ipak napomenuti
da je tokom vremena, a posebno u vrijeme drugoga svjetskog rata u nas, dolo do nekih
fundamentalnih promjena u vezi s voenjem rata. Kod autora rije je o sukobu izmeu dvije
drutveno-politike jedinice koje se tretiraju kao cjeline, kao kolektivni akteri u ratnom sukobu i
u konfrontaciji na polju meunarodnih odnosa uope. Istodobno se razlikuje izmeu te drutveno-
politike jedinice i njene oruane snage, koja je posebna organizacija i instrument za izraavanje
njene volje u meunarodnim odnosima i posebno u sluaju ratnog sukoba.
Ta distinkcija izmeu oruanih snaga i ostalog stanovnitva, pa i oruanih snaga i politikih
institucija dane drutveno-politike jedinice, odnosno drave, postoji i kod svih suvremenih
autora. tovie, i meunarodno ratno pravo, kako je formirano konvencijama poetkom
dvadesetog stoljea, naglaava tu distinkciju. U ratovima do drugoga svjetskog rata, pa i u
spomenutom ratu, ta je distinkcija ostala jasna i, pored krenja tih naela, slina situaciji iz
vremena kada je Sun Zi prvobitno formulirao svoje zakljuke.
Novost u obrambenom ratu jest gerilsko ratovanje, koje se u moderno vrijeme prvi put uvelike
primjenjivalo protiv Napoleona u panjolskoj pod nazivom gerila, a u Rusiji pod nazivom
partizani. Na toj osnovi stvarani su pokreti otpora i u periodu drugog svjetskog rata protiv
Hitlerovih okupatora i njihovih pomagaa kao to je i na toj osnovi poeo partizanski rat u nas
1941. godine. Meutim, ta se pojava javlja kao podreeno i pomono sredstvo uz djelovanje
redovnih vojnih snaga i time se jo uvijek ne dira u osnove onoga to je Sun Zi postavio jo
davno u svojoj knjizi o ratnoj vjetini.
Novost nastaje onda kada gerilski rat prerasta u teritorijalni rat i kada djelovanje tih jedinica, vrlo
razliitih od redovne vojske, postaje samostalan vojni faktor, a ne vie pomona akcija ili
diverzija u neprijateljskoj pozadini. tovie, ova inovacija u voenju rata kod nas prelazi jo dalje
okvire dotad poznate gerilske akcije i sama partizanska vojska pretvara se na kraju svojih vojnih
djelovanja u redovnu vojsku. Ta pojava i taj proces vie ne pripadaju po tim posljedicama u
dopunu taktike, ve ulaze u same osnove vojne vjetine kao nova kategorija. To je zaista novo
i to ne moemo nai ni kod Sun Zia ni kod Clausewitza.
Vanost te inovacije za vojnu vjetinu, uostalom, moemo najbolje procijeniti po posljedicama do
kojih je ona dovela u daljem razraivanju iskustava teritorijalnog rata u nas u drugoj polovini
drugoga svjetskog rata. Naime, naa sadanja postavka, i ne samo postavka, nego i realnost
oslonca na dva oruana faktora, na redovne oruane snage i na teritorijalnu obranu, potvruje
fundamentalnu vanost inovacije u razvoju gerile kod nas za vrijeme drugoga svjetskog rata.

No ova inovacija i stvaranje dvojnosti koja je temelj nae narodne obrane nije tehnika inovacija.
To nije rezultat razvoja ni prirodnih nauka ni tehnike ili oblikovanja instrumenata i oruja,
sredstava koje slue oruanim snagama od oruja do transporta i komunikacije. To je neto novo
to izrasta iz drutvenih promjena, dakle iz mijenjanja one dosad nepromjenjive strukture drutva
na kojoj se osniva podjela na vojne i civilne organizacije.
Sasvim je razumljivo da nikakvo pronicanje u dubinu jedne drutvene realnosti i izvoenje opih
zakljuaka iz tog procesa ne moe posluiti u potpuno razliitoj drutvenoj situaciji. Tu, naravno,
nije rije o modifikaciji odnosa unutar pojedinih kategorija drutva, jer je takvih promjena u toku
posljednjih dvije tisue godina bilo u izobilju ne samo u Evropi. Rije je o tome da se pojavljuje
naoruani narod kao kategorija koja brie onu distinkciju na kojoj se dotad osnivala sva teorija i
vjetina ratovanja.
Drugim rijeima, promjene koje biljeimo u nas nisu izmjene u odnosima i u tehnici ratovanja, ve
mijenjanje karakteristika samog nosioca vojnih akcija, a to je inovacija koja nuno dovodi do
potrebe novih osnovnih prilaza problemu ratovanja. To, naravno, ne moemo oekivati ni od
autora iz nedavne prolosti, a jo manje od Sun Zia, autora iz tako davnih vremena.
Uz to moramo i upozoriti da ove promjene i nove okolnosti ne ine ovu knjigu zastarjelom, kao
to time nisu zastarjele ostale novije pa i najnovije knjige o strategiji i uope o vjetini ratovanja.
Ovaj rad, uostalom, upravo zato to je tako saeto pisan i to ne ulazi u tehnike aspekte i
detalje, interesantan je ne samo za vojne strunjake, nego i za najiri krug italaca koji ele da se iz
prve ruke upoznaju s osnovama vojne misli uope, a naroito s intelektualnim djelovanjem u tako
stara vremena, i to posebno u Kini. Taj je interes danas jo aktualniji zato to ivimo u vrijeme
nemirno, u vrijeme u kojem je jedan od najvanijih problema izbjegavanje i eventualno
definitivno ukidanje rata.
To moe zvuiti paradoksalno, meutim, da bismo se borili protiv rata, moramo ga poznavati.
Osim toga, kod Sun Zia kao i kod svakog intelektualno briljantnog autora nai emo mnoge
mudrosti i spoznaje koje prelaze okvire same ue definirane teme o vjetini voenja ratova. Nema
sumnje da ova knjiga kao i djelo Tukidida O peloponeskom ratu ili druga velika djela vojne i
politike literature, meu kojima valja istaknuti Machiavellija, imaju mnogo veu vanost za
itaoca od strunih rasprava o odreenom problemu ili historiji odreenog razdoblja.

Leo Mate

Sun Ziovi (Sun Zi, trad. Sun Cu, odn. Sun Cu Vu) eseji o ratnom umijeu najranije su
poznate rasprave o tome, ali nikad ih nitko nije nadmaio obuhvatnou i dubinom
razumijevanja. Mogu se slobodno nazvati bit mudrosti o ratovanju. Od svih vojnih
mislilaca u prolosti, sa Sun Ziom moe se usporeivati samo Clausewitz, ali ak i on podli-
jee vremenskim ogranienjima vie od Sun Zia i djelomino je zastario iako je pisao vie
od dvije tisue godina poslije njega. Sun Zi je jasnije gledao na to umijee, razmotrio ga
je dublje i na nain koji ostaje zauvijek svje.
Civilizacija bi manje stradala od svjetskih ratova u ovom stoljeu da je utjecaj
Clausewitzeva velianstvenog djela O ratu, koji je uobliio evropsku vojnu misao u
vremenu neposredno prije prvoga svjetskog rata, bio pomijean i uravnoteen znanjem
koje je Sun Zi iznio u Umijeu ratovanja. Sun Ziov realizam i umjerenost suprotnost su
Clausewitzevoj tendenciji isticanja ideala logikog i apsolutnog, to su njegovi
sljedbenici prenijeli i razvili u teoriju i praksu totalnog rata iznad svih granica smisla.
Taj fatalni razvoj poiva na Clausewitzevoj izreci: Bilo bi apsurdno u filozofiju rata
unijeti naelo umjerenosti, jer je rat akt nasilja dotjeranog do krajnjih granica. Ipak
poslije ublaava tu tvrdnju priznanjem da politiki cilj, kao osnovni motiv rata, treba
da bude standard za odreivanje cilja vojnikih snaga i napora koji e se poduzeti.
tovie, njegov konani zakljuak je bio da bi slijediti logiku do krajnosti imalo za
posljedicu da sredstva izgube svaku vezu s ciljem.

Negativne posljedice Clausewitzeva uenja izazvane su uglavnom preplitkim i ekstremnim

tumaenjem njegovih sljedbenika koji su zanemarivali reenice u kojima je on davao
objanjenja, a i sam je kriv za takva pogrena tumaenja jer je svoju teoriju iznosio
previe apstraktno i zakuasto za vojnike ukruenih umova koji nisu mogli pratiti tok
njegovog iznoenja, budui da je on esto skretao s putanje kojom se inilo da je poao.
Pod dubokim dojmom njegovih misli vodilja oni su ostajali previe zbunjeni da bi spoznali
ono to se italo izmeu redova, a to se nije toliko razlikovalo od Sun Ziovih zakljuaka
koliko se to inilo na prvi pogled.
Jasnost Sun Ziove misli mogla je popraviti nejasnost Clausewitzeve. Na alost, Zapad je
upoznao Sun Zia u saetom prijevodu nekog francuskog misionara tek neposredno prije
francuske revolucije, pa iako je on nalazio odjeka u racionalno usmjerenoj misli
osamnaestog stoljea o ratu, potisnula ga je emocionalnost revolucije i, nakon toga,
pogubni utjecaj napoleonskih pobjeda nad staromodnim protivnicima i njihovom previe
ukalupljenom taktikom. Clausewitz je poeo svoja razmatranja o ratu pod tim utjecajem i
umro je prije nego to je mogao dovriti ispravak svojeg djela, tako da je ono podlono
beskrajnim pogrenim tumaenjima koje je i sam predvidio u svojoj oporunoj biljeci.
Do vremena kad su se na Zapadu pojavili drugi prijevodi Sun Zia, vojniki svijet je bio
u vlasti klauzevicevskih ekstremista i glas kineskog mudraca nije naiao na znatniji odjek.
Ni vojskovoe ni dravnici nisu marili za njegovo upozorenje: Nikad ni jedna zemlja nije
imala koristi od dugotrajnog rata.
Dugo se ve osjeala potreba za novim i potpunijim prijevedom Sun Zia, potreba da se
na primjereniji nainprotumae njegove misli. Ta potreba je postajala sve vea s razvojem
potencijalno samoubilakih i sveubilakih nuklearnih oruja. To je postajalo sve vanije s
obzirom na to da se Kina pod Mao Zedongom (Mao Ce Tungom) ponovno pojavila kao
velika vojna sila. Zato je dobro da je taj posao obavljen i potreba zadovoljena i da je to
uinio general Sam Griffith, ovjek koji s toliko sposobnosti prouava rat te kineski jezik i
misao.
Osobno sam se poeo zanimati za Sun Zia u proljee 1927. kad sam dobio pismo od sira
Johna Duncana, koji je tada zapovijedao obrambenim snagama koje je Ministarstvo rata
poslalo u Shanghai kad su armije iz Guangzhoua (Kantona) pod komandom Jiang Jieshia
(ang Kaj eka) pole na vojne diktatore na Sjeveru. (Masovni pokret za okonanje
stranog utjecaja u Kini, nepovjerenje prema politici Guomindanga, koji je suraivao s
KP, i razbuktavanje socijalne revolucije naveli su britansku vladu da poetkom 1927,
jo dok je Shanghai bio u vlasti vojnih diktatora, u meunarodnu koncesiju u Shanghaju
poalje jak vojni garnizon. Podrka zapadnih sila i prisutnost trupa ohrabrit e Jiang
Jieshia da u gradu, osloboenom 22. oujka ustankom radnika predvoenih
Komunistikom partijom, na elu desnog krila Guomindanga 12-13. travnja izvri
kontrarevolucionarni prevrat u interesu krupne i kompradorske buroazije).

Duncanovo pismo je poinjalo ovako:

Upravo itam jednu oaravajuu knjigu - Umijee ratovanja - napisanu u Kini 500
godina prije nae ere. Ima u njoj jedna misao koja me podsjea na tvoju teoriju
bujice koja se iri. Vojska se moe usporediti s vodom: voda ostavlja suhima visoka
mjesta i trai upljine; vojska se umie snazi i napada praznine. Protok vode je reguliran
oblikom zemljita; pobjeda se postie djelujui u skladu sa stanjem kod neprijatelja.
Dananji kineski generali postupaju po drugom naelu iz ove knjige: Najvie ratno
umijee je savladati neprijatelja bez borbe.
itajui knjigu i sam sam naao mnoga druga mjesta koja su se poklapala s mojim
smjerovima razmiljanja, pogotovu ono, koje se stalno istie, da treba postupati onako
kako neprijatelj ne oekuje i ne pristupati izravno. Ona mi je pomogla da spoznam kako
temeljne vojne misli, pa ak i one o taktici, uope ne zastarijevaju.

Nekih petnaest godina kasnije, usred drugoga svjetskog rata, vie puta me posjetio kineski
vojni izaslanik, sljedbenik Jiang Jieshia (ang Kaj eka). Rekao mi je da su u kineskim
vojnim akademijama moje knjige i djela generala Fullera bili glavni udbenici, nakon ega
sam ga pitao: A Sun Zi? On je odgovorio da se Sun Ziova knjiga tuje kao klasino djelo,
ali da je mnogi mlai oficiri smatraju zastarjelom i jedva vrijednom prouavanja u eri
mehaniziranog oruja. Na to sam mu rekao da je vrijeme da se vrate Sun Ziu, jer je u toj
rnaloj knjizi sadrano gotovo jednako onoliko osnova strategije i taktike koliko sam ja
obuhvatio u vie od dvadeset knjiga. Ukratko, Sun Zi je bio i ostaje najbolji kratki uvod u
prouavanje ratovanja i, dok proirujemo svoje znanje o tom predmetu, valja mu se
uvijek nanovo vraati.

B. H. Liddell Hart
UVODNA NAPOMENA

SIMA QIAN, ije je monumentalno djelo Shiji (Povijesni zapisi ili Zapisi povjesniara) zavreno
nedugo nakog 100. godine prije nae ere, kazuje nam da je Sun Wu, rodom iz drave Qi, svoje djelo
Umijee ratovanja darovao Heluu, kralju polubarbarske drave Wu, posljednjih godina estog
stoljea prije nae ere. Ali stotinama godina su se kineski nauenjaci pitali je li ta biografija
pouzdana; veina se sloila da knjiga vjerojatno nije bila napisana u vrijeme koje navodi Sima
Qian. Prouavajui tekst doao sam do zakljuka da su oni u pravu i da je mogla biti napisana u
etvrtom stoljeu prije nae ere.
Taj niz Sun Ziovih eseja ne zasluuje nau panju samo kao antiko djelo. Umijee ratovanja je
mnogo vie od toga. To je ozbiljan i obuhvatan rad koji se odlikuje opaajima i matom
zahvaljujui kojima mu je bilo stoljeima osigurano najistaknutije mjesto u kanonu kineske vojne
literature.
Djelo ovoga prvog klasika rata prouavalo je nekoliko stotina kineskih i japanskih vojnika i
nauenjaka. Medu najistaknutijima bili su Cao Cao (155-220. godine nae ere), veliki general iz
razdoblja Triju kraljevstava i osniva dinastije Wei. U jedanaestom stoljeu njegovo tumaenje
teksta, zajedno s napomenama deset cijenjenih komentatora iz doba Tang i Song dinastije uvezano
je u slubeno izdanje. U posljednoj etvrtini osamnaestog stoljea to izdanje je bilo
preraeno i popraeno biljekama Sun Xingyana svestranog nauenjaka i proslavljenog kritiara.
Otada se u Kini njegovo izdanje smatra standardnim i moj prijevod se temelji na njemu.

Djelo Sun Zia prikazano je zapadnom svijetu prvi put 1772. godine u Parizu. Jezuit J. J. M. Amiot,
misionar u Pekingu, objavio je svoje tumaenje Umijea ratovanja u vrijeme kad je mata
francuskih umjetnika, intelektualaca i obrtnika umnogome bila pod utjecajem tek otkrivenog i
uzbudljivog svijeta kineske umjetnosti i knjievnosti. Tadanje novine su objavljivale povoljne
recenzije i Amio-tova knjiga se mnogo itala. Ponovno je objavljena u nekoj antologiji 1782.
godine. Vjerojatno je to izdanje itao Napoleon, to je nedavno potvrdio neki kineski izdava.
Kao mladi oficir budui je car vrlo mnogo itao; malo je vjerojatno da su ovi jedinstveni eseji
promakli njegovoj panji.
Pored Amiotova prijevoda knjiga je etiri puta prevedena na ruski i bar jedanput na njemaki. Ni
jedan od pet prijevoda na engleski jezik ne zadovoljava; ak bi i onaj Lionela Gilesa (1910) mogao
biti bolji.

Sun Zi je spoznao da rat, koji je od ivotne vanosti za dravu, treba prouavati i analizirati; on je
uinio prvi pokuaj za koji se zna da formulira promiljenu osnovu za planiranje i voenje ratnih
operacija. Za razliku od veine grkih i rimskih autora, Sun Zi nije bio prvenstveno zainteresiran za
razradu ratnih varki ili za povrne i prolazne tehnike voenja rata. On je elio razviti sistematinu
raspravu koja bi vladarima i generalima pomogla da rat pametno privedu uspjenom zavretku.
On je vjerovao u to da vjet strateg mora biti u stanju svladati neprijateljevu vojsku i ne
napadajui je, zauzeti njegove gradove neopsjedajui ih i sruiti vlast u njegovoj zemlji ne
prljajui maeve krvlju.
Sun Zi je vrlo dobro znao da borba nije sraz naoruanih ljudi. Samo brojke, govorio je on,
nisu nikakva prednost. Smatrao je da su moral, um i okolnosti u ratu vaniji od fizikih
elemenata i upozoravao je vladare i zapovjednike da se ne uzdaju samo u vojnu snagu. On nije
shvaao rat samo kao klanje i ruenje; mislio je da je pravi cilj strategije da se sve zauzme
nedirnuto ili gotovo nedirnuto.
Sun Zi je vjerovao da paljivo planiranje temeljeno na pouzdanim informacijama o neprijatelju
ubrzava vojno rjeenje. Uvaavao je uinak rata na privredu i bez sumnje prvi je zapazio da vojne
pothvate neizbjeno prati poveanje cijena. - Ni jedna zemlja - pisao je - nije nikad imala koristi od
dugotrajnog rata,
' Pravilno je procijenio utjecaj opskrbe na voenje operacija, a meu ostalim initeljima
raspravlja i o vezi izmeu vladara i zapovjednika njegove vojske; o moralu, emocionalnim i
intelektualnim kvalitetama dobroga generala; o organizaciji, manevru, kontroli, zemljitu i
vremenu.
Prema Sun Ziu, armija je instrument kojim se prethodno oslabljenom neprijatelju zadaje
posljednji udarac. Prije nego to ponu neprijateljstva, tajni agenti treba da izoliraju
neprijatelja od njegovih saveznika i razviju iroku podrivaku djelatnost. Meu njihove
zadatke spadalo je irenje lanih glasina i zbunjujuih informacija, podmiivanje i pridobivanje
inovnika, izazivanje i raspirivanje unutranjih neslaganja i stvaranje pete kolone. U
meuvremenu bi pijuni, koji bi radili na svim razinama, davali tone podatke o situaciji
kod neprijatelja. Na njihovim bi se izvjetajima temeljili pobjedonosni planovi. Maral
aponikov nije prvi koji je spoznao da je preduvjet pobjede provoenje dobrih priprema u
neprijateljskom taboru, tako da rezultat bude odreen unaprijed. Na taj nain, nastavlja
nekadanji naelnik Generaltaba Crvene armije parafrazirati Sun Zia, pobjednika armija
napada demoralizirani! i ve potuenu vojsku.

Umijee ratovanja je ostavljalo dubok trag u toku cijele kineske povijesti, a znatno je utjecalo
i na japansku vojnu misao; to je izvor Mao Zedongovih strategijskih teorija i taktike doktrine
kineskih armija. Preko Mongola - Tatara stigle su Sun Ziove ideje do Rusije i postale sastavni
dio njezine orijentalne batine. Stoga Umijee ratovanja treba da ita svatko tko eli bolje
upoznati dananju strategiju tih dviju zemalja.

S.B.G.

PRIZNANJA

Ova knjiga je znatno prepravljena verzija teze podnesene Oxfordskom sveuilitu u listopadu 1960.
kao dio rada potrebnog za postizanje doktorata filozofije.
Dok sam je pripremao za objavljivanje, pomagali su mi svojim poticajima i savjetima neki
prijatelji koji su proitali koncept i dali svoje opirne opaske. Meu njima najvie kapetan bojnog
broda B. H, Liddell Hart, kojem sam duboko zahvalan i za predgovor. elim zahvaliti pukovniku
Savilleu T. Clarku i pukovniku Robertu D. Heinlu, iz amerike mornarike pjeadije, i kapetanu
bojnog broda Robertu B. Asprevu na vrijednim kritikim napomenama.
Zahvalan sam pukovniku Susumi Nishiuri, naelniku Odjela za ratnu povijest Carskog
ministarstva obrane u Tokiju, koji mi je pomogao da nabavim kopije raznih japanskih izdanja
Sun Zia i The Japan Quarterlyza doputenje da reproduciram sliku Sun Zi i konkubine.
Konani koncept moga rada proitao je profesor Norman Gibbs i moj oksfordski mentor dr. Wu
Shih-ch'ang, ije su mi opaske svakako pomogle. Njegovo enciklopedijsko znanje klasinoga
kineskog jezika te poznavanje i povijesti i knjievnosti njegove zemlje pomogli su mi u
razjanjavanju mnogih konstrukcija i aluzija koje bi inae ostale neobjanjene.
elim zahvaliti: profesoru Dirku Boddeu i Princeton University Pressu za doputenje da
citiram iz njegovog prijevoda Feng Youlanove (Fung Yu-lan) History of Chi-nese Philosophy;
profesoru Robertu Hightoweru i Harvard University Pressu za doputenje da citiram njegov
prijevod Han Shi Wai Zhuana; dr Lionellu Lanciottiju s Rimskog sveuilita i listu East and
West za upotrebu jednog paragrafa iz njegovoga znanstvenog eseja Lijevanje- maeva i kineske
legende u vezi s tim; i profesoru C. P. Fitzge-raldu i Cresset Pressu za doputenje citata iz China:
A Short Cultural History.
 Gospoda Kegan Paul, Trench, Trubner & Company ovlastili su me da citiram iz Chinese
Political Thought autora Liang Ch'i-ch'aoa; dr Homer Dubs, umirovljeni profesor kineskoga s
Oxfordskog sveuilita, dopustio mi je da upotrebim nekoliko paragrafa iz Hsun Tzu, The Moul-
der of Ancient Confucianism i The Works of Hsun Tzu, to je jedno i drugo objavio Arthur
Probsthain, London, a dr Arthur Waley i gospoda George Allen & Unvin, Ltd, dopustili su
reprodukciju jednog paragrafa uspjelog prijevoda dra Waleya The Anaiects of Confucius. Ovdje
oda-jem priznanje i izdavaima Imprimerie Nationale (Pariz) za odobrenje citata iz najnovijeg
izdanja Masperoova klasinog djela La Chine Antigue.
Dr Joseph Needham s Cambridgeskog sveuilita je u nekoliko navrata odvojio vrijeme od
svog ozbiljnog posla da bi me uputio u tehnika pitanja u vezi sa starim kineskim orujem i
metalurgijom. On mi je omoguio da uspostavim vezu s drom Guo Moruoom (Kuo Mo Do) i
drom Gu Jiegangom s Kineske akademije u Pekingu. Ti su uenjaci Ijubezno odgovorili na moja
razna pitanja u vezi s datumom nastanka Umijea ratovanja.
Profesor Homer Dubs i A. L. Sadler dali su mi brojne sugestije u vezi s voenjem vojnikih poslova
u staroj Kini i srednjovjekovnom Japanu, i sa zahvalnou im odajem priznanje za njihovo
praenje napredovanja ove knjige.
Pogreno izvoenje zakljuaka i greke u prijevodu treba pripisati iskljuivo meni.

S. B. Griffith

Norcross Lodge
Mt. Vernon Maine, U.S.A.
AUTOR

Stoljeima su bezbrojni kineski kritiari posveivali veliku panju ispitivanju pisanih djela
pripisivanih klasinom razdoblju, vremenu od 551. godine pr.n.e. kada se vjeruje da je roen
Kong Fuzi (Konfucije) pa do 249. godine pr.n.e. kada je kralj Zhao iz dinastije Qin (in)
likvidirao dinastiju Zhou (u).
Jedan od glavnih rezultata truda koji su uloili ti ueni ljudi bio je ili da potvrde autentinost djela
koje ispituju ili da pobiju (to je bilo ee) tradicionalno vjerovanje o autentinosti odreenog
djela. Tako su deseci tih uenih analitiara podvrgli ispitivanju i Umijee ratovanja. Uope uzevi
oni su se sloili u miljenju da Trinaest poglavlja nije moglo biti sastavljeno oko 500. godine prije
nae ere kako je tvrdio veliki povjesniar Sima Qian, nego da djelo pripada kasnijem razdoblju.

U pouzdanost Sima Qianove biografije Sun Wua prvi je posumnjao Ye Zhengze, uenjak koji je
ivio u jedanaestom stoljeu za vladavine dinastije Song (Sung). On je zakljuio da Sun Wu nije
nikad postojao i da su Umijee ratovanja to se pripisuje njemu vjerojatno napisali polemiari iz
razdoblja Zaraenih drava (453221. prije nae ere. 1 Suvremeni kineski uenjaci misle da
razdoblje nazvano Zaraene drave poinje 453. prije n. e. kad je nestalo kraljevstvo Jin. Stari
uenjaci su mislili da je to 403. god. pr.n.e., godina u kojoj je kralj Wei Lie iz dinastije Zhou
ozakonio ono to su prije pedeset godina poduzeli klanovi Wei, Zhao i Han. Novija istraivanja
esto mijenjaju raniju periodizaciju, te se ovdje dani datumi mogu razlikovati od onih u ranije
ili kasnije objavljenim djelima o Kini.). Kao dokaz da je u pravu, napomenuo je da Sun Wu(koji
je prema Sima Qianu bio general u dravi Wu u vrijeme vladavine kralja Helua) nije spomenut u
Zuo Qiumingovu komentaru Analima Proljea i jeseni drave Lu.

Napomenuo je i da su vojskama iz razdoblja Proljea i jeseni (771-481. prije nae ere) stalno
zapovijedali vladari, lanovi njihovih obitelji, moni vazali ili povjerljivi ministri, a profesionalni
generali su dobili komandu tek u razdoblju Zaraenih drava (Kad je vojvoda Wen 636. pr. n. e.
reorganizirao armije drave Jin, zapovjednitvo nad svakom kolonom povjerio je jednom
monom vazalu. U dravi Qi trima su kolonama zapovijedali vladar, prijestolonasljednik i drugi
sin. Kad je vojska kralja Heiua zauzela Chu 506. pr. n. e., njome je zapovijedao prvi ministar,
Wu Zixu. Sve do razdoblja Zaraenih drava nije bilo generalskih inova. Ovaj kritiar se
spominje u Weishu Tongkao, str. 939. (Podaci o izvorima iz kojih se citira nalaze se u
Bibliografiji na kraju knjige, op. ur.) Prema tome, kae on, tekoe koje nastaju zbog toga to
se operativno rukovodi iz glavnoga grada, nisu postojale u Proljeu i jeseni i poele su tek u
vrijeme Zaraenih drava. Njegov suvremenik Mei Yaochen (jedan od tumaa Umijea
ratovanja) tvrdi: Ovo je knjiga teorija razdoblja Zaraenih drava kada je svatko elio nadmudriti
svog protivnika. Na takvo shvaanje se oborio drugi uenjak iz vremena dinastije Song, Song
Lian, koji prihvaa tradicionalnu biografiju, ali nije uvjerljiv kad je brani.

Kritiar iz vremena dinastije Qing (ing), Yao Qiheng (roen 1647. godine) u svojoj Studiji starih
i suvremenih apokrifnih knjiga naveo je dva razloga zbog kojih sumnja u autentinost Sun Zia. Prvo
istie (kao to je to ve ranije uinio Ye Zhengze) da se ni autor ni knjiga koja mu se pripisuje ne
spominju u Zuovu komentaru. Ako je Sun Wu uistinu potukao (dravu) Chu, uao u njenu
prijestolnicu Ying i postigao velike zasluge kako se onda dogodilo, pita on, da autora takvih
zapanjujuih uspjeha ne spomene Zuo Qiuming koji je bio tako detaljan piui o svemu iz
drave Wu? On se slae s Yeom da je pria o Sun Ziovu eksperimentu s konkubinama kralja
Helua fantastina i da ne treba u nju vjerovati (Isto. Ta pria i nije toliko fantastina da
joj se ne bi moglo vjerovati. Kineska povijest je isprepletena i fantastinijim priama. Takva
vrsta kritike nije objektivna i ne treba je uzimati u obzir.), i s odobravanjem navodi ono to Ye
kae o izvrenju vojnike zapovijedi, a to on smatra dubokom opaskom. Napokon: rata,
taktici voenja bitaka i planiranju odnosi na Proljee i jesen.

U Povijesti kineske filozofije Feng Voulan (po Wadeo-voj transkripciji Fung Yu-lan) vie puta
skree panju na problem autorstva ranih radova. U jednoj raspravi o Moziu (479-381 pr. n. e.)
on pie:
Koliko danas znamo, najranije djelo od svih ikada napisanih, i to vie u privatnom nego u
slubenom svojstvu, jest Lunyu najjednostavniji i najkrai zapis Kong Fuziovih (Konfucije)
izreka. Kasnije ... vidan je napredak od nepovezanih razgovora te vrste do zapisa razgovora
znatne duljine iznesenih u obliku pripovjedaka. To je prvi veliki razvoj u stilu pisanja filozofa
Zaraenih drava. Kasnije su ti zapisi poprimili oblik pravih eseja (Fung Yu-lan, History of
Chinese Philosophy, l, str. 80-81. (Kod nas je prevedena kraa verzija djela: Fung Ju-lan,
Istorija kineske filosofije, Nolit, Beograd, 1971, op. ur.)

Stoga je struktura odnosno oblik kazivanja nekog djela vaan pokazatelj njegove starosti. Nain
na koji Sun Zi razvija temu prvi put se susree u kineskoj literaturi razdoblja Zaraenih drava.
Kako kae Feng Voulan, u razdoblju Proljea i jeseni nitko nije pisao knjige pod svojim imenom
izraavajui svoje miljenje koje bi se razlikovalo od povjesnih ili drugih radova koji su nastali
u izravnoj vezi sa slubenim poloajem. I raniji uenjaci su doli do istog zakljuka; Feng citira
istaknutog povjesniara osamnaestog stoljea Zhang Xuechenga kao potvrdu svojim pogledima:
U ranom razdoblju nije se uope znalo za (privatno) pisanje knjiga. Slubene osobe i uitelji
uvali su knjievne zapise, a povjesniari su zapisivali tok dogaaja... Tek kad su vremena
postala nesreena, uitelji i uenjaci su poeli (privatno) poduavati ono to su htjeli...

Oni koji su se slagali sa Song Lianom da je biografija Sun Zia u djelu Shiji vjerodostojna, polazili
su prije svega od onih mjesta u tekstu koja se odnose na neprijateljstvo izmeu drava Wu i Yue i
zakljuili su da je Sun Zi morao ivjeti prije nego to je drava Yue unitila dravu Wu 474. pr.n.e.
U VI poglavlju Sun Zi kae da, iako su trupe drave Yue bile brojne, njihova brojnost ne bi nita
doprinosila rezultatu. Zatim opet u XI poglavlju, kad govori o usaglaenom djelovanju svih
sastavnih dijelova jedne armije, kae da su ljudi drave Wu i Yue, iako neprijatelji, u amcu koji
ljuljaju valovi suraivali jednako kao to desna ruka usklauje svoj rad s lijevom.
Bez obzira na sve, mjesta na koja se oni pozivaju ne potvruju neophodno tradicionalno
prihvaeno vrijeme nastanka djela. Ona su moda namjerno ubaena da bi se navelo itaoce na
pomisao kako je knjiga mnogo starija nego to zapravo jest. Takve povijesne aluzije spadaju u
tehniku falsificiranja knjievnosti koje je cvalo pogotovu u razdoblju Zaraenih drava kad su
anonimni pisci esto eljeli svojim radovima dati ugled starine.

U prvoj izreci u XIII poglavlju kae se da se u toku rata prekida posao sedam stotina tisua
obitelji. Po tome je sovjetski sinolog N. Konrad zakljuio da je autor ivio u vrijeme
poljoprivrednog sistema poznatog kao jingtian a koji Konrad poistoveuje s preteno robov-
skom privredom. Isto tako Konrad se poziva na ona mjesta iz XI poglavlja koja govore o
kraljevima hegemonima kao na potvrdu svoje teorije da ovog klasika treba smjestiti u razdoblje wu
ba ili pet gospodara zatitnika, odnosno u sedmo ili najkasnije rano esto stoljee prije nae
ere. To su povrinski najjai argumenti u prilog tradicionalnom datumu, a ako se prihvati
Konradova pretpostavka, onda ak i nekom ranijem.
Uenjaci se nisu sloili u tome je li uope postojao poljoprivredni sistem opisan izrazom jingtian
(doslovnodobro polje). Neki smatraju da je na odvojenim podrujima postojao od ranog
razdoblja dinastije Zhou (odnosno kasnog dvanaestog stoljea prije nae ere) dok ga nije ukinuo
Shang Yang ubrzo nakon 340. prije nae ere. Hu Shi je tvrdio da je to zapravo bila jedna ratarska
utopija u snovima kroniara-idiliara. Maspero, koji je vjerovao da je postojala, rekao je da je u
Jinu bio taj sistem ukinut prije nego to je ta drava propala. On pie:
...Tako je Jin bila prva zemlja u kojoj je nestao stari komplicirani sistem jing - Zamijenio ga je
jednostavniji sistem dodjeljivanja zemlje obiteljima, a ne vie grupama obitelji. Iako taj sistem
jo nije seljacima davao zemlju u vlasnitvo, ipak je znaio korak naprijed (Maspero, La Chine
Antigue, str. 267.
Duyvendak misli da je takav sistem uistinu postojao. Vidi Book of Lord Shang (prev.
Duyvendak, v. Bibliografiju, op. ur.)- stranice 41-42 i biljeku 1.
Profesor Dubs opisuje sistem u History of the Former Han Dynasty (III, stranice 519-21) i
kae: Konfucijanska predaja govori da je taj sistem bio uobiajen u vrijeme dinastije Zhou u
svim ravniarskim predjelima te da su i druge vrste zemljita bile proporcionalno isparcelirane.
On dodaje da je to izvrsno izgledalo na papiru, ali ini se da je bio sumnjiav u vezi s
elastinou u praktinoj primjeni. Postoji mogunost i da je autor Umijea ratovanja svoje
informacije o tom sistemu izvukao iz Mengziovih radova.

I Hu Hanmin i Liao Zhongkai smatraju da je sistem jingtian postojao. Akademski rat koji se
vodio u strunim asopisima i koji je izazvao Hu Shi trajao je nekoliko godina, ali pitanje je
ostalo nerijeeno).

Mengzi (Mencije, 398-314. prije nae ere) opisuje takav sistem, ali neki kritiari misle da je to
plod njegove bujne mate, i jedan uenjak je pisao: Mora biti da je to neki idealni sistem koji je
izmislio sam Mengzi. Nije vjerojatno da je mogao postojati sistem tako otro odreen. Pa ipak,
Sun Zi se neizravno poziva na takav nain obrade zemlje, to znai da je ili vidio tako neto na
djelu ili da je itao o tome. U sistemu jingtian zemlja se oko nekog sredinjeg dijela koji su
obraivali za feudalca dijelila na osam seljakih obitelji (vidi znak jing). (Seljaci nisu bili robovi
ve strogo nadzirani i organizirani kmetovi:
Sav ivot kmeta, javni i privatni, bio je izreiran, ali reiser nije bioon, nego zajednica, vladar i
svaki od funkcionara te zajednice posebno. Svake godine je posebnim agentima predavao
kulture koje je morao uzgajati i prinos sjetve i etve; posebno su bili oni koji su mu zapovijedali
kada e napustiti zimsku nastambu i otii raditi na polja i opet kada e napustiti polja i zatvoriti
se u kuu; neki trei su se opet bavili njegovom enidbom; etvrti su parcelirali zemlju i
dodjeljivali je seljacima prema broju djece. (Maspero, La Chine Antique, str. 95)

Protiv Konradove hipoteze o robovskoj privredi govore i Sun Ziova briga o blagostanju
naroda i spoznaja da za uspjeno voenje rata treba odravati moral naroda i vojske; to je
nespojivo s drutvom u kojem se nain proizvodnje temelji na robovlasnitvu. (Pitanje nije
rijeeno. O tzv. azijskom nainu proizvodnje v. Marksizam u svetu, br. 7, IC Komunist,
Beograd, 1980, op. ur.) Ono to bi proizveli na dodijeljenoj im osmini, bilo je vlasnitvo seljaka.
Ako bi neki fiziki sposoban mladi ovjek iz nekog od tih kuanstava bio pozvan u vojsku, bilo je
normalno da njegov posao na obradi zemlje obavljaju ukuani iz onih ostalih sedam kuanstava iz
kojih nitko nije uzet u vojsku. Tako kad je bilo mobilizirano stotinu tisua ljudi, bio je naruen
red u radu sedam stotina tisua obitelji. Ali ako je takav sistem uistinu postojao stotinama godina
prije 350. godine prije nae ere, oito je da uopeno pozivanje na takve prilike ne moe biti od
velike vrijednosti za utvrivanje tonog datuma dokumenata.

Isto tako ni izraz kralj hegemon ne mora obavezno biti dokaz da je Umijee ratovanja
sastavljeno u povijesnom razdoblju gospodara zatitnika (wu ba). Jo oko 250. prije nae ere
nalazimo da Han Feizi kae kako je najvii zadatak 'gospodara ljudi 'da postane Vladar hege-
mon'. Izraz kralj hegemon upotrebljen je u Umijeu ratovanja u smislu u kojem je Han Feizi
upotrebio izraz vladar hegemon.U staroj Kini na rat se gledalo kao na viteko nadmetanje. Stoga
se odvijao po kodeksu kojega su se obino drale obje strane. U Zuozhuanu su naene mnoge
ilustracije toga. Na primjer, 632. prije nae ere je zapovjednik drave Jin nakon to je potukao
dravu Chu kod Chengpua dao pobijeenom neprijatelju hrane za tri dana. Tu ljubaznost mu je
kasnije uzvratila armija Chua koja je pobijedila kod Bija. Ali u vrijeme kad je pisano Umijee
ratovanja toga kodeksa se ve dugo nitko nije pridravao.

U razdoblju Proljea i jeseni vojske su bile malene, nedjelotvorno organizirane, obino nestruno
voene, bijedno opremljene, loe obuene i neredovito opskrbljivane. Mnogi pohodi zavrili su
porazom samo zato jer vojska nije mogla nai nita za jelo. Invazija drave Chu koju je poduzela
drava Wu 506. godine pr. n. e. i koja je krunisana zauzimanjem i ruenjem Yinga, prijestolnice
drave Chu, jedan je od rijetkih primjera uspjene duge kampanje u cijelom razdoblju Proljea i
jeseni, kad su se problemi obino rjeavali u jednom danu (Jednostavno je nemogue iznositi
opevaee tvrdnje u vezi s kineskom vojnom povijesti. esto su pohodi bili prekidani zbog
pobune u zemlji, zbog pokuaja pua, ili zbog nekoga iznenadnog napada poduzetog dok je
vojska bila odsutna.). Jasno, ponekad su gradovi bili opsjedani dulje vrijeme i vojske drane na
bojnom polju. Ali takve operacije nisu bile normalne, prvo stoga jer su bile nepraktine, a drugo
jer se smatralo krenjem morala ako bi se vojska drala u vrijeme poljskih radova.

Autor Umijea ratovanja ivio je u vrijeme kada se i velike vojske znalo dobro organizirati i
obuavati i kad su njima zapovijedali profesionalni generali. U poetnoj izreci II poglavlja u
raspravi o problemima ratnih financija, opskrbe i popune, govori se o stotinu tisua naoruanih
vojnika. U Kini nisu postojale tako velike vojske prije 500. godine prije nae ere. Vojske o
kojima raspravlja Sun Zi bile su sastavljene od taktikih elemenata sposobnih za nezavisne i
koordinirane manevre i koji su se, uz upotrebu zvona, gongova, bubnjeva, zastava i barjaka, nalazili
pod kontrolom. Neuv-jebani seljaci-regruti u razdoblju Proljea i jeseni sigurno nisu mogli biti
sposobni za takve manevre.

Sun Ziova odreenja svojstava koja mora imati dobar general pokazuju da on nije smatrao
obaveznim da visoke dunosti u vojsci budu povjerene pripadnicima nasljedne aristokracije, kao
to je ranije bio obiaj. Panja koju je posvetio odnosu izmeu zapovjednika na terenu i vladara
pokazuje da je elio uspostaviti autoritet profesionalnog generala. U III poglavlju navodi naine
kako sve vladar moe unesreiti vojsku ako se mijea u njezine operacije i administraciju. A u
poglavlju VIII uvjerava da general kojemu se povjeri zapovjednitvo ne mora slijepo sluati
zapovijedi vladara, nego mora postupati prema okolnostima. Takvo shvaanje sasvim odudara od
tradicionalne misli.

U XIII poglavlju Sun Zi opisuje organizaciju, financiranje i rukovanje tajnim operacijama. U vezi s
tim kae da e prosvijeeni vladar i mudar general postii rezultate koji ih uzdiu iznad prosjeno
sposobnih ljudi ako budu znali predviati razvoj dogaaja. Uvjerava da se to ne moe postii po
nekom duhu svetom, zahvaljujui nadnaravnim biima, niti na osnovu iskustva iz prolosti, nego
samo uz pomo ljudi koji znaju prilike kod neprijatelja. Njegovo preklinjanje da se ne vjeruje u
gatanje i proricanje (koje, kako je smatrao, treba strogo zabraniti) suprotno je obiajima u
razdoblju Proljea i jeseni kad se openito vjerovalo u duhove i nije se poduzimao nikakav korak
koji bi mogao utjecati na sudbinu vladarske kue prije nego to bi se na kornjaevini i stolisniku
gatanjem pogledalo to je sudbina predvidjela (Kong Fuzi (Konfucije) bio je ve izrazio svoj
skepticizam kad su ga pitali o svijetu duhova. Oito je on bio jedan od prvih koji su io uinili.).
Sun Ziova teorija rata i strategije i njegova nauka o taktici povezane su, naravno, s problemom
datiranja djela. Budui da je rat od ivotne vanosti za dravu i da o njemu ovisi njeno odranje ili
propast, mora se temeljito istraiti. Tako ovaj klasik svojim poetnim izrekama iznosi metodu
analize initelja vojne moi. Taj je proces, opisan kao procjena situacije, racionalan i jedva da
bi se mogao uklopiti u nain razmiljanja iz razdoblja Proljea i jeseni kada su se vladari uputali u
vojne pothvate da zadovolje neki svoj hir, da se osvete zbog omalovaavanja ili uvrede, ili radi
pljake.

Kad je Sun Zi pisao svoje djelo, rat je postao opasan posao, sredstvo kojem se pribjegavalo kad bi
druga sredstva bila iscrpljena. On je govorio da je najbolja politika napasti neprijateljske
planove; zatim ostaviti ga bez saveznika, jer vrhunac umijea je pokoriti neprijateljsku vojsku
bez borbe. To pokazuje da je on spoznao kako rat nije vise podesna razbibriga dokoliara, nego
osnovni instrument dravnitva.
Strategijske i taktike doktrine razvijene u Umijeu ratovanja temelje se na obmani, stvaranju
privida radi dovoenja neprijatelja u zabludu, neizravnom pristupu, prilagoavanju situaciji u kojoj
se nalazi neprijatelj, elastinom i koordiniranom manevru pojedinanih borbenih elemenata i brzoj
koncentraciji protiv slabih toaka. Da bi se takva taktika mogla s uspjehom primjenjivati,
potrebne su vrlo pokretne i dobro obuene jurine i elitne trupe. Takve formacije nisu bile
uobiajene sve do razdoblja Zaraenih drava. U, II i ponovo u V glavi na specifian se nain
spominje samostrel. Najprije se kae: trokovi koje vlada ima zbog polomljenih kola. iscrpljenih
konja, dotrajalih titova i ljemova, strijela i samostrela...; a zatim: njegova mo je kao kod
dokraja zategnutog samostrela; a izbor pravog trenutka (za napad) je kao otputanje otponca. Nije
tono odreeno kad je uveden samostrel koji je revolucionirao kineski nain voenja rata; mnogi
uenjaci kau da je to bilo oko 400. godine prije nae ere. Prvi put se spominje u Sima Qianovu
opisu borbe koja se vodila kod Mafinga 341. godine prije nae ere kad je Sun Bin, glavni strateg
Qija, potukao vojsku Weja kojom je zapovijedao njegov nekadanji prijatelj Pang Juan. Sun Bin je
postavio u zasjedu deset tisua strijelaca i oni su praktino satrli neprijatelja. Ponovo u XI
poglavlju Sun Zi upotrebljava izraz otputanje otponca, kao figuru kojom opisuje naglo
oslobaanje potencijalne moi neke vojske.
Izraz jin u znaenju novac ili kovani novac, poeo se upotrebljavati u razdoblju Zaraenih
drava. Iako se novac kovao u raznim oblicima u vrijeme kasnog Proljea i jeseni, ipak je njegovo
prihvaanje kao sredstva razmjene neizbjeno bilo postupan proces. Izvjesno je da se izraz koji
izriito opisuje kovani novac ne bi mogao u tekstu upotrebiti pet puta da taj novac tada nije bio u
openitoj upotrebi.
Izraz koji znai oklopljena vojska ili vojska koja nosi oklope nalazi se u prvoj izreci II
poglavlja.U razdoblju Proljea i jeseni nije bilo oklopljene vojske. U ono vrijeme su samo
shi-I (Jedino su shi smjeli u bitku odlaziti bojnim dvokolicama, a to je bila povlastica koju su
imali i u miru.) - plemstvo koje se vozilo na dvokolicama - i njihovi najblii pratioci nosili
primitivne oklope od lakirane koe ili preparirane koe nosoroga. Pjeadija je imala podstavljene
kaputie; tek mnogo kasnije opskrbili su je i zatitnom opremom od preparirane koe morskog psa
ili od ivotinjske koe. Sun Zi je jedanaest puta upotrebio znak zhu u smislu vladar. U razdoblju
Proljea i jeseni to je bio znak za gospodara i upotrebljavao se pri oslovljavanju ministara. Tek
kasnije se njegovu znaenju prikljuio i pojam vladar. Taj anakronizam zapazio je Yao Nai,
uenjak iz vremena dinastije Qing.
U VII poglavlju nalazimo: Na usiljenom maru od pedeset lija stradat e zapovjednik
prethodnice (shang ariny). Upotreba izraza shangjiang., zhongjiang i xiajiang za oznaivanje
generala koji su zapovijedali tradicionalnim trima vojskama (prethodnicom, glavninom i
zaeljem) nije bila rasprostranjena sve do razdoblja Zaraenih drava. Dva izraza koji se nalaze u
XIII poglavlju, nazvanom Upotreba tajnih agenata, nisu imala ono specifino znaenje u
kom su upotrebljena u svom kontekstu sve do razdoblja Zaraenih drava. To su yezhe, to znai
komornik, prihvatitelj ili vratar i sheren to znai pratilac ili straar.
Sun Zi je vjerovao da je u ratu stalna jedino mijena i da bi to pokazao, upotrebio je nekoliko
govornih figura, medu kojima i onu o tome da od pet elementa, ne prevladava neprestano jedan.

Teorija stalne mijene pet sila ili elemenata, tj. zemlje, drva, vatre, metala i vode, nije se
razvila kao filozofski koncept sve do razdoblja Zaraenih drava. ini se da su u ranijim
razdobljima na njih gledali kao na pet elementarnih supstancija.
Nije bez znaenja da Sun Zi ne govori o konjici. Konjica i nije bila sastavni dio kineske
vojske do 320. godine pr.n.e. kad je kralj Wu Ling iz drave Zhao uveo nju i hlae. Logino je
pretpostaviti da bi Sun Zi spomenuo konjicu da je znao za nju. To je zanimljivo
negativnosvjedoanstvo da Umijee ratovanja nije napisano u treem stoljeu prije nae ere, kao
to je to tvrdio Maspero (Maspero je pretpostavljao da je Umijee ratovanja koje je on
opisivao kao djelce (La Chine Antigue, str. 328) i onaj mali rad (isto, opaska 1) -
falsifikat iz treeg stoljea prije nae ere i da se ne moe sigurno pripisati ni Sun Binu
ni njegovu legendarnom pretku.).
Tako se za utvrivanje datuma nastanka djela oslanjamo na ono to nam ono samo prua, a to
je najbolji izvor, dokaz koji gotovo izvan svake sumnje pokazuje da je djelo napisano bar stoljee
(a najvjerojatnije stoljee i pol) poslije no to kae Sima Qian. Stoga prvoga od vojnih klasika
moemo smjestiti otprilike u razdoblje izmeu 400. i 320. godine prije nae ere.
Gdje je dakle izvor legende o Sun Ziu koju je veliki povjesniar uvrstio? Kako objasniti vezu
izmeu toga Sun Zia iz legende i drave Wu? Profesor Gu Jiegang iznio je ovu otroumnu teoriju:

Moe se pretpostaviti da je Tian Ji bio general, a Sun Bin strateg u vrijeme kad je drava Qi,
341. godine prije nae ere, poslala kaznenu ekspediciju protiv drave Wei da bi se Han
oslobodio opsade. Kasnije je Tian Ji pobjegao k Chuu i Chu ga je proizveo u svog vazala u
Jiangnanu, a to je teritorij drave Wu. Mora biti da je Sun Bin slijedio Tian Jija u podruje
Jiangnana i ondje napisao Sun Zi Bingfa. Kasnije su svi pravili kronoloku greku i pisali kao
da je on ivio u razdoblju Proljea i jeseni i uz to su stvorili legendu o Sun Wuu koji je
pomagao Heluu prilikom invazije na Chu, a tu priu prihvatio je i Sima Qian (Osobna
prepiska).
U vrijeme kada je, prema toj pretpostavci, Sun Bin pisao Trinaest poglavlja, nije se smatralo
povredom etike pripisati djelo nekome za koga se tvrdilo da je ivio stoljee i pol ranije. Ili su, kao
to smatra profesor Gu Jiegang, jednostavno ljudi poinili kronoloku greku? Doktor Guo
Moruo pie: Biografija Sun Wua nije pouzdana; ona je izmiljena. Sun Zi Bingfa je djelo pisano
u razdoblju Zaraenih drava; ne zna se tko je autor. Teko je utvrditi je li autor Sun Bin.
Moda je ovo djelo bilo saet prikaz uenja nekoga nepoznatog stratega iz razdoblja
Zaraenih drava. Kong Fuziovi Analekti upravo su takva kompilacija. Kao to istie
Feng Youlan, teko je odrediti autorstvo za stara knjievna djela:

Oito je da u staroj Kini pojam autorstva nije bio dokraja razjanjen, pa kad naemo
neko ime iz razdoblja Zaraenih drava ili nekoga ranijeg vremena, to ne mora
obavezno znaiti da je prvotno tu knjigu napisao ba taj ovjek. Prema ondanjim
shvaanjima nije bilo vano to je djelo izvornoga autora, a to su dodavali njegovi
sljedbenici, tako da danas to vie i nije mogue odrediti (Fung Yu-lan, History of
Chinese Philosophy, str. 20. Ali Sun Xingyan, ije je izdanje klasika bilo
standardom gotovo dva stoljea, bio je uvjeren da je Sun Zi napisao ovo djelo.
Kad bi filozofi napustili ovaj svijet, njihovi bi sljedbenici i uenici od svojih biljeki
sloili knjige. No ovu je knjigu Sun Zi pisao svojom rukom. Ona, tovie, prethodi
Lieziu. Zhuangziu (uang e), Mengziu i Xunziu i uistinu je stara knjiga.
(Wcishu Tongkao, str. 941. Tvrdi se da su navedena djela napisana kako slijedi: u
treem stoljeu prije nae ere; izmeu 369. i 286 (?) prije nae ere; izmeu 372. i
289 (?) prije nae ere; sredinom treeg stoljea prije nae ere.)

I tako smo se napokon i mi nali u istom orsokaku kao i Yao Qiheng prije tri stoljea. Ne
znamo je li taj Sun Wu postojao; ne znamo je li on napisao djelo koje mu se pripisuje i
stoga smo prisiljeni, kao i istaknuti uenjak iz vremena dinastije Qing, svrstati Sun Zi u
kategoriju neutvreno autorstvo. Ali originalnost, postojanost stila i razvijanje teme
navode na zakljuak da Trinaest poglavlja nisu kompilacija, nego da je to napisao
pojedinac koji je imao stvaralake maste i mnogo praktinoga ratnikog iskustva.
I - PROCJENA SITUACIJE

(Naslov ovog poglavlja moe se protumaiti i kao ratni plan ili prorauni. U izdanju
Sedam vojnih klasika nazvan je Prethodni prorauni. Tema o kojoj on najprije raspravlja
ovdje je nazvana Procjenom situacije.)

Sun Zi kae:
1. Rat je od ivotne vanosti za dravu; to je podruje u kojem se rjeava biti ili ne biti; to
je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili jer je (bojno polje) mjesto gdje se rjeava pitanje
ivota i smrti (a rat) put da se ostane iv ili propadne.) Stoga je nuno dobro ga prouiti.
Li Quan: Oruje je alat zlog znamenja. Rat je ozbiljno pitanje koje ne moemo shvatiti
ako u nj ulazimo bez potrebnog razmiljanja.
2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajui u obzir pet temeljnih inilaca i usporeujui
sedam elemenata koje emo kasnije nabrojiti. Tako spoznajemo ono to je
bitno.
3. Prvi od tih inilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvrijeeno Ino) preveden kao
moralni utjecaj. Obino se prevodi kao put i li ispravan put. U knjizi se odnosi na
moral vlade, pogotovo suverena. Ako suveren vlada pravedno, dobro
hotno i ispravno, on ide pravim putom ili pravom stazom i tako vri
veliki moralni utjecaj; drugi vrijeme; trei, zemljite; etvrti, zapovjednitvo; peti, doktrina.

Zhang Yu: Takva sistematizacija je savreno jasna. Kad se digne vojska radi kanjavanja
napadaa, hramsko vijee najprije razmotri primjerenost ponaanja onih koji su na
vlasti i analizira da li im njihov narod vjeruje; zatim je li godinje doba povoljno za rat
i, na kraju, koje tekoe e stvarati samo zemljite na kojem e se ratovati. Kad se
temeljito razmotre te tri okolnosti, onda se odreuje general koji e povesti ljude u
napad (Na kineskom jeziku postoje mnogo toniji izrazi koji se ne mogu jednoobrazno prevoditi
naom rijeju napad. Zhang Yu ovdje upotrebljava izraz koji doslovno znai: radi
kanjavanja zloinaca, a to je izraz koji se primjenjivao za napad na pobunjenike. Drugi
znakovi imaju veoma odreena znaenja kao radi potajnog napadanja, radi iznenadnog
napadanja, radi uguenja pobune, radi potinjavanja, itd.). Kad jedinice preu granice,
odgovornost za potivanje zakonitosti i poretka prelazi na generala.
4. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada izmeu naroda i njegovih voa,
odnosno je li narod spreman slijediti ih u ivot i u smrt ne plaei se smrtne opasnosti (ili
Moralni utjecaj je ono zahvaljujui emu narod ivi u skladu sa svojim nadreenima . . . Cao
Cao kae da ljude treba pouavajui ihvoditi kako da se pravilno ponaaju.).

Zhang Yu: Kad s narodom postupamo dobrohotno, pravedno i ispravno i zadobijemo njegovo
povjerenje, vojska je jednoduna i svi su sretni da slue svojim vodama. Knjiga mijena (Yijing,
Knjiga mijena, jedno od pet klasinih djela, prvotno prirunik za gatanje, kasnije osnova
filozofskih razmatranja, svjedoanstvo o temeljnim duhovnim preokupacijama starih Kineza.
Prevedeno kod nas.) kae: U srei koju osjete zbog prevladanih tekoa, ljudi zaboravljaju na
opasnost od smrti.

5. inilac vrijeme moramo shvatiti kao uzajamno djelovanje prirodnih sila; kako e djelovati
zimska hladnoa i ljetne vruine i kako e se provoditi ratne operacije u
skladu s godinjim dobima.
6. Pojam zemljite odnosi se na razdaljine, prohodnost terena, je li otvoren ili uzak, kakvi su
izgledi da se na njemu izgine ili ouva ivot.
Mei Vaochen:... Kad rasporeujemo vojsku, najvanije je da unaprijed znamo uvjete na
terenu. Ako znamo koliko je to udaljeno, moemo primijeniti izravni ili neizravni plan. Ako
znamo koliko je teren prohodan, moemo ocijeniti je li bolje upotrebiti pjeadiju ili konjicu.
Ako znamo gdje se zemljite suava, a gdje je otvoreno, moemo procijeniti koliko e naih
jedinica biti potrebno. Ako znamo gdje emo se sraziti s neprijateljem, znamo kada emo
 koncentrirati ili podijeliti snage. (Poznavajui tlo ivota i smrti ovdje je dano kao: Ako
znate gdje ete se sraziti s neprijateljem.)
7. Pod zapovjednitvom razumijevam generalove kvalitete: mudrost, iskrenost,
ovjekoljublje, hrabrost i strogost.
Li Quan: General mora imati tih pet vrlina. Zato se u vojsci o njemu govori potovani. Du Mu:...
Ako je mudar, zapovjednik e biti sposoban spoznati promjenu uvjeta i brzo prema tome postupiti.
Ako je iskren, njegovi ljudi e uvijek biti sigurni da e za neto biti nagraeni, a za drugo
kanjeni. Ako je ovjekoljubac, on voli ljudstvo, suosjea s njim i cijeni njegovu marljivost i trud.
Ako je hrabar, on pobjeuje iskoritavajui priliku bez oklijevanja. Ako je strog, njegove jedinice
su disciplinirane, jer prema njemu osjeaju strahopotovanje i boje se kazne.
Shen Baoxu... je rekao: Ako general nije hrabar, on nee moi pobijediti sumnje ili ostvariti
velike planove.
8. Govorei o doktrini, imam u vidu organizaciju, ostvarivanje nadzora, dodjelu
odgovarajuih inova oficirima, utvrivanje putova opskrbe i nabavke najvanijih artikala
potrebnih vojsci.
9. Nema generala koji nije uo za tih pet uvjeta. Pobjeuju oni koji ih imaju; gube bitke oni
koji ih nemaju.
10. Stoga pri razradi planova usporeujemo sljedee elemente procjenjujui ih to briljivije
moemo.
11. Ako kae koji vladar ima moralnog utjecaja, koji je zapovjednik najsposobniji, koja
vojska ima prednosti zahvaljujui prirodnim uvjetima i terenu, u kojoj se jedinici bolje provode
propisi i zapovijedi, koje su jedinice jae (u ovoj i u sljedeim dvjema izrekama navodi se sedam
elemenata o kojima se govori u drugoj izreci);
Zhang Yu: Brojne bojne dvokolice, konji brzi, jedinice hrabre, oruje otro - tako da im uje
kad bubanj oznai napad, vojska osjeti radost, a bijesni kad uje gongove koji obznanjuju
povlaenje. Jak je onaj koji je takav.
12. iji su oficiri i ljudstvo bolje obueni;
Du You:... Stoga je uitelj Wang rekao: Ako oficiri nisu navikli na strogu obuku, oni e se u
borbi zabrinuti i oklijevat e; ako generali nisu temeljito obueni, oni e u sebi osjetiti strah kad
se nau pred neprijateljem.
13. I koji na prosvjeeniji nain provode politiku na graivanja i kanjavanja;
Du Mu: Ni u jednom ni u drugom ne smije se pretjerati.
14. Ja u moi unaprijed rei koja e strana pobijediti a koja izgubiti.
15. Ako upotrebimo generala koji prihvaa moju strategiju, on e sigurno pobijediti. Zadrimo
ga! Ako upotrebimo generala koji se ne obazire na moju strategiju, on e sigurno izgubiti.
Otpustimo ga!
16. Imajui na umu prednosti moga plana, general mora stvoriti situacije koje e pospjeiti
njihovo oivotvorenje. Kad to kaem, mislim da on mora hitro postupati u skladu s prednostima
koje ima, i tako uvijek odravati ravnoteu.
17. Svaki se rat osniva na varkama.
18. Stoga, kad smo jaki, moramo se pretvarati da smo nejaki; kad smo aktivni, praviti se da
smo neaktivni.
19. Kad smo blizu, nastojimo ostavljati dojam da smo daleko; kad smo daleko, kao da smo
blizu.
20. Navucimo neprijatelja na mamac i prevarimo ga; ponaajmo se kao da kod nas vlada
nered, a onda ga napadnimo.
Du Mu: Li Mu, general drave Zhao, raspustio je stada stoke s njihovim pastirima; kad su
Xiongnui malo napredovali, on se toboe povukao ostavivi za sobom nekoliko tisua ljudi,
kao da ih je napustio. Kan se obradovao kad su mu to saopili i na elu jakih snaga dojurio do
tog mjesta. Li Mu je rasporedio veinu svojih jedinica na desno i lijevo krilo i napao u obliku
klina, unitio Hune i pobio vie od stotine tisua njihovih konjanika. (Xiongnu su bili nomadi
(Huni) koji su stoljeima bili napast za Kineze. Veliki zid je bio podignut da zatiti Kinu od
njihovih upada.)
21. Ako neprijatelj koncentrira snage, pripremimo se da se borimo protiv njega;
izbjegavajmo ga tamo gdje je jak.
 22. Razljutimo njegova generala i zbunimo ga.
Li Quan: Ako je general razdraljive prirode, moe ga lako uzrujati. Nije vrsta karaktera.
Zhang Yu: Ako je protivniki general tvrdoglav i lako se raspaljuje, vrijeaj ga i razbjesni ga,
tako da bude uzrujan i zbunjen, pa e bez plana nepromiljeno nasrnuti na tebe.
23. Pretvarajmo se da smo nejaki i potiimo njegovu drskost.
Du Mu: Potkraj dinastije Qin, Mo Dun je prvi iz plemena Xiongnu uspostavio svoju vlast.
Istoni Hui (plemena Hu ivjela su u staro doba na sjeveru i zapadu Kine) su bili jaki i poslali
su ambasadore na pregovore. Rekoe: Hoemo Tou Maova konja od tisuu lija. Mo Dun se
posavjetovao sa svojim savjetnicima i oni svi uskliknue: Konja od tisuu lija? Najskuplju
stvar u ovoj zemlji! Ne daj im to! Mo Dun im odgovori: Zato ne dati susjedu konja? I
poalje konja (Mo Dun ili Tou Ma ili Touman bio je prvi voa koji je ujedinio narod Xiongnu.
Konj od tisuu lija bio je drebac za kojega se prialo da moe prevalili tisuu lija ili oko tri
stotine milja ili pet stotina kilometara, bez trave ili vode. Izraz oznaava konja izvanrednih
kvaliteta, bez sumnje ostavljenog za rasplod). Ubrzo nakon toga Istoni Hui poalju izaslanike
koji rekoe: Hoemo jednu od kanovih princeza. Mo Dun zatrai savjet od svojih ministara
i oni svi rekoe ljutito: Istoni Hui su nepravedni! Sada zahtijevaju ak i princezu! Molimo
te da ih napadne! Mo Dun ree: Kako ovjek moe ne dati svom susjedu mladu enu? I
dade enu. Istoni Hui se vrlo brzo vrate i reknu: Ima tisuu lija zemlje koju ne obrauje.
Hoemo da bude naa! Mo Dun opet upita za savjet svoje savjetnike. Neki rekoe da bi bilo
pametno prepustiti im zemlju, a drugi da ne bi. Mo Dun se razbjesni i ree: Zemlja je
temelj drave. Kako je ovjek moe prepustiti drugome? Dao je odrubiti glavu svima onima
koji su mu savjetovali da prepusti zemlju. Tada Mo Dun skoi na konja, zapovjedi da se
odrubiglava svima onima koji zaostanu, i iznenada napadne Istone Hue. Istoni Hui su ga
prezirali i nisu bili pripremljeni da ga doekaju kao to se doekuje neprijatelj. Kad ih je
napao, unitio ih je. Onda Mo Dun krene prema zapadu i napadne Yuedi. Na jugu pripoji
Loufan .. .i zauzme Van. Sasvim je povratio zemlju predaka Xiongnua koju je za dinastije Qin
bio osvojio general Meng Tian (Meng Tian je za vrijeme dinastije Qin pokorio granine
nomade i zapoeo izgradnju Velikog zida. Pria se da je on izmislio etkicu za pisanje. To
vjerojatno nije tono, ali je moda poboljao).
Chen Hao: Dajmo neprijatelju djeake i ene da ga zasitimo, i nefrite i svilu da potaknemo
njegove ambicije.
24. Drimo neprijatelja u stalnoj napetosti i iscrpimo ga.
Li Quan: Kad se neprijatelj opusti, zamorimo ga.
Du Mu:... Potkraj razdoblja mlae dinastije Han (Du Mu mlaom naziva istonu dinastiju
Han (25-220).), nakon to je Cao Cao potukao Liu Beja, Bei je pobjegao kod Yuan Shaoa,
koji je onda poveo svoje jedinice s namjerom da napadne Cao Caoa. Ali Tian Fang, jedan
od tabnih oficira Yuan Shaoa, ree: Cao Cao je strunjak za voenje jedinica; ne smijemo mu
se neoprezno suprotstaviti. Najbolje je otegnuti stvari i drati ga na udaljenosti. Ti, generale,
treba da se utvrdi du planina i rijeka i dri etiri prefekture. Izvan zemlje sklapaj saveze sa
snanim vladarima; unutar zemlje provodi agro-vojnu politiku (to se odnosi na poljoprivredne
vojne kolonije u udaljenim podrujima na koja su bili naseljavani vojnici sa svojim obiteljima.
Dio vremena provodili su obraujui zemlju, a ostatak u vojnoj obuci i borbama kad je to bilo
potrebno. Takvu politiku su primjenjivali i Rusi kad su kolonizirali Sibir. I sada je na snazi u
kineskim graninim predjelima.). Kasnije, meu udarnim trupama izaberi i sastavi izvanredne
jedinice. Na mjestima na kojima tvoj protivnik nije spreman za borbu, treba da iskoristi priliku
i stalno upada i ometa ga u podruju juno od rijeke. Kad on krene u pomo desnom krilu,
ti napadni slijeva; kad on poe da spaava lijevo, ti napadni zdesna; iscrpljuj ga time to e ga
natjerati da stalno trkara... Ako ti sada ne prihvati ovu strategiju koja e te dovesti do
pobjede, i umjesto toga odlui da sve riskira vodei samo jednu bitku, nee imati vremena da
zaali za tim. Yuan Shao nije posluao taj savjet i zato je bio potuen (u razdoblju poznatom
kao Tri kraljevstva (220-265) za carstvo su se borile dinastije Wei na sjeverozapadu, Shu
(Shu Han) na jugozapadu i Wu u dolini Changjianga / Jangcea).
25. Kad je jedinstven, podijelimo ga.
 Zhang Yu: Ponekad ubacimo sjeme razdora izmeu suverena i njegovih ministara, u drugim
prilikama razdvojimo neprijatelja od njegovih saveznika. Izazovimo njihovu uzajamnu
sumnjiavost da ih zavadimo. Onda moemo kovati zavjere protiv njih.
26. Napadnimo ga tamo gdje je nepripremljen; iznenada napadnimo u trenutku kad nas ne
oekuje.
He Yanxi: Li Jing za dinastije Tang predloi deset planova koje treba primijeniti protiv Xiao
Xiea i njemu bude povjereno zapovjednitvo nad cjelokupnom vojskom. U osmom mjesecu on
sakupi jedinice u Kui-zhou (Kuizhou je u Sichuanu / Seuan).
Kako je to bilo u vrijeme jesenskih poplava, vode rijeke Changjiang (Jangce) su se razlile i
ceste koje su vodile kroz uske klance bile su opasne. Stoga je Xiao Xie mislio da ga Li Jing
nee napasti, pa se nije ni pripremao.
U devetom mjesecu Li Jing preuzme zapovjednitvo nad jedinicama i obrati im se rijeima:
Izvanredna hitrost je u ratu od najveeg znaenja; ne smije se proputati prilika. Mi smo
se sada koncentrirali, a Xiao Xie jo ne zna nita o tome. Iskoritavajui situaciju to se rijeka
razlila, mi emo se neoekivano pojaviti pod zidinama njegova glavnog grada. Znate kako se
ono kae: Kad grom udari, vie nema vremena da se pokriju ui. ak ako nas i otkrije, ne
moe iz istih stopa smisliti plan za protunapad i mi ga sigurno moemo zarobiti.
On krene prema Vilingu, a Xiao Xie se uplai. Pozove pojaanja s juga, ali ona nisu mogla stii
na vrijeme. Li Jing opsjedne grad i Xie se preda. Iznenada napadnimo u trenutku kad nas ne
oekuje znai kao ono kad je potkraj vladavine dinastije Wei vladar poslao generale Zhong
Huja i Deng Aja da napadnu Shu. (taj pohod je poduzet oko 255. godine nae ere). U zimu,
u desetom mjesecu, Ai napusti Vinping i krene kroz nenaseljene predjele gazei vie od
sedam stotina lija, usijecajui ceste kroz planine i gradei visee mostove. Gore su bile visoke,
doline duboke, a cijeli je pothvat bio do krajnosti teak i opasan. Vojska je takoer bila na rubu
propasti, jer je bila iscrpla gotovo sve zalihe. Deng Ai se sputao niz strme litice kotrljajui se,
umotan u meke sagove; generali i oficiri su se muno uspinjali hvatajui se za grane drvea.
Uz klisure su se verali i niz klisure sputali kao ribe nanizane na konopcu. Tako je vojska
napredovala.
Deng Ai se najprije pojavio pod Jiangvouom u dravi Shu gdje mu se predao Ma Mou, general
zaduen za obranu grada. Deng Ai posijee Zhuge Zhana koji mu je pruio otpor u Mianzhuu
i poe dalje na Chengdu. Liu Shan, kralj dinastije Shu, takoer se preda.
27. To su kljuevi pobjede u rukama stratega. O njima ne moemo unaprijed raspravljati.
Me; Vaochen: Kad se naemo pred neprijateljem, prilagodimo se promijenjenim prilikama
i pribjegnimo lukavtinama. Kako o tome moemo raspravljati unaprijed?
28. Dakle, ako prorauni pokazuju da su nae snage nadmonije, u hramu e se procijeniti da
je u izgledu pobjeda; no kad smo prema proraunima slabiji od neprijatelja, to ukazuje na poraz.
inei mnotvo prorauna, moemo pobijediti; s malo ne moemo. Koliko tek manje izgleda za
pobjedu ima onaj tko ih uope ne radi! Tim sredstvima analizirajmo situaciju i rezultat e biti
oit! (Ova izreka zbunjuje i teka je za prevoenje. Prilikom preraunavanja upotrebljavale su
se i neke raunske sprave. Jedan znak ukazuje da se upotrebljavalo i primitivno raunalo. Ne
znamo koju su u tom postupku teinu imali razni faktori i elementi, ali oito je da su se
racionalnim putem usporeivale odgovarajue snage. Moe se zakljuiti i da su se odvojeno
na dva naina proraunavali izgledi, prvi put na nacionalnoj razini, a drugi put na
strategijskoj. Prvi nain je obuhvaao usporedbu pet osnovnih elemenata navedenih u izreci
broj 3; moemo pretpostaviti da su - u sluaju da su ti rezultati bili povoljni - vojni strunjaci
usporeivali jainu, obuenost, dosljednost u primjeni politike nagraivanja i kanjavanja i
tako dalje (sedam inilaca).
II POGLAVLJE: VOENJE RATA

Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, za ratne operacije potrebno je tisuu brzih etvoroprenih bojnih kola,
tisuu etvoroprenih kola pokrivenih koom i sto tisua oklopnika.
Du Mu:... U staro doba bojna kola, i teka i laka, bila su pokrivena koom. Teka su sluila za
prijevoz otro-peraca, oruja, vojne opreme, vrijednosti i uniformi. Sima Fa kae: Jedna
dvokolica prevozila je tri oklop-ljena oficira; sedamdeset i dva pjeaka su je pratila. Uz to je bilo
deset kuhara i slugu, petorica koji su vodili rauna o uniformama, pet konjuara koji su brinuli
o stonoj hrani i petorica za skupljanje ogrjevnog drveta i donoenje vode. Sedamdeset i pet
ljudi na jednu laku dvokolicu, dvadeset i pet na teka kola, to je jedno s drugim stotinu ljudi
koji sainjavaju etu. (Odnos borbenih jedinica i administrativnog ljudstva iznosio je
dakle 3:1.)
2. Kad namirnice za opskrbu vojske prenosimo na razdaljinu od tisuu lija, onda e
trokovi to kod kue to na bojnom polju, te ugoavanje savjetnika i posjetitelja,
uz cijenu materijala kao to su ljepak i lak te cijenu dvokolica i oklopa, iznositi i do
tisuu komada zlatnog novca na dan. S toliko novca u ruci moete podii vojsku od sto tisua ljudi.
(Zlatni novac kovao se u Chuu ve 400. godine prije nae ere, ali Sun Zi zapravo ne
upotrebljava izraz zlatni. Rije koju navodi znai kovani novac.)
Li Quan: To znai da e izlazak vojske izvan granica isprazniti riznicu kod kue.
Du Mu: U vojsci postoji obiaj da vazalni vladari dolaze u prijateljsku posjetu. Na to je Sun
Zi mislio kad je govorio o trokovima za savjetnike i posjetitelje.
3. Pobjeda je glavni cilj koji se eli postii ratom. Ako se ratovanje otegne, oruja otupe i
moral poputa. Kad jedinice budu napadale gradove, nee imati dovoljno
snage.
4. Kad se pohodi vojske vremenski otegnu, drava vie ne moe podmirivati potrebe iz svojih
izvora.
Zhang Yu:... Pohodi cara Wua iz dinastije Han vukli su se i vukli bez rezultata, i kad je dravna
blagajna bila ispranjena, on je izdao proglas o alovanju.
5. Kad nae oruje otupi, a ar utrne, naa snaga se istroi, a blago potroi, susjedni vladari
e nasu nevolju zloupotrebiti i dignuti glave. Pa ak i ako budemo imali dobre savjetnike, ni
jedan nam nee moi predloiti dobre planove za budunost.
6. Dakle, ako smo i uli da je brzina u ratu ponekad bila pogrena, ipak nismo nikad uli da
je neka operacija koja se otegla unedogled uspjela.
Du You: Ne mora napad biti izvanredno otroumno izveden, ali mora se izvesti nadnaravnom
brzinom.
7. Nikad se nije dogodilo da je dugotrajan rat donio koristi zemlji koja ga je vodila.
Li Quan: U Analima Proljea i jeseni kae se: Rat je kao i vatra: oruje e samo unititi one koji
ga ne odbace.,.
8. Stoga oni koji nisu u stanju spoznati opasnost ratovanja, ne mogu spoznati ni to je
najbolje initi.
9. Oni koji znaju ratovati, nee zahtijevati drugu mobilizaciju za popunu niti drugi
kontingent hrane. (Komentatori su dugo raspravljali o koliini zaliha hrane. Po ovoj
verziji stoji oni ne zahtijevaju tri. To bi znailo da zahtijevaju samo dvije, tj. jednu kad
odlaze i drugu kad se vraaju. U meuvremenu ive na raun neprijatelja. U verziji Taiping
Vulan (prema Cao Caou) stoji: Oni ne zahtijevaju da budu ponovno opskrbljeni,
odnosno u toku samog pohoda.)
10. Oni nose ratnu opremu iz svoje domovine; a hranu nalaze kod neprijatelja. Tako se
vojska obilato opskrbljuje hranom.
11. Kad neka zemlja osiromai zbog ratnih operacija, onda je to zato jer na velike
razdaljine prenosi robu; narod osiromauje kad se tovari namirnica alju daleko.
Zhang Yu: ... Ako vojsku treba opskrbiti itom na razdaljini veoj od tisuu lija, ona e
izgledati izgladnjelo.5
12. A tamo gdje se kree vojska, rastu cijene; kad se cijene diu, iscrpljuje se bogatstvo
naroda. Kad se bogatstvo iscrpi, na seljake se svaljuju veliki nameti. (Ili u blizini podruja
na kojem je vojska, (Odnosno, na podruju ratnih operacija: skupo se plaa sve to se
kupuje ... Veliki nameti, misli se na posebne poreze, oduzimanje stoke i ita i noenje
tovara.)
Jia Lin: . . . Na podruju gdje je okupljena vojska, cijene svim robama skau, jer svatko
nastoji prigrabiti to vie.
13. Kad snaga tako oslabi, a bogatstvo se potroi, domainstva na sredinjoj zaravni
e ogoljeli, jer e biti spiskano sedam desetina njihove vrijednosti.
Li Quan: Ako se rat vue i vue bez prestanka, mukarci i ene e biti nezadovoljni jer se ne mogu
vjena-vati i jer e biti izmoreni od prenoenja robe.
14. Dravni izdaci za slomljene dvokolice, iscrpljene konje, unitene oklope i ljemove,
strijele i lukove (samostrele), koplja, titove za ruke i tijelo, stoku za vuu i teka kola narastu do
ezdeset posto nacionalnog bogatstva.
15. Stoga e se pametni general pobrinuti da svoju vojsku opskrbljuje na raun neprijatelja,
jer jedna mjerica hrane koju od njega uzme, vrijedi kao da potroi svojih dvadeset; jedan tovar
stone hrane uzete od neprijatelja vrijedi kao dvadeset tovara stone hrane potroenih iz
vlastitih zaliha.
Zhang Yu: ... ako na udaljenost od tisuu lija prenosimo hranu, potroimo dvadeset mjerica
da bismo vojsci doturili jednu... Ako treba prijei preko neprohodnog terena, potroit emo jo
i vie.
16. Vojnici e ubijati neprijatelja, kad budu razjareni.
He Yanxi: Kad je vojska Yana opkolila Jimo u dravi Qi, odrezala je nosove svim
zarobljenicima iz Qija. (Opsada o kojoj je rije bila je 279. prije nae ere.) Tada su se
stanovnici Qija tako razbjesnili, da su se poeli oajniki braniti. Tian Dan je poslao
tajnog agenta s porukom: Mi se zgraavamo pri pomisli na to da ete vi, Yani, iskopati tijela
naih predaka iz njiho vih grobova. Kako e to zalediti naa srca! Vani odmah ponu
pljakati grobove i spaljivati trupla. Bra nioci Jimoa promatrali su to s gradskih zidina i sa
suzama zahtijevali da navale na njih, jer je bijes udeseterostruio njihovu snagu. Tada je Tian
Dan znao da su njegove jedinice spremne za borbu i tako je potukao Yane da se nisu vie
oporavili.
17. Oni uzimaju ratni plijen od neprijatelja, jer ele biti bogati.
DU Mu: . . . U razdoblju mlae dinastije Han, Du Xiang, prefekt Jinzhoua, napadne Bu
Yanga, Pan Honga i druge odmetnike iz Guizhoua. Ue u Nanhai, uniti tri njihova logora i
zarobi mnogo blaga. Meutim, Pan Hong i njegovi sljedbenici bili su jo jaki i brojni, dok su
jedinice Du Xianga, budui sada bogate i drske, izgubile svaku elju da se bore. Xiang ree:
Bu Yang i Pan Hong bili su odmetnici deset godina. Obojica dobro vladaju umijeem
napada-nja i obrane. Sada bi trebalo da ujedinimo snage iz svih prefektura i napadnemo ih. Za
sada emo jedinice potaknuti da idu u lov. Na to su sve jedinice ile zajedno da postavljaju
stupice za divlja. im su one otile, Du Xiang potajno poalje ljude da im popale kasarne.
Blago koje su nagomilali, potpuno je bilo uniteno. Kad su se lovci vratili, plakali su svi do
jednoga. Du Xiang ree: Bogatstvo Bu Yanga i onih koji su s njim, dovoljno je da obogati
nekoliko generacija. Vi, gospodo, niste uinili sve to ste mogli. to je ono to ste vi izgubili u
usporedbi s onim ega ima tamo. Pa zato se onda sekirate? Kad su njegovi vojnici to
uli, razbjesnili su se i svi su kao jedan eljeli u bitku. Du Xiang zapovjedi da se nahrane konji,
da svi ljudi jedu u postelji, i u rano jutro povede ih na odmetniki logor. (Moda su jeli suhu
hranu da radi spremanja doruka ne bi morali paliti vatre.) Yang i Hong se nisu bili pripremili,
i Du Xiangove jedinice estoko navale i unite ih. Zhang Yu: ... U ovoj carskoj dinastiji, kad
je potovani osniva zapovjedio svojim generalima da napadnu Shu, obznanio je: U svim
gradovima i prefekturama koje osvojite, u moje ime ete isprazniti sve riznice i javna skladita
da pogostite oficire i vojsku. Drava eli samo zemlju.
18. Prema tome, kad u borbi dvokolica zarobimo vie od deset dvokolica, nagradit emo onoga
koji zarobi prvu. Svoje zastave i barjake istaknimo na njima umjesto nepri-jateljevih, dvokolice
pomijeajmo sa svojima i ukrcajmo ljude u njih.
19. Sa zarobljenicima moramo postupati dobro i brinuti se za njih.
Zhang Yu: O svim zarobljenim vojnicima treba voditi rauna velikoduno i iskreno, da bismo ih
mogli upotrijebiti za sebe.
 20. To se zove dobiti bitku i postati jai.
21. Dakle, u ratu je bitna pobjeda, a ne otegnute operacije. Zato je general koji vlada
ratnim umijeem gospodar sudbine naroda i od njega zavisi nacija.
He Yanxi: Danas je jednako tako teko odrediti zapovjednika kao to je bilo i u stara vremena. (He
Yanxi je to vjerojatno napisao oko 1050. godine nae ere.)
III POGLAVLJE - OFENZIVNA STRATEGIJA

Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, u ratu je najbolje nastojati neku zemlju zauzeti netaknutu;
manje je korisno razoriti je.
Li Quan: Ne smijemo nagraivati ubijanje.
2. Bolje je zarobiti neprijateljsku vojsku, nego je unititi; bolje je preuzeti netaknutu
bojnu, etu ili vod od pet ljudi, nego ih unititi.
3. Nije vrhunac umijea zabiljeiti stotinu pobjeda iz stotine bitaka. Vrhunac umijea
je svladati neprijatelj a bez borbe.
4. Prema tome, u ratu je najvanije napasti neprijateljevu strategiju.
Du Mu:... Veliki vojvoda je rekao: Najbolje od svih, probleme rjeava onaj koji to
ini prije nego to iskrsnu. Najbolje od svih, neprijatelja pobjeuje onaj koji ga
preduhitri.
Li Quan: Napadni planove ve na njihovu prvom stupnju. Za vladanja mlae dinastije Han,
Kou Xun opkoli Gao Zhuna. Zhun poalje svoga oficira za planiranje Huangfu Wena na
pregovore. Huangfu Wen je bio tvrdoglav i grub i Kou Xun ga ubije i javi Gao Zhunu:
Oficir vaega taba je bio nepristojan. Dao sam mu odrubiti glavu. Ako se hoete
pokoriti, uinite to odmah. U protivnom, branite se. Istog dana Zhun irom otvori
svoje utvrde i preda se. Svi generali Kou Xuna rekoe: Dopustite da pitamo, kako to
da ste ubili njegova izaslanika, a ipak ga prisilili da preda grad? Kou Xun ree:
Huangfu Wen je bio sve i sva Gao Zhunu, bio je njegov intimni savjetnik. Da sam
ostavio na ivotu Huangfu Wena, Gao Zhun bi proveo svoje planove, ali budui da
sam mu ubio pouzdanika, dezorijentirao sam ga. Kae se: U ratu je najvanije napasti
neprijateljeve planove. Svi su generali rekli: Mi to ne razumijemo.
5. Sljedee po redoslijedu vanosti je odvojiti ga od
njegovih saveznika.
Du You: Ne dopusti svojim neprijateljima da se spoje. Wang Xi: ... Razmotri s kim je
sve tvoj neprijatelj u saveznitvu i odvoji ih da se saveznitva raspadnu. Velik je
problem kad neprijatelj ima saveznike - njegov poloaj je tada jak;, ako on nema
nikakvih saveznika, problem je manji, a poloaj mu je slab.
6. Zatim treba napasti njegovu vojsku.
Jia Lin: ... Veliki vojvoda je rekao: Onaj tko se bori za pobjedu golim maevima,
nije dobar general. Wang Xi: Bitke su opasni pothvati. Zhang Yu: Ako ne moe u
samom zaetku onemoguiti njegove planove, ili raskinuti njegova saveznitva prije
nego to dou do izraaja, naotri svoje oruje.
7. Najgori nain ratovanja je napad na gradove. Napadamo gradove samo kad
nemamo drugog izbora.
8. Za pripremu kola s branicima i potrebnog oruja i opreme, potrebno je najmanje
tri mjeseca; za podizanje zemljanih nasipa uz zidove bit e potrebna jo tri mjeseca.
9. Ako general ne moe svladati svoje nestrpljenje i naredi svojim vojnicima da se
razmile po zidovima kao mravi, treina e izginuti a da se grad i ne zauzme. To je
nevolja koju donose takvi napadi.
Du Mu:... U vrijeme mlade dinastije Wei, car Tai Wu je predvodio stotinu tisua
vojnika da napadnu generala Song dinastije Zang Zhia u Youtaju. Car je najprije od
Zang Zhia zatraio malo vina. Zang Zhi zapeati posudu napunjenu mokraom i poalje
mu je. Tai Wu se razbjesni, odmah napadne grad zapovjedivi vojnicima da se popnu
uza zidove i bore prsa o prsa. Trupla su se nagomilala sve do vrha zidova i nakon
trideset dana smrt je odnijela vie od polovice njegovih snaga.
10. Ali e dobre vojskovoe pokoriti neprijateljevu vojsku bez borbe. Oni e
zauzeti njegove gradove ne napadajui ih, i sruit e mu dravu ne vodei beskonane
bitke.
Li Ouan: Oni osvajaju strategijom. U razdoblju mlae dinastije Han je Zang Gong,
markiz od Zana, opkolio yao pobunjenike u Yuanwuu, ali u toku narednih nekoliko
 mjeseci nije mogao zauzeti grad. Njegovi oficiri i vojnici su se razboljeli i tijela su im se
prekrila irevima. Tada kralj Donghaja ree Zang Gongu: Ti si koncentrirao vojsku i
opkolio neprijatelja koji je odluio boriti se do kraja. To nije nikakva strategija!
Prestani opsjedati grad. Daj im na znanje da si im otvorio put za bijeg i oni e pobjei i
raspriti se. Tada e ih svaki seoski pandur moi zarobiti! Zang poslua taj savjet i
zauzme Yuanwu.
11. Na cilj mora biti da sve pod kapom nebeskom uzmemo netaknuto. Tako se
naa vojska nee iscrpiti, a nai e ciljevi biti postignuti. To je bit umijea ofenzivne
strategije.
12. U skladu s tim, vojsku treba ovako upotrebljavati: kad ih se nae deset prema
neprijateljevu jednom vojniku, opkolimo ga.
13. Kad su nae snage pet puta jae od njegovih, napadnimo ga.
Zhang Yu: Ako je moja vojska pet puta jaa od neprijateljeve, ja ga uzbunjujem s ela,
iznenadim ga u pozadini, diem buku na istonoj strani, a napadam sa zapada.
14. Ako su nae snage dvostruko jae od njegovih, moramo ga podijeliti.
Du You: ... Ako je nadmo od dva prema jedan nedovoljna da bi se drala situacija u
svojim rukama, jednim dijelom vojske privuemo panju neprijatelja i rastavimo ga.
Zato je veliki vojvoda rekao: Ako netko nije u stanju tako utjecati na neprijatelja da
rastavi njegove snage, ne moe ni razgovarati o posebnoj taktici.
15. Ako su nam snage podjednake, moemo zaratiti.
He Yanxi: . . . U takvim situacijama samo sposobni general moe pobijediti.
16. Ako smo brojano slabiji, moramo znati odstupiti.
Da Mu: Ako se nae jedinice ne mogu mjeriti s njegovima, privremeno emo izbjei
njegov poetni juri.
Moda emo kasnije moi iskoristiti neku slabu toku. Tada treba stati na noge i
odluno izboriti pobjedu.
Zhang Yu: Ako je neprijatelj jak, a ja sam slab, ja se privremeno povlaim i ne
prihvaam bitku. To se dogaa kad su sposobnost i hrabrost generala i djelo-
tvornost jedinica podjednaki.
Ako je moj poredak dobar, a neprijatelj je dezorganiziran, ako sam ja odluan,
a on nemaran, mogu zapodjenuti bitku pa makar on bio i brojniji. Ali ako
smo u svim pitanjima neravnopravni, moramo ga znati prevariti, jer mala
vojna snaga nije nita drugo nego plijen jaeg neprijatelja.
Zhang Yu: _ Mengzi (Mencije) kae: Mali se sigurno ne mogu mjeriti s
velikima, slabi s jakima, ni malobrojniji s brojnima.
18. General je zatitnik drave. Ako je ta zatita potpuna, drava e sigurno
biti jaka: ako je nepotpuna, drava e sigurno biti slaba.
Zhang Yu: Veliki vojvoda je rekao: Napredovat e onaj vladar koji
izabere pravu osobu. Propasti e onaj koji to ne uradi.
19. Tri su naina na koja vladar moe nanijeti zlo svojoj vojsci.
20. Kad ne shvaa da vojska ne smije nastupati, pa zapovjedi nastupanje, ili
ne shvaa da ne smije odstupati, pa zapovjedi odstupanje. Drugim rijeima kad
sputava vojsku.
Jia Lin: General moe zapovjediti nastupanje ili odstupanje svoje vojske u skladu
s prilikama. Najgore je kad to naredi vladar iz dvora.
21. Kad se ne razumije u poslove vojne prirode, a bavi se njima. To zbunjuje
oficire.
Cao Cao: ... Armijom se ne moe zapovijedati po pravilima bontona.
Du Mu: U vezi s imovinom, zakonima i propisima vojska postupa po svojim
naelima. Ako se primijene ista naela na osnovi kojih se upravlja dravom, unijet
e se nemir medu oficire.
Zhang Yu: Dobrohotnost i pravednost mogu se primijeniti pri upravljanju dravom,
ali ne mogu pri zapovijedanju vojskom. Vojskom se zapovijeda brzo i elastino, ali
tako se ne moe upravljati dravom.
 22. Kad ne shvaa da je odgovornost na onome tko zapovijeda vojskom. To
dovodi oficire u nedoumicu.
Wang Xi: ... Ako nekoga tko se ne razumije u vojna pitanja poaljemo da sudjeluje
u zapovijedanju vojskom, onda e se na svakom koraku pokazati neslaganje i
uzajamno neshvaanje i sva e vojska biti osakaena. Stoga je Bei Du zamolio
vladara da povue vojnog nadglednika; tek je zatim pacificirao Caozhou.
Zhang Yu: Ne tako davno dvorski su slubenici bili upotrebljavani kao vojni
nadglednici, a to ne valja.
23. Ako je vojska zbunjena i u nedoumici, susjedni vladari e izazvati nevolje.
Stoga se kae: Zbunjena voj ska donosi pobjedu drugome.
Meng:... Veliki vojvoda je rekao: Onaj tko ni sam ne zna to hoe, ne moe se
suprotstaviti neprijatelju.
Li Quan: Pogrena osoba ne smije doi na mjesto zapovjednika. Lin Xiangru, prvi
ministar u dravi Zhao, rekao je: Zhao Gua jedva moe proitati knjige svoga oca, a
da i ne govorimo o tome kako ne moe dovesti u uzrono - posljedinu vezu promjenu
okolnosti. A sada, vae velianstvo, zbog svog imena on postaje zapovjednik. To je kao
da slijepite ivije na lutnji i onda je pokuate uglasiti.
24. Na osnovi svega, vidi se da ima pet uvjeta kad se pobjeda moe oekivati:
25. Pobijedit e onaj koji zna kad se moe tui, a kad ne smije.
26. Pobijedit e onaj koji zna kako mora upotrijebiti velike i male snage.
Du You: Stvore se tako prilike u ratu kad mnotvo ne moe napasti nekolicinu, a i one
druge kad slabi moe gospodariti jakim. Pobijedit e onaj koji se moe snai u takvim
prilikama.
27. Pobijedit e onaj ije redove proima jednodunost u pogledu cilja.
Du You: Stoga je Mengzi rekao: ak ni odgovarajue godinje doba nije toliko vano
koliko prednosti terena; ali ni one nisu toliko vane kao skladni meuljudski odnosi.
28. Pobijedit e onaj tko je oprezan i vreba trenutak kad neprijatelj to nije.
Chen Hao: Stvori nepobjedivu vojsku i ekaj trenutak slabosti neprijatelja.
He Yanxi: ... Neki otmjeni ovjek je rekao: Najvei zloin je oslanjati se na prirodni
tok stvari i ne pripre- mati se; najvea od svih kreposti je unaprijed se pripremati za
svaki sluaj.
29. Pobijedit e onaj tko ima sposobne generale kojima se vladar ne mijea u zanat.
Du You: ... Stoga je Uitelj Wang rekao: Odreivanje ljudi na poloaje spada u
nadlenost vladara; ali odluivanje u vezi s bitkom spada u nadlenost generala.
Wang Xi: ... Vladar izrazita karaktera i istaknute inteligencije, mora umjeti da odabere
pravog ovjeka, uini ga odgovornim i oekuje rezultate. He Yanxi: ... U samom ratu
moe se ukazati potreba za stotinom promjena na svakom koraku. Kad vidimo da
moemo nastupati, mi nastupamo; kad vidimo da je situacija teka, mi odstupamo. Ako
netko kae da u takvim prilikama treba ekati na vladarovu zapovijed, to je isto kao da
obavjetavamo vladara kako elimo ugasiti vatru. Prije nego to stigne zapovijed da
tako postupimo, pepeo e biti hladan. A kau da u vezi s tim pitanjem treba zatraiti
savjet od vojnog nadglednika; to je kao da pri zidanju kue pokraj puta postupite po
savjetu prolaznika. Dakako da posao nikad ne bi bio zavren!
Zauzdati sposobnoga generala, a u isto vrijeme od njega zahtijevati da pobijedi
lukavog neprijatelja, bilo bi isto kao privezati Hanova crnog psa i onda mu zapovjediti
da ulovi lukave zeeve. Ima li tu kakve razlike?
30. To je pet uvjeta za pobjedu.
Stoga kaem: Moramo poznavati svoga neprijatelja i sami sebe, makar i stotinu bitaka
vodili, neemo biti ugroeni.
32. Ako ne poznajemo neprijatelja, a znamo sami sebe, jednaki su nam izgledi za
pobjedu i poraz.
33. Ako ne poznajemo ni neprijatelja ni sami sebe, svaka bitka moe biti kobna za
nas.
Li Quan: Takve ljude nazivaju ludi razbojnici. to drugo oni i mogu oekivati
osim poraza?
IV RASPORED SNAGA

Sun Zi kae:
1. U stara su vremena sposobni ratnici najprije sebe pripremali da budu nepobjedivi, a
onda su ekali na trenutak neprijateljeve ranjivosti.
2. Naa nepobjedivost ovisi o nama; ranjivost neprijatelja ovisi o njemu.
3. Zakljuak je, dakle, da umjeni ratnici mogu sebe tako pripremiti da budu nepobjedivi,
ali ne mogu utjecati na to da neprijatelj zasigurno bude ranjiv.
Mei Yaochen: Moemo uiniti ono to ovisi o nama; neizvjesno je ono to ovisi o
neprijatelju,
4. Stoga se kae da netko moe i znati kako se pobjeuje, ali ne mora zasigurno i
pobijediti.
5. Neranjivost se osniva na obrani, a mogunost za pobjedu na napadu (neranjivost je
(znai) obrana; sposobnost za osvajanje je (znai) napad).
6. Branimo se kad nam snage nisu dovoljne; napadamo kad su nam vie nego
dovoljne.
7. Oni koji se znaju braniti, kriju se kao ispod devet zemljinih kora; oni koji znaju
napadati, juriaju kao s devetog neba. Tako su jedni i drugi sposobni da se zatite i da
izvoje punu pobjedu (to je prastaro shvaanje da se Zemlja i Nebo sastoje od slojeva
ili katova).
Du You: Oni koji znaju pripremiti obranu, misle da je najvanije osloniti se na mo
takvih prepreka kao to su planine, rijeke i podnoja brda. Ponaaju se tako da
neprijatelj ne moe spoznati gdje treba napasti. Oni se sakriju kao pod devet zemljinih
kora. Oni koji znaju pripremiti napad, misle da je najvanije osloniti se na godinje
doba i prednosti zemljita; ovisno o situaciji, oni iskoritavaju poplave i vatre. Pona-
aju se tako da onemogue neprijatelju spoznaju gdje treba da se priprema. Napadnu
kao grom koji udari iz devetog neba.
8. Nije vrhunac umijea predvidjeti pobjedu koju svaki obian ovjek moe
predvidjeti.
Li Quan:... Kad je Han Xin unitio dravu Zhao, krenuo je iz utvrde prije
doruka. Rekao je: Porazit emo vojsku drave Zhao i onda emo se nai za
dorukom. Generali nisu vjerovali u to, ali su se pravili da vjeruju. Han Xin postroji
svoju vojsku tako da rijeka ostane straga. Jedinice drave Zhao se popnu na svoje
grudobrane i prasnu u smijeh kad su to vidjele. Rugali su im se: General Hana ne zna
kako treba rasporediti vojsku! Tada Han Xin produi i potue vojsku Zhao, a nakon
doruka odrubi glavu gospodaru Cheng Anu. To je primjer kako mnotvo ne moe
sve shvatiti (Han Xin je smjestio svoju vojsku na brisani prostor. Spalio je
svoje amce i porazbijao lonce za kuhanje. Rijeka mu je bila iza njega, a vojska
drave Zhao ispred njega. Han Xin je morao ili pobijediti ili se utopiti).
9. Nije vrhunac umijea ni samo pobijediti i biti oglaen poznavaocem jer nije
potrebna velika snaga da bi se podiglo jesenje paperje; nije dokaz otrog vida kad neko
razlikuje Sunce od Mjeseca; ne znai da ima otar sluh onaj tko uje grom (nije dokaz
umijea kad netko pobijedi u iscrpljujuoj bici ili zahvaljujui sretnim okolnostima).
Zhang Yu: Kad kae jesenje paperje, Sun Zi misli na paperje kunia koje je
nailaskom jeseni izvanredno lagano.
10. U staro su doba oni koje su smatrali dobrim ratnicima pobjeivali neprijatelja
kojega je bilo lako pobijediti (neprijatelja je bilo lako osvojiti jer su strunjaci
prethodno stvorili uvjete za to).
11. Stoga iskusni vojskovoa nije zbog svojih pobjeda bio slavljen ni isticana mu
mudrost i hrabrost.
Du Mu: Obian ovjek ne razumije pobjedu postignutu prije nego to se situacija
kristalizira. Stoga ni tvorac pobjede ne stekne slavu sa otroumnosti. Pokori
neprijateljsku zemlju jo prije nego to okrvavi otricu svoga maa.
He Yanxi:... Kad pokorite neprijatelja bez borbe, tko e vas proglasiti hrabrim?
 12. Jer on pobjeuje bez greke. Bez greke znai da bez obzira na to to radi, on
sebi osigurava pobjedu; on osvaja ve poraenog neprijatelja.
Chen Hao: Nijednu nepotrebnu kretnju pri planiranju; u strategiji - nijedan
nepotreban korak.
13. Stoga dobar vojskovoa zauzima poloaj na kojem ne moe biti poraen i ne
proputa priliku da zagospodari nad neprijateljem.
14. Tako pobjednika vojska pobjeuje prije nego to izazove bitku; vojska osuena
na poraz bori se u nadi da e pobijediti.
Du Mu:. . . Li Jing, vojvoda od Weja, je rekao: Za generala je najvanije da jasno
zapaa, da mu je vojska jednoduna, da mu strategija bude plod dubokog
razmiljanja i da su mu planovi dalekoseni, da zna iskoristiti prednosti godinjih
doba i da bude sposoban analizirati ljudski faktor. Jer general koji ne moe prosuditi
svoje sposobnosti ili primijeniti brzinu i elastinost kad se nae u prilici da napadne
neprijatelja, nastupat e posrui i oklijevajui, tjeskobno gledajui najprije udesno
pa ulijevo i nee biti u stanju izraditi plan. Lakovjerno e povjerovati nepouzdanim
izvjetajima i vjerovat e u jednom trenutku u jedno, u drugom trenutku u drugo.
Plaljiv kao lisica u nastupanju ili odstupanju, postii e to da e se grupe njegove
vojske ratrkati naokolo. Ima li razlike izmeu toga i dovoenja nevinih ljudi u
kljualu vodu i vatru? Zar to nije jednako kao voditi krave i ovce da bi se nahranili
vuci i tigrovi?
15. Oni koji su ovladali ratnim umijeem njeguju Dao (tad) i potuju zakone, i
stoga znaju pripremiti put do pobjede.
Du Mu: Dao je moral, tj. ovjekoljubivost i pravda; zakoni su propisi i instituti. Oni
koji se istiu u ratu, najprije njeguju svoju ovjekoljubivost i pravednost i potuju svoje
zakone i institute. Na taj nain njihove vlade postaju nepobjedive.
16. U elemente ratnog umijea spadaju: prvo - mjerenje prostora; drugo - procjena
koliina; tree - prorauni; etvrto - usporedbe; peto - izgledi za pobjedu.
17. Mjerenje prostora je u vezi sa zemljitem.
18. Koliine su u vezi s mjerenjem, brojke su u vezi s koliinama, usporedbe su u
vezi s brojkama, a pobjeda je u vezi s usporedbama.
He Yanxi: Pod zemljitem razumijevamo i razdaljine i vrstu zemljita; mjerenje
je proraun. Prije nego to se vojska uputi na pohod, obavljaju se prorauni da bi se
saznao stupanj neprohodnosti neprijateljeve zemlje; ravnost i vijugavost staza u njoj;
broj neprijateljevih vojnika; koliine njegove ratne opreme i stanje njegova morala.
Proraune radimo da bismo vidjeli moemo li neprijatelja napasti i tek nakon toga
stanovnitvo mobiliziramo i diemo vojsku.
19. Kao to vidimo, pobjedonosna e biti ona vojska u kojoj se ono to je
proraunato mjeri centama, a ono to nije, zrnima. Poraena e biti ona vojska u kojoj je
tek zrna vrijedno ono to je proraunato, a centu ono to nije.
20. Zato to sve dobro rasporedi, general koji pobjeuje moe navesti svoje ljude
da se bore silinom zajaenih voda koje se, kad se oslobode brane, stropotavaju u
provalije bez dna.
Zhang Yu; U prirodi vode je da izbjegava visine i uri u doline. Kad se provali nasip,
voda pada neodoljivom snagom. Vojska je isto takva. Moramo iskoristiti prednost
to neprijatelj nije pripremljen; napadamo ga kad to ne oekuje; izbjegavamo ga
tamo gdje je jak i napadamo gdje je upalj, pa nam se - kao ni vodi nitko nee
moi suprotstaviti.
V O SNAZI
Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, rukovoditi s mnogo ljudi jednako je
kao i rukovoditi s malo njih. Sve je stvar organizacije. Zhang Yu: Da bismo mogli
rukovoditi vojskom, moramo najprije rasporediti dunosti izmeu generala i
njihovih pomonika, pa onda odrediti koje jaine e biti nae jedinice...
Jedan ovjek je jedinka; dva su par; tri su trojka; jedan par i jedna trojka ine petorku
(moglo bi se zakljuili da par i trojka nose razliito oruje), a to je odjel; dva
odjela ine desetinu; pet desetina, jedan vod; dva voda, jednu etu; dvije ete, jedan
bataljon; dva bataljona, jedan puk; dva puka, grupu; dvije grupe, brigadu; dvije
brigade, armiju (desetina se sastoji od deset ljudi, eta od stotine, bataljon od dvije
stotine, puk od etiri stotine, grupa od osam stotina, brigada od tisuu est stotina;
armija od tri tisue dvjesta. Vjerojatno je takva biia organizacija u vrijeme kad je
Zhang Yu pisao. Nai termini za jedinice dani su prema engleskom ustrojstvu). Svaki
je potinjen viemu i nadzire niega. Svaki je obuen kako treba. Na taj nain moe
pojedinac rukovoditi i zapovijedati vojskom od milijun ljudi jednako kao s
nekolicinom.
2. Nadzirati mnogo ljudi, jednako je kao i nadzirati ih malo. Vano je samo
organizirati jedinice i vezu meu njima.
Zhang Yu: ...Kad se upotrebljava mnotvo jedinica, one su daleko jedna od druge, i
veza se ne moe odravati oima i uima. Zato se oficirima i ljudstvu zapovjedi da
nastupaju ili odstupaju na osnovi promatranja zastava i barjaka i da se kreu ili
zaustavljaju kad uju signale dane zvonima i bubnjevima. Na taj nain hrabri nee
nastupati sam, niti e kukavica bjeati,
3. Zahvaljujui akcijama manevarskih i klasinih snaga vojska moe biti sigurna
da e bez poraza odoljeti neprijateljskom napadu (klasine (zheng) snage dre ili razvlae
neprijatelja; manevarske snage djeluju ondje gdje se njihovi udari ne predviaju. Ako
neprijatelj pretpostavi da bi mogao uslijediti neki qi manevar i na njega tako odgovori da
ga neutralizira, onda taj manevar automatski postaje zheng).
Li Quan: S neprijateljem se sueljavaju klasine jedinice, a manevarske ga napadaju s
bokova. Nijedan vojni zapovjednik ne moe uhvatiti neku prednost od neprijatelja,
ako nema manevarske jedinice. He Yanxi: Trudim se da neprijatelj moje klasine snage
shvati kao manevarske, a manevarske kao klasine. tovie, klasine mogu postati
manevarske i obratno.
4. Primjer vrstog udara na uplje mjesto jest kad jedinice bacimo na neprijatelja
kao mlinski kamen na jaja.
Cao Cao: Upotrijebi najjau silu da napadne najslabije mjesto.
5. Openito, upotrebom klasinih jedinica ulazit emo u borbu; upotrebom
manevarskih pobjeivat emo.
6. Oni koji znaju upotrebljavati manevarske snage, imaju beskrajne mogunosti, kao
to su nebo i zemlja beskrajni; neiscrpne kao tokovi velikih rijeka.
7. Oni zavre jedno da bi zapoeli drugo; cikliki, kao to se kreu Sunce i Mjesec. Oni
nestanu i opet se pojave; neizbjeno, kao to se smjenjuju godinja doba.
8. Muzikih nota ima samo pet na broju, ali njihovih melodija ima toliko mnogo da ih ne
moemo sve ni uti.
9. Osnovnih boja ima samo pet na broju, ali njihovih kombinacija ima toliko mnogo da ih
ne moemo sve ni zamisliti.
10. Okusa ima samo pet na broju, ali njihovih spojeva ima toliko da ih ne moemo sve ni
okuati.
11. U borbi postoje samo dvije vrste snaga; klasine i manevarske, ali mogu se kombinirati
na beskrajno mnogo naina; nitko ih ne moe sve obuhvatiti.
 12. Te dvije vrste snaga proizlaze jedna iz druge: isprepliu se beskrajnim kombinacijama
kao prstenovi koji izlaze jedan od drugoga. Tko moe odrediti gdje jedan prestaje a drugi
poinje?
13. Vodene bujice valjaju ljunak silinom svoga zamaha.
14. Sokol lomi tijelo svog plijena jer ga proraunato zaskoi (proraunat je razmak
izmeu njega i rtve u momentu napada. Tako kae Du Mu).
Du You: Neprijatelja moramo napadati strelovito kao to se sokol obruava na svoju metu. On
zasigurno lomi lea svoje rtve, jer prorauna tono trenutak napada. Njegovi su pokreti
proraunati.
15. Tako je i nalet onoga tko je vian ratovanju neodoljiv, a njegov napad tono odmjeren.
16. Njegova mo je kao kod dokraja zategnutog samostrela; odreivanje vremena napada je
kao otputanje otponca (ovdje je opet upotrebljen specifian znak koji znai samostrel).
17. U buci i kovitlacu stjee se dojam da je bitka kaotina, ali tu nema nereda; ini se
da se vojska kree neprestano u krugu, ali ne moe biti poraena.
Li Quan: Kad se vodi bitka, sve se doima u zbrci i kovitlacu. Ali zastave i barjaci imaju
propisan raspored; zvukovi inela imaju utvrena pravila.
18. Prividna zbrka je rezultat dobrog poretka; prividni kukaviluk, razultat hrabrosti;
prividna slabost, rezultat snage.
Du Mu: Smisao ove izreke je da onaj tko eli ostaviti dojam da u njegovoj vojsci vlada nered,
mora biti i te kako discipliniran. Samo tako moe stvarati dojam da je u zbrci. Onaj tko eli
ostaviti dojam da je kukavica i vreba na neprijatelja, mora biti hrabar, jer e samo tako moi
oponaati strah. Onaj tko eli ostaviti dojam svoje nejakosti da bi izazvao neprijatelja da
bude drzak, mora biti izvanredno jak. Samo tako moe oponaati slabost.
19. Red ili nered ovise o organizaciji; hrabrost ili kukaviluk o okolnostima; jakost ili
nejakost o rasporedu snaga.
Li Quan: Kad jedinice opet zauzmu povoljan poloaj, kukavica je hrabar; kad gube poloaj,
hrabri postaju kukavice. U ratnom umijeu nema vrstih pravila. Ona se mogu izraditi samo
prema prilikama.
20. Oni koji znaju natjerati neprijatelja da se kree, to postiu stvarajui situaciju prema kojoj
se on mora prilagoditi; oni ga namame neim za im e zacijelo posegnuti, a onda ga i dalje
mamei navuku u zasjedu gdje ga ekaju u punoj snazi.
21. Stoga e sposoban vojskovoa pobjedu zaraditi koristei se situacijom, a nee je
zahtijevati od svojih podreenih.
Chen Hao: Iskusni ratnici se najvie oslanjaju na iskoritavanje prilika i brzinu. Oni ne
prebacuju teret tog zadatka samo na svoje ljude.
22. On bira svoje ljude, a oni iskoritavaju situaciju (u tekstu se kae: Tako on moe
odabrati ljude... Odnosno ljude sposobne da iskoriste svaku situaciju. Moe se
zakljuiti da se izhor ne temelji na nepotizmu ili simpatijama).
Li Ouan;...
23. Hrabri se mogu boriti; oprezni braniti, a mudri savjetovati. Tako svaija nadarenost
postaje korisna.
Du Mu:... Ne zahtijevaj da ti neto uine oni koji nemaju dara. Kad je Cao Cao napao
Zhang Lua u Hanzhongu, ostavio je generale Zhang Liaoa, Li Diana i Le Jina da
zapovijedaju s vie od tisuu ljudi koji su branili Hefei. Cao Cao poalje upute vojnom
povjereniku Xie Diju i napie mu na rubu omotnice: Otvori ovo tek kad pobunjenici
stignu. Uskoro Sun Quan iz drave Wu, sa sto tisua ljudi opkoli Hefei. Generali otvore
upute i proitaju: Ako Sun Quan stigne, generali Zhang i Li e izii i boriti se. General
Le e braniti grad. Vojni povjerenik nee sudjelovati u borbi (Cao Cao je nastajao
politike oficire drati po strani). Svi drugi generali moraju prihvatiti borbu s
neprijateljem. Zhang Liao ree: Na gospodar je daleko na pohodu, i ako mi budemo
ekali pojaanja, pobunjenici e nas sigurno unititi. Stoga u uputama stoji da neprijatelja
moramo odmah napasti prije nego to se prikupi, da bismo otupili otricu njegova napada
i uvrstili moral svojih jedinica. Tako moemo obraniti grad. Prilika za nau pobjedu ili
poraz sadrana je u toj jednoj akciji. Li Dian i Zhang Liao iziu iz grada da napadnu i
potuku Sun Ouana, ime je moral vojske drave Wu bio uniten. Tada se vrate, srede
 svoju obranu i vojska se osjeti sigurnom. Sun Quan je napadao grad deset dana, ali ga
nije mogao zauzeti i povukao se. Razmatrajui to, povjesniar Sun Sheng kae: Rat se
vodi lukavstvima. Obrana Hefeja je bila neizvjesna, slaba, nisu mogli oekivati
pojaanja. Ako povjerujemo samo hrabrim generalima koji vole borbu, to e izazvati
nevolje. A ako se pouzdamo samo u one koji su oprezni, njihova zaplaena srca nee biti u
stanju drati situaciju u svojim rukama.
Zhang Yu: Ljude treba tako rasporediti da se upotrijebe i pohlepni i glupi, i pametni i
hrabri, i da se svakoga zadui za onu situaciju koja njemu odgovara. Ne treba zaduivati
ljude zadacima koje oni ne mogu obaviti. Proberimo ih i zaduimo zadacima primjerenim
njihovim sposobnostima.
24. Onaj tko se oslanja na situaciju, upotrebljava svoje ljude u borbi onako kako se valjaju
balvani i kamenje. Priroda balvana i kamenja je takva da su oni nepomini na vrstom tlu; na
nestalnom tlu oni se miu. Ako su etvrtasti, oni se zaustavljaju; ako su okrugli, oni se kotrljaju.
25. Snaga jedinica kojima se u borbi umjeno zapovijeda, moe se usporediti sa snagom
okruglih stijena koje se kotrljaju s planinskih visina.
Du Mu:... Na taj nain se i s malo moe postii mnogo. Zhang Yu:... Li Jing kae: U ratu se
susreemo s tri vrste situacija: kad general prezire svog neprijatelja, a njegovi se oficiri vole
boriti i ambicije im seu do plavih oblaka, a duh im je estok kao orkan, to je situacija u
vezi s moralom vojske.
Kad jedan ovjek brani planinski prolaz uzan kao ovja crijeva ili kao vrata tenare, moe
odoljeti tisui napadaa. To je situacija u vezi s terenom. Kad netko iskoristi neprijateljev
manevar, njegov umor, glad i e ili ga napada dok se jo nije ulogorio, ili dok mu je vojska
tek na polovici rijeke koju prelazi, to je situacija u vezi s neprijateljem. Dakle, kad
rasporeujemo svoju vojsku, moramo iskoristiti prednosti situacije tono onako kao da na
strmoj litici postavljamo kuglu koja se poinje kotrljati. Snaga koju primjenjujemo je malena,
ali rezultati su golemi.
VI - TO JE MINUS, A TO PLUS

Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, u boljoj je situaciji onaj koji prvi zaposjedne bojno polje i eka
svog neprijatelja; u loijoj je onaj koji kasnije stigne na prizorite i srlja u borbu.
2. Stoga dobre vojskovoe dovode neprijatelja na bojno polje, a ne doputaju da
on njih dovede.
3. Neprijatelj se moe navesti da doe na bojno polje po svojoj pobudi time da mu
se prui neka prednost. Sprijeit e neprijatelja da doe onaj tko mu nanese tetu.
Du You:... Ako smo sposobni u svojim rukama drati kritine toke na strategijskim
stazama, neprijatelj ne moe doi. Stoga Uitelj Wang kae: Kad je maka na mijoj
rupi, ni deset tisua takora ne usuuju se izii; kad tigar straari na prijelazu preko
rijeke, ni deset tisua jelena je ne moe prijei.
4. Kad je neprijatelju lagodno, moramo se osposobiti da ga zamorimo; kad se dobro
hrani, da ga izgladnimo; kad poiva, da ga natjeramo na kretanje.
5. Moramo se pojavljivati na mjestima prema kojima on hiti; moramo se micati brzo
tamo gdje nas ne oekuje.
6. Moemo marirati tisuu lija a da se ne umorimo, ako prolazimo onuda gdje nema
neprijatelja.
Cao Cao: Uimo u prazninu, navalimo na upljine, zaobiimo ono to brani, udarimo ga
tamo gdje nas ne oekuje.
7. Da bismo bili sigurni da emo i osvojiti ono to napadamo, treba da
napadamo mjesto koje protivnik ne brani. Da bismo bili sigurni da emo zadrati
ono to
branimo, treba da branimo mjesto koje protivnik ne na pada.
8. Dakle, neprijatelj ne zna gdje se mora braniti kad ima posla s ratnicima koji su
vini napadu; neprijatelj ne zna gdje treba napasti kad ima posla s onima koji su vini
obrani.
9. Dobar ratnik se ponaa tankoutno, kao da ga nema, ne ostavljajui tragova;
tajnovit je kao da je bestjelesan, i neujan je. Tako postaje gospodar neprijateljeve
sudbine.
He Yanxi:... Potrudimo se da neprijatelj nae dobre strane smatra slabim tokama, a
slabe strane jakim mjestima, dok istodobno nastojimo njegove jake strane pretvoriti u
slabe i otkriti gdje nije jak... Svoje tragove treba da krijemo da ih nitko ne bi mogao
razaznati; moramo odravati tiinu da nas nitko ne bi mogao uti.
10. Nastupat emo neodoljivo, ako se zarivamo u ne prijateljeva slaba mjesta;
odstupat emo negonjeni, ako se kreemo brzo da nas neprijatelj ne pretee.
Zhang Yu:... Dolazimo kao vjetar, odlazimo kao munja.
11. Kad elimo zapodjenuti bitku, napadamo poloaj na koji na protivnik mora
poslati pojaanje, i tako mu ne preostaje drugo nego da prihvati bitku, pa makar bio
zatien visokim zidovima i dubokim jarkovima.
12. Kad elimo izbjei bitku, moemo se braniti jedno stavno ucrtavanjem linije na
zemljitu. Neprijatelj nas nee moi napasti jer mu spreavamo da ide onamo kamo bi on
elio.
Du Mu: Zhuge Liang se ulogorio u Vangpingu i zapovjedio Wei Yanu i drugim
generalima da zdrue snage i podu na istok. Zhuge Liang je ostavio samo deset
tisua ljudi da brane grad, dok je on ekao na izvjetaje. Sima Yi je rekao: Zhuge
Liang je u gradu. On nema mnogo vojske. On nije jak. Njegovim generalima i oficirima
je srce silo u pete. U to vrijeme je borbeni duh Zhuge Lianga bio visok kao uvijek.
Zapovjedio je svojim jedinicama da spuste barjake i utiaju bubnjeve i nije dopustio
vojnicima da izlaze. Otvorio je etiri kapije i pomeo i pokropio ulice. Sima Yi je
sumnjao da je u pitanju zasjeda, i urno je svoju vojsku poveo prema sjevernim
planinama. Zhuge Liang ree svome naelniku taba: Sima Yi je mislio da sam ja
pripremio zasjedu i pobjegao je du planinskog lanca. Sima Yi je kasnije uo za to i
 gorko zaalio (ova pria je dala zaplet za jednu popularnu kinesku operu. Zhuge
Liang je sjedio na jednoj kuli-braniu kapije i svirao lutnju dok su vratari meli i
kropili ulice, a Sima Yiova vojska komeala se na prilazima gradu. Prije toga je
Zhuge Liang prevario Sima Yia, i opet e ga).
13. Ako smo u stanju odrediti raspored neprijateljevih snaga i pri tome ne odati
raspored svojih snaga, moemo se koncentrirati, a on se mora podijeliti. A ako se mi
koncentriramo dok se on udvaja, mi emo moi upotrebiti sve svoje snage da bismo
napali samo jedan dio njegovih. Tako emo biti brojano nadmoniji. Dakle, ako moemo
upotrijebiti mnogo vojske da napadnemo odabrano mjesto, onda e nai protivnici biti u
gadnom kripcu.
Du Mu: ...Ponekad upotrebljavamo lake jedinice i jake konjanike da napadnu
neprijatelja tamo gdje nije pripremljen, a ponekad jake strijelce sa samostrelima i
strijelce s lukovima na zatezanje da gaaju kljune poloaje, da uznemire njegovu
lijevu stranu, opustoe desnu, uzbune ga na elu i iznenadno napadnu njegovo zaelje.
Po danu ga obmanjujemo upotrebom zastava i barjaka, a nou ga varamo udaranjem u
bubnjeve. Tako on, zastraen, dijeli svoje snage radi poduzimanja mjera
predostronosti.
14. Neprijatelj ne smije znati gdje namjeravamo zapodjenuti bitku. Jer ako on to ne
zna, pripremat e se na mnogo mjesta. A ako se on priprema na mnogo mjesta, onda
e na mjestu na kojem mislimo prihvatiti borbu, biti malo njegovih ljudi.
15. Jer ako se on priprema na elu, njegovo e zaelje biti slabo, a ako se on priprema
na zaelju, njegovo e elo biti krhko. Ako se priprema na lijevoj strani, desna e mu
strana biti osjetljiva, a ako se priprema na desnoj, ostat e mu malo ljudi na lijevoj. A
ako se priprema na svim mjestima, bit e svugdje slab (u tekstu doslovno pie: Ako
nema ni jednog mjesta na kojem se on ne priprema, nema ni jednog mjesta na kojem nije
osjetljiv. Dvije negacije su upotrebljene da bi istakle pozitivno znaenje).
Zhang Yu: On nee moi odmjeriti gdje e nae dvokolice izbiti, ni odakle e naa
konjica zapravo naii, ni gdje e naa pjeadija zapravo udariti, tako da e se on
raspriti i razdijeliti, i morat e se na svim mjestima uvati od nas. Tako e njegove
jedinice biti razbijene, a snaga mu podijeljena i izmrvljena i, na mjestu na kojem
budemo napadali, moemo upotrijebiti veliku vojsku protiv njegovih razdvojenih
jedinica.
16. Ako smo brojno slabiji, mi se pripremamo za eventualni napad neprijatelja;
ako smo brojno jai, natjerujemo neprijatelja da se priprema za obranu od nas.
17. Ako znamo gdje i kada e nae jedinice prihvatiti borbu, naa vojska moe
marirati tisuu lija i nai se na bojnom polju. Ali ako ne znamo ni gdje e biti bojno
polje, ni kojeg e dana poeti borba, lijevo krilo nee moi pomoi desnome, ili
desno lijevome; prednji dijelovi nee rnoi pomoi stranjima, niti zaelje elu; Kako
li je to tek potencirano kad su ti dijelovi na razdaljini od nekoliko desetina pa ak i
samo nekoliko lija jedni od drugih!
Du You: Dobri ratnici moraju znati gdje i kada e se voditi neka bitka. Oni
odmjeravaju put do tamo i utvrde datum. Oni razdijele vojsku i mariraju u odvojenim
kolonama. Oni koji su najudaljeniji, kreu prvi, a oni koji su blizu, kasnije. Tako se
vojska koja je razmaknuta jedna od druge i tisuu lija, nade istodobno na odreenom
mjestu. To se moe usporediti sa slikom koju prua gradska trnica kad se svi ljudi
okupe na njoj.
(Du Mu to ovako slikovito prikazuje:
Car Wu iz dinastije Song poslao je Zhu Lingshia da napadne Qiao ZongauShuu. Car
Wu ree: Prole godine je LiuJingxuan napravio ispad s podruja rijeke koja tee
prema Hoangwuu. Nije nita postigao i vratio se. Pobunjenici sada misle da bih ja
morao doi s podruja izvan rijeke, ali slute da bih mogao doi s podruja rijeke i nai
ih nespremne. Ako se to obistini, oni e zacijelo braniti Fucheng tekim jedinicama i
uvati unutranje ceste. Ako budem iao prema Hoangwuu, upasti u ravno u
njihovu stupicu. Stoga e glavninu snaga odvesti izvan rijeke i zauzeti Chengdu, a
 poslati dio jedinica na podruje rijeke, da bi im odvukle dio snaga. To je izvrstan plan
da drim neprijatelje u aci.
Ali on se bojao da e se za njegov plan saznati i da e pobunjenici uoiti gdje je
slab a gdje je jak. Zato preda potpuno zapeaeno pismo Lingshiu. Na omotnici
napie: Otvori kad stigne u Baidi. U to vrijeme vojska nije znala kad e se
razdvojiti ili odakle e krenuti.
Kad je Lingshi stigao do Baidija, otvori pismo i proita: Glavnina vojske krenut e
zajedno s podruja izvan rijeka da zauzme Chengdu. Zang Xi i Zhu Lin e zauzeti
Guanghan, nastupajui od sredita toka rijeke. Poalji slabe jedinice ukrcane u vie
od deset visokih amaca s rijeke prema Hoangwuu.
Qiao Zong je zaista upotrijebio teke trupe da brani podruje rijeke i Lingshi ga
uniti).
18. Iako prosuujem da su jedinice drave Yue brojne, ne vidim kako bi to moglo
utjecati na ishod bitke? Jer ja tvrdim da se pobjeda moe postii. ak i ako je neprijatelj
brojniji, moemo ga sprijeiti da napadne.
Jia Lin: Moe neprijatelj biti i brojniji, ali ako on ne poznaje moju vojnu situaciju,
uvijek mogu postii da se on zaokupi vlastitim pripremama i da neprestano pravi
planove kako da me napadne.
20. Zato kaem da moramo utvrditi planove neprijatelja, da bismo znali koju
strategiju moramo primijeniti, a koju ne smijemo.
21. Moramo ga uznemirivati, da bismo upoznali kako se kree.
22. Moramo utvrditi raspored njegovih snaga, da bismo saznali prostor na kojem e
se voditi bitka (doslovno: Polje ivota i smrti).
23. Ispipajmo neprijatelja da bismo utvrdili gdje obiluje snagom, a gdje je nema
dovoljno.
24. Pri rasporeivanju jedinica najvanije je nemati utvren kalup. Tada ih ni
najprodorniji pijuni nee pronai, niti e mudraci moi kovati planove protiv nas.
25. Planove za pobjedu treba praviti prema modelima, ali da mnotvo to ne razumije.
Svatko moe vidjeti vanjske oblike, ali nitko ne smije shvatiti na koji smo nain pomou
njih izgradili pobjedu.
26. Stoga ne treba ponavljati taktiku koja nas dovede jedanput do pobjede, nego
uvijek nanovo pronalaziti rjeenja prema danim okolnostima, a njih je beskrajno mnogo.
27. Vojsku moemo usporediti s vodom, jer ona u svom toku izbjegava visine i
hita u doline, a tako i vojska izbjegava snagu i trai slabosti.
28. Kako voda oblikuje svoj tok prilagoavajui se zemljitu, tako i vojska postie
pobjedu gradei je prema prilikama kod neprijatelja.
29. Kao to voda nema stalni oblik, tako ni prilike u ratu nisu stalne.
30. Ako smo sposobni pobijediti mijenjajui svoju taktiku u skladu s prilikama kod
svog protivnika, onda smo bogomdani ratnici.
31. Ni jedan od pet elemenata nije uvijek onaj najvaniji, ni jedna od etiriju sezona
ne traje zauvijek; neki su dani dugi, a neki kratki, a mjesec raste i opada.
VII MANEVAR (BORBA, SRAZ VOJSKE)

Sun Zi kae:
1. Kad vojska stupi u rat, normalno je da general prvo primi zapovijedi od svog
vladara. General prikuplja jedinice i mobilizira narod. On od vojske napravi skladno
tijelo
i ulogori se (On tako ulogoruje vojsku da se vrata harmonije poklope jedna s
drugima, prema Cao Caou i Du Muu. Kad prikupi vojsku, zapovjednik
je mora organizirati ili uskladiti njezine razliite elemente).
Li Quan: Njega vladar opunomoi da, na temelju odluka hramskog vijea o
pobjedama koje treba izboriti, postane izvritelj kazne koju odredi Nebo.
2. Najtee umijee je umijee manevriranja. U manevru je najtee to to zaobilazni
put moramo uiniti najizravnijim i tekoe moramo pretvoriti u svoje prednosti.
3. Dakle, idemo neizravnim stazama i skreemo neprijatelja namamljujui ga gdje
mi hoemo. Na taj nainmoemo krenuti i poslije njega, a stii prije njega. Kad
znamo tako postupati, onda moemo rei da smo ovladali strategijom izravnog i
neizravnog.
Cao Cao: Moramo stvoriti dojam da smo daleko. Moemo krenuti poslije neprijatelja
i stii prije njega jer znamo prosuivati i izraunavati razdaljine
Du Mu: Ako hoemo izvui neku prednost, biramo zaobilazni i dalji put, koji
pretvaramo u svoj krai put. On e od nae tekoe postati naa prednost. On obmanjuje
neprijatelja i uljuljkuje ga tako da se, spor i mlitav, mora prebrzo pokrenuti.
4. Manevriranju su svojstvene i prednosti i opasnosti (Giles tumai tekst prema tekstu
Tongdian i prevodi: Manevar vojske prua puno prednosti; manevar
nedisciplinirane gomile vrlo je opasna stvar. I Sun Xingyan je takoer mislio da je
to znaenje. Ali to je previe doslovno prevoenje i znaenje je promaeno.
Svakako vie zadovoljava tumaenje koje daje Cao Cao. Ta misao je samo uvod u
ono to slijedi. Obino tok svake akcije koja se moe initi korisnom sadrava
u sebi i sjeme tete. Istina je i obrnuto).
Cao Cao: Umjean ratnik manevrom stjee prednost; onaj koji nije iskusan, izlae se
opasnosti.
5. Ako pokreemo svu vojsku da bismo iznudili neku prednost, izvjesno je neemo
ostvariti.
6. Ako naputamo logor da bismo se izborili za neku prednost, ostat emo bez zaliha.
Du Mu: Ako se pokreemo sa svim to imamo, naa oprema e se prebacivati sporo i
neemo zadobiti prednost. Ako teku opremu ostavimo za sobom, a mi napredujemo
lakim jedinicama, moemo ostati bez prtljage.
7. Iz svega proizlazi da emo - ako savijemo svoju teku opremu i krenemo hitro
ne zaustavljajui se ni po danu ni po noi da bismo u dvostruko kraem vremenu
preli tisuu lija- izgubiti tri zapovjednika. Snane jedinice e stii prve, a slabe e se vui
ratrkane otraga, tako da e, primijenimo li tu metodu, samo desetina vojske stii na
odredite (kad kae smotamo teku opremu, Sun Zi sigurno misli na to da
svatko povee svoju teku opremu u sveanj i ostavi je u bazi).
Du Mu: Normalno je da vojska prevaljuje trideset lija na dan, to iznosi jednu etapu.
Na usiljenom maruudvostruene razdaljine ona prelazi dvije etape. Moemo prevaliti
stotinu lija samo ako se ne odmaramo ni po danu ni po noi. Ako tako mariramo,
vojsku e nam zarobiti... Kad Sun Zi kae da e primjenom takve metode samo
deseti dio vojske stii na cilj, on misli na situaciju kad nema drugog izlaza te se
moramo izboriti da doemo u povoljniji poloaj: onda biramo najsnanijeg ovjeka na
svakih deset ljudi, jedinica od takve momadi izbija naprijed, a ostalima zapovjedimo da
ih slijede. Tako od deset tisua ljudi izaberemo tisuu koji e stii u zoru. Ostali e
stizati neprestano, netko u kasno jutro, netko poslije podne, tako da nitko nee biti
iscrpljen i svi e po redu stizati da se pridrue onima koji su ili ispred njih. Odjek
njihovih koraka se ne prekida. Kad se ve borimo da iznudimo prednost, onda to mora
 biti za neku toku koja je od strategijske vanosti. U tom sluaju e ak i jedna tisua
biti dovoljna da je brani dok ostali stignu.
8. U usiljenom maru od pedeset lija stradat e zapovjednik prethodnice, i
primjenom te metode stii e samo polovica vojske na cilj. U usiljenom maru od
trideset lija stii e samo dvije treine vojske (ovo se moe rei i na ovaj nain: Bit e
potuen general gornje vojske (za razliku od generala koji zapovijedaju sredinjom i
donjom vojskom ili on e biti zadran. Tu se pod gornjom vojskom misli na
prethodnicu kad tri divizije mariraju u koloni. Drugim rijeima: pozitivne i negativne
sirane usiljenih mareva treba paljivo odmjeriti i razmotriti to treba ponijeti sa sohom,
a to ostaviti u osiguranoj bazi).
9. Iz svega moemo zakljuiti da emo biti izgubljeni ako se pokrenemo bez teke
opreme, stone krme, hrane i zaliha.
Li Quan: ...Nije toliko vano zatititi se metalnim zidovima, koliko osigurati ito i
hranu.
10. Na elu vojske na pohodu ne mogu biti oni koji sene snalaze u gorskim uvjetima,
u umama, opasnim klancima, movarama i barutinama.
11. Ako ne upotrebimo mjesne vodie, neemo moi iskoristiti prednosti zemljita.
Du Mu: Prema tekstu Guanzia: Ope je poznato da zapovjednik unaprijed mora
temeljito prouiti mape da bi spoznao koja su mjesta opasna za dvokolice i taljige, gdje
je voda preduboka za zaprena kola; gdje su prolazi u poznatim planinama
(poznatim s njihove strategijske vanosti), gdje glavne rijeke, gdje su brda i
breuljci; gdje ima mnogo rogoza, uma i trske; koliko su ceste udaljene; koliki su
gradovi i naselja; gdje su dobro poznati gradovi i koji su naputeni i gdje ima vonjaka
u cvatu. Sve to mora znati, a uz to i na koji nain prolaze granice, unutranje i
vanjske. Sve te podatke mora general zapamtiti; tek onda nee propustiti nijednu
prednost koju mu prua zemljite.
Li Jing kae: ... Moramo izabrati najhrabrije oficire, i one koji su najinteligentniji i
lukavi, i upotrijebiti mjesne vodie, tajno prei goru i umu, neujno i krijui svoje
tragove. Ponekad emo umjetno nainiti ivotinjske otiske na tragu svojih nogu; drugi
put emo na svoje kape staviti umjetne ptice i mirno se sakriti u ipraje. Zatim paljivo
oslukujemo udaljene zvukove i otrimo svoje oi da to jasnije vidimo. Koncentri-
ramo misli tako da ne propustimo nijednu priliku. Promatramo znakove koji dolaze iz
atmosfere; u vodi traimo tragove da utvrdimo je li neprijatelj pregazio potok i pozorno
pratimo kretanje stabala koje obznanjuje njegovo pribliavanje.
He Yanxi: ... Stoga kad, primivi upute za pohod, pourimo u nepoznatu zemlju u koju
nije prodro kulturni utjecaj, a veze su prekinute, te pojurimo u njihove klance, zar to
nije teko? Ako dolazimo s osamljenom vojskom, neprijatelj e nas budno ekati. Jer, u
drugom je poloaju napada, a u drugom branitelj. A kako li se tek njihov poloaj
razlikuje kad se neprijatelj usredotoi na obmanu i primjenjuje mnogo naina da
zavara. Ako prethodno ne izradimo planove, srljamo glavom u ralje. Prkosei
opasnostima i ulazei na opasna mjesta, izlaemo se mogunosti da budemo uhvaeni u
stupicu ili preplavljeni. Ako mariramo kao pijani, moemo uletjeti u neoekivanu
borbu. Kad se zaustavljamo po noi, zabrinuti smo zbog lanih uzbuna; ako urimo
nepripremljeni, upadamo u zasjede. To je isto kao da bacimo armiju medvjeda i tigrova
u zemlju smrti. Kako moemo izii na kraj s utvrenjima pobunjenika ili ih istjerati iz
njihovih jazbina koje su maskirane? Stoga u neprijateljskoj zemlji moramo u tanine
poznavati: gore, rijeke, visoravni, nizine i breuljke koje neprijatelj moe braniti kao
strategijska mjesta; ume, podruja pod trskom, pod rogozom i bogate travnjake u
kojima se moe sakriti; razdaljine koje se prevaljuju cestama i stazama, veliinu
gradova i varoica, opseg sela; moramo znati jesu li polja plodna ili neplodna, koliko
su duboki irigacioni kanali, koliko ima skladita, kolika je vojska s kojom emo se
sueliti, na kom je stupnju djelotvornost njihova oruja. Tada imamo uvid u stanje kod
neprijatelja i moemo ga pobijediti.
 12. Rat se dakle temelji na varci. Pokreemo se kad je to za nas probitano i mijenjamo
situaciju ratrkavanjem ili prikupljanjem snaga (Mao Zedong je nekoliko puta
parafrazirao ovu izreku).
13. U ratni pohod polazimo brzi kao vjetar; kad lagano mariramo - nalik smo
velianstvenoj umi; haramo i pustoimo kao vatra; na mjestu stojimo vrsto kao gora
(japanski ratnik Takeda Shingen prihvatio je tu izreku kao svoje geslo). Nedokuivi
smo kao oblaci, a kad se pomaknemo, onda smo na munju nalik.
14. Kad pljakamo pokrajinu, dijelimo svoje snage (Yang Ping'an popravlja i tumai:
Dakle, gdjegod se vai barjaci pokau, neprijatelj e biti podijeljen. ini se da to
mijenjanje nije opravdano). Kad zaposjedamo teritorij, dijelimo dobitak (i ovdje Yang
Ping'an ita drugaije: Brani ga kako ti bude najpovoljnije. Tekst ne potkrepljuje
takvo tumaenje).
15. Najprije prosuujemo situaciju, onda se pokreemo.
16. Pobijedit erno ako ovladamo umijeem izravnog i neizravnog pristupa. To je
manevarske umijee.
17. U Knjizi o zapovijedanju u vojsci kae se: Budui da se u bici ne moe uti glas,
upotrebljavaju se bubnjevi i zvona. Budui da u bici vojnici ne mogu vidjeti jasno jedni
druge, upotrebljavaju se zastave i barjaci. (pva izreka je zanimljiva jer u njoj Sun Zi
spominje jedno djelo koje je prethodilo njegovu.)
18. Gongovi i bubnjevi, barjaci i zastave upotrebljavaju se da se usredotoi panja
jedinica. Kad jedinice mogu biti ujedinjene na taj nain, niti hrabri mogu nastupati
osamljeni, niti kukavice mogu odstupati. To je umijee upravljanja.
Du Mu: ... U Vojnom zakoniku se kae: Onima koji ne nastupaju kad mogu, i onima
koji ne odstupaju kad moraju, treba odrubiti glave. Kad se Wu Qi borio protiv Qina,
bio je jedan oficir koji prije poetka bitke nije mogao obuzdati svoju borbenost. On bi
istravao, skinuo bi po nekoliko glava i vraao se. Wu Qi je zapovjedio da ga ubiju.
Vojni povjerenik ga je branio, govorei: To je nadaren oficir; ne smije ga dati
ubiti. Wu Qi mu je odgovorio: Vjerujem da je nadaren, ali on je neposluan. I zato
ga je dao ubiti.
19. Kad se borimo po noi, upotrebljavamo mnogo zubalja i bubanja, a kad se
borimo po danu, barjake i zastave da bismo utjecali na vid i sluh svojih jedinica (ili
na neprijatelja? To nije jasno, vjerojatno se odnosi na jedne i druge. Du Muov
komentar nije posebno vaan za ovu izreku, ali smo ga ukljuili jer pokazuje vrlo visok
stupanj umijea postavljanja logora).
Du Mu: ... Kao to velike formacije ukljuuju i manje, tako i veliki logori
ukljuuju manje. Vojska na elu, na zaelju, na desnom i na lijevom krilu, svaka
ima svoj logor. Oni ine krug oko glavnog taba zapovjednika koji je u
sreditu. Svi logori okruuju tab. Nekoliko uglova se dodiruje, tako da se logor
doima kao zvijee BiLei (Markal? Bi je zvijezda Alferaz).
Udaljenost izmeu logora nije vea od stotinu koraka ni manja od pedeset.
Ceste i staze se spajaju da bi omoguile odravanje smotri. Utvrenja su
okrenuta jedno drugome tako da svatko moe priskoiti drugima u pomo
lukovima i samostrelima. Na svakom raskru izgraena je mala tvrava; na vrhu
nje je gomila drva za potpalu; unutra su sakriveni tuneli. Na tvravu se
penjemo ljestvicama; tamo su smjetene strae. Kad padne tama, straar e -
ako zauje udaranje u bubnjeve na sve etiri strane logora -zapaliti signalnu
vatru. Stoga e neprijatelj, ako napadne po noi, moda ui na kapije, ali svugdje
e naii na male logore, svaki vrsto branjen, i na istoku, zapadu, sjeveru ili jugu
on ne zna koji da napadne. U logoru zapovjednika ili u manjim logorima oni
koji prvi saznaju za dolazak neprijatelja, puste ih svih da uu; tada ponu udarati
u bubnjeve i svi logori odgovore. U svim malim tvravama zapale se signalne
vatre i postane svjetlo kao po danu. Tada oficiri i vojska zatvore kapije logora i
svi u tvravama zauzmu svoja mjesta i gledaju dolje na neprijatelja. Jaki
 samostreli i snani lukoviodapinju se u svim smjerovima... Bojimo se jedino da
neprijatelj ne napadne po noi, jer ako napadne, on e sigurno biti poraen.
20. Moe se dogoditi da vojska izgubi polet, a njezin zapovjednik hrabrost (ili
prisutnost duha, nisam siguran to).
He Yanxi: ... Wu Qi kae: Odgovornost za ratniku vojsku od milijuna ljudi lei na
jednom ovjeku. On je pokreta njezina raspoloenja.
Mei Yaocheng: ... Ako vojska ostane bez morala, i njezin e general izgubiti svoju
sranost. Zhang Yu: General upravlja sranou. I red i zbrka, i hrabrost i kukaviluk
kvalitete su kojima upravlja sranost. Stoga e iskusni ratnik koji zna kako treba drati
neprijatelja u ahu, najprije izmuiti njegovu duu, a onda e se pokrenuti protiv njega.
On ga izaziva da ga zbuni i uznemirava ga da u njemu izazove strah. Tako krade
neprijatelju njegovu duu i sposobnost planiranja.
21. U rano jutro raspoloenje vojnika je poletno, u toku dana polet splanjava, a
uveer se njihove misli okreu prema domu (Mei Vaochen kae da jutro, dani
veer znae etape nekoga dugog pohoda).
22. Dobar ratnik e izbjegavati neprijatelja dok je njegov duh jo poletan, a napast
e ga kad bude umrtvljen i kad vojnike obuzme tuga za kuom. To znai drati pod
svojim nadzorom moralni faktor.
23. U dobrom poretku oekujemo neprijatelja koji je u neredu; mirni, oekujemo
bunoga. To znai drati u svojim rukama mentalni faktor.
Du Mu: Ako smo mirni i vrsti, dogaaji nas nee unititi.
He Yanxi: Usamljeni general koji otroumno mora drati pod nadzorom vojsku od
milijun ljudi pred licem neprijateljevih vojnika koji su kao razbjenjeli tigrovi, nalazi se u
situaciji u kojoj se isprepliu plusi i minusi. Bezbrojne promjene mora doekivati mudro i
prilagodljivo; ne smije gubiti iz vida ni jednu mogunost. Ali ako on nije sran i bistrouman,
kako e moi nai rjeenje za sve situacije a da se ne izgubi? Kako e srediti stvari a da se ne
izbezumi? Kako moe ne biti uznemiren kad se neoekivano suoi s tekim situacijama? Kako
moe voditi bezbroj poslova a da se ne zbuni?
24. U blizini mjesta okraja ekamo neprijatelja koji dolazi izdaleka; odmorni, ekamo
iscrpljenog neprijatelja; s dobro hranjenom vojskom, ekamo onu izgladnjelu. To
znai drati pod svojim nadzorom fiziki faktor.
25. Ne uputamo se u borbu s neprijateljem koji nastupa s dobro poredanim barjacima, niti
s onim ije jedinice nastupaju u besprijekornom stroju. To znai drati pod svojim nadzorom
faktor mijenjanja uvjeta (ili faktor okolnosti).
26. Dakle, umijee voenja vojske je da ne idemo na neprijatelja kad je on na brdu;
da mu se ne suprotstavljamo, kad su mu brda u zaleu.
27. Kad se on pretvara da bjei, ne treba ii za njim.
28. Ne napadaju se njegove elitne jedinice.
29. Ne smijemo zagristi ponuene mamce.
Mei Vaochen: Ulovljena e biti ona riba koja se polakomi za udicom; poraena e biti
ona vojska koja poleti na mamac.
Zhang Yu: U knjizi Tri strategije kae se: Kad je mamac dobar, moete biti sigurni
da e se riba uhvatiti.
30. Ne osujeujemo neprijatelja koji se vraa kui.
31. Opkoljenom neprijatelju ostavljamo neki izlaz za bijeg.
Da Mu: Pokaemo mu da postoji put spasenja, i u njegovoj svijesti stvorimo
predodbu da postoji i drugi izlaz osim smrti. Tada udarimo.
He Yanxi: Kad je Cao Cao opkolio Huguan, izdao je zapovijed: Kad zauzmemo grad,
pokopat emo branitelje. Mjesecima je grad odolijevao. Cao Ren ree: Kad je grad
opkoljen, najvanije je opkoljenima pokazati da postoji nain da se preivi. Dakle,
gospodine, budui da ste im vi rekli da se moraju boriti na ivot i smrt, svatko e se
boriti da spasi svoju kou. Grad je jak i ima bogate zalihe hrane. Ako ih napadnemo, bit
e ranjeni mnogi nai oficiri i vojnici. Ako ovako nastavimo, oduzet e nam mnogo
dana. Ulogoriti se pod zidovima jakoga grada i napadati pobunjenike odlune da se tuku
na ivot ili smrt, nije dobar plan! Cao Cao je posluao njegov savjet i grad je
popustio.
32. Ne pritiskujmo neprijatelja koji je u tekom poloaju.
Du You: Knez Fu Chai kae: Divlje ivotinje se oajniki bore kad su u beznadnoj
situaciji. A kako li tek ljudi! Ako znaju da nema drugog izlaza, onda e se boriti do
posljednjeg trenutka. Za vrijeme vladavine cara Xuana iz dinastije Han, Zhao
Chongguo je guio pobunu plemena Qiang. Pripadnici plemena Qiang vi djeli su
njegovu veliku vojsku, iskrcali su svoju teku opremu i krenuli da pregaze utu
rijeku. Put ih je vodio kroz tjesnace i Chongguo ih je s lakoom gonio. Netko je rekao:
Mi smo na tragu velike prednosti, ali polako napredujemo.
Chongguo mu je odgovorio: Oni su oajni. Ne mogu ih pritisnuti. Ako nastavimo
ovako polako, oni e otii i ne osvrnuvi se okolo. Ako ih pritisnem, oni e se
okrenuti na nas i boriti se dok ne izginu. Svi su generali rekli: Odlino!
33. Tako se vodi vojska.
VIII - DEVET PROMJENLJIVIH INITELJA

Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, zapovjednik treba da primi ovlasti od vladara da bi mobilizirao narod
i prikupio vojsku (budui da Sun Zi upotrebljava gotovo istovjetne rijei u poetku
poglavlja VII, Vang Ping'an to isputa. On isputa i izreke od 2 do 6 ukljuivo, zato to se
spominju i kasnije u raspravi Devet vrsta zemljita, i zamjenjuje ih s izrekama 26-32 iz
poglavlja VII. Na mjestima gdje Sun Zi u izrekama od 2-6 upotrebljava negaciju, to nije u
odlunom obliku koji je upotrebljavao ranije. Zato ne prihvaam njegove ispravke.
Smatram da je Devet promjenljivih inilaca izraeno u tokama od 2-7 zakljuno).
2. Ne smijemo podizati logor na niem terenu.
3. Na lako prohodnom terenu treba da se drimo svojih saveznika.
4. Ne smijemo se zadravati na usamljenim mjestima.
5. Ako je zemljite opkoljeno, potrebna je lukavost.
. 6. Kad se naemo na poljani smrti, moramo se tui.
7. Ima nekih putova kojima ne smijemo ii; ima nekih jedinica na koje ne smijemo
napadati; ima nekih gradova na koje ne smijemo juriati; i nekih zemljita za koja se ne
smijemo otimati.
Wang Xi: Mislim da ne bi trebalo napadati jedinice koje su poslane naprijed kao
mamac, elitne jedinice, ni neprijatelja koji je u dobrom stroju.
Du Mu: Moda se to odnosi na neprijatelja koji dri strategijski poloaj iza visokih
zidova i dubokih jarkovas velikim zalihama ita i hrane, ija je namjera zadrati nau
vojsku. Ako napadnemo grad i zauzmemo ga, neemo biti ni u kakvoj prednosti
koja bi bila vrijedna spomena; a ako ga ne zauzmemo, napadom emo izvjesno
sasvim iscrpsti svoju vojsku. Zato ga neemo napadati.
8. Ima situacija kad ne moramo posluati zapovijedi vladara (ukratko reeno, sve
to sadravaju promjenljivi initelji koje smo spomenuli).
Cao Cao: Ako brzo nie ratne operacije, general se ne mora ograniiti na vladarove
zapovijedi. Du Mu: U tekstu Wei Liao Zi kae se: Oruje je orue zlog
znamenja; borba je suprotna kreposti; general je ministar smrti, koji nije odgovoran
ni nebu iznad sebe, ni zemlji pod sobom, ni neprijatelju pred sobom, ni vladaru iza
sebe.
Zhang Yu: A kralj Fu Chai kae: Kad vidi da si u pravu, stupi u akciju; ne ekaj
na zapovijedi.
9. General koji je dobro upoznat s prednostima koje moe izvui iz devet
promjenljivih inilaca, zna kako e voditi vojsku.
Jia Lin: General se mora osloniti na svoju sposobnost da dri situaciju u rukama da
bi prema prilikama uvijek izvlaio prednosti za sebe. Njega ne sputavaju utvrene
procedure.
10. General koji ne shvaa prednosti to ih moe imati zahvaljujui devet
promjenljivih initelja, nee biti u stanju okoristiti se prednostima zemljita ak i ako
ga bude poznavao.
Jia Lin: ...General zna cijeniti promjene uvjeta koje idu njemu u prilog.
11. Onaj koji u rukovoenju vojnim operacijama ne zna taktiku pogodnu za devet
promjenljivih situacija, nee umjeti upotrebiti svoje jedinice djelotvorno, pa makar i
razumijevao pet prednosti.
Jia Lin: ... Pet varijacija jesu: Ne treba uvijek ii najkraim putem, ako znamo da je
opasan i da bismo mogli naii na zasjedu. Iako moemo napasti neku vojsku, ne bi
trebalo da je napadamo ako je ona u beznadnoj situaciji i ako se moe oekivati da
e se tui do zadnjega vojnika. Ne bi trebalo da napadamo grad iako je osamljen i
pogodan za napad, ako postoji vjerojatnoa da je moda dobro opskrbljen
namirnicama, da ga brani vrsna vojska pod zapovjednitvom pametnog generala, da su
njegovi inovnici odani, a njihovi planovi nedokuivi.
 Iako bismo mogli oteti neko zemljite, ne bi trebalo da se za nj borimo ako znamo da
emo ga teko moi zadrati, ili da nam njegovo zauzimanje ne daje nikakvu
prednost, nego emo na njemu moda doivjeti protunapad i imati gubitke. Iako
moramo postupati po zapovjedima vladara, general ih se ne mora pridravati ako zna da
bi upravljanje iz prijestolnice moglo nanijeti tetu.
Iznijeli smo pet razliitih situacija u kojima se treba ponaati onako kako diktiraju
uvjeti u odreenom trenutku, a za koje ne moemo unaprijed propisati pravila.
12. Stoga e razumni general razmotriti i initelje koji mu idu na ruku i one koji
rade protiv njega (Sun Zi kae da se oni isprepliu).
Cao Cao: On razmilja o opasnostima sadranim u prednostima, i o prednostima
sadranim u opasnostima.
13. Uzimajui u obzir povoljne initelje, inimo svoj plan vjerojatnim; uzimajui u
obzir nepovoljne initelje, moemo razrijeiti tekoe (Sun Zi kae da razmatrajui
povoljne initelje plan postaje vjerodostojan ili pouzdan. Mislim da sam najblii
tome kad kaem vjerojatan ili ostvarljiv).
Du Mu: ... Ako elimo biti u prednosti u odnosu na neprijatelja, mora nam biti jasno ne
samo ono to time dobivamo, nego i kako bi on eventualno mogao tako nastalu
situaciju iskoristiti protiv nas. He Yanxi: Prednosti i nedostaci stvaraju jedni druge. Oni
koji to znaju, ne gube to iz vida.
14. Kad elimo zastraiti svoga susjeda, nanosimo mu tetu.
Jia Lin: Planovi i programi za nanoenje tete neprijatelju nisu ogranieni nekom
propisanom metodom. Ponekad moramo odvui od njega pametne ljude i ostaviti ga bez
savjetnika ili poslati izdajice u njegovu zemlju da rue njegovu upravu.
Ponekad se moramo posluiti lukavim prevarama da odvojimo njegove ministre od
vladara. Ili poslati dobre majstore zanata koji e potaknuti njegov narod da troi svoje
bogatstvo. Ili mu podariti razuzdane glazbenike i plesae da promijene njegove obiaje.
Ili mu stavimo na raspolaganje lijepe ene da ga izbezumimo.
15. Iznurujemo ih stalno ih uznemirujui i natjerujemo ih da nasru nudei im prividne
prednosti.
16. Pravilo ratovanja je nikad ne pretpostaviti da neprijatelj nee doi, nego tovie,
treba polaziti od toga da smo spremni doekati ga; dakle, ne misliti kako neprijatelj
nee doi, nego misliti kako postati nepobjediv.
He Yanxi: . . . U Wuovoj strategiji se kae: I kad u svijetu vlada mir, gospodin nosi
svoj ma na boku.
17. Pet mana je opasno u karakteru nekog generala.
18. Ako je bezbrian, mogu ga ubiti.
Du Mu: Prava je nevolja general koji je glup i hrabar. Wu Qi kae: Kad se
razgovara o nekom generalu, uvijek se panja poklanja njegovoj hrabrosti. Ali, u
tom razmatranju, hrabrost je samo jedna od kvaliteta. Junaan general e izvjesno
bezbrino uletjeti u okraj, a ako tako postupi, on nee prosuivati to je korisno.
19. Ako je kukavica, zarobit e ga.
He Yanxi: Sima Fa kae: Onaj kome je ivot iznad svega drugoga, oklijevat e, a
nevolja je kad general oklijeva.
20. Ako je naprasit, moe ga svatko izazvati i uiniti budalom.
Du You: Naglog ovjeka moemo izazvati da se razbjesni i uleti u smrt. Onaj kojega s
lakoom razljutimo je plahovit, tvrdoglav i nagao. Ne razmilja o tekoama.
Wang Xi: Za narav jednoga generala najvanija je vrstoa.
21. Ako je previe osjetljiv na pitanja koja zadiru u njegovu ast, moemo ga
oklevetati.
Mei Yaochen: Onaj kome je najvanije da brani svoj ugled, nee obraati panju ni
na to drugo.
22. Ako je od onih koji previe suosjeaju s drugima, lako ga je izloiti
neugodnostima.
 Du Mu: ovjekoljubiv ovjek koji ali druge, samo se boji gubitaka u ljudstvu i nije u
stanju prepustiti trenutnu prednost u ime dugoronog cilja.
23. Tih pet crta u karakteru jednog generala ozbiljni su nedostaci i pravo su
prokletstvo za voenje ratnih operacija.
24. Ti nedostaci neizbjeno vode vojsku u propast, a generala u smrt. O njima treba
duboko razmiljati.
IX MAREVI

Sun Zi kae:
1. Kad zauzimamo poloaj suelice neprijatelju, prelazimo preko brda i drimo se
dolina. Logor podiemo na uzdignutom mjestu, na sunanoj strani.
2. Tuemo se na nizbrdici; ne penjamo se uzbrdo da bismo napadali.
3. Toliko o zauzimanju poloaja na brdovitom terenu.
4. Kad preemo rijeku, treba da se odmaknemo od nje.
5. Kad neprijatelj koji nastupa prelazi rijeku, ne smijemo ga doekati na rubu vode.
Najbolje je pustiti polovicu njegovih snaga da predu, pa onda napasti.
He Yanxi: U razdoblju Proljea i jeseni vojvoda od Songa doao je u Hong da bi
napao vojsku drave Chu. Vojska drave Song je zauzela poloaje prije nego to su
jedinice drave Chu zavrile prelazak preko rijeke. Ministar rata je rekao:
Neprijatelj je brojan, a mi nismo. Molim za doputenje da ga napadnem prije nego
to zavri prelaenje. Vojvoda od Songa je rekao: Ne smijete. Kad je vojska
drave Chu zavrila prelaenje preko
rijeke, ali jo nije okupila sve svoje jedinice, ministar je opet zatraio dozvolu za
napad, ali mu je vojvoda rekao: Ne jo. Kad okupe vojsku, onda emo ih
napasti. Vojska drave Song je bila poraena, vojvoda ranjen u stegno, a oficiri
prethodnice satrti (odatle potjee Mao Zedongova uzreica: Nismo mi kao vojvoda
od Songa).
6. Ako elimo zapodjenuti bitku, neemo se sueliti s neprijateljem u blizini vode
(tumai teksta kau da se s obala treba povui da bi se neprijatelj namamio da pokua
prijei rijeku). Zauzet emo poloaj na uzvisini okrenutoj suncu. Poloaj se ne zauzima
nizvodno.
7. Toliko o zauzimanju poloaja u blizini rijeka.
8. Kad prelazimo preko slanih movara, treba da urimo. Ne smijemo se tamo
nepotrebno zadravati. Ako se s neprijateljem sukobimo usred movarnog terena, biramo
poloaje uz travu i vodu, da nam trska bude u zaleu (moda misli na slane ravnice koje
su s vremena na vrijeme poplavljene, kao one na sjeveru i istoku Kine, prije nego na
uvenije slane movare koje se mogu prijei jedino amcima).
9. Toliko o zauzimanju poloaja na movarnom terenu.
10. Na ravnom terenu zauzimamo poloaj koji e olakati na pothvat. Ako se teren
penje u naem zaleu i zdesna, bojno polje e biti ispred nas, a zalee e nam biti
zatieno (Sun Zi kae: ispred nas smrt, iza nas ivot. Desno krilo je bilo
osjetljivije; titovi su se nosili na lijevoj ruci).
11. Toliko o zauzimanju poloaja na ravniarskom terenu.
12. Openito uzevi, kad podiemo logor na etiri spomenute vrste zemljita, moramo
znati da iskoristimo pre dnost svakoga pojedinog terena (odnosno, opisane metode treba
primijeniti kad podiemo logor za vojsku. Zhang Yu najprije uzima misli kao da se
odnose na podizanje logora, ali onda produuje citirajui Zhuge Lianga o borbama na
takvim mjestima). Vodei rauna o prednostima koje oni pruaju, uti car je pobijedio
etiri vladara (pretpostavlja se da je vladao 2697-2597. prije nae ere).
13. Svaka vojska vie voli da se nae na uzvisini, nego u nizini; cijeni sunevo
svjetlo, a ne voli hladovinu. Na taj nain vojska jaa svoje zdravlje i zauzima vrst
poloaj. Vojska u kojoj se ne niu bolesti jedna za drugom, moe biti sigurna u
pobjedu (doslovno sto bolesti).
14. Kad se naemo u blizini nasipa, podnoja brda, jaraka ili obala, moramo
zauzeti poloaj na sunanoj strani i svoje desno krilo i zalee nasloniti na njih.
15. Takav postupak je koristan za vojsku, a iskoritava i prirodne uvjete terena
(reenica koja u tekstu slijedi ovu glasi: Kad kia pada u gornjim tokovima rijeke i
zapjenuana voda tee, onda oni koji namjeravaju prijei rijeku, moraju saekali da se
voda smiri. Oito je to neprimjereno na tom mjestu. Mislim da je to dio tumaenja koji
je nekako upao u tekst).
16. Drimo se to dalje od zemljita sa strmim bujicama, nebeskim zdencima,
nebeskim zatvorima, nebeskim mreama, nebeskim miolovkama i nebeskim
pukotinama. Ne pribliavamo im se.
Cao Cao: Razbjenjele vode koje se probijaju duboko iz gora jesu strme bujice iz
teksta. Mjesto okrueno visovima, ije dno u sredini lei vrlo duboko, naziva se
nebeskim zdencem. Kad s tekoom krimo put kroz planine isprepletene granjem
to nas podsjea na pokrivenu krletku, to je nebeski zatvor. Mjesta u kojima
vojska moe biti uhvaena i odsjeena prikazana su kao nebeske mree. Kad teren
tone, onda je rije o nebeskoj miolovci. A tamo gdje su gorski klanci uski i
gdje se staza sputa za koji metar, to su nebeske pukotine.
17. Drimo se daleko od tih mjesta, ali neprijatelja navlaimo na njih. Mi treba
da licem budemo okrenuti njima, a neprijatelj leima.
18. Kad na krilima vojske ima opasnih tjesnaca ili movara obraslih evarom,
trskom i rogozinom, ili umovi tih gora s gusto isprepletenim dbunjem, ta mjesta treba
paljivo pretraiti, jer se na njima obino nalaze zasjede i skrivaju se uhode.
19. Ako je neprijatelj blizu, ali pritajen, onda se on uzda u svoj prirodno povoljan
poloaj. Ako nas neprijatelj izdaleka izaziva, znai da nas nastoji namamiti da nastu-
pamo, jer je on na zemljitu kojem se lako prilazi i njegov poloaj ima prednosti (po
drugoj verziji: ... prua mu prividnu prednost).
20. Kad vidimo stabla koja se miu, znai da neprijatelj nastupa.
21. Kad naiemo na mnoge prepreke u dbunju, moemo biti sigurni da su tu da bi
nas obmanule.
22. Ako se ptice penju u letu, to je znak da neprijatelj lei u zasjedi; kad se divlje
ivotinje uplae i pobjegnu, on pokuava da nas uhvati na prepad.
23. Praina uskovitlana u obliku uspravnih stupova pokazuje da se pribliavaju
bojne dvokolice. Kad praina visi nisko nad velikom povrinom, znaci da se pribliava
pjeadija.
Du Mu: Kad bojne dvokolice i konjica idu brzo, oni se pojavljuju jedan za drugim kao
riba na koncu, tako da se praina die visoko u tankim stupovima. Zhang Yu: ...Tamo
gdje vojska marira, mora biti isturenih patrola radi promatranja. Ako oni ugledaju
prainu to je die neprijatelj, moraju o tome hitno obavijestiti zapovjednika, generala.
24. Kad se praina die ratrkano, onda znaci da neprijatelj nosi drva za logorsku vatru;
kad vidite brojne pramenove praine koji se sad pojave - sad ieznu, znaci da
neprijatelj podie logor za svoju vojsku (ovdje je prihvaeno tumaenje Li Quana za
reenicu nosi drva. Znai da oni vuku svenje drva za potpalu. Tumaenje koje
prekida ovu reenicu odnosi se na raspravu kako ljudi sakupljaju drva!).
25. Kad izaslanici neprijatelja govore ponizno, ali on se i dalje priprema, znai da e
nastupati.
Zhang Yu: Kad je Tian Dan branio Jimo, opkolio ga je Qi Zhe. Tian Dan je osobno
nadgledao radove i sam sudjelovao u njima. Poslao je svoje ene i prilenice da se
prijave u vojsku, a svoju hranu je dijelio s oficirima. Poslao je ene na gradske zidine
da se raspitaju za uvjete predaje. General Yana je bio vrlo zadovoljan. Tian Dan je
isto tako prikupio dvadeset i etiri tisue unca zlata, i nagovorio je bogate graane da
jenskom generalu napisu pismo ovakvog sadraja: Grad e biti odmah predan. Jedina
nam je elja da ne zarobite nae ene i prilenice. Jenska armija je sve vie poputala i
postala nemarna i Tian Dan provali iz grada i potue ih.
26. Kad rijeima obmanjuje i pria kako napreduje, znak je da e se povui.
27. Kad izaslanici govore pohvalno, znak je da eli odgodu .
28. Kad neprijatelj zatrai primirje, a to se nije moglo prethodno pretpostaviti, znai
da kuje urotu.
Chen tiao: .. .Ako netko bez razloga zatrai primirje, izvjesno je ugroen u svojoj
zemlji, pa je zabrinut i eli napraviti plan za odgodu. Ili bi moglo biti da neprijatelj zna
 da je nae stanje takvo da bi mogao loviti u mutnome, pa eli otupiti nau panju
traei primirje. Onda bi on iskoristio nau nespremnost.
29. Kad se najprije pojave lake bojne dvokolice i zauzmu poloaje na krilima
neprijateljske vojske, znai da se neprijatelj rasporeuje za borbu.
Zhang Yu: U formaciji riblje ljuske bojne dvokolice su na elu, a pjeadija iza njih.
30. Kad njegove jedinice mariraju brzo i on okuplja svoje bojne dvokolice, znai
da oekuje susret s pojaanjima.
31. Kad polovica njegovih snaga nastupa, a polovica odstupa, on nas pokuava
namamiti u stupicu.
32. Kad se pripadnici njegovih jedinica naslanjaju na svoja oruja, znai da su
izgladnjeli.
33. Ako oni koji su poslani po vodu piju prije nego to vodu ponesu u logor, znai da
njegove jedinice trpe e.
34. Ako neprijatelj uoi da bi mogao izvui neku prednost, ali se ne potrudi da je
osigura za sebe, znai da je umoran.
35. Kad se ptice okupljaju iznad mjesta gdje su bili njegovi logori, znai da su
prazni.
Chen Hao: Sun Zi opisuje kako emo razlikovati privid od istine u slici koju nam
neprijatelj prua.
36. Ako se po noi uje vika iz neprijateljskog logora, znai da u njemu caruje strah.
Du Mu: Njegove su jedinice uplaene i nesigurne. Razmeu se da bi same sebi ulile
samopouzdanje.
37. Ako su njegove jedinice razuzdane, general nema autoriteta.
Chen Hao: Ako generalove zapovijedi nisu odreene, a njegovo ponaanje
dostojanstveno, oficiri e se ponaati nepokorno.
38. Ako se njegove zastave i znamenja stalno miu, znai da je pometen.
Du Mu: Vojvoda Zhuang od Lua potukao je vojsku drave Qi u Changshou. Zao Gui je
zatraio dozvolu da poe za njima. Vojvoda ga upita zato. On odgovori: Vidim da su
tragovi njihovih dvokolica pobrkani, a njihove zastave i znamenja oboreni. Zato bih
poao.
39. Ako se oficiri lako raspale, znai da su iscrpljeni.
Chen Hao: Kad general propisuje nepotrebne zadatke, svi su umorni.
Zhang Yu: Kad su administracija i zapovijedi nesuvisli, duh ljudstva je nizak, a oficiri
su bijesni.
40. Kad neprijatelj hrani konje zoblju, a ljudstvo mesom, i kad njegovi vojnici vie ne
vjeaju svoje lonce nad vatru, niti ulaze u svoje atore, znai daje njihovo raspolo
enje oajniko (Zhang Yu kae da kad jedna vojska spaljuje svoje amce, i razbija
svoje lonce za kuhanje, ona je u tekom poloaju i borit e se na smrt).
Wang Xi: Neprijatelj daje zob konjima, a meso ljudima da bi poveao njihovu snagu i
izdrljivost. Ako vojska nema lonaca za kuhanje, nee ponovno jesti. Ako se vojnici ne
vraaju u svoja sklonita, oni vie ne misle na dom i odluni su da se bore na ivot ili
smrt.
41. Kad se vojnici stalno okupljaju u malim skupinama i neto doaptavaju, general je
izgubio povjerenje svoje vojske (tumaenja pod ovom izrekom uglavnom se odnose na
objanjenje upotrebljenih izraza. Mnogi tumai se slau da kad se ljudi okupljaju i
neto meu sobom ukaju, oni kritiziraju svoje oficire. Mei Vaochen kae da oni
vjerojatno planiraju bijeg. Izreka koja u tekstu dolazi odmah iza ove, ovdje je
isputena, jer je samo parafraza ove).
42. Preesto nagraivanje pokazuje da je general na kraju svojih sredstava;
preesto kanjavanje pokazuje da je u ozbiljnom poloaju (He Yanxi kae da
general u vrenju svoje dunosti mora teiti za ravnoteom izmeu strogosti i
podnosivosti).
43. Ako se oficiri u poetku ponaaju prema vojnicima nasilniki, a kasnije
bojaljivo, znai da su stigli do granice kad poinje nedisciplina (ili u poetku
 prijete, a kasnije se boje neprijateljske vojske? Cao Cao, Du Mu, Wang
Xi i Zhang Yu smatraju da se qi koje je ovdje upotrebljeno odnosi na
neprijatelja, ali ta misao nije u slijedu prethodne misli. Mislim da je
bolje tumaenje Du Youa, koje sam ja prihvatio).
44. Kad je moral u neprijateljskoj vojsci visok, a on, iako je sueljen s nama ne
zapoinje bitku dulje vrijeme niti naputa poloaj, znai da moramo
temeljito ispitati
situaciju.
45. U ratu brojnost ne znai odmah i prednost. Nesmijemo nastupati oslanjajui
se samo na vojniku snagu (Jer pripravnost za rat se ne mjeri brojem
boraca nego njihovim discipliniranim strojem i njihovom hrabrou.
Prokopije, Povijest ratova, str. 347).
46. Dovoljno je pravilno procijeniti poloaj neprijatelja i koncentrirati svoje snage
da bi se on porazio (ovdje Cao Cao pogreno tumai zu u izrazu zuyi ije
je znaenje dovoljno je. Njegova greka je oito zbunila tumae
teksta i nitko se nije potrudio da mu se suprotstavi. To je hrabro uinio
Wang Xi rekavi: Ja mislim da oni koji umiju unijeti promjene u
situaciju koncentriranjem ili rasturanjem treba samo da okupe svoje
snage i iskoriste pukotinu u neprijateljevoj obrani da bi pobijedili, ali
na kraju doputa da Cao Caov ugled prevlada nad njegovim boljim
tumaenjem). To je sve. Ali onoga tko ne umije gledati unaprijed i tko
potcjenjuje neprijatelja, pobijedit e neprijatelj.
47. Ako kanjavamo vojnike prije nego to osiguramo njihovu odanost, oni e biti
neposluni. A ako vojska nije posluna, teko je poi s njom u rat. Ako su
vojnici odani, a
kazne nisu uvedene, ne smijete ih voditi.
48. Dakle, vojskom treba zapovijedati uglaeno i sve vojnike podjednako zadojiti
ratnikim arom, pa se moe rei da e pobjeda biti osigurana.
49. Ako se zapovijedi koje izdajemo za obuavanje vojske pokau dosljedno
djelotvornima, vojnici e biti posluni. Ako ih obuavamo na osnovu zapovijedi koje
nisu dosljedno djelotvorne, oni e biti neposluni.
50. Kad su zapovijedi dosljedno pouzdane i po njima se postupa, zapovjednik e
ostvariti zadovoljavajui odnos sa svojim vojnicima.
X ZEMLJITE

Sun Zi kae:
1. Zemljite moemo prema njegovim odlikama razvrstati ovako: pristupano,
zamreno, nesigurno, stijenjeno, strmo i udaljeno (Mei Yaochen definira pristupano
zemljite kao ono na kojem se ceste susreu i ukrtaju; zamreno zemljite je nalik na
mreu; nesigurno zemljite je ono na kojem se moemo ispremijeati s neprijate-
ljem; stijenjeno je ono zemljite na kojem se dolina provlai izmeu dviju gora;
strmo je zemljite na kojem ima gora, rijeka, predgorja, grebena, a udaljeno
ravnica. Ali Sun Zi pod udaljeno misli na ono koje je daleko od logora
neprijatelja).
2. Pristupanim nazivamo zemljite do kojega i mi i neprijatelj moemo lako stii.
Na takvom terenu e biti u prednosti onaj koji prvi zauzme poloaje okrenute suncu
tako da u borbu mogu stupiti i njegove rezervne jedinice.
3. Zamreno je ono zemljite do kojega lako stiemo, ali se s njega teko vraamo.
Ako s njega napravimo ispad na nepripravnog neprijatelja, moemo ga potui. Ali ako
neprijatelj bude pripravan, a mi istupimo ali ne pobijedimo, teko emo se odatle
vratiti. Od takvog zemljita nema koristi.
4. Nesigurno je ono zemljite na kojem ni mi ni neprijatelj neemo biti u prednosti.
Ako nas na takvo zemljite neprijatelj i pokua namamiti, mi ne ulazimo nego ga
nastojimo izvui tako da odstupimo. Kad izvuemo polovicu njegovih snaga, onda ga
moemo napasti i bit emo u prednosti.
Zhang Yu:... U Ratnom umijeu Li Jinga pie: Na zemljitu koje ni jednoj ni drugoj
strani ne prua nikakve prednosti moemo namamiti neprijatelja pretvarajui se da
naputamo zemljite, pa saekamo polovicu njegovih snaga da izie i onda ga napadom
presretnemo.
5. Ako mi prvi zauzmemo stijenjeno zemljite, moramo blokirati prolaze i ekati
neprijatelja. Ako neprijatelj prvi zauzme takvo zemljite i blokira tjesnace, ne smijemo
ga slijediti; ako ih on ne blokira dokraja, onda moemo mi to uiniti.
6. Na strmom zemljitu moemo zauzeti poloaj na sunanim uzvisinama i ekati
neprijatelja (u paru pojmova yin-yang - yang sam openito prevodio kao juni
ili sunani, a yin kao sjeverni ili sjenovit. U Sun Ziovu kontekstu ti znaci
nemaju kozmikih konotacija). Ako on prvi zauzme takvo zemljite, moemo ga
izmamiti odstupivi; ne smijemo ga tamo slijediti.
Zhang Yu: Ako je potrebno da prvi zauzmemo poloaj na ravnom zemljitu, koliko li je
to tek vano za teka i opasna mjesta? (Xian znai uski prolaz, to znai opasan, i
podrazumijeva strateki poloaj). Kako moemo takvo zemljite prepustiti
neprijatelju?
7. Kad smo daleko od neprijatelja jednake jaine, teko ga je izazvati, a nije
korisno napasti ga na poloaju koji je on izabrao (fraza iza napasti dodana je da bi se
objasnilo to Sun Zi time hoe kazati).
8. To su naela koja se odnose na est vrsta zemljita. Svaki general je obavezan da ih
najbriljivije proui.
Mei Yaochen: Priroda samog zemljita je temeljni inilac koji pomae jednoj vojsci da
pobijedi.
9. Dakle, kad vojska bjei, otkazuje poslunost (za ovu rije je upotrebljen znak shi
opustiti tetivu, to zapravo znai popustiti, olabaviti, omlitaviti. Tumai jasno kazuju
da u ovom kontekstu taj znak znai otkazati poslunost), u njoj zavlada rasulo, slom,
dezorganizacija, i bude poraena, to je greka generala. Ni jedna od tih nevolja ne
moe se pripisati prirodnom toku stvari.
10. Ako su im inae svi drugi uvjeti jednaki, ipak e ona snaga koja napada
neprijatelja deset puta jaeg od sebe, morati da pobjegne.
Du Mu: Kad jedan treba da bude upotrebljen za napad na deset, treba najprije
usporediti mudrost i strategiju protivnikih generala, hrabrost i kukaviluk trupa,
 vremenske uvjete, prednosti terena, uhranjenost trupa i njihovu kondiciju - jesu li
umorne ili odmorne.
11. Kad su jedinice jake, a oficiri slabi, u armiji vlada neposlunost.
Du Mu: Ovdje se govori o vojnicima i podoficirima (wu znai stroj od pet ljudi ili
vodu takvog stroja; kaplara; podoficira) koji su jogunasti i drski, i generalima i
oficirima koji su bojaljivi i slabi. U sadanjoj dinastiji u poetku perioda vladavine
Chang Qing (820-825. g. n. e., to je razdoblje vladanja cara Mu Zonga) zapovjeeno
je Tian Buu da preuzme zapovjednitvo u Weju radi napada na Wang Tingchoua. Bu
je odrastao u Weju i narod ga je tamo prezirao, pa je nekoliko desetina tisua ljudi
jahalo na magarcima po logoru. Bu ih nije mogao obuzdati. Na toj dunosti je ostao
nekoliko mjeseci, ali kad je htio ui u borbu, oficiri i vojnici su se ratrkali u svim
pravcima. Bu je prerezao sebi vrat.
12. Kad su oficiri junani, a vojnici nedjelotvorni, vojska je u nevolji (doslovno bi
znailo da tone, kao u glibu. Smisao je da kad su jedinice slabe, napori oficira
su uzaludni kao da su trupe u movari).
13. Kad su vii oficiri ustri i neposluni i pri susretu s neprijateljem ulijeu u bitku i
ne shvaajui je li to izvedivo ili ne i ne ekajui zapovijedi od svojih zapovjednika,
vojska je pred slomom.
Cao Cao: Vii oficiri su podreeni generali. Ako ... u jarosti napadnu neprijatelja
ne prosuujui jainu obiju strana, vojsku sigurno eka slom.
14. Ako je generalov moral slab, ne moe odravati disciplinu, njegove zapovijedi
nisu jasne, i nema odreenih pravila kojima vodi oficire i ljudstvo, a stroj mu je
nemaran, u vojsci vlada dezorganizacija (rije koju smo ovdje naveli kao nemaran,
doslovno znai uzduan i poprean, svakakav).
Zhang Yu: ... Sami uvode kaos.
15. Kad zapovjednik koji nije sposoban prosuditi snagu svog neprijatelja
upotrebljava malene snage da napadne velike, ili slabe trupe da napadne jake, i l i
kad propusti da na elo stavi izabrane elitne jedinice, uzrokovat e poraz.
Cao Cao: Ako tako bude zapovijedao, moe biti siguran da e njegove jedinice
svakako poeti bjeati. He Yanxi:... Kod Hana su kavaliri s triju rijeka bili
prijatelji po macu neobinog talenta. Kod Wua su se elitne trupe nazivale
razrjeivai tekoa; kod Qija oni koji odluuju o sudbini:, a kod Tanga
skakai i pokretai. To su imena koja su nadijevali elitnim trupama; u taktici
bitke koju elite dobiti, nita nije vanije od njihove upotrebe (na alost, nisu
pojanjene funkcije skakaa i pokretaa. Bez sumnje je jedna od njihovih
funkcija bila da diu rnoral i polet jedinica divlje maui i akrobatski se igrajui
maem, a to je vjetina po kojoj su Kinezi poznati, a moda su istodobno htjeli i na
neprijatelja ostaviti dojam o svojoj okrutnosti i spretnosti). Obino kad su sve trupe
ulogorene zajedno, general iz svakog logora bira oficire visokog borbenog morala i
hrabre koji se istiu poduzimljivou i snagom i iji su ratniki podvizi iznad
prosjeka. Njih grupira u posebnu jedinicu. Izabere jednoga od deset ljudi; jednu tisuu
od deset tisua.
Zhang Yu: ... Obino je u bici najvanije upotrijebiti elitne trupe kao avangardnu
otricu. Prvo, jer to jaa nau vlastitu odlunost; drugo, jer oni otupljuju otricu
neprijatelja.
16. Ako se za vojsku moe rei da stanje u njoj karakterizira jedna od navedenih
opasnosti, onda ona ide u susret porazu. General koji zapovijeda jedinicom mora
svakako potanko prouiti svaku od tih opasnosti.
17. Prirodni oblik zemljita moe najvie pomoi u bici. Stoga autoritativni
general mora biti sposoban da procijeni situaciju i izrauna razdaljine i vrstu i sloenost
terena, da bi mogao pobjedu drati u svojim rukama. Pobijedit e svakako onaj tko se
bori svjestan vanosti svih tih initelja; sigurno e biti poraen onaj tko se ne zna tako
ponaati.
18. Ako po svemu zakljuujete da biste pobijedili u eventualnoj bici, ali nemate
zapovijed svoga vladara za napad, onda kao general moete i sami odluiti da se
borite. Ako je situacija takva da ne moete pobijediti, a vladar je izdao zapovijed za
borbu, ne morate se uputati u borbu.
19. Stoga je general koji ide naprijed ne teei pri tome da proslavi sam sebe i
povlai se a da ne strepi od toga kako e izbjei kaznu, nego koji misli samo na to kako da
zatiti ljude i na najbolji nain uini ono to je u interesu njegova vladara, pravi dragulj
drave.
Li Quan: ... Takav general nema osobnog interesa.
Du Mu: ... Nije vjerojatno da e biti mnogo takvih.
20. Budui da takav general gleda na svoje ljude kao na djecu, oni e ii za njim u
najdublje doline. On se ponaa prema njima kao prema svojim voljenim sinovima i
oni e do smrti biti s njim.
Li Quan: Ako on bude tako pazio na svoje ljude, oni e mu svu svoju snagu staviti na
raspolaganje. Tako je bilo dovoljno da grof od Chua kae samo jednu rije pa da se
vojnici osjete kao da su odjeveni u toplu svilenu odjeu (grof je suosjeao s onima
koji su teko podnosili hladnou. Same njegove rijei bile su dovoljne da utjee ljude i
podignu njihov splasnuli polet).
Du Mu: U vrijeme Zaraenih drava kad je Wu Qi bio general, on se hranio i
odijevao jednako kao i one njegove jedinice koje su imale najniu opskrbu. Na
njegovu krevetu nije bilo prostirke; u pohodu nije jahao na konju; sam je nosio
svoje rezervne obroke. Bio je uvijek jednako iscrpljen i namuen kao i njegovi
vojnici.
Zhang Yu: ... Stoga u Vojnom zakoniku pie: General mora prvi snositi napore
koje snosi vojska. Po ljetnoj vruini ne smije iriti suncobran, niti u zimskoj
hladnoi smije obui debelu odjeu. Na opasnim mjestima mora sjahati i hodati.
Mora priekati da vojska iskopa bunare i onda tek moe piti; ne smije jesti dok se ne
skuha hrana za vojsku; ne smije ii u zaklon dok se ne izgrade utvrenja za vojsku.
(o vojnim raspravama i zakonicima uvijek se govorilo terminom Bingfa. Zhang Yu
ne navodi od koga uzima citat).
21. Ako je general milostiv prema svojim vojnicima, ali nije sposoban da ih
povede u borbu; ako ih voli, ali nije sposoban da provede svoje zapovijedi meu njima;
ako u jedinicama vlada nered, a on nije sposoban da zavede red, onda su oni isto to i
razmaena djeca i nisu ni od kakve koristi.
Zhang Yu: ...Ako budete samo ljubazni, vojnici e postati prgavi kao djeca i
neete ih moi upotrijebiti. Stoga je Cao Cao sebi odrezao kosu i kaznio sam sebe
(nakon to je bio izdao zapovijed da njegovi vojnici ne smiju oteivati nepokoeno
ito, Cao Cao nije vodio rauna o svom konju koji je bio na pai i pogazio ito. Zato
je izdao zapovijed da se njemu odsijee glava. Oficiri su u suzama protestirali i Cao
Cao je sam sebe simbolino kaznio da bi pokazao kako i zapovjednik potpada pod
vojni zakon i disciplinu). Dobrog zapovjednika vole vojnici, ali ga se ujedno i boje. To
je sve.
22. Ako znamo da su nae jedinice sposobne za napad na neprijatelja, ali ne znamo da
e on odoljeti napadu, nai izgledi na pobjedu su samo polovini.
23. Ako znamo da neprijatelj ne moe odoljeti naem napadu, ah ne znamo da nae
jedinice ne mogu s uspjehom napasti, nai izgledi na pobjedu su samo polovini.
24. Ako znamo da neprijatelj nee odoljeti napadu i da su nae jedinice sposobne za
taj napad, ali ne shvaamo da zbog konfiguracije zemljita ne bismo smjeli napasti,
nai izgledi za pobjedu su samo polovini.
25. Stoga oni koji su vini ratu, ne ine greke kad se jedanput pokrenu; kad su oni u
akciji, imaju na raspolaganju neograniena sredstva.
26. Stoga i kaem: Ako pozna neprijatelja i pozna samoga sebe, tvoja pobjeda
nikad nee biti dovedena u pitanje. Ako poznaje teren i uz to i vremenske prilike,
tvoja e pobjeda biti potpuna.
XI DEVET RAZNIH VRSTA ZEMLJITA
Sun Zi kae:
1. Kad razmatramo kako rasporediti jedinice s obzirom na zemljite, onda ga
moemo razvrstati ovako: ratrkano zemljite, granino, kljuno, otvoreno,
arino,
ozbiljno, teko, zatvoreno i smrtonosno.
2. Kad se feudalni gospodar bori na svom zemljitu, on je na ratrkanom teritoriju.
Cao Cao: U tom sluaju oficiri i vojnici eznu da se vrate svojim oblinjim
kuama.
3. Kad on samo plitko prodre u neprijateljski teritorij, on je na graninom zemljitu.
4. Kljuno je ono zemljite na kom jednaku prednost imamo mi i neprijatelj (to je
zemljite koje je vano i za vas i za neprijatelja, a koje Du Mu naziva: strategijski
vanim). Otvoreno je ono zemljite koje je podjednako pristupano i nama i
neprijatelju.
Du Mu: To je ravno i prostrano zemljite na koje moemo dolaziti i odlaziti s njega,
koje je dovoljno prostrano za bitku i za podizanje obrambenih utvrda.
6. Kad je jedna drava okruena s tri druge drave, njezin teritorij je arini. Onaj
koji prvi zavlada njime, moe raunati na potporu Svega pod nebom (Sve pod nebom
je izraz za carstvo).
7. Kad vojska prodre duboko u neprijateljski teritorij, ostavljajui daleko iza sebe
mnogo neprijateljskih gradova i gradia, ona je na ozbiljnom zemljitu.
Cao Cao: To je zemljite s kojega se teko vratiti.
8. Kad vojska prelazi planine, ume, vrleti ili prolazi kroz tjesnace, movare,
glibovito tlo ili bilo kuda gdje se teko hoda, ona je na tekom zemljitu (komentatori su
mnogo raspravljali o znaenju znaka koje je protumaeno kao teko. Neki su ga
htjeli ograniiti na zemljite koje podlijee poplavama).
9. Zemljite do kojega se dolazi ogranienim prolazima i s kojega se moe otii
samo napornim stazama, i na kojem neprijatelj s manjim snagama moe napasti nae
vee snage, nazivamo zatvorenim (glagol se ovdje moe protumaiti i kao prikovati,
radije nego napasti).
Du Mu; ... Ovdje je lako postaviti zasjedu, zbog ega moete biti dokraja potueni.
10. Zemljite na kojem vojska moe preivjeti samo ako se bori junatvom koje daje
oaj, naziva se smrtonosnim .
Li Quan: Blokirani planinama naprijed i rijekama straga, bez zaliha, najbolje je
djelovati brzo, a opasno je odugovlaiti.
11. Stoga se ne smijemo boriti na ratrkanom zemljitu; ne smijemo se zaustavljati
na graninim terenima.
12. Ne treba da napadamo neprijatelja koji dri kljuno zemljite; na
otvorenom zemljitu ne smijemo dopustiti svojim jedinicama da se razdvoje (Cao
Cao kae da moraju bili zbijene).
13. Na arinom zemljitu stupamo u saveznitvo sa susjednim dravama; na
ozbiljnom zemljitu, duboko unutra, pljakajmo (Li Quan misli da bi drugu polovicu
trebalo proitati ne pljakajmo, jer je glavni cilj na neprijateljskom teritoriju osvojiti
simpatije i potporu naroda).
14. Na tekom terenu, navaljujemo; na zatvorenom podruju smiljamo
lukavstva; na smrtonosnom podruju se borimo.
15. Na ratrkanom zemljitu trebali bismo postii jedinstvo odlunosti za borbu
svoje vojske.
16. Na graninom zemljitu morali bismo drati svoje snage usko povezane jedne s
drugima.
Mei Vaochen: Na maru povezujemo nekoliko jedinica; na zastancima
povezujemo logore i utvrene poloaje.
17. Na kljunom zemljitu morali bismo pourivati svoje pozadinske dijelove.
Chen Hao: Ovdje se misli da. . . ako neprijatelj, oslanjajui se na svoju nadmoniju
brojnost, dolazi da se bori za takvo zemljite, moramo upotrebiti velike snage da
poure u njegovu pozadinu.
Zhang Yu:... Netko je rekao da ova izreka znai krenuti poslije neprijatelja,
a stii prije njega (Netko je Mei Jaochen, koji hou tumai kao poslije u
vremenskom smislu).
18. Na otvorenom zemljitu morali bismo strogo voditi rauna o svojoj obrani.
19. Na arinom terenu trebalo bi uvrstiti svoja saveznitva.
Zhang Yu: Svoje budue saveznike nagraujem dragocjenostima i svilom i obavezujem
ih sveanim ugovorima. Ja se vrsto drim ugovora i onda e mi moji saveznici
sigurno pomoi.
20. Na ozbiljnom zemljitu bismo morali osigurati neprekidan tok opskrbe.
21. Na tekom zemljitu trebali bismo nastupati preko cesta.
22. Na zatvorenom zemljitu bismo morali blokirati ulazna i izlazna mjesta.
Du Mu: U vojnu nauku spada da snage koje opkoljavaju moraju ostaviti prolaz da bi
opkoljenim jedinicama pokazale da ima izlaza, da one ne bi odluile da se bore do smrti.
Tada bi se trebalo time okoristiti i napasti. A ako smo mi okrueni, a neprijatelj otvara
izlaz da bi naveo nae jedinice da podu njime, mi zatvaramo tu kapiju za bijeg da bi nai
oficiri i ljudstvo odluili da se bore do smrti (ima jedna duga pripovijetka o tome kako
je Shen Wu iz, mlae dinastije Wei, kad je bio u takvoj situaciji, blokirao jedinu
izlaznu cestu svoje vojske stokom koja je bila za njih. Tada su se njegovi vojnici
oajniki borili i potukli vojsku koja je imala dvjesta tisua ljudi).
23. Na smrtonosnom zemljitu morali bismo jasno dati na znanje da nemamo
izgleda da preivimo. Jer u prirodi vojnika je da pruaju otpor kad su opkoljeni; da se
bore na smrt kad nema alternative i da utke izvravaju zapovijedi kad su oajni.
24. Taktike varijacije koje se mogu primijeniti na devet vrsta zemljita,
prednosti zbijenog ili razvuenog rasporeda i osnovni zakoni ljudske prirode - to su
pitanja koja general mora s najveom panjom prouiti.
25. U stara vremena su oni koje opisuju kao sposobne ratnike onemoguavali
neprijatelju odravanje veze izmeu fronte i pozadine; suradnju njegovih velikih i
malih jedinica; spreavali su neprijateljeve dobre jedinice da izvlae iz nevolje
loe i njegove vise i nie starjeine da pritjeu u pomo jedni drugima (misli da e
sposoban general uiniti nedjelotvornim i neprijatelja sposobnog za koncentraciju,
izazivajui nesuglasice u njegovim redovima).
26. Kad su neprijateljeve snage bile razbijene, oni su spreavali njihovo ponovno
prikupljanje; kad su bile na okupu, oni su izazivali nered meu njima.
Meng: Obmanjuj na razne naine. Neka te vide na zapadu, a kreni s istoka;
namami ga na sjever, a napadni na jugu. Izludi ga i razjari tako da zbunjen raspri
svoje snage.
Zhang Yu: Iznenada ga napadni nepripremljenog. Odmah navali udarnim
jedinicama.
27. Oni su se sakupljali i kretali dalje kad je to bilo korisno za njih; (doslovno:
Oni su se koncentrirali kad je to bilo korisno i onda djelovali. Kad to nije bilo
korisno, oni su mirovali. U drugom tumaenju Shi Zimei kae ne micati se dok to
ne bude korisno) kad nije bilo korisno, ostajali su na mjestu.
28. Ako netko pita: Kako da izaem na kraj s neprijateljskom vojskom koja se
sprema da me napadne, a u dobrom je stanju?, odgovaram: Zauzmi neto do ega je
neprijatelju stalo i onda e on raditi ono to ti hoe.17
29. Brzina je najvanija u ratu. Iskoristimo nepripremljenost neprijatelja; birajmo
pravce na kojima nas ne oekuje i napadajmo ga na mjestu gdje ne poduzima mjere
opreza.
 Du Mu: U tome je sadrana osnovna priroda rata... i ono to je vrhunsko za
generala - zapovjednika. Zhang Yu: Ovdje Sun Zi opet tumai .. .da je boanska
hitrost osobina koja se cijeni.
30. Osnovno je za vojsku u napadu da, kada prodre duboko u neprijateljski
teritorij, bude jedinstvena da je branilac ne moe savladati.
31. Plodnu zemlju treba pljakati da bismo vojsku opskrbili bogato.
32. Vojsku dobro hranimo; nemojmo je zamarati bez potrebe. Neka nam vojska
bude jednoduna; uvajmo snagu svojih vojnika. Ne dopustimo nikome da sazna nae
planove o pokretu trupa.
33. Dovedimo vojsku u bezizlaznu situaciju i vojnici nee bjeati ak i kad su
suoeni sa smru. Jer ako su spremni umrijeti, to mogu izgubiti? Tada oficiri i vojnici
daju sve od sebe. U bezizlaznoj situaciji oni se niega ne boje; kad vide da nemaju
kamo, oni se ne miu. Kad su duboko u neprijateljskoj zemlji, oni su vezani jedni na
druge, i budui da odande izlaza nema, oni e se tui prsa o prsa.
34. Stoga takve vojnike nije potrebno poticati da budu budni. Oni e podrati
generala i bez ikakve prisile; on e uivati njihovu naklonost a da se i ne trudi da je
izazove; on
e uivati njihovo povjerenje i ne zahtijevajui da mu ga prue (ovo se odnosi na vojnike
generala koji ih hrani, odrava jedinstvo njihova duha, tedi njihovu snagu i iji su
planovi nedokuivi).
35. Nai oficiri nisu previe bogati, ali ne zato jer oni preziru svjetska dobra; oni
ne oekuju dug ivot, ali ne zato to oni ne bi voljeli dugo ivjeti.
Wang Xi: Kad oficiri i vojnici vode rauna samo o materijalnom bogatstvu, oni e
nastojati sauvati ivot po svaku cijenu.
36. Onog dana kad vojsci zapovjedimo pokret, suze onih koji sjede kvase
njihove suvratke; suze onih koji su nagnuti sustiu se na njihovim jagodicama.
Du Mu: Svi su potpisali ugovor sa smru. Prije dana bitke izdaje se zapovijed:
Danas sve zavisi od ovog jednog udara. Tijela onih koji ne budu stavljali svoj
ivot na kocku, zagnojit e polja i postat e strvina za ptice i zvijeri.
37. Ali dovedimo ih u situaciju iz koje nema izlaza i oni e pokazati besmrtnu
hrabrost Zhuan Zhua i Cao Guja.
38. Iskusni taktiar e svoje jedinice upotrebljavati tako da se ponaaju kao
zmija s planine Changshan, da uvijek budi spremne vratiti udarac. Kad zmiju udarimo
po glavi, ona nam vraa udarac repom; kad je udarimo po repu, ona nas napada
glavom; a kad je udarimo po sredini, ona nam vraa udarac repom i glavom (a se planina
u staro doba zvala Heng. U vrijeme cara Wena (Lili Heng) iz dinastije Han (179-
159. prije nae ere) preimenovana je u Chang, da bi se izbjegao tabu (isto ime
kao car). U svim djelima koja su tada postojala preimenovana je u Chang).
39. Ako netko zapita: Mogu li se jedinice osposobiti da tako koordinirane
vraaju udarac? ja odgovaram: Mogu. Jer, iako su ljudi Wua neprijatelji onih Yuea i
oni se mrze, oni e suraivati kad se nau zajedno u amcu o koji se otima vjetar,
jednako onako kao to desna ruka koordinira s lijevom.
40. Dakle, nije dovoljno samo pouzdati se u konje sputanih nogu ili ukopane
bojne dvokolice (takve smicalice za pravljenje neke vrste Maginot linije nisu
dovoljne da sprijee bijeg iz vojske koja se brani).
41. U dunost vojne administracije spada da utvrdi ope vaei stupanj hrabrosti.
A prilagoavajui se zemljitu moramo to vie koristi izvui i od udarnih i od
elastinih trupa (Zhang Yu je jasan kad kae da pri rasporedu trupa treba voditi
rauna o terenu. Neujednaenost kvalitete jedinica moe se uravnoteiti briljivim
rasporedom po sektorima. Slabe trupe mogu drati jake terene, ali mogu doivjeti slom
ako ih rasporedimo na slabijem poloaju).
Zhang Yu: Ako iskoristimo prednosti koje prua zemljite, onda i slabe i neotporne
jedinice mogu pobijediti neprijatelja. A kako li to tek mogu one ilave i jake! I
jedne i druge mogu se upotrebiti djelotvorno ako ih rasporedimo u skladu s
odlikama zemljita.
 42. Dunost je generala da bude vedar i zagonetan, pravedan i da se zna
savlaivati (Giles prevodi: Dunost je generala da bude utljiv i da na taj nain
uva tajnu, da bude ispravan i pravedan, te da na taj nain uva red. Komentatori
se ne slau, ali ni jedan to ne shvaa tako niti tekst daje pravo da se tako tumai. Ja
slijedim Cao Caoa i Wang Xija).
Wang Xi: Ako je vedar, nije neugodan; ako je zagonetan, on je nedokuiv; ako je
estit, nije neprikladan; ako se zna savlaivati, nije zbunjen.
43. Mora biti sposoban ponaati se tako da mu ni oficiri ni ljudstvo ne znaju za
planove.
Cao Cao: .. .Njegova mu se vojska moe pridruiti u veselju po izvrenom zadatku, ali
oni mu se ne smiju pridruiti u pravljenju planova.
44. On zabranjuje praznovjerne obiaje predskazanja i tako oslobaa vojsku
sumnji. Do momenta smrti ne moe biti nikakvih predodreenih nevolja.
Cao Cao: Zabranimo razgovore o zlim slutnjama i nadnaravnim udima. Ne
dopustimo da se planovi dovode u sumnju i neizvjesnost. Zhang Yu: Sima Fa kae:
Iskorijenimo praznovjerje.
45. On mijenja svoje metode i planove da ljudi ne bi znali to radi.
Zhang Yu: Ne smije se akcija voditi istim tokom kao ranije, niti provoditi planovi
koji su ve bili provedeni.
46. On mijenja mjesta svojih logora i prolazi obilaznim putovima da bi
onemoguio druge da spoznaju njegove namjere (ili moda onemoguava
neprijatelja da prozre njegove planove. Ali Mei Vaochen misli da je znaenje ove izreke
kako e se neprijatelj na taj nain onesposobiti da pravi planove. Giles pretpostavlja da
general mijenjajui logore i marirajui obilaznim putovima spreava neprijatelja da
prozre namjere, to se ini najboljim. Komentar ne osvjetljava ono glavno o emu je
rije).
47. Sakupiti vojsku i uvesti je u oajnu situaciju - to je posao generala.
48. On vodi vojsku duboko u neprijateljski teritorij i tamo otputa otponac
(Otpustiti otponac ili mehanizam obino je tumaenje za izraz faji Taj izraz je
preveden: Ostvari svoje lukave planove. Wang Xi kae da kad se otpusti otponac
vie nema povratka (strelice, strijele). Ta izreka doslovno glasi: On vodi vojsku
duboko u zemlju feudalnog gospodara i tamo otputa otponac (ili ostvaruje svoje
lukave planove). Giles prevodi izraz o kojem je rije kao pokae svoju ruku, tj.
poduzima neopozivu akciju).
49. On spaljuje svoje amce i razbija zemljane lonce u kojima se kuha hrana;
tjera vojsku naprijed kao da vodi stado ovaca, sad u jednom smjeru sad u drugom, a
da nitko ne zna kamo on ide (ni njegova vojska ni neprijatelj ne mogu dokuiti njegov krajnji
plan).
50. On utvruje dan sastanka, ali nakon to se trupe spoje, presijee njihovu
stazu za povratak kao da ispod njih izmie ljestve.
51. Ako ne znamo planove susjednih drava, ne moemo pravodobno stupiti
u savez s njima; ako ne znamo prilike na zemljitu planine, ume, opasne klance,
movare i glibovito tlo, ne moemo voditi vojsku u pohod; ako se ne posluimo
lokalnim vodiima, ne moemo iskoristiti prednosti zemljita. General koji zanemari
makar i jedan jedini od tri nabrojena uvjeta, nije pogodan za zapovijeda
nje vojskama kralja hegemona.
Cao Cao: Ta tri naela su ve ranije obraena. Sun Zi ih opet spominje jer je on
osobno imao vrlo loe miljenje o onima koji ne umiju na pravi nain upotrijebiti
jedinice.
52. Kad neki kralj hegemon napadne jaku dravu, on onemoguava neprijatelju
da okupi svoje snage. On uplai neprijatelja i sprijei njegove saveznike da mu se pri
drue (ova i sljedea izreka nisu jasne. Zhang Yu smatra da izreka znai:
ako jedinice kralja hegemona (ili vladara koji prieljkuje takav naziv)
napadnu urno (ili uznemireno ili nepromiljeno), njegovi mu saveznici
nee pritei u pomo. Drugi komentatori tumae ovako kao i ja).
 Mei Vaochen: Vaa snaga e biti vie nego dovoljna za napad na veliku dravu ako
uspijete podijeliti neprijateljeve snage.
53. Iz toga slijedi da on nee istupati protiv monih saveza, niti e doprinositi
moi drugih drava. Za postizanje svojih ciljeva on se oslanja na svoju sposobnost da dri
u strahu svoje protivnike. Tako on moe zauzeti neprijateljeve gradove i zbaciti ga s vlasti
(razna su tumaenja ove izreke. Giles prevodi: On sam, meutim, nee
sklapati mnogobrojne i nesigurne saveze, niti e jaati mo drugih drava.
Sprovodit e svoje sopstvene, tajne namere, drei pri tome svoje suparnike u
strahu. Na taj nain on e biti sposoban da osvoji njihove gradove i da ih
zbaci sa prestola. Ali meni se ini da Sun Zi misli kako kralju hegemonu
nije potrebno da istupa protiv monih saveza jer on izolira svoje neprijatelje.
On im ne doputa da stvaraju mone saveze).
Cao Cao: Kralj hegemon je onaj koji ne sklapa saveze s feudalnom vlastelom.
On kida saveze Svega pod nebom i grabi vlast. On se ugledom i vrlinama slui da
postigne svoje ciljeve.
Du Mu: Izreka kazuje da ako netko ne trai pomo susjeda niti razvija planove
temeljene na korisnosti nego se, radi promicanja svojih osobnih ciljeva, oslanja
samo na svoju vojnu snagu da bi zastraio neprijatelj- sku zemlju, onda njegovi
vlastiti gradovi mogu biti zauzeti i vlast u njegovoj zemlji zbaena.
54. Dijeli nagrade ne obazirui se na uobiajenu praksu; izdaj zapovijedi
ne obazirui se na ranije zapovijedi.35 Oito je ova izreka ovdje zalutala, ali
naglaava da general na bojnom polju ne mora postupati po propisima da bi
odao priznanje za zasluge u slubi, nego da mora pravodobno nagraivati ljude
(general ne mora potovati obiajno pravo koje su razvili podreeni oficiri
njegove armije). Tako e moi voditi cijelu vojsku kao jednog ovjeka.
Zhang Yu: ... Ako se propis o nagradama i kaznama jasno i brzo primjenjuje,
onda moe upotrijebiti mnogo ljudi kao to bi i malo.
55. alji jedinice na zadatke ne otkrivajui im svoje planove; upotrebljavaj ih
da stekne prednost ne otkrivajui im koliko je to po njih opasno. Ubaci ih u
pogibeljnu situaciju i oni e ostati ivi; dovedi ih na smrtonosno zemljite i oni e
preivjeti. Jer kad je vojska dovedena u takvu situaciju, ona moe poraz pretvoriti u
pobjedu.
56. Klju uspjeha u vojnim pohodima lei u prividnom prilagoavanju
planovima koje nam namee neprijatelj.
57. Koncentriraj svoje snage protiv neprijateljskih i s razdaljine od tisuu Lija
moe im ubiti generala (ovdje slijedim Cao Caoa. Strateg koji zasluuje to ime, tue
svoga neprijatelja s razdaljine od tisuu lija preduhitrivi planove svoga neprijatelja).
To je zapravo sposobnost postizanja cilja na otrouman i spretan nain.
58. Onog dana kad treba da napadate, zatvorite prolaze, proglasite nevaeim
dozvole za prijelaz, (doslovno; Ukini cedulje. To su dokumenti koje su nosili put
nici, a koje su pregledavali uvari prolaza. Bez odgovarajue cedulje nitko nije mogao
ui u zemlju ni iz nje izai) prestanite odravati veze s neprijateljevim emisarima i
nagovorite hramsko vijee da provede planove.
59. Kad ti neprijatelj prui priliku, bre-bolje se njome okoristi (jo jedna teka
izreka. Neki tumai teksta misle da bi to trebalo itati: Kad neprijatelj poalje pijune,
smjesta ih pusti da udu. Tekoa je zbog izraza kaihe koji doslovno znai odkrinuti
krilo vrata i tako pruiti priliku (za ulaenje). Cao Cao kae da taj izraz znai
rascjep, rupu ili prostor. Zatim, on ide dalje, morate brzo ui. Drugi tumai
teksta kau da izraz znai pijun ili tajni agenti. Ja slijedim Cao Caoa). Preduhitri
ga zauzevi neto to je za njega vrijedno i krei onog dana kad si to predvidio svojim
tajnim planovima.
59. Ratna doktrina nalae da pratimo situaciju kod neprijatelja da bismo mogli
donositi odluke u vezi s bitkom.
 60. Stoga u poetku moramo biti stidljivi kao djevojke. Ali kad nam neprijatelj pokae
neku rupu kroz koju bismo se mogli provui, treba da budemo bri od zeca i on nam
nee moi odoljeti.
XII NAPAD VATROM
Sun Zi kae:
1. Ima pet naina napada vatrom. Prvi, zapaliti ljudstvo; drugi, zapaliti zalihe;
trei, zapaliti komoru; etvrti, zapaliti spremita oruja; i peti, upotrijebiti zapaljive
projektile (u tekstu ima na ovom mjestu jedna greka. Du You popravlja i tumai da
snani strijelci gaaju neprijateljski logor ili nastambe strelicama sa zapaljenim vrcima.
Drugi tumai daju razna tumaenja ali Du Youova ispravka je logina).
2. Da bismo mogli za napad upotrijebiti vatru, moramo se osloniti na neka
sredstva.
Cao Cao: Oslanjaj se na izdajnike iz redova neprijatelja (Iz redova neprijatelja je
dodano. Chen Hao napominje da se ne oslanjamo samo na izdajnike).
Zhang Yu: Svi napadi vatrom ovise o vremenskim uvjetima.
3. Uvijek moramo imati pri ruci opremu za podmetanje vatre.
Zhang Yu: Pribor za potpalu i zapaljivi materijal treba pripremiti ranije.
4. Ima pogodnih vremenskih uvjeta i odgovarajuih dana za podmetanje vatre.
5. Pogodni vremenski uvjeti su kad je suho i vrlo toplo; odgovarajui dani su kad je
Mjesec u poloaju Strijelca, Alferaza, Yia ili Zhena, jer se tih dana diu vjetrovi (Sun
Xingyan je popravio izvorni tekst prema spisima Tongdian i YL (v. Bibliografiju, kratica
YL nije objanjena, op. ur.), ali mislim da je bolji original. Ne znam koja zvijea su Yi i
Zhen. (usp. tumaenje u: Sun Cu Vu, Vetina ratovanja, Vojno delo, Beograd, 1952,
str. 85, op. ur.).
6. Kad napadamo vatrom, moramo se prilagoavati promjenama situacije.
7. Kad u neprijateljskom logoru izbije vatra, odmah usaglasi svoje djelovanje
izvana. Ali ako njegove jedinice ostaju mirne, onda ekaj najbolju priliku i ne napadaj.
8. Kad se vatra rasplamsa, poi u napad ako moe. Ako ne moe, ekaj.
9. Ako moe potpaliti poare izvan neprijateljskog logora, ne mora ekati dok se
oni zapale iznutra. Pali vatre kad ti odgovara (to je upozorenje da se ne skuhate u vatri
koju ste sami podmetnuli).
10. Ako vatra gori s vjetrom, ne napadaj uz vjetar.
11. Vjetar koji pue u toku dana prestaje puhati nou.
12. Vojska mora znati da se u pet razliitih situacija moe napasti vatrom i mora
stalno biti na oprezu.
13. Inteligentni su oni koji se slue vatrom kad napadaju; a jaki su oni koji se pri
napadu slue vodom (poplavama).
14. Voda moe izolirati neprijatelja, ali ne moe unititi njegove zalihe ili opremu.
15. Zlokobno je pobjeivati bitke i osvajati ciljeve, a ne iskoritavati dalje te
uspjehe. To je uzaludan trud (Mei Yaochen je jedini od tumaa ulovio Sun Ziovo
znaenje: treba iskoritavati situacije).
16. Stoga se kae da prosvijeeni vladari razmiljaju o planovima, a dobri generali ih
provode.
17. Ne poduzimaj nita to nije u interesu drave. Ne upotrebljavaj vojsku ako nee
uspjeti. Ne bori se ako nisi ugroen (komentatori jasno kau da se ratu pribjegava kao
posljednjem sredstvu).
18. Vladar ne moe pokrenuti vojsku u rat samo zato jer je bijesan, niti se general
smije tui zato jer je kivan. Jer, dok se bijesan ovjek moe opet smiriti, a kivan nai
zadovoljtinu, drava koja propadne ne moe uskrsnuli, niti se mrtvi mogu oivjeti.
19. Stoga e prosvijeeni vladar biti oprezan, a dobar general nee nagliti
(posljednji; tri rijei su dodane. Bijes i kivnost vode u brzopleti postupak). Tako e
nam drava biti sigurna, a vojska ouvana.
XIII - UPOTREBA TAJNIH AGENATA
Sun Zi kae:
1. Kad se armija od sto tisua pokrene i poalje na daleki pohod, onda e se
trokovi koje narod i dravna blagajna moraju snositi popeti na tisuu zlatnih ploica
dnevno. Zavladat e nezadovoljstvo i u zemlji i izvan nje, narod e biti iscrpljen jer e
morati pomagati u prijevozu, i prekinut e se rad u sedam stotina tisua kuanstava.
Cao Cao: U davno doba je osam obitelji sainjavalo zajednicu. Kad bi jedna
obitelj dala ovjeka za vojsku, ostalih sedam je pomagalo njezinom izdravanju. To
znaci da kad bi se sakupila vojska od sto tisua ljudi, ostalo bi sedam stotina tisua
kuanstava osakaeno jer se ne bi moglo sasvim posvetiti oranju i sijanju svojih njiva.
2. Ako se netko godinama sprema da se sukobi s neprijateljem u jednoj odlunoj
bici, a za to vrijeme nerado daje inove, odlikovanja ili poneku stotinu zlatnih ploica i
stoga ne saznaje nita o prilikama u neprijateljskim redovima, nije uope ovjek. To nije
nikakav general; od njega
njegov vladar nema nikakve koristi; takav ne pobjeuje.
3. Prosvijeeni vladar i mudri general e pobijediti neprijatelja kada god krenu
na njega i proslavit e se natprosjenim djelima kad unaprijed mogu predviati.
He Yanxi: U poglavlju knjige Obiaji pod dinastijom Zhou pod naslovom Oficiri u
vojsci kae se ef nacionalne pijunae. Vjerojatno je to bio oficir odgovoran za
voenje tajnih operacija u drugim zemljama (ovo je moda bio poziv vlastima da
ozakone pijunau i subverziju koje su bile u suprotnosti s konfucijanskim
uenjem).
4. Predvianje nije neto za to se osposobljavamo nadnaravnim putem, niti
prema iskustvu na osnovi ranijih zbivanja, niti proraunima. Predviamo na osnovi
podataka to nam ih pruaju ljudi koji poznaju prilike kod neprijatelja.
5. Ima pet vrsta tajnih agenata koji se mogu upotrijebiti. To su lokalni,
unutranji, preobraeni, prealjeni i preivjeli (upotrebljavani prealjeni umjesto
preputeni smrti).
6. Kad svih tih pet vrsta pijuna radi istodobno i nitko ne zna za metode njihova
rada, oni se nazivaju boanskim povjesmom i pravo su bogatstvo vladara (smisao je
da se podaci mogu sakupiti kao ribe jednim trzajem konopca i tako privui
zajedno razni konci mree).
7. Lokalni agenti su stanovnici neprijateljske zemlje koji rade za nas.
8. Unutranji agenti su neprijateljeve slubene osobe koje rade za nas.
Du Mu: Meu slubenim osobama ima ljudi koji vrijede ali nisu dobili
odgovarajue mjesto; zatim ima onih koji su neto pogrijeili, pa su bili
kanjeni. To su udvorice i ulizice pohlepne na novac. To su oni koji smatraju da
su nepravedno dugo ostali u niim uredima; oni koji ne dobivaju odgovorne
poloaje i oni koji jedino ele da iskoriste vrijeme nevolja da bi proirili
podruje na kojem mogu pokazati svoje sposobnosti. To su oni s dva lica,
prevrtljivci, obmanjivai, koji se nikad ne opredjeljuju. Kad na takve naiete,
moete se potajno raspitati o njihovu imovnom stanju, bogato ih darivati zlatom i
svilom i tako ih vezati uz sebe. Onda se moete osloniti na njih da utvrdite
injenice o stanju u njihovoj zemlji i uvjerite se o planovima koje ima protiv
vas. Oni mogu unositi i razdor izmeu vladara i njegovih ministara.
9. Preobraeni agenti su neprijateljevi agenti kojima mi dajemo naloge.
Li Quan: Kad neprijatelj poalje pijune da se raspitaju o onome to ja
poduzimam ili ne poduzimam, ja ih bogato potkupim, preobratim i pretvorim
u svoje agente.
10. Prealjeni agenti su oni pijuni iz naih redova kojima namjerno dajemo
netone podatke.
Du You: Mi pustimo u promet podatke koji nisu toni i nastojimo da ih nai agenti
saznaju. Kad na neprijate-ljevu teritoriju ti agenti budu uhvaeni, oni e svakako
 saopiti te podatke neprijatelju. Neprijatelj e im povjerovati i pripremiti se u
skladu s njima. Ali nae akcije nee biti u skladu s tim informacijama i neprijatelj
e pogubiti pijune.
Zhang Yu:. .. Za nae dinastije je ef taba Cao jedanput potedio ivot nekom
osueniku, onda ga preruio u kaluera i natjerao da proguta kuglu voska i ue u
Tangut. Lanog kaluera strpali su u zatvor nakon njegova dolaska. On je svojim
uzniarima rekao za kuglu voska i odmah se stolicom ispraznio. Kad su otvorili
kuglu, Tanguti su proitali pismo efa taba Caoa upueno njihovom upravitelju za
strategijsko planiranje. Poglavica barbara se razbjesnio, osudio svog ministra na smrt
i pogubio kaluera pijuna. To je smisao. Ali prealjeni agenti nisu odreeni samo
za takvu upotrebu. Ponekad aljem neprijatelju pijune da bih zakljuio ugovor o miru,
a onda napadam.
11. Preivjeli agenti su oni koji se vrate s podacima.
Du You: Biramo bistre ljude, nadarene, mudre i sposobne da se priblie onima iz
redova neprijatelja koji su bliski vladaru i pripadnicima plemstva. Tako oni mogu
pratiti neprijateljeve pokrete i saznavati sve to on radi i to planira. Kad upoznaju
pravo stanje stvari, oni se vraaju i saopavaju nam. Zato ih nazivamo preivjelim
agentima.
Du Mu: To su oni ljudi koji mogu otii i doi da bi podnijeli izvjetaj. Za agente koji e
preivjeti moramo birati ljude koji jesu inteligentni, ali se tako ne doimaju; koji su po
izgledu mlitavi, ali imaju snage u sebi; poduzetne ljude, jake, ovrsle i hrabre; ljude koji
e se dobro snalaziti u niskim stvarima i biti u stanju da podnesu glad, hladnou,
prljavtinu i ponienja.
12. Od svih ljudi koji su u vojsci prisni sa zapovjednikom, nitko mu nije blii od tajnog
agenta; ne bi trebalo da bilo koga nagrauje bogatije nego tajne agente; nita nije
povjerljivije od onoga to se odnosi na tajne operacije.
Mei Voachen: Tajni agenti dobivaju instrukcije u zapovjednikovu atoru, bliski su mu
i prisni su s njim.
Du Mu: To su pitanja koja se prenose samo od usta na uho.
13. Tko nije mudar i otrouman, pravedan i ovjean, ne moe upotrebljavati tajne
agente. A onaj tko nije paljiv i tankoutan, ne moe stei njihovo povjerenje.
Du Mu: Osnovno je prosuditi karakter pijuna da bi se utvrdilo je li iskren, povjerljiv i
uistinu inteligentan. Nakon toga moemo ga upotrijebiti ... Medu agentima ima i onih
koji su zainteresirani samo za bogatstvo, a ne i za dobivanje istinitih podataka o stanju
kod neprijatelja, i na nae zahtjeve odgovaraju samo praznim rijeima (takvi agenti se
danas nazivaju tvornicama papira). U takvom sluaju moramo biti duboki i tanko-
utni. Tako emo razlikovati istinu od neistine u piju-novim izjavama i odvojiti
vano od nevanoga.
Mei Vaochen: Moramo biti oprezni od pijuna koje neprijatelj preobrati.
14. Paljivi! Uistinu paljivi! Nema mjesta na kojem se ne upotrebljavaju pijuni.
15. Ako se planovi o tajnim operacijama prerano izbrbljaju, treba pogubiti sve
one kojima je agent o tome govorio (Giles prevodi: Ukoliko bi pijun pre vremena
otkrio neku tajnu vjest... ali Sun Zi ovdje ne govori o vijesti nego o pijunskim stvarima
ili planovima u vezi sa pijunaom).
Chen Hao:... Treba ih ubiti da im se zaepe usta da ne bi neprijatelj uo.
16. Bez obzira na to da li je rije o vojsci na koju elimo udariti ili o gradovima
na koje elimo napasti ili o ljudima koje elimo ubiti, moramo saznati imena zapovje
dnika garnizona, tapskih oficira, posilnih, uvara kapija i straara. Moramo dati upute
svojim pijunima da se za to raspitaju u potankostima.
Du Mu: Ako elimo voditi ofenzivni rat, moramo znati koje e ljude upotrijebiti
neprijatelj. Jesu li pametni ili glupi, bistri ili tupi? Kad prosudimo njihove kvalitete,
pripremimo odgovarajue mjere. Kad je kralj drave Han poslao Han Xina, Cao
Cana i Guan Yinga da napadnu Weibao, pitao je: Tko je zapovjednik u Weju?
 Odgovorili su mu: Bo Zhi. Kralj je rekao: Usta mu jo miriu na majino mlijeko.
Ne moe se ravnati s Han Xinom. Tko je zapovjednik konjice? Odgovorili su mu:
Feng Jing. Kralj ree: To je sin generala Feng Wuzhea iz drave Qin. Iako vrijedi,
on nije ravan Guan Yingu. A tko zapovijeda pjeadijom?
Odgovorili su mu: Xiang Tuo. Kralj ree: On nije ravan Cao Canu. Nemam
razloga za zabrinutost.
17. Osnovno je pronai agente koje je neprijatelj poslao da nas pijuniraju i
potkupiti ih da slue nama. Moramo im dati upute i voditi rauna o njima (Giles je
preveo da te agente moramo potkupiti mitom, odvesti na posebno mesto i udobno
smestiti). Tako se pronalaze preobraeni agenti i upotrebljavaju.
18. Pomou preobraenih agenata pronalazimo lokalne i unutranje agente i
dajemo im zadae.
Zhang Yu: To stoga jer preobraeni agent zna svoje sunarodnjake koji su
gramzljivi i one slubene osobe koje se ne zalau u radu. Te moemo namamiti u
svoju slubu.
19. Oni e nam pomoi da prealjene agente s lanim podacima ubacimo meu
neprijateljsko ljudstvo da ih razglase.
Zhang Yu: Preobraeni agenti znaju u vezi s kojim pitanjem moemo obmanuti
neprijatelja aljui mu prealjene agente s lanim informacijama.
20. Zahvaljujui njima isto tako moemo preivjele agente upotrijebiti u
odgovarajue vrijeme.
21. Vladar mora biti u cijelosti upoznat s radom svih pet vrsta agenata. O tome ga
obavjetavaju preobraeni agenti, zbog ega s njima treba postupati to je mogue
irokogrudnije.
22. U staro doba se dinastija Yin uspela zahvaljujui Yi Zhiu. koji je ranije sluio
dinastiji Xia; dinastija Zhou je dola na vlast zahvaljujui Lu Youu, koji je sluio
dinastiji Yin (neki komentatori se ne slau da Sun Zi ove odlinike naziva pijunima
ili agentima, ali oni su to bili).
Zhang Yu: Yi Zhi je bio ministar na dvoru dinastije Xia, i preao je dinastiji Yin.
Lu Wang je bio ministar na dvoru dinastije Yin i preao je dinastiji Zhou.
23. Stoga e samo prosvijeeni vladar i istaknuti general, koji znaju upotrijebiti
najinteligentnije ljude kao agente, postii velika djela. Tajne operacije su bitne u ratu; na
njima vojska temelji svaki svoj pokret.
Jia Lin: Vojska bez tajnih agenata je jednako kao ovjek bez oiju ili uiju.