Biljeske Za Udzbenik Oftalmologije Za Stomatologe PDF

Katedra za oftalmologiju
Medicinskog fakulteta sveuilita u Rijeci
Biljeke za udbenik
oftalmologije za stomatologe
Karmen Lonarek
Karmen Lonarek 1.6.2008. 1

SADRAJ
UVOD............................................................3 Diferencijalna dijagnostika crvenog oka
.............................................................29
OSNOVNE OFTALMOLOKE Ulcerozni keratitis (ulkus ronice) ....... 30
VJETINE ....................................................4 Punktiformni keratitis...........................30
Herpetiki keratitis ...............................31
Ukapavanje onih kapi........................... 4
Oftalmiki herpes zoster.......................31
One masti ............................................. 4
Gljivini keratitisi.................................31
Zavoj oka ............................................... 4
Degeneracije ronice ............................ 32
Ispiranje oka........................................... 4
Distrofije ronice..................................32
GRAA I FUNKCIJA OKA .......................6 Erozija ronice .....................................32
Rekurentna erozija ronice...................33
Graa i funkcija spojnice ....................... 6
Graa i funkcija bjeloonice .................. 6 PROMJENE NA NEPODRAENOM
Graa i funkcija ronice......................... 7 OKU ............................................................ 34
Graa vjea............................................ 7
Akcesorni dijelovi vjea ........................ 9 PROMJENE NA POVRINI ONE JABUICE
Funkcija vjea........................................ 9 ................................................................ 34
Graa staklastog tijela............................ 9 Pingvekula............................................34
Graa i funkcija lee ............................ 10 Unutarnji pterigij (trei kapak) .........34
Refrakcijske greke.............................. 12 Stafilom bjeloonice.............................35
Pigmentacija arenice .......................... 13 Kongenitalni glaukom ..........................35
Graa i funkcija ilnice........................ 14 PROMJENE VELIINE I OBLIKA ZJENICE .... 36
Graa mrenice.................................... 14 Promjene veliine zjenice..................... 36
Graa orbite ......................................... 15 Promjene oblika zjenice .......................36
Graa suznog aparata........................... 16 BIJELA ZJENICA .................................. 37
Suze i prekornealni suzni film ............. 16 Katarakta ..............................................37
Retinoblastom ......................................38
PROMJENE NA VJEAMA I OKOLINI IZRAZITO CRNA ZJENICA .......................... 39
OKA ............................................................18 Afakija..................................................39
Ektropij ................................................ 18 Pseudofakija .........................................39
Entropij ................................................ 18 SUHO I SUZNO OKO .................................. 40
Trihijaza............................................... 18 Sindrom suhog oka...............................40
Lagoftalmus ......................................... 18 Sindrom suznog oka - epifora .............. 40
Blefaritis .............................................. 19 IZBOENA ONA JABUICA ...................... 40
Jemenac (hordeolum) ......................... 19 Egzoftalmus i proptoza.........................40
Halacion............................................... 19 Distireoidna oftalmopatija....................41
Tumori vjea........................................ 20 Pokretanje one jabuice......................43
Benigni tumori vjea ........................... 20 Biinokularne kretnje oiju ....................43
Maligni tumori vjea ........................... 20 Binokularni vid ....................................43
Bazaliom (bazeocelularni karcinom) ... 20 Uzroci strabizma ..................................44
Planocelularni karcinom ...................... 21 Vrste strabizma ....................................44
Karcinom lojnih lijezda...................... 21 Vrste fiksacije u strabizmu ...................44
Melanom.............................................. 21 Konvergentni strabizam (ezotropija) ....45
Ksantelazma......................................... 21 Paralitiki strabizam.............................45
Dakriocistitis........................................ 21 Dijagnostika strabizma.........................46
Celulitis orbite ..................................... 22 Nistagmus ............................................46
Akutna pojava crvenila oka..................47
CRVENO OKO ..........................................23 Kontuzija oka .......................................47
Vrste hiperemije spojnice .................... 23 Penetracijska i perforacijska ozljeda one
Spontano subkonjunktivalno krvarenje jabuice ................................................47
(spontana hiposfagma) ......................... 24 Laceracije vjea ................................... 48
Konjunktivitis ...................................... 24 Strana tijela .......................................... 48
Episkleritis ........................................... 26 Fotoelektrika oftalmija .......................49
Skleritis................................................ 26 Keratitis uzrokovan kontaktnim leama49
Iridociklitis........................................... 26 Korozije ronice ................................... 49
Akutni glaukom zatvorenog kuta......... 27 Gigantocelularni ili temporalni arteritis49
Openito o glaukomskoj bolesti........... 27

UVOD
Oftalmologija je veoma specifina i visoko tehnologizirana struka koja sa
stomatologijom ima veoma malo dodirnih toaka. Ipak, kako je podruje oka u
neposrednom vidokrugu stomatologa, prepoznavanje promjena u tom podruju moe
ubrzati traenje oftalmoloke pomoi. To se naroito odnosi na oftalmoloka hitna
stanja i ozljede, koje bi stomatolog mora poznavati kao i bilo koji drugi zdravstveni
radnik.
Takoer, pacijenti oekuju od stomatologa kao strunjaka sa stanovitim
medicinskim obrazovanjem i osobu koju titulira s doktore da o promjenama na
vidljivom dijelu oka i okoline oka zna bar malo vie od njih. Sigurno da pacijent
nee upitati svog stomatologa: Doktore, zato posljednjih dana vidim sve mutnije?
No, pitanje: Doktore, vidite li ovo na mom kapku? nije neoekivano.
Student stomatologije mora biti osposobljen da prepozna najee promjene,
bolesti i ozljede na prednjem dijelu i okolini oka za ije otkrivanje nije potrebna
nikakva dodatna oprema osim one kojom raspolae svaka stomatoloka ambulanta.
Naime, promjene na oku, pogotovo gledane bez velikog poveanja, veoma nalikuju
jedna na drugu, stoga se od stomatologa ne moe oekivati da tono dijagnosticira
promjene na prednjem onom segmentu.
Od vjetina treba znati palpirati dijelove oka, i to: rubove orbita, kapke,
podruje suzne vreice i suzne lijezde, te onu jabuicu. Nadalje, isprati oko, staviti
one kapi i mast, te povez preko oka.
Ovaj udbenik nije napisan kao skraeni udbenik oftalmologije za
medicinare, ve je koncipiran shodno stvarnom nainu i mjeri susretanja stomatologa
sa oftalmolokom problematikom. Zato je gradivo organizirano problemski, to jest
prema vodeim znakovima, a ne prema anatomskim strukturama.

OSNOVNE OFTALMOLOKE VJETINE
Ukapavanje onih kapi

Povui donju vjeu prema dolje i
u donju prijelaznu brazdu kapnuti
jednu ili dvije kapljice. Bolesnik treba
miriti minutu-dvije kako treptanje i
suzenje ne bi ispralo ukapani lijek.
Treba izbjegavati kapanje na samu
ronicu, jer je neugodno.
One masti
Masti imaju dulje djelovanje
Ukapavanje onih kapi u spojninu
nego kapi, ali zamuuju vid i
vreicu
bolesnicima je tee primjenjivati ih.
Najpodesnije su za koritenje prije
spavanja i kad je oko pokriveno, jer
se tako due zadravaju u spojninoj
vreici.
Stavljanje masti: donja vjea se
uhvati s dva prsta i odvoji od one
jabuice, potom se u donju prijelaznu
brazdu istisne oko 5 mm masti.
Zavoj oka
Ako je pokrivanje ozlijeenog ili
upaljenog oka potrebno, onda valja
preporuiti bolesniku da pokrije oba
oka i miruje u zamraenoj prostoriji.
Pokrivanje samo bolesnog oka je
Stavljanje one masti u spojninu vreicu
manje djelotvorno, jer pokretanje
zjenice i miia zdravog oka uzrokuje
iste pokrete i na pokrivenom oku.
Ispiranje oka
Oko ispiremo kod ozljede jetkim
tekuinama (kiseline, luine) ili kad
su u oku brojne strane estice (npr.
buka). Ozljede jetkim tekuinama su
hitnost i ispiranje treba otpoeti to
prije.
Zavoj oka

Pribor i materijal za ispiranje oka
1. Kapljice (ili ampula) lokalnog anestetika
2. Runik
3. Plastificirano platno ili najlon
4. Bubreasta posuda
5. Tekuina za ispiranje (fizioloka otopina; u nedostatku boljega vodovodna voda
sobne temperature)
6. Posuda za ispiranje (npr. vri za hranjenje; u nedostatku boljega boca i sistem
za infuziju)
7. Sterilna vata
8. Mala pinceta
Postupak
1. Ukapajte u oko anestetik.
2. Napunite posudicu za ispiranje (odnosno pripremite sistem za infuziju).
3. Pacijent neka lei ili sjedi.
4. Pomou plastificiranog platna i runika zatitite pacijentu vrat i ramena od
moenja.
5. Pacijent neka nagne glavu na stranu ozlijeenog oka.
6. Prislonite bubreastu posudu na obraz na strani ozlijeenog oka.
7. Prstima lagano rairite kapke pacijenta i recite mu da gleda ravno naprijed.
8. Izlijevajte tekuinu na oko polako i kontinuirano, sa udaljenosti ne vee od 5 cm.
Nastojte isprati i oba forniksa; izvrnite gornju vjeu da poboljate pristup gornjem
forniksu.
Ispiranje oka

GRAA I FUNKCIJA OKA
Graa i funkcija spojnice
To je tanka, prozirna mukozna membrana
koja oblae unutranju povrinu vjea i predji
dio bjeloonice. U podruju bjeloonice
spojnica je rahlo prirasla za podlogu i
slobodno pomina, pa moe primiti veliku
koliinu tekuine i jako nateknuti, npr. kod
alergijskog edema ili traume (kemoza
spojnice).
Ispod epitela spojnice je stroma koja
sadri brojne limfne vorie, akcesorne suzne
lijezde i krvne ilice. Prisustvo leukocita u
spojnici i njena obilna vaskularizacija
omoguavaju brzu i snanu imunoloku
obranu. No, zbog toga je spojnica i esto
sjedite alergijskih upala. Shematski prikaz spojnice
Osim toga, spojnica titi onu jabuicu, te svojom bogatom vaskularizacijom
opskrbljuje ronicu kisikom kad su vjee sklopljene. Takoer sdjeluje u stvaranju
suza: akcesorne suzne lijezde u forniksima spojnice lue vodeni dio suza, a vraste
stanice lue mukozni dio.
Graa i funkcija bjeloonice

Bjeloonica ini etiri petine povrine one jabuice, dakle sve osim ronice.
Ima oblik uplje kugle. Na njoj su dva potencijalna otvora, jedan sprijeda za ronicu,
a drugi straga, za vidni ivac. Graena je od vezivnih lamela.
Za razliku od ronice, vezivne lamele bjeloonice pruaju se u svim
smjerovima, to bjeloonici daje vrstou i neprozirnost - ona titi unutranjost oka i
skupa s uveom
onemoguava
prodiranje svjetla osim
kroz zjenicu. Izvana se
na bjeloonicu
pripajaju vanjski oni
miii.
Poput ronice, i
bjeloonica je
avaskularna, no na
mnogim mjestima ima
sitne otvore kroz koje
ilice i ivci ulaze u
unutranjost one
jabuice.
Shematski presjek one jabuice

Graa i funkcija ronice
Ronica je prozirna, okrugla, jae zakrivljena prednja petina vanjske one
ovojnice. Unutarnja ploha ronice konkavna je i zakrivljena po manjem polumjeru
nego li prednja, konveksna ploha, pa je ronica u sreditu dvostruko tanja nego na
periferiji.
Epitel ronice je veoma slabo privren za svoju bazalnu membranu, pa se lako
odljuti ve i kod vrlo male traume. Sreom, ronini epitel ima veliku regenerativnu
sposobnost.
Najvei dio ronice ini njena stroma. Graena je od malog broja fibroblasta,
kolagenih lamela i mukopolisaharidnog matriksa.
Ronica je prozirna zato to su njena kolagena vlakna su neobino jednoobrazne
veliine i paralelne, tako da ne raspruju svjetlost; ne sadri krvne ile; ivana
vlakna ronice su veoma tanka.
Zdrava ronica je posve avaskularna. U nekim bolestima ronice razvija se
vaskularizacija, to moe teko otetiti njenu grau i funkciju. Vaskularizirana
ronica je loa podloga za presaivanje ronice jer veoma esto dolazi do
odbacivanja transplanta.
Ronica ima vrlo velik broj osjetnih ivanih zavretaka i ini najosjetljiviji dio
povrine tijela. Ta osjetljivost osigurava refleksnu zatitu od ozljeda.
U starosti dolazi do ulaganja finih kapljica masti u periferiju strome, koje
izgleda poput bjelkastog prstena ili srpa uz gornji i dolji dio limbusa (arcus senilis ili
gerontokson).
Shematski presjek kroz prednji dio oka
Graa vjea
Vjee su lamelarne strukture izvana pokrivene
koom, a iznutra spojnicom. Izmeu koe i spojnice DIJELOVI VJEA:
nalaze se vezivni skelet i miini elementi vjee. 1. Koa
2. Potkono vezivno tkivo
Vjeni rasporak se zatvara pomou krunog onog 3. Kruni oni mii 4.
miia, kojeg inervira sedmi modani ivac. Orbitalni septum
Koa vjea je veoma tanka i elastina. Njeno 5. Mii podiza gornje vjee
6. Tarzusi
potkoje vrlo je rahlo, ne sadri masnih stanica, te se 7. Spojnica
u njemu lako moe nakupiti velika koliina tekuine

u edemu ili krvarenju,
stvarajui brze i dramatine
otekline vjea.
Kruni oni mii sastoji se
od nekoliko koncentrinih
snopia vlakana oko vjenog
rasporka. Dijeli se na
orbitalni i palpebralni dio.
Orbitalni dio djeluje kao
sfinkter i pod kontrolom je
volje; izvodi vrsto stiskanje
i mrtenje vjea. Palpebralni
dio prostire se u vjeama, a
djeluje voljno (voljno
treptanje) i nevoljno
(refleksno treptanje).
Orbitalni septum je
tanak vezivni sloj koji se
prua kao nastavak periosta
krova i dna orbite, see do
rubova tarzusa i vee se na
prednju stranu miia Shematski presjek kroz gornju vjeu
podizaa gornje vjee.
Tarzusi su tanke i tvrde polumjeseaste vezivne ploice koje ine skelet vjea.
U svakom tarzusu je po tridesetak sitnih lojnih lijezda koje se otvaraju na rubovima
vjea. Njihov masni sekret spreava prelijevanje suza preko ruba vjee. Upale
tarzalnih lijezda su veoma este (v. jemenac).
Mii podiza gornje vjee polazi iz dna orbite, a zavrava aponeurozom na
gornjem tarzusu. Kod bijele i crne rase jedan manji dio miinih vlakana ne zavrava
u aponeurozi, ve meu vlaknima orbikularnog miia i u potkoju, uvlaei kou u
poprenoj brazdi gornje vjee. Kod orijentalaca, pak, nema spoja izmeu miia
podizaa gornje vjee i koe - zato orijentalna gornja vjea nema poprene brazde.
Prednji dio oka i akcesorni dijelovi vjea

Akcesorni dijelovi vjea
Polumjeseasti nabor spojnice smjeten je u medijalnom onom kutu.
Omoguava abdukciju oka, a ostatak je tree vjee koja postoji u niih ivotinja.
Suzna bradavica je ispupeni otoi koe sa sitnim dlaicama i lojnicama,
smjeten uz polumjeseasti nabor spojnice.
Trepavice su dlaice usaene u dva ili tri nepravilna reda du prednjeg brida
vjea. Za razliku od ostalih dlaka, trepavice ne sijede (osim u nekim bolestima, dok
su kod albina bezbojne ba kao i kosa). Zadaa je trepavica da tite ronicu i
spojnicu, kako mehaniki, tako i refleksno (dodirivanje trepavica izaziva refleksno
zatvaranje vjea).
Funkcija vjea
Vjee tite oko od povreda i stranih tijela, te od prejake svjetlosti.
Treptanje vjea moe biti spontano, refleksno ili voljno. Spontano treptanje je
nesvjesno, deava se 5-10 puta u minuti, ee kod uzbuenosti ili uzimanja
alkohola.
Za vrijeme sna nema luenja suza, pa sklopljene vjee spreavaju isuivanje
povrine oka.
Loj kojeg stvaraju lojne lijezde u rubovima vjea ini povrni sloj suznog filma
i daje mu trajnost. Osim toga, loj na rubovima vjea spreava razlijevanje suza preko
rubova.
Graa staklastog tijela

Staklasto
tijelo je prozirna
struktura koja
ispunjava
najvei dio one
jabuice.
Viskoznost
staklovine je
dva puta vea
od viskoznosti
vode.
Staklasto
tijelo nije
sluzava masa,
ve ima veoma
finu
arhitektoniku
koja podsjea na
grozd ili
trodimenzionaln
u mreu.
Starenjem se ta
mrea razlae,
pa se u stromi
formiraju ciste Cisternalna graa staklastog tijela
ispunjene

tekuinom bez stanica i vlakanaca. Ciste mogu konfluirati, a struktura staklovine
moe biti toliko naruena da vitrealna membrana kolabira. Posljedice ove promjene
su nekad veoma pogubne po vid i opisane su u odjeljku o ablaciji mrenice.
Graa i funkcija lee

Lea je prozirna bikonveksna struktura smjetena neposredno iza zjenice.
Graena je od finih tankih vlakana, dugih 8-10mm. Ne sadri ile niti ivce.
Povrina lee pokrivena je bazalnom membranom - lenom kapsulom.
Zonularna vlakna su
njeni snopii kolagenskih
vlakana koji se proteu od
cilijarnog tijela do kapsule
lee gdje se veu za ekvator
lee. Promjer ekvatora lee
iznosi oko 10 mm.
Akomodacija jest
fokusiranje, prilagodba lee
za gledanje na blizinu.
Akomodaciju vri cilijarni
mii. Kontrakcijom
cilijarnog miia olabave se
zonularna vlakna na
ekvatoru lee, pa se lea pri
tome ispupi, a lomna Shema prostiranja lenih vlakana
jakost lee se povea. Kad
prestane kontrakcija miia, zonularna vlakna se opet nategnu, pojaaju vlak na
ekvator lee, pa lea poprima spljoten oblik prilagoen za gledanje na daljinu.
Makro-presjek kroz prednji segment: 1-epitel ronice, 2-stroma

ronice, 3-endotel ronice, 4-prednja sobica, 5-arenica, 6-lea, 7-
cilijarno tijelo s cilijarnim miiem, 8-limbus ronice

Istovremeno s akomodacijom uvijek dolazi do suavanja zjenice i konvergencije.
Suavanjem zjenice blokiraju se periferne zrake koje upadaju u zjenicu, to
izotrava sliku na mrenici.
Konvergencija je jednaki i istovremeni pokret oba oka prema nosu.
Konvergencijom se postie centriranje slike na foveolu.
Pogled iz unutranjosti oka na leu koju okruuju cilijarni

nastavci. Zonularna vlakna koja se proteu od cilijarnih
nastavaka do ekvatora lee presitna su da bi ovdje bila
vidljiva.
Shematski prikaz akomodacije

Refrakcijske greke
Sposobnost akomodacije se
tokom ivota smanjuje. U djetinjstvu
je najvea, a 65. godini akomodacije
gotovo i nema. Oko 45. godine
akomodacijska sposobnost je manja
od 4 dioptrije, to je nedovoljno za
itanje, pa su za gledanje na blizinu
manju od 25 cm potrebna konveksna
stakla. Ta pojava se zove Fokus dalekovidnog oka pada iza
presbiopija ili staraka mrenice
dalekovidnost.
Staraku dalekovidnost treba
razlikovati od obine
dalekovidnosti ili hipermetropije.
Hipermetropno oko ima slabiju
lomnu jakost od normalnoga (bilo
zbog preslabe lee, bilo zbog
preslabe ronice) ili je pak
prekratko, pa slika u njemu nastaje Fokus kratkovidnog oka pada ispred
iza mrenice. Hipermetrop mora mrenice
stalno akomodirati da bi
mogao jasno vidjeti. Zato
dalekovidni s manjom
grekom mogu jasno vidjeti
na daljinu.
Dalekovidni kod kojih
veliina refrakcijske greke
nadilazi mo akomodacije
nemaju jasan vid ni na
blizinu, niti na daljinu. Zbog
stalnog napora akomodacije
hipermetropi esto osjeaju
nelagodu i bol u oima, Minus-lee umanjuju, a plus-lee poveavaju
osobito prilikom itanja i sliku
gledanja na blizinu.
Dalekovidnost se korigira konveksnim ili plus-leama. Oi gledane kroz njih
izgledaju uveane.
U kratkovidnosti ili miopiji slika nastaje ispred mrenice zato to kratkovidno
Meka kontaktna lea Tvrda kontaktna lea

oko prejako lomi svjetlost, ili je pak predugo.
Kratkovidni dobro vide bliske predmete i esto si pomau prinosei ih blizu k
oima. Njihov vid na daljinu bez naoala je slab. Kratkovidnost se korigira
konkavnim ili minus-leama. Zato oi gledane kroz miopske naoale izgledaju
sitnije.
Posebna vrsta miopije je progresivna miopija, degenerativna bolest oka u kojoj
oko postaje sve kratkovidnije zato to ona jabuica cijelog ivota pomalo raste u
duljinu.
Pigmentacija arenice
Boja arenice je individualna, a ovisi o
koliini i rasporedu pigmenta u stromi, dok je
debljina strome u svih ljudi podjednaka. Kod
plavih oiju stroma nema pigmentnih stanica,
ve predstavlja mutni, poluprozirni medij. Taj
poluprozirni medij reflektira plavi dio spektra,
dok crveni dio spektra prolazi kroz taj medij,
dospije do tamnog pigmentnog sloja na
stranjoj strani arenice koji ga apsorbira.
Stoga se iz takve arenice reflektiraju samo
plave zrake, a oko se, ovisno o debljini strome,
doima modro, svijetlo plavo ili blijedo plavo,
iako ne sadri plavog pigmenta. U albina
pigment posve nedostaje, pa je boja arenice Zdrava zelenosmea arenica
ruiasta jer se kroz stromu proziru arenine
krvne ile.
Pigment se moe javiti u mrljastim
naslagama na povrini strome, pojedinano
kao made, ili u veem broju tako da arenica
podsjea na tigrovu ili leopardovu kou, iris
tigrata. Nakupina moe pokrivati cijeli sektor
arenice, pa je ona dvobojna, "iris bikolor".
Pojava razliite boje arenica u iste osobe
naziva se heterokromijom arenica. Najee Povrina arenice
je uzrok patoloki, a vrlo rijetko uroenost.
Iris tigrata Heterokromija arenica

Graa i funkcija ilnice
ilnica je vaskularni sloj izmeu mrenice
i bjeloonice. tanja je od pola milimetra.
Graena je od gustog spleta finih ilica i
kapilara, izmeu kojih su brojni melanociti. Oni
ilnici daju tamnu boju. Pigmentacija ilnice
spreava da svjetlost ulazi u onu jabuicu
mimo zjenice, te tako oko djeluje kao tamna
komora. ilnica ishranjuje vanjske slojeve
mrenice, te pomae odravanju temperature
oka.
Starenjem u ilnici dolazi do
degenerativnih promjena. Fibroza veziva u Presjek kroz onu jabuicu:
podruju spoja ilnice i cilijarnog miia zbog pigmenta je iznutra tamna
vjerojatno ima ulogu u razvoju
starake dalekovidnosti.
Graa mrenice
Unutarnja ona ovojnica ili
mrenica oblae cijelu unutarnju
stranu srednje ovojnice, od
optikog diska do ruba zjenice.
Graena je veoma sloeno, od
mnogih vrsta i velikog broja Normalna ona pozadina: svijetli krug je
ivanih stanica. takva sloena optiki disk iz koga izviru mrenine ile;
graa omoguava nam vidnu ovalno tamno podruje desno od diska je
otrinu (sredinji vid), irinu vidnog uta pjega
polja (periferni vid), osjeaj svjetla,
osjeaj boje, osjeaj
kontrasta, osjeaj
sjajnosti, osjeaj
pokreta, te
percepciju prostora
(osjeaj tree
dimenzije).
Na mrenici se
graom posebno
istiu optiki disk i
uta pjega, te
krvoilni crte.
Optiki disk je
bjelkasto podruje
promjera 1,5 mm, a
nalazi se blizu
stranjeg pola one Histoloki i shematski presjek mrenice pokazuje da se
jabuice. Normalni sastoji od deset slojeva i raznih vrsta ivanih stanica
optiki disk je plitko

diskoidno udubljen. U podruju optikog diska sastaju se aksoni ganglijskih stanica
cijele mrenice, te izlaze iz one jabuice ujedinjeni u vidni ivac. Optiki disk
sadri samo vlakna, i nijednu osjetnu stanicu, pa je nesposoban za primanje
svjetlosnih podraaja. Zato se dio naeg vidnog polja koji odgovara optikom disku
naziva slijepa pjega. Svoje slijepe pjege nismo svjesni, i ne osjeamo da nam taj dio
vidnog polja nedostaje.
Na optikom disku poinje grananje sredinje mrenine arterije i vene.
uta pjega je ovalni sredinji dio mrenice promjera 3x5 mm. Ime je dobila
zbog ukaste boje koju joj daje pigment lutein. Lutein titi utu pjegu kao podruje
najotrijeg od jarkog svjetla i ultraljubiastih zraka. Slikovito reeno, lutein djeluje
poput sunanih naoala za sredinju mrenicu.
Graa orbite
Orbite su kotane upljine smjetene
s obje strane korijena nosa. Ispunjene su
mekim tkivima: onom jabuicom,
vidnim ivcem, vanjskim onim
miiima, orbitalnim masnim jastuiem,
suznom lijezdom, i krvnim ilama.
Orbita oblikom podsjea na kruku
zato to je ulaz u orbitu ui od dijela
orbite koji odgovara ekvatoru one
jabuice. Medijalna stijenka orbite je
veoma tanka, oko 0,3 mm, te stoga esto
strada kod udarca u podruje oka. Tad
kroz frakturu ulazi zrak iz etmoidnih
elija u orbitu i potkoje vjea i ela
(emfizem koe). Kod palpacije
potkonog emfizema uje se fini zvuk
Shema orbite - pogled kroz prednju
poput kripanja snijega, a uzrokuje ga
lubanjsku jamu
pucketanje mjehuria zraka u potkoju.
Shematski pogled u orbitu odozgo i odozdo, vidljivi oni miii

Na prednjem dijelu medijalne stijenke nalazi se udubljenje u kojem je smjetena
suzna vreica.
Na prednjem dijelu lateralne stijenke nalazi se plitko leite suzne lijezde.
Masno tijelo orbite ini masno tkivo koje ispunjava sve slobodne prostore oko
one jabuice, izmeu miia, ila i ivaca. Ne gubi se ni kod jakog mravljenja,
samo mu kod tekih iscrpljujuih bolesti turgor popusti, pa takvi bolesnici imaju
upale oi. Masno tijelo orbite obloeno Tenonovom fascijom oblikuje konkavno
zglobno tijelo za kretnje one jabuice, te ima zatitnu ulogu.
Graa suznog aparata

Suzni aparat ima dva dijela: seketorni i
ekskretorni. Sekretorni dio ine glavna i
akcesorne suzne lijezde, a ekskretorni ine:
suzni kanalii, suzna vreica i suzonosni kanal.
Suzna lijezda se prazni u gornji forniks kroz
desetak njenih izvodnih kanalia. Inervacija
suzne lijezde je vrlo sloena, a nadziru je i
refleksni i psihogeni mehanizmi.
Suze se treptanjem rasporeuju iz gornjeg
forniksa po itavoj spojninoj vreici, a potom se
skupljaju u suznom jezercu u medijalnom onom
kutu. Treptanjem suze bivaju usisane kroz suzne
tokice na suznim bradavicama u gornji i donji
suzni kanali, i kroz njih u suznu vreicu, iz
koje se suzonosnim (nazolakrimalnim)
kanalom izlijevaju u donji nosni hodnik. Poloaj suzne lijezde i vreice
Suze i prekornealni suzni film

Suze imaju viestruku zadau. One vlae
povrinu ronice i spojnice i spreavaju
njihovo isuenje, ispiru povrinu ronice i
spojnice otplavljujui sitna strana tijela, te je
ine kliskom tako da se vjee kreu o njima
bez trenja. Nadalje, opskrbljuju ronicu
kisikom i hranjivim tvarima, budui da
zdrava ronica nema vlastitu vaskularizaciju.
Stalni tok suza, skupa sa imunoglobulinima i
bakteriostatikom lizozimom, spreava
naseljavanje bakterija u spojninoj vreici.
Suze sadre i mnoge druge tvari vane za
Donja suzna tokica
metabolizam, normalnu funkciju i
obnavljanje ronice i spojnice. Nabrojimo samo epidermalni faktor rasta, beta-
faktor transformacije rasta, fibronektin, razne citokine, organske kiseline, vitamin A,
te ve spomenute imunoglobuline i lizozim.
Spojnica i prednja povrina ronice pokrivene su suznim filmom koji se sastoji
od tri sloja: povrni uljani sloj kojeg lue lijezde u rubovima vjea, srednji vodeni
sloj kojeg lue suzne lijezde, i duboki mukozni sloj kojeg lue vraste stanice
spojnice. Suzni film, osim ve spomenutih zadaa suza, daje ronici glatkou: tek

ovlaen epitel stvara glatku
optiku povrinu, pa je vlana
ronica sjajna, a suha pak
izgleda mutno. Bez urednog
suznog filma nema ni uredne
funkcije oka.
Suzni film ima tri sloja: mukozni, vodeni i lipidni

PROMJENE NA VJEAMA I OKOLINI OKA
Ektropij
To je izvrtanje ruba vjee
prema van. Izloena spojnica na
izvrnutoj vjei sklona je upalama, a
oko suzi jer suzna tokica nije
uronjena u suzno jezerce. Lijei se
kirurki.
Entropij i ektropij su najee
posljedica starakih promjena,
oiljaka vjea ili paralize miia
vjea.
Entropij Ektropij donje vjee

To je uvrtanje ruba vjee
prema onoj jabuici. Zbog toga pri
treptanju trepavice sruu po povrini
oka.
Lijeenje. Kirurko.
Trihijaza
To je rast trepavica prema onoj
jabuici. Moe biti posljedica
entropiona, ili se radi o nepravilnom
rastu nekoliko trepavica bez vidljivog
uzroka.
Lijeenje. Ako je trihijaza Ektropij i posljedina trihijaza donje
posljedica entropija, treba ga kirurki vjee
sanirati. Pojedinane trepavice nepravil-
nog rasta uklanjaju se elektrinom ili laserskom epilacijom.
Lagoftalmus
To je stanje u kojem vjee
ne mogu pokriti onu jabuicu,
pa se ronica i spojnica sue i
sklone su upali (keratitis e
lagophthalmo). Nastaje zbog
slabosti orbikularnog miia
uzrokovane paralizom facijal-
nog ivca, zbog jakog egzof-
talmusa ili defekta tkiva vjea.
Lijeenje. Treba ukloniti
uzrok lagoftalmusa. Povrina
oka se zatiuje umjetnim Lagoftalmus desnog oka

suzama, a nou i neutralnom mau.
U teim sluajevima stavlja se vlana
komora - satno staklo se nepropusnim
flasterom privrsti preko oka tako da
je zrak unutar toga stalno vlaan, to
spreava isuivanje povrine oka.
Krajnje rjeenje je kirurko.
Blefaritis
Rubovi vjea su crveni, ponekad
oteeni, pokriveni ljuskicama i
Stafilokokni blefaritis: pustule u
krasticama. Uzroci su bakterijska
folikulima trepavica
infekcija, seboreja, rozacea, alergija,
kronina iritacija, kronini rinitis i sinuitis.
Stafilokokni blefaritis karakteriziraju
siune ragade u unutarnjem ili vanjskom
kutu, slino angulusu infectiosusu na
usnama samo bez crvenila - te edem
vjea.
Lijeenje. Odstraniti uzrok. Veoma je
vana higijena vjea: tapiem s vatom
umoenom u vodovodnu vodu treba Alergijski blefaritis
svakodnevno odstranjivati krastice s
rubova vjea i mazati ih antibiotikom
mau. Za stafilokokni blefaritis
antibiotika mast.
Jemenac (hordeolum)
To je gnojna upala tarzalnih
lijezda odnosno lijezda u korijenu
trepavica.
Lijeenje. Antibiotska mast, topli
oblozi; nema jasnih dokaza da
antibiotici ili steroidi per os ili lokalno
imaju uinka na tok bolesti. Ako ima Jemenac
bijeli vrh, treba ga punktirati.
Halacion
Pipa se kao vori pod koom vjee, dok je
tarzalna spojnica nad voriem hiperemina.
Zarazliku Nastaje kroninom upalom i
opstrukcijom Meibomovih lijezda. od jemenca,
nije bolan.
Lijeenje. Operativno. Moe recidivirati, u
tom sluaju se preporua oralna i lokalna
primjena tetraciklina. Halacion

Tumori vjea
Tumori vjea se morfologijom, prirodnim tokom i terapijom ne razlikuju od
istih tumora druge lokalizacije.
Benigni tumori vjea

Najei benigni tumori vjea su fibromi, papilomi, hemangiomi i ateromi.
Kod djece su najei hemangiomi. To su ograniene tamnocrvene tvorbe koje
se mogu javiti na bilo kojem dijelu vjea. Lijee se injekcijama steroida u sam
tumor, laserskom koagulacijom ili klasinom kirurgijom.
Hemangiom donje vjee
Fibromi vjee i okoline oka
Maligni tumori vjea

Sve maligne tumore vjea treba
odstraniti do zdravog tkiva. Naalost,
takvi zahvati esto mutiliraju vjee, pa
su potrebne sloene kirurke
rekonstrukcije kojima se vraa izgled i
funkcija vjea. Zbog toga zahvat treba
uiniti to je ranije mogue. Ponekad se Cista koe unutarnjeg onog kuta
kirurko lijeenje dopunjuje lokalnim
ozraivanjem, koje moe izazvati
kataraktu i otetiti dublje strukture oka.
Bazaliom (bazeocelularni
karcinom)
Bazaliom je najee smjeten na
koi donje vjee, uz rub ili na samom
rubu vjee. Poinje kao vori koji
uporno egzulcerira i pokriva se krastom.
Oko egzulceracije odnosno kraste izdie
se karakteristini bedem tumorskog tkiva Bazaliom je infiltrirao cijelu donju
sedefaste boje. vjeu

Planocelularni karcinom
Planocelularni karcinom je
mnogo rjei, ali i mnogo maligniji
od bazalioma - bre raste i jae
razara tkivo, te, za razliku od
bazalioma, mnogo ee
metastazira. Morfologijom moe
nalikovati keratozi ili bazaliomu.
Karcinom lojnih lijezda

Najee je lokaliziran na
rubovima vjea. Nalikuje na Planocelularni karcinom gornje vjee
halacion, te kod svakog
rekurirajueg halacija u starijih ljudi treba
posumnjati na ovaj karcinom.
Melanom
Melanom vjea morfologijom se ne
razlikuje od istih tumora druge lokalizacije.
Ksantelazma
Ksantelazma je bezbolno ukasto
plosnato izboenje na medijalnim dijelovima
vjea. Graena je od nakupina lipoidnih
stanica. Pojava ksantelazme povezuje se sa Melanom ruba gornje vjee
hiperlipemijom. Nemaju
medicinskog znaenja, no
obino se iz kozmetikih
razloga kirurki odstranjuju.
Osim na vjeama,
ksantelazma se javlja na
natkoljenicama i sluznici
eluca.
Dakriocistitis
Opstrukcija suznih Ksantelazme svih vjea
puteva moe postojati na bilo
kojem dijelu odvodnog sustava, no obino je u nazolakrimalnom kanalu. Najei
uzrok opstrukcije suznih puteva kod djece je kongenitalna opstrukcija ili stenoza
nazolakrimalnog kanala. Kod odraslih najei uzrok je rekurentna upala suzne
vreice (dakriocititis).
Kronini dakriocistitis je uzrokovan smanjenim odvoenjem suza iz suzne
vreice. Zastoj drenae ini pogodnu sredinu za razvoj bakterijske infekcije. Upala
se oituje bezbolnim izboenjem u podruju suzne vreice, suzenjem i kroninim
konjunktivitisom. Pritiskom na izboenje na suzne tokice izlazi sluzavi ili gnojni
sadraj. Koa je nepromijenjena i nema drugih znakova aktivne upale. Kod ispiranja
suznih puteva kroz donji suzni kanali tekuina se vraa na gornju suznu tokicu.

Akutni dakriocistitis obino
nastaje kao komplikacija
kroninoga. Praen je svim
znakovima upale: crvenilo,
napetost, toplina i bolnost koe nad
suznom vreicom, te suzenje oka
zbog neprohodnosti suzne vreice.
Upaljena suzna vreica promira
neposredno ispod medijalnog
onog kuta kao crvena, bolna i
osetljiva masa. Moe apscedirati, ili
se razviti u dakrioflegmonu.
Lijeenje. Incizija i drenaa Akutni dakriocistitis
suzne vreice, te sistemni
antibiotici. Kod kronine upale esto je potreban je i vei kirurki zahvat.
Celulitis orbite
Vjee su oteene i zatvorene, spojnica crvena, edematozna i prominira kroz
vjeni rasporak. Ona jabuica je u protruziji, a kretnje oka su ograniene i bolne.
Ope stanje pacijenta je loe. Celulitis orbite esto je posljedica irenja infekcije iz
paranazalnih sinusa ili zuba, zato obavezno treba uiniti rendgenogram. Ako se
zanemari, moe napredovati u meningitis ili trombozu kavernoznog sinusa. Zato je
kod svakog celulitisa orbite potrebna hitna hospitalizacija radi parenteralne
antibiotike terapije i eventualnog kirurkog zahvata na izvoru infekcije.
Celulitis desne orbite (posljedica etmoiditisa)

CRVENO OKO
Vrste hiperemije spojnice
Najprije valja ustanoviti radi li
se zaista o hiperemiji, tj.
proirenosti krvnih ila, ili pak o
subkonjunktivalnom krvarenju
(spojnica je dijelom ili cijela
jasnocrveno obojena, pojedninane
ilice se u tom podruju ne
razabiru).
Treba razlikovati dvije osnovne
vrste hiperemije ili injekcije
spojnice: konjunktivalnu i cilijarnu,
te mijeanu. Konjunktivalna hiperemija u alergijskom
Konjunktivalna hiperemija je konjunktivitisu: ilice su izrazite, no
hiperemija samih spojninih ilica; hiperemija ne see do same ronice
dilatirane ilice se jasno istiu na
bjelini sklere. Spojnina hiperemija
je najjaa na tarzusima, a prema
ronici je sve slabija.
Cilijarna hiperemija se uoava
kao blijedoljubiasta obojenost
sklere u pojasu od 2-3 mm oko
limbusa ronice. U cilijarnoj
hiperemiji se pojedinane ilice ne
razabiru; radi se naime, o hiperemiji
cilijarnih ilica koje ljubiasto
prosijavaju kroz poluprozirnu
skleru.
Izolirana cilijarna hiperemija
rijetko se via; obino se radi o Mijeana hiperemija (usljed jake upale
mijeanoj hiperemiji, to jest ilnice i arenice)
istovremenoj pojavi konjunktivalne
i cilijarne hiperemije. Mijeana
hiperemija nastaje zbog
anastomoza izmeu
konjunktivalnih i cilijarnih krvnih
ila. Cilijarna odnosno mijeana
hiperemija uvijek je znak ozbiljnih
oftalmolokih stanja, a najee:
bolesti ronice (keratitis), arenice i
drugih dijelova uvee (iridociklitis),
te akutnog glaukoma.
Cilijarna hiperemija u iridociklitisu

Spontano subkonjunktivalno
krvarenje (spontana hiposfagma)
Pucanje ilica spojnice krv oboji
spojnicu jarko crveno. Najee je
spontano, posve bezbolno, ee u
hipertoniara i starijih ljudi, naroito
usljed povraanja, kalja, napinjanja, a
rjee je posljedica traume. Nestaje za 1-3
tjedna bez ikakve terapije.
Konjunktivitis Jaka hiposfagma

Konjunktivitis je upala spojnice
karakterizirana proirenjem krvnih ila,
staninom infiltracijom i eksudacijom.
Uzroci konjunktivitisa su prvenstveno
egzogeni: virusni, bakterijski,
klamidijalni, alergijski, toksiki,
aktiniki. Razliiti etioloki inioci daju
slinu kliniku sliku, a isto tako jedan te
isti inilac moe davati razliite klinike
slike. Zbog toga je u svakodnevnoj praksi
esto veoma teko ustanoviti etiologiju Fibrinska membrana na donjem
nekog konjunktivitisa. Zato emo ovdje tarzusu kod akutnog virusnog
dati podjelu konjunktivitisa prema konjunktivitisa
klinikoj slici, a ne etiologiji.
Akutni kataralni konjunktivitis karakteriziraju hiperemija spojnice, oskudni
mukopurulentni iscjedak, peenje, osjeaj stranog tijela u oku. Radi se o blagom
konjunktivitisu, s kojim se u praksi najee susreemo. Obino je virusnog uzroka i
prolazi spontano nakon nekoliko dana.
Kao terapija se daje kapi sulfacetamida ili
antibiotika koje smanjuju tegobe, no,
naravno, nemaju uinka na viruse.
Papilarni konjunktivitis je
karakteriziran bezbrojnim
vaskulariziranim papilama veliine 0,1
mm na spojnici vjea koje joj daju
barunasti izgled. Uzroci su piogene
bakterije (najee stafilokok), alergija
(tada je praen svrbeom), produeno
noenje kontaktnih lea, te toksiki
inioci. Brojne orijake papile na izvrnutom
Folikularni konjunktivitis gornjem tarzusu kod vernalnog
karakteriziraju bezbrojni prozirni vorii konjunktivitisa
veliine 1 mm na spojnici vjea koji joj
daju izgled kaldrme. Folikuli su limfni vorii uzrokovani virusnom, klamidijalnom
ili granulomatoznom upalom. esto je zahvaena i ronica. Ponekad je praen
osjetljivou preaurikularnih limfnih vorova, te traje dulje od papilarne forme.

Epidemijski keratokonjunktivitis
(numularni keratitis) prate bol,
fotofobija i poveanje preaurikularnih
limfnih vorova te ronini infiltrati koji
mogu trajati mjesecima. Sekrecija je
mukopurulentna, veoma obilna -
karakteristino je da su nakon buenja
vjee slijepljene sekretom. Veoma je
zarazan tokom dva tjedna. Uzrokuju ga
adenovirusi tipa 8 i 19. Kao i kod
faringokonjunktivalne groznice, Brojni folikuli na izvrnutom donjem
antivirusni lijekovi nemaju uinka. tarzusu kod folikularnog konjunkti-
Vernalni konjunktivitis ili proljetni vitisa
kataralni konjunktivitis je sezonski,
rekurentni, bilateralni
alergijski konjunktivitis
djeje dobi. Tipino se javlja
u proljee, u doba cvatnje.
Prate ga jaki svrbe, suzenje,
fotofobija, osjeaj stranog
tijela u oku. Karakteriziraju
ga orijake papile na
tarzalnoj spojnici (poput
kaldrme), te patognomonine
bijele pjegice poput mrvica
krede (Trantasove toke) na Vernalni konjunktivitis
limbusu ronice. Lijei se
kapima steroida i anitalergika. Prognoza je dobra, no bolest se moe vraati kroz niz
godina.
Klamidijalni konjunktivitis karakteriziraju folikularna hiperplazija i
mukopurulentni iscjedak. esto je udruen s cervicitisom ili uretritisom. Prenosi se
spolnim kontaktom te genitalnim ili spojninim iscjetkom. Lijeenje. Antibiotik
(npr. eritromicin) oralno i lokalno tokom tri tjedna.
Konjunktivitis je najea uputna oftalmoloka dijagnoza, i obino prva dijagnoza na

koju pomisli lijenik ope medicine kad vidi crveno oko. Tako se pod dijagnozom
konjunktivitisa esto lijee mnogo opasnije oftalmoloke bolesti.
Kod sumnje na konjunktivitis nikad se lijeenje ne smije poeti steroidnim

lijekovima: samo oftalmolog moe donijeti odluku o lijeenju steroidima. Naime,
najei uzronici konjunktivitisa i keratitisa su virusi, i trajanje bolesti je
ogranieno samim uzronikom (self-limited disease). Steroidi, istina, smanjuju
simptomatske smetnje, ali i koe prirodne obrambene mehanizme, te mogu produljiti
i pogorati bolest.
Nadalje, steroidi oteavaju zarastanje epitelnih lezija, pa se neprepoznati
keratitis koji se lijei steroidima pod dijagnozom konjunktivitisa moe pogorati do
ulkusa i perforacije ronice. Isto vai i za traumu oka (udarac, erozija, strano tijelo)
koja se lijei pod slikom iritacijskog konjunktivitisa. Steroidi su dobri, korisni i esto
nezamjenjivi lijekovi, ali odluku o poimanju terapije steroidima moe donijeti samo
oftalmolog nakon pregleda oka pod biomikroskopom.

Ako niste u mogunosti uputiti pacijenta s crvenim okom k oftalmologu, najmanje
ete pogrijeiti ako otponete lijeenje antibiotikim kapima ili mastima.
Episkleritis
To je upala episklere i povrnog
dijela bjeloonice nepoznatog uzroka.
Javlja se kao ravno ili malo izdignuto
podruje jako proirenih krvnih ila
spojnice i eipsklere, obino u
temporalnom dijelu bjeloonice. U
episkleritisu bol nije jaka, a ile
spojnice se njenim pritiskom prsta
preko vjee mogu pomicati, za razliku
od skleritisa gdje se spojnine ile ne
mogu pomicati.
Lijeenje. Lokalno se daju steroidi
i/ili antireumatici. Bolest je
ogranienog trajanja ("self-limited Episkleritis
diseasae"; samoograniavajua bolest),
pa se povlai i bez ikakve terapije ne
ostavljajui posljedice.
Skleritis
Za razliku od episkleritisa, skleritis
je ozbiljna i teka bolest, obino
uzrokovana sistemnom kolagenozom.
Javlja se kao bolno zadebljanje
bjeloonice sa jakom episkleralnom i
cilijarnom hiperemijom. Prate ga jaki
bolovi na dodir i kod kretnji oka. Moe
zahvatiti bilo koji dio bjeloonice.
Prednji skleritis je lako dijagnosticirati
ve vanjskim pregledom, a stranji
skleritis ponekad veoma teko.
Skleritis: mjesto upale je izboeno
Perforirajua skleromalacija je
bezbolni skleritis koji se javlja u bolesnika s reumatoidnim artiritsom. Sklera
postupno nekrotizira i stanjuje se, pa kroz stanjeno podruje plavkasto prosijava i
izbouje se cilijarno tijelo ili ilnica (stafilom bjeloonice). Moe zavriti
perforacijom i gubitkom oka.
Lijeenje. Sistemni steroidi, antireumatici, a ponekad i citostatici. Prognoza je
loa - moe doi do gubitka vida, pa i cijelog oka.
Iridociklitis
Upala arenice naziva se iritis, a upala cilijarnog tijela je ciklitis. Kako je teko
razluiti jednu upalu od druge, te kako su obino upalom zahvaene obje strukture,
obino se koristi izraz iridociklitis.

Znakovi iridocikli-
tisa su: cilijarna hiperemi-
ja (ljubiasto crvenilo oka
oko limbusa) ili mijeana
hiperemija spojnice,
zamuen vid, uska ili
nepravilna zjenica, te bol u
podruju oka i njegove
okoline (cilijarna bol).
Ronica moe biti vie ili
manje zamuena zbog
upalnih precipitata na
roninom endotelu. U
najteim sluajevima vidi Zamuenje donjeg dijela ronice zbog upalnih
se jo i hipopion (gnoj u precipitata na roninom endotelu
prednjoj sobici).
Definitivna dijagnoza postavlja se biomikroskopskim pregledom.
Uzrok iridociklitisa je u 60% nepoznat, a u najveem dijelu preostalih 40% su
autoimune bolesti.
Akutni glaukom zatvorenog kuta

Glaukom uskog ili zatvorenog kuta
ini oko 10% svih sluajeva glaukoma.
Ovdje postoji zapreka otjecanju sobne
vodice i to prije trabekuluma: komorni
kut je djelomice zatvoren korijenom
arenice. Kod glaukoma otvorenog kuta
prednja komorica je znatno plia nego u
normalnom oku, obino manje od 2 mm.
Kod nekih bolesnika s glaukomom
zatvorenog kuta moe doi do iznenadnog
i potpunog zatvaranja komornog kuta, to Izgled oka u akutnom glaukomu:
se naziva akutnim glaukomom. Slika je mijeana hiperemija spojnice,
veoma dramatina: jaka glavobolja na zamuena ronica, srednje iroka
strani zahvaenog oka praena nereaktivna zjenica
muninom, povraanjem i bradikardijom.
Oko je tvrdo poput biljarske kugle (intraokularni tlak prelazi 60 mm Hg), postoji
cilijarna, a nekad i spojnina hiperemija, ronica je zamuena, vidna otrina
smanjena, zjenica srednje iroka i nereaktivna.
U akutnom glaukomu oko je crveno, vid smanjen, zjenica je srednje iroka ili
iroka i ukoena. Bol u podruju oka i sljepoonice je veoma jaka (cilijarna bol),
esto praena muninom i povraanjem (oprez! opasnost zamjene s migrenom ili
gastrointestinalnim poremeajem). Intraokularni tlak je viestruko povien.
Biomikroskopom se vidi plitka prednja komorica i zamuena ronica (zbog edema
epitela).
Openito o glaukomskoj bolesti

Glaukom je sindromna bolest koju karakterizira oni tlak povien toliko da
oteuje vidni ivac, atrofine promjene glave optikog ivca, te posljedini ispadi u

vidnom polju. Normalni oni tlak kree se u granicama od 12 do 22 mm Hg, a
najea vrijednost onog tlaka je 17 mm Hg.
Glaukom je podmukla bolest koja rijetko izaziva subjektivne smetnje. Zbog
toga ga svaki lijenik mora dobro poznavati kako bi prepoznao njegove rane
simptome, upozorio bolesnika na ozbiljnost bolesti, motivirao na lijeenje i
sudjelovao u aktivnom otkrivanju glaukoma. Antiglaukomski lijekovi imaju nekih
sporednih uinaka i obino se primjenjuju doivotno, pa glaukomskim bolesnicima
treba paljivo objasniti svrhu i potrebu za redovitom primjenom antiglaukomskih
lijekova.
Sve vrste glaukoma imaju jaku nasljednu komponentu, zato ga treba aktivno
traiti meu srodnicima glaukomskog bolesnika.
Patogeneza glaukomske bolesti

Kod svih vrsta glaukoma propada sloj vlakana vidnog ivca u mrenici, te
aksoni na optikom disku od ega on postane udubljen. U krajnjem stadiju
glaukomskog propadanja optikog diska nastaje njegova atrofija: udubljenje zahvaa
cijeli promjer diska, disk je posve bijel, a ivana vlakna u dnu udubljenja toliko su
prorijeena da se vidi sitasti dio bjeloonice kroz koji vlakna izlaze van iz one
jabuice.
Subjektivni simptomi glaukoma

Veina glaukoma je asimptomatska. Oni rijetki bolesnici koji imaju smetnje
obino se ale na teinu u oima i smetnje pri itanju, a samo iznimno na prolazno
zamuenje vida.
Neki primjeuju pojavu duginih boja kad gledaju u izvor svjetlosti, Pojava je
uzrokovana edemom epitela ronice usljed visokog intraokularnog tlaka: svaka
edematozna stanica epitela poput prizme rastavlja svjetlo na dugine boje.
Moe se javiti napad bola u jednoj strani glave slian migreni, boli gornjih zuba
ili neuralgiji, s kojima se esto zamjenjuje.
U akutnom glaukomu je, kako je ve reeno, uz bol prisutna i smanjenje vidne
otrine, crvenilo spojnice i iroka nereaktivna zjenica. Bol je veoma jaka, esto
praena muninom i povraanjem.

Diferencijalna dijagnostika crvenog oka
Osobito paljivo treba pregledati zjenicu, jer je zjenica vaan diferencijalno-
dijagnostiki klju:
Zjenica Vjerojatno stanje

konjunktivitis
normalna
blaa bolest ronice
iridociklitis
uska
ulkus ronice
srednje iroka,
akutni glaukom
fiksirana
nepravilna trauma
Drugi vani klju je vidna otrina; svako akutno smanjenje vidne otrine je znak
opasnosti i zahtijeva hitan oftalmoloki pregled.
Vidna otrina Stanje Znakovi
Bulbarna i palpebralna spojnica su hiperemine,

akutni konjunktivitis
ali je ronica uredna
Normalna
subkonjunktivalno Iznenadna pojava bezbolne krvavocrvene boje
krvarenje bulbarne spojnice
Na dijagnozu upuuju anamneza i vanjski

ozljeda oka
pregled
bolest ili ozljeda Fluorescein boji defekt roninog epitela

ronice
Smanjena
Ona jabuica tvrda kao kamen; zjenica srednje
akutni glaukom
iroka ili iroka; ronica zamuena
Sobna vodica zamuena (Tyndallov fenomen),

iridociklitis prainasti precipitati na endotelu ronice; zjenica
uska ili nepravilna.

RONICA
UPALE RONICE - KERATITISI
Ulcerozni keratitis (ulkus ronice)

Ulcerozni keratitis je
posljedica ozljede povrine oka,
obino nakon erozije ili usljed
noenja kontaktnih lea. Najei
uzronici su stafilokok,
pseudomonas i penumokok,
osobito kod slabih i zaputenih
bolesnika. Na mjestu infekcije
razvija se najprije leukocitni
infiltrat koji zamuti taj dio
ronice. Slijedi razvoj ulceracije
koju nekad prati i hipopion.
Hipopion je nakupina Veliki ulkus ronice
sterilnog ili nesterilnog gnoja
koja se taloi na dnu prednje
komorice. Ulceracija moe
napredovati do perforacije
ronice. Ako je stroma ronice
ulcerirana tako da je ouvana
samo Descemetova membrana,
ronica e se na tom mjestu
izboiti poput hernije.
Lijeenje. U lokalnoj
anesteziji tetrakainom uzme se
bris ulceracije radi obojenog
preparata i kultivacije. Odmah
Ulkus ronice s razinom gnoja u dnu prednje
treba otpoeti lijeenje topikim,
komorice (hipopionom)
subkonjunktivalnim i sistemnim
antibioticima. Prijeti li perforacija ronice, treba je kirurki pokriti spojnicom ili
amnijskom membranom.
Punktiformni keratitis
Oznaavaju ga brojni siuni defekti epitela ronice, koji se ne mogu otkriti
lupom, ve samo biomikroskopom. Obino je udruen s konjunktivitisom. Spojnica
je hiperemina, sa ili bez sekreta. Bolesnik se redovito ali na uljanje i osjeaj
pijeska u oku.
Najee je uzrokovan adenovirusima, i tad je obino praen iscjetkom
(trepavice ujutro mogu biti zalijepljene sekretom). Ostali uzroci su kontaktne lee,
ultraljubiasto svjetlo (varenje bez maske), te suho oko (keratokonjununktivitis
sicca).
Lijeenje. Topiki antibiotici radi prevencije bakterijske superinfekcije.

Herpetiki keratitis
Herpetiki ili dendritiki
keratitis je veoma esta bolest
ronice uzrokovana herpes
simplex virusom. Javlja se obino
kad je otpornost organizma
smanjena, kao to je sluaj i kod
drugih manifestacija herpes
simplex virusa - na usnama ili
nosnicama.
Patognomonino je dendri-
tiko grananje lezije koje slijedi
grananje roninih ivaca, te
znatna bol. Bolest moe trajati Herpetika granica na ronici
tjednima. esto ostavlja zamuenje ronice uzrokujui trajno smanjenje vida.
Lijeenje. Antivirotik (npr. aciklovir) u obliku one masti i u tabletama. Topiki
steroidi su najstroe zabranjeni jer veoma pogoravaju bolest i mogu uzrokovati
perforaciju ronice.
Herpetiki keratitis novoroeneta treba hitno lijeiti lokalnim i sistemnim
antivirusnim lijekovima jer prijeti velika opasnost od herpetikog encefalitisa. Kod
trudnica s herpetikim cervicitisom indiciran je carski rez kako bi se izbjegla
infekcija eda dok prolazi kroz poroajni kanal.
Oftalmiki herpes zoster

Zosteriki keratitis je
posljedica infekcije trigeminalnog
ganglija virusom variele
(Varicella zoster virus). Obino se
javlja kod starijih osoba i kod
oslabljenog imuniteta.
Karakterizira ga bol i brza pojava
vezikula u podruju grananja
oftalmikog ivca (oko, vjee,
elo, nos, gornji dio lica).
Vezikule pucaju, pretvaraju se u
kruste koje koje ponekad
ostavljaju oiljke - kao i kod Oftalmiki herpes zoster
variela. Na ronici mogu nastati
punktifrmni keratitis ili ulkus, praeni konjunktivitisom.
Komplikacije oftalmikog zostera osim keratitisa su: uveitis, alopecija, defekti
koe i vjea, te postherpetika neuralgija.
Lijeenje. Antivirusni lijekovi topiki i per os. Kako su u prva dva tjedna
bolesti esti jaki bolovi, valja dati i neki analgetik.
Gljivini keratitisi
Obino se javljaju nakon ozljeda u poljodjelstvu ili u vrtu, a u zadnje vrijeme i
kod produenog noenja kontaktnih lea. Karakterizira ih tvrdokoran ulkus, esto
pokriven bijelim naslagama.
Lijeenje. Antimikotici topiki; u najteim sluajevima i sistemno.

Degeneracije ronice
To su steene bolesti ija je pojava
povezana s ranijim bolestima ronice
(upale, ozljede, kirurki zahvati na
ronici, lagoftalmus), metabolikim
poremeajima, atrofijom one jabuice ili
su nepoznatog uzroka. Ovisno o uzroku,
javljaju se edem, bule, ulceracije,
zamuenja, neovaskularizacije, razliiti
depoziti (amiloid, lipidi, vapno itd.).
Lijeenje. Kad god je mogue,
uklanja se primarni uzrok. U nekim
Pojasasta degeneracija ronice
sluajevima mogua je keratoplastika.
Distrofije ronice
To su nasljedna multipla ronina
zamuenja. Razliitog su izgleda i
uzroka, ima ih na desetine razliitih
tipova. Zamuenja koja znaajno
smanjuju vidnu otrinu zahtijevaju
transplantaciju ronice. Preporua se i
genetsko savjetovanje.
Erozija ronice Distrofija ronice

Kako su epitel ronice i njegova
bazalna membrana embrioloki
razliitog porijekla, veza izmeu
njih je slaba. Zbog toga ve i mala
trauma moe izazvati eroziju, tj.
odvajanje epitela od podloge. Zate
je erozija ronice najea ona
trauma. Ogoljena ivana vlakna na
mjestu erozije su veoma osjetljiva,
pa ve i dodir s vjeom izaziva
osjeaj stanog tijela i bol. Uz to se
javlja trias znakova podraaja
prednjeg segmenta oka: fotofobija,
epifora i blefarospazam. Ponekad
nastaje i cilijarna hiperemija. Erozija ronice: vidljiv rub epitelnog
Kod svake erozije reba izvrnuti defekta i zamuenje na mjestu odljutenog
vjee ne bi li se nalo zaostalo epitela
strano tijelo (najee - na spojnici
gornjeg tarzusa).
Kako je ve spomenuto u odjeljku o grai ronice, epitel se obnavlja od
periferije prema sreditu i iz dubljih slojeva prema povrini. Oteti li se epitel cijele
ronice, obnovit e se samo ako je ouvan barem dio limbalnog epitela, koji ima
veliku sposobnost obnavljanja. Ako nema infekcije ni ozljede dubljih slojeva
ronice, epitelizacija se odvija veoma brzo: jedan milimetar ruba erozije dnevno

proizvede jedan kvadratni milimetar epitela, odnosno - promjer erozije se dnevno
smanjuje za gotovo dva milimetra. Zbog toga najvei broj erozija zaraste za dan-dva.
Sekundarna infekcija i oteenje dubljih slojeva mogu uzrokovati trajno
zamuenje ronice.
Lijeenje. Antibiotske kapi ili mast triput dnevno; analgeteik po potrebi; zavoj oka
ako je tako pacijentu ugodnije.
Antibiotici smanjuju opasnost infekcije. Osim toga, mast smanjuje trenje izmeu
ogoljelih ivanih zavretaka i vjee. Kod manjih erozija okluzija oka nije potrebna.
Ako je ozlijeeni sudionik u prometu, bolje je da za vrijeme upravljanja vozilom
nema zavoj na oku.
Rekurentna erozija ronice

Uzrokovana je uroeno slabom vezom epitela s bazalnom memebranom. Svakih
nekoliko tjedana ili mjeseci spontano nastane erozija roninog epitela, tipino
ujutro kod otvaranja oka tokom buenja.
Lijeenje. Dugotrajno noenje terapeutske kontaktne lee, po nekoliko tjedana do
nekoliko mjeseci, uz koritenje lubrikanata. Ako erozija nije u optikoj zoni, mogue
je insulinskom iglicom njeno izbockati ronicu. Zahvat se naziva stromalna
punkcija. Cilj oba postupka je omoguiti da epitel bolje prione na bazalnu opnu.

PROMJENE NA NEPODRAENOM OKU
PROMJENE NA POVRINI ONE JABUICE
Pingvekula
To je hijalina degeneracija veziva
spojnice uz medijalni dio limbusa
ronice. ukaste je boje, okruglog
oblika, veliine oko 2 mm. Veoma je
esta nakon tridesete godine ivota.
Lijeenje. Ne zahtijeva lijeenje; ako je
sklona inflamaciji (pingueculitis) ili
izgledom smeta pacijentu, moe se
operativno odstraniti.
Unutarnji pterigij (trei kapak) Pingvekula

To je duplikatura spojnice nalik
krilcu kukca, koja se protee iz
medijalnog onog kuta preko limbusa
ronice. Radi se o degenerativnoj
hiperplastinoj promjeni bulbarne
spojnice uzrokovanoj ultraljubiastim
zraenjem i mehanikim podraajem
(rad u praini).
Lijeenje. Ako je pterigij veoma
vaskulariziran i sklon rastu, treba ga
operativno odstraniti. Preraste li optiku Unutarnji pterigij
zonu ronice, smetat e vidu, a oiljak
na ronici nakon odstranjenja tako opsenog pterigija veoma esto smanjuje vidnu
otrinu. Recidivi pterigija nakon odstranjenja nisu rijetkost. Ponekad zahtijevaju
plastiku sluznicom usne upljine. Svakom bolesniku s pterigijem se preporua
noenje sunanih naoala s filterom za ultraljubiaste zrake.
Made spojnice
Amelanotini melanom spojnice

Made spojnice. Melanom spojnice.
Made spojnice je lokalizirana pigmentacija, najee uz limbus ili na suznoj
bradavici. Ne zahtijeva terapiju. Vaan je zbog diferencijalne dijagnoze prema
melanomu spojnice. Melanom je breg rasta, patoloki vaskulariziran i sklon
prodiranju u susjedna tkiva.
Lijeenje. Made nije potrebno odstranjivati, ve samo pratiti njegov rast i
mogue znakove maligne alteracije: jau
pigmentaciju, bri rast, nejasne rubove,
vaskularizaciju, pojavu sekundarnih
pigmentacija u okolini made.
Lijeenje melanoma je, kao i kod svih
drugih lokalizacija, operativno, a potrebna je i
daljnja onkoloka obrada.
Karcinom spojnice
Obino nastaje u podruju limbusa kao
bogato vaskularizirani sivoruiasti vori,
gladak ili papilomatoznog izgleda. Karcinom spojnice
Lijeenje. Operativno odstranjenje.
Stafilom bjeloonice
To je degenerativna
promjena - izboenje
lokalno stanjene
bjeloonice Stanjenje je
uzrokovano upalom, loe
saniranom perforativnom
ozljedom, visokom
miopijom ili veoma
visokim onim tlakom.
Kroz tako stanjenu
bjeloonicu tamno
prosijava uvea. Stafilom bjeloonice
Lijeenje. Kod opasnosti
od perforacije stanjeno mjesto se ojaava
implantatima (fascija; bjeloonica mrtvog
davaoca).
Kongenitalni glaukom
Uzrok kongenitalnog glaukoma je
malformacija komornog kuta, tonije - Megalokornea lijevog oka usljed
zaostalo mezodermalno tkivo u podruju kongenitalnog glaukoma
trabekuluma, koje spreava normalnu
drenau sobne vodice. Vodei znak kongenitalnog glaukoma je poveana ronica
(megalokornea) i poveanje cijelog bulbusa kao posljedica velike rastezljivosti
ovojnica oka u prvim mjesecima ivota. Ponekad je oko crveno, dijete trlja oi i
plaljivo je, prisutna je fotofobija.
Lijeenje je iskljuivo operativno i treba ga izvesti im ranije. Nelijeeni
kongenitalni glaukom ubrzo zavrava sljepoom.

PROMJENE U PODRUJU ZJENICE
PROMJENE VELIINE I OBLIKA ZJENICE
Promjene veliine zjenice
Mioza ili konstrikcija zjenice je normalna u dojenakoj dobi i starosti.

Fizioloki je izazivaju jarko svjetlo, spavanje, te akomodacija. Najei nefizioloki
uzroci mioze su lijeenje kapima pilokarpina (glaukom), intoksikacija narkoticima,
koma, iridociklitis, te neke lezije ponsa.
Midrijaza ili dilatacija zjenice je normalna u djece. Fizioloki je uzrokuju
tama i simpatikotonus (strah, bol, uzbuenje). U praksi je najei uzrok midrijaze
ukapavanje midrijatika (atropin i srodne tvari), akutni glaukom, kontuzija one
jabuice, epiduralni ili subduralni hematom, duboka anestezija. Zjenica slijepog oka
ne reagira na svjetlo, ali zbog konsenzualne zjenine reakcije nije iroka.
Nejednakost zjenica je patoloka pojava, no u oko 20% ljudi postoji fizioloka
mala razlika veliine desne i lijeve zjenice.
Promjene oblika zjenice

Oblik zjenice moe biti promijenjen iz mnogo razloga: kongenitalno, kao
posljedica upale, ozljede, kirurkog zahvata. Za stomatologa je dovoljno da zna kako
su takve promjene mogue i raznovrsne.
Shematski prikaz razliitih poremeaja oblika zjenice

BIJELA ZJENICA
Katarakta
Katarakta je bilo kakvo
zamuenje one lee.
Katarakte se iz didaktikih
razloga dijele na razliite naine:
prema dobi kad se javljaju,
morfologiji, lokalizaciji zamuenja
u lei, uzroku, boji,
uznapredovalosti zamuenja.
Uzroci katarakte s mnogi, a
vrlo razliiti uzroci mogu stvarati
jednak izgled katarakte. Najei
uzrok katarakte je starenje (tzv. Katarakta: zamuena je cijela lea
senilna katarakta). Ostali uzroci su:
dijabetes, trauma oka, druge one
bolesti, zraenja (radioaktivno,
rentgensko, infracrveno ili
ultraljubiasto), lijeenje
kortikosteroidima, te kongenitalna
katarakta.
Senilna katarakta je najea
vrsta katarakte. ak 95% ljudi
starijih od 65 godina ima neki oblik
katarakte, i velik broj tih katarakta
je tako neproziran da zahtijeva
operativno odstranjivanje. Zahvaa
oba oka, ali obino ne istovremeno,
Kortikalna katarakta
ve najprije jedno, pa nakon vie
mjeseci ili godina i drugo oko.
Drugi praktino vaan uzrok
je dijabetes.
Dijabetika katarakta se
javlja u loe reguliranom
dijabetesu melitusu. Ne razlikuje
se morfologijom od obine senilne
katarakte, ve se posebno spominje
zato to se katarakta u dijabetiara Obostrana katarakta u djeteta
javlja tri puta ee (do tri puta) i
mnogo ranije nego u prosjene populacije.
Kod djece se obino radi o kongenitalnoj katarakti.
Kongenitalna katarakta moe biti nasljedna, javiti se u sklopu razliitih
sindroma, ili biti posljedica rubeole majke u prvom tromjeseju trudnoe.
Kongenitalnu kataraktu koja smeta vidu treba to ranije operirati najbolje ve u
prvim tjednima ivota - jer e kasnije uzrokovati slabovidnost zbog nevienja
(ambliopija zbog anopsije).
Traumatska katarakta je posljedica ozljede kapsule lee, dakle, moe se razviti
i nakon tupe ozljede oka koja nije probila onu jabuicu. Moe se pojaviti ve
nekoliko minuta nakon ozljede.
Najvanijii morfoloki oblici su kortikalna i nuklearna katarakta.
U kortikalnoj katarakti zamuenja izgledaju poput bica kotaa ili klinova s
bazom na ekvatoru i vrhom okrenutim k sreditu lee.
Nuklearna katarakta zahvaa sredinji dio lee.
Lijeenje. Bez obzira na morfologiju, jedino lijeenje svake katarakte koja
smeta vidu jest operativno. Kapi za usporavanje razvoja katarakte nepouzdanog su
djelovanja.
Nakon operacije se usljed umnoavanja ostataka nepotpuno odstranjene
katarakte moe razviti novo zamuenje, takozvana sekundrana katarakta. Ti ostaci
mogu narasti toliko da nalikuju na pravu kataraktu. Najee se lijee laserom.
Retinoblastom
Retinoblastom je est maligni intraokulani tumor djeje dobi. Na njega treba
posumnjati kod svakog djeteta s bijelom zjenicom i strabizmom. Karakteristino se
javlja na vie mjesta na mrenici odjednom, i esto je kalcificiran, to je uoljivo na
rentgenskoj snimci.
Retinoblastom je u oko 40% sluajeva nasljedan; svi bilateralni retinoblastomi
su nasljedni, stoga preivjelima koji kane imati djecu treba pruiti savjet genetiara.
Retinoblastom je veoma zloudan tumor koji se iri u okolicu i hematogeno
metastazira. Preivljavanje ovisi o ranoj dijagnozi. Manji tumori se mogu lijeiti
krioterapijom i zraenjem, a vei zahtijevaju enukleaciju.
Bijela zjenica i divergentni strabizam lijevog oka

(retinoblastom)

IZRAZITO CRNA ZJENICA
Afakija
Afakija je nepostojanje one lee. Najee je posljedica operativnog
odstranjenja katarakte, a iznimno perforativne ozljede oka. Prepoznaje se po izrazito
crnoj boji zjenice, vrlo dubokoj prednjoj komorici (arenica kao da je udaljena od
ronice), te finom podrhtavanju arenice (nastaje zato to je arenica izgubila oslonac
kojeg joj daje lea, a sama lea nema nikakve vrstoe ona je zapravo vrlo tanka i
njena membrana).
Pseudofakija
To je stanje nakon operacije oka gdje je ona lea zamijenjena umjetnom
intraokularnom leom od plastine mase. Ta je lea usaena u stranju ili, rjee, u
prednju onu komoricu. Prednja ona sobica je izrazito duboka, a u zjenici se uoava
plastini odsjaj, mnogo jai i ivlji nego kod prirodne one lee.

SUHO I SUZNO OKO
Sindrom suhog oka

Rezultat je smanjene sekrecije suza ili jedne od komponenata suznog filma.
Manifestira se kroninim konjunktivitisom i/ili keratitisom, crvenilom i/ili svrbeom
oka. Samo rijetko se bolesnik ali na suhou oiju, pa se kronino suho oko esto
dugo lijei kao kronini konjunktivitis nepoznate etiologije.
Uzroci suhoe oka su brojni. Najee se radi o senilnoj involuciji glavne i/ili
akcesornih suznih lijezda (toan razlog nepozat), ili pak njihovoj upali. Za
stomatologa je praktino vano znati da se suhoa oka javlja u nekim autoimunim
bolestima, npr. Sjgrenova bolest, kad se javlja i izrazita suhoa usta i drugih
sluznica.
Lijeenje. Ne moe li se ukloniti primarni uzrok, sindrom suhog oka najee se
lijei supstitucijom umjetnim suzama. Kod naroito tekih sluajeva suhog oka u
oko se ukapava posebno obraen serum samog bolesnika.
Sindrom suznog oka - epifora

Epifora ili suzno oko uzrokovano je pojaanim luenjem suza (obino
refleksnim, usljed bolesti prednjeg segmenta), ili smanjenom drenaom.
Refleksno pojaano suzenje ne zahtijeva posebno lijeenje.
Smanjena drenaa je uzrokovana opstrukcijom u suznim putevima. U
starosti drenaa moe biti oslabljena zbog mlohavosti vjee zato to donja suzna
tokica vie nije uronjena u suzno jezerce (tj. poetni ektropij).
IZBOENA ONA JABUICA
Egzoftalmus i proptoza
Egzoftalmus i proptoza su sinonimi te oznaavaju protruziju one jabuice, no
izraz egzoftalmus se koristi prvenstveno za protruziju uzrokovanu bolestima
titnjae, koja je i najei uzrok protruzije one jabuice. Ostali uzroci su orbitalni
pseudotumori, tumori, te upale (celulitis - fegmona apsces orbite).
Egzoftalmometrom se egzoftalmus moe tono izmjeriti, a to omoguava
praenje njegovih promjena.
Proptoza desnog oka Proptoza lijevog oka

Distireoidna oftalmopatija
Gravesova ili Basedowljeva bolest je autoagresivne etiologije, a karakterizira
je trijas: hipertireoza sa difuznom strumom, oftalmopatija i dermatopatija. Ove tri
manifestacije ne moraju se pojaviti sve zajedno, zato na nju treba posumnjati ak i
onda kad su testovi titnjae uredni. Naime, u 10-25% sluajeva distireoidne
oftalmopatije nema ni klinikih ni biokenijskih znakova disfunkcije titnjae.
Tireoidna oftalmopatija je najei uzrok proptoze. Veinom je obostrana,
premda se na jednoj strani moe pojaviti ranije nego na drugoj.
Najvaniji znakovi tiroidne oftalmopatije su egzoftalmus, otkrivanje gornjeg
dijela ronice pri pogledu na dolje, te retrakcija vjea. Retrakcija vjea ini
egzoftalmus jo izrazitijim. U teim sluajevima javljaju se ograniena pokretljivost
vanjskih onih miia i diplopija. U najteim sluajevima kompresija vidnog ivca
uzrokuje oteenje vida. Kod veoma jakog egzoftalmusa vjee ne pokrivaju povrinu
ronice, pa zbog izloenosti nastaju keratitis i konjunktivitis. Egzoftalmus i smetnje
bulbomotorike posljedica su upalne infiltracije orbitalnog sadraja (osim one
jabuice), a najvie onih miia. irok vjeni rasporak i rijetko treptanje posljedica
su simpatike stimulacije izazvane hipertireozom.
Lijeenje. U lakim sluajevima nije potrebno. U teim sluajevima daju se
sistemno steroidi, a ponekad je potrebna kirurka dekompresija orbite. Kod
Akutna faza distireoidne oftalmopatije: obostrano izboene

one jabuice, jak edem i crvenilo vjea, hiperemija spojnica

izloenosti ronice ukapava se metilceluloza ili stavlja vlana komora. Tireoidna
oftalmopatija se ponekad spontano povue, no isto tako moe opstati i nakon
postizanja eutireoze.
Obostrani egzoftalmus u distireoidnoj Obostrani egzoftalmus u distireoidnoj

oftalmopatiji: one jabuice izboene, oftalmopatiji: one jabuice izboene,
pri pogledu ravno naprijed vidljiv je pri pogledu na dolje vidljiv je velik
gornji dio bjeloonice gornji dio bjeloonice

STRABIZAM I AMBLIOPIJA
Pokretanje one jabuice
Ona jabuica ne mijenja poloaj u odnosu na orbitu, ve je vanjski oni miii
rotiraju oko sredinje toke. Ona jabuica vri kretnje poput kuglastog zglobnog
tijela, a ulogu konkavnog zglobnog tijela ima masno tijelo orbite. Pokreti su mogui
u svim smjerovima, ali se iz didaktikih razloga opisuju samo kretnje oko tri glavne
osi: okomite (temporalno - nazalno), transverzalne (gore - dolje) i sagitalne (rotacija
prema unutra prema van).
Svaki pokret one jabuice rezultat je djelovanja vie miia. Pokreti desne i
lijeve jabuice su usklaeni i istovremeni, ak i ako je jedno oko slijepo.
Biinokularne kretnje oiju

Razlikujemo verzije i vergencije.
Verzije su istovremene kretnje oba oka u istom smjeru.
Vergencije su jednaki i istovremeni pokreti oiju u suprotnim smjerovima:
Dvije su vrste vergencija: konvergencija, ako se oi pokreu prema nosu, te
suprotna kretnja, divergencija, gdje se oi pokreu od nosa prema temporalno.
Binokularni vid
Binokularni vid je sposobnost da se
slika primljena istovremeno sa obje
mrenice u svijesti prihvati kao jedna
jedina.
Stereoskopski vid ili stereopsija je
percepcija tree dimenzije, to jest,
osjeaj dubine predmeta dobiven
stapanjem (fuzijom) dviju mreninih
slika koje se meusobno malo razlikuju.
Slike na mrenici su malo razliite zato
to su oi razmaknute i lijevo oko gleda
predmet pod kutem razliitim od desnog
oka.
Ako se iz nekog razloga (kod djece
je to najee strabizam) slika na
mrenicama ne projicira u
korespondirajue toke, slike nastaju u
neodgovarajuim anatomskim
podrujima mrenice pa ih mozak ne Osjeaj dubine predmeta nastaje
moe stopiti u jednu sliku. Zato nastaju stapanjem u mozgu dviju mreninih
dvoslike, koje ometaju normalan ivot i slika koje se meusobno malo
poimanje okoline. Kod djeteta iji razlikuju
binokularni vid jo nije posve razvijen
mozak se brani od dvoslika na dva naina. Jedan je nain potiskivanje slike u
mozgu iz jednog oka, tako da mozak uvijek prima sliku iz samo jednog oka, a nikad
iz oba. Primati moe uvijek iz istog oka, ili naizmjence iz jednog i drugog, ovisno o
smjeru pogleda.

Drugi nain obrane od dvoslika jest da mozak pone sparivati neodgovarajue
toke iz desne i lijeve mrenice. Normalno je da mozak sparuje anatomski
odgovarajue toke, to jest foveolu s foveolom, a periferiju jedne mrenice s
periferijom druge. Kod anomalnog sparivanja toaka, mozak spari foveolu jednog
oka s nekom drugom tokom mrenice drugog oka. Ta druga toka koja je preuzela
fiksacijsku funkciju foveole nikad ne moe imati i njezinu vidnu otrinu, te se na
takvom oku razvija slabovidnost ili ambliopija.
Uzroci strabizma
Za laika kiljenje znai suavanje vjenog rasporka, kao kod prejakog svjetla.
Za oftalmologa kiljenje, razrokost ili strabizam znai greku u poloaju onih
osovina. Ta greka je uzrokovana neravnoteom vanjskih onih miia. Posljedica
nekorigiranog strabizma je ambliopija - gubitak vidne otrine, te gubitak fuzije
odnosno percepcije prostora.
Strabizam je prisutan u oko 4% sve djece.
Uzrok strabizma nije poznat. est je kod djece s poremeajem vidne otrine
(refrakcijska greka, ozljeda oka, retinoblastom, dugotrajno pokrivanje oka zavojem,
katarakta itd.). Vjerojatno je razlog tome nedostatak fuzionog impulsa. Nadalje, est
je i kod djece s oteenjima mozga.
Strabizam moe biti prvi znak retinoblastoma, osobito ako otklonjeno oko ima
bijeli zjenini refleks.
Vrste strabizma
Stanje potpune ravnotee onih miia je rijetko - nalazimo ga samo kod 25%
osoba. Kod ostalih 75% osoba postoji neravnotea onih miia, to jest, latentna ili
manifestna sklonost oka prema devijaciji. Ipak, veina ljudi s latentnom sklonou
prema strabizmu nije razroka, jer neravnoteu onih miia nadomjetaju fuzionim
pokretima (to je nevoljna aktivnost!).
Fuzija je sposobnost mozga da stvori jednu, trodimenzionalnu sliku iz dvije
pojedinane slike koju dobiva od oiju s urednom, centralnom fiksacijom (tj. s
foveolom u sreditu).
Najea je sklonost oka prema devijaciji nazalno, te prema temporalno.
Ako fuzija ne nadvlada sklonost oka prema devijaciji, javlja se strabizam. Dakle,
strabizam je abnormalna, manifestna
devijacija oka, koja se fuzijom ne moe
ispraviti. Zato je u strabizmu prostorni
vid onemoguen.
Strabizam se dijeli u dvije osnovne
skupine: konkomitirajui ili pratei, te
paralitiki. Konkomitirajui strabizam
je uzrokovan neravnoteom onih Konvergentni strabizam lijevog oka
miia. Paralitiki strabizam
uzrokovan je paralizom jednog ili vie
onih miia.
Vrste fiksacije u strabizmu

Ovisno o vrsti fiksacije,
konkomitirajui strabizam moe biti
prisutan samo na jednom oku, ili Divergentni strabizam desnog oka

naizmjenino na oba oka.
Kod jednostranog strabizma jedno oko je stalno otklonjeno, dok drugo stalno
gleda pravo. Ako se unilateralni strabizam ne lijei, fovea otklonjenog oka ne prima
vizualne podraaje pa e se na njemu razviti slabovidnost zbog neupotrebe -
ambliopija zbog anopsije.
Kod alternirajueg strabizma je naizmjence jedno oko u otklonu, a drugo
gleda pravo. Pri tome oi naizmjence fiksiraju, a fuzija je odsutna: mozak potiskuje
sliku iz otklonjenog oka kako bi izbjegao dvoslike. Vidna otrina svakog oka moe
biti uredna, no ne postoji stereo-vid jer mozak u svakom trenutku prima sliku samo
iz jednog oka.
U praksi su najei horizontalni strabizmi - ezotropija i egzotropija. Osobito je
esta ezotropija koja ini vie od 75% svih strabizama.
Konvergentni strabizam (ezotropija)

Konvergentni strabizam se, slino kao i kod ostalih strabizama, prema vrsti
fiksacije dijeli na alternirajui (naizmjenina fiksacija strabizam oba oka dobra
vidna otrina) i jednostrani (zahvaeno samo jedno oko trajna supresija njegove
slike u mozgu ambliopija). Tu je i trea vrsta fiksacije, a to je ukriena fiksacija.
Kod ukriene fiksacije oba su oka istovremeno okrenuta nazalno, pri emu desno
oko fiksira lijevu stranu, a lijevo oko fiksira desnu stranu. Ovdje je razvoj ambliopije
manje vjerojatan zato to obje fovee primaju vizualne podraaje. Ipak, i ovdje je, kao
i u ostalih strabizama, stereo-vid onemoguen.
Konvergentni strabizam je esto povezan s dalekovidnou.
Paralitiki strabizam
Konkomitirajui strabizam se javlja u djetinjstvu i ne prate ga dvoslike zato to
ih mozak izbjegava potiskujui sliku iz otklonjenog oka. Paralitiki strabizam se
moe javiti u djetinjstvu kao posljedica kongenitalne paralize nekog bulbomotornog
ivca, no ee je steen - javlja se kasnije u ivotu kao posljedica oteenja jednog
ili vie bulbomotornih ivaca usljed bolesti mozga (najee vaskularne etiologije),
bolesti bulbomotornog ivca ili samog miia.
Bulbomotorni ivci mogu biti paralizirani usljed traume, infekcije, trovanja,
degenerativnih bolesti (multipla skleroza) ili dijabetesa.
Od uzroka u samom miiu to su trauma i miopatija (npr. u hipertireoidizmu).
Paraliza moe nastupiti naglo - akutno, ili se postupno, kronino razvijati.
Javi li se paraliza u vrijeme
kad je binokularni vid ve
razvijen, bolesnik e imati
dvoslike zato to se slike stvaraju
na nekorespondentnim mjestima
na mrenici. Pojava dvoslika
(diplopija) najjaa je kad bolesnik
gleda u smjeru najjae funkcije
paraliziranog miia. Dvoslike su
veoma neugodna pojava i bolesnik
naginje glavu u poloaj u kojem
su one najslabije - kretnjama glave
kompenzira nedostatnu funkciju Dvoslika
paraliziranog miia. esto je

mogue ublaiti dvoslike kirurkim zahvatom na zahvaenim miiima.
Dijagnostika strabizma
1. Devijacija jednog oka je esto vidljiva obinim promatranjem.
2. Manje oit strabizam moe se otkriti po decentriranom refleksu svjetla na
deviiranom oku kad se baterijsko svjetlo uperi u oi.
3. Pouzdaniji je test pokrivanjem oka: pacijent fiksira udaljenu toku (npr.
baterijsko svjetlo), a lijenik pokrije oko koje gleda ravno. Deviirano oko e se
pokrenuti da preuzme fiksaciju. U ezotropiji oko se pokree iz nazalne pozicije
lateralno prema primarnom poloaju. U egzotropiji se oko pokree iz temporalne
pozicije prema medijalno do primarnog poloaja.
Nistagmus
Nistagmus je nevoljno ritmiko pokretanje oiju. Uzrok mu je oftalmoloki (npr.
ambliopija), neuroloki (multipla skleroza), otoloki (podraaj labirinta ili
vestibuluma), ili je kongenitalan. Postoji i normalni, fizioloki nistagmus. Fizioloki
nistagmus se normalno javlja kod pogleda krajnje lijevo ili krajnje desno, kod
gledanja iz vozila u pokretu, te kod podraivanja labirinta ili vestibularnog ivca.
Prema vrsti nistagmikih pokreta razlikuju se tri glavne vrste nistagmusa: trzajni,
pendularni i mijeani.
Trzajni nistagmus se sastoji od spore faze, koju slijedi brza korektivna faza u
suprotnom smjeru. Imenuje se prema smjeru brze faze, tj. prema gore, dolje, desno,
lijevo i rotatorni trzajni nistagmus. Trzajni nistagmus je obino znak patolokog
procesa u primozgu.
U pendularnom nistagmusu oi se kreu poput klatna - oscilacije su jednake u
oba smjera. Kongenitalni pendularni nistagmus je horizontalan, konjugiran, a esto
pri pogledu u stranu prelazi u trzajni. Nasljedan je i postoji od roenja. U vrijeme
spavanja nije prisutan. est je kod slabovidne djece.
Za razliku od kongenitalnoga, u steenom pendularnom nistagmusu ona
jabuica se pokree ukoso, ukrug, ili eliptino.

OFTALMOLOKE HITNOSTI
Akutna pojava crvenila oka

Tema crvenog oka detaljno je obraena u dogovarajuem poglavlju, pa ovdje
donosimo samo tablini prikaz diferencijalne dijagnostike najeih uzroka akutno
crvenog oka.
Diferencijalna dijagnostika crvenog oka

Keratitis,
Akutni
Simptom Konjunktivitis Iritis abrazija
glaukom
ronice
Oskudan ili
Iscjedak Izrazit Ne Ne
odsutan
Fotofobija Ne Izrazita Slaba Slaba
Bol Ne Mala do izrazita Izrazita Izrazita

Vidna Ovisi o mjestu
Normalna Smanjena Smanjena
otrina oteenja
Manja ili Jednaka ili
Zjenica Normalna iroka i fiksirana
jednaka manja
Kontuzija oka
Tupa ili otra trauma moe
uzrokovati niz razliitih ozljeda
oka: od erozije ronice, hifeme
(prisutnost krvi u prednjoj onoj
komorici), edema ili ablacije
mrenice, razdora ilnice,
krvarenja u staklovinu, do
ozljede vidnog ivca, frakture
orbite i perforacije one
jabuice. Svaka ozljeda s
gubitkom vidne otrine zahtijeva
hitni oftalmoloki pregled. Kod
svake sumnje na ozljedu orbite Hifema (krv u prednjoj onoj komorici)
obvezatno uiniti rendgenogram
i potraiti znakove frakture i stranog tijela.
Penetracijska i perforacijska ozljeda one jabuice

Bjeloonica i ronica mogu se probiti velikim brojem objekata - od metala, drva,
plastike, stakla, kamena, velikim ili jedva vidljivim, eksplozivnim, ili puknuti usljed
tupog udarca. Penetracijska ozljeda znai probijanje one jabuice na jednom mjestu,
tj. postoji samo ulazna rana. Kod perforacijske ozljede ona jabuica je probijena
dvaput, tj. postoje i ulazna i izlazna rana.

Tipina penetracijska ozljeda
ronice vidi se kao kapljica boje arenice
koja viri kroz perforaciju, zjenica je
izobliena, a prednja komorica plitka.
Sitna estica velike brzine moe
perforirati onu jabuicu tako da se tkiva
nakon toga zatvore, i smetnje se jave tek
kasnije (upala, toksino djelovanje
estice). Penetracija estice moe sezati
do u lubanjsku upljinu, pa treba obratiti
pozornost na mogue neuroloke
simptome, osobito kod eksplozivnih
ozljeda. Svaka ozljeda u kojoj je Prolaps arenice kroz ozljedu na
probijena ona jabuica zahtijeva hitnu granici ronice i bjeloonice
hospitalizaciju i kirurku obradu zbog
opasnosti od trajnog oteenja vida i
onih struktura, infekcije i krvarenja.
Takoer, obvezatno treba uiniti
rendgenogram da bi se otkrilo
eventualno intrabulbarno strano tijelo.
Laceracije vjea
Povrne laceracije vjea moe
zbrinjavati lijenik ope medicine. Sve
ozljede koje zahvaaju rub vjee, suzne
puteve ili unutarnji oni kut obvezatno Laceracija vjee zbrinuta avima
mora kirurki obraditi oftalmolog. Ako
se u rani vidi masno tkivo, laceracija je
vjerojatno prodrla u orbitu i moe
postojati ozljeda dubokih onih adneksa.
U takvom sluaju se i ozljeda bulbusa
moe otkriti tek naknadno.
Strana tijela
Mogu se nalaziti na spojnici, ronici
ili unutar oka. Kod stranih tijela ronice i
spojnice bolesnik se tipino ali na
osjeaj stranog tijela u oku, uljanje i
grebanje u oku, suzenje i fotofobiju.
Intraokularna strana tijela, zaudo, mogu
biti posve asimptomatska.
Strana tijela spojnice mogu se nai
na bilo kojem njenom dijelu, a najee
na spojnici gornjeg tarzusa.
Strana tijela pod gornjom vjeom
uzrokuju jako draenje ronice. Obrtanje
gornje vjee i odstranjenje stranog tijela Metalno strano tijelo ronice
donosi trenutno veliko olakanje tegoba.

Strana tijela ronice su obino metalne estice koje prte kod varenja ili
strojnog bruenja metala i zabiju se u stromu.
Uklanjanje stranog tijela ronice treba uiniti lijenik.
Fotoelektrika oftalmija
To je keratitis koji nastaje gledanjem u varilaki luk ili kvarcnu svjetiljku, a
uzrokuje ga ultraljubiasto zraenje. Spojnica je podraena, vid lagano smanjen, a
pacijent osjea bol i uljanje u oima (obino je obostrano!). Ukapavanje lokalnog
anestetika donosi dramatino privremeno olakanje, ali ga se nikako ne smije dulje
koristiti. Ronica se tokasto oboji fluoresceinom. Obavezno treba potraiti i strana
tijela ronice i spojnice.
Lijeenje: Antibiotike kapi ili mast 3x, zavoj oka. Analgetici; hipnotici ako bol
ometa san.
Keratitis uzrokovan kontaktnim leama

Keratitis ili ulkus ronice moe biti uzrokovan predugim noenjem kontaktnih
lea, infekcijom, loom higijenom, potom iskrivljenom ogrebenom ili
neodgovarajuom kontaktnom leom. Pacijent osjea jaku bol u oku. Bojenje
fluoresceinom pokazuje eroziju ili ulceraciju. Lokalni anestetik donosi trenutno
olakanje, ali ga se ne smije koristiti za olakavanje tegoba.
Lijeenje je kao i kod fotoelektrine oftalmije. Kontaktne lee treba provjeriti
lijenik koji ih je ordinirao.
Korozije ronice
Doe li oko u dodir s kiselinom ili
luinom, to prije ga treba isprati velikom
koliinom vode. Ako je mogue, ukapa se
lokalni anestetik pa se ispire fiziolokom
otopinom dok pH papir ne pokae
neutralizaciju. Prognoza je dobra ako je
ronica prozirna. Korozija vapnom ima lou
prognozu. Zamuenje ronice zahtijeva
hospitalizaciju. Korozija ronice jetkom tekuinom
Gigantocelularni ili temporalni

arteritis
Gigantocelularni arteritis je
sistemni vaskulitis koji moe
zahvatiti bilo koju arteriju, no
najee su to povrna temporalna
(temporalni arteritis), oftalmika, ili
vertebralna arterija. Tipino
zahvaa osobe starije od 60 godina.
Simptomi su: glavobolja, bolna
osjetljivost skalpa, bol kod
Temporalni arteritis: kroz kou
vakanja, poviena sedimentacija
sljepoonice istie se nepravilno zadebljana
(iznad 50 mm) te kompleks
temporalna arterija
reumatske polimialgije (mialgija,

gubitak teine, anoreksija, febrilitet nepoznatog uzroka). Palpacija temporalne
arterije otkriva bolnu osjetljivost, nedostatak pulsacija, te vorasta zadebljanja u toku
arterije. Od onih simptoma vodi iznenadni gubitak vida, a na onoj pozadini se vidi
blijedi edematozni optiki disk. Mogui su i znakovi pareze okulomotornog ivca.
Gubitak vida je prvi znak temporalnog arteritisa u 10% sluajeva.
Temporalni arteritis je stanje koje ozbiljno ugroava vid. Zato kod sumnje na
njega odmah treba dati sistemno steroide, ne ekajui na laboratorijske rezultate.
Obino uslijedi dramatino poboljanje, dok bez terapije dolazi do tekog i trajnog
gubitka vida. U 75% nelijeenih bolesnika bolest zahvati i drugo oko, esto nakon
samo nekoliko sati ili dana.

Pojmovnik
Afakija - nepostojanje one lee (uroeno ili steeno)
Akomodacija - mehanizam fokusiranja one lee
Akromatopsija neraspoznavanje boja uope (sinonim: monokromazija)
Albinizam - nedostatak melanina u oku i/ili svim tkivima (okularni/okulokutani
albinizam)
Ambiopija - slabovidnost; stanje smanjene otrine vida u odsutnosti bilo kakvi
anatomskih promjena fovee i koje se ne moe ispraviti korekcijskim leama
Astigmatizam - refrakcijska greka uzrokovana nepravilnom zakrivljenou ronice,
a iznimno rijetko lee
Basedowljeva bolest autoimuna bolest koju karakterizira trijas: hipertireoza s
difuznom strumom, oftalmopatija i dermatopatija
Binokularni vid - sposobnost da se slika primljena istovremeno sa obje mrenice u
svijesti prihvati kao jedna jedina
Blefaritis upala vjea
Bulbomotorika pokretanje one jabuice
Celulitis orbite upala mekih dijelova orbite
Ciklitis - upala cilijarnog tijela
Cilijarna hiperemija - blijedoljubiasta obojenost bjeloonice u pojasu od - mm
oko limbusa ronice, usljed prosijavanja hipereminih cilijarnih ilica (koje se,
zbog neprozirnosti bjeloonice, same ne razabiru)
Dakrioadenitis upala suzne lijezde
Dakriocistitis - upala suzne vreice
Dinamiki nistagmus (nistagmus u krajnjem poloaju): normalno se javlja kod
pogleda krajnje lijevo ili krajnje desno.
Diplopija - dvoslika
Disocirani nistagmus: oi se pokreu neovisno jedno o drugom. Javlja se kod
multiple skleroze.
Divergencija - oba oka gledaju prema lateralno
Dukcije - kretnje samo jednog oka
Egzoforija - sklonost oka prema devijaciji temporalno
Egzoftalmometrija - mjerenje egzoftalmusa pomou posebnog pominog mjerila,
egzoftalmometra
Egzoftalmus - protruzija one jabuice; izraz egzoftalmus se koristi prvenstveno za
protruziju uzrokovanu bolestima titnjae
Ektropij - izvrtanje ruba vjee prema van
Endoftalmitis - upala uvee, mrenice i staklovine
Entropij - uvrtanje ruba vjee prema onoj jabuici
Epifora - pojaano suzenje
Episkleritis upala episklere - povrnog sloja bjeloonice
Erozija oguljotina epitela (ronice)
Fakoemulzifikacija - operacija katarakte pomou ultrazvune sonde
(fakoemulzifikatora) uvuene u prednju komoricu
Fotoelektrika oftalmija - keratitis uzrokovan ultraljubiastim zraenjem, usljed
gledanja u varilaki luk ili kvarcnu svjetiljku
Fotofobija - svjetloplahost; preosjetljivost na svjetlo

Fuzija - sposobnost mozga da stvori jednu, trodimenzionalnu sliku iz dvije
pojedinane slike koju dobiva od oiju s urednom foveolarnom fiksacijom
Glaukom optikoneuropatija koju karakteriziraju ekskavacija optikog diska, ispadi
u vidnom polju, te oni tlak koji je povien toliko da oteuje vidni ivac
Gravesova bolest v. Basedowljeva bolest
Halacij - vori pod koom vjee, usljed kronine upale i opstrukcije Meibomovih
lijezda.
Heterokromija arenice - pojava razliite boje arenica u iste osobe
Heterotropija - razrokost (sinonimi: strabizam, tropija)
Hipermetropija - dalekovidnost; refrakcijska greka u kojoj oko ima slabiju lomnu
jakost od normalnoga
Hiperopija dalekovidnost; v. hipermetropija
Hipopion - nakupina gnoja na dnu prednje komorice
Hiposfagma - subkonjunktivalno krvarenje
Hordeolum - jemenac; gnojna upala lijezda u rubu vjee
Iridociklitis - prednji uveitis; upala arenice cilijarnog tijela
Iris bikolor - nakupine pigmenta koja pokriva cijeli sektor arenice, pa je arenica
dvobojna
Iris tigrata brojne nakupine pigmenta na povrini arenice, zbog ega je nalik na
tigrovu ili leopardovu kou
Iritis -upala arenice
Iridociklitis - upala arenice i cilijarnog tijela
Katarakta - bilo kakvo zamuenje lee
Keratitis upala ronice
Keratokonjunktivitis upala ronice i spojnice
Komplicirana katarakta zamuenje lee nastalo kao posljedica neke druge one
bolesti
Kongenitalni glaukom - kongenitalna malformacija; glaukom uzrokovan
anomalnom graom struktura komornog kuta
Konkomitirajui strabizam - razrokost uzrokovana neravnoteom onih miia
Konvergencija - oba oka gledaju prema medijalno
Konjunktivitis - upala spojnice
Ksantelazma - bezbolno ukasto plosnato izboenje na medijalnim dijelovima
vjeagraeno od nakupina lipoidnih stanica
Kseroftalmija zadebljanje i keratinizacija epitela spojnice, te poremeaj luenja
mucina, kao posljedica avitaminoze vitamina A, upale ili ozljede
Lagoftalmus - stanje u kojem vjee ne mogu pokriti onu
Lutein - ksantofilni pigment koji utoj pjezi daje ukastu boju
Midrijaza - dilatacija zjenice
Mijeana hiperemija - istovremena pojava konjunktivalne i cilijarne hiperemije (v.)
Minimum separabile - najmanji kut pod kojim prosjeno oko vidi dvije toke kao
odvojene; iznosi jednu lunu minutu
Miopija kratkovidnost; oko prejako lomi svjetlost, pa slika nastaje ispred mrenice
Mioza - konstrikcija zjenice
Neutralizacija je potiskivanje slike iz jednog oka u mozgu, tako da mozak uvijek
prima sliku iz samo jednog oka
Nistagmus - nevoljno ritmiko pokretanje oiju
Okluzija oka pokrivanje oka zavojem
Optokinetiki nistagmus - normalni nistagmus koji se javlja kod gledanja iz vozila
u pokretu

Ortoforija - stanje potpune ravnotee onih miia
Pendularni nistagmus - nevoljno ritmiko pokretanje oiju poput klatna, oscilacije
su jednake u oba smjera
Penetracijska ozljeda - probijanje one jabuice na jednom mjestu, tj. postoji samo
ulazna rana
Perforacijska ozljeda - ona jabuica je probijena dvaput, tj. postoje i ulazna i
izlazna rana
Pingvekula - hijalina degeneracija veziva spojnice uz medijalni dio limbusa ronice
Presbiopija - staraka dalekovidnost; fizioloko smanjenje sposobnosti oka da
akomodira u dobi nakon . godine zbog skleroziranja lee i cilijarnog miia
Progresivna miopija - nasljedna degenerativna bolest koja zahvaa gotovo sve
dijelove oka, u kojoj zbog trajnog rasta one jabuice kratkovidnost napreduje
tokom cijelog ivota
Proptoza - izboenost jednog ili oba oka
Pseudofakija - stanje nakon operacije oka gdje je ona lea zamijenjena umjetnom
intraokularnom leom
Refrakcija - lom svjetlosti pri prijelazu iz jednog sredstva u drugo zbog razlike u
brzini irenja svjetlosti kroz ta sredstva; u oftalmologiji se pod refrakcijom
podrazumijeva pronalaenje kombinacije lea koje najbolje ispravljaju
pacijentovu refrakcijsku greku
Retinoblastom - maligni intraokulani tumor djeje dobi; esto nasljedan i obostran
Sekundarna katarakta zamuenje ostatka lene kapsule nakon operacije
katarakte
Sekundarni glaukom glaukom kao posljedica neke druge one
Simultana percepcija je sposobnost da se slike koje padaju izvan korespondirajuih
podruja primaju istovremeno, iako se ne stapaju u jednu sliku, to jest - ne
fuzioniraju, pa ak mogu stvarati i dvoslike koje meutim, promatrau ne
smetaju.
Skleritis upala bjeloonice
Slijepa pjega projekcija optikog diska na vidnom polju, sitno podruje nevienja
kojeg nismo svjesni
Stafilom - izboenje lokalno stanjene bjeloonice kroz koje tamno prosijava uvea
Stereopsija stereoskopski vid; percepcija tree dimenzije
Strabizam razrokost (sinonim: heterotropija, tropija)
Temporalni arteritis - sistemni vaskulitis (gigantocelularni arteritis) koji je zahvatio
povrnu temporalnu arteriju
Trihijaza - rast trepavica prema onoj jabuici
Unutarnji pterigij -trei kapak; duplikatura spojnice nalik krilcu kukca, koja se
protee iz medijalnog onog kuta preko limbusa ronice
Vergencije - jednaki i istovremeni pokreti oiju u suprotnim smjerovima
Verzije - su istovremene kretnje oba oka u istom smjeru
Vidno polje - polje koje jedno oko obuhvaa pogledom ne mijenjajui mu pravac
uta pjega - ovalni sredinji dio mrenice promjera 3x5 mm na kojoj se istue
tamnoutom bojom

KAZALO POJMOVA
Afakija............................................. 39 gljivini........................................................... 31
herpetiki ........................................................ 31
Akomodacija ................................... 10 punktiformni...................................................30
Ambliopija ...................................... 46 ulcerozni .........................................................30
Ambliopija zbog anopsije ............... 45 uzrokovan kontaktnim leama ........................ 49
Antiglaukomski lijekovi.................. 28 Kongenitalna katarakta ....................37
Arcus senilis ...................................... 7 Konjunktivitis ............................24, 25
Binokularni vid ............................... 43 Kontaktne lee .................................49
Bjeloonica........................................ 6 Kontuzija oka...................................47
Blefaritis.......................................... 19 Korozija ronice...............................49
Bol ................................................... 28 Kretnje oiju ....................................43
astenopska ...................................................... 12 Kruni oni mii...............................8
cilijarna........................................................... 27 Laceracije vjea ...............................48
Celulitis orbite........................... 22, 40 Lea..................................................10
chemosis............................................ 6 Lena kapsula ..................................10
Conjunctivitis .................................. 24 Lizozim ............................................16
Dakriocistitis Masno tijelo orbite ...........................16
akutni.............................................................. 22
kronini .......................................................... 21 megalokornea...................................35
Degeneracije ronice....................... 32 Midrijaza..........................................36
Descemetokela ................................ 30 Mioza ...............................................36
Diferencijalna dijagnostika Mii podiza gornje vjee ................8
crvenog oka .................................................... 29 Multipla skleroza .......................45, 46
Dijagnostika strabizma.................... 46 Nistagmus ........................................46
Distireoidna oftalmopatija............... 41 One masti .........................................4
Distrofije ronice............................. 32 Okluzija
Ectropion ......................................... 18 oka .............................................................. 4, 44
Egzoforija........................................ 44 Opstrukcija suznih puteva................21
Entropion......................................... 18 Orbita ...............................................15
Epifora............................................. 40 Orbitalni septum ................................8
Epiphora .......................................... 40 Ozljeda oka ......................................29
Ezotropija ........................................ 45 Paralitiki strabizam ........................45
Fotoelektrika oftalmija .................. 49 Penetracijska ozljeda one jabuice.47
Fuzija............................................... 44 Perforativna ozljeda one jabuice ..47
Gerontokson ...................................... 7 Polumjeseasti nabor spojnice ...........9
Gigantocelularni arteritis................. 49 Presbiopija .......................................12
Glaukom.......................................... 27 Pseudofakija.....................................39
akutni........................................................ 27, 29 Rekurentna erozija ronice ..............33
kongenitalni.................................................... 35 Retinoblastom ..................................38
Herpes zoster................................... 31 Ronica ..............................................7
Heteroforija ..................................... 44 arenica
Hiperemija spojnice ........................ 23 pigmentacija ...................................................13
Hipermetropija ................................ 12 Senilna katarakta..............................37
Hipopion.......................................... 30 Septum orbitale ...............................7
Hordeolum ...................................... 19 Sindrom
Iridociklitis ................................ 26, 29 suhog oka........................................................ 40
suznog oka...................................................... 40
Jemenac ......................................... 19
Slijepa pjega.....................................15
Katarakta ......................................... 37
Spojnica ...........................................49
Keratitis ..................................... 30, 49

Staklasto tijelo................................... 9 Traumatska katarakta.......................37
Strabizam......................................... 44 Treptanje ............................................9
konkomitirajui .............................................. 44 Tumori .............................................20
paralitiki.................................................. 44, 45
Tumori vjea....................................20
Strano tijelo
ronice............................................................ 49 Ukapavanje onih kapi.......................4
spojnice .......................................................... 48 Unutarnja ona ovojnica ..................14
Subkonjunktivalno krvarenje .......... 24 Uzroci strabizma ..............................44
Suze ................................................. 16 Vjee..............................................7, 9
Suzna bradavica ................................ 9 Vrste strabizma ................................44
Suzni film ........................................ 16 ilnica ..............................................14
Temporalni arteritis......................... 49 Zonularna vlakna .............................10
Test pokrivanjem oka...................... 46 uta pjega ........................................15
Tireoidna oftalmopatija............. 41, 42

Biljeske Za Udzbenik Oftalmologije Za Stomatologe PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Biljeske Za Udzbenik Oftalmologije Za Stomatologe PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Katedra za oftalmologiju

Medicinskog fakulteta sveuilita u Rijeci

Karmen Lonarek 1.6.2008. 1

Karmen Lonarek 1.6.2008. 2

Karmen Lonarek 1.6.2008. 3

Ukapavanje onih kapi

Karmen Lonarek 1.6.2008. 4

Karmen Lonarek 1.6.2008. 5

Graa i funkcija bjeloonice

Karmen Lonarek 1.6.2008. 6

Shematski presjek kroz prednji dio oka

Karmen Lonarek 1.6.2008. 7

Prednji dio oka i akcesorni dijelovi vjea

Karmen Lonarek 1.6.2008. 8

Graa staklastog tijela

Karmen Lonarek 1.6.2008. 9

Graa i funkcija lee

Makro-presjek kroz prednji segment: 1-epitel ronice, 2-stroma

Karmen Lonarek 1.6.2008. 10

Pogled iz unutranjosti oka na leu koju okruuju cilijarni

Shematski prikaz akomodacije

Karmen Lonarek 1.6.2008. 11

Meka kontaktna lea Tvrda kontaktna lea

Karmen Lonarek 1.6.2008. 12

Iris tigrata Heterokromija arenica

Karmen Lonarek 1.6.2008. 13

Karmen Lonarek 1.6.2008. 14

Shematski pogled u orbitu odozgo i odozdo, vidljivi oni miii

Karmen Lonarek 1.6.2008. 15

Graa suznog aparata

Suze i prekornealni suzni film

Karmen Lonarek 1.6.2008. 16

Suzni film ima tri sloja: mukozni, vodeni i lipidni

Karmen Lonarek 1.6.2008. 17

Entropij Ektropij donje vjee

Karmen Lonarek 1.6.2008. 18

Karmen Lonarek 1.6.2008. 19

Benigni tumori vjea

Hemangiom donje vjee

Fibromi vjee i okoline oka

Maligni tumori vjea

Karmen Lonarek 1.6.2008. 20

Karcinom lojnih lijezda

Karmen Lonarek 1.6.2008. 21

Celulitis desne orbite (posljedica etmoiditisa)

Karmen Lonarek 1.6.2008. 22

Cilijarna hiperemija u iridociklitisu

Karmen Lonarek 1.6.2008. 23

Konjunktivitis Jaka hiposfagma

Karmen Lonarek 1.6.2008. 24

Konjunktivitis je najea uputna oftalmoloka dijagnoza, i obino prva dijagnoza na

Kod sumnje na konjunktivitis nikad se lijeenje ne smije poeti steroidnim

Karmen Lonarek 1.6.2008. 25

Karmen Lonarek 1.6.2008. 26

Akutni glaukom zatvorenog kuta

Openito o glaukomskoj bolesti

Karmen Lonarek 1.6.2008. 27

Patogeneza glaukomske bolesti

Subjektivni simptomi glaukoma

Karmen Lonarek 1.6.2008. 28

Zjenica Vjerojatno stanje

Vidna otrina Stanje Znakovi

Bulbarna i palpebralna spojnica su hiperemine,