GORNJA SOBA

PEDESETNICA NARODA
 Postal Address: ICCRS, Palazzo della Cancelleria, 00120 Vatican City, Europe
Offices: Piazza della Cancelleria, 1 - 00186 Rome, Italy
Tel.: +39 06 69.88.75.38 - 06 69.88.75.65 - Fax: 06 69.88.75.30
E-mail: info@iccrs.org - Fax Prayer Line: 06 69.88.75.74
Web site: www.iccrs .org
Predsjedatelj: Dark Jeziorny Urednik: Kees Slijkerman, e-mail: kees@stucom.nl
Web stranica za Europu, ukljuujui i stara izdanja Euccril-a: www.iccrs.org/europe.

Biblioteka IZVOR IVOTA, knjiga 7.

Priredila: sestra Svjetlana Rezo, Ki Boje Ljubavi

Korektura: Brani par tefica i Ante Protrka

Lektura: fra Franko Neimarevi

Izdava: Biblioteka Boje Providnosti

"IZVOR IVOTA"

Tiskara: 2B multimediaPrint, Nova Bila

Kontakt: rezomilka@gmail.com

Web site: www.bozjaljubav.jimdo.com

Sponzori: Zajednica "Boje ljubavi"

KNJIGA JE POKLON.
NE PRODAJE SE!

Ova knjiga sadri tekstove preuzete iz informativnog listia Euccril i besplatna za svakoga tko eli.
Moete nam poslati e-mail na adresu kees@stucom.nl predmet: Euccril, s ovom porukom: yes, put
me on the mailing-list of Euccril-English or/and Euccril-Francais.
Ovaj Informativni listi pokrenut je 1999. godine, a izdaje ga Europski pododbor ICCRS-a.
PITANJA ICCRS-ovoj DOKTRINALNOJ KOMISIJI
ICCRS prima mnogo pitanja o Katolikoj Karizmatskoj Obnovi, i dajemo sve od sebe da bi odgovo-
rili na to vie pitanja uz pomo lanova ICCRS-ove Doktrinalne Komisije koji ljubazno odvajaju
svoje vrijeme da provjere preporuke i iskau povjerenje svome izvoru. Svako od pitanja i odgovora
nainjenih u ovome odjelu Formacije Vodstva su izabrana zbog svoje vanosti i pomoi sveobu-
hvatno za sve one koji su ukljueni u Katoliku Karizmatsku Obnovu. Ako imate pitanje o KKO-i,
molim vas da poaljete na newsletter@iccrs

2
 GORNJA SOBA PEDESETICA NARODA
OSVRT

Da nam ne bi izgledao nerazumljiv naslov ove knjige, citarat emo

Djela Apostolska kako bi nam bio jasniji, ne samo naslov knjige, nego
i sadraj koji e nas voditi kroz razmatranje u karizmatskoj obnovi po
Duhu Svetom.
Onda se vratie u Jeruzalem s brda zvanog Maslinsko, koje je blizu
Jeruzalema... I poto uu u grad, uspnu se u GORNJU SOBU... Kada je
napokon doao dan PEDESETNICE, svi su bili zajedno na istom mjestu.
I eto iznenada uma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuu
u kojoj su bili Svi se napunie Duha Svetoga... "(Dj. Ap.).
Kad je sveti Luka opisivao udesan silazak Duha Svetoga, spominje
karizmatske uinke toga dogaaja. Ako budemo sabrano itali ovu knji-
gu, ona e i nas voditi prema karizmatskoj obnovi po Duhu Svetom.
Duh Sveti je ljubav i onda je jasno da on podupire ljubav u naim
srcima. Ali, ljubavi nema bez milosti, a znamo da se milost Boja gubi
tekim grijehom uvajmo tu milost Duha Svetoga kako bismo ostali
stalno povezani s Bogom u ljubavi. Postoji i posebna pomo Duha Sve-
toga koja podupire nae due na putu k Bogu, a to su darovi - karizme
Duha Svetoga. Ima ih sedam, a oni stvaraju raspoloenje u naoj dui
kako bismo ustrajali na putu prema Bogu...
Davno su bili prvi Duhovi, ali Duhovi neprestano traju, trajno se po-
navljaju. A za sauvanje toga trajnog dogaanja Duha Svetoga u nama
pomoi e nam pouke i poruke ove knjige.
Fra Branko Neimarevi

3
 OSVRT

Postoje veliki Boji zahvati u svijetu do kojih svijet ne dri ili ih je

potpuno zaboravio, to zbog nepoznavanja Boje nazonosti i ljubavi,
to zbog vlastite sljepoe srca. Dogaaj Duha Svetoga, tj. bolje reeno
dolazak Duha Svetoga je susret koji obnavlja svako srce koje se iskreno
eljelo susresti s ljubavlju Bojom. Dobar primjer su nam prvi uenici
ije se slabosti pretvaraju u jakost a strah u hrabrost koja za cilj ima na-
vijestiti Krista i ljubav koju su upravo i sami iskusili. Bitno je iskustvo
Duha Svetoga bez kojega ni sami apostoli nisu mogli uvjerljivo prenositi
ono zbog ega su poslani u Svijet, a to je navijestiti Radosnu vijest spa-
senja.
Ova knjiga, koju je priredila s: Svjetlana Rezo, dobra je pomo sva-
kom kraninu koji eli osjetiti iskustvo Duha Svetoga kojeg smo primili
u svetim Sakramentima, esto zaslijepljeni dovoljno ne koristimo milosti
Boje kao to su darovi Duha Svetoga. Mnogi, po kojima djeluje Duh
Sveti, danas znaju nositi kri ismijavanja ili prezira. To je sigurno cijena
predanja Bogu koju valja platiti. Jer kae sv. Pismo - lude ovoga svijeta
izabra Bog da posrami mudre.
Vjerujem da e ova knjiga na naem jeziku doprinijeti veoj pobo-
nosti prema Duhu Svetom u naem narodu kojemu je potrebna obnova
duha koja je nemogua bez nutarnjeg zahvata Duha Svetoga kojem se
uvijek iznova treba otvoriti. Stoga neka ova knjiga svakoga koji je proi-
ta potakne upravo na otvorenost toj Velikoj Ljubavi Bojoj.
Don Marko Majstorovi

4
 PREDGOVOR
Hvaljen Isus i Marija, dragi itatelju. Od Boga ljubljeni itatelju, evo
jo jedna knjiga u naoj biblioteci Izvor ivota koja e unijeti mnogo ra-
dosti u ivote svih onih koji joj posvete panju. Zahvaljujem Bogu i svojim
suradnicima, a posebno sveenicima i svima koji su dali svoje osvrte. Kao
i sponzoru. Neka dragi Bog obilno svima uzvrati svojim blagoslovom. U
ovoj knjizi je na jednom mjestu je mnogo toga to treba nama svima koji
smo zainteresirani za duhovnu obnovu, teologiju darova i slubu u Crkvi,
kao i jo puno zanimljivih tema, razluivanje duhova, zagovornika mo-
litva, mladi u Crkvi, Evangelizacija svijeta, primjeri djelovanja kao Chri-
steen, Vodstvo i vizija vodstva, rast u duhovnom ivotu kao i razna pitanja
i odgovori teoloke komisije. Knjigu poinjem s molitvom i zavravam s
Bojom rijeju i molitvom u "Gornjoj sobi" kao molitvenom pripremom
za pedesetnicu naroda. Sve ezne da uraste u Kristovu preobrazbu pa i
sama priroda-kako nam kae sam sv. Pavao. Liturgija asoslova na Duho-
ve nas poziva rijeima: Aleluja, Duh je Gospodnji ispunio krug zemalj-
ski: Doite, poklonimo se, Aleluja! Uimo u gornju sobu u molitvu hvale
i slavljenja Stvoritelja svega stvorenoga sa enjom:
POALJI DUHA SVOJEGA,
GOSPODINE, I OBNOVI LICE
ZEMLJE I SRCA LJUDI!
Gospodine Isuse Kriste, Kralju slave i slugo patnie! Hvala Ti to je
Tvoja smrt urodila Uskrsnuem. Hvala Ti to je Tvoje uskrsnue i Uza-
ae, urodilo poslanjem Duha Svetoga. Gospodine Isuse Kriste, obeao
si nam poslati Duha Svetoga i to ne jednokratno, nego za svako vrijeme
povijesti Crkve. Molimo Te da ga sada - opet poalje! Treba nam ljubav
Boja, treba nam Ljubav boanska osoba, Duh Sveti. Hvala Ti, Majko
Marijo, koja si se s prvom Crkvom pripremala molitvom i bdijenjem, i
postom za dolazak, za izlijevanje Duha Svetoga.
Duh Sveti jest onaj koji nas posveuje, koji nas obnavlja, koji nas
isti. Isus, kad je uskrsnuo i kad se ukazao apostolima, rekao im je: ''Mir
vama!'' Pavao govori: ''Ne primiste Duha robovanja da se opet bojite
nego Duha posinstva u kojemu kliemo 'Abba, Oe'. Molimo i za ostale
darove, ali ponajprije za ljubav jer nam znanje moe postati inficirano
oholou. Duh Sveti ponajprije je onaj koji nam daruje obraenje. I to
svakome. Daruje nam razumijevanje. Molimo ga za te darove. Molimo
ga i za plodove. Zato, Gospodine ivotvore, Due Sveti, molimo Te

5
ui u podzemlje naih podsvijesti, nesvijesti i svijesti. Raisti to treba
raistiti, preobrazi to treba preobraziti. Kako ne bismo bili uobraeni
nego preobraeni krani.
Daj nam snagu za novo stvaranje, umiranje sebi i raanje Bogu po
Tebi, u Tebi po Isusu, jer Ti si obnovitelj. Ui u moj duh, duu i tijelo.
Sve Ti predajem. Daj mi dar molitve za umiranje samome sebi i raanje
Bogu za blinje. Da sluim blinjima radi Boga, a ne kao bogovima. Da
se oslobaam ugaanja sebi da elim ugaati Tebi sa cijelim svojim
biem. Da se ne bojim traiti potpuno razvlatenje od samoga sebe pot-
puno osloboenje od samoga sebe. Da se oslobodim samooboavanja i
oboavam Boga jedinoga.
Boe nade, slavimo te za dar Veere Gospodnje, gdje se, u Duhu,
nastavljamo susretati sa Sinom tvojim Isusom Kristom, ivim kruhom s
neba. Oprosti nam to nismo dostojni toga velikog dara ivimo u po-
djelama, u potajnoj sprezi s nejednakou, samodopadni u razdvojenosti.
Gospodine, molimo Te da pospjei dan kada e itava Crkva imati za-
jednitvo u lomljenju kruha, i da, ekajui taj dan moemo bolje nauiti
biti ljudi koje oblikuje Euharistija za slubu svijetu.
Due Sveti, ljubavi Oca i Sina, Daru osobo, i osobni Dare, molimo
Te da doe k nama. Da nas preuzme kao djecu Boju. Da osmisli
nae postojanje, nae sluenje, na boravak na zemlji. Da u nama usadi
duboku enju za putovanjem prema nebeskoj domovini, a da pri tom ne
zaboravimo na svoje zemaljske zadae. To Te molimo po monom za-
govoru Marije iz Nazareta koja je bila Tvoja najposlunija uenica i naj-
vjernija zarunica. To Te molimo po Kristu Gospodinu naemu, amen.
Od svojih prvih poetaka u Gornjoj sobi, rana kranska zajednica
kua izlijevanje Duha Svetoga, koje ju osposobljava za rast u vjeri i je-
dinstvu, u molitvi i djelovanju, ne bi li uistinu postala zajednica Uskr-
snua, sjedinjena s Kristom u njegovoj pobjedi nad svime to nas dijeli
meusobno i od njega. Crkva u Jeruzalemu tada postaje svjetionikom
nade, predokus nebeskog Jeruzalema, pozvana da pomiri ne samo nae
crkve ve i sve narode. Ovim putom vodi Duh Sveti, koji prve krane
privodi spoznanju istine o Isusu Kristu i koji ranu Crkvu ispunja znako-
vima i udesima na udivljenje mnogih.
Porijeklo majke Crkve u Jeruzalemu, razjanjavajui njen kontinuitet
s Crkvom irom svijeta danas, podsjea nas na sranost rane Crkve u
svjedoenju istine. Prva zajednica, sabrana na Pedesetnicu okuplja unu-
tar sebe ljude raznih podrijetla.
6
 Rije Boju prenoenu po nauku apostola. Jeruzalemska nas Crkva
podsjea na to da nas ovaj nauk, bez obzira na nae podjele, tjera da se
posvetimo u meusobnoj ljubavi i vjernosti jednom tijelu koje je Crkva.
Upravo kao to su rani krani imali sve zajedniko, Crkva u Jeru-
zalemu poziva brau i sestre u Crkvi da dijele dobra i terete radosna i
velikoduna srca, tako da nitko ne ostane u potrebi.
Jeruzalemska Crkva potie krane da se ujedine u lomljenju kruha"
danas, jer razdijeljena Crkva ne moe s autoritetom govoriti o Pravdi i
Miru.
Naroito Molitva Gospodnja poziva nas u Jeruzalemu, i sve irom
svijeta, slabe i jake, da radimo zajedno na pravednosti, miru i jedinstvu
ne bi li dolo Kraljevstvo Boje. Uskrsnue Isusovo je za krane u Je-
ruzalemu danas nada i snaga koja im omoguava da ostanu postojani u
svom svjedoenju, radei za mir i pravdu u Gradu Mira.
KYRIE, KYRIE ELEISON!

DOI DUE SVETI!

Travnik, Svijenica 2011. s. Svjetlana Rezo FDC

7
 EUCCRIL INFORMATIVNI LISTI EUROPSKE KATO-
LIKE KARIZMATSKE OBNOVE
IZDANJE 221 28. rujna 2009. godine
U ovom izdanju: Sluba nacionalnog odbora Katolike karizmatske
obnove (KKO) u Nizozemskoj organizirala je tri uzbudljiva dana s ocem
prof. dr. Norbertom Baumertom, S.I. iz Bea. Njegova tema je bila "Ka-
rizma" i "krtenje u Duhu". On je objasnio obadvije ove kljune rijei,
po svom neizmjernom poznavanju grkoga teksta Novoga zavjeta i po
svojim osobnim iskustvima sa Duhom Svetim i karizmama. Izvjetava
Kees Slijkerman i donosi saetak predavanja oca Baumerta.
Otac Baumert je jasno razluio dvije stvari: (1) znaenje rijei "ka-
rizma" i "krtenje" u Novom zavjetu; i (2) to mi, u dananje vrijeme,
imamo na umu kada koristimo ove rijei. Da bismo objasnili kljune
izraze karizmatske obnove za cijelu Crkvu, vano je jasno promisliti i
jasno objasniti na to mislimo kada koristimo rijei "karizma" i "krtenje
u Duhu". Otac Baumert je kazao da u teolokoj povijesti rije "karizma"
ima oko dvadeset pet razliitih znaenja.
* Ad. 1. to, prema Novom zavjetu, znai "biti krten u Duhu"?
to su Ivan Krstitelj (u Lk 3, 16) i Isus (kako izvjetava Luka u Dj 1, 5) imali
na umu kada su koristili rijei "bit ete krteni u (ili sa) Duhom Svetim"?
Znaenje rijei "krteni" u to vrijeme, u idovskom kontekstu, bilo
je neto kao "umoeni u", "prekriveni sa" i "uronjeni". To nije bio samo
striktno tehniki izraz, a rije "sakrament" tada jo nije postojala. Dakle,
ne moemo kazati da je Luka u Dj 1, 5 napravio vezu sa sakra-
mentima krtenja i potvrde, onakvima kako ih mi u dananje vrijeme
shvaamo.
8
 to je Isus mislio pod "biti krten u Duhu" postaje jasno u Dj 2, 1-3.
Ovdje su apostoli i 120 vjernika bili krteni Duhom (i poeli su govoriti
u jezicima), kako je Isus obeao nekoliko dana ranije u Dj 1, 5.
Da li je ovo obeanje bilo za svakoga? Da li bi svatko trebao iskusiti
Duha na isti ovakav nain? Iz nekog razloga, Luka nije izvjetavao o
tome da je i 3000 ljudi koji su bili krteni u Dj 2, 41 takoer imalo isto
iskustvo kao i 120 vjernika i niti da su govorili u jezicima. Otac Baumert
je rekao da Luka spominje govor u jezicima tek onda kada je
savladana nova prepreka: samarijancima, poganima (Kornelije i njegov
dom), sljedbenicima Ivana Krstitelja itd.
* Ad. 2. to, u 20. stoljeu, znai "biti krten u Duhu"?
Pentekostalna i karizmatska obnova je poela u Topeku, 1. sijenja
1900. godine. Neki ljudi su poeli govoriti u jezicima i da bi opisali
to svoje novo iskustvo nazvali su ga "krtenje u Duhu". U stvari, to je
bio jedan specifian nain doivljavanja Duha Svetoga. Tijekom 20-og
stoljea, milijuni ljudi su, na gotovo isti nain, primili novo izlijevanje
Duha. Meusobno su se susretali i upoznavali u pentekostalnim i kariz-
matskim pokretima i da bi opisali svoje iskustvo koristili su rijei "krte-
nje u Duhu Svetom". Ali, ove rijei se nisu uvijek shvaale i prihvaale
na isti nain, jer danas kao katolici mi ne moemo misliti niti raz-
miljati o "krtenju" a da pri tom ne mislimo i na sakrament.
* Ni jedan normativ, kao sakramenti, nije normativ.
Primanje sakramenata inicijacije (krtenje, potvrda i prva sveta pri-
est) je normalno i dostupni su svakome tko ih eli primiti. I u ovim
sakramentima mi primamo Duha Svetoga. Ali doivljavanje svjeeg izli-
jevanja Duha Svetoga kakvo mi u pentakostalnoj i karizmatskoj obnovi
doivljavamo u "krtenju u Duhu Svetomu" nije normativ - svakome
na isti nain - kao to su sakramenti. Svjee izlijevanje Duha Svetoga je
uvijek nova slobodna inicijativa i milost koja dolazi od Duha Svetoga.
Oni koji su ga primili mogu svjedoiti za njega na ast i slavu Boju. Oni
koji eaju za njim mogu moliti Gospodina za njega i mi moemo moliti
za njih. Ali, do Gospodina je kako e odgovoriti na ovu molitvu. Mi ne
smijemo kazati "ovo izlijevanje Duha je otkrivanje onoga to ste vi ve
primili u sakramentima krtenja i potvrde".
Druga stvar koju bi svakako trebalo uraditi jeste pomoi svim
ljudima koji su primili krtenje i potvrdu da prigrle milost koju su primili
u tim sakramentima, da "obnove svoje krtenje i potvrdu" ili da obnove

9
svoja krsna obeanja. Ali ako mi ovo budemo nazivali ili nazivamo "kr-
tenjem u Duhu" moemo stvoriti zabunu.
Otac Faumert je povukao horizontalnu crtu daljnjeg djelovanja Duha
u povijesti. Ovo je poelo u Knjizi postanka, 1. i 2. poglavlje. Na ovoj li-
niji Crkva predaje Rije Boju i podjeljuje sakramente. Ova horizontalna
linija je kao korito rijeke.
Odozgor je, esto padala kia u ovo rijeno korito. Vertikalne linije
na ovom Baumertovom crteu prikazuju slobodnu Boju inicijativu;
Bog esto, kroz povijest, izlijeva Svojega Duha kao kiu. Pogledajte u
Br 11, 25, Ez 11, 5, Iv 7, 39; 16, 7, Dj 2, 4, 1 Kor 12 itd. Meu ovim
vertikalnim linijama meu ovim kinim kapima nalaze se iskustva
onih koji su "bili ispunjeni Duhom", manifestacije karizmi (jednostavne
i nadnaravne, nesvakidanje), mistina iskustva, posebni pozivi, pokreti
obnove, religijski redovi i duhovni pokreti. Sve ove milosti predstavljaju
djelovanje Duha Svetoga, koji sve to ini onako kako On eli.
Samo nam Duh Sveti moe kazati razliku izmeu (a) njegove pri-
sutnosti u nekoj osobi, koja proizlazi iz krtenja vodom i (b) njegove
prisutnosti kada je netko "krten u Duhu" kao to smo mi to doivjeli i
iskusili ovdje u karizmatskoj obnovi, uz manifestacije kao to je dubo-
ka nutarnja radost i/ili govorenje (molitva) u jezicima.
Iz spisa oca Killiana McDonnella znamo da ni prvoj Crkvi uope nije
bilo nepoznato iskustvo Duha Svetoga i primanje karizmi tijekom obreda
inicijacije za odrasle. Meutim, prema dr. Baumertu, ova kombinacija
nije normativ za svakoga. U mjesecu srpnju 2009. godine, Vatikan je
objavio izvjee o katoliko-pentekostalnom dijalogu sa dvije katolike
kole o teolokom tumaenju krtenja u Duhu (v. 0228uk i 0228fr na
www.stucom.nl).
Baumert, pretea KKO
Otac Baumert je profesor na Philosophisch-Theologischen Hochschu-
le St. Georgen u Frankfurtu. Imao je dvadeset pet godina kada je imao
iskustvo Boga (1957. godine), kada je svjesno iskusio i doivio prisutnost
Duha Svetoga, na jedan sasvim nov nain, to mu je do tada bilo potpuno
nepoznato. Njegov duhovni upravitelj (koji je bio profesor duhovnosti
i mistine tradicije Crkve) mogao je vidjeti da je ovo iskustvo bilo od
Boga ali i da je bilo drugaije od mistinih iskustava. Petnaest godina
kasnije, otac Baumert se po prvi puta susreo s ljudima koji su svjedoili
da su imali isto iskustvo a koji su da bi opisali svoje iskustvo koristili

10
rijei "krtenje u Duhu". Nedugo nakon toga, otac Baumert postaje jedan
od pionira KKO u Berlinu i u cijeloj Njemakoj.
Rije "karizma"
On je, takoer, poeo prouavati povijest znaenja rijei "karizma".
U Pavlovim poslanicama, rije "karizma" znai "poklon" ili "dar" (na
njemakom, 'Gabe' ili 'Geschenk'). U Prvoj poslanici Korinanima,
12. poglavlje, Pavao govori o rijeima i ozdravljenjima koja Bog daje i
ini, a ne o Bogom-danoj sposobnosti prorokog govora ili iscjeljivanja
drugih osoba. Karizma prorotva je proroka rije sama po sebi, koju
prima neka osoba koja uje da joj Bog govori tu rije.
Na primjer, 1 Kor 12, 8-11 govori o nekim Bogom-danim manifesta-
cijama Duha. Dr. Baumert to prevodi ovako: Doista, jednomu po Duhu
(Bog) daje rije mudrosti, drugomu rije spoznanja po tom istom Duhu;
drugomu snano pouzdanje i vlast u tom istom Duhu, ali drugomu (su
dani) dari lijeenja u tom jednom Duhu; drugomu udotvorstva / dje-
lovanje u sili i snazi, drugomu prorokovanje, drugomu tumaenje/kori-
tenje Duha/manifestacije Duha/drugomu razluivanje duhova, drugomu
razliiti jezici, drugomu tumaenje jezika. A sve to djeluje jedan te isti
Duh dijelei (dajui) svakomu napose kako hoe.
Prolo je i 1000 godina poslije Pavla, kada su ljudi poeli poveziva-
ti "karizmu" sa sposobnou (na njemakom, Be-gabung). Ne moemo
vratiti povijest, ali kada itamo Pavlove poslanice i kada koristimo rije
"karizma" moramo biti svjesni toga.
Njegov "prijedlog kako tu rije danas koristiti" je: Karizma je sposob-
nost postupanja iz milosti Boje, koju nam daje Bog Duh Sveti. Ta mi-
lost je u svakom pojedinom sluaju specifina i poosobena; dodjeljuje se
za ivot i sluenje u crkvi kao zajednici spasenja i u svijetu." (v.0274uk
na www.stucom.nl).
Sveuilite
Tijekom prva dva dana svoje posjete Nizozemskoj, otac Baumert je
odrao predavanja na Sveuilitu u Amsterdamu, za studente, sveenike
i profesore iz razliitih denominacija. KKO i ekumenski Charismatische
Werkgemeenschap Nizozemske ima izvanrednu katedru Teologija kariz-
matske obnove na ovom sveuilitu jo od 1992. godine. Ova katedra po-
mae da se akademski sagleda ono to se dogaa u karizmatskoj obnovi.

11
12
 Krtenje u Duhu Svetomu je za cijelu Crkvu
Cyril John
Pozvani smo da se probudimo iz drijemea i da iznova primimo silu i
snagu Duha Svetoga. Postanimo ponovno usrdni klanjatelji Gospodnji i
snani instrumenti za zagovaranje za Crkvu i za svijet."
Krtenje u Duhu Svetomu je potrebno za ivljenje cjelovitim ivotom
U svojoj knjizi, "Oblik Crkve u budunosti" (dosl. Oblik Crkve koji
dolazi), otac Karl Rahner, SI, istaknuo je: "Ako smo poteni, moramo
priznati da smo, do zastraujueg stupnja, duhovno beivotna Crkva."
Ono to je mislio s time jeste da mnogi dananji krani nisu doivjeli
nutarnju prebivajuu prisutnost i snagu Duha Svetoga u svojemu ivotu.
Kao rezultat ovoga, izgleda da sve vie nalikujemo Crkvi bez Pedeset-
nice (Duhova). Izgleda kao da smo, bez Duha Svetoga, postali ljudi bez
sile i snage. Crkva je roena u sili i snazi Duha Svetoga, na Pedesetnicu
(Duhove) i Duh Sveti je bio jedini pokreta za cijelu Crkvu. Iz Djela
apostolskih i kroz povijest Crkve, shvaamo da je prva Crkva bila uistinu
Duhom ispunjena i Duhom Svetim voena. Ozdravljenja, udesa, znako-
vi i udesna djela bili su sastavni dio njihovog ivota i zajednitva. Ovo
nas dovodi do shvaanja da je svim vjernicima, bez izuzetka, potrebna
sila i snaga Duha da bi svoj ivot ivjeli u punini i da bi ispunili svoj
zavjet i poslanje u Crkvi.
Kardinal Leon Joseph Suenens je zasigurno bio jako hrabar kada je
istaknuo da "smo svi prosjeni krani, ali to ne znai da smo svi normal-
ni krani. Mi smo nenormalni krani, hendikepirana djeca Boja, jer ne
doputamo Duhu Svetomu da u potpunosti izvri Svoje djelo u nama Ali
ako elimo ivjeti normalnim kranskim ivotom ivotom u punini,
sila i snaga koju smo primili na krtenju mora izai iz zamrzivaa. Treba-
mo osloboditi Duha koji je u nama." Iz zamrzivaa ravno u oganj to
je ono to je Krtenje u Duhu Svetomu uinilo milijunima katolika irom
svijeta u protekle etrdeset dvije godine od Duqesne-ovog vikenda.
Nema nita izvanredno u Krtenju Duhom Svetim jer je to ono bitno to
se dogodilo 120-orici uenika kada je Duh Sveti siao na njih na dan
Pedesetnice (Duhova).
alosno je da se krtenje Duhom Svetim ograniava samo na jednu
skupinu ljudi
Katolika Karizmatska Obnova je svakako uspjela u uvoenju novog

13
proljea u Crkvu protekla etiri desetljea. Od male skupine ljudi u jed-
noj uionici u Sveuilitu Duyuesne u Pittsburgu, koji su imali zbunjuju-
e iskustvo u veljai 1976. godine, danas je izrasla u pokret irom svijeta
koji praktino utjee na ivot 125 milijuna ljudi u 235 zemalja. Meutim,
svatko treba imati na umu da je krtenje u Duhu Svetomu "kao kad ena
uzme kvasac i zamijesi ga u tri mjere brana dok sve ne uskisne" (Lk 13,
21). Trebamo si neprestano postavljati pitanje: do koje mjere je Krtenje
u Duhu Svetomu proelo cijelu Crkvu? Ostaje injenica da je 'milost'
koja se spominje za cijelu Crkvu bila ograniena samo na oko 12% vjer-
nika. Isto kao to ni prva Pedesetnica (Duhovi) nije bila samo za jednu
odabranu skupinu, tako je i Nova Pedesetnica namijenjena svima.
Papa Pavao VI je slavno izvjeivao o Obnovi kao o "prigodi za Cr-
kvu i za svijet". U 1996. godini, kardinal Suenens je pisao: "Kako vri-
jeme prolazi, fraza koju je izrekao Pavao VI o Obnovi da je ona 'dobra
srea za Crkvu' jo uvijek ostaje samo elja koja se djelomino ispunila,
jer ova milost nije bila prihvaena na svim razinama Crkve ili nije bila
srcem prihvaena. Tumaiti Obnovu kao 'pokret' meu ostalim pokreti-
ma znai krivo shvatiti njezinu narav, prirodu; to je pokret Duha koji se
nudi cijeloj Crkvi i koji je predodreen da pomladi svaki vid crkvenog
ivota. Dua Obnove Krtenje u Duhu je osvjeavajua milost Pede-
setnice (Duhova) koja se nudi svim kranima". Komentirajui ovo, otac
R. Cantalamessa je istaknuo: "S neizmjernom tugom i alou vidim da
se Karizmatska obnova na koncu ograniila samo na jedan dio Crkve, i
dok ostali na nju gledaju kao na neto strano, neto tue, stoga se oni,
to je potpuno opravdano, nastoje drati to dalje od nje." Krtenje u
Duhu Svetomu je milost to znai da se treba prenijeti u svako pod-
ruje i djelatnost Crkve. Slavljenje i pjevanje u jezicima, prorokovanje i
ozdravljenje bi trebali postati dio svakodnevnog ivota u svakoj upnoj
zajednici i obitelji. Stoga bismo, u svoj svojoj poniznosti, trebali priznati
da je Katolika Karizmatska Obnova u stvari tek poela.
Gornja Soba
Mono izlijevanje Duha Svetoga u dvadesetom stoljeu bilo je rezul-
tat ove obnovljene pobonosti Duhu Svetomu koja je uvedena u Crkvu.
Ponovno su, u proteklim godinama, u mnogim zemljama Europe, Latin-
ske Amerike i Azije nacionalni pododbori i slube poeli s promicanjem
Devetnice Duhu Svetomu. Imajui u vidu ovaj cilj, ICCRS je pokrenuo
Gornju Sobu: "Pedesetnica naroda Za novu kulturu Pedesetnice", kao
prioritetni projekt. To je apel, poziv nacionalnih pododbora irom svijeta
da se kao prioritet proslavi 10 dana "Gornje Sobe u Jeruzalemu", kao jed-

14
no srce, i u neprekidnoj molitvi (Dj 1, 12-14), te tako postanemo "gorui
grmovi" u klanjanju i zagovaranju.
Osjeao sam znatno optereenje da Duh Sveti poziva cijelu Crkvu
da se vrati ponovno u Gornju Sobu u molitvu i u iekivanju nove Pede-
setnice! Kao to je netko s pravom rekao, Krtenje u Duhu Svetomu je
"duhovni ok" za cijelu Crkvu, to znai prenijeti poticaj "trenutane mi-
losti". To bi trebalo poluiti rezultate koji e biti identini onima iz prve
Pedesetnice, prije oko 2000 godina: "Gospodin je danomice zajednici
pridruivao spaenike" (Dj 2, 47). Pomolimo se i bez prestanka nastoji-
mo obnoviti Crkvu do njezinog izvornog karaktera. Pogledajmo oima
vjere i vidimo kako Duh Boji ve stvara "novo nebo i novu zemlju"
(Otk 21, 1)
Kardinal Suenens nas potie: "Svojim prijateljima u Obnovi irom
cijeloga svijeta, htio bih kazati da je Obnova odreena za cijelu Crkvu,
i da bi njezina neprekidna preokupacija trebala biti da rijene vode utje-
u u more vjerne svome izvoru." Papa Ivan Pavao II je rekao Vijeu
ICCRS-a, kada se susreo s njima 1979. godine, kratko nakon to je po-
stao Papa: "Svjestan sam da je ovaj pokret vrlo vana komponenta u pot-
punoj obnovi Crkve." Ovo ne implicira da bi se svatko trebao formalno
evidentirati kao "lan" Obnove. To jednostavno znai da bi, kao kvasac,
milost Krtenja u Duhu Svetomu trebala proeti cijelu Crkvu. Zbog toga
e, Katolika Karizmatska Obnova izgubiti svoj poseban identitet i cijela
Crkva e jednom iznova postati "Crkva Pedesetnice (Duhova)" ponovno
oivljavajui Djela apostolska. To je milost i to znai milost koja pre-
obraava postojee sveenike strukture kao to su upno vijee, male
kranske zajednice, katoliko udruenje i druga udruenja i jaa ih u
njihovoj vjeri.
Potrebna nam je vjena Pedesetnica (Duhovi)
Blaena Elena Guerra je apelirala papi Leu XIII: "Sveti Oe, pozovite
vjernike u Cenakul, bez odgaanja! Nasljedujui svetoga Petra koji je
iao naprijed da pripremi Gornju Sobu, poimo svi u Cenakul! Obratimo
se Duhu Svetomu tako da se Duh Sveti moe obratiti nama."Crkva se ne-
prekidno mora vraati u Cenakul, u Gornju Sobu, da bi uvijek iznova bila
prosvijetljena i postala gorui grm, kao to je to bilo na dan Pedesetnice
(Duhova). Jer, Pedesetnica nije jednom doivljeni i zavreni dogaaj. Cr-
kva treba neprekidnu Pedesetnicu. Vie nego ikada, Crkva i svijet trebaju
da se udo Pedesetnice nastavi i danas. Svugdje po svijetu ujemo zvuk
trublje koji oglaava potrebu naroda Bojega da se vratimo u Gornju

15
Sobu, u intenzivno slavljenje, klanjanje i zagovaranje. Pozvani smo da se
probudimo iz drijemea i da iznova primimo silu i snagu Duha Svetoga.
Postanimo ponovno usrdni klanjatelji Gospodnji i snani instrumenti za
zagovaranje za Crkvu i za svijet. Pedesetnica (Duhovi) je neprekidno
iskustvo i mi bismo trebali eljno iekivati i poeti arko moliti za Novu
Pedesetnicu (Duhove)!
Tumaiti Obnovu kao 'pokret' meu ostalim pokretima znai krivo
shvatiti njezinu narav, prirodu; to je pokret Duha koji se nudi cijeloj Cr-
kvi i koji je predodreen da pomladi svaki aspekt crkvenog ivota. Dua
Obnove Krtenje u Duhu je osvjeavajua milost Pedesetnice (Duho-
va) koja se nudi svim kranima

16
 KKO, Crkveni Pokret ili Struja Milosti?
Pie Maria Eugenia de Gongora
U Djelima Apostolskim nalazimo potvrdu kako je Crkva u svojim
poecima jaala s pomou Duha Svetoga. Prve zajednice, gdje radost
i prostodunost srca vlada (Dj 2,46), su bile bogate u dinaminosti,
otvorenosti i neprekidnom revnou. Ove su zajednice dijelile lomljenje
kruha u bratskom raspoloenju, svijetlili Rijeju, sluei jedne druge u
uzajamnoj poniznosti jedno autentino svjedoenje koje je izazivalo
divljenje onih koji su promatrali uenike i potaknuli u mnogima elju
za obraenjem i za sudjelovanjem u ovom novom ivotu. Evanelje Sv.
Ivana nam pokazuje sliku ove nove duhovne obitelji koja je predana lju-
bavi i koja donosi ivot i koja je svjedok nove zapovjedi: ...ljubite jedni
druge kao to sam ja vas ljubio (Iv 13,34).
Ova braa su u ono vrijeme svjedoili snagu i djelotvornost Rijei:
ozdravljenja, osloboenja, znakovi i udesa su se dogaala u izobilju. U
ovakvome ozraju je bilo normalno ivjeti pod snanim Bojim djelova-
njem, koje je proizvelo obnovljenu hrabrost u suoavanju sa progonima
sa dubokom inspirirajuom i rastuom ljubavlju; a sve je ovo bio plod
Njegove prisutnosti. U Djelima 1,8 daje odreene upute Isusovog obea-
nja to se tie izljeva Duha i udesnim rezultatima Njegovog djelovanja
u naoj brai u tom periodu. Zato je ispravno oekivati da se ovo djelo-
vanje nastavi i u Crkvi danas: cijela se Crkva treba obnoviti.
Kada usporedimo zajednice prve Crkve i ove danas, uoavamo da se
ljubav i intenzitet iz toga perioda izgubio, vjerovatno je to posljedica to
smo postali burujski i poveao se osjeaj samodopadnosti.
Autentina pristranost prema naem duhovnom idealu je progresivno
oslabio, zamijenjen je hladnom skepticizmu koji otupljuje, ograniava i
koi i u najgorem sluaju ubija. Zar ne trebamo obnoviti svoju vjeru u obe-
anje Isusovo koji nam je poslao Svoga ivog Duha na poetku povijesti
Crkve, takoer nas uvjeravajui: Ja sam s vama sve do konca svijeta (Mt
28,20)? Pokazalo se da su se ove Isusove rijei obistinile u mnogim razlii-
tim fazama povijesti Crkve, posebice u tekim trenucima sukoba i situacija
kada je izgledalo da e se brod Sv. Petra razbiti: boanska pomo nikada
ne manjka i uvijek uspjeno potie nove duhovne darove, kroz obnavljanje
poticaja Duha. Danas smo i mi sudionici i protagonisti snanog djelovanja
obnove u Crkvi, ivei u blagoslovljenoj struji milosti koja se zove Ka-
rizmatska Obnova, novi poziv od Gospodina za Kranstvo koja se oituje
kroz jasne znakove i vladanje kao plod nae otvorenosti udesnom dje-
17
lovanju Duha. Ovaj tijek obnove obuhvaa cijelu Crkvu: ne moemo to
jednostavno smanjiti na Pokret ili Udruenje; to je snani udisaj Duha
koji je buknuo u Crkvi da nas prodrma iz nae ravnodunosti i obamrlosti.
Mi moramo obnoviti iskustvo prvih zajednica, tako da potvrdimo Isusovo
obeanje: Onaj koji vjeruje u mene init e djela koja ja inim ak i vea
od njih (Iv 14,12).
Onima koji kau da e KKO umrijeti, moemo sa uvjerenjem odgo-
voriti da se to nee dogoditi: Crkva je kroz cijelu svoju povijest dobivala
dar obnove Duha odgovarajui na potrebe svijeta u svako doba... i tako
e biti i u budue! Naravno, da bi suraivali sa ovom strujom milosti
u ovome povijesnom vremenu trebaju nam strukture koje e garantirati
primjerenu slubu Crkvi i drutvu. Zbog toga Crkva u svojoj mudrosti
smatra ovaj tijek karizmatske milosti takoer kao Crkveni pokret,
kanonski priznat i odobren. Tako je Sveti Otac Ivan Pavao II rekao u
svojoj poruci Crkvenim Pokretima i Novim Zajednicama u veeri Pede-
setnice 1998 (30. Svibanj) na Trgu Sv. Petra: Iz ove ponovno otkrivene
milosti Crkvene karizmatske dimenzije koja je prije i poslije Koncila
postala jedan potez razvoja Crkvenih Pokreta i Novih Zajednica. Zbog
toga naziv Pokret se odnosi na bitnosti koje su esto drugaije jedne od
drugih ak i u svome kanonskom obliku. Ovaj naziv nije kruta definicija
niti izraava bogatstvo oblika koji se pojavljuju iz ivotne kreativno-
sti Kristovog Duha. Dalje, takoer upuuje na odreenu crkvenu bitnost
oblikovane od laika, koja sadri staze vjere i Kranskog svjedoanstva
koji su osnova za njihov odreeni razlog ivota u osobitoj karizmi odo-
brenoj od njihovog utemeljitelja u odreenim okolnostima i kroz odre-
ene metode. Duh je taj koji gradi i daje identitet KKO-u. Nema sumnji
sada kada smo potvrdili da je On taj koji vodi KKO stazom, koja je
dovela do priznanja od strane Crkve preko papinskog priznanja statuta
i slube ICCRS-a 14.Rujna 1993. na dan Svetkovine Uzvienja Svetog
Kria. Ne moemo a da ne naglasimo da je ovaj statut pomogao mno-
gim zemljama da odrede svoje statute, tako da mnoge lokalne zajednice
KKO-a danas mogu vjerno initi i misiju evangelizacijekroz svjedo-
enje bratske ljubavi koju nas je nauio Isus i irenje i promoviranje
kulture Pedesetnice tako arko eljene od naeg ljubljenog Pape Ivana
Pavla II i Benedikta XVI. Zbog toga potvrda da je KKO struja milosti
nije u suprotnosti sa tim da je Pokret. U stvari to jeste pokret...Duha
Svetoga. Stoga, dragi itatelji, draga brao, pozivamo vas da dopustite
sebi da budete preplavljeni boanskom milou, da bi ivjeli i sluili Cr-
kvi koju je utemeljio Isus sa duhom obnove: Crkva je juer, danas i uvi-
jek; Crkva koju je Isus povjerio posveenom djelovanju Njegovog Duha.

18
 Kultura Pedesetnice
Michelle Moran

Neka se Duhovnost Pedesetnicerairi u Crkvi za novu Kulturu Pe-

desetnice
Tijekom Pontifikata Ivana Pavla II (Svibanj 2004.) i Benedikta XVI
(Rujan 2005.), postoji jak poticaj prema Crkvi da proiri Kulturu Pede-
setnice. Jasno da je ovo irok pojam sa mnogo dimenzija ali bez sumnje
ovaj poziv nalazi dom kod nas u Karizmatskoj Obnovi. Na sveanosti
40-te obljetnice KKO-a, govorio je Kardinal Rylko, Predsjednik Papin-
skog Vijea za Laike, o iskustvu Krtenja u Duhu ili Izlijevanju Duha.
On je rekao da ovo iskustvo koje je sredinji dio Karizmatske Obnove i
koji je obuhvatio milijune Katolika na svim kontinentima moe biti po-
etna toka Kulture Pedesetnice.
Milost Pedesetnice je Misionarska Milost
Zato je bitno da prigrlimo svoj mandat. Mi nismo pozvani da budemo
samo oni ljudi koji su iskusili osobnu Pedesetnicu, iako je i to veoma
bitno, ve zajedno s ovim iskustvom ide i odgovornost. Pozvani smo
da budemo kanali milosti Pedesetnice u naoj Crkvi i u svijetu. Kada
se Duh Sveti spustio na apostole u Gornjoj sobi oni su se svi ispunili
Duhom Svetim. Nisu iskusili samo osobnu obnovu nego su bili ispunjeni
sa darovima kao to su govor/glasolalija i hrabrost koja ih je osposobila
da snano izau pred kulturu koja ih je tada okruivala. Bili su preobra-
eni, i Petar, koji je bio nekolovan ovjek laik, bio je u stanju da tako
uvjeri mnotvo svojim argumentima da su oni prihvatili njegovu poruku
i bivali krteni. Tog prvog dana prikljuilo im se oko 3 000 novo obra-
enika. Svuda u Djelima Apostolskim Luka biljei mnogo primjera gdje
su apostoli djelovali u snazi Duha Svetoga i kao posljedica toga je da je
Crkva poela brojano rasti (npr. Dj 2,47; 4,4; 5,14; 6,1,7,11,21,24). Da-
kle milost Pedesetnice je zapravo misionarska milost. Sada kad smo to
prepoznali u Karizmatskoj Obnovi mi nemamo pravo potpuno prisvojiti
Duha Svetoga. ini se da mi imamo odreeni poziv da budemo vele-
poslanici Svetog Duha irei Kulturu Pedesetnice. Ovo je naglasio Papa
Ivan Pavao II 2002.god., kada je rekao:
19
 U ovom vremenu, koje je tako gladno nade, uinite Duha Svetoga
poznatim i ljubljenim. Pomozite da oivite 'Kulturu Pedesetnice', da ui-
ni plod civilizacije ljubavi i prijateljskog suivota meu narodima. Sa
revnim inzistiranjem, nikad se ne umarajui molei 'Doi Due Sveti!
Doi! Doi!' (Obraanje izaslanicima Obnove u Duhu).
Kretanje od Duhovnosti Pedesetnice ka Kulturi Pedesetnice
Izazov za KKO nije zadrati Duhovnost Pedesetnice zatvorene u molitve-
nim susretima ili ograniene samo na Karizmatsku Obnovu. Evangelizacija
mora biti za nas prioritet, kao to je bila za apostole kada su napustili Gornju
sobu. Ve 1992., Papa Benedikt XVI (Kardinal Ratzinger) je napisao:
Hoemo li otkriti tajnu prve Pedestnice u Crkvi? Hoemo li se poni-
zno ponuditi snazi obnavljajueg Duha Svetoga tako da nas moe oslo-
boditi siromatva i nae potpune nesposobnosti da izvrimo zadau na-
vjetanja Isusa Krista naim blinjima?... Gornja soba je mjesto gdje su
krani radosno dopustili Duhu Svetomu da se preobraze u molitvu.
Ali takoer i mjesto odakle se polazi da se donese vatra Pedesetnice
brai i sestrama (asopis New Covenant/Novi Savez).
Jasno je da je Pedestnica za cijeli svijet. Radi se o preobraenju dru-
tva kroz snagu Duha Svetoga. Kultura Pedestnice tvori drutvo koje po-
drava ljudsko dostojanstvo kroz potvrdu da je ovjeanstvo stvoreno
na Boju sliku i priliku. To je drutvo u kojoj neogranieno vlada nada
i gdje svjetlost svijetli jae od bilo koje tame. To je upravo suprotno
kulturnom relativizmu koji toliko proima na svijet. Na konferenciji u
Luccai, Italija 2005., Salvatore Martinez je oznaio Kulturu Pedesetnice
kao lijek protiv mranog zla u svijetu. Kao odgovor tomu Kardinal
Rylko je rekao: mi moramo nauiti postupak Duha Svetoga koji djeluje
u povijesti i obnavlja lice zemlje, da ne budemo obuzeti zlom.
Na svima nama je odgovornost i kao pojedinca i kao skupine da razlu-
imo putove na koje nas Gospodin poziva da budemo promicatelji Kulture
Pedesetnice. Jedan od naina da se to uini je da se pojaa Duhovnost Pede-
setnice u Crkvi. Moda moete ovo uiniti tako da potaknete to je vie mo-
gue ljudi da uestvuju u molitvi Devetnice za Pedesetnicu i da se prikljue
svjedoenju Pedesetnice Naroda irom svijeta. Iz ovoga mjesta zagovora biti
emo osposobljeni da dosegnemo u svijet promovirajui kulturu Pedesetnice
kroz svjedoenje naim ivotima i kroz djelo milosra i pravde.

20
 Dar Prorotva
Pie Robert Canton

U I Kor 12,4-11 Sv. Pavao pie,Razliiti su darovi a isti Duh; i ra-

zliite slube a isti Gospodin; i razliita djelovanja koji ini sve u svima.
A svakomu se daje oitovanje Duha na korist. Doista, jednomu se po
Duhu daje rije mudrosti, drugomu rije spoznanja po tom istom Duhu;
drugomu vjera u tom istom Duhu, drugomu dar lijeenja u tom jednom
Duhu; drugomu udotvorstva, drugomu prorokovanje, drugomu razlui-
vanje duhova, drugomu razliiti jezici, drugomu tumaenje jezika. A sve
to djeluje jedan te isti Duh dijelei svakomu napose kako hoe.
Svrha Duhovnih Darova
Ove darove, koje mnogi zovu Karizme ili Karizmatski darovi, daje
Duh Sveti pojedincima za slubu ili sluenje da uzdigne i izgradi, da ohrabri
i da utjei tijelo Kristovo (pogl. 1 Kor 14,3-5). Rije dar na Grkom je
karizmata, to znai dar slobodno dan od Gospodina po Njegovoj volji.
To nije neto to se moe zaraditi ili zasluiti. U Katekizmu Katolike Crkve
799, Crkva tvrdi, Bilo da su izvanredne ili jednostavne i skromne, karizme
su milosti Svetog Duha koje izravno ili neizravno koriste Crkvi, odreene
kakve jesu za njenu izgradnju za dobrobit ljudi i za potrebe svijeta. Darovi
Duha oituju Boje prisustvo i snagu meu nama. Isus nam u Djelima 1,8
kae: Nego primit ete snagu Duha Svetoga koji e sii na vas i bit ete
mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.
Grka rije za ovu vrstu snage je dunamis to znai dinamit. Boja sna-
ga je definitivno monija od svih drugih snaga u svijetu zajedno jer Boja
snaga je nadprirodna i neusporediva u prirodi. Kada Gospodin pusti Svoju
mo uvijek je to da ispuni Svoju namjenu i uspostavi Svoje Kraljevstvo.
Vjerujem da Duh Sveti trai ljude na koje moe raunati da e poduprijeti
Boje Kraljevstvo i izvriti Njegovu namjenu na Njegovu ast i slavu. U do-
kumentima II Vatikanskog Koncila u Dekretu Apostolata za laike kae: Iz
primanja ovih karizmi. ak i onih najizvanrednijih, proizlazi pravo vjere za
svaku od njih i dunost za njihovo koritenje u Crkvi i svijetu za dobro ljudi i
razvoj Crkve, koritenjem u slobodi Duha Svetoga koji gdje eli. U svojoj
propovjedi na Misi Susreta mladih u Sidneju Australija i Lipnju 2008. Papa
Benedikt XVI je rekao: to je to snaga Duha Svetoga? To je snaga Bojeg
ivota! To je snaga onog istog Duha koji je lebdio nad vodama u poetku
stvaranja i koji, u punini vremena, uskrsnuo Isusa od mrtvih. To je snaga
koja pokazuje nama i svijetu dolazak Bojeg Kraljevstva.
21
 Dar prorotva
Poto je prostor u ovome Biltenu ogranien ja u se obazrijeti vie na
dar prorotva. Sveti Pavao kae teite za ljubavlju, eznite za darovima
Duha, a najvema da prorokujete. (I Kor 14,1). U Djelima 2,17-18 ita-
mo kako je Petar ustao sa Jedanaestoricom i neprestano ponavljao rijei
prorotva Proroka Joela: Poslije ovoga izlit u Duha svoga na svako
tijelo, i proricat e vai sinovi i keri, vai e starci sanjati sne, a vai
mladii gledati vienja. ak u i na sluge i slukinje izliti Duha svojeg
u dane one. Prorokovati znai govoriti ili pjevati poruku od Boga pod
pomazanjem ili vodstvom Duha Svetoga.
Jednostavno reeno, prorokovati je biti Boji glasnogovornik. Meu-
tim, nisu svi koji prorokuju proroci ali svi proroci moraju prorokovati.
Oni koji su pozvani od Gospodina u slubu prorokovanja stalno se ko-
riste darom prorotva i drugim darovima objave kao to su rije mu-
drosti, rije spoznanja i razluivanje duhova u svome ivotu i u slubi.
Prorotvo moe objaviti ili predskazati istinu od Boga. Prorotvo koje
objavljuje znai da poruka se ne odnosi neophodno na budunost. Jedan
primjer ovoga je kada Isus sa Kria govori dobrome razbojniku: Za-
ista, zaista, Kaem ti jo danas e biti sa mnom u raju (Lk 23,43). S
druge strane, prorotvo koje pretkazuje se odnosi na stvari ili okolnosti
koje e se zbiti u budunosti. Jedan primjer ovoga se nalazi u Djelima
11,28: Jedan od njih imenom Agab, usta i po Duhu pretkaza da e usko-
ro nastati velika glad po svem svijetu. Ona i nasta za Klaudija. Jednom
sam primio ovakav tip prorotva koji je pretkazivlo budunost. Nakon
to smo moja supruga i ja iskusili krtenje u Duhu Svetomu 11. Studenog
1984. poeli smo zajedno moliti. Dok smo molili 8. Prosinca 1984. moja
supruga je dola i poela prorokovati: Sine moj, ne boj se. Moje ime je
Isus i govorim ti kroz tvoju enu. Iskoristit u te da ozdravim milijune u
moje Ime. Vjeruj sine moj da e se ovo dogoditi i budi uvijek ponizan.
Propovijedat e Evanelje u moje Ime. Mnogi e doi i traiti ozdravlje-
nje. Ozdravi ih u moje Ime jer je ozdravljenje radosna vijest. Putovat e
daleko i irom. Tebi je ovo teko povjerovati ali zapamti, za mene nita
nije nemogue. Uskoro nakon toga, upitao sam ju to ju je nagnalo da
mi kae one rijei. Ona je rekla: Ja sam samo ponovila ono to sam ula
da Gospodin govori u mojoj nutrini. Do danas bio sam u 39 zema-
lja, propovijedao i navijetao Evanelje i ozdravljao u Ime Isusovo bez
obzira na moja mnoga ogranienja. Gospodin je otvorio za mene vrata
da ponem putovati i sluiti meunarodno u godini 1991. tono sedam
godina nakon to sam dobio prorotvo u svezi moga djelovanja koje je
Gospodin elio da inim za Njega i Njegovo Kraljevstvo.
22
 Prorotvo moe takoer doi i od nekoga tko govori u jezicima. U 1
Kor 14,5 Sv. Pavao kae: A htio bih da vi svi govorite drugim jezicima,
ali vema da prorokujete. Jer vei je tko prorokuje, negoli tko govori dru-
gim jezicima, osim ako protumai Crkvi radi izgraivanja. Na primjer,
kada netko govori u jezicima na molitvenom susretu treba da se koristi
dar tumaenja jezika da bi oni koji sluaju razumjeli.
Osoba koja govori u jezicima moe dati tumaenje po poticaju Svetog
Duha ili netko drugi u skupini moe dobiti poticaj da to uini.
Treba obratiti pozornost da tumaenje nije neophodno i prijevod po-
ruke izgovorene kroz molitvu u jezicima.
Kako uti Boji Glas
Gospodin eli da razgovara s nama i On nam uvijek govori! U Knjizi
Postanka vie puta itamo: Onda ree Bog.... U Iv 10,27 Isus kae:
Ovce moje sluaju glas moj; ja ih poznajem i one idu za mnom. Isus
takoer kae: Zaista, zaista, kaem vam, mnogi su proroci i pravednici
eljeli vidjeti to vi gledate, ali nisu vidjeli; i uti to vi sluate, ali nisu
uli(Mt 13,17).
Na Bog eli da bude u zajednitvu s nama. Isus je umro na Kriu za
nas ne samo da nas oslobodi ropstva grijeha i smrti nego da nas dovede u
osobni odnos i zajednitvo s Njim. Ushieniji je Gospodin da nam govori
nego to smo mi da Ga ujemo. Veinu vremena Gospodin s nama ko-
municira kroz tihi mali glas naeg duha. Osoba moe primiti neoekivani
dojam ili osjet neega to Bog govori ili misao. Ako se otvorimo, naa
srca, naa sjetila i na um Bogu i budemo posluni Njemu, tada emo
sigurno uti Njegov glas. Gospodin nam moe dati dojam, ili viziju ili
misao. Moe, takoer, komunicirati s nam kroz snove, kroz Bibliju, kroz
nae okolnosti, kroz druge ljude i ak i kroz Njegov zvuni glas to je ve-
oma rijetko. On je vladar i On nema granica. Prije par tjedana imao sam
priliku da vodim Misiju upe u Sarasoti na Floridi. Dok sam govorio o
Pokajanju i Pratanju Gospodin je progovorio mome srcu da je tu
jedna osoba u zajednici pokuala samoubojstvo i da ga Gospodin oslo-
baa osjeaja krivice i samo-osuivanja. Kada sam primio rijei bio sam
duboko uvjeren u mome srcu da su to rijei od Gospodina. Ja sam izre-
kao naglas to je Gospodin rekao i ovjek koji se zove John je doao ka
Oltaru sa suzama u oima da prizna sve to sam rekao. Ja sam osjetio
da John je ne samo jednom nego dva puta pokuao uiniti samoubojstvo
i on je priznao kada sam ga upitao za to. Taj dan on je primio i psihiko i
duhovno iscjeljenje i uvjerenje da ga Gospodin u svojoj milosti i ljubavi
23
nije osudio nego mu je oprostio. Nedavno mi John rekao da se od tada
njegov ivot brzo mijenja na bolje jer je postao blii Gospodinu.
Razluivanje Duhova
Postoje etiri izvora glasova koje moemo uti u duhovnom carstvu, a
to su Duh Sveti, ljudski duh, zli duh i sveti Aneli. U 1 Iv 4,1 Rije Boja
kae: Ljubljeni, ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte duhove
jesu li od Boga, jer su mnogi lani proroci izili u svijet. U 1 Sol 5,19-21
Sv. Pavao kae: Duha ne trnite, prorotava ne prezirite! Sve provjera-
vajte: dobro zadrite I onaj koji daje prorotvo i onaj koji prima ili
koji slua trebaju da razlue rijei. Veoma oprezno i temeljito treba da
bude razluivanje posebice u sluajevima kada prorotvo upuuje treba
biti siguran da su rijei od Boga a ne od lanih proroka. Da bi razluili
pravo i tono treba nam mudrost i pomo Duha Svetoga koji nas vodi ka
istini. Slijede samo neke od uputa u prosudbi i razluivanju prorotva:
1. Mora da uzdie i izgrauje i daje utjehu. Ako je prorotvo negativno
i osuujue to je siguran znak da nije od Boga.
2. Mora nositi dobar plod. Svako stablo koje ne raa dobrim plodom,
sjee se i u oganj baca. Dakle: po plodovima ete ih njihovim prepo-
znati (Mt 7,19-20).
3. Mora biti biblijski. Isus kae: Moje su rijei Duh i ivot (Iv 6,63).
4. Mora biti u skladu sa magisterijem Katolike Crkve. Magisterij je
nauavanje o autoritetu Crkve.
5. Mora proizvesti mir. Sv. Pavao kae: Bog nije Bog nesklada nego
mira (I Kor 14,33).
6. Mora prvotno dati slavu i ast Bogu. Sv. Pavao izjavljuje: Dakle
ili jeli ili pili, ili drugo to inili, sve na slavu Boju inite (1 Kor
10,31).
7. Mora osnaiti vjeru i u onome koji daje prorotvo i u sluatelju ili
sluateljima. Dakle: vjera po poruci, a poruka Rijeju Kristovom
(Rim 10,17).

Zakljuak
Dar prorotva, ako se ispravno koristi, ima mo promijeniti ivote
ljudi. Vjerujem da nas je Gospodin izabrao i postavio, usprkos samih
sebe, da budemo Njegovi instrumenti. Svijet eka da iskusi snagu Duha
Svetoga, onoga koji mijenja ivote i daje ivotnu snagu. elite li da ka-
ete DA Gospodinu i da budete Njegova posuda da mijenjate svijet
oko vas?
24
 Prakticiranje karizme prorotva
u Karizmatskoj obnovi
Mara Jos Cantos de Ortiz
"Sadraj prorotva je Boja poruka za taj trenutak, i njegova svrha je
da prosvijetli zajednicu, da utjei dajui mir i radost, da ohrabri, ojaa,
ispravi i potakne."
Prorotvo je Boja poruka, oitovanje Duha koje se treba koristiti za
ope dobro, jer oni koji prorokuju izgrauju, potiu i tjee zajednicu (1
Kor 12, 7; 14, 3). Moe se izraziti kroz osjeaj, viziju (objavu) ili biblij-
ski tekst.
U molitvenim skupinama u KKO imamo mnogo intervencija koje su
nadahnute Duhom Svetim: ponekad, neki ljudi osjeaju poticaj Duha da
svjedoe svoje iskustvo, da izreknu molitvu ili proitaju tekst pod oi-
glednim Bojim vodstvom; drugi puta, primljena ideja, objava ili pro-
svjetljenje se priopava drugima. Kada izgovaramo "prorotvo" mi upu-
ujemo na priopenja Gospodnja. Ona se mogu izraziti na jednostavan i
izravan nain, na primjer: "Ne bojte se, Ja sam s vama" ., kroz poruku
u jezicima i njezino tumaenje, kroz proroko pjevanje ili kroz primljenu
objavu.
U primanju prorotva, ukljuena su dva vida: osjeaj da nas Bog po-
tie da govorimo i prosvjetljenje uma da izrazimo poruku, to su vidovi
koji se mogu oitovati jedan za drugim ili istovremeno. Osjeaj da nas
Bog potie ili vodi da govorimo moe se oitovati u tjelesnim znakovi-
ma, kao to je pojaano lupanje srca, teina koja traje ili kao lagani po-
ticaj da neto kaemo. U svakom sluaju, uvijek moramo voditi rauna
o tome da niti jedan boanski poticaj nije za nae unitenje niti je izvan
kontrole: "proroki su duhovi prorocima podloni" (1 Kor 14, 32). Po
redoslijedu, prosvjetljenje uma se dogaa kroz ideje, rijei, reenice koje
nam padaju na pamet, vizije ili iznenadno nadahnue. Ponekad osoba
prima kompletnu poruku, ali je sasvim uobiajeno da osoba primi po-
ruku onako kako je izgovori. Sadraj prorotva je Boja poruka za taj
trenutak, i njegova svrha je da poui zajednicu, utjei dajui mir i radost,
ohrabri, ojaa, ispravi i potakne.
Iako je prorotvo Boja poruka, ono se daje preko osobe koja govori
na poticaj Duha. Zbog toga se zahtijeva razluivanje kako bismo znali

25
da li je istinito. to se osoba vie preda Bogu, to e i poruka biti istija
i transparentna. Zato se dano prorotvo mora razluivati unutar zajed-
nice: "neka govore dvojica ili trojica, drugi neka rasuuju." (1 Kor 14,
29). Kriteriji za razluivanje se mogu grupirati, vodei rauna pri tom
da Boja poruka mora imati "Kristov miomiris miris ivota koji vodi
u ivot" (2 Kor 2, 14-16). Allan Panozza uzima u obzir pet kriterija za
razluivanje istinskog prorotva: ono daje dobar plod; ono je u skladu
sa Svetim Pismom; ono ohrabruje, pouava, potie, ono donosi mir a ne
strah; ono daje slavu Bogu i prorok je pod Bojim pomazanjem.
"Sadraj prorotva je Boja poruka za taj trenutak, i njegova svrha je
da prosvijetli zajednicu da utjei dajui mir i radost, da ohrabri, ojaa,
ispravi i potakne."
Kroz proces razluivanja moemo jasno opaziti istinsko prorotvo, iz-
vjetaeno prorotvo i lano prorotvo. Istinito prorotvo ima prethodno
navedene atribute. Izvjetaeno prorotvo se ne javlja esto, ono obino
u nekim svojim dijelovima proturjei onome to izraava Boja Rije ili
Crkveni nauk; izraava se agresivnim rijeima ili rijeima osude; njegove
posljedice su negativne, a njegov plod je zabrinutost, ljutnja ili tjeskoba.
Postoje situacije koje pokazuju naklonost izvjetaenom prorotvu,
kao to su: ljudi koji su bili u dodiru s okultnim, podjele u skupini, grene
situacije ili elja za izvanrednim karizmama. Lano prorotvo nam pri-
opava poruku koja dolazi od osobe, poruku koja nastaje u mislima, osje-
anjima i emocijama te osobe; to je poruka koja niemu ne teti, ali joj
nedostaje sila i snaga i pomazanje koje dolazi od Boga. Konano, tako-
er postoje poruke koje se daju kao prorotvo, ali u kojima je izmijeano
ono to dolazi od Boga i ono to dolazi od osobe koja ga izgovara. Ovo
se obino dogaa kada jedna osoba pone prorokovati. U ovom sluaju,
ljudi koji su odgovorni za tu skupinu ili zajednicu moraju pripomoi tako
da se ovaj dar proisti u bratu ili sestri koji ga oituju.
Prorotvo je dar koji je sveti Pavao vrlo cijenio. "Teite za ljubavlju,
eznite za darima Duha, a najvema da prorokujete." (1 Kor 14, 1). Ne
prezrite ga, inzistira on u svojim poslanicama (Sol 5, 19-21), stoga ga
moramo cijeniti i promicati u molitvenim skupinama dajui odgovara-
juu pouku o tom pitanju, potiui, vodei i pomaui brai i sestrama
koji oituju imanje ovoga dara u sebi i njegov rast u sebi, ohrabrujui
i pouavajui skupinu da s radou prihvate i iskau prorotvo koje se
obino javlja u trenutcima prisjeanja, klanjanja, dugotrajne utnje i na-
kon pjevanja u jezicima.

26
 Konano, moramo imati na umu da mora postojati neka vrsta vlasti
kojoj se to prorotvo predaje; u molitvenoj skupini to su voditelji koji ga
razluuju; u drugim situacijama kao to su seminari ili molitveni susreti,
razluivanje obavlja molitveni tim.
Ukratko, poto je prorotvo poruka nadahnuta Duhom Svetim, ono
predstavlja dar koji se visoko cijeni u KKO i u molitvenim skupinama,
zato bi se trebali na prikladan nain ohrabrivati u svezi s njim. Kada
skupina moli i zaziva Duha Svetoga, On djeluje pouavajui, potiui ili
tjeei zajednicu, i to tako to daje proroke rijei jednostavnim ljudima
koji su se otvorili Njegovom djelovanju. Meutim, razluivanje je bitno
za razlikovanje istinskog pravog prorotva od ostalih poruka koje ne do-
laze od Boga.
Postoji mnogo Karizmi
Karizme izgrauju duhovni ivot, uzdiu slavljenje i uvode u zago-
vorniku molitvu.
A. Molitva u Jezicima ili Glasolalija
Ovo je najmanja karizma jer ali se sam Duh zalae za nas neizreci-
vim uzdasima (Rim 8,26-27). To je takoer i molitva slavljenja Boga
kada nam manjka rijei da izraze zahvale srca. Najee je to prva ka-
rizma koja se dobije od Boga. esto koritenje ovoga dara moe otvoriti
put za tijek drugih karizmi, zato to moli za vie jednostavnosti, pravu
poniznost, temeljito odricanje i paljivu uporabu po Svetome Duhu. Ova
je karizma veoma korisna u zagovornikoj molitvi, molitvi oslobaanja
i iscjeljenja. To je jedna od rijetkih karizmi koja se moe koristiti za
vlastiti interes.
B. Pjevanje u Jezicima
To je pjevanje melodije koja nije komponirana nego je nadahnuta
Svetim Duhom. Ponekad se dogodi da je melodija na nekom razumlji-
vom jeziku i moe se prevesti dok u drugom sluaju moe biti isto djeji
govor koji nitko ne razumije osim samoga Boga. Slino psalmima koji su
dati ovjeku od Boga da s njim razgovara tako je pjevanje u jezicima na-
dahnuto od Svetoga Duha gdje On osobno se zalae za nas u uzdisajima
koje rijei ne mogu iskazati. Tako i Duh potpomae nau nemo. Doista
ne znamo to da molimo kako valja, ali se sam Duh za nas zauzima ne-
izrecivim uzdasima (Rim 8,26).
Sveti Augustin je u svojoj propovjedi o Psalmu 32 rekao: Ne traite

27
rijei koje bi vam objasnile to je Bogu milo. Samo radosno zapjevajte...
Dogodi se da osoba primi dar molitve i pjevanja u jezicima i zbog
raznih razloga kao to su strah da ne izgleda smijeno, stid, neodlunost
da se primjenjuje, neznanje o postojanosti karizmi itd... osoba prestaje
da primjenjuje molitvu u jezicima. U takvoj situaciji da bi se pomoglo
drugoj brai i sestrama u skupini veoma je potrebno da se oslobode ka-
rizme. Ponekad je dovoljno samo da se otvore usta kao u pjevanju ale-
luja i da se sluaju drugi kako pjevaju u jezicima. Kvaka se pokrene i
karizma se oslobodi.
C. Govor u Jezicima: Xenolalija
Ovo je govor na jeziku koji postoji ali nije poznat u datom kontekstu
tako da je potrebno tumaenje, ova karizma je rijetka i kada se pojavi
postoji i trea osoba osim osobe koja govori u jezicima, osoba koja je
primila tumaenje onoga to je reeno. U 1 Kor 14,13 Sv. Pavao: tko
govori drugim jezikom, neka se moli da moe protumaiti.
A ovi e znakovi pratiti one koji uzvjeruju: u ime e moje izganjati
zloduhe, novim e jezicima zboriti (Mk 16,17).
Svi se napunie Duha Svetoga i poee govoriti drugim jezicima,
kako im ve Duh davae zboriti(Dj 2,4).
Neka nas ovaj isti Duh Sveti ispuni svojim karizmama tako da se
bolje naoruamo za novu evangelizaciju. Dodajmo jo naim karizmama
djela ljubavi tako da promijeni nae ivote u plamen ljubavi koja nikad
ne izgara jer ljubav je vjena (1 Kor 13,8).

28
 Karizma molitve u jezicima: Glosolalija
Darek Jeziorny
Dar jezika (dar molitve u jezicima) je sasvim normalan fenomen za
ljude koji su ukljueni u Karizmatsku obnovu. Ali, osobe koje se prvi
put susreu s karizmatskom vrstom molitve mogu se osjeati razoara-
nima zbog neega to im kao glosolalija za njih izgleda nepoznato. Sveti
Pavao je upozoravao korinane da bi im se ovo moglo dogoditi. "Ako
se dakle skupi sva Crkva zajedno i svi govore drugim jezicima, a uu
neupueni ili nevjernici, nee li rei da mahnitate?" (1 Kor 14,23) A i
ovo upozorenje dolazi iz iskustva. Apostoli, koji su govorili u jezicima
na dan Pedesetnice su bili ismijavani. Ljudi su gledali na njih sumnjajui
da su "se napili slatkog vina" (Dj 2, 13)
I one koji govore u jezicima mogu okriviti da su fanatici ili mental-
no neuravnoteene osobe. Takva optuba se moe ticati svih ljudi koji
su duboko ukljueni u molitvu koja izlazi iz konvencionalno zamiljene
molitve. Ovo potvruje i primjer kralja Davida. Njegova ker ga je pre-
zrela kada ga je vidjela kako plee i igra pred Kovegom saveza (1 Ljet
15, 29).
Usprkos svemu, potrebno je istaknuti da je govorenje u novim jezici-
ma (molitvu u jezicima) obeao i sam Isus prije svojega Uzaaa: "A ovi
e znakovi pratiti one koji uzvjeruju: u ime e moje izganjati zloduhe,
novim e jezicima zboriti" (Mk 16, 17) Stoga, nema niega nepoznato-
ga, stranoga, tuega u koritenju ove karizme. Problem se moe pojaviti
meu ljudima koji ne poznaju biblijski nauk o tome. Potrebno je istaknu-
ti da postoje tri vrste govorenja (molitve)u jezicima, koji se spominju u
Bibliji:
1.Prorotvo u jezicima se dogaa kada jedna osoba govori nepozna-
tim jezikom a ostali sudionici ostaju u tiini. Takvo prorotvo je plodo-
nosno ako druga osoba ima dar tumaenja i objanjava to se govori. "A
htio bih da vi svi govorite drugim jezicima, ali vema da prorokujete. Jer
vei je tko prorokuje, negoli tko govori drugim jezicima, osim ako pro-
tumai Crkvi radi izgraivanja. A sada, brao, kad bih doao k vama go-
vorei drugim jezicima, to bi vam koristilo kad vam ne bih priopio bilo
otkrivenje, bilo spoznanje, bilo prorotvo, bilo nauk?" (1 Kor 14, 5-6)

29
 2.Nakon primanja Duha Svetoga, apostoli su govorili jezicima koje
ranije nisu poznavali a ove jezike su mogli razumjeti idovi koji su pri-
padali razliitim narodima koji su doli u Jeruzalem na svetkovinu (v.
Dj 2, 4-13). To je zaudilo ove ljude koji su sluali o "udesnim djelima
Bojim" na svom materinjem jeziku. Zato je ova vrsta karizme, karizma
molitve u jezicima, znak za ljude koji ne vjeruju.
3.Spontano slavljenje Gospodina, nakon primanja i izlijevanja Duha
Svetoga (Dj 10, 44-46; 19, 1-7). Tijekom takve molitve, mnoge osobe
govore ili pjevaju u jezicima, nekada i istovremeno i to je istinski dar
glosolalije. Takav dar je sasvim uobiajen za karizmatske skupine naega
vremena. Najea uporaba ove karizme dogaa se tijekom zajednikog
slavljenja Boga. Ljudi istovremeno mole svojim rijeima, u jezicima i
pjevajui pjesme. Vrijedi spomenuti da se arko proslavljanje Gospodina
obnovilo u crkvi kroz Karizmatsku obnovu i vrlo je vaan doprinos ove
struje milosti za dananju suvremenu crkvu. Karizma molitve u jezicima
je, takoer, neka vrsta "ledolomca" u osobnom kontaktu s Gospodinom
koji bi mogao biti otean kada se neka osoba usredotoi na samu sebe
i svoje probleme. Slavljenje Boga prisiljava ljude da se usredotoe na
osobu Gospodina i ono ih otvara za sljedee karizme koje bi se mogle
pojaviti tijekom karizmatskog molitvenog susreta.
Dar glosolalije je takoer prisutan tijekom zazivanja Duha Svetoga i
zagovorne (zastupnike) molitve. Ali, moglo bi se zamijetiti da tijekom
proslavljanja Gospodina u jezicima, ljudi obino pjevaju. A molei ga
za neto oni ee govore nego to pjevaju u jezicima. Takva karizma
je vrlo korisna tijekom zastupnike molitve koja je, takoer, jedna vrsta
karizmatske slube u Karizmatskoj obnovi. esto se dogaa da ljudi koji
slue drugim osobama koje su ih zamolile za pomo, u duhu osjeaju da
izneseni zahtjevi nisu ono to je uistinu potrebno ljudima koji su iskazali
tu potrebu. Ljudi koji slue obino ne znaju tono za to trebaju moliti,
stoga oni mole u jezicima. Zatim, prema Rijei Bojoj (Rim 8, 26-27)
Duh "potpomae nau nemo". "A Onaj koji pronie srca zna koja je
elja Duha - da se on po Boju zauzima za svete." Ponekad Duh Sveti, ti-
jekom molitve u jezicima, otkriva to je stvarni problem osobe koja moli
za pomo. Zatim se razumijevanje moe navijestiti kao dar spoznanja.
Ponekad se to i ne dogodi, ali Duh Sveti razumije za to mole ljudi koji
su u toj slubi i odgovara na tu molitvu.
Ukratko govorei, vrijedno je istaknuti da je dar molitve u jezicima
nadnaravni nain komunikacije s Bogom u Duhu Svetomu, koji je Sam
Darivatelj ove karizme. Glosolalija izgrauje molitvu kada se neki ljudi

30
okupe na zajedniku molitvu na istom mjestu da bi se susreli s Bogom.
Obino, tijekom slavljenja Gospodina, on nas otvara za nove karizme i
ujedinjuje lanove u jednom Duhu. Ali, on takoer izgrauje pojedine
osobe jer se ovaj dar moe koristiti i tijekom pojedinane (osobne) mo-
litve. "Tko govori drugim jezikom, sam sebe izgrauje, a tko prorokuje,
Crkvu izgrauje." (1 Kor 14, 4).
Svaka osoba moe ovu karizmu koristiti kad osjeti veliki zanos i eli
proslaviti Boga ali njegov um nije sposoban slijediti i "proizvesti" prave
rijei da izrazi svoje osjeaje. Dar molitve u jezicima je vrlo koristan u
takvim prigodama, jer on ne doputa da se blokira sav taj zanos (entuzi-
jazam). Ali, takoer je dobro podsjetiti da ovaj dar ne vlada nad osobom
nego osoba kontrolira dar. Zato se ljudi ne osjeaju zarobljenima kada
prime bilo koju karizmu Duha Svetoga. Nego oni je mogu slobodno
koristiti kad god poele. Ovo pravilo se, takoer, primjenjuje i za dar
glosolalije. Zato se na karizmu molitve u jezicima ne bi trebalo gledati
kao na neku vrstu ekstaze.

31
 Karizma jezika
Pie Julienne Mesedem
Pisati o karizmi jezika je jako osjetljivo pitanje zato to: moe biti uz-
budljivo, uznemirujue i ponekad varavo jer izbacuje iz ravnotee nae
stare navike, nau ljudsku sigurnost i nau lanu veliinu. to god mi
osjeali, otvorimo naa srca Duhu Svetom u kojeg svi vjerujemo da isci-
jeli nae predrasude i strahove prepustimo se Njegovoj ljubavi i milosti.
Karizma je pokret milosti koji daje primatelju izvanrednu snagu za djelo-
vanje. To je jedan od plodova nadahnua Duha Svetoga; ovo nadahnue
je nutarnje izlijevanje prepoznavanja, u novom susretu i na osoban nain,
Isusa Krista kao Gospodina i Spasitelja. To nije novi nain ivota nego
proces koji omoguuje da se stari ivot u nama rasprsne, oivljujui kr-
tenjem milosti koje je uglavnom otupjelo u dubini nae due.
Karizme su vidljivi znakovi Boje ljubavi. To su posebne milosti koje
daju sposobnost i uporabljivost da se preuzmu razne dunosti i slube
koje su korisne za obnovu i razvoj crkve. Openito, karizme se daju po-
jedincima polaganjem ruku: Ne zanemari milosnog dara koji je u tebi,
koji ti je dan po prorotvu zajedno s polaganjem ruku starjeinstva.
(ITim 4,14).
Poradi toga podsjeam te: raspiruj milosni dar Boji koji je u tebi po
polaganju mojih ruku (2Tim 1,6).
Karizme nisu nuno ovisne o svetosti onoga koji ih upotrebljava da-
kle ne dopusti da te stanje grijeha odvue od njihove upotrebe.
Meutim, karizme bi nas trebale voditi ka svetosti. Ispravno je eljeti
darove uz uvjet da se prihvati volja Boja u pogledu da se ne ograniava
Boja ponuda time da nameete koliko darova elite i kako da ih upotre-
bljavate. Za sigurnost vjere je je tako neophodno da se karizme pojavlju-
ju kao izvanredne, smijene ili apsurdne u oima ljudi.

32
33
 Zagovor: Poziv za KKO
Pie: Julienne Mesedem
Prema Katekizmu Katolike Crkve Br: 2632, po molitvi svaki krte-
nik radi na dolasku Bojeg Kraljevstva i pozvan je na zagovor.
Zagovor je molitvena pronja koja nas dovodi u bliskost sa Isusovom
molitvom, Njega koji je jedini posrednik izmeu Boga i ovjeanstva, i
kao to itamo u Rim 8,34, Tko e ih osuditi? Isus Krist koji je umro
jo bolje: koji je uskrsnuo koji je s desne strane Bogu i koji posreduje
za nas i takoer u 1 Tim 2,5 Jer istina je ovo: Jedan je Bog, jedan je
posrednik izmeu Boga i ljudi: ovjek Krist Isus...
Zagovarati znai moliti u korist druge osobe, koja je jedna od karak-
teristika milosrdnog srca i karakteristino za zajednicu svetaca. Zago-
vornik je vie usredotoen na dobrobit i korist drugih. lan Karizmat-
ske Obnove koji se moli Bogu je pozvan na evangelizaciju i automatski
postaje zagovornikom kako je Isus preporuio Sv. Petru u Lk 22,31 ali
ja sam molio za te da tvoja vjera ne malake. Tako i ti, kad se jedanput
vrati k meni, uvrsti svoju brau. U Dj 20,28 Sv. Pavao kae Pazite
na se i na cijelo stado u kojem vas Duh Sveti postavi nadglednicima da
pasete Crkvu Boju koju sebi stee krvlju svojom.

Molitva obuhvaa tri aspekta: Bog, drugi i mi. To znai da svaka oso-
ba koja se moli Bogu je prinudno zagovornik. Sam nam Isus daje dobar
primjer ovoga u jedinoj molitvi koju nas je nauio: On kae Oe na a
ne Oe moj to znai da smo mi svi djeca jednog oca, prema tome mi
moramo biti u meusobnoj solidarnosti. Papa Ivan Pavao II je znao rei
da jedinka ne moe biti Kranin sam za sebe, jer osamljen Kranin je
Kranin u opasnosti.
Na nain na koji nas molitve vode na zagovor je isto kao to nema
evangelizacije bez molitve zagovora, jer na putu evangelizacije se dolazi
u kontakt sa ljudskom patnjom, bijedom i jadom. Zagovor, to je klju
evangelizacije, je hitna potreba u naem vremenu. Sv. Benedikt opomi-
nje: radi 8 sati, odmaraj 8 sati a ostatak svog vremena provedi molei
za druge.
Zagovornika molitva je snanija od bombe. Moe promjeniti sudbi-
nu zemlje, kao dokaz tomu je zagovornika molitva Sv. Faustine, kada
je politika stranka dosegla do Skuptine porazivi veinu, suprotno mi-
34
ljenju izbornih anketa i zemlja je bila ouvana od propasti. Zagovor
unitava zle sile. Grupa Krana je jednom molila zagovor za zatvaranje
nonog kluba gdje su se inila mnoga nemoralna djela i na ope javno
iznenaenje dravne vlasti su ga odluile zatvoriti. Zagovornom moli-
tvom se sprijeio susret Sotonista. itamo u Joui 6 da su se nakon se-
dam dana molitve i obilaska oko grada zidovi Jerihona sruili.
Za koga se treba moliti zagovor?
Zagovor nema granica. Molimo se za sve: 1 Tim 2,2-1 kae Tako
prije svega, molim da se upravljaju pronje, molitve, zazivi, zahvalji-
vanja za sve ljude, za kraljeve i za sve koji su na viem poloaju, da
mognemo provoditi tih i miran ivot u punoj pobonosti i dostojanstvu.
Molimo za svaku situaciju u ivotu ak i za one koji nas progone kao to
pie u Rim 12,14 Blagoslivljajte one koji vas progone; blagoslivljajte, a
ne proklinjite!. U 2 Sol 1,11 Sv. Pavao kae: Zato se uvijek i molimo
za vas da vas Bog na uini dostojnima poziva i da snano dovede do
savrenstva svako nastojanje oko dobrote i svaku vjersku djelatnost. U
Kol 1,9 on kae: Zato i mi od onoga dana u koji smo to uli ne prestaje-
mo moliti za vas i prositi da vas Bog napuni potpunom spoznajom svoje
volje sa svakovrsnom mudrosti i duhovnim razumijevanjem. Moramo
moliti zagovor i dok smo u duhovnom boju jer od trenutka kada posta-
nemo Krani mi smo izvrgnuti i neprijateljstvu i ljubavi drugih stoga
ukljuen je i duhovni boj.
Kako moliti zagovor?
Da bismo molili zagovor vano je da budemo pozorni, s ljubavlju i
suosjeanjem prema drugima i prema situacijama. Mora se biti dobro
informiran, sluati druge pozorno i s ljubavlju dok oslukujemo Boga, u
isto vrijeme biti paljivi na nutarnje poticaje, osjetila i ganua. Moe se
zagovarati i postom i da se prikae Misa na tu naknu. Uporaba karizmi je
uglavnom od velike pomoi kao to nam opisuje u Rim 8:26 Jednako i
duh pritjee u pomo naoj slabosti, jer mi ne znamo to da molimo kako
treba, ali sam Duh posreduje za nas neizrecivim uzdisajima.
Kada moliti zagovor?
Zagovarati se moe u svako doba, dok vozimo, u taksiju, u vlaku ili
dok ekamo neto. Netko moe moliti na neiju nakanu prema danima u
tjednu ili u odreenom dijelu dana.

35
 Dar sveenitva
Biskup Joseph Grech
GODINA SVEENIKA
Tijekom ove godine posveene sveenitvu pitajmo Boga za milost
zagovora za nae sveenike. Oni su Boiji predstavnici na zemlji. Oni
su na plemeniti Krist na zemlji kako ih je Sv. Katarina Sijenska voljela
zvati. Molimo se za njihovo ispunjenje i produktivnost njihove pastoral-
ske slube. Povjerimo ih Mariji koja ima posebnu majinsku brigu za sve
sveenike. U skladu sa miljenjem Svetog Oca i uz ovaj lanak o zago-
voru predlaem sljedeu molitvu uzetu iz Pastores dabo vobis Br.82:
BUDUI DOGAAJI
Godina sveenitva koju je proglasio Papa Benedikt XVI je pri kraju.
Slubeno se zavrio 19. lipnja 2010. Ova nam je godina omoguila da
se osvrnemo i razmislimo o slubi sveenitva ba u prikladno vrijeme.
Postali smo svjesniji snage i nadarenosti mnogih sveenika, a isto tako
postali smo svjesniji da sveenici nisu imuni na grenosti i slabosti.
to je bit sveenitva? Zavirimo u Bibliju! Pisac Poslanice Hebrejima
kae: Svaki veliki sveenik, zaista, od ljudi uzet, za ljude se postavlja
u odnosu prema Bogu da prinosi darove i rtve za grijehe. (Heb 5,1).
Prvo, oito je da je sveenitvo poziv. To je posebno zvanje sa jako spe-
cifinom slubom u crkvi. Posebna sluba sveenika ini vezom izmeu
Boga i ljudi; on treba da posreduje u ime ljudi. to bi ovo znailo?
O tome govori jedna vrlo pouna pria iz Knjige Postanka. 24. od-
lomak te Knjige nam moe pomoi da ovo bolje razumijemo. Abraham
je stario i vidio je da se njegov sin Izak ne eni. On je elio da ga vidi
oenjenog. Tako je jednog dana poslao po slugu u kojeg je imao najvie
povjerenja i rekao mu je da ide u zemlju njegovih predaka s ciljem da
nae enu za njegovoga sina. Kako de on ovo ispuniti?
Kada je sluga stigao u grad iz kojeg dolazi Abraham sjeo je u predve-
erje blizu sela i molio: Gospodine, Boe moga gospodara Abrahama,
molim Te, izii mi danas u susret i mome gospodaru Abrahamu milost
iskai! Evo me kraj studenca, a keri onih iz grada dolaze crpsti vodu...
Rei u jednoj od djevojaka: Daj mi malo vode iz svoga vra! Ako ona

36
odgovori: Pij, gospodine,... nalit du i tvojim devama da se napiju!...
neka to bude ona koju si odredio za svoga slugu Izaka (Post 24:12-22).
Upravo tako se i desilo. Rebeka, iji je otac bio roak Abrahamov,
dola je na izvor i kada ju je vjerni sluga zamolio da mu da piti ona je
odmah dragovoljno ponudila da d vode i devama. Sluga je bio pozvan
da ostane u Rebekinom domu i ispripovjedio je njenom ocu i bratu pravu
nakanu svog poslanja. On je tako lijepo govorio o svome gospodaru da
se Rebeka osjeala veoma ugodno i bila je spremna da ostavi svoju obi-
telj i ide upoznati svoga budueg mua, iako ga nikada prije nije srela.
Uloga sluge je bila veoma jasna. On je morao nevjestu dovesti mlado-
enji. Mogao je lako biti u iskuenju da mladu zadri za sebe. Uostalom,
Biblija nam govori da je djevojka bila krasna, djevica koju mukarac
nije dirnuo (Post 24;16). Ipak, on je ostao vjeran svome poslanju. To je
poslanje sveenika. Kao sveenici mi smo pozvani da dovedemo nevje-
stu tj. ljude koji ine crkvu ne sebi, nego mladoenji-Kristu.
Sveenitvo je jedno fantastino zvanje. Poziv nas krana je da mi-
jenjamo svijet na temelju Isusovih vrjednota i naela. Na poziv je da
pomognemo svim ljudima da ive istinski uravnoteen i ispunjen ivot
koji se temelji na Isusovu uenju i nauku Njegove crkve. Mi ovo ne
moemo uini sami. Previe je teko i mukotrpno. Treba nam prisustvo
ivotvornog Isusa da nas nadahnjuje, njeguje, osposobljuje i omoguuje
da ivimo dostojni svoga poziva. Kroz svoju slubu predvodnika slugu,
sveenik je pozvan da uprisutnjuje snagu i dodir Isusa Krista tako da svi
nastavimo Isusovo poslanje.
Uloga sveenika je da omoguuje i osposobljava crkvu-narod da bude
ono to treba da bude, narod Boji. Njegova uloga je u slubi cijele cr-
kve. Pozvan je omoguavati svim lanovima crkve da ive svoje krtenje
dostojanstveno, a to znai da imaju potpuni, svoj udio u misiji Isusa sve-
enika, proroka i kralja. Sveenik treba da omogui svim krtenicima da
budu sveeniki narod, tj. da budu voeni u slavljenju Boga i da provode
vrijeme s Bogom u molitvi u svim okolnostima svoga ivota; da budu
proroci, tj. da budu ohrabreni govoriti, ivjeti i djelovati prema istini i
pravednosti i da odbace sve ono to je suprotno Isusovoj misli i srcu; da
budu kraljevi sluei drugima poput Isusa.

37
 Kako e sveenik ovo postidi? Prvo, usklaujui svoje misli i srce
s Isusovim. To zahtijeva vrijeme za molitvu, za osobno razmatranje, za
itanje i dobro poznavanje Boje rijei i nauka Crkve. Takav Boji rad
treba Bojeg Svetog Duha. Svakodnevno slavljenje Euharistije i drugih
sakramenata je drugi bitan nain koji omoguuje sveeniku da vri svoju
slubu. Ipak, Ovo inite meni na spomen ne znai samo da se nastavlja
sa slavljenjem Euharistije, to znai i ivjeti Euharistiju, biti Euharistija!
Isus je bukvalno prelomio svoje tijelo na slubu drugima. Od nas se trai
da se isto tako postavimo na prvu crtu, ak i ako bi to znailo smrt, da
bi drugi mogli ivjeti dostojanstveno. I propovijedanje Rijei je snano
sredstvo uenja i usaivanja elje u srcima naih ljudi da u potpunosti
prigrle svoju slubu. Sveto Pismo sadri priu naeg ivota.
U Bojoj Rijei pronalazimo Boji plan za svakoga od nas. Kao sve-
enici pozvani smo da pomognemo naim ljudima da protumae ono to
se dogaa u njihovim ivotima i u svijetu oko nas prema ivotvornoj na-
zonosti Isusa koja je sadrana u Njegovoj Rijei. Uvijek kad Bog govori
srca se mijenjaju, misli podiu i due se rasplamsavaju. Kao sveenici,
mi smo pozvani da tumaimo i prenesemo Rije Boju na takav nain da
bismo postigli ove rezultate. Zahvaljujem Bogu za sve sveenike koji su
unato potekoama, razoarenjima i tjeskobama snani svjedoci uskr-
slog Gospodina. Zahvaljujem Bogu na mnogim osobama koji podra-
vaju sveenike svojom velikodunou, mudrou, dobrotom, brigom i
molitvom. Sveenici i laici koji su predani svome pozivu u crkvi, i koji
su vrsto vezani svojom vjerom za Isusa Krista su ivi svjedoci koji us-
pijevaju dodirnuti ivote mnogih i probuditi u njima kvalitetu.
Potiem mnoge nae mladie na molitvu i ozbiljno razmiljanje o po-
zivu sveenika. Ja sam i vie nego sretan ako pomognem koliko mogu.
Moete me kontaktirati na: chancery@sand.catholic.org.au
U ovome duhu pomolimo se za sve sveenike:

Blagoslovi ih u njihovoj slubi!

Osnai one koji su ranjeni ili zbunjeni;
njeguj usamljene, okrijepi revne,
oduevi one koji teko rade i
budi uz bolesne i umirue!
Neka nastave ljubiti kao Ti,
38
 misliti kao Ti, osjeati kao Ti,
razumjeti kao Ti i
govoriti kao Ti!
Neka naa Majka,
njeguje u srcima svih sveenika
istu onu ljubav koju ona ima za
svoga sina Isusa.
Amen

39
 Duh Sveti, ivotvorac
Pie Otac Emmanuel Tusiime

Duh Sveti je trea Osoba Boanskog Trojstva i ivotvorac. U Nicej-

skom Vjerovanju mi inimo nae zvanje vjere u Duhu Svetomu tako to
navijetamo Vjerujem u Duha Svetoga, Gospodina i ivotvorca. Duh
se zove svetim zato to proizlazi od Oca i Isusa i On je izvor posvee-
nja vjernika.
Od postanka
U postanku Boji Duh je bio ukljuen u stvaranju ivota u svijetu kao
to pie u Knjizi Postanka 1,2 ...i Duh Boji je lebdio nad vodama.
Snaga Bojeg Duha (daha) izvlai iz kaotinih voda jedan metodian
postanak novog ivota. To je Duh koji daje ivot, i fiziki i duhovan.
Da bi ovjek imao vjeni ivot Isus kae da se mora roditi kroz vodu i
Duh. Odgovori Isus: Zaista, zaista kaem ti: ako se tko ne rodi iz vode
i Duha, ne moe ui u kraljevstvo Boje (Iv 3,5). Prema Sv. Pavlu ...
Duh oivljuje (2 Kor 3,6). Poto je Sveti Duh taj koji izijeva ljubav u
srca vjernih On je izvor istinskog ivota u Bogu. Nada pak ne postiuje.
Ta ljubav je Boja razlivena u srcima naim po Duhu Svetom koji nam je
dan! (Rim 5,5). Zato Isus potvruje, Duh je onaj koji oivljuje, tijelo
ne koristi nita. Rijei koje sam vam govorio duh su i ivot. (Iv 6,63).
U prvotnoj Crkvi
Sv. Pavao pie Crkvi u Rimu navijetajui Isusove rijei ...postavlje-
nu Sinom Bojim, u snazi, po Duhu posvetitelju uskrsnuem od mrtvih,
o Isusu Kristu, Gospodinu naemu. (Rim1,4). Duh Sveti, ivotvorac,
je duboko ukljuen u tajnu utjelovljenja. Kada se Marija uplaila kako
e se dogoditi taj novi ivot, aneo joj odgovara: Duh Sveti sii e na te
i sila e te Svevinjega osjeniti. Zato e to edo i biti sveto, Sin Boji.
(Lk 1,31-36).
Na Krtenju
Na Krtenju smo primili novi ivot u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.
Sv. Pavao nas nauava da; Krtenjem smo dakle zajedno s njime uko-
pani u smrt da kao to i Krist slavom Oevom bi uskrien od mrtvih, i mi
tako hodimo u novosti ivota. Ako smo doista s njime srasli po slinosti
smrti njegovoj, oito emo srasti i po slinosti njegovu uskrsnuu. Ovo

40
znamo: na je stari ovjek zajedno s njim raspet da onemoa ovo greno
tijelo te vie ne robujemo grijehu. Tako tko umre, opravdan je od grije-
ha. Pa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da emo i ivjeti zajedno s
njime. (Rim 6,4-8).
Na Isusovom krtenju na Jordanu, duh sveti ivotvorac uvodi Isusa u
novu fazu ivota. Isus je pomazan Duhom kao Mesija i ovaj duhovni do-
gaaj obiljeava poetak njegovog javnog djelovanja (Lk 3,21-22). Svi
mi koji smo primili krtenje u Duhu Svetom e se sloiti sa mnom da od
tog trenutka nai ivoti vie nikada nisu bili isti. Rodila se nova ivotna
misija u naim ivotima.
Danas
Duh Sveti je neizmjerna ljubav izmeu Oca i Isusa, Ljubav koja ivot
daje. Ja ivim u sveenikoj zavjetnoj zajednici koja se zove Yesu Ahu-
riire Communit ( Isus je iv); i sve ove godine iskusio sam Boju ljubav
koja je donijela novi ivot meni, lanovima nae zajednice i onima koji
nam dolaze, kada smo se predali snazi Duha Svetoga u ljubavi.
Sjeam se jedne gospoe koja se zvala Kasande koja je bila psihiki
bolesna i koja je ivjela na ulicama naeg grada Mbarara. Prvog dana
kada je dovedena u nau zajednicu bila je prljava, smrdila je i jedva se
mogla nasmijeiti ili priati. Jedan lanica nae zajednice je osjetio du-
boko suosjeanje i ljubav prema njoj. Ona ju je okupala, obukla je u istu
odjeu, nahranila je i uistinu je voljela a mi smo se stalno molili za nju.
Poela se polako mijenjati, poela je jesti tijekom dana i poela se i smje-
iti; nakon tri godine ljubavi i brige ona je postigla novi ivot. Prije etiri
tjedna traila je da se krsti i da postane katolkinja tako da moe primiti
Isusa. Bilo je to prekrasno iskustvo Boje ljubavi meu nama.

41
 Karizmatski divovi
Peter Thompson

"Kao mukarci i ene, kao laici i mi takoer moemo upasti u napast

i povjerovati kako su ove karizme samo za nekolicinu odabranih. Ovo
je greka. Katekizam katolike Crkve, koji se usredotouje na karizme
Duha Svetoga, pokazat ce vam da njih treba oekivati i da su one normal-
ne za sve krane. (v. KKC #2003)."
Kroz povijest Crkve, od vremena prvih Duhova do dananjih dana,
ohrabrivala su nas i poticala izvijea o ivotu istinskih duhovnih divova,
koji su s ljubavlju slijedili Isusa Krista. Njihovo posveenje je bilo i jo
uvijek jeste snano svjedoenje za nas, da i mi inimo isto tako. Ovi mu-
karci i ene su bili ispunjeni Duhom Svetim i ivjeli su dan Pedesetnice u
svoj njegovoj punini. Mnogima je Bog, zbog njihove podlonosti Duhu,
povjerio snane manifestacije karizmi, u svoj njihovoj raznolikosti.
Karizme Duha Svetoga su daleko iri pojam od onih devet koje su na-
brojane u Pavlovoj poslanici u 1 Kor 12, 8-11, ali zbog jasnoe, u ovom
lanku emo se ograniiti na ovih devet i na to kako se one manifestiraju
(oituju) u ivotima nekolicine karizmatskih divova.
Obzirom je jako veliki broj onih izmeu kojih moemo odabrati, te-
ko je i zapoeti s odabiranjem samo nekolicine. Ako to i uradimo, to ni
u kom slucaju ne znai da negiramo imena onih koji nisu spomenuti.
Pripremajui se za ovaj lanak, poeo sam praviti jednostavnu tabelu s
imenima svetaca a onda sam nabrajao devet izvanrednih darova i biljeio
sam pored svakog imena razliite darove za koje znamo da su se oito-
vali u ivotu toga sveca. Uzmimo na primjer ivot sv. Petra apostola i
prvoga pape.
Svih devet darova.
Pregledavajui biblijske navode vidimo silu Duha Svetoga na djelu u
ivotu sv. Petra.
Rije mudrosti: Dj 2, 14-40 - nadahnuto propovijedanje s mudrou
Rije spoznanja: Dj 5, 11 - Ananijino i Safirino izvjee
Vjera: Dj 9, 36-42 - pria o Tabitinom oivljavanju (uskrsnue od mr-
tvih) (Ovo je takoer Dar udesa koji prati vjernika koji poznaje Boju
volju.)
Ozdravljenje: Dj 3, 1-10 - ozdravljenje bogalja izvan hrama
42
udesa: Dj 5, 15 - Petrova sjena koja prelazi preko naroda - ozdravljenja
i udesa
Prorotvo (vizije): Dj 2, 39 - Ovo obeanje je za vas, vau djecu i za sve
koji su daleko. Dj 10: vizija koja Petra priprema za odlazak poganima
Razluivanje duhova: Dj 5 - Ananija i Safira koji su slagali (zatajili)
Duhu Svetomu
Jezici: Dj 2 - Pedesetnica
Tumaenje jezika - posebno se ne spominje ali na Duhove je bilo tuma-
enja jezika.
Vi moete isto uraditi i za sv. Pavla i jako je vano da dok vjebate
napravite popis devet darova i istraujete pisma kako biste pronali od-
govarajue retke i izvjea o tome gdje je sv. Pavao koristio ove karizme.
U stvari, pobono itanje Djela apostolskih e pokazati itatelju kako su
se ovi darovi oitovali u ivotu Crkve u to vrijeme. Kako ne bismo po-
mislili da se ovi darovi sve manje koriste ili da nam sada nisu potrebni,
trebamo proitati ivote svetaca kroz stoljea; vidjet emo potrebu za
ovim karizmama u svim generacijama.
Kao mukarci i ene, kao laici, moda emo upasti u napast da povje-
rujemo kako su ove karizme samo za nekolicinu odabranih. To je neto-
no. itanje KKC, koji se usredotoio na karizme Duha Svetoga, pokazat
ce vam da se oni oekuju i da bi ih trebali normalno prihvatiti svi krani
- v. KKC 2003.
Pravi duhovi naega vremena zasigurno je papa Ivan Pavao II koji
je ivio svetim ivotom, ispunjen Duhom i koji je oitovao veliki broj
karizmatskih darova. Moda i sve njih, jer imamo zapisana izvjea o
ozdravljenjima, udesima, molitvi u jezicima i, naravno, velikoj duhov-
noj mudrosti tijekom njegovog ivota. On je bio istinski proroki glas u
ovome svijetu tijekom svoga pontifikata; njegove rijei i dalje odjekuju
u svijetu.
Jedno nezapisano udesno djelo ozdravljenja svjedoio nam je na
molitvenom susretu sveenik koji je imao dijagnozu modanog tumora,
tumora koji se nije mogao ni operirati. Tijekom posjete Rimu, on je su-
djelovao na opoj audijenciji i stajao je tik uz prolaz kojim je Njegova
Svetost trebao proi. Papa Ivan Pavao II je stao pored njega; nitko mu
nita nije govorio o zdravstvenom stanju toga sveenika; poloio je ruke
na njegovu glavu a zatim iao dalje. Nakon povratka kui imao je za-
kazan termin za snimanje tumora na mozgu, ali nalazi su bili negativni.
Tumora vie nije bilo. Ovaj sveenik nam je s velikom radou pokazao

43
snimke prije i nakon molitve. Nesumnjivo je da postoji nebrojeno mnogo
sluajeva u kojima je Duh Sveti koristio Ivana Pavla II na ovakav nain.
Otac Raniero Cantalamessa, propovjednik Papinskog doma, takoer
je izvjeivao kako je Ivan Pavao traio posebnu molitvu kako bi pri-
mio dar molitve u jezicima; nedugo nakon toga on je s velikom radou
izvijestio oca Raniera da je primio ovaj dar. Tijekom proteklih etrdeset
godina, ovaj nezaustavljivi val Duha Svetoga koji je posebno zahvatio
duhovne divove, neprekidno je poveavao oitovanje darova Duha. Gos-
podin je silno upotrijebio oca Emiliana Tarfifa u podruju ozdravljenja,
udesa, razluivanja duhova i u drugim karizmama. Sestra Briege Mc-
Kenna jo uvijek ne prestaje sluiti Gospodinu i On je neprekidno upo-
trebljava u slubi ozdravljanja. Interesantno je zabiljeiti da su obadvoje
zapoeli svoju slubu nakon to su i sami udesno ozdravili. Dok itate
o ivotima svetaca, zabiljeite karizme koje se spominju i vidjet ete da
nikada nismo oskudijevali u karizmatskim divovima.

44
 Ljubav na djelu: Iscjeljenje
Christof Hemberger

Potaknut temom Ljubav na djelu sa skupa ICCRS-a odranom u

Kkottongnau 2009. godine elim pisati o vanosti ljubavi i koritenju
darova u naem svakodnevnom ivotu i sluenju.
Isus nas poziva da ivimo ivot koji je usmjeren na srce puno lju-
bavi. Kada su Ga upitali za najvaniju zapovijed, odgovorio je: Ljubi
Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom i svom
snagom svojom, a blinjeg svog kao sebe samoga.
Isus je jasno istaknuo da ljubav mora biti pokreta svega onoga to
radimo. Najvanija je prvenstveno ljubav prema Bogu. Nae djelovanje
mora biti utemeljeno na povezanosti s Bogom. On zasluuje svu ljubav
i slavu. Trebamo ivjeti i raditi s ovim ciljem: ivjeti i raditi prema volji
Njegovoj i samo Njemu dati slavu.
Druga je ljubav prema blinjemu koja nas treba pokretati. Lako je
kada su nam odnosi s drugima neoptereeni, ili postaje sloenije ako se
naemo u situaciji s nekim kojega ne poznajemo ili tko nam se ne svia.
Trei vid ljubavi je ljubav prema samome sebi. Isus nas poziva da ne
zanemarimo nae nutarnje bie. Naa sluba i djelovanje ne smiju postati
vei od potreba naega tijela, duha i due!
Svojim odgovorom o najvanijoj zapovijedi Isus je istakao to znai
ivjeti prema Bojoj volji: Predaj svoju volju i odustani od svojih prava
(ljubi Gospodina i Njegovu volju vie od svega drugoga) i brini se za
svoga blinjega (to god to znailo u odreenoj situaciji) kao i za sebe
samoga!
Da budem iskren - poznavajui sebe moram priznati da sam po tom
naelu nastojao ivjeti cijeli svoj ivot kao predani Kranin. Ali ne
mogu niti nabrojati koliko puta sam morao shvatiti kako u tome ne us-
pijevam. Stoga postavljam pitanje: Kako moemo ivjeti po ovako viso-
kom idealu? Kako moemo ispuniti Isusove zapovijedi u svakidanjem
ivotu? Sigurno ne svojim snagama, moi i sposobnostima! Ne moemo
i neemo uspjeti sami ve po Duhu - Sam Bog nam nudi Svoju pomo
izlijevajui Svoga Duha i karizme na nae ivote!
Karizme nam nisu dane kako bi nam uinile ivot ugodnijim niti su

45
nagrada od Boga jer je netko veoma skromna ili duhovna osoba. Oni
su dani na izgradnju Bojeg Kraljevstva. A znamo: Kraljevstvo Boje
je sve o ljubavi jer Kralj je Ljubav. Stoga, darovi su dati da slue Lju-
bavi. Ne zaboravimo ovu jednostavnu istinu. Na primjer dar iscjeljenja
nije dan jer je netko postigao veu razinu svetosti - niti je dar tumaenja
jezika znak vrsnih uenika! Dani su na koritenje u poslunosti Bojoj
volji. Kao ponizni sluga volji Bojoj moe razumjeti potivanje i ljubav
uenika prema naem Gospodinu. Samo kao takve ponizne sluge Boje
volje moemo pokazati svoje potivanje i ljubav prema blinjemu - tko
god da to bio i u bilo kojem trenutku u naem ivotu.
Ovdje elim jasno istaknuti: Nitko osim Boga samoga ne moe uisti-
nu pogledati u nae srce i ne moe proitati i vidjeti nau istinsku na-
mjeru. Da li je to zato da bi dao slavu Bogu i da pokaem ljubav ljudima
oko sebe ili je to zato da predstavim sebe kao dobrog Bojeg uenika/
voditelja/ovjeka? Da li je to zato to sam posluan i ponizan ili pak
elim pokazati kako sam obdaren? Volim li i potujem druge ili se samo
elim dobro osjeati jer inim neko dobro djelo? Pokazuje li se ljubav na
djelu ili se samo otkriva moja ljudskost?
Svi smo pozvani traiti Njegovu volju i ivjeti prema Njoj. Pretpo-
stavljam da to svi znamo ve u svom srcu. Ipak se esto upitam: to
me je dovelo do ovakve odluke? Jesam li to bio ja i moja htijenja ili se
uistinu pokazala ljubav na djelu?
Je li to bilo istinsko djelo ljubavi u odreenoj situaciji? Je li to bila
istinska rije ljubavi u tome trenutku? Je li bolje pristupiti osobi ili ostati
po strani? Je li bolje ovo ili ono? Darovi razluivanja, mudrosti i spo-
znanja postaju jako bitni odgovarajui na ovo pitanje. Da bi dopustili
da ljubav postane djelatna u naim ivotima vano je usredotoiti se na
dvije stvari:
Prvo, traimo ljubav!
Usredotoimo se na ljubav prema Gospodinu svim srcem svojim,
svom duom i svom snagom svojom. On je veliki Ja jesam i Emanuel,
Bog s nama. On zasluuje svu vau ljubav i ast, ako nita onda samo
zato jer On je Ljubav. Usredotoimo se takoer na ljubav prema brai
i sestrama, naoj obitelji, naim susjedima, kolegama, osobi koja sjedi
u autobusu svakog dana, ovjeku koji stoji ispred nas u redu u trgovini
i beskuniku koji se ne uklapa u nae drutvo. Ponekad e to biti lako,
ponekad nee. Sam Bog e izliti Svoju ljubav u naa srca - kako bi je mi
mogli prenijeti na druge! Stoga je jako vano ivjeti blisku i osobnu vezu
46
s Bogom kada pokuavamo doprijeti do drugih i dijeliti ljubav i ivot s
njima - moemo dijeliti istinsku ljubav samo ako smo primili istinsku
ljubav.
Drugo, eznimo za karizmama!
Ne pokuavajmo iskazati ljubav svojim snagama ili na onaj nain na
koji mislimo da je ispravan. Traimo volju Boju i koristimo se kariz-
mama da bi je spoznali i ispunili! Budimo otvoreni Njegovom vodstvu,
pratnji i ohrabrenju. I najvanije od svega: budimo otvoreni Njegovoj
ljubavi jer e to postati pokreta i stav naega srca!
Duh Sveti nam nije dao karizme samo da radimo u okvirima Kraljev-
stva Bojega (iscjeljenje, znaci i udesa, prorotvo, itd); on takoer daje
karizme (razluivanje, mudrost, itd) kako bi rasudili kako i kada se njima
koristiti!

47
 Zagovor: Razluivanje Duhova
Dariusz Jeziorny
Zagovor je posredovanje pred Gospodinom u korist drugoga. To
znai da osoba koja zagovara iznosi Gospodinu probleme osobe koja
je u potrebi. Najvanija stvar u tom je imati suosjeajno srce i ljubav za
svog blinjeg. No, prijateljske rijei nisu dovoljne. Sveti Pavao kae: jer
evanelje nae nije k vama dolo samo u rijei nego i u snazi, u Duhu
Svetome i mnogostrukoj punini(1Sol 1.5). Ova snaga je vidljiva u razli-
itim karizmama kojima se sluimo u posredovanju; ozdravljenje, pro-
rotvo, rijei spoznanja itd. Dar razluivanja duhova je kljuna u takvoj
slubi. Doputa ljudima razumjeti problem koji osoba moda ima i kako
moliti. Takoer im prua mogunost potvrditi kako je razumijevanje koje
dolazi prorotvom i rijei spoznanja istinito. U odreenom trenutku mo-
ramo se upitati to nam je initi ako smo zamoljeni da zagovaramo, a nije
nam dan takav dar Duha Svetoga. Moemo li nastaviti? Ili da uope ne
zapoinjemo s molitvom?
Sveti Ignacije Loyolski, koji je bio vrstan u razluivanju duhova, daje
nam nekoliko naela koja mogu biti veoma korisna ljudima koji nemaju
dar razluivanja ali bi voljeli moi rasuivati na duhovnoj razini. On je
ivio u 16. stoljeu i u to vrijeme u Crkvi nije bilo pouavanja o daro-
vima. Tada je bilo vanije biti posluan Papi od bilo ega drugoga. Ova
pravila razluivanja dostupna su u njegovim duhovnim vjebama pod
brojem 313-336. elim navesti tri kako bi prikazali koliko nam od velike
pomoi moe biti Sveti Ignacije, unato staromodnom jeziku.
Naelo 12. kae: Neprijatelj se ponaa poput ene koja je preslaba
pred snagom i jainom moi. Jer, kao to ena koja u svai s mukarcem
gubi hrabro srce u trenutku kada mukarac pokae svoju hrabrost; isto
tako kada mukarac gubi hrabrost i povlai se bijes, osveta i okrutnost
ene je ogromno i tako bez granica; na isti nain neprijatelj gubi hrabrost
i slabi, njegova iskuenja nestaju kada osoba sebe jaa duhovnim vjeba-
ma koje se hrabro suprotstavljaju iskuenjima neprijatelja i radi upravo
suprotno. I opreno tome, ako osoba koja pokazuje strah i gubi hrabrost
tijekom iskuenja, nema tako divlje zvijeri na kugli zemaljskoj kao to je
neprijatelj koji sprovodi svoje zle namjere s tako puno pakosti. Znajui
da takva usporedba nema nita s politikom ispravnou miljenja danas,
odluio sam citirati Svetog Ignacija. Njegovo opaanje iz svakodnevnog
ivota svog vremena je vrlo korisno svakom zagovorniku u mnogim si-
tuacijama. Kada je netko u potrebi i ne vidi plodove svoje molitve, brzo

48
doe u iskuenje da odustane od duhovne borbe. Nije vano ako nas
neprijatelj eli prestraiti raznim udnim ponaanjima osoba za koje se
moli ili nas obeshrabruje time to nema znakova nikakvog poboljanja.
To je jo uvijek ista borba nesretne osobe koja ne moe sama izai na kraj
s tom situacijom. Pravilo Svetog Ignacija kae da se nita drugo osim
dalje nastaviti ako ste sigurni da se ne molite protiv Boje volje.
Ponekad nismo uspjeni u svom zagovoru jer su uzroci slabosti ili
bolesti skriveni i ne znamo za to treba moliti. Sveti Ignacije to na za-
nimljiv nain iznosi: Isto tako on (sotona), se ponaa kao razuzdan lju-
bavnik koji eli ostati u tajnosti i ne razotkrivati se. Jer, kao razuzdan
ovjek koji, govorei u zloj namjeri, nagovara ker dobroga oca ili enu
dobroga mua i eli da njegova nagovaranja ostanu tajna jer ga suprotno
ini nezadovoljnim, a dogoditi se da ki otkrije ocu i supruga muu nje-
gove razuzdane rijei i iskrivljene namjere; on e lako zakljuiti da nee
uspjeti u tom naumu. Na isti nain kada neprijatelj iznosi svoje prijevare
i nagovaranja pravednoj dui, on eli da one budu primljene i zadrane u
tajnosti; ali kada to sve bude izneseno pred dobrog Ispovjednika ili neku
duhovnu osobu koja poznaje njegove obmane i zle nakane, to mu je jako
muno jer zna da ako se njegove zle nakane objelodane da nee uspjeti
u svojoj zloj nakani.
(13. pravilo). Kada se naemo u takvoj situaciji potrebno je iznova
razgovarati s osobom za koju se moli kako bi otkrili vie. Naravno, mo-
ramo biti jako paljivi i delikatni jer se to pitanje esto dotie grijeha te
osobe.
Ponekad osoba ne moe nita konkretno rei iz razliitih razloga.Tada
nam jedino preostaje moliti u jezicima u nadi da e nam za vrijeme takve
molitve Duh Sveti dati dublje razumijevanje situacije. Vrlo esto se do-
godi da dobijemo nekakav uvid dok slavimo i hvalimo Gospodina u je-
zicima. Duh Sveti uvijek pomae onima koji trae Isusovu volju. Obino
na kraju svakog zagovora zazovemo Duha Svetoga na osobu za koju mo-
limo. Vano je ne ostaviti nju/njega bez osnaenja za svakodnevni ivot.
No, najvanije je zazvati Duha Svetoga u najslabije sfere ivota te osobe.
Sveti Ignacije nas pouava: Jednako tako, on se ponaa kao poglavar
nauen osvojiti i orobiti ono to eli, kao kapetan i voa svoje vojske,
koja podie logor i promatrajui snage obrane upravo napada najslabiju
stranu, isto kao to i neprijatelj koji tumara uokolo i promatra nae teo-
loke, osnovne i moralne vrline i napada tamo onu najslabiju od njih i
koja je u najveoj potrebi za nae vjeno spasenje te nas eli pokoriti. Iz

49
tog razloga dobro je znati koja je to najslabija toka nae obrane u borbi
protiv zla. Meutim, mi nismo pristalice Freudove psihologije koja kae
da je poznavanje problema ujedno i njegovo rjeenje. Stoga ljudi trebaju
u isto vrijeme biti svjesni i svojih slabosti i biti opremljeni odozgor. Nije
mogue preivjeti svakodnevnicu oslanjajui se samo na nau volju i
vrline.
Ignacijanska duhovnost uvelike pomae ljudima. Omoguava nam
razviti stav pronicljivog srca i korisna je vjeba u ivotu. Osoba koja je
u slubi zagovora takoer prima prekrasno orue kojim e na bolji na-
in sluiti ljudima. Iznio sam samo nekoliko primjera, ali su mogunosti
puno ire. Vjebajui pravila duhovnog razluivanja postaje se uinkovi-
tiji pa i bez karizmi koje su uvijek milost. Pravila nam kazuju da duhov-
no bojite postoji bez obzira je li netko svjestan te injenice ili ne. Imati
pomo kako djelovati u duhovnom svijetu Karizmatske obnove moe
biti uinkovito i u slubi zagovora.

50
 Sedam darova Duha Svetoga
MarcosVolcan

Isus, Jedinoroeni Sin Oev, Pomazanik! On je doao k nama, kae

Evanelje svetog Ivana jer je "Bog tako ljubio svijet da je dao svoga jedi-
noroenoga sina, da svaki koji u njega vjeruje ne pogine nego da ima ivot
vjeni. Jer Bog nije poslao svoga Sina u svijet da osudi svijet, nego da se
svijet po njemu spasi." On se rodio u utrobi Djevice Marije, silom i sna-
gom Duha Svetoga; Isusov javni ivot je poeo kada je Duh, u obliku go-
luba siao na Isusovu glavu. Voen Duhom Svetim, Isus odlazi u pustinju,
i pun Duha Svetoga On odlazi u Nazaret, gdje je ustao da proita sljedee
rijei: "Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza! On me posla blagovje-
snikom biti siromasima, proglasiti sunjima osloboenje, vid slijepima, na
slobodu pustiti potlaene, proglasiti godinu milosti Gospodnje."
Kroz Svoju krv i rtvu na kriu, Isus je otkupio za Boga ljude iz sva-
kog plemena i jezika, ljude i narode, i uinio ih kraljevima i sveenicima
za Boga naega. Pjevaju oni pjesmu novu: "Dostojan si uzeti knjigu i
otvoriti peate njezine jer si bio zaklan i otkupio, krvlju svojom, za Boga
ljude iz svakoga plemena i jezika, puka i naroda; uinio si ih Bogu nae-
mu kraljevstvom i sveenicima i kraljevat e na zemlji." (Otk 5, 9-10).
Ova milost se udjeljuje i nama po Sakramentu krtenja (baptizen, u gr-
kom jeziku, to znai uranjanje, podlaganje). "Ili zar ne znate:" pita apostol
Pavao u Poslanici Rimljanima te nastavlja "koji smo god krteni u Krista
Isusa, u smrt smo njegovu krteni. Krtenjem smo dakle zajedno s njime
ukopani u smrt da kao to Krist slavom Oevom bi uskrien od mrtvih, i
mi tako hodimo u novosti ivota. Ako smo doista s njime srasli po slinosti
smrti njegovoj, oito emo srasti i po slinosti njegovu uskrsnuu."
Sakrament Krtenja je izvor posveujue milosti, proces u kojem se
Duh Sveti "nastanjuje" u nama, stvarajui od nas gradei u nama Svoj
Hram!
To je Duh Jedinoroenoga Sina Oevog koji u nama proizvodi krik,
vapaj: "Abba, Oe." Usredotoimo se, meutim, u Rim 6, 5: "Mi smo
doista s njime srasli!"
Duh sjedinjenja (poto on pripada Jedinoroenom Sinu Oevom) daje
se nama i mi postajemo "nakalemljeni na Istinski Trs". Mi se izjedna-
ujemo, sjedinjujemo s Kristom, to nas preobraava u Jedno Tijelo s
51
Njime. Sve to On jeste i sve to je On postigao postaje naa batina
zahvaljujui Njegovom Duhu koji ivi u nama!
Apostol Ivan, u Knjizi Otkrivenja (Otk 5, 6), kae: "I vidjeh: posred
prijestolja i etiriju bia i posred starjeina stoji, kao zaklan, Jaganjac
sa sedam rogova i sedam oiju, to jest sedam duhova Bojih, po svoj
zemlji poslanih." Ovaj Duh, koji je nastanjen u Jaganjcu, povezuje nas
s Isusom Kristom, s njegovih sedam milosti i njegovih sedam darova
(glavno poslanje Duha).
"Isklijat e mladica iz panja Jiajeva, izdanak e izbit' iz njegova ko-
rijena. Na njemu e duh Jahvin poivat", kae prorok Izaija, i nastavlja
nabrajati sedam Duhova Bojih; "duh mudrosti i umnosti, duh savjeta
i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg. Prodahnut e ga strah Gos-
podnji". U Vulgate verziji Biblije, navodi se est darova; grka verzija
- poznata kao Starozavjetna - dodaje dar pobonosti. Zbog toga imamo
ukupno sedam Darova Duha Svetoga, zanemarujui dvaput spomenuti
strah Gospodnji. Zato, kada primamo sakrament Krtenja, nama se po-
djeljuju i darovi ovoga "naseljenja" koji se zbog toga i nazivaju Darovi
Posveenja. Mi primamo Kristovog Duha koji djeluje u nama u procesu
preobraenja u Osobu Jedinoroenog Sina Oevog, djelovanjem Njego-
vih sedam darova.
Znanje
Meu darovima Duha Svetoga, dar znanja (spoznanja) dolazi prvi,
zbog vane uloge koju on igra u naem duhovnom ivotu. Dar spoznanja
zamjenjuje (mijenja) ovozemaljski mentalitet, to jest, i samo ovjean-
stvo, Bojim znanjem (spoznanjem). Dua zatim poinje suditi (prosui-
vati) sve stvari u svjetlu vjere i jasnog razumijevanja nadnaravne svrhe
zbog koje postoji ljudsko bie i potrebu da njoj podloi sve zemaljske
stvarnosti.
Savjet
Dar savjeta pomae u poboljanju kreposti obazrivosti, osposobljava-
jui duu da odmah razlui to bi trebala a to ne bi trebala initi; oboje
u odnosu prema njezinom vlastitom vodstvu i vodstvu drugih. To je pro-
ces naeg ljudskog rezoniranja (razmiljanja) koji je osvijetljen Bojom
milou, koja nam jasno pokazuje to bismo trebali initi ili izbjegavati
initi u odreenim okolnostima. Ova precizna "objava" proizlazi iz pro-
uavanja i razmatranja (razmiljanja), ali ona je takoer i "nadnaravni
instinkt" koji dolazi po daru savjeta.

52
 Razum
Dar razuma je nadnaravno raspoloenje due koje ju osposobljava
da razumije s nevjerojatnom jasnoom i intuicijom, odreena otajstva
vjere ili, tovie, i poglavlja Svetog Pisma. Prosvijetljena djelovanjem
Duha Svetoga, dua duboko i jasno prodire u otkrivena otajstva, dubinski
oslikava istine vjere i doputa sama sebi da je vodi molitva koja se u njoj
sve vie razlijeva.
Mudrost
Dar mudrosti se moe definirati kao nadnaravno raspoloenje naega
intelekta koji nas potie da inimo Bogu vrijedne stvari i proslavljamo
Njegovo ime. " Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se drago-
cjenosti ne mogu uporediti s njom." (Izr 8,11) Dar mudrosti se ne ui iz
knjiga, nego ga dui podjeljuje Sami Bog, koji prosvjetljuje i ljubavlju
ispunjava na um, nae misli, srce, na intelekt i volju.
Pobonost
Dar pobonosti se sastoji od nadnaravnog raspoloenja due koju taj
dar vodi, pod djelovanjem Duha Svetoga; da se u svome odnosu s Bo-
gom ponaa na isti nain kao to se vrlo brino dijete ponaa prema svo-
jemu ocu, pored koga se on osjea silno ljubljen.
Jakost
Dar jakosti je sposobnost koju nam Duh Sveti daje da izdrimo iskue-
nja i ujedinimo ih s Kristovim trpljenjem. Dua koja se potpuno podlae
Duhu Svetomu, kroz dar jakosti, uoava se s nadnaravnim raspoloenjem
koje je osposobljava da se uhvati u kotac s najteim iskuenjima i da
podnese najtee patnje iz ljubavi prema Bogu i na slavu Njegovog Imena.
Strah Gospodnji
Dar straha Gospodnjega je nadnaravno stanje due koje joj pomae da
doivi duboko potovanje prema Bogu i beskonano predanje u Njegovu
beskonanu dobrotu, Oevu dobrotu. To nije strah koji zarobljava, niti,
tovie, strah koji nije Njemu ugodan, nego strah koji nastaje zbog preo-
bilnog potovanja: Njegovo velianstvo i Neizmjernost su toliko veliki i
toliko snani da Mu elimo sluiti i ljubiti Ga svim srcem svojim, jer On
nama znai sve u ivotu. "ivim, ali ne vie ja, nego ivi u meni Krist.
A to sada ivim u tijelu, u vjeri ivim u Sina Bojega koji me ljubio i
predao samoga sebe za mene." (Gal 2, 20)

53
 Ljubav na djelu Evangelizacija
Mara Jos Cantos de Ortiz
Evangelizirati znai navijestiti Radosnu Vijest spasenja koja dolazi
ovjeanstvu kroz beskrajnu ljubav i boansku milost: Bog je tako lju-
bio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji
u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. (Iv 3:16).
Isus je po svojoj Rijei, svojim djelima i dajui ivot svoj, pokazao
koliko nas On ljubi. Takoer u navjetaju Radosne Vijesti Kraljevstva
Bojeg On ozdravlja bolesne, izgoni zloduhe, oprata grijehe, uskrisuje
mrtve i na Kalvariji daje Svoj ivot za nas.
Dananjem svijetu, koji je tako udaljen od Boga, je potrebno da se
iznova razveseli Radosnom Vijeu Evanelja navjetenog rijeju i svje-
doanstvom, kao to je Isus inio a kasnije i prve Kranske zajednice.
To je razlog zato oni koji se identificiraju kao Isusovi uenici i misionari
trebaju nositi njegov peat. Trebamo navijetati Rije i dati svjedoan-
stvo svojim ivotima.
Imao sam milost da uestvujem u ICCRS-ovom dogaaju u Kkotton-
gnae 2009., u Junoj Koreji, tema je bila Ljubav na djelu. Ova tema
nije samo puka elja nego pokazuje to Kkottongnae uistinu jest i po-
kazuje svijetu kako se treba navijetati Evanelje, sa Rijei i svjedoe-
njem promjene ivota. Sada elim opisati osobita gledita evangleizacije
u Kkottongnae gdje se tako jasno oituje da je Evanelje Rije i ivot.
Vjera Oca Johna Oh, utemeljitelja Zajednice Kkottongnae, duboko
nas se dojmila i njegova poslunost i povjerenje u boansku providnost
koja e osigurati hranu i donijeti pozornost svih onih koji dou u to mje-
sto. Od svoga osnivanja do danas u Zajednici je 12 000 ljudi primilo skrb
i brigu potpuno besplatno. To ukljuuje skitnice, naputene, mentalno
poremeene i invalide. Otac John Oh je vjerovao Bogu kao to je Abra-
ham vjerovao i Bog je ispunio to je obeao. Potrebno je da svatko od nas
vjeruje Bogu i da e se svako obeanje koje je nam je On dao u Bibliji
ispuniti. To je Radosna Vijest koju nam je On dao da Mu vjerujemo i tako
emo imati ivot u punini.
U ovome mjestu se primijeti duboka molitva i oigledan je bogat plod
tako smo bili svjedoci mira i radosti svih ljudi koji to svojim sluenjem
ive. Velika ljubav koju volonteri pokazuju njegujui bolesne, posebice
prema onima koji su najbespomoniji. Njihov stalni osmjeh i pozornost

54
su zarazni kao i velikodunost u materijalnim stvarima onih koji slue.
Ova radosna vijest se takoer prenosi i kroz toplo, srdano i ljubazno
ozraje koje se tu ivi i u nainu na koji oni ue ljude da mole, posebice
one malene. U svijetu u kojem su ljudi tako individualistiki nastrojeni
i gdje mnogi misle da ono to Rije Boja govori je nemogue ivjeti,
impresivno je vidjeti kako se u Kkottongnae Evanelje ivi.
Vjerovatno je to razlog da je tamo obilje sveenika i asnih sestara, i
moete vidjeti plod ljubavi i Boje prisustvo u svemu to se ondje radi.
To je razlog zato je Otac John Oh rekao da bez navjetanja i ivljenja
Boje rijei nita to je uinjeno u Kkottongnae ne bi bilo mogue, to je
i razlog zato je tamo potreba da se svi podue molitvi, prisustvovanju
Misi i sakramentalnom ivotu.
Kada je Bog na prvom mjestu onda je ono to On ui ispunjeno. On
nas ui da prvo traimo kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, i sve
druge stvari e vam se nadodati (Mt 6,33). Zato to je Bog na prvom
mjestu sve materijalne stvari kao to su golema graevina i velika koli-
ina materijalnih stvari su se ispunile u kratko vrijeme samo 34 godine
od svog osnivanja.
Sve ovo to je reeno moe se saeti u Blaenstva jer sve i jedan je
ispunjen u njima Blago onima koji tuguju, jer e se utjeiti... Blago
mirotvorcima, jer e se zvati sinovi Boji... Blago progonjenima zbog
pravednosti, jer je njihovo kraljevstvo nebesko (Mt 5,3-11).
Isus je bio ovjek i pokazao nam je svojim rijeima i ivotom to je
Prorok Izaija navijestio kada je rekao: Duh Gospodnji na meni je, jer
me Gospodin pomaza, posla me da radosnu vijest donesem ubogima, da
iscijelim srca slomljena; da zarobljenima navijestim slobodu i osloboe-
nje sunjevima; da navijestim godinu milosti Gospodnje i dan odmazde
Boga naega; da razveselim oaloene na Sionu i da im dadem vijenac
mjesto pepela, ulje radosti mjesto ruha alosti... (Iz 61,1-3). Kada je Isus
uao u sinagogu, ustao je da ita ovaj odlomak, nakon itanja zatvorio je
svitak i rekao: danas se ovo Pismo koje ste uli ispunilo (Lk 4,16-21).
Ovakva evangelizacija se dogaa u Kkottongnae jer Gospodin iscje-
ljuje srca slomljena kada se ljubav obilno daje. Onima koji dou poti-
teni oslobaaju se kroz molitvu, oaloeni mijenjaju pepeo za vijenac
kada se s njima ophodi sa dostojanstvom djece Boje, bolesni i lieni su
namirisani kada su primili blagotvornu brigu i pozornost kao ljudska
bia, djeca istog Oca. Svijet danas treba da vidi da se umnaaju drugi

55
Kkottongnae kao to je u Junoj koreji da bude primjer i odraz prvih Kr-
anskih zajednica, koji se prepoznaju po meusobnoj ljubavi. Kkotton-
gnae Zajednica je izvor ljubavi, izvirui iz Isusove ljubavi koja tamo ivi
i koja se daje drugima. Zajednica sa svojim svjedoenjem pokazuje nam
lice Isusa biti pun radosti, paljiv u slubi, brinuti se za druge to je
kad se ivi i pokazuje Boja ljubav. ivotna iskustva u Duhu, kao to su
ova, su ona koja su potrebna danas tako da dananji ovjek moe vjero-
vati i otvoriti se da primi Isusa kao Gospodina u svome ivotu.

56
 Krteni u Duhu, vie od jedanput?
Kako bi dobili odgovor na ovo pitanje razmotrimo sluaj Marije, Isu-
sove Majke koja je zajedno s uenicima u Jeruzalemu molila jedno-
duno za silazak Duha na Pedesetnicu. (Dj 1,14). U katehezi o ovom
odlomku (28. svibnja 1997.) Papa Ivan Pavao II. je istaknuo kako je Duh
Sveti ve poivao na Mariji prije mnogo godina tijekom Navjetenja nje-
nog boanskog majinstva. Poto je ve iskusila dar Duha Svetoga, sada
u gornjoj sobi, bila je u stanju cijeniti *ovaj dar vie nego bilo tko dru-
gi. Uistinu, njeno iskustvo do tog vremena uinilo je da arko ezne za
dolaskom Duha. Ipak je, kako Papa kae, molila u dubokoj povezano-
sti s Apostolima (i drugima) za dar Duha za sebe i za zajednicu. Zato
njoj treba dar Duha kada je ve bila ispunjena Njime? Kao prvo, Papa
istie kako je bilo prikladno da prvotno izlijevanje Duha na Nju bude
ponovljeno i osnaeno. Drugo, nekoliko tjedana prije toga, u podnoju
kria, Marija je dobila novo poslanje: da bude Majka svim Isusovim ue-
nicima - a takvo neto trai obnavljanje dara Duha Svetoga.
Upuivanje Ivana Pavla II. na Mariju u gornjoj sobi nam prua kori-
sne temelje za razmatranje neega to bismo mogli nazvati dopunskim
krtenjem u Duhu.
Marija je znala cijeniti dar - vie nego itko drugi
Mnogi ljudi krteni u Duhu mogu posvjedoiti jedinstveni i neponov-
ljivi susret s Duhom, onaj koji dijeli cijeli njihov ivot na prije i po-
slije. U ovom smislu to je i jedinstven dogaaj kao to je Pedesetnica
u vrijeme rane Crkve. Meutim, to ne iskljuuje mogunost ponovnog
dolaska Duha kakav se dogodio u ranoj Crkvi. (Dj 4,31). Sudei po tome,
moemo zamisliti kako je itava perspektiva Blaene Djevice Marije bile
duboko uvjetovana krtenjem koje je primila kao mlada djevojka u Na-
zaretu i plodom koje je donio taj Duh (Isus!) koji je osvijetlio cijeli njen
ivot. Oito je Navjetenje bilo najvee prije - i - poslije izlijevanje Duha
svih vremena. Iz njene duboke zahvalnosti za ovo osobno iskustvo Ma-
rija moli sa arkom enjom za dolazak Duha u jednoj drugoj povije-
snoj - epizodi-Pedesetnici. Svatko krten u Duhu Svetomu je pripremljen
osobnim iskustvom kako bi cijenio to neizrecivo i radosno iekivanje
Duha koji donosi nove promjene u ivotima.
Marija je arko eznula za onim to slijedi
Krtenje u Duhu tako jako jaa elju osobe za Gospodinom da sva
daljnja traenja, molbe i kucanja postaju normalni suputnici u ivotu u

57
Duhu. Prorok Izajija je pojasnio ovakvu vrstu potrebnosti kada je rekao
svako jutro on mi uho budi da ga sluam kao uenici(Iz 50,4). enja
potaknuta u nama Duhom ne razoarava, jer ..sam Duh posreduje za nas
neizrecivim uzdisajima u skladu s voljom Bojom (Rim 8,27), tako da
uistinu moemo raunati s Bojom pomoi u ispunjenju Njegovog plana.
Isus takoer ukazuje na takvu dinamiku u Njemu Samome govorei
svojim uenicima kod samaritanskog bunara Moja se hrana sastoji u
tom da vrim volju onoga koji me poslao i dovrim njegovo djelo (Iv
4,34). Isusov ivot i sluba ovise o moi Duha koji poiva na njemu kao
stalno pomazanje. Kada Duh njeguje u nama arku elju da ispunimo
Boje djelo to zahtijeva boansku pomo na nain koji mi ne moemo
ni zamisliti - dolazei iz duboke Boje tajanstvenosti. Potrebna nam je
Boja snaga da obavimo Boje djelo, a ta snaga je Duh Sveti koji se izli-
jeva na nas! Bilo da ova iznimna mo dolazi neprestano ili u izljevima
i povremenim strujanjima kroz nae ivote, ona jeste neto to pripada
Bogu i to nitko drugi ne zna osim Bojeg Duha (1 Kor 2,11).
Marija je bila zabrinuta za budue plodove
Volja je Boja da na ivot u Duhu bude neizmjerno plodonosan, do-
nosei boanske plodove koji ostaju (Iv 15,1-17). Jedini put plodo-
nosnosti u ovom svijetu je stalna prisutnost Duha Svetoga koji djeluje
iznutra. Najbolji nain na koji moemo izraziti nau elju da donosimo
plodove po Bojoj volji je stalna otvorenost Duhu Svetomu. Prije Pede-
setnice Isus je rekao svojim uenicima da oekuju Duha koji de doi na
njih u snazi (Dj 1,8). Djevica Marija ja bila s njima i, kao to kae Papa
Ivan Pavao II, ona predvodei ostale u posveenoj molitvi iekivanja,
oekujui plodonosnost njezinog idueg poslanja - onog koji se nastavlja
do danas. Neka svi mi, koji nastavljamo moliti kao to je ona molila, ni-
kada ne posumnjamo u Boju spremnost da podari darove Duha bez ob-
zira kakvo je osnaenje potrebno jer On daje Duha bez mjere (Iv 3,34).

58
 U POTRAZI ZA KARIZMAMA
Mnogi katolici vjeruju da ne bi trebali traiti ili moliti za karizme, ali
je ovo osnovano na zbunjenosti u svezi toga to su to karizme. Pogledaj-
mo to nas Crkva ui o karizmama. Prema Katekizmu (799) karizme su
milosti koje Duh Sveti dijeli onima koji vjeruju a u cilju izgradnje Tijela
Kristova. Katekizam nam takoer kae da su karizme udesno bogatstvo
milosti za apostolsku ivotnost i za svetost cijelog Tijela Kristova (800).
Karizme su tako odvojene od izvanrednih mistinih milosti (na primjer:
zanosi, vizije i privatne objave) koje su date za korist pojedinca. Duhovni
pisci esto s pravom upozoravaju da se moli Boga za takve izvan-naravne
fenomene jer oni mogu dovesti do samo-zaokupljenosti ili usredotoenosti
na Boje darove a ne na samoga Boga. Ako su vjerodostojne treba ih sa
zahvalnou prihvatiti ali ne da se trae. Karizme, u suprotnosti, su za slu-
enje drugima i kao doprinos misijskom poslanju Crkve.
Kada se svrha karizmi prepozna, nije iznenaujue da nas Sv. Pavle ohra-
bruje da eznemo za njima: eznite za darima Duha, a najvema da proro-
kujete (I Kor 14,1). Pavao nas takoer potie da koristimo karizme koje su
nam dane: Dare pak imamo razliite po milosti koja nam je dana: je li to
prorokovanje neka bude primjereno vjeri (Rim 12,6). Pavao nabraja vie
primjera karizmi. U Ef 4,11-13 je popis onih koji imaju dar vodstva u Crkvi:
apostoli, proroci, evangelisti, pastiri i uitelji. Na drugome mjestu on spomi-
nje darove sluenja, nauavanja, savjeta, prinosa, upravljanja i djela milosr-
a (Rim 12,7-8; I Pet 2,10-11). U I Kor 12 nabraja one karizme koje on zove
duhovni darovi zato to su osobito ovisne o poslunosti Duhu Svetomu:
rije mudrosti, rije spoznanja, vjera, iscjeljenja, dar udesa, prorotvo, ra-
zluivanje duhova, jezici i tumaenje jezika. Pavao takoer govori o kariz-
mama za brak i celibat (I Kor 7,7); i mogue o zareenju (1 Tim 4,14; 2 Tim
1,6). Ovima su dodate druge karizme koje se spominju na drugim mjestima
u Novom Zavjetu: egzorcizam, zagovor, gostoljubivost, duhovne pjesme,
siromatvo i muenitvo. Vidimo da u svim ovim sluajevima karizme imaju
snanu sposobnost za izgradnju. Kako emo se izboriti za karizme? Naj-
bolji je nain da molimo Boga za njih i onda eljeti da ih koristimo za dobro
drugih u duhu poniznosti i poslunosti pravovjernom autoritetu.
Pavao nas nauava kako se koristiti karizmama za dobrobit Crkve u
I Kor 12-14. U sredini ovog nauavanja je njegov velianstveni himan
ljubavi u I Kor 13. Pavlova namjera je da nas podsjeti da iako su karizme
divni Boji darovi a ljubav je ta koja im daje vrijednost. ak i one naj-
izvanrednije karizme se mogu koristiti sebino ili sa puno oholosti, i u
tom sluaju one ne vrijede nita. Ali ako se koriste ispravno one postaju
59
snani instrumenti ljubavi u Tijelu Kristovu. Na primjer, ako spoznate da
ste primili karizmu prorokovanja i kako ste se poeli koristiti tim darom
otkrit ete da ste u mogunosti da ohrabrite i osnaite druge u njihovoj
vjeri. Moda neiji dar karizme glazbe ili zagovora zauzvrat podie vas.
Kroz ove darove spoznajemo da nismo samodostatni u naem hodu sa
Gospodinom; trebaju nam naa braa i sestre u Kristu i oni trebaju nas.
Iskuavamo ono to Pavao opisuje u Efeanima: od koga (Krista) cijelo
Tijelo-skupa povezano i skupa drano svakovrsnom opskrbnom vezom
prema djelotvornosti to je svakom pojedinom dijelu odmjerena-ostva-
ruje svoj rast za izgradnju samoga sebe u ljubavi (Ef 4,16).
Na kraju, spomenuli ste uenje II Vatikanskog Koncila. Jedan od ve-
likih dostignua Koncila je ponovno otkrie karizmatske dimenzije u
Crkvi koja je dugo bila zanemarena. Nuaavanje Koncila o karizmama
izraava se u divnom odlomku u Lumen Gentium 12.
Ne samo kroz sakramente i slube u Crkvi Duh Sveti posveuje i
vodi Boiji narod i obogauje ih sa krepostima, nego, daje svoje darove
svakome po svojoj volji i On raspodjeljuje posebne milosti meu vjer-
nima u svakom staleu. Ovim darovima On ih osposobljuje i sprema da
preuzmu svakovrsne dunosti i slube koje doprinose obnovi i izgradnji
Crkve, prema rijeima Apostola: Oitovanje Duha je data svakome na
korist. Ove karizme se trebaju primiti sa zahvalnou i utjehom, bez ob-
zira da li su izvanredni ili jednostavni i iroko rasprostranjeni, jer su one
besprijekorno usklaene sa i na korist potrebama Crkve. Nadnaravni da-
rovi se ne smiju traiti niti su to plodovi apostolskog truda koje su drsko
oekivane iz njihovog koritenja; ali prosudba njihove vjerodostojnosti
i ispravnog koritenja pripadaju onima koji su postavljeni kao voe u
Crkvi, ijoj osobitoj mjerodavnosti pripada, ne da utrnu Duha nego da
provjere i zadre ono to je dobro.
U odlomku se naglaava kako su vane karizme za ivot i misiju Cr-
kve. Upozoravajui nas da ne traimo nadnaravne darove Koncil nas
podsjea da ne eznemo za izvanrednim darovima jer zbog njihove neo-
bine naravi ili njihove mogunosti privlaenja pozornosti na nas same.
Radije, na motiv treba da bude ljubav prema Bogu i drugima. Gdje god
je Karizmatska Obnova zdrava i zrela naglasak nije na udesima i izvan-
rednioj naravi darova nego na mogunost posredovanja izmeu Boje
ljubavi i naroda i tako sluiti misijskom poslanju Crkve.
Dakle, ne bojte se moliti Boga za karizme i da se velikoduno kori-
stite karizmama.

60
 Zagovor: Darovi i karizme u slubi
Peter Thompson

irom svijeta, doslovce, milijuni katolika i veliki broj Krana iz dru-

gih crkvenih zajednica su iskusili Krtenje u Duhu Svetomu, koje je bilo
popraeno oitovanjem karizmi i duhovnih darova i obinih i nadnarav-
nih.
U prolom stoljeu svijest o ovim darovima i karizmama se ponovno
pojavila u svakodnevnom ivotu Crkve. Jezik Crkve je rastao i doao do
ukljuivanja rijei koje odraavaju dublje razumjevanje ovih postojanih
istina i naina kako emo koristiti ove darove Duha za ope dobro i iz-
gradnju tijela. Drugim rijeima: u slubi Bojeg naroda.
U svakome od etiri Evanelja zapisane su rijei Svetog Ivana Krsti-
telja da e onaj koji ima doi poslije njega Krstiti vas sa Duhom Svetim
i vatrom Mt 3,11, Mk 1,8, Lk 3,16, Iv 1,33. Ovo veliko obeanje je
centralna znaajka Evanelja. Isus Krist Druga Osoba Svetog Trojstva,
Sin Boiji je obeao da e ispuniti svoje sljedbenike, kroz sve vrijeme,
snagom Duha Svetoga da ive Evanelje i da ire Radosnu Vijest po
svem svijetu.
Kako je Isus koristio darove
Najbolji nain da razumijemo koritenje darova i karizmi u slubi je-
ste da pobono itamo svako od etiri Evanelja i da upijemo u sebe na-
ine kojima je Isus, ispunjen Duhom, koristio svoju mo u slubi Bojeg
naroda. Kako dalje itamo stranice suoeni smo sa ovom snagom Bojeg
postojanja koja je koritena svaki put za slavu Boju i izgradnju Bojeg
naroda. Sluei mu i prepoznavajui njegove potrebe.
Nadahnuti Svetim Duhom, pisci Evanelja su nam ostavili opsean
izvjetaj Isusove javne slube. Nekoliko odabranih, od mnogo udesa
koje je Krist uinio, su zabiljeena za nas i mogu nas puno toga nauiti.
Na rijei svoje Majke (Iv 2,3) Isus odgovara na veoma praktinu potre-
bu: kada je ponestalo vina ini udo pretvarajui vodu u veoma ukusno
vino tako da svi gosti na svadbi mogu nazdraviti mladencima.
Kakav veoma dubok in ljubavi i slube! Moda emo mi svojom
ljudskom mudrou misliti da je ova potreba za vie vina malo djelova-
nje s obzirom na velike potrebe svijeta. Ipak Krist u svojoj velikoj ljuba-

61
vi eli da nam bude od pomoi ne samo u vremenu velike krize nego i u
svakodnevnim dogaajima u naem ivotu.
Postoje opetovani dogaaji kako Isus ozdravlja od bolesti kao to su
guba, tri sluaja kada je uskrisio mrtve. Slijepi, gluhi, nijemi, paralizirani
i oaloeni su iscjeljeni. Oni koji su bili opsjednuti zloduhom su bili
osloboeni i radosna vijest se navjetala veoma snano. Sve je uinjeno
u ljubavi i na slavu Boga Oca.
U Iv 11, Isus nam govori da je uskrienje Lazara od mrtvih odreeno
za slavu Boju. Ova bolest nije smrtonosna ve je odreena za slavu
Boju: da proslavi Sina Bojega (Iv 11,4).
Isus nam je u svojoj velikoj ljubavi obeao Duha Svetoga tako da bi
nas Bog mogao iskoristiti za Njegovu slavu i ljubav i brigu o Njegovoj
djeci. Isus nam kae neu vas ostaviti siroad (Iv 14,18). U Iv 16,7
kae nam da e nam poslati Branitelja.
Kako su Apostoli koristili darove
Kada nakon Evanelja doemo do Djela Apostolskih vidimo ispunje-
nje ovog obeanja sa Apostolima i uenicima koje oituje djela koja je
Isus inio. Ozdravljajui bolesne, oslobaajui one koji su bili opsjednuti
zloduhom, uskrisujui mrtve, navjetajui Evanjelje u snazi i sve inei
u ljubavi i u slubi za slavu Boju. Prvo udesno ozdravljenje u Djelima
je u 3-em Poglavlju kada Sveti Petar ne uzima slavu za sebe nego upu-
uje na Isusa. U Dj 3,12 kae: Brao izraelci, zato se udite ovomu?
Zato ste uprli pogled u nas, kao da smo mi svojom snagom ili pobono-
sti uinili da ovaj moe hodati?...I zbog vjere u njegovo ime, upravo je
njegovo ime ovrsnulo ovjeka koga vidite i poznajete.
Stoga nije udno to se Sveta Majka Crkva svake godine u liturgijskom
kalendaru osvre na Djela Apostolska izmeu Uskrsa i Duhova. Kada pono-
vo ujemo ove rijei koje su navjetene u slavljenju Euharistije ujemo kako
su se apostoli koristili karizmama koje su primili na Pedesetnici.
I mi smo jednako tako potaknuti da ih koristimo na isti nain kao to
su i oni inili, nasljedujui ih kao to su oni nasljedovali Isusa Krista. U
1 Kor 11,1 Sv. Pavao klie, Nasljedujte mene, kao to i ja nasljedujem
Krista. U 1 Kor 13 jedan od najpoznatijih odlomaka u Svetom Pismu
podsjea nas da se sve ove karizme moraju koristiti u ljubavi i sve na
slubu Bojeg naroda. Inae smo nita drugo nego mjed to jei i pre-
preka Evanelju. Ako se karizme koriste za nau vlastitu slavu Bog nas
ne moe blagosloviti, ak i onda ako nas zbog ljubavi za Njegov narod
62
izabere da kroz nas ozdravlja njegov sud e biti strog.
Samo pogledajte u Dj 8, gdje imun vra eli da kupi mo Duha Sve-
toga. Rijei Sv. Petra odzvanjaju u naim uima. Neka ide u propast tvoj
novac zajedno s tobom jer si vjerovao da dar Boji moe stei novcem.
(Dj 8,20). imun vra je zavrio kao Gnostik heretik. I danas se grijeh
Simonija naziva po njemu.
Kako mi treba da koristimo darove
U Katekizmu Katolike Crkve 2003: Da su ove karizme (blagona-
kloni darovi) koja god im bila narav, katkada i izvanredna, kao to je dar
udesa ili jezika karizme su usmjerene na posvetnu milost, a cilj im je ope
dobro Crkve. One su u slubi ljubavi koja izgrauje Crkvu. Zbog toga mo-
ramo stalno biti svjesni o naim osobnim motivima kada traimo da nas Bog
iskoristi u koritenju ovih darova i karizmi. Svatko od nas je podloan svojoj
grenoj naravi, svojoj poudi. Tu je i opasna oholost i samouzdizanje kada
nas Bog koristi, tako da moramo, poput Apostola da usredotoimo svoje
zahvale na Boga i da samo Njemu damo slavu. Mi smo slabi na zavodljivost
oholosti tako da je od ivotne vanosti ostati ponizan u srcu i u mislima ali
radujui se injenici da nas Bog u Njegovoj ljubavi i milosru prema svo-
joj djeci rado koristi da ozdravi bolesne, ohrabri oajne, navjesti Evanelje,
oslobodi one u suanjstvu i ini svako djelo Boje.
Sjeam se mudrog savjeta naeg sveenika misionara u misiji u Za-
padnoj Africi. Na poetku jedne Mise on nas je sve u timu podsjetio da
smo beskorisni i da trebamo drati svoje oi uperene na Isusu. Da bi vi-
djeli silu Bojeg djelovanja moramo ostati bliski Isusu. Mene su poslali
prije glavnog tima da pripremim put sa jo jednim bratom u Kristu. Kada
smo stigli, saznali smo da te veeri treba da govorimo pred masom od 5
000 ljudi. Pratei govore, ples, manje igrokaze, zamoljeni smo da slui-
mo narodu. Bilo je tu roditelja koji su drali svoju bolesnu djecu molei
za Boju ozdravljujuu ruku. U trenutku panike osjeao sam se potpuno
beskorisno. (i bio sam beskoristan) Potpuno sam zaboravio upute od tog
jutra: Dri svoje oi na Isusu. Pobjegao sam od mase i kada sam bio
sam u svojoj sobi u razgovoru sa Isusom ispovjedio sam svoje pomanj-
kanje povjerenja u njega. Uprskao sam Gospodine! Da, sine moj, ali ja
u ti dati jo mnogo vie prilika. To je bila lekcija koju sam nauio ali mi
je pomoglo da shvatim da sam ja samo mala posuda u ruci Bojoj i da me
On moe koristiti na nain na koji On eli. Sve na slavu Boju i u slubi
ljubavi za Njegov narod kada god i gdje god On odlui.

63
 Plod Obnove: CHRISTEEN, Indija
P.V. Marykutty
Prelijepa rije CHRISTEEN je spojena iz dvije rijei CHRIST
(KRIST) & TEENS (TINEJERI). Kada rije teens stoji sa ri-
jei Christ, tada one postaju tinejeri za Krista. Isus Krist je uvijek volio
biti sa tinejerima, potiui ih za Boje Kraljevstvo i oblikujui ih u svo-
ju sliku i odatle izgraujui snaniji odnos sa Bogom i jedni s drugima.
CHRISTEEN je plod Katolike Karizmatske Obnove. Nakon isku-
stva Krista kroz Karizmatsku Obnovu, grupa mladih ljudi su bili spremni
na predanje samih sebe radi Kraljevstva Bojeg. Osjetili su potrebu za
dovoenje djece u blii odnos sa Isusom. Tada je veina njih bila jo u
srednjoj koli. Godine 1979., doli smo do grupe djece i tinejera izne-
nada kao tresak u gradskoj podzemnoj eljeznici u Kerali. To je donijelo
mnoge promjene u njihovim obiteljima i bili smo ushieni njihovom du-
hovnom i drutvenom transformacijom.
Jedan je dan jedna od nas sanjala poseban san u kojem je vidjela grupu
od oko 60 djece koji su izgledali kao da su u smrtnoj opasnosti. Osjeala
je da Bog trai da ona pomogne toj djeci. Ovo smo uzeli jako ozbiljno.
Desili su se brojni sluajevi kada su djeca dolazila da podijele svoju bol
i jad. Mogli smo im pomoi sa blagoslovom koji smo primili od Isusa.
Isusove rijei su oivile u svim naim djelovanjima sa djecom. Isus je
rekao: Pustite djeicu neka dolaze k meni: ne prijeite im(Mk 10,14).
On je htio da blagoslovi djecu. Isus nastavlja i dalje blagoslivljati djecu.
Iako je CHRISTEEN imala skroman poetak u maloj obiteljskoj sobi,
sada je izrasla do statuta Centra za zbrinjavanje gdje se moe smjestiti
500 djece. Postoji takoe i jedan ured za koordinaciju svih nacionalnih
aktivnosti ukljuujui i one inozemne.
CHRISTEEN pomae i slui koncentrirajui se na razvoj mladih ge-
neracija, sa Isusom i Njegovim uenjem kao sreditem. Osjetili smo po-
trebu vremena i spremni smo da ovisimo o Bogu. U trenucima tekoa
Boja nas Rije osnauje. Traite stoga najprije Kralljevstvo Boje i
pravednost Njegovu, a sve e vam se ostalo nadodati (Mt 6,33).
Nae Aktivnosti
Svake godine u Centru provodimo Obnovu (o.p.poduke), Kampove,
Skuptine, programe za razvoj talenata, a takoer i Teajeve za poduku
voditelja.
64
Christeenine Obnove (o.p. poduke)
Christeen obnova za tinejere
Obiteljska obnova (za sve lanove obitelji)
Obnova Anela (za djecu od 3 do 8 godina & roditelje)
Poduka Animatora (10 dana kampiranja za mlade, sestre & sveenike)
Kripasangamam (tretman za siroad)
Izdanja
asopis Christeen za tinejere (na Malayalamskom, Engleskom, Hin-
di & Tamilskom)
Kunjumalakha za djecu (na Engleskom i Malyalamskom)
Slube u Centru
Sluba Zagovora
Imamo 24 sata klanjanja & molitve zagovora za djecu i obitelji u
centru. Predani animatori se smjenjuju i mole sa puno ljubavi u svojim
srcima.
Sluba Pisma
Dirljive rijei i izreene s ljubavlju mogu iscijeliti ranjeno srce. Pisma
koja primamo u CHRISTEEN Centru su proeta molitvom i na svako se
odgovori osobno sa preporuenom uputom i odgovarajuom porukom.
Sluba Televizije
CHRISTEEN se pridruila duhovnom kanalu Shalom i sada orga-
nizira devetomjeseni program za djecu, jer moemo djeci dati Isusa kao
i odraslima. CHRISTEEN takoe pokuava da pobolja djeje talente.
Ima improvizirane programe koji su dosta odgovarajui za cjelovit ra-
zvoj na svim podrujima djelovanja djece. Programi obuke i radionice
su dobar primjer u tom pogledu. CHRISTEEN cilja na razvoj djece kao
misionara Kristovog Evanelja, Njegove Crkve i vjenih vrednota.
Do sada moemo dosegnuti na etiri kontinenta i zemlje gdje CHRI-
STEEN djeluje a to su sljedee: Australija, Austrija, Irska, Engleska,
vajcarska, Portugal, Singapur, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati,
Kvarteru, Kuvajt i Oman. Poeli smo da djelujemo u drugim zemljama
1997. god. Tijekom posljednjih 13 godina mogli smo da podijelimo Do-
bru Vijest sa milijunima djece. Crkva je oivjela sa djecom koja su pu-
nim srcem sudjelovala u Nedjeljnoj Liturgiji. Mnogi djeaci su izabrali
sveenitvo i mnoge djevojice su postale asne sestre nakon pohaanja
CHRISTEEN tretmana i kampova za obuku vodstva. Mnoge obitelji su
doivjele obnovu Bojeg iskustva pohaajui nau Obnovu za obitelji.

65
 CHRISTEEN obuhvaa 30 godina u boanskoj slubi dovodei dje-
cu ka Kristovoj ljubavi. Vie od 3 milijuna djece isijava rajsko svjetlo
koje su primili kroz CHRISTEEN obnovu. Oni koji su doli na samom
poetku CHRISTEEN-a su raireni irom svijeta. Oni slue Gospodinu
razliitim sposobnostima. Ima ih sveenika, sestara, lijenika, inenjera,
vladinih slubenika, industrijalaca i laikih apostola.
Svijet je unaprijeen na mnogo naina. Ali potreba za iskustvom
dovoljne ljubavi u obiteljima je pod moranje za normalan rast djeteta.
Tehnologija je uinila nae ivote mnogo lakim i ugodnijim, ali glad za
ljubavlju se poveala u srcima djece. Neki su roditelji prezaposleni, neki
su bolesni, neki su neupueni a neki neobrazovani. CHRISTEEN grupa
je osjetila da treba da dosegne do djece i da ih upoznaju sa nekim tko e
ostati u njihovim srcima u obliku ljubavi! A to je Isus.
CHRISTEEN je inicijator za grupu predanih laika koji su iskusili Isu-
sovu ljubav. Postoji Savjetodavni Odbor i tim od Duhovnih Voa uklju-
ujui biskupe, sveenike i redovnice koji su spremni pomoi. Isus nam
je pomagao u svakom trenutku naega rasta. Providio nam je ured, mno-
go ljudi koji rade zajedno sa dubokim predanjem. Na cilj je da vrimo
Boju volju.Moj Otac koji je na nebesima ne eli da se izgubi ni jedan
od ovih najmanjih (Mt 18,14).
Pozivamo i vas da ponete voljeti djecu; oni su cvijee u Isusovom
vrtu. Dopustite im da uine svijet ljepim. Hoemo li da zajedno sanjamo
za bolji svijet za nae mlade generacije?

66
 Novo razdoblje Duha
Michelle Moran
Kao Predsjednicu ICCRS-a esto me pitaju da kaem neto o trenut-
noj stvarnosti KKO-a u svijetu i kako ja vidim gdje nas to Gospodin vodi
u budunosti. U Knjizi Otkrivenja 2,7 pie ohrabrenje da posluamo
to Duh poruuje Crkvi. Dakle, to to nama u KKO-u Duh Sveti govori
u ovom vremenu? Ove godine je 50-a obljetnica od kada je Papa Ivan
XXIII molio onu svoju poznatu molitvu obnovi svoja udesa u naim
danima novom Pedesetnicom. Molitva je praena ohrabrenjem da se
pridruimo uenicima u ustrajnoj molitvi (Dj 1,14). U isto vrijeme kako
se Crkva obnavljala kroz II Vatikanski Koncil uoili smo pojavljivanje
Katolike Karizmatske Obnove u SAD-u. Ovi poetni dani su okarakte-
rizirani novom slobodom u Duhu. Desila su se velika obraenja i ivoti
su se mijenjali nakon to su primili krtenje Duhom Svetim ljudi su ula-
zili u osobni odnos sa Isusom.
Kada su Izraelci bili osloboeni ropstva u Egiptu puteni u pustinji su
proveli 40 godina. To je bilo mjesto njihove obuke i oblikovanja. Tije-
kom tog perioda neki su otpali bilo zbog grijeha, nedostatka ustrajnosti
ili neke druge smetnje. Mi smo to isto vidjeli u KKO-u tijekom 40 godi-
na nae kratke povijesti. Nakon pustinje Gospodin ih je poveo do obale
rijeke Jordan odakle su mogli vidjeti Obeanu Zemlju. Osjeam da je to
mjesto gdje se mi sad nalazimo. Mi smo na pragu novog razdoblja Duha.
Trebamo se pripremiti da preemo Jordan, da uemo i uzmemo u posjed
zemlju koju nam je Gospodin obeao.
Osjeam da u ovom periodu preobrazbe postoji jaki poziv za dublji
zagovor. Kroz zagovor Bog moe promjeniti sudbinu naroda. Daje nam
razumjevanje, hrabrost i mogunost da djelujemo odlunije i strateki
tako da unaprijedi Svoje Kraljevstvo. Kako se kreemo ka zlatnom ju-
bileju KKO-a 2017. trebamo biti voeni korak po korak. Zato ICCRS
odraje zagovorniki susret pod nazivom put ka Pedesetnici u Asizu
od 19.-23. Svibnja 2010. god. I mi kao Joua trebamo imati vjeru i po-
uzdanje da traimo nasljee koje nam pripada i da ponitimo djelovanje
neprijatelja. Budite spremni da hrabro i sa entuzijazmom doete u susret
ovom novom razdoblju. Na Bog ini nove stvari i mi trebamo da se
otvorimo iznenaenjima Duha.

67
 Darovi za zajednicu
Allan Panozza Subota, 30 Kolovoz 2008
Sadraj pouavanja:
1. Darovi Duha Svetoga izgrauju zajednicu
2. Darovi Duha Svetoga moraju djelovati u jedinstvu
3. Darovi Duha Svetoga moraju djelovati u ljubavi
U subotu 30 svibnja 1998. naao sam se meu skoro 250.000 ljudi
okupljenih u Rimu na trgu Sv. Petra, da bih sudjelovao na Susretu Svetog
Oca s Crkvenim pokretima i novim zajednicama. Mnotvo je ispunjalo
Trg Svetog Petra i Via della Conciliazione, i ovo more ljudi koje se gubi-
lo s pogleda oiju okupilo se oko Kristovog zamjenika na zemlji. Zaklju-
io sam, da ako dolazimo iz raznih krajeva svijeta, a i uo sam oko sebe
razne jezike, da u ovom skupu inimo dio jedinstvenog Tijela Kristova.
Postali smo zajednica vjernika, ujedinjeni zajednikom vjerom u Isusa i
pomazanjem Duha Svetoga.
Darovi Duha Svetoga izgrauju zajednicu
Dar jezika
Jedan dar Duha Svetoga koji snano uzdie izgradnju zajednice je dar
jezika. Reeno nam je da apostoli i drugi okupljeni u Cenacolu prigodom
Pedesetnice "poee govoriti drugim jezicima, kako im ve Duh davae
zboriti" (Dj 2,4), i tako bijahu optueni od nekih da su previe popili slat-
kog vina. Sveti Petar se usprotivio optubama govorei: "Nisu ovi pijani,
kako vi mislite" (Dj 2,15). Oni su zapravo iskusili dar glosolalije, slavili
su i hvalili Gospodina jezikom Duha Svetoga, koji je kao fenomen ope
nazvan kao "dar jezika". I dan danas smo naviknuti na oitovanje ovog
dara tijekom molitvenih susreta i karizmatskih okupljanja. Ma koliko
brojne bile okupljene razliite narodnosti, nesposobne da komuniciraju
izmeu sebe zbog razliitosti jezika koji govore, kada se pone slaviti
Gospodin u jezicima, dobija se jedinstveni molitveni jezik, zajedniki
svima, koji Svemogui Bog poznaje dobro.
Dar prorotva
Jedan drugi dar Duha Svetoga je dar prorotva. esto, tijekom moli-
tvenih susreta, neka osoba izgovori rije primljenu od Gospodina, kori-
stei nepoznati jezik. Budui da sudionici nisu u stanju razumjeti to je
68
reeno, Gospodin nadahnjuje istu osobu, to je najvjerojatnije, ili neku
drugu da navijesti tumaenje poruke na zajednikom jeziku. Moe se
dogoditi da cjelovita poruka bude tumaena od dvije ili tri osobe, od
kojih svaka dobija razliiti dio prorotva prema nadahnuu Duha Sve-
toga. esto poruka poinje izrazom "Narode moj", (a ovo je) stoga to
Gospodin ne eli da sluamo kao pojedinci, nego svi zajedno, da uinimo
naom Rije i tako budemo jedinstven narod. Sveti Pavao je precizan, u
poslanici Korintskoj crkvi glede dara prorotva, kada tvrdi da tko koristi
ovaj dar koristi ga za izgradnju zajednice. (usp. 1 Kor 14,4).
Dar ozdravljanja
Sljedei veliki dar koji nalazimo izraen u zajednici je dar ozdrav-
ljanja. Moemo samo zamisliti kakav je uinak imalo ozdravljenje Pe-
trove punice na zajednicu okupljenu u njenoj kui, (usp. Mk 1,29-31);
ili ozdravljenje gubavca na narod (usp. Mk 1,40-45), te takoer onog
paralitiara sputenog kroz krov od prijatelja (usp. Mk 2,1-12).
Vjera ovih zajednica biva neposredno potkrijepljena (ojaana) i re-
eno je da "Isus vie nije mogao javno ui u grad, nego se zadravao
vani na samotnim mjestima" (Mk 1,45). Sjetio sam se jednog molitvenog
susreta kojemu sam bio nazoan, a koji se odrao u jednom seocetu gdje
su se svi poznavali meusobno. Jedan je stanovnik uao epajui s vidno
upaljenom petom i tako nateenom da nije mogao obui cipele. Dok smo
molili za razne potrebe stanovnika, ovaj ovjek je udesno ozdravio. Po-
eo je plesati i skakati tamo i ovamo s velikim emocijama, pokazujui
svima petu sada potpuno zdravu. Nije bilo ni traga upale koja je nestala
prije nekoliko trenutaka i na ijem su mjestu ostala samo tri tanke bijele
crte. Prijatelji i stanovnici mjesta su ostali zaueni i poeli su svi slaviti
i zahvaljivati Gospodinu za ono to je uinio meu njima. Bijae to ude-
san primjer kako je dar ozdravljanja dan za cijelu zajednicu, ruei tako
pregrade koje su razdvajale brau i sestre i ujedinjujui ih u samo jedno
tijelo, usredotoeno na nazonost i snagu Isusovu.
Darovi Duha Svetoga moraju djelovati u jedinstvu
Sveti Pavao jasno tvrdi, u prvoj poslanici Korinanima, da bez jedin-
stva darovi ne funkcioniraju kako bi morali. Apostol se slui analogijom
ljudskog tijela. "Mnogi udovi - jedno tijelo. Ne moe oko rei ruci: Ne
trebam te, ili pak glava nogama: Ne trebam vas" (1 Kor 12,20-21).
Kako pojedini dijelovi ljudskog tijela tvore jedinstveno bie, tako ta-
koer Krist daruje jedinstvo svim lanovima svoga Tijela i tvori jedno
jedino bie a to je Crkva. Vidi se mnogo jasnije, kako Gospodin, kada je
69
skupina vjernika ujedinjena i slui se darovima Duha Svetoga, u zajedni-
ci tako oblikovanoj, alje blagoslove u obilju. Tamo gdje zbog bilo kojeg
razloga se pojavljuju podjele, gdje se bori za mo meu animatorima ili
odgovornima, zajednica je razjedinjena. Iako moe biti bogata darovima
Duha Svetoga, manjak jedinstva neizbjeno e zavriti razjedinjavanjem.

Darovi Duha Svetoga moraju djelovati u ljubavi

Trinaesto poglavlje Prve Poslanice Korinanima je veoma kratko,
sadri samo 13 redaka. Unato tomu, pisac uspijeva u ovo malo izraza,
koncentrirati jak nauk o daru ljubavi. Doslovno govori, da koritenje da-
rova bez ljubavi ne koristi nita niti onomu tko ih koristi, niti zajednici,
ne umanjujui vanost ovih samih darova sadranih u njima samima.
Uvijek imam ovaj utisak kada gledam Isusa kako tvrdi: "Nikad vas ni-
sam poznavao! Nosite se od mene, vi bezakonici" (Mt 7,23); uistinu je
uasno tvrditi kako su ove njegove rijei upuene onima koji koriste da-
rove Duha Svetoga, ali koji ih koriste bez ljubavi za brau. Sveti Ivan
govori "Bog je ljubav" (1 Iv 4,16), i jasno je da kada ljubav biva isklju-
ena iz bilo koje slube, biva takoer ostavljen vani i Gospodin. Ljubav i
jedinstvo potvruju istinitost darova, i Sveti Pavao je bio veoma svjestan
kada je napisao "Kad bih sve jezike ljudske govorio i aneoske, a ljubavi
ne bih imao, bio bih mjed to jei ili cimbal to zvei." (1 Kor 13,1).
"Ljubav je velikoduna, dobrostiva je ljubav" (1 Cor 13,4)
Kada sam pristupio Karizmatskom pokretu, sudjelovao sam na jed-
nom velikom susretu gdje su govorili velikani toga vremena. Kada sam
izaao naprijed izgovoriti prorotvo, bijae mi reeno da nije prikladno,
udaljio sam se i razoaran vratio na svoje mjesto. Ne bijae ni najma-
nji trag ljubavi i dobrote u ponaanju ovih animatora. Tada odluih, da
u ako u budunosti budem imao prigodu, uvijek nastojati drugoga pri-
hvaati ljubazno i brino, s dunim potivanjem njegove osjeajnosti i
dostojanstva. S milou Bojom nastojao sam odrati obeanje dugi niz
godina i koristei darove Duha Svetoga uvijek se sjetim Isusovih rijei
upuenih svojim uenicima: "I kako elite da ljudi vama ine, tako inite
i vi njima" (Lk 6,31).
Na trgu Svetog Petra, u srcu velikog mnotva, koje je na Duhove
sudjelovalo na misi koju je slavio Sveti Otac, imadoh snaan primjer
ljubavi i panje koju sam zabiljeio. Bio sam izloen utjecaju jakog sun-
ca, a jedan brat iz Savjeta ICCRS, koji je vidio moju nevolju, upitao me

70
jesam li dobro. Odgovorih da jesam i u tom trenutku mi je stavio ruku na
rame i tako mi pokazao da ako bude trebalo, on je tu, darujui mi svoju
bocu s vodom da se osvjeim. Ovo je dar ljubavi na djelu, a odnosi se na
zakljune rijei Svetog Pavla o ovom pitanju: "A sada ostaju: vjera, ufa-
nje i ljubav - to troje - ali najvea je meu njima ljubav!" (1 Kor 13,13).
Teite za ljubavlju i vrue eznite za duhovnim darovima (1 Kor
14,1)
Na kraju, iako smo shvatili svoje slabosti, krhkost i sklonosti ka gri-
jehu ipak ne smijemo odbiti darove nego radosno ih prigrliti znajui da
je Boja milost tu da nas oisti za korist Njegovih darova. U Rimljani-
ma 12,6-8, Pavao nam daje odline upute: Imamo razliite darove ve
prema danoj nam milosti. Tko ima dar proricanja, neka prorie u omjeru
s vjerom! Tko ima dar posluivanja, neka posluuje! Tko ima dar pou-
avanja, neka pouava! Tko ima dar tjeenja, neka tjei! Tko dijeli, neka
dijeli dareljivo! Tko vri starjeinsku slubu, neka je vri brino! Tko
ini milosre, neka ga ini veselo.

71
 Gorjeti ili izgorjeti?
Charles Whitehead (Prilog oblikovanju vodstva)
UVOD
"Ne silom, niti snagom, ve duhom mojim!"(Zah 4, 6).
Svaki voditelj arko udi gorjeti po Bojem Duhu Svetom, no naa-
lost mnogi od nas danas su vjerojatnije izgorjeli i iscrpljeni. Zato je to
tako? Sigurno to nije Boji plan, uiniti njegove voditelje toliko umorne
i iscrpljene tako da oni ponu ozbiljno grijeiti, padaju u grijeh, postaju
nesposobni, i na taj nain daju malo plodova. Gdje smo pogrijeili kada
smo tako sigurni da smo uli gdje nas Bog zove u vodstvo, i gdje je
pogrijeio sav taj vjerni narod koji je prihvatio i potvrdio nae vodstvo?
Naravno mi moemo pogrijeiti, no to nije uobiajeni odgovor na moja
pitanja. Problem je taj to voe esto ponu vjerovati da smo mi spasite-
lji svijeta i da mi trebamo sve preuzeti na sebe jer da ni na koga drugog
ne moemo raunati da e to uiniti kako treba. Tada poinjemo vjerovati
u nau vlastitu snagu i sposobnost, a ne u Boju providnost i mo kroz
njegovog Svetog Duha. Kada ponemo tako razmiljati stavljamo sebe
i one koje vodimo u rizik odmicanja od Bojih planova i ciljeva. Kao
to je sv. Pavao izrazio u Galaanima 3,1-5: "O nerazumni Galaani!
Jeste li tako nerazumni da poinjui s Duhom sad svravate s tijelom?
". Poetak vjerovanja u nau vlastitu snagu i sposobnost ponovno nas
brzo vodi kraju ivota u Duhu, i poetku izgaranja. Kako moemo ovo
izbjei?
MOJ ODNOS S BOGOM
"Doite k meni" (Mt 11, 28)
Najvanija stvar za svakog voditelja je biti potpuno podloan Gos-
podinu. To znai biti vjeran u naem moljenju, u naem itanju Bibli-
je, u naem sakramentalnom ivotu, i naem prihvaanju onih koje je
Crkva postavila u zakonski autoritet iznad nas. Te stvari su jo mnogo
vie vanije ako elimo biti zapaljeni Duhom, nego li seminari (teajevi),
sastanci, planovi, tehnike, ili dobre ideje. Da smo i najzaposleniji ljudi
na svijetu, zanemarimo li svoj odnos s Bogom sigurno emo pasti. To je
jednostavno istina svi to znamo ali nekako u iscrpljujuim ivotima
koje vodimo, tako lako to moemo zaboraviti, s tunim posljedicama.
Kransko vodstvo ne podrazumijeva vjebanje moi ve imati dobro
rasuivanje, dar raspoznavanja. Ono ne znai popularnost ve vjernost

72
onomu to Bog trai od nas. Ono ne znai imati znaajnu i snanu slubu
nego biti osoba koja moli. Evo nekoliko pitanja za svakoga od nas da
o njima razmislimo:
Kako bih ja opisao moj odnos s Gospodinom?
Provodim li dobro kvalitetno vrijeme u molitvi i sluanju Njega?
Osiguravam li vrijeme za molitvu pred Presvetim
Sakramentom, za klanjanje, za euharistiju?
Hranim li se Biblijom i uenjem Bojih putova?
Imam li iskusnu osobu da me vodi i pomae mi u
duhovnom rastu?
Podsjeajui nas na ove jednostavne potrebe, neu promatrati neke
praktine stvari koje bi morali initi kako bi izbjegli da izgorimo u pre-
komjernom radu.
BOJI PRIORITETI
"Jer misli vae nisu moje misli" (Iz 55, 8).
Neophodno je znati da nas je Bog pozvao, te da imamo njegove prio-
ritete za odreeni posao za koji nas je pozvao da ga izvrimo. To e nam
pomoi na mnoge naine, osobito e nam osigurati da ne dominiraju nad
nama ideje drugih ljudi i oekivanja glede onoga to bi trebali uiniti.
Moramo biti voeni Bojim prioritetima, a ne zahtjevima ili pritiscima
od drugih. Trebamo takoer prepoznati i upotrijebiti darove koje nam je
Bog dao.
Imam li osjeaj poziva, svrhe, (da sam) biti djelom Bojeg plana?
Znam li smjer kojim ii, i imam li strpljenja i izdrljivosti
da nastavim?
Jesam li usredotoen na moj posebni poziv, imam li jasne
prioritete tako da znam kada rei "da" neemu, a kada rei "ne"?
Jesam li sposoban upotrijebiti posebne darove koje mi je
Bog podario, te znam li u mome srcu da kada me Bog zove
on me takoer opskrbljuje za onu zadau za koju
sam pozvan? Koje odreene darove sam primio?
Poznavanje Bojih prioriteta u mojoj slubi i upotrebljavanje Bogom

73
mi danih darova, donijeti e mi ivot i motivirat e me jer u vidjeti do-
bre plodove, a to e ohrabriti i poticati ne samo mene ve i one koje ja
vodim.
BOJE VRIJEME
"Sve ima svoje doba" (Prop 3).
Uvijek ima dovoljno vremena za uiniti one stvari koje Gospodin od
nas trai da uinimo. Izgorjet emo, naravno, kada ponemo pokuavati
initi puno vie stvari koje On od nas NIJE traio i za koje nemamo
njegovo pomazanje ili njegove darove. Sluba voenja je biblijsko na-
elo koje je potrebno primijeniti u svim podrujima naih ivota. Kako
koristim darove koje mi je Bog podario, novac koji mi je dao, sredstva
koja mi je providio, i iznad svega kako koristim svoje vrijeme? Jednaka
je koliina vremena u danu za sve nas, i odgovarat emo Gospodinu za
nain na koji ga koristimo. Vrijeme je obino izgubljeno ili protraeno u
malim koliinama, ali se nakuplja. Pa, kako koristimo nae vrijeme? Evo
ovdje nekih pitanja na koja trebamo obratiti panju:
Tko kontrolira moje vrijeme ja, Bog, ili drugi ljudi?
Jesam li nauio rei ne stvarima koje nisu prioritet?
Dajem li dovoljno vremena mome odnosu s Gospodinom,
s mojom obitelji i prijateljima, za oputanje i osvjeenje?
Jesu li ti naini na koje osiguravam vrijeme za Boje
prioritete otrgnuti od onih stvari koje su gubitak vremena?
Tko mi pomae procijeniti nain na koji koristim moje vrijeme?
PRENOENJE VODSTVA NA DRUGE (USTUPANJE)
"Bolje je dvojici nego jednome" (Prop 4, 9).
Mnogi od nas se protive prenoenju vodstva na druge (ustupanju vod-
stva drugima). Izgleda da vjerujemo kako sami moemo sve bolje, no
istina je kako moemo postii puno vie kao tim nego sami. Bolje je
uvjebati deset ljudi, nego sam raditi posao za deset ljudi, ali naravno
tee je to uiniti i due traje. Ipak svaki voa treba obuiti, uvjebati dru-
ge. S ovim se ne samo izbjegava izgaranje, ve se i omoguuje drugima
da koriste svoje darove i da rastu u njihovom podruju sluenja i slubi.
Evo nekih izgovora koje ljudi esto daju za ne prenoenje zadaa drugi-
ma koliko njih se odnosi na tebe?
Nitko ne moe to uiniti tako dobro kao to ja mogu.
Previe vremena oduzima to objasniti nekome drugom.

74
 Bolje funkcionira po mom.
U prolosti sam bio preesto razoaran.
Nitko drugi to ne eli uiniti i osim toga to je moja odgovornost.
Volim drati kontrolu u svemu.
Mora biti ispravno. Ne mogu priutiti nikakve greke.
Nemam vremena da pratim to oni rade.
Ljudi oekuju od mene da uinim sve jer sam ja voa.
Ovdje napii svoje vlastite izgovore moda ima neke nove!
Ni jedan od ovih izgovora nije prihvatljiv i svi oni samo ine priti-
sak na tebe kao vou. Moemo izbjei stres i izgaranje sa prenoenjem
zadaa na one oko nas koji su ih sposobni izvriti. To e nas zadrati da
koncentriramo nae napore na vanije stvari koje nam je Bog povjerio
da ih uinimo.
SAETAK
Gorjeti ili izgorjeti
Ako elimo GORJETI PO DUHU SVETOM moramo dobro brinuti o
naem odnosu s Gospodinom. Apsolutno nema nadomjeska za to. Zatim
moramo voditi rauna da izbjegnemo IZGARANJE tako to emo biti si-
gurni da znamo prioritete koje nam je Gospodin dodijelio, te dajui za to
svoje vrijeme i energiju. Nemoj upasti u zamku uzimajui previe stvari
na sebe koje nisu tvoj prioritet, iako one tovie sve mogu biti veoma
dobre ili vane. Potrudi se povjeriti i pitati za pomo, jer e to poticati
inicijativu i rast kod drugih. Nikad ne zaboravi da mi nismo spasitelji
svijeta. Samo je jedan Spasitelj, Isus Krist, i on nas poziva da s njime
djelujemo koristei darove i mo koju nam on daje. Ako moramo izbjei
izgaranje nikad ne smijemo zaboraviti slijedee:
" Ne silom, niti snagom, ve duhom mojim! rije je Jahve nad Voj-
skama".

75
 Gospodine, tko je moj blinji?
Charles Whitehead
Kranstvo se ne temelji na individualizmu, nego na ivotu izrae-
nom u obitelji i zajednici. Na susret s Bogom se dogaa toliko u drugi-
ma, koliko u molitvi u osami. Gostoljubivost je ljubazno i velikoduno
primanje u nau kuu i na ivot kako prijatelja tako i stranaca. Radi se
o jednom od najstarijih znakova karakteristinih za civilizirano drutvo,
i nalazi se u sreditu Evanelja. Bog nam kae da nije dobro da ovjek
bude sam: izoliranje i samoa nisu Njegova volja za nas (Post 2, 18).
Rijetki su koji sami uspijevaju izdrati teret ivota; zaista, svi trebamo
bliske odnose koji nam doputaju dijeliti s drugima nade i snove, boli
i pogreke. Odnose u kojima smo priznati i ljubljeni radi onoga to je-
smo, u kojima smo prihvaeni potpuno. Za mnoge od nas takvi odnosi se
ostvaruju u braku i obitelji, ili u razliitim oblicima zajednikog ivota
(ivota u zajednici); pod zajednicom ne shvaam samo redovnike zajed-
nice, nego takoer zavjetne zajednice, male upne zajednice i molitvene
skupine, mjesta na kojima se braa obvezuju dijeliti ivot i uzajamno se
pomagati u rastu kao narod Boji.
"NAPUTENE OKUIT E JAHVE" (Ps 68, 7).
Openito, obitelji izvlae korist od otvaranja vrata onima koji ne
ive u ozraju izgraenom od roditelja i djece, tj. od kune crkve. Na-
zonost krvnih roditelja, kao takoer i "strieva, strina, ujaka, ujni" i po-
sebnih prijatelja je izvor za uzajamno obogaivanje. Za jednu osobu koja
ivi sama, spoznaja (svijest) da je prihvaena kao lan takve "proirene"
obitelji, sa slobodom da odlazi i dolazi po svojoj volji, da je ukljuena u
obiteljske dogaaje i djelatnosti, inei njen dio u punini, a ne samo kao
gost, bit e element ohrabrenja i podrke. Obitelj je institucija koja oslo-
baa, otvara vrata i prozore zatvora u koja se ponekad povlaimo kada
smo sami. Bog je Mojsiju dao Jitrovu obitelj (Izl 2, 11-3, 1): Gospodin je
znao dobro da mu trebaju ljubav, ruka na ramenu, dobar objed, bratstvo
jedne obitelji; imao je potrebu da bude prihvaen i shvaen. Moramo na-
uiti suzdravati se od davanja savjeta, slijedei jednostavno Jitrov pri-
mjer: "Zato ste ostavile toga ovjeka? Pozovite ga na objed!" (Izl 2, 21).
"GOSTOLJUBIVOST REVNO NJEGUJTE" (Rim 12, 13).
Sveto Pismo je puno opomena o gostoljubivosti. Pavao trai da bu-
demo revni u njoj (Rim 12, 13) i opisuje sveenika kao "gostoljubiva"
(Tit 1, 8); Petar preporuuje da gostoljubivo primamo jedni druge bez

76
mrmljanja (1 Pt 4, 9). Gostoljubivost moe biti zahtjevna. Jedna stvar je
primiti one koji ti se sviaju, a veoma je drukije primiti one koje nismo
birali. Zahtjeva promjene i prilagoavanje, mudrost i razluivanje, jer
nisu svi koji dolaze na naa vrata poslani od Gospodina. Neki e nas
rastresti, oslabiti i iscrpiti, poremetiti na obiteljski ivot; gostoljubivost,
zaista ne znai prevrnuti sve da bi zadovoljili nerazumne zahtjeve dru-
gih. Odmah emo prepoznati one koje je poslao Gospodin: openito, oni
su spremni primiti bilo koju stvar koju im moemo dati. Ali prije nego ih
mognemo primiti, moda moramo pustiti da Gospodin prevrne od glave
do pete nekoliko misli i vrednota koje nas pokreu.
"Evo na vratima stojim i kucam" (Otk 3, 20)
Biti krteni u Duhu Svetom znai irom rastvoriti vrata vlastitog srca
i vlastitog ivota Gospodinu, kao i prihvatiti da Mu damo kljueve. Ovo
zbog toga, jer ljubiti Gospodina Boga svim srcem, svom duom, svom
snagom i svim umom (Lk 10, 27) bit e nemogue ako ne povjerimo sve
Njemu: obitelj, posao, kuu, sigurnosti. Sve. Tada vie nisam ja gospodar
kue: postajem kuepazitelj; sada me Gospodin prima u Njegovu kuu, a
ne ja Njega. Kako u se ponaati onda, kada Gospodin poalje blinjega
koji treba mene ili moju pomo?
"Ljubi blinjega kao samoga sebe" (Lk 10, 28)
"Gospodine, tko je moj blinji?", pitam ja. Dobro pitanje. Kao zako-
noznanac u prispodobi o dobrom Samaritancu, skoro svi doivljavamo
odgovor koji postavlja granice: tvoj blinji je ovaj, svakako nije onaj.
Isus, meutim, ne postavlja nikakvu granicu. Moj blinji je svatko tko
se nalazi u potrebi, bilo koje da je rase, vjerovanja ili bilo kojeg da je
drutvenog naslijea: On ih prihvaa sve. Potrebe drugih mogu u meni
proizvesti u meni razne stavove: bit u kao sveenik i levit, kao gosti-
oniar ili kao Samaritanac? Za prvu dvojicu ranjeni ovjek bijae samo
problem koji treba izbjei; za gostioniara on predstavlja osobu koju
treba usluiti, ali samo za pristojnu naknadu; za Samaritanca se radi o
ljudskom biu o kojemu treba brinuti i ljubiti ga. Ako ovom popisu osoba
dodamo Isusa, za Njega je rtva razbojnika osoba za koju daje ivot. Isus
nauava ljubav bez granica: po Njegovom nauku svaka osoba koju su-
sreem predstavlja moga blinjega. Kada kaemo "prijatelji", "blinji",
"braa i sestre", govorimo o odnosu koji karakterizira ljubav i briga za
druge; jesu li nai postupci u visini (u skladu) ovih izraza? Isus nee od
nas traiti da nam bude simpatian, mnogo je zanimljiviji onaj koga smo
odbacili, komu smo uskratili nau ljubav. Kada zovemo Isusa "Gospodi-

77
ne", moramo biti spremni povjeriti Mu svaku stvar, svjesni da e On to
iskoristiti za proirenje Svoga Kraljevstva. Na kranski poziv, dakle,
ukljuuje i gostoljubivost onima koje nam alje Gospodin; moda nee
uvijek biti lako, ali e uvijek biti blagoslov, kako za nas, tako i za one
koji dolaze.

78
 Na poziv za zagovor
Cyril John
to je to zagovor?
Prema saetku Oxfordskog Rijenika zagovor je molitva ili pronja
u ime drugoga. U pronji Bog ini neto za nas; u zagovoru Bog ini
neto kroz nas. Zagovornika molitva je molitva za druge. Zagovornik je
onaj tko se zauzima za drugoga ili brani sluaj drugoga. Druga izrazita
definicija zagovora je: Sveta, s vjerom, ustrajna molitva kojom se netko
zauzima kod Boga u ime drugoga ili drugih koji oajniki trebaju Boje
posredovanje. Prema Katekizmu Katolike Crkve Zagovorna molitva
prozbena je molitva koja nas izbliza usklauje s Kristovom molitvom.
On je jedini Zagovornik kod Oca za sve ljude, osobito za grenike
(Br.2634).
Isus: Zagovornik u prvom redu
On, poto u vrijeme svog zemaljskog ivota prikaza molitve i pro-
nje s jakim vapajima i sa suzama onomu koji ga je mogao spasiti od
smrti, bijae uslian zbog strahopotovanja. (Heb 5,7). Isus je proveo
cijelu no u molitvi prije nego je izabrao svoj tim uenika. Kada je Isus
upozorio Petra da je Sotona dobio doputenje da moe reetati uenike
kao penicu (Lk 22,31-32).
On nije rekao: Ja u zaustaviti Sotonu. Umjesto toga On je rekao:
Molio sam se za tebe. On je posredovao ak i revnije tijekom Njego-
ve muke u Getsemanskom Vrtu (Iv 17,9-26). Isusova sluba zagovora
se nastavlja s desne strane Bogu: Prema Sv. Pavlu: Tko e ih osuditi?
Isus Krist koji je umro jo bolje: koji je uskrsnuo koji je s desne
strane Bogu i koji posreduje za nas (Rim 8,34). Odatle slijedi da moe
zauvijek spasavati one koji po njemu dolaze k Bogu, jer uvijek ivi da
posreduje za njih (Heb 7,25).
Zagovor u Starom Zavjetu
Voe u Starom Zavjetu poput Abrahama, Mojsija, Ilije, Joba i Amos
su bili sjajni zagovornici. Govorei o Abrahamu, Gospodin je rekao Abi-
meleku: prorok je on; molit e se za tebe (Post 20,7). Zbog njego-
vog silnog zagovora (Post 18,22-23) Abraham je zasluio da se zove
prorokom (Post 20,7). U stvari, proroci su bili ljudi molitve: Ilija (I Kr
18,36), Samuel (Jer 15,1) i Amos (Am 7,1-6). idovska tradicija se sjea
Jeremije kao ovjeka koji mnogo moli za narod i za Sveti grad (2 Mak
79
15,14). Zagovor se smatrao kao jedan od bitnih dunosti u prorokoj
slubi. Ako su oni zaista proroci, te ako je u njima rije Gospodnja,
neka mole Gospodina nad vojskama.... (Jer 27,18). Jer od proroka se
oekuje da bude Boji glasnogovornik meu narodom, tako da on bude
posrednik za njihove potrebe pred Bogom. Zato je Samuel osjeao da je
grijeh ne moliti za njegov narod: A od mene neka je daleko da zgrijeim
Gospodinu prestajui moliti za vas (1 Sam 12,23).
Zagovor u Slubi uenika Sv. Pavla
Sv. Pavao je shvatio ovu odgovornost jako dobro. Ono to je Sv. Pa-
vao uinio kao apostol i u slubi Rijei je bilo da posreduje za ljude za
koje se on duhovno skrbio. Povrh svega moje svakodnevno salijeta-
nje: briga za sve crkve. Tko je slabi, da ja nisam slabi? Tko se od dru-
goga navodi na grijeh, da ja ne izgaram? (2 Kor 11,28-29). Izgleda da
je Pavao iskusio jednu vrstu tereta radi njegove duhovne tjeskobe za
lanove crkve koju je on ustanovio. Sv. Pavao je iao dalje govorei kako
je bio u boli kao majka u poroajnim bolovima sve dok Isus nije doao
zaetak koji se rodio. djeco moja, koju ponovo s bolovima raam dok se
Krist ne oblikuje u vama.... (Gal 4,19). Takav porod mu je omoguio da
se stalno za njih zauzima: Svaki put u svakoj svojoj molitvi rado molim
za vas sve (Fil 1,4). Zahtijevala se molitva bez prestanka: Zato i mi od
onoga dana u koji smo to uli ne prestajemo moliti za vas i prositi da vas
Bog napuni potpunom spoznajom svoje volje sa svakovrsnom mudrosti
i duhovnim razumjevanjem... (Kol 1,9-10).
Na poziv
U Redemptoris Missio (Misija spasenja), Papa Ivan Pavao II je na-
glasio ulogu zagovora za uinkovitu evangelizaciju: Molitvu treba da
prati put misionarstva tako e navjetaj Rijei biti uinkovit kroz Boiju
milost (Br 78). Sv. Pavao nas opominje: da molimo bez prestanka (1
Sol 5,17). Sa svakovrsnom pronjom i molitvom molite u jedinstvu s
Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnou i svakovr-
snom molitvom za sve svete (Ef 6,18). Nekoliko ljudi su svjedoili o ta-
kvom teretu, i kako su osjetili hitnost i osudu koje su iskusili u molitvi
za spas dua, i za uspostavljanje zajednitva u grupi razdjeljenog naroda
ili u donoenju ponovne vjere na nekom odreenom mjestu. Postoje ljudi
koji se probude u sitnim satima ujutro da mole zagovor za ljude, mjesta
i situacije.

80
 Na odgovor
Povijest Crkve je napunjena sa primjerima mukaraca i ena, progla-
enih svetaca i drugih, koji su zagovarali za svoje prijatelje i koji su uni-
jeli mnogo blagoslova u na svijet. Glavno pitanje je: Da li smo uvjereni
u mnoga obeanja koja je Bog dao za uinkovitu molitvu Zazovi me,
i odazvat u ti se i objavit u ti velike i nedokuive tajne o kojima nita
ne zna(Jer 33,3). Jer On ...prema snazi to silu svoju oituje u nama,
moe uiniti neogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti
(Ef 3,20). Imamo ovo uvjerenje od Isusa: Sve to s vjerom zamolite
dobit ete(Mt 21,22) Sv. Pavao takoer ulijeva pouzdanje u zagovor-
nika Dakle, pristupajmo s pouzdanjem k prijestolju milosti da primimo
milosre i naemo milost za pravodobnu pomo.(Heb 4,16). Konj se
treba upregnuti ispred koije. Zato zagovor treba da bude upalja i prvi
pokreta za sve nae nakane!

81
 UENJE NA
VLASTITIM POGREKAMA
Charles Whitehead
Kad pogledam unatrag, vidim sve one udesne stvari koje je Gospo-
din uinio preko Karizmatske obnove. Svjestan sam da su mnogi od nas
oekivali i vie. Navijetali smo milost Obnove po kojoj bi bilo oigled-
no da je svatko edno prihvaa, upravo onako kao to smo je i mi prihva-
tili, ali to se nije dogodilo. Ponekad Bog ne djeluje kada mi sa sigurnou
oekujemo da e djelovati. Nekoliko puta smo napravili pogreke i u vje-
ri uradili stvari koje su nam ve na samom poetku izgledale pogrene.
Istina je da smo napravili mnoge pogreke i veina od nas su doivjeli
i razoaranja. Kako smo izali na kraj s tim? Kako moemo biti sigurni
da od sebe nismo napravili zarobljenike zbog vlastitog osjeaja krivnje
zbog uinjenih propusta u prolosti, zbog nedostatka hrabrosti i pouz-
danja da poduzmemo nove korake u sluaju da ponovno pogrijeimo?
Moe li obnova i novi ivot rijeiti nae propuste?
Neispunjena oekivanja
Nedavno sam sluao dobro poznatu voditeljicu kako govori o tomu to je
gledala dok je putovala svijetom. Da, dogodile su se mnoge divne stvari zbog
kojih je bila zahvalna, ali mnogi krani su proivljavali teka vremena dok
su se suoavali sa stvarima za koje su mislili da Bog eli da im se dogode,
umjesto onih koje se nisu dogodile. Dok je ona govorila ja sam prepoznao
neispunjena oekivanja, razoaranje, pogrenosti, obeshrabrenosti u svome
vlastitom ivotu. Pomislio sam na vrijeme kada sam toliko mnogo vjerovao
a tako malo vidio. Sjetio sam se vremena kunji i iskuenja - koja su esto za
posljedicu imala slabost i pogreku. Pitao sam se zar je grijeh pasti? Mislio
sam na ljude u koje sam se i sam pouzdavao, ali koji su se nakon svega opre-
dijelili da budu samo ljudi i nita vie. Prisjetio sam se svih svojih nada koje
su u meni rasle, a onda su se slomile i nestale. Mnogi od nas se vjerojatno
mogu identificirati sa dvojicom apostola koji razgovaraju s Isusom na putu
za Emaus: "A mi se nadasmo da je on onaj ..." (Lk 24, 21). Ali, u stvarnosti
nae nade esto ostanu neostvarene. Zato, pitao sam se? Sjetio sam se 1 Pt
1, 3-4: "Neka bude hvaljen Bog, Otac naega Gospodina Isusa Krista, koji
nas po svome velikom milosru uskrsnuem Isusa Krista od mrtvih pono-
vo rodi za ivu nadu, za neprolaznu, neokaljanu, neuvelu batinu koja vam
stoji sauvana u nebesima". Kako emo mi to naslijediti? Po svojoj vjeri (5.
redak). Stoga, ako u i ja to naslijediti po vjeri, ja moram proi i kroz svoje
pogreke s Vjerom u nepogrjeivoga Boga.

82
 Malovjerni, zato ste posumnjali?
Petar je bio ovjek vjernik, ali i on je takoer znao pogrijeiti. Sjetio
sam se razgovora izmeu Isusa i Petra dok je on sav iznenaen hodao po
vodi (Mt 14, 22-33) Znamo da je bilo teko more i puhao je jak olujni
vjetar dok je Isus iao prema lai, hodajui po vodi. "Gospodine, ako
si to ti, zapovjedi mi da doem k tebi po vodi." U ovim okolnostima
Petrov zahtjev je ishitren, ali odvaan. Odgovor je jednostavan: "Doi."
Pouzdajui se u njegovu rije, Petar relativno sigurno koraa prema lai
po uzburkanome moru. Shvatio je da doista i radi ono to mu je Isus
zapovjedio. Ali, poto osjea snagu vjetra i shvaa nemogunost svega
toga, on poinje tonuti. "Gospodine, spasi me!" I njegov Gospodin jo
jednom prua ruke prema njemu, pomaui mu da se popne na lau. Je-
dini komentar koji Isus ini jeste jedna blaga, gotovo smijena, kritika:
"Malovjerni, zato si posumnjao?" Ja znam to je Isus htio rei, ali zar
Petar nije ve svojim iskorakom na uzburkanom more iskazao svoju vje-
ru? Kako sam ja shvatio ovu scenu?
Sigurno je i pasti
Ja trebam nauiti lekciju koju je i Petar nauio. Moe se biti posluan
Gospodinu kada on od mene trai da uradim stvari koje su ljudskom
rodu nemogue. I moe se sa sigurnou i pasti - onoliko dugo koliko se
s pouzdanjem okreem Gospodinu molei ga da me izbavi. "Gospodine,
spasi me!" to je vapaj ovjeka koji tone. Nakon to je Isus ispruio ruku
i pridrao ga, Petar je nauio da njegova slabost ne utjee na Gospodnju
ljubav i brigu za njega. Sigurno je ponekada i pasti zato to je sigurno
potpuno se pouzdati u Boga koji nas ljubi dubokom i osobnom ljubavlju.
Ja se ne trebam ispriavati za sve moje padove i slabosti. Trebam se po-
kajati i promijeniti. Ali, iznad svega moram se okrenuti potpunoj vjeri,
neprestano se pouzdavati u Boga. To je upravo ono to je i Isus pokazao
Petru. Najvanija stvar nije da provedemo sate analizirajui razloge koji
su me doveli do pogreke. Ono to moram uraditi jeste ponovno vr-
sto prikovati svoj pogled na Gospodina i s povjerenjem i pouzdanjem
odgovoriti na njegovu sljedeu zapovijed. Razlog zbog kojega padam
je obino u mome slabom pouzdanju u Boga - ne u nedostatku napora
ili predanosti ili odvanosti. Nikada se ne smijem bojati pogreaka. To
me nee povrijediti ako dopustim Bogu da vlada. To je lekcija koju je
Nehemija ve nauio kada se suoio sa slinim nemoguim zadatkom
oko izgradnje zidova oko Jeruzalema. On se pouzdao u Boga - ne u sebe
samoga niti u svoju mudrost ili sposobnost.

83
 Pogreke vode do ispunjenja
Ako elim sluiti Bogu moram nauiti da se svi moji resursi nalaze
u Njemu. Sam po sebi ja ne mogu uiniti nita. To je poetak novoga i-
vota. Isus je to ovako formulirao: "Ako penino zrno ne padne u zemlju
i ne umre, ostaje samo. Ako li umre, rodi velik rod." (Iv 12, 24). Pavao
to izraava na drugi nain: "S Kristom sam razapet. ivim, ali ne vie
ja, nego ivi u meni Krist. A to sada ivim u tijelu, u vjeri ivim u Sina
Bojega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene." (Gal 2, 19-20)
Boja milost i snaga mogu u meni uinkovitije poeti djelovati kada se
prestanem pouzdavati u svoju vlastitu prikladnost i samodostatnost i kada
shvatim da se moram okrenuti Njemu jedinomu. Petar je sasvim upoznao
ovaj teki put kroz pogreku kada je zanijekao Gospodina iako Ga je
dobro poznavao. Ali uskrsli Isus se ukazao svome slomljenom ueniku:
(Lk 24, 13). Nama nisu poznate rijei koje su tada izgovorene, samo da
je Petar otkrio da ga Isus jo uvijek ljubi i da mu je oproteno. Nekoliko
dana kasnije, Isus e javno potvrditi svoje pouzdanje u njega, "Pasi ovce
moje." to se tie Isusa, nita nije podsjealo na Petrov propust - samo
njeno insistiranje na javnom izraavanju njegove predanosti. Kada je
Bog s nama nita nam vie nije potrebno, jer On nam je dovoljan. Kao
i Petar, veina nas ovu istinu naui na teak nain. Mi takoer moramo
nauiti kako drugima dokazati da je sigurno nekada i pasti. Mi moramo
na njihove propuste odgovoriti isto onako kako Isus odgovara na nae.
Pogreke nas ne diskvalificiraju i ne udaljavaju od Boje slube. Napro-
tiv, to je esto vrlo vaan korak u ostvarenju vizije koju nam je On dao.
Snaga Duha Svetoga
Petru je bila potrebna jedna vrlo velika stvar - snaga Duha Svetoga.
Njegova nova vjera kojom se pouzdavao u svoga Gospodina bila je sti-
jena na kojoj e Isus izgraditi svoju crkvu. Vjera je nadvladala pogreku
i slabost - dvije stvari koje mnogi od nas dobro poznajemo. Pedesetnica
bi sada upotpunila stvaranje novoga Petra. To isto vrijedi i za nas. Kada
smo u bliskom odnosu s Gospodinom, svjesni svojih slabosti, ali ispu-
njeni njegovim Duhom Svetim i kada ovisimo samo o njegovoj snazi,
na ivot e takoer biti obiljeen prisustvom i snagom ivoga Boga. I
pored pogreaka moe nastupiti novi ivot vjere, moemo ivjeti u snazi
Duha Svetoga. Ali najprije se moramo osloboditi svih onih pogreaka iz
prolosti. I tek tada se moemo uputiti prema novim zadacima.

84
 Voditeljeva vizija
Jos H. Prado Flores
Sadraj predavanja:
Vidi dalje od ostalih
Ne gleda unatrag
Navijeta radosnu vijest
Svjedoi svoju viziju pred drugima
Vidi to je najvanije: definiranje cilja
Ohrabruje i motivira svaku osobu
Pronalazi zdravu strategiju za postizanje cilja
Najodluniji element koji potvruje i oznaava bit istinskog voditelja
jest njegova vizija. Da bismo pokazali to vizija znai, moemo uzeti
primjer mornara koji gleda s glavnog brodskog jarbola i pruajui ruku
prema horizontu poziva posadu uzbueno viui: "Kopno na vidiku". On
vidi ono to drugi ne mogu vidjeti i sve ohrabruje da dosegnu cilj.
1. Vidi dalje od ostalih
Voditelj ima visoko-frekventni radar da procijeni stvarnost i sposob-
nost da sanja i ono to je nezamislivo. On moe vidjeti ono to jo nitko
nije otkrio. Ovo ga stavlja iznad obinih ljudi, on zna kako oblikovati
stvari i predvidjeti okolnosti. On razlikuje ono to je bitno od onoga to
je drugorazredno. On je sposoban stvoriti sveopi osjeaj za informaci-
je. On ima razvijen sustav za sagledavanje stvarnosti. On ima ljestvicu
vrijednosti. Jednom rijeju, on je jedan od ljudskoga roda koji ne prizna-
je osrednjost. aul, iz Benjaminova plemena se isticao visinom izmeu
svih ostalih (1 Sam 10, 23). To je bilo zato jer je mogao vidjeti mnogo
dalje nego bilo tko drugi. To je bilo zato jer je bio sposoban pronai
nove naine i ii novim putovima u uspostavljanju novoga razdoblja
izraelskog kraljevstva. Pavao, koji je takoer bio iz Benjaminova roda,
na svom putu u Damask, imao je viziju u kojoj je uo ono to jo nitko
nije: njegovi prijatelji "uli su dodue glas, ali ne vidjee nikoga" (Dj 9,
7) Samo je Pavao mogao vidjeti ono to drugi nisu zamijetili. Sve nam
ovo slui za isticanje jedne bitne injenice. Pavao je zamijetio ono to
drugi nisu vidjeli.
2. Ne gleda unatrag
Mornara ne zanima gledati unatrag, da vidi brazdu koju brod ostavlja
za sobom u oceanu. Jedanput kada je napustio obalu, on je podignuo
85
sidra, koja su ga mentalno vezala da napusti svoje zamisli i nade, da leti
prema novom odreditu koje ga oekuje. Za voditelja koji ima viziju,
prolost je samo uitelj koji mu pokazuje kako gledati u budunost, ko-
ristei iskustvo koje ima.
Pavao, kao i svaki voditelj, nije gledao unatrag. On je uvijek gle-
dao naprijed. "Brao, ja nipoto ne smatram da sam ve dohvatio. Jedno
samo: to je za mnom, zaboravljam, za onim to je preda mnom, pre-
em." (Fil 3, 13).
3. Navijeta radosnu vijest
Sluba mornara koji se penje na jarbol jeste navijetati radosne vije-
sti. Njegova obveza nije zastraujue vikati uplaenoj posadi: "Oluja".
Njegova glavna odgovornost jeste navijestiti da se pribliavaju svome
cilju. Vodea zamisao ne bi trebala zvuati kao alarm kada ponestane
snage. Bolje bi bilo da se sve razjasni! On trai i pronalazi rjeenja. Pa-
vao ne samo da je savreno rjeavao sofizme (2 Kor 10, 4) ili predviao
probleme (Dj 27, 10), nego je on i navijetao Radosnu Vijest: "Ondje su
navjeivali evanelje." (Dj 14, 7).
4. On svoju viziju dijeli s drugima: omoguava i drugima vidjeti
ono to je on vidio
U trenutku kada mornar potvruje da je kopno blizu, svi mu vjeruju i
penju se na palubu kako bi se uvjerili da e uskoro vidjeti vrhunce plani-
ne. Voditelj je dostojan da mu se vjeruje. Ako on to kae, ostali znaju da
za to postoji razlog, nepoznata injenica ili iznenaenje koje e potvrditi
njegov navjetaj. Voditelj je prvi koji vjeruje u ono to navijeta. Nje-
govo srce jae kuca prije nego to i srca drugih ponu snanije udarati.
On ivi ono u to vjeruje. Biti istinski voditelj, nije dovoljno imati viziju
ili vidjeti ono to drugi ne vide, nego omoguiti i drugima da vide ono
to je on ve vidio. Voditelj nije onaj voditelj koji zasljepljuje ovjeka.
Njegova misija je omoguiti ljudima da blie vide ono to je on vidio
s odreene udaljenosti. Isus je Pavlu jasno izloio ovu misiju, kada je
rekao: "aljem te da im otvori oi" (Dj 26, 17-18).
5. Vidi ono to je najvanije: definiranje cilja
Mornar s ispruenom rukom i jasnim glasom potvruje da je mogue
dosegnuti cilj. to je voditelj sposobniji odrediti cilj, to e bolje omogu-
iti ljudima da dosegnu viziju. Kada je on neodreen, slabo usredotoen i
rezultat je zbunjujui. Pavao je jedan od onih ljudi koji je imao unutarnji
kompas. Njegovi ciljevi bili su jasni, s njima se nije moglo pogaati.
86
"Jer ne posla me Krist krstiti nego navijetati Evanelje. Jao meni ako
Evanelje ne navjeujem." (1 Kor 1, 17; 9, 16) Sr njegove poruke nije
kompliciran, to je Evanelje milosti (Dj 20, 24), koje nam eli rei da je
spasenje besplatno.
6. Potie i motivira svaku osobu
Mornar, kao svaki voditelj, ima zarazan entuzijazam i zahvaa sva-
koga. On je kao elektrini generator na koji svatko moe napuniti svoje
baterije. Njegov dar je da svakome moe dati najbolje od sebe. To je
privlanost voditelja.
U sred oluje, kada se danima ne pojavljuju ni sunce ni zvijezde svi
gube nadu spasenja to je bilo i kada je Pavao pokazao svoju osobinu
voditelja. "(Pavao kae) Sada vas pak opominjem: razvedrite se. Stoga
vas molim zaloite neto jer to je za va spas. Ta nikome od vas ni vlas s
glave nee propasti. Svi se razvedre " (Dj 27, 20; 36). Kada voditelj
predstavlja cilj, on tada ne samo da motivira, nego takoer i motivira
ljude da samostalno krenu naprijed. Ovo se udo otkriva kada je voditelj
sposoban otkriti zato su se neke stvari dogodile. Ljudi nisu strojevi koji
rade kao roboti. Treba ih motivirati i ta motivacija treba biti u njima sa-
mima. Voditelj zna kako svojim vlastitim znanjem davati savjete svakoj
glinenoj posudi. On zna da je to veliko blago koje je pronaao. (2 Kor
4, 7). Kada je cilj jasan i odreen, motivacija bi trebala biti izvanredna.
To je katalizator koji bi trebao aktivirati snage do maksimuma i pomoi
ljudima da dosegnu svoj osobni vrhunac.
7. Pronalazi zajedniku strategiju za ostvarivanje cilja
Vidljivi cilj je motor koji proizvodi strategiju, veze s kormilom su
izgubljene, kapetan preuzima kontrolu nad brodom, jedra su savijena i
sidro je baeno u more. Kapetan ne treba samo jednom pridrati kormilo
u svojim rukama, nego on sinkronizira sve aktivnosti (sinergija), tako
da sve moe glatko proi sa samo jednim ciljem: uspjeno brod dovesti.
Dobar voditelj nije onaj koji svakoga drugoga pokree, nego onaj koji
svojim ponaanjem ini da se svatko pokrene, kao to je Pavao uradio u
zatvoru: "ta veina brae, ohrabrena mojim okovima, jo se vie usuuje
neustraivo zboriti Rije" (Fil 1, 11, 14).
Voditelj je onaj koji uspostavlja strategiju radi postizanja konanog
cilja, potiui sve snage da se kreu k istoj toki. Njegovi snovi kristali-
ziraju se u planove i strukture koji omoguavaju postizanje cilja. Sanjar
bez strukture je samo "putujui Don Kihot" koji se bori protiv vjetrenjaa
87
i ide tamo kuda ga vodi glupavi debeljko (Sano Pansa) Vizija nas vodi
u akciju, a akcija zavisi od vizije.
Pavao od poetka nije sve dobro razumio. Ni on nije poeo savreno
raditi stvari. Ako svi voditelji izgledaju kao da imaju i doista imaju mo-
ralni autoritet da im se vjeruje i da e biti prihvaeni, kranski voditelj
ima drugi razlog i drugaije sredstvo kojim potie druge da ga slijede:
"Nasljedovatelji moji budite, kao to sam i ja Kristov." (1 Kor 11, 1).
I on dakle slijedi jo nekoga, Voditelja svih voditelja, Glavnog Pastira
(1 Pt 5, 4), tako da ljudi ne slijede njega nego Onoga koga on slijedi.
Pitanja za raspravu:
Navedite po vanosti karakteristike koje su predstavljene,
i recite zato?
Koje od ovih karakteristika su najpotrebnije u vaoj
skupini / zajednici?
Koja od ovih karakteristika najvie nedostaje vaoj zajednici?

88
EUROPSKA KATOLIKA KARIZMATSKA
OBNOVA INFORMACIJA (Euccril)
IZDANJE 211 18. kolovoz 2008. godine
U ovom izdanju: Na Europskoj konferenciji ICCRS-a u Varavi, u
rujnu 2007. godine, Charles Whitehead iz Engleske podnio je sljedee
kratko predavanje o voenju s vizijom. Na kraju se nalazi est pitanja na
koja trebate odgovoriti nakon osobnoga razmatranja.

VOENJE S VIZIJOM
Charles Whitehead
Vodstvo je sposobnost da povedete skupinu ljudi od toke A do toke B.
Ako idete naprijed, okrenete se oko sebe i otkrijete ljude koji vas
slijede, vi ste voditelj.
Duhovno vodstvo se ne odnosi na stvaranje vlastite pozicije.
1. Ono se odnosi na mijenjanje ivota drugih ljudi.
2. Ono se sastoji u pomaganju drugim ljudima da postanu SVE ONO
na to ih Bog poziva da budu.
Duhovno vodstvo nije samo ukazivanje na velike stvari i poticanje
drugih ljudi da ive po njima. Ne ono zahtijeva intimni odnos s Isusom
i dragovoljnu odluku da sijedimo Njegov primjer kroz sluenje drugoj
osobi koju Bog donosi pred nas.
Ako vodstvo eli biti uinkovito, ono mora imati viziju (objavu).
Mnoge upe imaju jako puno aktivnosti, ali vrlo malo ih ima jasnu viziju.
Izr 29, 18 nas podsjeaju da se narod bez objave razuzda.
to je vizija?
- Neto to moete vidjeti.
- Ona je vidljiva vizionaru.
- Bog nas je stvorio da nas potiu stvari koje vidimo.

89
 Duhovna vizija sadri:
- Boje otkrivenje
- Uputu koju trebamo izvriti
- Planove koje trebamo slijediti
- Ciljeve na putu (kojim hodimo, op. prev.)
- Boansku snagu, pomazanje, koje tu viziju
ini moguom (ostvarivom)
Vizija e nas potaknuti:
1. na djelovanje
2. na komunikaciju
3. na zajedniki rad
Opasnost
Ali, postoji i jedna opasnost:
- Veina ovih stvari mogu biti takoer i isto ljudske naravi
- Svi mi imamo svoje ideje to je to onda drugaije kod
duhovne vizije?
- Ona je rije Boja, Boansko otkrivenje (objava)
Hab 2, 2-3:
Tada Jahve odgovori i ree: "Zapii vienje, urei ga na ploice, da
ga ita lako ita." Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme: ispunjenju
tei, ne vara; ako stie polako, ekaj, jer odista e doi i nee zakasniti!
Hab 2, 2-3:
Gospodin je rekao da zapiemo objavu kako bi je narod koji je proita
mogao slijediti. Vizija je za tono odreeno vrijeme. tovie, i ako dolazi
sporo, trebamo ekati na nju jer e se sigurno ispuniti.
Duhovna vizija sadri boansko otkrivenje neto to je bilo skrive-
no, ali je sada izalo na svjetlost.

To je obino ZADATAK, NALOG, npr.

- Noi napravi arku
- Abrahamu idi u drugu zemlju
- Gideonu i njegovoj vojsci

90
 Mi ujemo glas Boji i
1. on mijenja nae ivote
2. vidimo svoje poslanje, svoj poziv
3. dajemo svoj ivot za to
SLUAJ UJ VIDI SVOJU VIZIJU
Kao rezultat dogaaju se velike stvari i ljudi se preobraavaju. Vi-
zija je klju za sve:
- ako dobijemo pravu viziju, uspjet emo
- ako dobijemo krivu viziju, neemo uspjeti
Vizija je Rije Boja u srcu vjernika. Ona moe doi na razliite naine:
- Nije vano kako ona dolazi.
- Vano je ono to se izgovori.
Moramo je provjeravati.
A zatim je moramo posluati.
Habakuk je bio otvoren da uje i izvri sve ono to je Bog elio, ne
ono to je on elio
(Isus je na Gospodar i Gospodin, zar ne?)
ISPUNJENJE VIZIJE
Ne moemo pretpostaviti da e se ono to Bog kae dogoditi odmah.
Do ispunjenja vizije moe proi mnogo godina, ali vrijeme koje pro-
lazi ne znai protraene godine (ili da je vizija bila netona).
Vizija je komadi vjenosti, zato vrijeme i nije najvanije.
Zato je vizija uvijek proroka, ona nam govori o neemu to jo ne
postoji.
ALI sam jezik je ini da ona zvui kao da ve postoji, npr. Bog je
rekao Abrahamu: "Ocem mnotva naroda ja te postavljam" (Post 17,
5; Rim 4, 17):
- Voditelji moraju biti vizionari.
- Vizija mora upravljati s nama!

91
CRKVA
Kada je u Otkrivenju sagraena Crkva, sagraena je nepobjediva "Ni
vrata paklena nee je nadvladati!"
Otkrivenje je snano, mono:
- Ono moe pokrenuti Crkvu
- Ono moe izvui Crkvu izvan svjetovnosti, ljudskog obzira,
kompromisa, negativnosti, sekularizma i iz poraza u pobjedu.
Naa Crkva ima viziju.
VODITELJI
Voditelji moraju imati viziju:
- Primit emo je na koljenima.
- Mi smo KATALIZATORI.
- Vizija sadri silu (snagu, mo).
Pitanja za nas voditelje:
1. Imam li ja viziju?
2. to je (kakva je, op. prev.) tvoja vizija?
3. Jesi li je zapisao?
4. Jesi li je objavio, drugima priopio?
5. Jesu li je ljudi oko tebe razumjeli i prihvatili?
6. Da li zajedno radite na njezinom ostvarenju?
Vizija je Boja On ju je tebi povjerio. On rauna s tobom.
Budi vjeran svojoj viziji!

92
 Moni alati za evangelizaciju
Bob Canton
Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Poite dakle i uinite mojim
uenicima sve narode krstei ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i uei
ih uvati sve to sam vam zapovjedio!" "I evo, ja sam s vama u sve dane
- do svretka svijeta. (Mt 28, 18-20). Uenici su poli, kako im je Isus
zapovjedio i navijetali su Radosnu vijest, a pratili su ih znakovi i udesa
i svijet vie nikada nije bio isti.
Po krepostima naega krtenja, i kao lanovi mistinoga tijela Kristo-
va, i nas Gospodin poziva da irimo evanelje svima oko nas. Drugi va-
tikanski koncil u Dekretu o apostolatu laika, 2., istie: "Apostolat Crkve,
a time i svakoga njezinog lana, prvenstveno ima za cilj, rijeju i djelom,
navijetati Kristovu poruku Svijetu i priopavati mu Kristovu milost.
Zato bi trebali evangelizirati?
Nacionalna konferencija katolikih biskupa (NKKB) u SAD-u na-
vodi sljedee odgovore na pitanje, kako je navedeno u knjiici "Idite i
pouavajte":
1. Mi moramo evangelizirati zato to nam je Gospodin Isus zapovjedio
da tako radimo.
2. Mi moramo evangelizirati zato to se ljudi moraju privesti spasenju
koje Isus Gospodin nudi u i kroz Crkvu.
3. Isus nam je zapovjedio da evangeliziramo kako bi donijeli prosvjet-
ljenje i izvukli ljude iz grijeha.
4. Gospodin nam je predao poruku koja je jedinstvena. Poznavanje Kri-
sta Isusa i pripadnost njegovoj Crkvi nije isto kao pripadnost bilo
emu drugomu i pripadnost nekoj drugoj zajednici.
5. Mi moramo evangelizirati kako bismo pokazali ljubav prema svakoj
osobi, bez obzira na njezinu ivotnu situaciju, jezik, tjelesno, men-
talno ili drutveno stanje. Zato to smo iskusili ljubav Kristovu, mi
elimo to i svjedoiti.
Moni alati za evangelizaciju
Kako bismo posao to bolje obavili, Gospodin nas je opremio temelj-
nim i snanim alatima, do kojih moemo vrlo lako doi. Ovaj popis ni
u kojem sluaju nije potpun, ali ja vjerujem da su to potrebni elementi u
evangelizacijskom djelovanju. To su:

93
 1. Prisutnost Duha Svetoga,
2. Zagovor Marije, majke Boje i majke mistinoga tijela Kristovog,
3. Koritenje karizmatskih darova Duha Svetoga i
4. Molitva
1. Prisutnost Duha Svetoga
Prije uzaaa na nebo, Isus je rekao svojim uenicima: "Nego, pri-
mit ete snagu Duha Svetoga koji e sii na vas i bit ete mi svjedoci u
Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje." (Dj 1, 8). Na
Duhove, kada su uenici primili izlijevanje Duha Svetoga, oni su primili
silu, istu silu koja je Isusa uskrsnula od mrtvih. Upravo zbog toga, oni su
se preobrazili u neustraive i mone evangelizatore. Krtenje Duha Sve-
toga osposobilo ih je da kroe u duhovno kraljevstvo, tamo gdje ih vodi
Duh Sveti, tamo gdje ih Duh Sveti nadzire, ispunjeni i voeni Duhom
Svetim. Bili su sposobni initi Isusova djela kao to je vraanje u ivot
mrtvih, vraanje vida slijepima, hromi su hodali, gluhi su uli, a oslo-
baali su one koje je bio opsjeo avao. U Iv 14, 12 Isus kae: "(Amen,
Amen) Zaista, zaista, kaem vam: Tko vjeruje u mene, init e djela koja
ja inim; da vea e od njih initi jer ja odlazim Ocu." U svojoj enciklici
Evangelii Nuntiandi, papa Pavao VI istie da "evangelizaciju nikada ne-
emo moi obaviti bez djelovanja Duha Svetoga". On dalje istie: "Duh
Sveti je onaj koji, danas, ba kao i u poetku stvaranja Crkve, djeluje u
svakom evangelizatoru koji dopusti da ga On zahvati i vodi. Duh Sveti
mu na usne stavlja rijei koje on u sebi sam ne bi mogao pronai. U isto
vrijeme, Duh Sveti unaprijed duu sluatelja ini spremnom i otvorenom
za primanje Radosne vijesti i navijetanje Kraljevstva Bojega." (EN 75)
Zazivajui Duha Svetoga da nas osnai, postat emo uinkoviti osva-
jai dua za Boje Kraljevstvo. To bi trebao biti prioritet svakoga kra-
nina.
2. Zagovor Marije, majke Boje i majke Mistinoga Tijela Kri-
stovoga
Marija, posrednica svih milosti, zarunica Duha Svetoga, evangelizator je
parexcellence. U KKC, 973, nalazimo ove rijei: "Izgovarajui svoj "da" pri
Navjetenju i dajui pristanak na otajstvo Utjelovljenja, Marija ve surauje
u itavom djelu koje e njezin Sin izvriti. Ona je svugdje Majka gdje je on
Spasitelj i Glava otajstvenog Tijela." Njezino "da" Gospodinu i njezina vjera i
pouzdanje u njega, nainili su od nje model evangelizatora. Kada im je nestalo
vina tijekom svadbe u Kani, Marija je rekla posluiteljima "uinite sve to vam
kae" (Iv 2, 3). Da bismo i mi postali snani navjestitelji evanelja, i mi bismo
94
si trebali staviti na srce njezine upute, da budemo posluni Isusu, vrei sve to
nam on kae da uradimo. Za nas je, takoer, mudro da zazivamo njezin zago-
vor za nas, da ostvarimo zadae koje nam je Gospodin povjerio. Nakon svega,
ona je i naa "majka", ona je "puna milosti". KKC 968 istie: Njezina uloga,
meutim, u odnosu prema Crkvi i cijelom ovjeanstvu see jo dalje. "Na
sasvim je osobit nain sudjelovala u Spasiteljevu djelu poslunou, vjerom,
ufanjem i arkom ljubavlju, da obnovi vrhunaravni ivot dua. Radi toga nam
je postala Majkom u redu milosti".
3. Karizmatski darovi Duha Svetoga
Sveti Pavao opisuje sljedee karizmatske darove, kako se spominju
u 1 Kor 12, 8-10: rije mudrosti, rije spoznanja, vjera, ozdravljenje,
udesa, prorotvo, razluivanje duhova, jezici i tumaenje jezika. Ovi
su darovi potrebni sastojci za snanu i uinkovitu evangelizaciju: KKC
798 istie da su "karizme posebne milosti" kojima Duh Sveti vjernike
ini sposobnima i spremnima da prime razne poslove i slube korisne za
obnovu i izgradnju Crkve." Karizme nisu samo "prirodne sposobnosti"
nego i darovi koje Duh Sveti daje svakoj osobi kako on eli. Postoje i
drugi popisi darova koji se spominju u Ef 4, Rim 12 i 1 Pt 4. Sigurno,
karizme su duhovni darovi koji oituju Boju transcendentnost. Ne tako
davno, imao sam tu povlasticu da vodim "Healing Crusades" u Tajlan-
du i Malaziji. Bile su jako vidljive manifestacije darova Duha Svetoga
kao to su rije spoznanja, prorotvo, ozdravljenja, udesa, jezici i rije
mudrosti. Neki su ljudi ustali iz invalidskih kolica, gluhi su mogli uti,
tumori i nenormalne izrasline su nestajali, slijepima se vraao vid, a do-
gaala su se i druga ozdravljenja: emocionalna i duhovna ozdravljenja
i ozdravljenja meuljudskih odnosa. Kasnije su nam pristupili neki ne-
krani i zamolili nas da ih krstimo u rimokatolike, jer su bili svjedoci
Isusove moi i njegove prisutnosti meu njima. Povjerovali su u propo-
vijed da je Isus istinski Bog i istinski ovjek koji je umro za nae grijehe,
koji je uskrsnuo od mrtvih i koji sada sjedi s desne Bogu. Povjerovali su
da je Isus ozdravitelj koji i dan danas ozdravlja. Isus u Iv 14, 11 kae:
"Vjerujte mi: ja sam u Ocu i Otac u meni. Ako ne inae, zbog samih djela
vjerujte."
Ovi duhovni darovi nisu primjenljivi samo tijekom Healing Crusade
ili slubi ozdravljanja ili tijekom molitvenih susreta, nego se oni, takoer,
mogu koristiti i u trgovini, na radnom mjestu, kod kue ili na bilo kojem
mjestu na kojem ljudi meusobno kontaktiraju. Dokument Drugoga vati-
kanskog koncila Dekret o apostolatu laika 3, iznosi: "Nakon primanja
ovih karizmi, tovie i onih najobinijih, svaki vjernik ima pravo i obvezu

95
vjebati ih u Crkvi i u svijetu, na dobrobit ljudi i za razvijanje Crkve: to
je vjebanje (prakticiranje) slobode Duha Svetoga koji "pue kud hoe".
4. Molitva
to je molitva? Molitva je, prema KKC, uzdizanje uma i srca k Bogu
ili traenje dobrih stvari od Boga. Molitva je klju koji otvara vrata Bo-
je moi. U Mt 7, 8-11, Isus kae: "Doista, tko god ite, prima; i tko trai,
nalazi; i onomu koji kuca otvorit e se." "I zazovi me u dan tjeskobe:
oslobodit u te, a ti e me slaviti." (Ps 50, 15).
Jedno od najsnanijih oruja koje koristimo za evangelizaciju je moli-
tva. Molitva moe sruiti sile zla. Ona je sredstvo za ostvarivanje pobje-
donosnog kranskog ivota. "Al' onima to se u Jahvu uzdaju snaga se
obnavlja, krila im rastu kao orlovima, tre i ne sustaju, hode i ne umaraju
se." (Iz 40, 31)
Ne bismo trebali molitve usmjeravati samo ka Gospodinu niti samo
za svoje osobne potrebe. Trebamo se moliti i za one koji ne poznaju
Gospodina. sv. Pavao, u Ef 6, 18-19, pie: "Svakovrsnom se molitvom
molite i pronjom u svakoj prigodi u Duhu molite. Poradi toga i bdijte sa
svom ustrajnou i molitvom za sve svete, i za me, da mi se otvore usta
i dade rije hrabro obznaniti otajstvo evanelja." Nikada neu zaboraviti
iskustvo koje sam imao jednoga dana kada sam davao intervju u jednoj
emisiji na kranskoj TV u San Francisco Bay. Tema intervjua bila je
sluba ozdravljenja i izbavljenja. Voditelj me je zamolio da molim uivo
za gledatelje. Bez ustruavanja sam molio u jezicima i zazvao sam Duha
Svetoga da oituje svoju prisutnost. Zatim sam poeo primati rijei spo-
znanja o ozdravljenjima i prorotva za odreene pojedince koji su gledali
tu emisiju. Takoer sam iskoristio tu prigodu i molio sam za krtenje u
Duhu Svetomu. U zavrnom dijelu te emisije, mnogi gledatelji su nazvali
tu TV postaju kako bi nas izvijestili o ozdravljenjima koja su doivjeli i
kako bi potvrdili dana prorotva.

96
 Ispunilo se vrijeme za Aziju i Oceaniju
Cyril John
lan sam ICCRS-ovog vijea od lipnja 2006. godine. Dok sam sjedio
otraga i razmiljao o Crkvi i Obnovi u Aziji i Oceaniji, zahvatila me je
strahovita svijest da se "ispunilo vrijeme", "Kairos" za moju regiju. Gr-
ka rije "Kairos" oznaava "pravi ili prigodni trenutak u kojem se doga-
a neto posebno". to vie nastojim analizirati dogaanja iz prolosti,
stvari koje se okolo dogaaju i poveani progon Crkve, moje uvjerenje
raste sve snanije i snanije. elio bih vam ukratko posvjedoiti o nekim
razmiljanjima koja su me dovela do ovog uvjerenja.
KKO u proteklim godinama
Obnova je na podruje Azije i Oceanije stigla 1969. godine. Gledajui
u prolost, shvaam da je Obnova na ovom podruju, tijekom posljed-
nja tri desetljea, pokuavala i nastojala doi do zajednitva, bez nekog
trajnijeg efekta. Neki od ovih pokuaja su bili: (i) Azijska konferencija
voditelja, odrana u Bangalore-u, u Indiji, od 8. do 12. studenog 1985.
godine, gdje su sudjelovali voditelji iz 14 azijskih zemalja; (ii) Azijska
konferencija za voditelje KKO, organizirana u Karachiju, Pakistan, od 9.
do 13. srpnja 1992.
Zahvaljujui naporima Allana Panozza, nakon dugotrajne molitve i
iekivanja, formiran je ICCRS-ov pododbor za Aziju i Oceaniju, u pro-
sincu 2006. godine, kada su se u Singapuru okupili kljuni voditelji iz
14 zemalja. Mada ni jedna od 25 zemalja u Aziji i 16 zemalja u Oceaniji,
nije imala nikakvog kontakta sa stvarnou Obnove, ISAO je imao ude-
sno ogroman zadatak doprijeti do ovih stvarnosti i povezati se s njima,
i on se prihvatio tog poslanja sasvim ozbiljno. ISAO je preuzeo inicijati-
vu organiziranja Prve konferencije voditelja KKO za Aziju i Oceaniju u
Junoj Dakarti, u Indoneziji, od 14. do 18. Rujna 2008. godine na kojoj
je sudjelovalo 525 voditelja iz 21 zemlje. Bilo je to doista vrijeme novog
buenja za Obnovu u tom podruju. Na ovom okupljanju smo iskusili
nevjerojatno prijateljstvo i jedinstvo. Mi, kao tijelo, osjetili smo da nam
Gospodin govori: "Evo inim neto novo; ve nastaje, zar ne opaate?"
(Iz 43, 18). Sluajno je Konferencija ISAO odrana u Krakatau, u kon-
gresnoj dvorani u hotelu Mercure, u Sjevernoj Dakarti, poznat po vul-
kanskom otoju u Indoneziji koji je u kolovozu 1883 izbacio prosjeno
21 etvorni metar stijene, pepela i plavca i proizveo najbuniji zvuk za
koji se u povijesti ikada ulo. uo se u Australiji, Filipinima, tovie i u
Mauritaniji, koja je udaljena vie od 5.000 km. Nakon cunamija uslijedi-
97
la je eksplozija i njezin utjecaj se osjetio svud unaokolo. Na kraju Konfe-
rencije, imali smo nekoliko razloga za povjerovati da je to bila duhovna
erupcija, cunami koji je imao veliki utjecaj na to podruje, koji je vodio
do Novog proljea!
Najnovija dogaanja
Zaljev je bio regija u koju Obnova sa svojim skupinama nikada ranije
nije dolazila, tovie ni kao konferencija na nacionalnoj razini. Po prvi
puta, 1.800 voditelja iz est Otonih zemalja Bahrain, Kuwait, Oman,
Equatar, Saudijska Arabija i UAE (Ujedinjeni Arapski Emirati) oku-
pilo se pod zastavom Zaljevske slube Katolike Karizmatske obnove
(ZSKKO) na konferenciji u Abu Dhabiju, od 8. do 9. prosinca 2008.
godine. Tema prve konferencije zaljevskih voditelja KKO bila je: "Neka
vatra sie". Kroz neprekidnu potporu konferenciji, biskupija Abu Dha-
bija i Kuvajta (jedine dvije biskupije u Zaljevskoj regiji) ine sve to je
mogue na jaanju i konsolidiranju Obnove. Biskup Kuvajta je slubeno
priznao Obnovu izradom i donoenjem Statuta za Kuvajtski nacionalni
tim za sluenje. Biskup Abu Dhabija je poduzeo inicijativu oko ime-
novanja Nacionalnih duhovnih upravitelja u svakoj zemlji Zaljeva pod
njegovim vikarijatom i uspostavio Nacionalni pododbor koji pomae u
poticanju Obnove.
ICCRS-ova Meunarodna konferencija voditelja u lipnju 2009. godine
je bila prva takva konferencija koja je odrana izvan Italije, a odabrano
mjesto bilo je Kkottongnae, Juna Koreja u Aziji. Ovo je bila jo jedna
prigoda za voditelje ove regije da se okupe u velikom broju kako bi jo
vie suraivali s KKO na meunarodnoj razini. ISAO takoer planira etiri
Regionalne konferencije koje bi se organizirale u razmaku od dvije godine,
pored Obnove za sveenike i Obnove za poslovne ljude koje se planiraju
odrati u 2010. godini. U svemu ovome, Michelle Moran je preuzela vod-
stvo i osobno je poticala meusobno povezivanje Obnove u Regiji.

98
 Mladi
Ierece Gilberto + Marcos Volcan
Najpoeljnija opcija za mlade je da oni nee biti samo nedjeljivi dio
Katolike karizmatske obnove nego cijele Katolike Crkve i Isusa Kri-
sta. To je zbog toga to su mladi izvanredna snaga u drutvu, Crkvi i
naravno KKO-u u cijelom svijetu. Kada malo pogledamo mlade ljude,
vidimo bljesak budunosti Crkve; jer e dananji mladi u skoroj budu-
nosti postati sveenici, biskupi, katehisti, roditelji i profesionalci koji e
voditi Crkvu, drutvo i KKO. Crkva to isto prepoznaje tako da ne mogu
ne predvidjeti ulaganje u razvoj mladih za evangelizaciju.
...U stvari u mladima Crkva vidi svoj put prema budunosti, pre-
poznajui u njima svoj odraz i svoj poziv prema toj blaenoj mladosti u
kojemu ona stalno uiva to je uinak Kristovog Duha (Christifideles
Laici, 46)
Mladost je stupanj ivota kada se susree s velikim izazovima, pro-
blemima i nesigurnostima, ali isto tako i poglavlje u kojem se snovi, fi-
zika snaga, odvanost, hrabrost, velikodunost, duh avanturizma, ljubav
za preuzimanje rizika, idealizam, radost, otvorenost srca, interesiranje i
otvorenost novim idejama ive intenzivnije. Mladi ljudi takoer trae i
vole ivjeti u grupama, imati slobodnog vremena, ukljuivati se u volon-
terski rad dok u isto vrijeme pokazuju osjeaj za umjetnike i kulturne
manifestacije, otvorenost prema bratstvu, prijateljstvu i velikodunosti,
a i veliku elju za izgradnjom boljeg i ljepeg svijeta koji je u porastu.
Postoji znaajan udio mladih ljudi u KKO-u od kojih su neki ukljueni u
vie slubi i djeluju na nekoliko podruja. Meutim, jo uvijek ih je samo
nekolicina kada u usporedbi s velikim brojem sudionika na dogaajima
specifinim za mlade.
injenica je da ovi mladi ljudi ele aktivnije sudjelovati u ivotu
svojih zajednica, ele ponuditi mnoge prijedloge za poboljanje i ine
vrijedan doprinos iako ne nalaze uvijek mjesta za sve ovo. Takoer je i-
njenica i to da mnogima od njih nedostaje potrebita obuka i zrelost da se
nose s odreenim aktivnostima ravnotea se mora nai zajedniki, tako
da svi moemo obogatiti KKO i Crkvu. Zajedno s mnogo pozitivnih kva-
liteta koje imaju mladi, a koje su ve spomenute, takoer je vano uzeti u
obzir opu populaciju mladih i to ne samo onih koji su ukljueni u KKO.
Misija KKO-a je evangelizacija kroz krtenje u Duhu Svetom i nee
biti zavrena sve dok i posljednja mlada osoba ne iskusi ovo krtenje.

99
Moramo imati viziju za trenutnu stvarnost mladih; kao to znamo ta vi-
zija stvara snove koji uzrokuju poticaj, stvarajui djelo da bi se desile
potrebite transformacije. U naemu drutvu danas postoji mnogo mladih
ljudi kojima nedostaje vodstvo njihovih roditelja kod kue, nedostaje im
jako prijateljstvo i meu njima moemo nai poveanu konzumaciju dro-
ge; smanjeno zanimanje za uenje, nerazumno i prekomjerno koritenje
sredstava komunikacije, prekomjerna konzumacija, nedostatak prijenosa
vrijednosti strane tradicijskih institucija kao to su obitelj i kole, nesre-
eni obiteljski odnosi, slabo obrazovanje; nedostatak granica u djetinj-
stvu i adolescenciji; oskudica, novi oblici kulturnih izraaja, proizvodi
globalizacije, ogranien pristup sportu, rekreacijskim i kulturnim aktiv-
nostima, depresija, nedostatak kranskog poticaja, individualizam, itd.
Ovo je stvarnost i mi moramo nastojati spasiti vrijednosti koje smo prije
spomenuli, a najvanije od svega, plodove Duha Svetoga (Galaanima
5,22-23), tako da oni postanu hrabre i odlune voe, poticani Duhom
Svetim i odraz i spomen.
Pedesetnice u Crkvi i svijetu!
Moramo ulagati ogromne napore u ovome smjeru, bez gubljenja vre-
mena. Ve postoji generacija mladih ljudi u KKO-u koji podiu obitelji
obitelji Karizmatika koji moraju uiti kako ivjeti svoj ivot u Duhu
tako da se njihova djeca rode i odrastu u novoj kulturi, kulturi Pedesetni-
ce. Moemo eljeti spasiti ovu kulturu! Ve 40 godina KKO doivljava
i nada se prenijeti ovo iskustvo Pedesetnice. Danas imamo zrelu mlade
koja je upoznala Isusa u ranim godinama i od njih e ako vrsto na-
stojimo u ovome pravcu nove generacije KKO-a imati djecu koja e
pripadati autentinim karizmatskim obiteljima od zaea, koji e ivjeti
ivuu vjeru, omoguavajui nam da izgradimo novu civilizaciju, Civi-
lizaciju ljubavi. To ovisi o naem trenutnom stavu prema evangelizaciji
i razvoju naih mladih da ih uvedemo u KKO.
Jasno je da moramo poraditi na dva oblija: na mladima koji su ve
ukljueni u KKO i na onima koji jo nisu uli za Isusa. Meu njima mo-
ramo uzeti u obzir one koji su na molitvenim skupinama KKO-a, moda
ima onih koji jo nisu primili kerigmu (op.prev. propovijedanje Evane-
lja) ili nisu krteni u Duhu Svetom.
1. Moramo ohrabriti razvoj molitvenih skupina kojima je cilj evan-
gelizacija mladih. Ove skupine ne moraju biti odreene samo za mlade,
ali trebaju biti usredotoene na njih. iva glazba i poticaj, obini jezik u
propovijedima i molitvama moe se koristiti za duboku i s pomazanjem

100
povezanost sa stvarnou mladih
2. Potiite, ohrabrite i vodite mlade ljude da pronau duhovnog vou.
Danas postoji samo nekolicina meu mladima koji trae duhovno vod-
stvo.
3. Ne moemo eljeti snano vodstvo meu mladima KKO-a ako se
ne elimo ukljuiti u sljedbenitvo. Moramo pronai naine za razvoj
istog ili neemo donijeti potrebiti plod. Nema koristi od obraivanja ze-
mlje, sijanja sjemenja a zapostaviti drvo i plod. Radi se o tome da samo
dobri pastiri mogu pouavati s revnou, ljubavi i pomazanjem nae mla-
de ljude da iskuse osobnu molitvu, puninu vjere u Rije Boju da sudje-
luju u Sakramentima, da ue Katoliku kransku doktrinu, itaju Bo-
ju Rije, koriste karizme, mole u obiteljima, pored vrenja pobonosti i
ljubavi. Ne zaboravimo da, dok druge uimo i kada brinemo o drugima,
ar naeg osobnog posveenja e se poveati. Mi predstavljamo primjer
drugima i ovo poveava u nama sve jau potrebu da postanemo poput
Isusa i Marije.
4. Sredita Duhovne Obnove mogu se odrati s ogranienim brojem
sudionika tako da mogu biti Mladi ljudi. Tijekom seminara. Ove obnove
se moraju usredotoiti i na odreene teme i poeljno je da ih predvodi
isti propovjednik od poetka do kraja, tako da se moe pratiti tijek istog
miljenja i poduke. Moraju se povui i provesti vrijeme u tiini s Bogom,
oslukujui Boju nazonost. Biti e takoer i razgovor u skupinama,
tako da mladi mogu razgovarati o svome osobnom iskustvu i ne samo da
sluaju nego da osjete i iskustvo molitve za njih, bilo pojedinano ili u
malim skupinama.
5. Aktivnosti misionarstva tee privui mlade ljude karakteristikama
koje oni posjeduju: odvanost, radost, hrabrost, velikodunost, otvorenost
srca, osjeajnost, prijateljstvo, solidarnost. Misija e nam omoguiti da
dostignemo dva oblija na kojima moramo poraditi tako to e dopustiti
objema skupinama da budu obilato blagoslovljene od Gospodina! Misija
se moe izvesti skoro svugdje. esto najvei plod u misionarskim aktiv-
nostima pokupe sami misionari, koji imaju to iskustvo doputanja Bogu
da radi kroz njih i konkretno ga ivei dok takoer osiguravaju osobno
svjedoanstvo koje doputa djelovanju Duha Svetoga da nas oslobaa,
ispunja radou, osnauje vjeru i oivljava Boju ljubav u nama i za nas.
Osim toga, misije donose plod za molitvene skupine i za KKO i cijelu
Crkvu. U biti je KKO misionarski pokret. Meutim, u mnogim mjestima
smo ograniili nae aktivnosti na molitvene skupine. Ovo su nainili lju-

101
di koji nisu vie u mogunosti provoditi misijske aktivnosti i kojima je
potrebna obuka o neemu to je za mnoge od nas oduvijek bilo prirodno.
Ivan Pavao II. je polagao svoju nadu u mlade ljude, koje je zvao
Straari jutra, to navijeta nova vremena. Karizmatici ive svoj poziv
da budu Staraari jutra tako kako su apostoli izljeva Duha Svetoga!
O koritenju blagoslovljenog ulja tijekom molitvi
Ulje radosti" je biblijski izraz koji su prihvatili i ljudi u Karizmatskoj
obnovi da oznae blagoslovljeno ulje koje su koristili laici, za razliku
od blagoslovljenog ulja koje koriste sveenici kod davanja sakramenta
Bolesniko pomazanje.
U Pismu, ulje radosti se javlja u Ps 45, 7 (citira se u Heb 1, 9), gdje
upuuje na ulje s kojim se pomazuje kralj tijekom njegove krunidbe,
znak radosti i asti. Ono se takoer javlja u Iz 61, 1-3, koji navijeta (pro-
klamira) da e Mesija, pomazanik, svem Bojemu narodu dati znakove
radosti njegovog dolaska: "vijenac umjesto pepela, ulje radosti umjesto
alosti, pjesmu zahvalnicu umjesto duha oajna, da se mogu zvati hra-
stovima pravde, nasadom Gospodnjim, na slavu njegovu." Za Izraelce je
pomazanje uljem bilo dio svakodnevne kulture i nain izraavanja tova-
nja pridolicama (vidi Lk 7, 46). Ulje je esto bilo miriljavo, i stavljali
su ga kao tobonji znak radosti, slino kako mi koristimo parfem ili ko-
lonjsku vodu (v. Ps 133, 2). Ali, vie od toga, ulje je bilo znak posebnog
Bojeg ili kraljevskog (1 Sam 10, 1), ili sveenikog (Lev 8, 12) ili pro-
rokog (1 Kr 19, 16) posveenja.
Postoji odreena zbunjenost oko toga kako laici danas trebaju koristiti
blagoslovljeno ulje;. U nekim prigodama u KKO ili meu drugim skupina-
ma, stekao se krivi dojam da su laici bili oni koji su davali sakrament bo-
lesnikog pomazanja. Da bi djelomino razjasnio ovu pomutnju, Vatikan
je 1997. godine izdao "Upute o odreenim pitanjima vezanim za suradnju
nezareenih vjernika u posveenoj slubi sveenika". Ovaj dokument isti-
e: "U koritenju sakramentala, nezareeni vjernik bi trebao osigurati da
se na ove ni na koji nain ne gleda kao na sakramente ije je podjeljivanje
pravilno a koje obavlja iskljuivo biskup i sveenik. Poto oni nisu svee-
nici, ni u kom sluaju kao nezareeni ne smiju obavljati pomazanja, niti
bolesnikim uljem niti nekim drugim uljem." (lanak 9, 1).
Nakon to je objavljen ovaj dokument, postavilo se pitanje da li se
time namjeravalo iskljuiti laike iz bilo kakve uporabe blagoslovljenog
ulja? Ovo bi se protivilo prastarom katolikom obiaju. 1964. godine,

102
Rimski obred, u stvari Ulje radosti" je biblijski izraz koji su prihvatili i
ljudi u Karizmatskoj obnovi da oznae blagoslovljeno ulje koje su kori-
stili laici, za razliku od blagoslovljenog ulja koje koriste sveenici kod
podjeljivanja sakramenta Bolesniko pomazanje.
U pogledu ovog pitanja, biskup Sam Jacobs, bivi predsjedatelj Ame-
rikog biskupskog odbora pri KKO, zahtijevao je jasno objanjenje
od ondanjeg kardinala Ratzingera, tijekom njegove ad limina posjete
Rimu. Biskup Jacobs pie: "Upitni dokument je govorio o pitanju sakra-
menta bolesnikog pomazanja koji moe podijeliti samo zareeni sve-
enik. Nezareenim laicima nije dozvoljeno podijeliti ovaj sakrament s
bolesnikim uljem niti koritenje bilo kakvog blagoslovljenog ulja za po-
djeljivanje ovog sakramenta. Kada sam u oujku bio u Rimu, u ad limina
posjeti, ovo pitanje sam postavio i kardinalu Radzingeru. On mi je, pred
ostalim biskupima iz regije V, odgovorio da je ovaj dokument bio jedini
dokument koji je upuivao na sakrament bolesnika a ne na prastari obiaj
laika koji su koristili blagoslovljeno ulje, tovie i onda kada su molili za
bolesnika, pravila se jasna razlika izmeu sakramenta bolesnikog po-
mazanja i sakramentalne uporabe blagoslovljenog ulja, a to isto uinjeno
je i sa blagoslovljenom soli, palminim granicama, pepelom itd. Upitao
sam da li e ovo pojanjenje imati koristi, a on mi je odgovorio da emo
to uskoro vidjeti. Mislim da nije potrebno da se meu ljudima shvaanje
autora ovog dokumenta iri izvan njegove nakane, koja je bila ogranie-
na i usredotoena."*
Stoga, blagoslovljeno ulje mogu koristiti i laici kod nezvaninog po-
mazanja, sve dotle dok i oni prave jasnu razliku izmeu sakramentalnog
pomazanja koje moe podijeliti samo sveenik. I nema nikakvog razloga
zato se blagoslovljeno ulje koje koriste laici ne bi moglo zvati "ulje
radosti", prihvaajui tako biblijski izraz. Blagoslovljeno ulje je sakra-
mental, posveeni znak koji je nalik sakramentima i koji nas priprema da
primimo milost sakramenata. Kao to Katekizam kae (1669): "Sakra-
mentale izvodi krteno sveenstvo: svaka krtena osoba je pozvana da
bude "blagoslov" i da "blagoslivlja".
Kao i uvijek, nakon ovoga, posebne upute moete dobiti kod svojih
lokalnih sveenika.
1. Rekli su mi da osoba, prije nego to uope bude mogla koristiti
druge darove, mora imati dar molitve u jezicima. Je li to istina?
To je klasini Pentakostalni stav, ali Katolika Crkva se ne dri ovoga
miljenja, a za to ne postoje nikakvi temelji ni u Svetom Pismu. Karizme
103
su iroke i raznolike, ne samo one uobiajene nego i one izvanredne. Za
devet karizmi koje su navedene u 1 Kor 12, 7-12 ne navodi se nikakav
preduvjet molitve u jezicima, nego se molitva u jezicima navodi u sklopu
popisa. Meutim, postoje izvjesni praktini dokazi da nakon Krtenja u
Duhu uslijedi molitva u jezicima. Molitva u jezicima je esto jedna od
izvanrednih karizmi koja se najprije oituje. Nekima je ta molitva kao
vrata ili prolaz za koritenje drugih darova. Sigurno je da molitva u jezi-
cima slui za izgradnju vjere pojedinca, kao to vidimo u 1 Kor 14, 4, i
ona moe pomoi da ta osoba dragovoljno i otvoreno s vjerom prihvati
koritenje drugih darova kao to su dar prorotva, rije spoznanja itd.
Ne smijemo ograniavati Duha Svetoga koji pue gdje hoe i iznena-
uje nas u svojoj elji da nas upotrijebi na slavu Boga Oca i na izgradnju
tijela, Crkve. Zato, kao to sv. Pavao kae u 1 Kor 14, 1: "Teite za lju-
bavlju, eznite za darovima Duha, a najvema da prorokujete"
2. Kako u razluiti, dolazi li prorotvo, za koje osjeam da bi ga
trebao javno objaviti, sigurno od Gospodina, a ne od mene?
Ovo je est problem s kojim se borimo da bismo odgovorili na poticaj
Duha Svetoga, osobito u darovima koji se manifestiraju kroz rijei. Lak-
e je moliti u jezicima ili moliti za ozdravljenje dok tiho molimo nego s
vjerom istupiti pred narod i izrei proroke rijei.
Sjetite se nae prorokovanje je nesavreno, prema 1 Kor 13, 9. Neki
su, koji se ukljue, nepromjenljivi, ali trebamo se odvaiti i dopustiti
Gospodinu da proisti taj dar. Koje bismo, onda, kriterije trebali zado-
voljiti?
Najprije, ne trebamo ekati da drugi razlue proroku rije. Moemo
i sami poeti analizirati svoje rijei, ima li neto to je suprotno Svetom
Pismu. Ako se rije za koju mislimo da je imamo protivi Pismu, onda to
nije od Gospodina. Prije nekoliko godina sam upitao brata u Kristu, koji
je neprestano koristio dar prorotva, kako bih ja mogao rasti u koritenju
toga dara.
On mi je dao znakovit savjet. Moli intenzivno i uroni u rije Boju.
Ako netko tako radi onda e njegov um zahvatiti Kristov nain razmi-
ljanja, ujedinit e se sa Gospodinom i s Duhom Svetim i tada e biti
sposobniji oblikovati rijei u svojoj nutrini.
Drugo, ono to govori treba biti u skladu s doktrinom Katolike
Crkve. To se ni na koji nain ne smije suprotstavljati uenju Katolike
Crkve. Ovo se takoer odnosi i na druge karizme: rije mudrosti i rije
104
spoznanja. Dati nekome rije kao da je od Gospodina, dok se ona protivi
crkvenom nauku o Vjeri i Moralu neizmjerno je opasno za duu osobe
koja prima tu rije, osobito ako je ona neuka u pogledu crkvenoga nauka.
Zbog toga na svima nama je dunost i obveza da se dobro upoznamo
s temeljnim naelima svoje vjere i s naukom Katolike Crkve koji se
temelji na Kristu.
Nadahnjuje li ili izaziva vjernike rije prorotva? To moe biti samo
jedna lijepa misao ili molitva koja se moe izrei, ali je trebate dati kao
osobnu misao ili razmiljanje. Nikako ne biste trebali rei: "Gospodin
kae ". Moda to nije prikladno za taj specifini trenutak. Pustite neka
se rije formira u vama i nemojte uriti da je izgovorite odmah. Nekada
znade proi i po nekoliko dana dok se Rije Gospodnja oblikuje, prije
odravanja molitvenoga susreta ili konferencije.
Slobodno se obratite voditeljima u svojoj molitvenoj skupini i svje-
doite pred njima rije koju imate i dopustite im da oni razluuju i da vas
vode. esto na velikim okupljanjima kao to su konferencije, na raspo-
laganju imamo odgovarajuu slubu za dar prorotva ili rije spoznanja,
koji razluuju proroke rijei prije nego to se javno izgovore. Nemojte
se obeshrabriti ako im pismeno predate svoju rije prorotva, a oni je ne
objave. esto nam treba vri osjeaj sigurnosti za ono to Gospodin
eli svima nama poruiti.
Iznad svega nemojte se obeshrabriti, nego, traite ovaj dar, onako
kako nas sve potie sv. Pavao. Ako imate vjere za tri rijei onda ih izgo-
vorite odvano i molite Duha Svetoga da razvije i proisti taj dar u svima
nama. Jer, Gospodin eli govoriti svome narodu.
3. Jedan prijatelj, koji je bio aktivan u KKO, rekao mi je da su
oni prerasli KKO i sada su u kontemplaciji. Nisam znao to bih mu
odgovorio. Je li je istina da je kontemplacija bolja od Karizmatske
obnove?
Nije u pitanju ili/ili, kao da je jedan oblik molitve napredniji od dru-
goga. Karizme su nerazdvojive od naeg ivota u Kristu, poto one pred-
stavljaju alate koje nam je Bog dao, po Duhu Svetomu, za izgradnju
tijela, Duha Svetoga nitko i nita ne moe prerasti. Moda tvoga prija-
telja vie privlai kontemplativna molitva, ali ona ni u kojem sluaju ne
iskljuuje djelovanje Duha Svetoga.
Opasnost je u tomu da jedna osoba moe upasti u zamku elitizma,
osjeajui se superiornije u odnosu na druge, kao to su radili farizeji, u
105
prispodobi o farizeju i siromanom greniku.
Svatko od nas moe, s vremena na vrijeme, ui u duboku kontem-
plativnu molitvu, a takoer doe vrijeme kada smo glasni i koristimo
darove koje nam je Bog dao za izgradnju Njegovoga tijela. uo sam da
se molitva u jezicima usporeuje sa glasovnom kontemplacijom, jer, dok
mi molimo u Duhu tada je naa svijest iskljuena. Zato se i molitva u
jezicima u svojoj naravi moe nazvati kontemplativnom molitvom.
O polaganju ruku
Vano je razlikovati polaganje ruku koje se dogaa tijekom Potvrde
i Reenja, kojima se podjeljuje sakramentalna milost i polaganje ruku
obinih vjernika. Samo biskup (ili sveenik kojega za to ovlasti biskup)
ima ovlast polagati ruke na prvi nain. Ovo sakramentalno polaganje
ruku je oslikano u Novom zavjetu u Dj 6, 6; 1 Tim 4, 14 (i eventualno u
2 Tim 1, 6-7). "Njih postave pred apostole, a oni pomolivi se, poloe na
njih ruke." (Dj 6, 6).
"Ne zanemari milosnog dara koji je u tebi, koji ti je dan po proro-
tvu zajedno s polaganjem ruku starjeinstva." (1 Tim 4, 14) "Poradi toga
podsjeam te: raspiruj milosni dar Boji koji je u tebi po polaganju mo-
jih ruku. Jer nije nam Bog dao duha bojaljivosti, nego snage, ljubavi i
razbora." (2 Tim 1, 6-7) Druga vrsta polaganja ruku se takoer spominje
u Pismu. U Mk 16, 17-18, uskrsli Gospodin Isus obeava: "A ovi e zna-
kovi pratiti one koji uzvjeruju: u ime e moje izganjati zloduhe, novim
e jezicima zboriti, zmije uzimati; i popiju li to smrtonosno, ne, nee im
nauditi; na nemonike e ruke polagati, i bit e im dobro." (Mk 16, 17-
18) On ne kae da e ovi znakovi pratiti samo one koje je on imenovao za
apostole ili voditelje. U Dj 9, 17 vidimo Ananiju, obinog vjernika, koji
pod vodstvom Duha Svetoga polae ruke na Saula, kako bi on progledao
i napunio se Duha Svetoga. "Ananija ode, ue u kuu, poloi na nj ruke i
ree: "Savle, brate! Gospodin, Isus koji ti se ukaza na putu kojim si iao,
posla me da progleda i napuni se Duha Svetoga." (Dj 9, 17).
Jak 5, 14-16 upuuje sve one koji su bolesni "Neka dozove starjeine
Crkve! Oni neka mole nad njim maui ga uljem u ime Gospodnje" a
zatim nadodaje: "Ispovijedajte dakle jedni drugima grijehe i molite jedni
za druge da ozdravite!" U Dj 13, 3, zajednica kao cjelina polae ruke na
Barnabu i Pavla da ih pripreme i mole za pomazanje Duha Svetoga za
njihovo poslanje (v. takoer Br 8, 10).
"Onda su postili, molili, poloili na njih ruke i otpustili ih." (Dj 13, 3)

106
"Kad dovede levite pred Jahvu, neka Izraelci stave na njih svoje ruke."
(Br 8, 10).
Uobiajena praksa vjernika polaganje ruku ponovno je zaivjela
u proteklim godinama, posebno kroz Karizmatsku obnovu. Ona moe
biti dio molitve za ozdravljenje, ili molitve za pripremanje za poslanje ili
slubu u koju se neka osoba poziva; ili molitva za druge potrebne milosti.
Ovo je jedan od naina na koji prepoznajemo da smo mi tjelesne osobe, i
da Krist ini da njegove milosti teku kroz sve dijelove njegovoga Tijela.
Vano je napomenuti Vano je da se ova sluba dobro uradi od strane
sveenika, te stoga nema nikakve zabune izmeu sakramentalnog i jed-
nostavnog (neslubenog) polaganja ruku. Polaganje ruku bi se, takoer,
trebalo obaviti s potovanjem i s velikim suosjeanjem za osobu za koju
se molimo. Obino biste trebali njeno zamoliti tu osobu za odobrenje,
prije nego to na nju poloite ruke: "Da li je u redu ako poloim ruke na
vae rame dok molim?" Ne treba ni spominjati, da nikada ne biste tre-
bali gurati osobu rukama da im "pomognete" da poinu u Duhu. Nitko,
tko se bori sa neistim mislima, ne bi trebao polagati ruke. Ne bi trebao
postojati nikakav osjeaj maginosti ili osobne moi, nego jednostavno
predanje Isusu koji odreuje, koga, kada i kako e ozdraviti i kome, kada
i kako e podijeliti milost.

107
 RASTI VIE U MOLITVI
Nikol Baldacchino

NACRT POUAVANJA
Uvod: Vanost molitve
1. Moliti u Duhu
2. Neprestana molitva
3. Razliitost molitve
4. Ustrajna molitva
5. Zagovornika molitva
Vanost molitve
Molitva je disanje due. Ona je naa duhovna pupana vrpca to do-
vozi Boju hranu i kisik. Evo kako s. Ivan Krizostom, jedan od crkvenih
otaca iz V stoljea, opisuje molitvu. "Riba izvan vode ne moe ivjeti.
Za kratko vrijeme umire. Tako niti ovjeja dua ne moe postojati bez
molitve: stupnjevito e postati ravnoduna i umrijet e. Uvjerimo se,
dakle, da je ne moliti i izgubiti ivot due tj. milosti Boje jedna te
ista stvar". A sveta Tereza Avilska kae ovo, glede molitve i posljedica
ravnodunosti prema njoj: "Due koje nisu navikle moliti su kao hromo i
paralizirano tijelo, koje unato to ima ruke i noge, ne moe ih koristiti.
Stoga zapostaviti molitvu, izgleda ini mi se kao napustiti glavni put;
kao to su molitva vrata kroz koja ulaze sve Boje milosti, ne znam kako
bismo drukije imali ijednu".
Ako je molitva bitna stvar za kranski ivot, toliko vie ona ima naj-
veu vanost u ivotu svih onih koji vre slubu voditelja.
Isus je obeao da emo ako budemo sjedinjeni s Njim donijeti plod.
"Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu, rodi mnogo
roda. Jer bez mene ne moete nita uiniti". (Iv 15,5). Prije mnogo sto-
ljea Bog nas je opomenuo: "Ne silom niti snagom, ve duhom mojim!
- rije je Jahve nad vojskama" (Zah 4, 6b).
Razlog zbog kojega vie puta uspijevamo uiniti tako malo je taj to
ne idemo zajedno s Bogom. Mo nae slube proizlazi iz nae duhov-
nosti, koja se na svoj nain raa iz nae osobne intimnosti s Kristom.
Molitva je prava limfa naeg sluenja drugima. Prema tome, voditelj ne
bi smio biti ispred onih koji ga slijede osim u prakticiranju molitve.

108
 Kako moemo nastaviti rasti u molitvi, da moemo rasti u slinosti
Kristu (svetost) i naem sluenju drugima (poslanje)? Samo Sveto Pismo
opisuje nain kako postii taj rast: "Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj
prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnou i svakovrsnom molitvom za
sve svete" (Ef 6,18). Kako mi se ini, opomene ovog retka su mi pomo-
gle da rastem u molitvi.
1. Moliti u Duhu
"Molite u jedinstvu s Duhom..." Molite u Duhu
Kako se obavlja molitva u Duhu? Rim 8,26-27 nam objanjava: "Jed-
nako i Duh pritjee u pomo naoj slabosti, jer mi ne znamo to da mo-
limo kako treba, ali sam Duh posreduje za nas neizrecivim uzdisajima.
A onaj koji ispituje srca zna koja je elja Duha; zna da u skladu s vo-
ljom Bojom posreduje za svete". Duh Sveti moli za nas i istovremeno
nas sjedinjuje sa svojom molitvom. Juda u 20 retku svoje poslanice nas
potie (izaziva) da razvijamo i rastemo u ovom svetom uzajamnom dje-
lovanju s Duhom: "Vi se, ljubljeni, naprotiv uzdiite na temelju svoje
presvete vjere; molite se uz suradnju Duha Svetoga". Duh Sveti nam
govori za to moramo moliti, kako moramo moliti i kako ui u dublji
i znakovitiji odnos s tri osobe Presvetog Trojstva. Razum i shvaanje
(intuicija) ograniavaju nau molitvu. Uz pomo Duha Svetoga, oni su
nadahnuti od Neba. Osim toga mi smo Njegov Hram. On prebiva u nama
i stoga moemo moliti u Njegovoj moi i s Njegovom snagom. Kroz Ka-
rizmatsku Obnovu Bog daje nama, lanovima Svoga Tijela, dar jezika. U
biti ovo je dar molitve. Na molitveni ivot je blagoslovljen ovim darom.
ivimo ga uvijek vie i dajmo prostor Duhu Svetom. Posredstvom ovog
dara On moe moliti uvijek vie kroz nas i s nama.
2. Neprestana molitva
"Bez prestanka se molite...". (1 Sol 5, 17).
Ovo je ono to karakterizira praksu prvih krana; "Svi su ovi bili
jednoduno ustrajni u molitvi zajedno s nekim enama, Isusovom maj-
kom Marijom i braom njegovom" (Dj 1,14). Isus nam je preporuio da
uvijek molimo. On sam je molio neprestano. Pavao govori Solunjanima
"Bez prestanka se molite" (1 Sol 5,17). Molitva nije povremeni rad niti
za jednog kranina. Ne postoje dvije kategorije krana, oni koji mole
neprestano i oni koji mole povremeno. Ipak moramo postaviti pitanje:
"Je li mogua neprestana molitva?". Odgovor je: "Da i ne!". Naravno da
je nemogue imati neprekinuti razgovor s Bogom u svakom trenutku.

109
Ali moete ivjeti na neprestan nain u Njegovoj svetoj nazonosti, biti
"uprljani" od Njega. ivjeti u Njegovoj nazonosti nije neka dunost,
nego pravo po roenju. Za osobe koje rastu u molitvi i svetosti, ovo je
prirodna stvar kao i udisanje zraka.
Srednjovjekovni redovnik Lorenzo je govorio o svom iskustvu nepre-
stane molitve u klasiku: "Iskustvo Boje nazonosti": "za mene vrijeme
posveeno svjetskim brigama ne razlikuje se od onoga posveenoga za
molitvu; u amoru moje kuhinje, dok se neke osobe bave istom brigom,
zanimajui se raznim stvarima, ja posjedujem Boga s unutarnjim mirom
skoro kao kada kleim". Neprestana molitva nije samo ideal koji se ne
moe dostii, nego je neto to je mogue. Svi moemo iskusiti nepreki-
nuti unutarnji dijalog s Bogom.
3. Raznovrsnost molitve
"Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom
ustrajnou i svakovrsnom molitvom za sve svete" Svakovrsnom se
molitvom i pronjom u svakoj prigodi u Duhu molite. Ako molimo ne-
prestano, razliite situacije koje susreemo zahtijevaju raznovrsne nai-
ne molitve. Mislite na razne okolnosti koje moramo susresti u svakod-
nevnom ivotu, na naem odgovornom poloaju, u sluenju drugima;
molitva da se odupremo napastima, da postignemo mudrost i mo duha,
za duhovnu borbu; zahvalna molitva i molitva pohvala, za postizanje
zatite, duhovni rast, uvjeravanje i ona za posredovanje u tekim situa-
cijama, itd.
4. Ustrajna molitva
"Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom
ustrajnou i svakovrsnom molitvom za sve svete" Ohrabrivati na
neprestanu molitvu bijae esta tema Isusovih pouavanja o molitvi:
"Molite i dat e vam se! Traite i nai ete! Kucajte i otvorit e vam se!"
(Mt 7, 7). U Getsemaniju Isus potie svoje uenike: "Bdijte i molite da
ne padnete u napast" (Mk 14, 38).
Kao odgovorni, molimo li ustrajno za nae skupine, nae slubenike
i razne slube? Za nae obitelji? Za Crkvu? Postoje li teke osobe, od-
govorne situacije, idealni poticatelji za koje bi morali neprestano moliti?
Rastimo u ustrajnosti. Gospodin odgovara na nau ustrajnu molitvu.
5. Zagovornika molitva
"Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom

110
ustrajnou i svakovrsnom molitvom za sve svete"
"Sveti", koji su vjernici u Krista moraju imati veliko mjesto u naoj
molitvi. Nekoliko puta Pavao hrabri Crkvu "molite takoer za mene";
Pavao je poznavao koristi od molitve. Zagovornika molitva donosi mi-
lost u na ivot, proizvodi zatitu, ima za posljedicu duhovni rast. Mo-
litva za nae skupine i zajednice otvara vrata velikom broju znamenja
i udesa. Stvara jedinstvo gdje je podjela; donosi ivot gdje je apatija,
mlakost i ravnodunost. Na koncu, ako elimo nastaviti rasti u molitvi,
moliti u Duhu posredstvom neprestane molitve "u svakoj prigodi"; ra-
znovrsnim molitvama, sa "svakovrsnom molitvom i pronjom" i zago-
vornom molitvom "za sve svete", osjetit emo se potaknuti, motivirani i
nikad neemo izgubiti duh. "Kada ponem moliti", pripovijeda jedan po-
znati kranin, "nalazim da je moje srce neraspoloeno ii prema Bogu, a
kada je s Njim, tako se opire ostanku". Upravo u ovom trenutku moramo
sami sebe naloiti disciplinu: "Kada se osjetite neraspoloeni za molitvu,
ne odustajte", savjetuje on "nego se natjerajte moliti, takoer i onda kada
mislite da to neete uspjeti". Ne postoji drugi nain da nauimo moliti i
rasti u molitvi, osim kroz samu molitvu!
Pitanja za razmatranje:
1. "Molitva je prava limfa naeg sluenja drugima". Koju vanost
dajete molitvi na vaem putu s Gospodinom?
2. Koji prostor dajete Duhu Svetom u vaem molitvenom ivotu tako
da vam On moe rei za to biste trebali moliti i kako moliti?
3. "Molitva nije povremeni rad niti za jednog kranina". Molite li
povremeno ili neprestano?
4. Molite li ustrajno za vau slubu, vau obitelj, Crkvu itd.?

Nikol Baldacchino Preuzeto s doputenjem iz ICCRS Newaletters svi-
banj/lipanj 1999

111
 Rast u karizmama
Sinteza deset toaka o rastu u karizmama
Jude Muscat Varava, rujan 2007.
1. Rast je znanje,
2. Rast je svjesnost,
3. Rast je koritenje,
4. Rast je sluenje,
5. Rast je sluenje u ljubavi,
6. Rast je ponizno sluenje,
7. Rast je skok u vjeri,
8. Rast je odvano kroenje naprijed,
9. Rast je molitva i
10. Rast je vjera koja mijenja budunost
Kao i sve drugo, to raste ili sazrijeva, i karizme, takoer, imaju svoj
sistematski proces. Svaka od sljedeih toaka pomae nam u razvijanju i
u zrelom koritenju karizmi. Nije bitno kojim su redom poredane, iako
sam iz iskustva nauila da je plodonosno ako slijedimo ovakav redoslijed.
1. Rast je znanje
"O darovima Duha ne bih, brao, htio da budete u neznanju." (1 Kor 12, 1).
1. znanje odakle dolaze,
2. znanje o njihovoj neizmjernoj moi da promijene svijet, i to je
najvanije i
3. znanje da smo opremljeni.
Izraz Rucha u Starom zavjetu postao je simbol za oznaavanje
boanskoga dinamizma ili snage koja djeluje u ljudima i koja iz osposo-
bljava za izuzetna djela za zajednicu, u njezinom odnosu prema Bogu.
Uenici u Starom zavjetu za pojam Ruach, vide konceptualni razvoj
koji se sastoji od tri koraka:
- funkcionalni (Suci 13, 24-25; 1 Sam 16, 13),
- nutarnje osposobljavanje (jaanje) osobe (Iz 11, 2; Ez 36, 25-26) i
- izvor ivota (Ez 37, 14).
Vjerujem da su ova tri aspekta jo uvijek prisutna i proimaju cijeli
Novi zavjet, koncept Sile Duha Svetoga, ali i ire.
"Ne znate li? Hram ste Boji i Duh Boji prebiva u vama." (1 Kor 3, 16)
112
"Ta ne primiste duh robovanja da se opet bojite, nego primiste Duha
posinstva u kojem kliemo: "Abba! Oe!" Sam je Duh susvjedok s
naim duhom da smo djeca Boja" (Rim 8, 15-16).
2. Rast je svjesnost
U Bogu je snaga (Ps 62, 11b), ali on je posebno sretan ako tu snagu
podijeli s nama.
On nas je osposobio, tako da kroz njega i s njim moemo donijeti
spasenje, ozdravljenje i mir u svijetu.
Njegova snaga nije nekakva vanjska mo koja me gura ili prisiljava
da uinim neto.
To je snaga Duha Svetoga koji mi se slobodno daje.
To nije ljudska narav (priroda) niti e ikada biti, ali po milosti koja
nam je dana po Kristu Isusu, to je snaga kojoj mi moemo pristupiti.
Bez svjesnosti i spoznavanja takve svjesnosti, darovi e ostati neaktivni.
Ovdje nije u pitanju visoko potovanje prema sebi, mada svi znamo
da je i to vano, ali po stavu koji nam je majka Marija pokazala: "Jer
velika mi djela uini Svesilni, sveto je ime njegovo!" (Lk 1, 49).
3. Rast je koritenje
"Tako i vi, budui da eznete za darovima Duha, nastojte njima obi-
lovati radi izgraivanja Crkve." (1 Kor 14, 12).
"to ne koristite izgubit ete."
Analogija miia: Ako je netko povrijeen i ne moe koristiti neki od
svojih miia kroz odreeno vremensko razdoblje, taj mii sve vie
slabi. Tada nam je potrebno vrijeme i terapija da bi se taj mii
ponovno formirao. Tako je i s duhovnim darovima: izgubit emo
ono to ne koristimo.
Iako su ostale toke neophodne za rast, sve one opisuju karakter "ko-
ritenja".
4. Rast je sluenje
"Ako dakle ja - Gospodin i Uitelj - vama oprah noge, treba da i vi
jedni drugima perete noge." (Iv 13, 14).
Nakon naega iskustva u Krtenju u Duhu Svetomu, jedna od prvih
posljedica je svijest o Bojemu Oinstvu i njegovoj velianstvenoj
moi.
Iz ove svjesnosti izviru mnoge stvari, o kojima, zbog nedostatka vre-
mena, ne moemo svjedoiti, ali posebno su vane dvije toke:
a. nova svijest o Bojoj prisutnosti i veliini poziva za zahvaljivanje

113
i slavljenje,
b. nova svijest o Njegovom oinstvu ini sve nas svjesnim da smo
braa i sestre. Sada nas ova nova svijest prisiljava na sluenje jedni
drugima u sili i snazi Duha Svetoga.
Kransko sluenje proizlazi iz injenice da je Bog na otac, a mi
njegovi ljubljeni sinovi i keri.
5. Rast je sluenje u ljubavi
"eznite za viim darovima! A evo vam puta najizvrsnijega!" (do-
slovno: A Ja u vam pokazati najuzvieniji put!") (1 Kor 12, 31).
Nemamo ni vremena ni prostora za dublje razmatranje, ali molim vas
da razmislite i razmotrite sljedei citat iz propovijedi sv. Augustina,
biskupa Hippe
Za vas, ja sam biskup, ali, nakon svega, i ja sam kranin, zajedno
s vama. Ranije je to znailo slubu koju je trebalo poduzeti, kasnije
milost; ranije je to bio naziv za opasnost, kasnije naziv za spasenje
Stoga se nadam da mi injenica to se slaem s vama, daje vie
zadovoljstva nego da vam se popnem na glavu; tako u vam, kako je
Gospodin zapovjedio, uinkovitije sluiti.
Ja sam, svakako, siguran da ljubim izbavitelja i znam to je on rekao
Petru: Petre, ljubi li me? Pasi ovce moje. On je to rekao jednom,
dvaput, triput. Ljubav je bila upitna, a teki rad prezahtjevan, jer gdje
je ljubav vea, tu se lake radi (doslovno: rad je manje naporan, op.
prev.)
6. Rast je ponizno sluenje
"Ponizite se pred Gospodinom i on e vas uzvisiti!" (Jak 4, 10).
Naa svijest o sili i snazi koju nosimo u svojoj nutrini mogla bi biti
opasna, kako smo upravo proitali kod sv. Augustina
Biti svjestan milosti u sebi i ponizno ii ka savrenstvu pristaje za-
jedno, dok se spoznaja o milosti koju nosim u sebi i oholost dramati-
no suprotstavljaju jedno drugome.
Pravi stav bi bio onaj koji je zauzela Marija: prije nego to je objavila
svoju svijest o tome to je Bog uinio u njoj i za nju, rekla je:
"jer pogleda na neznatnost slubenice svoje"."Pred zlomom ide oho-
lost i pred padom uznositost." (Izr 16, 18).
7. Rast je iskorak u vjeri
Razmatranje Post 12, 1-5 (Boji poziv Abrahamu).
Nedavno, na jednoj bejzbol utakmici, mnogi sportski komentatori u

114
Americi rekli su da su bili svjedoci najboljega hvatanja koje je ikada
uinjeno. Dok je lopta letjela kroz zrak, a onda je poela padati, igra
Coco Crisp bio je toliko daleko od lopte tako da je izgledalo ljudski
nemogue da je uhvati. Trao je svom snagom i zaronio je u zrak dok
je irio ruke da uhvati loptu na sveope iznenaenje on je to i uinio.
Kada su ga nakon utakmice upitali o tome, Coco je odgovorio: Nisam
ni mislio da bih ja to mogao uraditi, to je bio skok vjere!
8. Rast je hodanje u odvanosti
"Hrabri budite. Ja sam pobijedio svijet" (Iv 16, 33).
Netko je jednom rekao: Hrabrost je strah kojem su usliane molitve.
Molim vas razmislite o nainu na koji je Estera djelovala kada je ila
kralju bez poziva (pogl. Es 4).
9. Rast je molitva
"Prestanite i znajte da sam ja Bog" (Ps 46, 10).
Trait ete me i nai me jer ete me traiti svim srcem svojim. (Jr 29, 13)
Molitva znai biti ustrajan, tovie i onda kada ne osjeate nita, i
kada osjeate suhou kao da ste u pustinji.
Molitva je odravanje sastanka i onda kada ste zauzeti. Molitva je
ustrajnost u znanju da je On ondje.
10. Rast je vjera koja mijenja budunost
" ako imadnete vjere koliko je zrno goruiino te reknete ovoj gori:
'Premjesti se odavde onamo!', premjestit e se i nita vam nee biti
nemogue." (Mt 17, 20).
Vjera je vjerovanje i iekivanje da e se stvari promijeniti.
Vjera je znanje da je Bog sa mnom, da on uje moje molitve, da
upravlja mojim djelima.
Vjera je znanje da nas je on osposobio i poslao da mijenjamo svijet.
Povijest je mjesto za ljudsku odluku.
U svakom trenutku svoga ivota, od nas se trai da biramo ili dobro
ili zlo.
Sadanjost je od ivotne vanosti, neto to se vie nikada nee po-
noviti.
Naa djela iz prolosti su nas oblikovala u ovo to jesmo danas, ali
svako nae "danas" nudi nam novu ansu da promijenimo tijek svoje
povijesti.
Budunost je plod naih prolih i sadanjih izbora (odluka).

115
 Crkva u Jeruzalemu - juer, danas, sutra
Djela apostolska 2,42-47.
Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajednitvu, lomljenju
kruha i molitvama. Strahopotovanje obuzimae svaku duu: apostoli su
inili mnoga udesa i znamenja. Svi koji prigrlie vjeru bijahu zdrueni
i sve im bijae zajedniko. Sva bi imanja i dobra prodali porazdijelili svi-
ma kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednoduno i postojano hrlili u Hram,
u kuama bi lomili kruh te u radosti i prostodunosti srca zajedniki uzi-
mali hranu hvalei Boga i uivajui naklonost svega naroda. Gospodin je
pak danomice zajednici pridruivao spasenike."
Djela apostolska 2,42 Ovaj tekst nas poziva na povratak poecima
prve crkve u Jeruzalemu; poziv na nadahnue i obnovu, vraanje bit-
nostima vjere; poziv je na prisjeanje na vremena kad je crkva jo bila
jedna. Unutar ove teme predstavljaju nam se etiri elementa koji su bili
obiljeja rane kranske zajednice, koji su takoer bitni za ivot kran-
ske zajednice gdjegod bila. Kao prvo, apostoli su prenosili Rije. Drugo,
zajednitvo (koinonia) je bilo vano obiljeje ranih vjernika kadgod su se
sastajali. Tree obiljeje rane Crkve bila je Euharistija (lomljenje kru-
ha"), spomen Novog Saveza kojeg je Isus donio svojom mukom, smru
i uskrsnuem. etvrti je vid postojana molitva. Ova su etiri elementa
stupovi ivota crkve i njenog jedinstva.
Sjedinjeni u pouavanju apostola, zajednitvu, lomljenju kruha, i u
molitvi. Kako je u tjednu molitve za jedinstvo 2011 u nedjeljnom pod-
nevnom nagovoru podsjetio papa Benedikt XVI., iako su krani ratr-
kani po cijelom svijetu, te stoga i razliitih kultura i tradicija, bitno je da
budu samo jedno. U lanku pak objavljenom u vatikanskom dnevniku
L'Osservatore Romano, kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskoga
vijea za promicanje jedinstva krana, istie da je doao trenutak za
obnovljenu ekumensku odgovornost.
Nada potaknuta ponajvie uvjerenjem da je ekumenski pokret veli-
anstveno djelo Duha Svetoga primijetio je kardinal Koch te dodao
- Bili bismo ljudi slabe vjere kad ne bismo vjerovali da e Duh ispuniti
ono to je zapoeo. Kardinal je nadalje istaknuo da kransko svjedoan-
stvo treba imati ekumenski violinski klju kako bi njegova melodija
bila skladna. Kranski je glas u ovomu svijetu vjerodostojan ako su kr-
ani sjedinjeni u svjedoenju ljepote Evanelja istaknuo je kardinal te
dodao da su najvjerodostojniji svjedoci bez sumnje muenici koji su dali
vlastiti ivot u zatiti Evanelja.
116
 Kranska je religija danas najvie progonjena. Samo u 2008. godini
kako je podsjetio kardinal vie od dvije milijarde krana u svijetu,
njih 230 milijuna bili su rtve diskriminacij, zlostavljanja, neprijatelj-
stva, pa ak i pravih progona. To znai da osamdeset posto ljudi koji su
progonjeni zbog svoje vjere ine krani. Ti strani podaci prema rije-
ima predsjednika Papinskoga vijea za promicanje jedinstva krana
veliki su izazov za sve Crkve, koje su pozvane biti doista solidarne. Spo-
men na progonjene krane u molitvi moe poveati nau odgovornost, i
preoblikovati je u ekumenizam muenika. Moramo ivjeti u nadi da e
krv muenik naega doba jednoga dana postati sjeme punoga jedinstva
Kristova Tijela. Tu nadu moramo na vjerodostojan nain svjedoiti u dje-
lotvornoj pomoi pruenoj progonjenim kranima u svijetu, zatim javno
upozoravajui na sluajeve muenitva, te zajednikim zalaganjem za
potovanje vjerske slobode i ljudskoga dostojanstva istaknuo je kardi-
nal Koch.
Bruno Forte, lan Biskupskoga povjerenstva za ekumenizam i dija-
log Papinskoga vijea za promicanje jedinstva krana, te na upit kako
krani mogu postii puno jedinstvo, istaknuo je da ga imamo zazivati,
sjediniti se u Isusovoj molitvi Da svi budu jedno, ali i traiti to jedin-
stvo od Boga, jer samo je On Gospodar naega jedinstva.
Prije dvije tisue godina, prvi Kristovi uenici okupljeni u Jeruza-
lemu iskusili su izlijevanje Duha Svetoga za Pedesetnicu i bili sabrani
u jedinstvo koje tvori Tijelo Kristovo. U tom dogaaju krani svakog
vremena i mjesta vide svoje izvorite kao zajednica vjernih, pozvana da
zajedno navijeta Isusa Krista kao Gospodina i Spasitelja.
Ps 96, 1-13 nas poziva da slavimo Gospodina i navjeujemo Njego-
vo spasenje:
Pjevajte Gospodinu pjesmu novu!
Pjevaj Gospodinu, sva zemljo!
Pjevajte Gospodinu, hvalite ime Njegovo!
Navjeujte iz dana u dan spasenje Njegovo,
kazujte poganima Njegovu slavu,
svim narodima udesa Njegova.
Pjevajte Gospodinu pjesmu novu
i blagoslivljajte Njegovo sveto ime.
Dajte Gospodinu, narodna plemena,
dajte Gospodinu slavu i silu!
Dajte Gospodinu slavu imena Njegova!

117
 Prinosite rtvu i uite u dvorove Njegove,
poklonite se Gospodinu u sjaju svetosti Njegove.
Pjevajte Gospodinu pjesmu novu
i blagoslivljajte Njegovo sveto ime.
Raduj se, nebo, i klii, zemljo!
Neka hui more i to je u Njemu!
Nek` se raduje polje i to je na Njemu,
neka klike umsko drvee pred Gospodinom,
jer dolazi, jer dolazi suditi zemlji.
Sudit e svijetu u pravdi
i narodima u istini svojoj.
Pjevajte Gospodinu pjesmu novu
i blagoslivljajte Njegovo sveto ime.
Izaija 58, 6-10
Ovo je post koji mi je po volji, rije je Jahve Gospoda: Kidati oko-
ve nepravedne, razvezivati spone jarmene, putati na slobodu potlaene,
slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj
beskunike, odjenuti onog koga vidi gola i ne kriti se od onog tko je
tvoje krvi. Tad e sinut` poput zore tvoja svjetlost, i zdravlje e tvoje
brzo procvasti. Pred tobom e ii tvoja pravda, a Slava Jahvina bit e ti
zalaznicom. Vikne li, Jahve e ti odgovorit, kad zavapi, rei e: "Evo
me!" Ukloni li iz svoje sredine jaram, ispruen prst i besjedu bezbonu,
dade li kruha gladnome, nasiti li potlaenog, tvoja e svjetlost zasjati u
tmini i tama e tvoja kao podne postati.
Evanelje Mt 5, 21-26
"uli ste da je reeno starima: Ne ubij! Tko ubije, bit e podvrgnut
sudu. A ja vam kaem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit e podvrgnut
sudu. A tko bratu rekne `Glupane!`, bit e podvrgnut Vijeu. A tko ree:
`Luae!`, bit e podvrgnut ognju paklenomu." "Ako dakle prinosi dar
na rtvenik pa se ondje sjeti da tvoj brat ima neto protiv tebe, ostavi
dar ondje pred rtvenikom, idi i najprije se izmiri s bratom, a onda doi i
prinesi dar." "Nagodi se brzo s protivnikom dok si jo s njim na putu, da te
protivnik ne preda sucu, a sudac tamniaru, pa da te ne bace u tamnicu. Za-
ista, kaem ti, nee izii odande dok ne isplati do posljednjeg novia."
Reeno je po proroku Joelu: "Poslije ovoga izlit u Duha svoga na
svako tijelo (...) Svi to prizivaju ime Gospodnje spaeni e biti." (usp. Jl
3, 1.5) Kao oni koji iekuju dolazak Gospodnji takoer vjerujemo da u
Kristu imamo oprotenje, obnovljenje i upotpunjenje.

118
 U Kristu, svijet je pomiren s Bogom koji nam je povjerio poruku
pomirenja. Kao izaslanici Kristova pomirenja, upuujemo svoje molitve
Bogu: Kad zajedno molimo iz naih razliitih tradicija, Jedan koji je svet
ini da smo jedno, da je nae jedinstvo vidljivo i da donosi ozdravljenje
svijetu. Kad uspostavljamo odnose prijateljstva izmeu idova, krana
i muslimana, kada uklanjamo zidove ravnodunosti i mrnje,.
Kada radimo za pravdu i solidarnost, kada strah zamjenjujemo po-
vjerenjem. Gdje god postoje patnje uslijed rata i nasilja, nepravde i ne-
jednakosti, bolesti i predrasuda, siromatva i beznaa, pribliavamo se
Kristovom kriu i jedni drugima, s kranima Svete zemlje, svjedoci smo
roenja Isusa Krista u Betlehemu, njegova djelovanja u Galileji, njegove
smrt i uskrsnua te silaska Duha Svetoga u Jeruzalemu, kada eznemo
za mirom i pravdom u sigurnosti i nadi Njegova dolazeeg Kraljevstva.
Jedan Trojedini ini i uinit e da smo jedno, da je nae jedinstvo vidljivo
i da donosi ozdravljenje svijetu.
Djela 2,1-12 * Kad je napokon doao dan Pedesetnice
Ivan 14,15-21 * Duha istine
U Jeruzalemu na dan Pedesetnice, je poetak puta Crkve. Jeruzalem-
ska crkva roena na dan Pedesetnice kad je Branitelj, Duh istine siao
na prve vjernike, kao to je Bog obeao po proroku Joelu, i Gospodin
Isus u noi prije svoje muke i smrti. Svi koji ive u kontinuitetu s da-
nom Pedesetnice ive u kontinuitetu s prvom Jeruzalemskom Crkvom
i njenom glavom svetim Jakovom. Ta je crkva - Majka crkva sviju nas.
Prua nam odraz ili ikonu kranskog jedinstva za koje molimo. Prema
jednoj drevnoj istonoj tradiciji, nasljedstvo u Crkvi dolazi po kontinu-
itetu s prvom kranskom zajednicom Jeruzalema. Jeruzalemska crkva
apostolskih vremena povezana je s nebeskom Jeruzalemskom crkvom,
koja zauzvrat postaje ikona svih kranskih zajednica. Znak kontinuiteta
s Jeruzalemskom crkvom za sve je crkve zadravanje obiljeja" prve
kranske zajednice po naoj postojanosti u nauku apostolskom, u za-
jednitvu, lomljenju kruha i molitvama." Sadanja Jeruzalemska Crkva
ivi u kontinuitetu s apostolskom Crkvom osobito po svom dragocjenom
svjedoenju za istinu. Njeno svjedoenje za evanelje i njena borba pro-
tiv nejednakosti i nepravdi podsjeaju nas da je molitva za kransko
jedinstvo neodvojiva od molitve za mir i pravdu.
Ovdje donosim predloke teksta Boje Rijei i komentar sa molitvom
koji nam mogu biti smjernice i putokaz kako svaki dan moliti u ovoj
Pedesetnici naroda.
119
 TRAJNA DEVETNICA

NEDJELJA
Izaija 55,1-4 *Doite na vodu
Psalam 85,8-13 * Blizu je njegovo spasenje
1 Korinanima 12,12-27 *Ta u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo
krteni
Ivan 15,1-13 *Ja sam istinski trs
Jeruzalemska Crkva u Djelima apostolskim model je jedinstva ka-
kvog traimo danas. Kao takva, podsjea nas da molitva za obnovu i
jedinstvo krana ne moe biti molitva za jednoobraznost budui da je
jedinstvo od samog poetka bilo obiljeeno bogatom raznovrsnou. Je-
ruzalemska Crkva model je ili ikona jedinstva u raznovrsnosti.
Izvjetaj o Pedesetnici u Djelima apostolskim govori nam da su toga
dana u Jeruzalemu bili zastupljeni svi jezici i kulture drevnog medite-
ranskog svijeta i ire, ljudi koji su uli Evanelje na svojim raznolikim
jezicima i koji su po Petrovom navjetaju bili ujedinjeni u pokajanju,
u vodama krtenja, i po izlijevanju Duha Svetoga. Ili, kao to sveti Pa-
vao kasnije pie: Ta u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo krteni, bilo
idovi, bilo Grci, bilo robovi, bilo slobodni. I svi smo jednim Duhom
napojeni." To nije jednolina zajednica isto misleih, kulturalno i jezino
povezanih ljudi koji su jedno u apostolskom nauku i zajednitvu, nego
zajednica bogata razliitostima. Pa ipak, Jeruzalemska je Crkva bila uje-
dinjena unutar sebe, kao i s Uskrslim Gospodinom koji veli: Ja sam trs,
vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda."
No ba kao i najranija jeruzalemska crkva, i krani u Jeruzalemu
danas podsjeaju nas da smo lanovi jednoga tijela, jedinstvo u razliito-
sti. Drevne nas tradicije ue da raznolikost i jedinstvo postoje zajedno u
nebeskom Jeruzalemu.
Molitva
Boe, od kojega sav ivot tee u bogatoj raznolikosti, ti poziva svo-
ju Crkvu kao Tijelo Kristovo da bude ujedinjena u ljubavi. Daj da sve
dublje spoznamo nae jedinstvo u raznolikosti, i da teimo zajednikom
navijetanju i izgradnji Kraljevstva tvoje preobilne ljubavi prema svima,
pratei jedni druge svugdje i posvuda. Da budemo uvijek pozorni spram
Krista, izvora naeg zajednikog ivota.
120
 PONEDJELJAK
Izaija 51,4-8 * Pomno me sluaj, pue moj
Psalam 119,105-112 * Tvoja rije nozi je mojoj svjetiljka
Rimljanima 1,15-17 * nakana da navijestim evanelje
Ivan 17,6-19 * I njima sam oitovao tvoje ime
Jeruzalemska je crkva u Djelima apostolskim bila ujedinjena u svojoj
postojanosti u apostolskom nauku, unato velikoj raznolikosti jezika i
kultura svojih lanova. Apostolski je nauk njihovo svjedoanstvo ivotu,
nauku, slubi, smrti i uskrsnuu Gospodina Isusa. Njihovo je uenje ono
to sveti Pavao naziva jednostavno evanelje". Primjer nauka apostol-
skog navjetaj je svetog Petra u Jeruzalemu na dan Pedesetnice. Navode-
i proroka Joela, povezuje Crkvu s biblijskom povijeu naroda Bojeg,
uvlai nas u pripovijest koja zapoinje samim stvaranjem.
Rije nas Boja okuplja i ujedinjuje unato naim podjelama. Nauk
apostolski, evanelje u svom punom smislu, bio je u sreditu jedinstva
u raznolikosti prve jeruzalemske crkve. Dananji krani u Jeruzalemu
podsjeaju nas da nije sam apostolski nauk" taj koji je ujedinjavao naj-
raniju crkvu, nego postojanost u tom nauku. Takva se postojanost odra-
ava i u tome da sveti Pavao evanelje oznaava snagom Bojom za
spasenje". Prorok nas Izaija podsjea da je Boji nauk neodvojiv od Bo-
jeg svjetla prva za svjetlo narodima." Ili, kao to psalmist moli Tvoja
rije nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi. Svjedoanstva tvoja
vjena su mi batina, ona su radost mome srcu.
Molitva
Boe svjetla, hvalimo te za objavu tvoje istine u Isusu Kristu, tvojoj
ivoj Rijei, koju smo primili po nauku apostola, prvi put navjetenom
u Jeruzalemu. Da nas tvoj Sveti Duh nastavi posveivati u istinu tvoga
Sina, te ujedinjeni u postojanosti Rijei mognemo zajedno sluiti tvojem
Kraljevstvu u poniznosti i ljubavi. Amen.

121
 UTORAK
Izaija 58,6-10 * Podijeliti kruh svoj s gladnima
Psalam 37,1-11 * U Gospodina se uzdaj i ini dobro
Djela 4,32-37 * Sve im bijae zajedniko
Matej 6,25-34 * Traite stoga najprije Kraljevstvo
Znak kontinuiteta s apostolskom Crkvom u Jeuzalemu postojanost je u nau-
ku apostolskom, u zajednitvu, lomljenju kruha i molitvama." Jeruzalemska crkva
danas podsjea nas na praktinu posljedicu takve postojanosti zajednitvo. Djela
apostolska jednostavno govore da svi koji prigrlie vjeru bijahu zdrueni i sve im
bijae zajedniko. Sva bi imanja i dobra prodali porazdijelili svima kako bi tko tre-
bao." (Djela apostolska 2,44-45). Dananje itanje iz Djela apostolskih povezuje
takvo radikalno dijeljenje sa silnim apostolskim svjedoanstvom o uskrsnuu Gos-
podina Isusa i svi uivahu veliku naklonost." Kasniji progonitelji Crkve iz Rimskog
carstva stoga e zabiljeiti odreenom tonou: gledajte kako se ljube."
Slino dijeljenje sredstava oznaava i ivot krana u Jeruzalemu danas.
Znak je to njihova kontinuiteta s prvim kranima; znak je takoer i izazov za
sve crkve. On povezuje navjetaj Evanelja, slavlje Euharistije i zajednitvo
kranske zajednice s radikalnom jednakou i pravednou za sve. Ukoliko je
takvo dijeljenje svjedoanstvo uskrsnuu Gospodina Isusa, i znakom kontinu-
iteta s apostolskom Crkvom Jeruzalema, utoliko je i znak naeg meusobnog
jedinstva.
Mnogo je naina dijeljenja. Postoji radikalno dijeljenje apostolske Crkve u
kojoj se nikoga nije ostavljalo u potrebi. Postoji i dijeljenje tereta, borbi, bolova
i patnji jedni drugih. Postoji i dijeljenje radosti i uspjeha, blagoslova i izljeenja.
Takoer postoji i dijeljenje darova i uvida jedne crkvene tradicije s drugom ak i
u naoj meusobnoj razdvojenosti - jedna ekumenska razmjena darova." Takvo
je velikoduno dijeljenje darova posljedica postojanosti u apostolskom nauku i
zajednitvu; posljedica je nae molitve za obnovu i jedinstvo krana.
Molitva
Boe pravednosti, tvoje je dijeljenje bez granica. Zahvaljujemo Ti to si nam
dao ono to nam treba, da svi mogu biti nahranjeni, odjeveni i imati krov nad
glavom. Sauvaj nas od sebinog grijeha gomilanja, nadahni nas da budemo
orue ljubavi, dijelei sve to nam daje, kao svjedoanstvo Tvojoj velikodu-
nosti i pravednosti. Kao nasljedovatelje Kristove vodi nas da zajedno djelujemo
na mjestima potrebe: ondje gdje su obitelji prognane iz svojih domova, gdje
ranjivi trpe u rukama monih, gdje siromatvo i nezaposlenost unitavaju ivote.
Molimo u Isusovo ime, u jedinstvu Duha Svetoga. Amen.

122
 SRIJEDA
Izlazak 16,13b-21a * To je kruh koji vam je Gospod pribavio za hranu
Psalam 116,12-14.16-18 * Tebi u prinijeti rtve zahvalne
1 Korinanima 11,17-18.23-26 * Ovo inite meni na spomen
Ivan 6,53-58 * Ovo je kruh koji je s neba siao
Od prve Crkve u Jeruzalemu pa sve do sada, 'lomljenje kruha' uvijek
je sredinji in za krane. Za jeruzalemske krane danas, dijeljenje kru-
ha tradicionalno govori o prijateljstvu, oprotenju i predanosti drugima.
Izazvani smo da u tom lomljenju kruha traimo jedinstvo koje bi moglo
proroki govoriti svijetu podjela. Tim smo svijetom, na razliite naine,
svi mi bili oblikovani. U lomljenju kruha, krani se nanovo oblikuju za
proroku poruku nade itavom ovjeanstvu.
I mi danas lomimo kruh u radosti i prostodunosti srca". To je, kao
to slavi na psalam, trenutak koji poziva na zahvalu jer je Bog razri-
jeio okove nae."
Sveti Pavao shvaa da lomiti kruh ne znai samo slaviti Euharistiju,
ve i biti euharistijski ljudi postati Tijelo Kristovo u svijetu. Mi ivimo
njemu u spomen". Kao ljudi lomljenja kruha, mi smo ljudi ivota vje-
noga ivota u punini kao to nas to ui itanje iz Ivanova evanelja.
Slavlje Euharistije izaziva nas da razmatramo kako se takav obilan dar
ivota odraava iz dana u dan dok ivimo u nadi kao i u potekoama.
Usprkos svakodnevnim izazovima krani u Jeruzalemu svjedoe kako
je mogue biti radostan u nadi.

123
 ETVRTAK
Jona 2,1-9 * Spasenje je od Gospoda.
Psalam 67,1-7 * Neka te slave narodi, Boe!
1 Timoteju 2,1-8 * ...da se obavljaju molitve za sve ljude, za kraljeve i sve
koji su na vlasti
Matej 6,5-15 * Doi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja...
Nakon postojanosti u apostolskom nauku, zajednitvu i lomljenju kruha, e-
tvrta oznaka najranije jeruzalemske Crkve molitveni je ivot. Danas ga kuamo
kao nuan izvor snage i moi potrebne kranima u Jeruzalemu kao i svugdje.
Svjedoanstvo krana u Jeruzalemu danas poziva nas na dublje upoznavanje
naina na koje se suoavamo sa situacijama nepravde i nejednakosti u naim
vlastitim okruenjima. U svemu tome, molitva je ta koja osnauje krane za
zajedniko poslanje. Silina Jonine molitve vidi se u njegovom osloboenju iz
trbuha ribe. Njegova je molitva iskrena jer se uzdie iz njegovog osjeaja raska-
janosti zbog izbjegavanja volje Boje: ostavio je Boji poziv da prorokuje, i za-
vrio na beznadnom mjestu. I ondje Bog usliava njegovu molitvu oslobaajui
ga za njegovo poslanje.
Psalam nas poziva da molimo da nas Bog obasja licem svojim ne samo za
nae dobro, nego za procvat njegovih pravila meu svim narodima".
Apostolska nas Crkva podsjea da je molitva dio snage i moi poslanja i pro-
roanstva za svijet. Pavlova poslanica Timoteju upuuje nas da molimo posebice
za one s vlau u svijetu da bismo mogli ivjeti zajedno u miru i dostojanstvu.
Molimo za jedinstvo naih drutava, i zemalja, i za jedinstvo itavog ovjeanstva
u Bogu. Naa molitva za obnovu i jedinstvo u Kristu dopire do itavog svijeta.
Taj dinamini molitveni ivot ukorijenjen je u Gospodinovom pouavanju
apostola. U itanju iz Matejeva evanelja sluamo da je molitva 'skrivene' sile,
roena ne iz hvalisanja ili pokazivanja, ve iz poniznog dolaska pred Gospodi-
na. Isusov je nauk saet u Gospodnjoj molitvi. Kada ju zajedno molimo, ona nas
oblikuje u sjedinjeni narod koji trai volju Oevu i izgradnju njegovog Kraljev-
stva ovdje na zemlji, te nas zove na ivot pratanja i pomirenja.
Molitva
Gospodine Boe, Oe na, radujemo se da u svim vremenima, mjestima i
kulturama ima ljudi koji Te trae u molitvi. Iznad svega Ti zahvaljujemo za pri-
mjer i nauavanje Tvoga Sina, Isusa Krista, koji nas je uio da u molitvi ezne-
mo za dolaskom Tvoga Kraljevstva. Naui nas kako da bolje molimo zajedno
kao krani, tako da mognemo uvijek biti svjesni Tvog vodstva i ohrabrenja
kroz sve nae radosti i alosti, po snazi Tvoga Svetoga Duha. Amen.
124
 PETAK
Izaija 60,1-3.18-22 * Zidine e svoje nazivati Spasom, Slavom svoja vrata.
Psalam 118,1.5-17 * Ne, umrijeti neu nego ivjeti
Rimljanima 6,3-11 * Krtenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt,
da tako i mi hodimo u novosti ivota
Matej 28,1-10 * Tada im Isus ree: "Ne bojte se"
Postojanost prvih krana u apostolskom nauku, zajednitvu, lomljenju kru-
ha i molitvama bila je mogua, iznad svega, ivuom snagom Uskrsloga Krista.
Ova je snaga jo uvijek iva, i tomu svjedoe dananji jeruzalemski krani. U
kojim god potekoama dananje situacije da se nali i koliko god se utilo kao
u Getsemaniju i Golgoti oni u vjeri znaju da se sve obnavlja po istini Isusova
uskrsnua od mrtvih.
Svjetlost i nada Uskrsnua mijenja sve. Kao to Izaija prorokuje, to je pre-
obraenje iz tame u svjetlo, to je rasvjetljenje za sve narode. Snaga Uskrsnu-
a isijava iz Jeruzalema, mjesta Gospodnje muke, i privlai sve narode svojoj
svjetlosti. To je novi ivot, u kojem se nasilje ostavlja, a pronalazi sigurnost u
spasenju i hvali.
U Psalmu nam se daju rijei kojima se slavi sredinje kransko iskustvo
prelaska iz smrti u ivot. Trajni je to znak Boje postojane ljubavi. Taj prijelaz
iz strahota smrti u novi ivot odreujua je stvarnost svih krana. Jer smo, kao
to to sveti Pavao nauava, u krtenju uli u grob s Kristom, i uskrsnuli smo s
njime. Umrli smo s Kristom, i ivimo da dijelimo njegov uskrsli ivot. I stoga
moemo svijet gledati drugaije sa samilou, strpljivou, ljubavlju i nadom;
jer, u Kristu, trenutane borbe nemaju posljednju rije. Kao krani znamo da je
krtenje koje nas ujedinjuje noenje Kria u svjetlu Uskrsnua.
Za kransko Evanelje ovaj ivot uskrsnua nije samo puki koncept ili po-
ticajna ideja, nego je utemeljen na ivotnom dogaaju u vremenu i prostoru. O
tome dogaaju sluamo u evaneoskom itanju punom ljudskosti i izraajnosti.
Iz Jeruzalema Uskrsli Gospodin progovara svojim uenicima kroz sva stoljea,
zovui nas da ga slijedimo bez straha. On ide ispred nas.
Molitva
Boe, zatito udovica, siroadi i stranaca u svijetu u kojem se mnogi su-
oavaju s oajem, ti si podigao svoga Sina Isusa da ovjeanstvu daruje nadu i
obnovi zemlju. Jaaj i ujedinjuj i nadalje svoju Crkvu u njenim borbama protiv
sila smrti na ovom svijetu, gdje nasilje protiv stvorenja i ovjeanstva zatamnju-
je nadu novog ivota kojeg ti nudi. To te molimo u ime Uskrslog Gospodina,
snagom njegova Duha. Amen.
125
 SUBOTA
Postanak 33,1-4 * Ezav mu potra u susret. Zagrli ga i zaplaka
Psalam 96,1-13 * Nek' se govori meu poganima: "Gospodin kralju-
je!"
2 Korinanima * 5,17-21 Bog nas sa sobom pomiri po Kristu i povjeri
nam slubu pomirenja.
Matej 5,21-26 * ostavi dar ondje pred rtvenikom, idi i najprije se
izmiri s bratom.
Nae su nas molitve odvele na zajedniki put. Voeni pismima, bili
smo pozvani vratiti se naim kranskim izvorima apostolskoj crkvi u
Jeruzalemu. Pri kraju naih razmatranja idealne kranske zajednice, ka-
kva nam se predstavlja u Djelima apostolskim, vraamo se u na vlastiti
kontekst U ovom nas trenutku crkva u Jeruzalemu pita - na to smo,
dakle, pozvani, sada i ovdje?
Odgovor: Pozvani smo, iznad svega, na obnovu i slubu pomirenja.
Takav poziv tie se pomirenja na mnogim razinama. Molimo za kran-
sko jedinstvo da bi Crkva mogla biti znak i orue ozdravljenja politikih
i strukturalnih podjela i nepravdi; za pravedan i miran suivot idova,
krana i muslimana; za rast u razumijevanju meu ljudima svih vjera i
onih bez vjere. U naim osobnim i obiteljskim ivotima, poziv na pomi-
renje takoer mora pronai odgovor.
Jakov i Ezav, u tekstu iz Knjige Izlaska, braa su, no otuena. Do nji-
hova pomirenja dolazi ba onda kada se moglo oekivati sukob. Susrevi
se, braa ostavljaju nasilje i srdbu i plau zajedno.
Priznanje naeg jedinstva kao krana a svakako i kao ljudi pred
Bogom uvodi nas u veliku pjesmu hvale koju donose psalmi hvalei i
slavei Boga koji kraljuje svijetom pravednou punom ljubavi. U Kristu
eli Bog pomiriti sve narode. Opisujui to u drugom itanju, sveti Pavao
slavi ivot pomirenja kao novo stvaranje". Poziv na pomirenje poziv je
da dopustimo Bojoj snazi da u nama sve ini novo.
Jo jednom, znamo da nas ova radosna vijest" poziva da promijeni-
mo nain ivota. I kao to to Isus zahtijeva, o emu imamo svjedoanstvo
u Matejevu evanelju, ne moemo prinositi dar na rtvenik svjesni toga
da smo odgovorni za podjele ili nepravde. Poziv na molitvu za obnovu i
jedinstvo krana poziv je na pomirenje. Poziv na pomirenje poziv je na
djelovanje.

126
 Molitva
Boe mira, zahvaljujemo Ti to si poslao svoga Sina Isusa, da mo-
gnemo biti pomireni s Tobom u Njemu. Podaj nam milost da budemo
djelotvorne sluge pomirenja meu crkvama. Na taj nain, pomogni nam
da sluimo pomirenju meu svim narodima, posebice u Tvojoj Svetoj
zemlji mjestu gdje unitava zid podjele meu ljudima, i sjedinjuje
sve u Tijelu Kristovu, rtvovanu na Kalvariji. Ispuni nas ljubavlju jednih
prema drugima: neka naa obnova i jedinstvo slui pomirenju koje eli
za cijelo stvorenje. Pomozi nam u naoj slabosti i ojaaj nas Svojim Du-
hom Svetim. Amen.
Pomolimo se Gospodinu. Milostivi Bog obeao nam je preko svojih
proroka da e Jeruzalem biti dom mnogim pucima i majka mnogim naro-
dima. Uslii nae molitve, da Jeruzalem, grad Tvoga pohoenja, mogne
za sve biti mjesto ivljenja s Tobom i meusobnog susretanja u miru,
molimo Te.
Milosrdni Boe, poalji svoga ivotodanog Duha u srce svakog o-
vjeka, da se barijere koje nas dijele mognu raspasti, sumnje nestati i
mrnje prestati, te da ozdravimo od naih razdora kako bi Tvoj narod
mogao ivjeti u pravdi i miru.
Boe ljubavi, uj nae molitve za svoj sveti grad, Jeruzalem. Okon-
aj njegovo trpljenje i zacijeli mu rane. Uini ga trajno svojim domom,
gradom mira i svjetla za sve narode. Da se ouva sklad u svetom gradu
meu svim njegovim stanovnicima, molimo Te.
Otvori danas nae ui i srca da ujemo Tvoju navijetenu Rije i po-
mozi nam da ivimo vie vjerno u svemu to radimo i govorimo, na slavu
Tvoga imena i poradi irenja Tvoga kraljevstva, Presveto Trojstvo, Oca,
Sina i Duha Svetoga.Amen.

127
 Gornja soba pedesetnice
Dananji ovjek se nalazi zbunjen na svojim raskrijima suvremenog
svijeta punog dilema. Ova zbunjenost se ogleda kako u javnom, tako i u
privatnom ivotu onom unutarnjem. Kao ovjek koji se relativno dugo
bavi javnim poslovima, u raznim sektorima od privatnog do vladinog,
sve vie razmiljam koja su najbolja sredstva, metode, putovi i naini
da se suoimo sa izazovima dananjice, neovisno koliko smo dubokou
vjeri i u naem kranskom iskustvu.
Suvremena duhovna gibanja, koja sa sobom nose i nastanak novih
pokreta, iji su nositelji esto laici uz duhovnu pratnju institucionalne
Crkve, postavljaju pitanje to od mnotva ponuenog uzeti za to plodni-
ji kranski ivot i svjedoenje.?
Meutim, kao to emo vidjeti, ova knjiga nastoji zorno i afirmativno
prikazati karizmatski pokret koji je u naoj Katolikoj Crkvi od samih
poetaka prepoznat kao odjek na II Vatikanski Koncil koji je dao ton:
Treba se vratiti na Prvu crkvu i ogledati se na njezin ar i revnost.
Dok itamo ovu knjigu, vidimo da je ona kompilacija najboljih, po-
zitivnih iskustava autora koji su u vlastitim ivotima svjedoili Boju
prisutnost i djelovanje prolazei put karizmatske obnove. Kako su autori
pojedinih lanaka s raznih strana svijeta, kao i samo duhovno buenje
irom svijeta pa i u naoj katolikoj Crkvi, tu se vidi kako Duh Sveti
djeluje i povezuje stvarajui jedinstvo u raznolikosti. Ova najjaa struja
duhovne obnove u Katolikoj Crkvi nije nastala u Africi ili Aziji pa ni
u Evropi, iako je sve fascinirala i osvojila, nego u najrazvijenijem civi-
liziranom drutvu slobode razmiljanja, djelovanja i kreativnosti stva-
ranja pa i traganja kao to su primjer studenti i profesori na sveuiliu i
Pittsburgu u Pensylvaniji koji su odvojili vrijeme za prouavanje Boje
Rijei i u molitvi iskusili prisutnost Duha Svetoga.
Taj val se poeo iriti preko sveuilita u akademskom ivotu, da bi
sveuilite u Amsterdamu, i jo neka prihvatili znanstveno pratiti zbiva-
nja u Karizmatskoj Duhovnoj Obnovi - to je izvjesni paradoks, budui
se ta sredina smatra kolijevkom liberalnog svijeta i shvaanja. Tim vie
to su Nizozemci, nekad uveni misionari i evangelizatori, sad doli u
situaciju da im se (re)evangelizacija vraa preko istih gradova i centara
odakle su odlazili diljem svijeta.
Zato je taj otac Baumert, tijekom prva dva dana svoje posjete Nizo-
zemskoj, odrao predavanja na Sveuilitu u Amsterdamu, za studente,

128
sveenike i profesore iz razliitih denominacija. Inae, KKO i ekumen-
ski Charismatische Werkgemeenschap (Karizmatska radna zajednica)
Nizozemske ima izvanrednu katedru- Teologija karizmatske obnove (na
ovom sveuilitu jo od 1992. Godine). Da li je sluajnost i to to su se
tu dogaala ukazanja Gospina, gdje se Majka Boija 50-ih godina pro-
log stoljea objavila kao Majka svih naroda (Moeder van alle volkeren),
to je ubrzo bilo i slubeno priznato od strane Svete Stolice. Uz dakako
prosvjetiteljski duh i humanistiku filozofiju Erazma Rotterdamskog, to
je moda i plodno tlo, koje danas ima plodove i u najveem znanstvenom
programu EU Erasmus, utemeljenom na razmjeni studenata, znanstve-
nika te njihovih znanja i iskustava unutar zemalja lanica.
Knjiga daje odgovor na potrebu obnove u duhovnom ivotu kod nas,
koji smo iscrpljeni ratom, krizama, zahvaeni kolektivnim i individual-
nim osjeajem malodunosti i ravnodunosti, unato stereotipima kako
smo vjernika tradicionalna populacija i kultura. Jer mi jo ivimo od
kreditapredaka: a to s buduim generacijama?(ovo je i u temelju de-
finicije o odrivom razvoju: Zadovoljenje potreba sadanjih generacija
bez kompromitiranja potreba buduih generacija, Brundtland Report,
1987; Deklaracija iz Rio de Janeira, 1992.).
U svojoj knjizi, "Oblik Crkve u budunosti" (dosl. Oblik Crkve koji
dolazi), otac Karl Rahner, SI, istaknuo je: "Ako smo poteni, moramo
priznati da smo, do zastraujueg stupnja, duhovno beivotna Crkva."
Ono to je mislio s time jeste da mnogi dananji krani nisu doivje-
li nutarnju prebivajuu prisutnost i snagu Duha Svetoga u svojemu
ivotu. Kao rezultat ovoga, izgleda da sve vie nalikujemo Crkvi bez
Pedesetnice (Duhova). Izgleda kao da smo, bez Duha Svetoga, postali
ljudi bez sile i snage.
Takoer se danas razvio natjecateljski duh, koji se iz sportske, prenio
u sferu trita, ekonomije i politike. S tim da se ne biraju pravila, pa mno-
gi trajno posru, pucaju po avovimato bi se reklo, jer ne mogu slijedi-
ti nametnuti ritam prestia. Kako ni sportai ne mogu daleko, ako nemaju
dovoljno treninga ili adekvatnu ishranu, tako i u duhovnom ivotu, ako
nemamo treninga i hrane (molitve, posta i sakramenata), ne moemo
ustrajati. To je Sv.Pavao lijepo poruio: Doista, tjelesno vjebanje je
malo korisno, a pobonost je korisna za sve, jer ima obeanje sadanjeg
i budueg ivota (1 Tim 4,8).
Kardinal Leon Joseph Suenens je zasigurno bio jako hrabar kada je
istaknuo da "smo svi prosjeni krani, ali to ne znai da smo svi normal-

129
ni krani. Mi smo nenormalni krani, hendikepirana djeca Boja, jer ne
doputamo Duhu Svetomu da u potpunosti izvri Svoje djelo u nama. Ali
ako elimo ivjeti normalnim kranskim ivotom ivotom u punini,
sile i snaga koju smo primili na krtenju koja mora izai iz zamrzivaa.
Trebamo osloboditi Duha Svetoga koji je u nama. "Iz zamrzivaa rav-
no u oganj to je ono to je Krtenje u Duhu Svetomu uinilo milijuni-
ma krana irom svijeta u protekle etrdeset etiri godine. Nema nita
izvanredno u Krtenju Duhom Svetim jer je to ono bitno to se dogodilo
120-orici uenika kada je Duh Sveti siao na njih na dan Pedesetnice
(Duhova).
Isus nam u Djelima 1,8 kae: Nego primit ete snagu Duha Svetoga
koji e sii na vas i bit ete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Sa-
mariji i sve do kraja zemlje. Grka rije za ovu vrstu snage je dunamis
to znai dinamit. Boja snaga je definitivno monija od svih drugih
snaga u svijetu zajedno, jer Boja snaga je nadprirodna i neusporediva
u prirodi. Kada Gospodin pusti Svoju mo uvijek je to da ispuni Svoju
namjeru i uspostavi Svoje Kraljevstvo. Vjerujem da Duh Sveti trai ljude
na koje moe raunati da e poduprijeti Boje Kraljevstvo i izvriti Nje-
govu namjeru na Njegovu ast i Slavu. Robert Canton
Ovaj fragment iz knjige umnogome govori o djelovanju i nakani ka-
rizmatske obnove, neemu to nas treba trgnuti iz uspavanosti, jer tako
puno govorimo o potrebi promjena, a malo radimo na njima, polazei od
sebe, a to ne moemo bez Duha. Ja sam se u svom kranskom ivotu u
to uvjerio, poglavito kad sam bio na susretima duhovne obnove, od svog
kraja u molitvenoj zajednici, pa diljem Europe, gdje sam bio u mnogim
ovakvim zajednicama, kao lan ili gost. U Irskoj sam vidio kako supru-
ge i lanovi obitelji dravnih dunosnika i vladinih slubenika gorljivo
mole za sve koji su na odgovornim pozicijama i odluuju o sudbini ze-
mlje, i zar onda treba pitati za korijene irskog gospodarskog uda. Zar
nama treba bolji recept, koji smo u krizi ve dugo i kukamo kako ona
nema rjeenja, irei nekad i nesvjesno pesimizam.
U jednoj pograninoj opini na jugu Nizozemske, svakog prvog utor-
ka u mjesecu se odravaju redovite sjednice opinskog vijea, dakle ljudi
odgovornih za lokalnu samoupravu, a tijek kojih se u cjelosti prenosi na
lokalnoj TV. Na poetku sjednice se izrie zagovornika molitva, uglav-
nom u ekumenskoj formi jer su lanovi vijea razliitih, uglavnom kr-
anskih, zajednica.U molitvi se poziva Gospodina da odluke, rasprave
i dokumenti budu nadahnuti Bojom providnou i upravljani Njemu na
slavu i korist cijeloj zajednici.

130
 Ima udna parabola s ovom frazom gornje sobe i u parlamentima vla-
da mnogih zemalja gdje postoje dva doma(sobe) gornji i donji dom.
U donjem domu (sobi) se predlau i donose zakoni za te drave, a u
gornjem domu (sobi) se verificiraju i potvruju. To bi znailo da se i u
duhovnoj obnovi uvijek iznova trebaju potvrivati Boji zakoni ljubavi
utjelovljeni u Rijeci, koje je Isus usavrio (Nisam doao dokinut Zakon
nego ga usavrit(Mt 5,17-19) Tako i mi dananji krani uimo u Gornje
Sobe u Devetnicu Naroda i molimo da svi narodi vide spasenje Boga
naega! Nastavimo ovu Misiju koju Isus zapoe, a daje nam po Duhu
Svetome sve darove za koje samo trebamo bit otvoreni i primiti ih, a
onda po svijetu u ljubavi dijeliti. U svojim smo ivotima mnogi svjedoci
djelovanja tih darova, uz neraskidivu povezanost i zajednitvo s Nebom
kroz nae molitve, osobne i zajednike, u molitvenim zajednicama i sku-
pinama, donosei plodove.
I evo, da se vratim na poetak ovog osvrta kad razmiljamo o dilema-
ma, koji duhovni pokret odabrati i slijediti (u dnevnom ivotu se odnosi
na stranku, trend, zvanje, partnera, poljoprivrednu kulturu, glazbu i sl.),
moemo uzeti kao dilemu oko mnogih jela na stolu: sve je jestivo, uku-
sno, a mi znamo to nam donosi koristi, plodove u stvarnom ivotu. Ova
knjiga skupine autora s autentinim, jednostavnim i razumljivim svje-
doenjima obrazovanih a jednostavnih ljudi moe biti dobar putokaz na
naem vjernikom putu. Ja sam Put, Istina i ivot.(Iv 14,6)
Na milost vam i blagoslov. Korizma, 2011.
Darko Pavlovi mr.sc.

131
 Marija Naki, ekonimista
Velika mi je radost da kao laik mogu napisati svoj osvrt na knjigu
''Gornja soba - Pedesetnica''. Budui da sam na poetku svoga duhovnog
puta i dosta toga mi je nejasno, itajui ovu knjigu saznala sam odgovore
na mnoga svoja pitanja, a nedoumice i oklijevanja su dobili oblija pot-
punije i jasnije slike o Bogu, te kako na pravilan nain koristiti darovane
milosti koje imamo kao krani.
U dananje vrijeme ova knjiga se moe doivjeti kao izazov za novi
poetak koji Bog ini svaki dan u nama ako mu dozvolimo. Svaki dio
knjige je zaseban i osobit na svoj nain, to potvruje da je isti Duh a
razliiti darovi, ali je sigurno da je svaki od autora voen snagom Duha
Svetoga te da je svaki redak proet silom odozgo, stoga zahvaljujem
Gospodinu na svakoj osobi koja je dala svoj dio da bi nastala ova sklad-
na duhovna cjelina.
Dok sam itala ovu knjigu cijelo vrijeme sam osjeala goruu vatru u
srcu poput uenika na putu za Emaus, to mi je dalo jasnu potvrdu da je
sam Bog na djelu. Ova je knjiga upravo pokazatelja kako Bog ini silna
djela kroz stalna preobraenja na naem duhovnom putu do Njega uz
uvjet da mu se sasvim prepustimo, stoga je preporuam svakoj dui koja
trai Gospodina svim svojim srcem i eli Boga iskusiti na osoban i dubok
nain, a osobito bih je preporuila osobama koje se utjeu vodstvu Duha
Svetoga kroz KKO.
Kad primite ovu knjigu u ruke ne isputate je dok ne proitate i po-
sljednje slovo, jer itajui ove stranice doivjela sam silnu snagu Duha
Svetoga, koji kad jedanput zahvati ne puta dok ne zavri zapoeto u
nama. Ja sam dobila nove duhovne oi i moj pogled vie nije zamagljen,
dao Bog da nam svima bude pod normalno ivjeti pod snanim Bojim
djelovanjem i da nam Gornja soba bude mjesto za novi poetak u Bogu.

132
 SADRAJ

Osvrt - fra Branko Neimarevi......................................................3

Osvrt - don Marko Majstorovi.....................................................4
Predgovor ......................................................................................5
EUCCRIL.......................................................................................8
Krtenje u Duhu Svetomu je za cijelu Crkvu...............................13
KKO, Crkveni Pokret ili Struja Milosti.......................................17
Kultura Pedesetnice.....................................................................19
Dar Prorotva ..............................................................................21
Prakticiranje karizme prorotva u Karizmatskoj obnovi.............25
Karizma molitve u jezicima: Glosolalija.....................................29
Karizma jezika.............................................................................32
Zagovor: Poziva za KKO.............................................................34
Dar sveenitva............................................................................36
Duh Sveti, ivotvorac...................................................................40
Karizmatski divovi.......................................................................42
Ljubav na djelu: Iscjeljenje..........................................................45
Zagovor: Razluivanje Duhova...................................................48
Sedam darova Duha Svetoga.......................................................51
Ljubav na djelu Evangelizacija.................................................54
Krteni u Duhu, vie od jedanput?...............................................57
U potrazi za karizmama...............................................................59
Zagovor: Darovi i karizme u slubi.............................................61
Plod Obnove: CHRISTEEN, Indija.............................................64
Novo razdoblje Duha...................................................................67
Darovi za zajednicu......................................................................68
Gorjeti ili izgorjeti?......................................................................72
Gospodine, tko je moj blinji?.....................................................76
Na poziv za zagovor...................................................................79
Uenje na vlastitim pogrekama..................................................82
Voditeljeva vizija.........................................................................85
133
Voenje s vizijom.........................................................................89
Moni alati za evangelizaciju.......................................................93
Ispunilo se vrijeme za Aziju i Oceaniju.......................................97
Mladi............................................................................................99
Rasti vie u molitvi....................................................................108
Rast u karizmama Sinteza deset toaka o rastu u karizmama....112
Crkva u Jeruzalemu - juer, danas, sutra...................................116
TRAJNA DEVETNICA.............................................................120

134
135
136