DRUGO RAZDOBLJE U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI (1929.

-
1952.)
vraanje realizmu:

UTILITARNI REALIZAM vanost bavljenja socijalnim temama

SOCIJALNI REALIZAM stvaranje djela socijalne tematike

PSIHOLOKI REALIZAM unutarnji svijet likova

SOCIJALNO-PSIHOLOKI REALIZAM socijalne teme s prikazom

psihologije i unutarnjeg svijeta likova

PSIHOLOKO-ANALITIKI REALIZAM pisanje realistikih djela na moderan nain

defabularizacija, podsvijest, asocijacije

Miroslav Krlea
u Drugome razdoblju pie sve knjievne rodove

LIRIKA: Balade Petrice Kerempuha (1936.)

EPIKA: Povratak Filipa Latinovicza (1932.)

DRAMA: Gospoda Glembajevi (1929.), U agoniji (1928.), Leda (1931.)

Balade Petrice Kerempuha

Krlea je esto opisivao likove intelektualaca koji su neshvaeni u svijetu u kojem

ive, ali je obuhvatio i likove iz redova neobrazovanog puka, koji posjeduju
prirodnu mudrost, pronicljivost i snalaljivost

pria o Petrici Kerempuhu preuzeta je od Jakova Lovrenia, kojem je uzor za

pisanje bila njemaka puka pria o Tillu Eulenspiegelu

kerempuh= crijeva, utroba; ovjeka koji je tako nazvan resi lukavost, spretnost,
domiljatost, nestanost

Krlea simboliki eli prikazati dva svijeta ivot seljaka patnika i ivot plemia,
soldata, oficira, nasilnika; povijest, kako je vidi pisac, kroz prizmu seljakih buna i
vjenih klasnih borbi, u kojoj hrvatski kmet preivljava i zadrava duh zahvaljujui
iskljuivo vlastitoj kerempuhovskoj prirodi otpornost, crni humor i ironija, kao
jedino oruje za obranu od viestoljetnog potlaivanja domaih i stranih gospodara

Kerempuh je duhoviti, mudri dio naroda, koji na narodnom jeziku (kajkavsko

narjeje Krlea je esto boravio kod bake u Varadinu, ali je za pisanje
konzultirao i stare kajkavske rjenike i pjesmarice) pjeva o kobnom ivotu i
patnjama
 Krlea je napisao i esej Predgovor Podravskim motivima, grafikoj mapi Krste
Hegeduia, koji svojim crteima prikazuje teki ivot hrvatskog seljaka; njegovi su
crtei koriteni i kao ilustracija za drugo izdanje zbirke Balade Petrice Kerempuha

Khevenhiller

(Juraj Khevenhiller - kapetan, sudionik borbe protiv Turaka)

pjesma govori o tekom poloaju seljaka tijekom ivota, ali nakon smrti
(posljednji stihovi, ironija)

puka filozofija: Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo. Pak ni vezda ne bu da

nam nekak ne bu. mirenje sa sudbinom: kmetovi su uvijek morali
prisilno raditi (na tlaku hoditi), ii u rat, graditi utvrde za obranu protiv
Turaka oekivalo se od njih da rade najtee poslove, da slijepo sluaju
podvijena repa, da bi drugi bili siti, a pritom ne smiju nita pitati i moraju
biti ponizni

ironija i sarkazam:

A kmetu je se jeno jel krepa totu, tam

il v katedrale v Zagrebu,

gde drugog spomenka na grebu mu ne bu

neg pesji brabonjek na bogekem grebu.

svejedno je gdje kmet umre, jer e na njegovu grobu uvijek biti samo psei
izmet umjesto spomenika; smrt je za njih jednako ponienje kao i ivot,
ionako ih se nitko nee sjeati, niti e ih znati cijeniti

sam naslov oznaava openito gospodara, samo jednog od mnogih, kojem

su kmetovi bili podreeni
Ni med cvetjem ni pravice

po strukturi, po cjelovitosti i nepromjenljivosti kompozicije kao i po manjim

intervencijama u prvotni tekst, Balade su najdovrenije autorovo knjievno
djelo (Krlea je esto svoje tekstove mijenjao, preraivao i dopunjavao)

izmjene se uglavnom odnose na pojedinane grafijske, fonemske i leksike

preinake, ime se potvruje visok intenzitet prvotne kreacije

Izokrenutost i grotesknost svijeta prikazuje ve u naslovu, gdje

suprotstavlja baladu, kao traginu knjievnu vrstu, Petrici Kerempuhu
(potepuhu), koji predstavlja humoristian, ironian, cinian lik obiljejima
antibalade Krlea protestira protiv nehumanosti svijeta u kojem ivi i
pojava u njemu

glavni lik je zapravo anonimni puki kolektiv koji ismijava ljudsku glupost

autor se osobno javlja u djelu, jer se u njegovoj zavrnoj sekvenci skida

kerempuhovska maska i na kraju balade Planetarijom pojavljuje se osobno
Pjesnik, koji je prozborio oajnikim krikom iz tmine, s dna jo jedne
hrvatske jame

Balade su nastale kao posljedica dugogodinjeg taloenja motiva i slika,

unutarnje dozrijevanje i akumulacija vieslojnih elemenata, od tematskih
do jezinih, koji su onda u kratkom roku realizirani snanim, originalnim i
pjesniki funkcionalnim kajkavskim jezikom

socijalno su angairane i ekspresionistiki izraene u ritmikoj i zvukovnoj

organizaciji stiha te bogatstvom rima i raznovrsnom tematikom
(prevladavaju motivi razaranja, krvi, izdaje, odnaroivanja)